- Znanstvenik u kolijevci -

(Alisson Gopnik)

EPISTEMOLOGIJA – grana filozofije koja se bavi porijeklom spoznaje [npr. Kako znamo toliko mnogo kad su naša osjetila toliko ograničena?]

-3 problema porijekla spoznaje:

1) Problem tuđih umova kako od reagiranja na različite podražaje (percepcija)dospijevamo do uobičajenog doživljavanja ljudi

2) Problem vanjskog svijeta doživljaj svijeta kao beskonačno promjenjivog tijeka osjeta 3) Problem jezika pretvaranje izgovorenog (i čutog) u misao dekodiranje glasova i riječi

- Razvojna psihologija proučava razvoj čovjeka od rođenja do smrti

- zadatak razvojne psihologije je otkriti kako bebe dolaze do spoznaje [kakav je to program?]

- ljudski um dijeli se na 2 dijela: prirodni (oblikuje ga evolucija) i kulturalni (oblikuje se učenjem) između njih postoji međudjelovanje

- razdoblje zaštićene nezrelosti (djetinjstvo) djeci daje vremena da upoznaju svoju specifičnu fizičku (socijalnu) okolinu

-2 evolucijska dara:1) velika sposobnost učenja; 2) zaštićeno razdoblje tokom kojeg te sposobnosti trebamo uspostaviti

POVIJEST

-Antika, Sokrat – o apstraktnim pojmovima ne učimo iz vlastitog iskustva spoznaju imamo od početka života (ugrađene u naš genetski kod) sjećamo ih se iz prošlog života

- John Locke (17.st.) djeca su „tabula rasa“

- romantičarski pjesnici i filozofi (poč. 19.st.) djeca raspolažu posebnom vrstom spoznaje (kao i primitivni ljudi) upravo zato što su tako neuka njihova spoznaja nalikuje poeziji

- Jean Piaget (1920.) suvremena Sokratova metoda bebe imaju različit pogled na svijet od odraslih (nisu rođene sa znanjem odraslih, bilo da ono potječe iz prošlog života ili DNA) imaju moćne mehanizme za učenje

- Lev Vigotski (1920.) ističe važnost pismenosti za kognitivnost i percepciju- odrasli imaju ključnu ulogu u onome što znaju djeca odrasle djeca koriste kako bi

riješila Problem spoznaje (roditelji prilagođavaju ponašanje djeci)

1

- Freud djeca su apoteoza strasti, stvorenja vođena pohotom i apetitima percepcije svijeta su iskrivljene fantazije dječje misli i uvjerenja oblikovane njihovim primitivnim nagonima

-Skinner djeca su prazne ploče koje čekaju da ih ispišu rasporedi potkrepljenja

- 1960. – sveučilišta – ulazak žena na sveučilišta doprinio istraživanju beba

- 1980. razvoj tehnologije (videorekorder,PC ) – fokusiranje na dječje neverbalno ponašanje, reproduciranje snimljenog…

DRUGO POGLAVLJE

- ljudi su socijalna vrsta kojoj opstanak ovisi o oslanjanju na druge- shvaćanje ljudi oko sebe dio je formiranja vlastite ličnosti- 3 načina na koje je priroda riješila problem spoznaje :

o 1) urođena spoznaja,

o 2) moćne sposobnosti učenja,

o 3) nesvjesno poučavanje koje osiguravaju odrasli

- habituacija – bebi nakon nekog vremena isti prizor dojadi; ako ga promijenimo beba se trgne i to primijeti [vesela i tužna lica bebe razlikuju lica, mirise i glasove]

- unutar prvih 6 mjeseci djeca razlikuju izraze veselja, tuge i srdžbe- bebe od rođenja mogu imitirati izraze lica- bebe stare 1. god mogu komunicirati na neki svoj način (npr. pokazivanje prstima)

o vlastite reakcije usklađuju s reakcijama okoline

o vrlo dobro pamte

o u dobi od 1,5 god. – 2 god. uče da se stavovi i želje okoline mogu razlikovati

od njihovih [npr. ne dirati žice od struje, preferiranje kelja naspram čokolade]

- „nemoguća druga godina“ – tvrdoglavost istraživanje nejednakih želja djeca žele shvatiti kako funkcioniramo

- empatija prema drugima u dobi od 2 godine- do 3. god. djeca nauče što vide sama, a što drugi [telefonski razgovor]- CHILDES –baza snimljenih razgovora djece

-djeca se sama nikad u vezi ni s čim neće predomisliti- lako brkaju ono što im je rečeno i ono što sami vide

- trogodišnjaci ne mogu zapamtiti kako su nešto saznali, tj. došli do određene informacije, ali njihovo svakodnevno pamćenje je odlično

- Descartes- jedino što sasvim sigurno znamo je to što sami mislimo „Mislim, dakle jesam“

-odnosi roditelja i djece razvijaju se i mijenjaju paralelno s procesom njihovog međusobnog upoznavanja i razumijevanja

2

FENOMEN INFANTILNE AMNEZIJE kao odrasli se ne sjećamo stvari koje su nam se dogodile mnogo prije no što smo imali 3 godine- u dobi od 3 godine nismo sposobni razlikovati prošle i sadašnje misli- s 5 godina um shvaćamo na način na koji ga shvaćamo danas razumijemo misli, uvjerenja, percepcije, emocije, želje i osjećaje

AUTIZAM – poremećaj koji pogađa 10 djece na 10 000 djece- biološki razvojni poremećaj mozga. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam

je vrlo složeni poremećaj. Glavne karakteristike autizma su slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja.

-djeca autisti više zaokupljena stvarima nego osobama (čak ih izbjegavaju)

-važna uloga braće i sestara u dječjem razumijevanju ljudskog uma osiguravaju protutežu naglašavajući razlike između onog što žele oni samo, a što njihovi mlađi braća i sestre; bebe motivirane razumjeti svoju stariju b&s i donositi točne pretpostavke o njima (sluga više zna o gospodaru no što gospodar zna o sebi samom)

TREĆE POGLAVLJE

- sposobnost percipiranja i shvaćanja objekata uzimamo zdravo za gotovo otkud dolazi to znanje?? puno znamo od početka života, još više učimo, a nesvjesno nas poučavaju i drugi

- bebe vole pruge i šahovnice [pruge označavaju gdje objekti počinju a gdje završavaju]- bebe mogu pratiti kretanje objekta te predvidjeti kako će se on kretati u budućnosti- bebe imaju konstantnost veličine [objekti koji su dalji su manji]- bebe razumiju odnose između informacija i podražaja koji dolaze iz različitih

izvora- bebe postupno uče o postojanju „skrivenih objektata“ (objekti postoje iako ih bebe

više ne vide)- djeca stara 3 mjeseca razumiju uzročno-posljedični učinak kako njihovi postupci

mogu utjecati na događaje u svijetu- bebe razumiju da se događaji mogu uzrokovati tako da se nešto čini, ali još ne

shvaćaju da se to treba činiti putem fizičkih procesa- bebe brkaju 2 vrste uzročnih procesa procese kojima se utječe na stvari (ritanje) i

procese kojima se utječe na ljude (gugutanje i smijeh) [eksperiment s mobilom, trakicom i smijanjem mobilu jer se ne kreće] to se mijenja u dobi od oko 1 godine starosti nauče razlike između psihološke i fizičke uzročnosti

- u dobi od godine dana shvaćaju kako objekti mogu utjecati jedni na druge [grablje i igračka]

- kategorizranje ima veliku ulogu u raspoznavanju predmet- do dobi od godine dana djeca razvijaju sposobnost kategorizacije [konjići i olovke]

3

- u dobi od 2-3 godine dublji pojam o tome što za neki objekt znači pripadati nekoj kategoriji

- djeca u dobi od 3-4 godine gledaju ispod površine stvari (objekte koji izvana izgledaju različito, a iznutra isto djeca percipiraju kao iste vrste) (kamen, biljka)

-djeca stara 6 mjeseci objekte ispituju pomoću svih osjetila koja su im na raspolaganju (uključujući okus); do dobi od 1 godine sustavno variraju akcije koje izvode nad objektima; u dobi od 18 mjeseci (ako im pokažemo neko neočekivano svojstvo objekta) djeca istražuju postoji li još neko takvo svojstvo [kantica i mukanje]

Whorfianska hipoteza (Benjamin Lee Whorf) gramatika našeg jezika utječe na način našeg mišljenja pogrešno! različiti jezici samo olakšavaju rješavanje različitih problema [engleski i korejski]

WILLIAMSOV SINDROM – uljudna i srdačna djeca koja imaju probleme s razumijevanjem fizičkog svijeta (s 3-4 godine shvaćaju skrivene objekte i razvrstavanje objekata po kategorijama, ne mogu prijeći cestu ili shvatiti kako doći kući) u interakciji sa socijalnom okolinom samopouzdanost i površnost

Četvrto poglavlje

- shvaćanje čutog podrazumijeva iznimno složen skup proračuna i reakcija- ljudi koji govore različite jezike potpuno drukčije čuju glasove [japanski i

engleski]- od trenutka rođenja djeca znaju važne stvari o jeziku, a mnogo toga o njemu nauče

prije negoli izgovore i jednu jedinu riječ [čak i prije nego što nauče govoriti odgonetavaju glasovni kriptogram i rješavaju mnoge probleme razumijevanja jezika]

- riječi nas ne odvode u druge svjetove već same stvaraju svoje vlastite svjetove- izazov dekodiranja glasova i pretvaranja ih u smislene riječi koje imaju značenje

stvoreni smo sa sposobnošću da primamo nizove glasova i pretvaramo ih u reprezentacije značenja – raspolažemo implicitnim skupom pravila koja nam omogućavaju da slijed glasova koje čujemo pretvaramo u slijed ideja taj sustav je stvoren i razvijen evolucijom i svojstven samo ljudima

- dječji problem jezika: otkriti što drugi ljudi oko nas čine i naučiti kako da i mi činimo to isto [odrasli su istovremeno i učitelji i predmet učenja]

- u dobi od 5-6 godina djeca precizno shvate kojim se jezikom govori u njihovoj zajednici

- kategorijalna percepcija percipiranje kontinuirano promjenjivog skupa glasova kategorički (kao bijelo ili crno; pokus s R i L glasom) bez ičeg između dva glasa (Japanci)

- govornici različitih jezika različito čuju i izgovaraju glasove izloženost određenom jeziku mijenja naše mozgove i oblikuje naše umove te zbog toga mi različito percipiramo glasove

4

- pokus s dudama koje umjesto mlijeka proizvode zvuk prestaju brzo i naglo sisati kad cijelo vrijeme čuju jedan te isti glas (postane im dosadno) bebe stare mjesec dana razlikuju svaki glasovni kontrast fenomen kategorijalne percepcije (jednako kao i odrasli svi R su isti, svi L su isti) NO, za razliku od odraslih mogu razlikovati sve glasove koji se koriste u svim jezicima svijeta ' GRAĐANI SVIJETA'

- s otprilike 10 mjeseci bebe postanu jezično kulturno-ovisne (japnski r-l jednako kao ni njihovi roditelji) [dob od 6-12 mjeseci prestaju biti 'građani svijeta']

- s otprilike 6 mjeseci djeca organiziraju glasove svojih jezika na način odraslih osoba- u dobi od jedne godine govorne kategorije beba počinju nalikovati kategorijama

odraslih iz njihove kulture prije no što navrše godinu dana bebe organiziraju glasove u složenu koherentnu strukturu koja je jedinstvena za njihov određeni jezik

- bebe najprije svladavaju glasove svog jezika, a to im potom olakšava učenje riječi (ne uče prvo riječi, pa im onda one pomažu razlikovanju u glasova)

- s oko godinu dana djeca prelaze s glasova na riječi- naglaske nauče s oko 9 mjeseci- oko 3. mjeseca počinju gukati (oooo, aaaa)- oko 7-8 mjeseci počinju brbljati (nizovi slogova dadadada,babababa)- između godine-godine i pol počinju proizvoditi glasove specifične za svoju društvenu

zajednicu- djeca iz različitih zemalja i različitih jezičnih podneblja uče različite glasove - veliku važnost imaju roditelji koje djeca pokušavaju imitirati- motivira ih činjenica što

čuje odraslu osobu kako proizvodi neki glas- jedna od prvih riječi je riječ nema, potom riječi jesu li uspjele u nečem il ne (there! za

uspjeh a za neuspjeh uh-oh)- u razdoblju kada tek počinju govoriti, mnoge bebe iznenada počinju imenovati i pitati

za imena svega što vide- brzo mapiranje pokazivanje djeci neki pojam i reći im što je to (može i pogrešno,

npr. jabuka je daks!) - do treće godine djeca nauče spajati riječi u rečenice (nauče pravilan poredak i

značenje određenog poretka riječi --> medo ljubi nije isto kao i ljubi medo)- snažni mehanizmi učenja (naročito za učenje specifičnih svojstava vlastitog jezika)- prototipski glas (usporedba sličnih s njim zanemarivanje razlika oni su taj glas)- igrajući se glasovima djeca uče kako proizvoditi glasove koje svakodnevno čuju- bebe vole „majčinski“ jezik (ili roditeljski, skrbnički jezik tepanja i to)

- majčinski jezik univerzalan olakšava djetetu mapiranje glasova koje koristimo u jeziku (konstantna ponavljanja Nisi li ti lijepa beba? Jesi,lijepa beba si!; dužina izgovora)

- karakteristike -visina glasa dramatično povišena, katkada i za više od jedne oktave,Intonacije postaje melodična i pjevna, govor nam se usporava i ima prenaglašene i produljene samoglasnike, univerzalan je

- rečenice na majčinskom su kraće i jednostavnije što djeci pomaže da dokuče smisao i gramatiku svoga jezika, a naglašeni samoglasnici pomažu im naučiti glasove svojega jezika

5

PETO POGLAVLJE

- puno više znamo o tome što djeca uče nego kako to uče- mozak podatke, podražaje i informacije transformira u podatke razumljive njemu

samome- Descartes 2 različite tvari: fizička tvar (stijene, drveće, tijela), mentalna tvar

(duh, duša, um) ljudi su kombinacije tih dviju tvari Gilbert Ryle duh u stroju

- androidna epistemologija ulazne i izlazne informacije na temelju ulaznih informacija računalo može predvidjeti (i dati) izlazne

- Istraživanja iz razvojne psihologije pokazala su da male bebe zapravo imaju veliku količinu znanja

- One spoznaju svijet oko sebe, te pokazuju doživljavanje podražaja na različite načine – izrazi lica, geste, postupci

- Iako raspolaže određenim znanjima, potrebno je da dijete neprekidno uči- Neke stvari otkriva povezujući ulazne i izlazne informacije, a dijelovi bebinog mozga

tek sazrijevaju- djeca prvo obraćaju pažnju na načine na koje se stvari, a ne koje su boje, teksture i

oblici- Tijekom odrastanja djeca nadograđuju i nadopunjuju svoje viđenje svijeta - bebe prevode informacije iz svijeta u bogate, složene, apstraktne i dosljedne

reprezentacije te reprezentacije omogućuju bebama da na određene načine interpretiraju svoje iskustvo i donose predviđanja o novim događajima

- bebe učenjem (stjecanjem iskustva) svoje postojeće reprezentacije obogaćuju, modificiraju, mijenjaju… djeca sama sebe reprogramiraju

- drugi ljudi programirani za pomaganje djeci da reprogramiraju sama sebe- tokom prve 3 godine radikalno mijenjaju svoje cjelokupno poimanje ljudi, objekata i

riječi- Otto Neurath spoznaja je jedrenjak kojeg ponovno gradimo tijekom plovidbe u

njemu (naša uvjerenja i spoznaje konstantno se mijenjaju i modificiraju te tako stičemo nove načine spoznavanja i djelovanja) ključne transformacije događaju se u dobi do 18 mjeseci te 3-4 godine

- bebe mogu aktivno intervenirati u svijet jednako kao što mogu i pasivno o njemu učiti

- sličnost između bebe i znanstvenika u tome što oboje testiraju svoje pretpostavke o materiji koja ih okružuje, i tako dolaze do novih informacija revidiraju teorije na isti način kao i znanstvenici teorija o teoriji

- znanstvenici su velika djeca uspješni u učenju jer upotrebljavaju kognitivne sposobnosti koje je evolucija stvorila djeci za uporabu nikad ne započinju od nule nego modificiraju i mijenjaju ono što već znaju

6

razlika: djeca stvaraju teorije o bliskim, srednje velikim, običnim objektima (uključujući ljude) te imaju dokaze koji su relevantni za njihove teorije –znanstvenici stvaraju teorije o objektima koji su vrlo maleni

(ili vrlo veliki), skriveni, rijetki, udaljeni a relevantni dokazi vrlo su rijetki

- nijedno dijete nije toliko ovisno o svojim roditeljima kao ljudska beba- Nakon toga svoje zamisli i znanja mijenjaju i nadopunjuju, a teorije zamjenjuju

novima, pa opet eksperimentiraju- Svoja saznanja uvijek iznova nadograđuju i prilagođavaju se novootkrivenim

spoznajama- Djeca započinju život smatrajući da postoji sličnost između njihovih i tuđih umova- Glavni problem beba i male djece je osmišljavanje dokaza njihovih hipoteza, a ne

provjera njihove valjanosti (bitno im je osmišljavanje, a ne vrednovanje) nastoje objasniti dokaze, a ne odlučiti jesu li pouzdani ili ne (npr. rekla im mama)

- 2 vrste učenja: perceptualno (npr. učenje razlikovanja glasova)konceptualno (npr. učenje o objektima)

- Bebe vole igre imitiranja (vole kad ih odrasli imitiraju) koje koriste za učenje novosti o funkcioniranju svijeta (uče kako se ponašati u određenom društvenom svijetu)

- imitacija urođeni mehanizam učenja od odraslih, kulturni instinkt

- Izazivaju ljubav svojom pojavom, a odraslima je urođeno da bebine crte lica smatraju slatkima

- Prvo uče “majčinski jezik” koji im pomaže da nauče vlastiti- majčinski jezik nije unaprijed osmišljen, nego dolazi prirodno

- Dvije teorije o utjecaju okoline na učenje djece: - Piaget: Dijete vodi roditelja, a ne obrnuto - Biheviorizam: Roditelji imaju središnju ulogu (odgovorni za sve dobro i loše kod djece

- „postmodernistička teorija znanosti“ znanost ne dolazi do istine istina je ono što hrpa najmoćnijih znanstvenika odluči da je istina znanost je društveni dogovor

- znanost je društvena djelatnost (sociolozi) i logička djelatnost (filozofi) djeca ovise o okolini, znanstvenici o društvenoj mreži zajedničkih informacija; i djeca i znanstvenici koriste logiku da bi došli do spoznaje

ŠESTO POGLAVLJE

- puno više znamo o razvoju mozga nego o njemu samome- el. aktivnost mozga može se promatrati pomoću EEG (elektroencefalogram), ERP

(evocirani potencijal), MEG (magnetoencefalografija)

7

- iskustvo mijenja mozak od samih početaka života, ovisno o njemu on se fizički širi, skuplja i mijenja (iskustvo utječe na način stvaranja veza u mozgu)

- sve što beba vidi, čuje, okusi, dodirne i pomiriši utječe na način stvaranja veza u mozgu

- svaki mozak je jedinstven jer svatko od nas sudjeluje u izgradnji vlastitog i svatko od nas ima jedinstvenu povijest iskustava dokaz: - istraživanja životinja; laboratorijski štakori - David Hubel i Torsten Wiesel: eksperiment s mačićima (oči)

- Mozak bebe sadrži većinu neuronu koju će neki mozak ikada imati. (mijenjaju se i stvaraju veze među njima)

- broj sinapsi (veza dendrita i aksona) daje procjenu djetetova napretka u uspostavljanju električnih veza u mozgu

- energetska potrošnja mozga potpune razine potrošnje odrasle osobe dosiže u dobi od oko 2 godine- do 3. godine mozak djeteta je dvaput aktivniji od mozga odraslog čovjeka, takva aktivnost ostaje na dvostrukoj razini od razine potrošnje odraslih do dobi od 9 ili 10 godina, nakon čega počinje opadati te u dobi od oko 18 godina postiže odraslu razinu

- iskustvo određuje koje će veze ojačavati, a koje obrezivati: veze koje se najčešće aktiviraju ostaju očuvane

- mozak najviše veza uništava između otprilike desete godine i puberteta- ''gubitak'' moždanih veza omogućuje mozgu odrasle osobe da postane fino ugođen na

specifičnu okolinu u kojoj živi- mozak je fleksibilan (plastičnost)- osobe s dobi postaju specijaliziranije, manje spremne na novo učenje, te kompetentnije

i puno vještije- mozak izbacuje stvari koje ne funkcioniraju, a zadržava one koje funkcioniraju- djetinjstvo je razdoblje tijekom kojeg najviše učimo i naš um najotvoreniji za

nova iskustva- kod životinja iskustvo mora vremenski biti doista precizno određeno

primjer: eksperiment sa pticama Hubel i Wiesel – eksperiment s mačićima

- u slučaju učenja govora postoji kritično razdoblje za stjecanje govora dokaz: strašni prirodni eksperimenti sa ''divljom djecom'‘ primjer: djevojčica Genie

- mozak aktivno i pasivno uči, sam sebe reprogramira- bebe su pametnije od nas (ukoliko pametan znači naučiti nešto novo)

- smisao odgojnog pothvata: završiti ga stvaranjem autonomnog agensa, osobe koja nas može napustiti

- najbolji ishod: ako naša djeca završe kao pristojne, nezavisne odrasle osobe koje će nas tretirati sa smetenom i tolerantnom sklonošću

8

- odgoj djece se oduvijek prilagođava okolini u kojoj se odvija; djeci je potrebno osigurati bogatu fizičku i socijalnu okolinu da mogu uvježbavati svoju urođenu sposobnost učenja

- roditelji su najutjecajniji čimbenici u životima svoje djece dok su ona djeca- djeca pate zbog opadanja dobara koja su njima najvrednija vrijeme, energija i

društvo odraslih

- proučavajući djecu proučavamo sami sebe gledamo kako smo postali to što jesmo

- smisao odgojnog pothvata je završiti ga stvaranjem agensa, osobe koja nas može napustiti, koja može odabrati da čini teške pogreške i odlučiti da bude u potpunosti nesretna

- bebe su već pametne onoliko koliko mogu biti, znaju ono što trebaju znati, a uspješne su i izbirljive u prikupljanju informacija koje su im potrebne

- stvorene su da uče o stvarnom svijetu koji ih okružuje i uče igrajući se sa stvarima u tome svijetu, najviše igrajući se s ljudima koji ih vole

9