GOSPODAR NOVCA

Gospodar novca - 6 koraka do financijske mudrosti i uspjeha

GOSPODARNOVCAEST KORAKA DO FINANCIJSKE

MUDROSTI I USPJEHA

Boris unjar

prirunik financijske samopomoi

Dio 1. - Sagledavanje problema

7

1. DIOSAGLEDAVANJE

PROBLEMA


8

Uvod

Dobrodoli u Gospodar novca, knjigu o financijskoj samopomoi. Ako je ovo prva knjiga ove vrste koju itate, iskreno vam elim da na vas utjee kao to je prva knjiga ove tematike utjecala na mene. Dat u sve od sebe kako bih i vama pruio to iskustvo. Naime, kada sam ja zavrio s itanjem prve takve knjige, imao sam osjeaj da mi je netko otkrio neto udesno vano, neto vrlo tajno i skrivano, a istovreme-no tako jednostavno. Sjeam se dobro svojih prvih misli: Moj Boe, pa ovo je jedna od najvanijih knjiga od svih koje sam ikada proitao to u znanje sigurno svojoj djeci ostaviti u nasljedstvo!

Ako ste pak proitali nekoliko knjiga o osobnim financijama, jamim vam da ova knjiga nee biti prepuna kompliciranih i nerazumljivih ekonomskih izraza, da nee biti nikakve udesne tajne kojoj ete mo-rati vjerovati bez da je stvarno razumijete, a ponajvie, nee vam nu-diti neostvariva instant rjeenja. Takvih je knjiga u knjiarama ve sada jako puno i ne pada mi napamet da gubim svoje vrijeme piui jo jednu.

Ono to ovom knjigom elim rei, rei u obinim jezikom, bez uvija-nja i mistificiranja kao da sam pobrao svu pamet svijeta. Dat u sve od sebe da vam itanje knjige bude lagano, pitko i da vam knjiga bude razumljiva iz prvog itanja.


9

O meni jedna potpuno obina pria

Tko sam ja? Rekao bih, netko potpuno obian nisam magistar eko-nomije, nisam 50-godinji iskusni burzovni meetar, nisam dobitnik na lotu (i vjerojatno neu to nikad niti postati). Ne radim ni u kakvoj financijskoj instituciji, nisam ak niti raunovoa. A opet, jasno mi je da imam to rei o temi osobnih financija. Na pragu sam svojih etrdesetih i po formalnoj sam edukaciji neto vrlo rijetko uitelj plesa. Upravo me priroda posla i prisilila da se zainteresiram za nauk o raspolaganju novcem. Naime, plesne kole su sezonski posao - radite najee samo od listopada do svibnja, a ostatak ste godine praktiki bez posla, to znai i bez prihoda. Vjeti-na tednje i raspodjeljivanja novca bila mi je, kao to moete zamisli-ti, gotovo presudna za opstanak.

U tome je postojao samo jedan problem ja godinama nisam bio dobar tedia, dapae. Naravno, nisam sebe doivljavao kao rasipni-ka, ve kao normalnog graanina. Uio sam o raspolaganju novcem od ljudi oko sebe, prepisivao njihove naine ivota, a ponajvie sam (niti ne znajui, naravno) bio upao u klopku takozvanog potroa-kog mentaliteta koji nam mediji serviraju.

Kako sam vidio rjeenje? Kao i mnogi od vas koji sada drite knjigu u ruci, iao sam onom jednostavnom logikom zaradi vie. Mate-matika i logika su barem jednostavne: Da bih bio financijski miran, moram zaraditi vie. I tako sam naao drugi posao koji sam radio paralelno s osnovnim. Godina-dvije su prole i ja sam se doveo u si-tuaciju da sam imao 4 posla (da, dobro ste proitali etiri) koji su zbrojeni donosili sasvim pristojne prihode. No uz svu tu silnu energi-ju potroenu na rad, mislite da sam financijski blistao? Ne, i dalje sam bio bez vikova, svaka kuna koja je dolazila u moje ruke pronalazila je neku vanu namjenu, i to odmah. Mogu slobodno rei da je novac bjeao od mene u dlaku jednako brzo kao to je i stizao. U nekim trenucima i bre. Sve sam se ee osjeao nemono, iscrpljeno, i sve je postajalo besmisleno. Doivljavao sam sebe kao gubitnika u gos-


10

podarenju novcem, kao pas koji lovi svoj rep to se bre on vrti da ga sustigne, rep bre bjei. Na momente misli da e ga dohvatiti, ali uvijek mu nedostaje jo samo malo. Moja najea reakcija bilo je nezadovoljstvo sobom, osjeaj nedoraslosti i nevrijednosti, a iz toga je slijedilo zahuktavanje u jo jai krug rada i iscrpljivanja. Osjeaj nevrijednosti pojaavao se, udaljavao sam se od svoje obitelji i svojih blinjih, nisam bio veseo i nasmijeen niti kada sam bio u drutvu... jednom rijeju, tonuo sam i kopnio na oigled. Pitao sam se: Zar je to taj ivot odrasle osobe, slobodne u svojim izborima, sa snagom da se za sebe brine, da uiva u blagodatima to ih ivot prua?

Poznato? Ako ste pronali da je u gornjem tekstu dobar dio i vae biografije, imam za vas veselu vijest upravo sada dok ovo itate, vi inite prvi korak da prekinete ovaj zaarani krug! Nemojte se ljutiti, nemojte biti tuni ili razoarani u sebe to ste do sada bili takvi. Po-kazat u vam da to nije sluajno, da se i mene i vas sustavno vodi upravo u tom smjeru i da je pravo udo to se moemo iz svega izvui.

A onda mi je, jednoga dana, sinulo: pa mene nitko nikad nije uio umijeu upravljanja ili baratanja novcem! To se, kao, samo po sebi zna svaki odrasli ovjek zna to mu je initi. Svuda oko nas su rje-enja kupite si eljene skupe stvari kreditom, nude nam povoljne leasinge, kartice koje samo pegla i ne mora puno misliti, ekovi, sve beskamatno...

Odluio sam da u se potruditi educirati o ovoj temi. itao sam knjige, oslukivao ljude oko sebe, itao novine, gutao lan-ke u financijskim asopisima, dane i noi provodio na netu itajui interviewe s bogataima, ekonomistima... Jednostavno, zarekao sam se da u izai iz zaaranog kruga gubitnika u velikoj financijskoj igri ivota. Ve i sama odluka da u uiniti neto donijela mi je polet i en-tuzijazam, optimizam koji me nosio dalje i dalje. Ono to sam pomalo otkrivao, iznosim u ovoj knjizi.


11

to ova knjiga ne nudi

Na podruju osobnih financija ima jako puno naslova u knjiarama i te knjige spadaju meu prodavanije u nas. Mnoge su i poprilino sku-pe, ali svejedno se prodaju vrlo dobro. No vidimo li kako se ljudi oko nas masovno bogate, kako drutvo u cijelosti napreduje? Pa, ne ba. Ako mene pitate, razlog je jednostavan mi ne preuzimamo stvar u svoje ruke, mi nismo odgovorni za svoje ponaanje. Kao i kad je u pitanju nae zdravlje, skloniji smo nekoj vrsti lijenosti i preputanja inicijative drugima. Svi znamo reenicu: Doktore, molim vas, dajte mi neto protiv glavobolje/tlaka/garavice. A kada nas doktor po-zove na odgovornije ponaanje, na prestanak puenja, na mijenjanje prehrambenih navika, na vie tjelesne aktivnosti, to nam nije drago uti. Ima neto u nama to ne bi mijenjalo svoje navike, to ima silnu potrebu da sve bude po starom. Upravo zato nam itanje knjiga nee automatski donijeti promjenu u naim navikama sama informiranost nije dovoljna.

Najjednostavniji primjer je svuda oko nas. Pogledajmo puae svi oni znaju kako je puenje opasno, kako truje i njih i njihove blinje, kako im donosi veliku ansu da zavre s nekom od smrtonosnih bo-lesti... pa ipak oni i dalje pue, usprkos svim informacijama kojima raspolau. Ako ste pua, nisam vas htio uvrijediti, samo pokazujem koliko je sama informacija bez snage da neto mijenja u naim ivoti-ma. Ono to nas ini snanima jest naa unutarnja odlunost koja je puno vie od puke informiranosti ili znanja.

Iako bi se moglo, ak i trebalo, ulaziti dublje u psihologiju, neu to sada napraviti, nego u zakljuiti uvod zakljukom iz svog ivotnog iskustva koje mi se potvrdilo i u brojnim primjerima oko mene:

ovjek sebe mijenja tek onda kada neto u njemu sa-zre da bude prevazieno, kada mu se oi na neki nain otvore i kada mu je slast nove kvalitete ivota koju tek sluti puno draa od otpora da se ne mijenja.


12

Stoga, ako se nadate kako e vam ova knjiga dati neko brzo rjee-nje, kako ete u nekoliko poteza ovladati nekom arobnom formu-lom i nita ne mijenjati u svom svakodnevnom ivotu, ja vas molim da knjigu zatvorite i ne gubite vrijeme na itanje. Upalite lijepo TV, otiite u shoping centar i kupite si togod, oraspoloite se nekim po-klonom, planirajte godinji ili togod drugo. Ova knjiga nije za vas.

Ukoliko vas nisam uvrijedio i otjerao prethodnim reenicama, ukoli-ko jo itate, ja vam zahvaljujem i estitam vam.

Dopustite da vam idue stranice skidaju mrenu s oiju. Taj sam cilj sebi zadao kada sam odluio pisati knjigu da vas pokuam razdr-mati, a ne samo informirati. Obeavam vam, ivot bez mrene zablu-da puno je soniji, laki i lepraviji nego to moete zamisliti.

Pa, krenimo.


13

Poetak poetka dijagnoza Stara lijenika izreka kae: Dijagnoza je pola izljeenja. U potpuno-sti se slaem s njom, pa pogledajmo svoju svakodnevicu, svoje navike i stavove po kojima ivimo. Moja dugogodinja formula je glasila:

PRIHOD minus RASHOD = SREA/NESREA.

Ako je rezultat pozitivan, ako prihodi nadmauju rashode sve je o.k. i ja sam sretan. U takvim razdobljima vladao je zaborav da postoji i druga strana prie i ivot je bio lijep. Tih sam dana sebi objanjavao kako su tamni dani sastavni dio ivota, kako je i drugima isto kao i meni, kako oekujem nerealne stvari (pa ne postoji da ti je stalno dobro... i sline reenice). A ako su rashodi vei od prihoda, treba poveati PRIHODE i opet e sve biti o.k. Jednostavno, zar ne? NE!!! Ta me logika i dovela do stanja iscrljenosti i osjeaja besmisla!

Kada sam napokon odustao od svoje navade da treba vie zaraditi i bit e opet sve o.k., morao sam se suoiti sa svojom formulom u cije-losti. Ono to mi je pomalo sjedalo, bilo je da pogledam u drugi faktor ove jednadbe u RASHODE.

Moja su se razmiljanja potvrdila kada mi je u ruke dola jedna od prvih knjiga koje sam proitao (bolje rei progutao): Millioner next door najpoznatijeg amerikog autorskog dvojca na podruju osob-nih financija dr. Stanleya i dr. Danka. Ta mi je knjiga stvarno otvo-rila oi, a ostale knjige nakon toga jo su mi proirivale vidike. Prije nekoliko godina ta je knjiga prevedena na hrvatski (Milijuna u su-sjedstvu) i toplo je preporuam svima. Kada bih trebao svesti cijelu knjigu na jednu reenicu, sveo bih je na ovo:

Klju bogatstva i gospodarenja novcem je u kontroli rashoda !!!


14

Ba ta je poruka ono to se cijelom knjigom pronosi poput zlatne niti koja sve povezuje i svemu daje smisao:

nije najbitnije koliko zaraujete, vano je koliko od tog novca stavljate na stranu i gdje na stranu.

Zato je mogue da ljudi koji imaju relativno skromne godinje pri-hode, nakon godina i godina pametnog raspolaganja novcem imaju viestruko vie sredstava nego netko tko je imao dvostruko ili pete-rostruko vee prihode koji su mu procurili kroz prste.

Meni je ovo bila predivna vijest, jer mi je otkrila kako ne moram teiti maksimaliziranju svojih prihoda, nego se mudrijim postupanjem s onim to imam mogu vrlo efikasno i uspjeno brinuti za svoju budu-nost. A to je znailo da vie ne moram raditi etiri posla i da se mogu opustiti i vie vremena boraviti s obitelji.

Najee, veina e ljudi reagirati upravo onako kako sam i ja reagirao nekad: dajte ovjeku poviicu od 500 kuna i gledajte to e on napra-viti najvjerojatnije e podii kredit s ratom od 800 kuna. Je li taj ovjek sada bogatiji? Ne, zapravo je siromaniji nego prije poviice.

O tome e biti dosta rijei u ovoj knjizi o razumnom i mudrom ras-polaganju novcem, nasuprot nepromiljenom i kratkoronom pogle-du na njega.


15

Vi i Va novac

U ovom radu predviam vam dva velika krizna razdoblja. Drugo e biti u prvoj fazi konkretnog rada, a sada je vrijeme za prvo suo-avanje sa svojim navikama, stavovima, ali i emocijama vezanim uz novac. Odgovorite iskreno na sljedee pitanje:

Tko je zaduen za vae blagostanje? a) Drava/vlada/politiari. b) Poslodavac/tvrtka u kojoj radite. c) lanovi obitelji. d) Vi.

Koliki postotak biste dali svakom ovom faktoru? Mnogi bi odgovorili otprilike ovako: drava 60%, poslodavac 20%, obitelj 10%, dok bi sebi samima dali svega 10% odgovornosti za svoje blagostanje. Ako ste negdje na ovom tragu, moram vas prodrmati.

Vi ste odgovorni za svoj ivot! Vi ste onaj koji mora preuzeti kormilo

svoga ivota u svoje ruke!

Ako neete vi, tko e? Odrastite, probudite se iz sna! Socijalizam je davno propao (izmeu ostalog, upravo zbog nepotivanja zakonito-sti funkcioniranja novca), Hrvatska Lutrija organizirana je kako bi zaradila uprava drutva, a ne vi. Kladionice postoje da bi punile depove svojim vlasnicima, a ne vama. Kockarnice i automat-klubovi isto tako.

Iskreno vam kaem: dok sebi ne vratite mo upravljanja svojim ivo-tom, dotle e drugi upravljati njime. A drugima NIKAD niste u inte-resu vi oni su zainteresirani za sebe, za svoju korist!

Moj je put prema izlazu poeo kada sam prestao okrivljavati druge za svoje probleme (moj omiljeni krivac bila je drava) i kada sam sam sebi rekao: Borise, od danas e se sam brinuti o sebi.


16

I vi morate zauzeti taj stav! Nije lako, dapae, teko je. Pogotovo u poetku, ali rezultat koji se nudi, daleko je iznad svega to ste ikada mogli zamiljati.

Poigrajmo se malo matom. Vizualizacija je vrlo esto prvi korak k ostvarenju eljenih ciljeva. Ako neto moete zamisliti, moete to i ostvariti.

Zamislite sebe za, recimo, 4 do 6 godina. ivite u stanu koji je potpuno otplaen i bez hipoteke, vozite dobar, kvali-tetan, nekoliko godina star rabljeni automobil plaen

gotovinom, a ne kreditom. Sav prihod koji donesete u obi-telj vama je na raspolaganju nemate nikakvih dugova za podmirivanje, rata za otplaivanje, a na vrata vam potar ne donosi opomene o zakanjelim anuitetima. Va je san miran jer znate da va financijski ivotni brod plovi mir-

nim vodama otporan na valove svakodnevnih turbulencija. Namirujete svoje svakodnevne potrebe, imate i lijepu zali-hu za crne dane, a viak novca investirate da radi za vas. Uivate gledati kako ta hrpica polako raste i u konanici vam donosi financijsku neovisnost ak i od vaeg posla.

Lijepa slika, zar ne? Pozivam vas da ovu sliku imate ispred sebe svaki put kada padnete u maloduje ili sumnju, kada vam se ini da to ipak nije za vas i kada vam doe da pokleknete.

Meni je u situacijama kada sam bio slab i na pragu da odustanem esto pomogao moto:

Odriem se sada kako se vie nikada ne bih trebao odricati!

Pozivam i vas da pronaete neki svoj moto, neku reenicu koja e na vama blizak nain biti onaj faktor koji e vas pribirati i vraati na put finacijskog izljeenja.


17

etiri najpogubnije financijske katastrofe U moru svakodnevnih odluka koje odrasli ljudi donose, a koje su ve-zane uz financije, neke su stvarno tetne.

tovie, mogu biti pogubne. Mogu nas staviti u takve nevolje da se godinama ne moemo izvui iz njih. Sjetite se samo svoje nervoze i briga vezanih uz raspodjelu kunog budeta. Imate 5.000 kuna, a trokovi koje morate podmiriti tim novcem su 5.500 kuna. Kako sada biti sretna osoba, kako uivati u svojoj obitelji kada ne znate kako ete kupiti cipele svome djetetu ili kako ete platiti struju? Upravo zato pogledajmo zajedno u neke od najpogubnijih navika koje nam (najee potpuno nesvjesno) oduzimaju mogunost da uivamo u ivotu punim pluima. Navest u samo 4 glavne koje su prisutne kod 99% stanovnitva, kod nekoga u manjem, a kod nekoga u veem obliku.

To su: a) impulzivno troenje ili shopingoholizam, b) koritenje kredita, kreditnih kartica i lizinga, c) hrana,d) automobili.

A) Impulzivno troenje ili shopingoholizam

Zagledajmo se malo u svoje financijske navike. Odakle smo uili, oda-kle su nam dolazili i jo dolaze poticaji, sugestije, vrijednosti, stavovi, miljenja... Mi se s time nismo rodili, to nije nama ljudskim biima priroena vjetina. Nismo znali voziti bicikl kada smo bili stari 3 go-dine ili automobil kada smo imali 12 godina. Te smo vjetine naui-li, malo pomalo i uz puno pogreaka i ponovnih pokuaja. Sjetite se samo koliko su nae uiteljice provele sati dok su nas nauile pisati, itati, zbrajati... Koliko smo vremena samo potroili u svladavanju ovih ivotno vanih vjetina!


18

A tko nas je ikada polako, strpljivo i blagonaklono uio o vjetini upravljanja novcem? Potpuno sam siguran u to kada tvrdim da je ova vjetina jedna od najvanijih koju u ivotu trebamo. A nisu nas na-uili ama ba nita o njoj! Ne elim se u ovoj knjizi baviti teorijama urote, ali uvjeren sam da taj propust u naoj edukaciji nije sluajan.

Pogledajmo tko nas ui kako gospodariti novcem. Mediji, naravno: novine, asopisi, plakati uz cestu, internet i, dakako, Njezino Velian-stvo Televizija. U fenomenalnom dokumentarnom filmu Supersize Me navodi se frapantan podatak u vezi s prehranom i reklamama za djecu: prosjeni ameriki kolarac e, gledajui TV (prije svega kanale s crtiima, naravno), godinje vidjeti preko 10.000 reklama za junk food. U idealnoj obitelji u kojoj roditelji kuhaju obrok svom djetetu sva 3 puta na dan, dijete e dobiti jedva preko 1000 puta godinje in-formaciju o zdravoj prehrani. To znai da roditelji nemaju niti najma-nju ansu svoje dijete zatititi da ne poeli junk food. To je izgubljena bitka, ak i za super-roditelje.Omjer je 10:1 u korist industrije junk fooda. A da vas pitam, koliko obitelji poznajete koje kuhaju 3 obroka na dan svojoj djeci? Film je u cjelini okantan na jedan razbuujui nain i preporuam ga svakome.

No vratimo se mi svojoj temi. Napravite, molim vas, mali eksperi-ment: sjednite pred TV. U 15 minuta reklama izbrojite koliko puta vam je ponuena srea. Srea? Da, ba srea! Moda ete uti tu rije jednom ili dvaput, ali razmislite malo o dubljim porukama koje stiu k vama. Ako kupite na deterdent, rublje e biti blistavo i bit ete savrena majka i vae e dijete biti sretno, Ako kupite nae pivo, bit ete glavni frajer u ekipi,Ako nosite nae uloke, bit ete lagani kao da nita ne nosite, Ako koristite nau mobilnu mreu, cijeli ivot je uivancija i tulum, S naim lakom za kosu, svaki je frajer tvoj, Koristi li nae ilete za brijanje, svaka e te cura htjeti poljubiti...

Ovakvih bih poruka mogao nabrojati jo puno, no nema smisla jer i sami ih gledate svaki dan. U konanici sve one nude uitak, sreu, zadovoljstvo, ljubav... Marketing je prava nauka o tome kako nam


19

prodati ono to najee ne trebamo. To ine u dva koraka: prvo nas uvjere da bez neega ne moemo (taj se pojam zove stvaranje potre-ba). A onda, kao drugo, reklamiraju proizvod tako da obvezno is-pod stola atakiraju i na nae bazine (nama esto nesvjesne) potrebe da se osjeamo namireni, sretni, zadovoljni, prihvaeni, voljeni...

Da se razumijemo, ja ovdje ne govorim protiv reklama. A i zato bih? Reklame su potpuno legalan nain kako kompanije ele svoje proi-zvode pribliiti kupcima. One se samo bore za opstanak na surovom tritu i pokuavaju nadjaati konkurenciju. U tome nema nita loe, reklamiranje je pravo svake kompanije. No stvar je u tome da mi ima-mo pravo ne kupiti njihove proizvode. Pogotovo kada nemamo novac da si ih priutimo.

Pogledajmo nekoliko jednostavnih primjera: imate sina/ker od 14 godina koji ima savreno funkcionalan mobilni telefon. Radi dobro, ima i kameru, glazbu... sve to dananji mobiteli imaju. No ima ga ve gotovo godinu dana i svi su njegovi prijatelji odavno nabavili novi model. eli li on novi model? Naravno da eli. Ili pak ene: imaju pun ormar (ili nekoliko ormara) cipela za svaku prigodu, ali ba si je neki dan kupila prekrasnu bluzu i sad joj trebaju one cipele koje je vidjela juer u izlogu jer bi savreno pristajale uz novu bluzu. Ali mi mukar-ci smo moda i najpogubniji za sebe mi emo kupovati sve to troi gorivo i mora se registrirati jednom godinje. Automobili, motori, plovila, skuteri, amci... Ja se sjeam koliko sam se puta uvjeravao da mi je potreban onaj novi auto, koliko sam mana svom potpuno ispravnom tadanjem vozilu nalazio.

Da biste sebi pomogli kontrolirati impulse za kupnjom, postavite si nekoliko pitanja. Prvo i dakako najvanije jest:

to oekujem da e ovaj proizvod namiriti? Koji neeljeni osjeaj/emociju elim

ovom kupnjom prekriti?

U velikom broju sluajeva takozvana impulzivna kupnja nije rezultat


20

nikakve realne potrebe, nego kupnjom namirujemo neto drugo. Najee je to jedna od sljedee dvije stvari:

a) elimo si ugoditi pa kupnjom elimo doi do, primjerice, kom-plimenata (tu spada 90% sve odjee koju kupujemo), ali i pri-hvaanja, panje, zavisti susjeda...

b) jako elimo potisnuti neko neeljeno emocionalno stanje, neto to nas titi.

Na primjer, ba ste imali naporan dan, posvaali ste se sa efom i na povratku kui s posla skrenete u duan sa sportskom robom. Onaj skupi model tenisica koji ve neko vrijeme pogledavate, odluuje-te kupiti pod sloganom Imao sam teak dan, poastit u se malo da se opustim, iako kod kue imate jo 3 para potpuno ouvanih i funkcionalnih tenisica. U ovom sluaju shoping ima funkciju poti-skivanja osjeaja bijesa i njegovog nadomjetanja ugodom posjedo-vanja nove igrake. Zaista se nadam da vam je jasno kako je ovo stil ponaanja djeteta, a ne zrele odrasle osobe. A jo je groznije ako taj shoping obavite karticom.

Vjerujte mi, iznenadit ete se kada otkrijete stvarne motive za kup-nju oni nisu duboko skriveni od vas, samo nisu odmah na povrini pa nam lako promaknu ako smo i mi neprisutni. No kada se imalo zapitate, kada samo malo usporite i budete iskreni sa sobom, naj-ee ete se iznenaditi da u biti taj proizvod niti ne elite ozbiljno, nego samo elite namiriti neku potrebu ili sakriti /zatrpati neku nelagodu.

enama je vrlo est okida za kupnju potreba da budu prihvaene i viene, dok je mukarcima esti otponac elja za dokazivanjem statusa i vlastite vrijednosti. Gledajte u sebe, bit e na momente okantno u poetku, ali obeavam da e biti i zabavno. Ako ste od onih koji vole zapisivati, slobodno si zapisujte to otkrivate. Vrlo brzo vaa e biljenica biti ispunjena reenicama poput Skoro sam si danas kupila onu skupu torbicu jer sam osjeala da su sve moje


21

kolegice u uredu ljepe i dotjeranije od mene.Sljedea 2 pitanja takoer vam mogu pomoi da nauite zauzdati svoje impulse:

Trebam li ja stvarno taj proizvod? Moj je savjet da se zamislite nad moi svoga novca koji drite u ruci ovoga asa. Tim novcem moete kupiti proizvode, naravno, ali taj no-vac ima i ogroman investicijski potencijal. OGROMAN! Detaljnije o tom potencijalu emo kasnije.Zasad u samo rei da bi se 1.000 kuna koje biste danas uloili u in-vesticijski fond s godinjim prihodom od 14 %, nakon proteka od 40 godina, ta tisuica oplodila do iznosa od oko 188.000 kuna. Samo ta jedna tisua kuna! Ako danas imate 25 godina i niste si kupili novi model mobitela, nego ste taj novac sakrili sami od sebe uloivi ga u fond, u vremenu kada sa 65 godina budete ili u mirovinu, doekat e vas gotovo 190.000 kuna. Tada e danas tako divni mobitel biti ve zaboravljen kao da nikada nije niti postojao.

Odvagnite, je li dananji troak vrijedan vaeg mira u takozvanim zlatnim godinama. Sjetite se svojeg mota: Odriem se danas kako se vie nikada ne bih trebao odricati. Ponavljajte si ga dok stojite u tr-govini s gotovinom u ruci (ili jo gore, s karticom na rate). Za vas koji ste u braku: statistike ukazuju da su uvjerljivo najvei razlog razvoda brakova upravo novani problemi u braku.

I konano, tree pitanje koje je od velike pomoi jest:

Mogu li proizvod kupiti jeftinije negdje drugdje?

Ovo e vas pitanje sprijeiti da se ne zaletite ak i u situacijama kada ste odluili neto kupiti. Naime, vrlo esto cijene u trgovinama vari-raju i do 10%, pa informiranjem ili obinom etnjom po duanima moete utedjeti znatne iznose. A da o online-trgovini i ne govorim: danas ivimo u vremenima kada je prodaja preko interneta dosegla koliine koje su za maloprodaju nezamislive, stoga online-trgovine


22

kod proizvoaa dobivaju velike rabate na koliinu (uz jo neke im-benike poput onoga da online-trgovine ne troe toliko novca za re-klamu u novinama/TV-u/plakatima uz cestu... te da nemaju duane na skupim lokacijama i vojsku trgovaca koji svi uzimaju svoju provi-ziju) pa ete, kupujui na taj nain, utedjeti nerijetko i preko 40%.

Ovdje dolazi i savjet o planiranju kupnje: ako u rujnu odluite da e-lite kupiti novi TV, razmislite je li mudro priekati do Boia, ili ak par dana due, jer svi znamo kako su upravo tada najvei popusti u trgovinama.

Za kraj malo podataka. Na jednom od najopsenijih istraivanja navika milijunaa u SAD-u kojim je bilo obuhvaeno preko 1000 milijunaa i multimilijunaa, kada su se ti rezultati usporedili s re-zultatima anketiranih osoba koje imaju vrlo visoke prihode, ali nisu milijunai, uoeno je kako je svim ne-milijunaima dominantna ka-rakteristika linosti nestrpljivost i potreba da posjeduju stvari od-mah. Njihova, zapravo djeja, potreba za trenutnim zadovoljenjem potreba stoji ih toga da nikad nee ui u 3% najbogatijih Amerika-naca.

B) Kupnja stvari na kredit

Kada kupujem na kredit, stvari su samo malo skuplje nego kada ih kupu-jem za gotovinu.

Ovo je jedna od najveih prijevara u povijesti novanog poslovanja!

To to smo mi u to povjerovali i to mnogi od nas ne mogu niti za-misliti svoj ivot bez otplaivanja kredita, to je samo zato to smo vrlo esto jako kratkovidni i ne razmiljamo dalje od iznosa mjesene rate. Na taj nain dobivamo iluziju kako neto nije skupo. Pa kota me samo 200 kuna mjeseno - tako naalost razmiljaju mnogi ljudi,


23

a izraun ukupne cijene vrlo je jednostavan: pomnoite broj rata s iznosom rate i dobit ete kolika je cijena onoga to kupujete. Evo jednog mog osobnog primjera: ja sam (u doba kada o ovome o emu sada piem nisam znao nita) podigao kredit za automobil na iznos od 122.000 kuna na rok od 7 godina. Tada je kamata na takve kredite iznosila neto ispod 9%. Mjesena mi je rata iznosila 2.013 kuna. U idua 84 mjeseca ja sam banci trebao uplatiti 169.092 kune (84*2.013), s tim da je bilo mjeseci kada sam kasnio s uplatom na to se zaraunavaju zatezne kamate, plus trokovi opomene... Ni-kad kasnije nisam pokuao izraunati toan iznos, ali procjenjujem da se vraeni iznos poveao barem do 175.000 kuna. Ako sada uz-memo u odnos posueni i vraeni novac, dobijemo omjer od 1.386 (169.092/122.000). to to znai? To jednostavno znai da sam platio 38,6 % kamata! A na reklami je pisalo 9%. Upravo ovim trikom banke love naivine poput mene i vas. Ja sam svoje nauio, vrijeme je da nauite i vi.

Istina o kreditima potpuno je suprotna od tvrdnji koje nam sugeriraju mediji!

Kredit je jedan od najskupljih proizvoda na tritu !!!

Kredit postaje tim nepovoljniji to je dui rok otplate. Tu je na snazi matematika o kojoj u kasnije detaljnije i opirnije pisati, ali krediti na rok dulji od godinu dana vrlo su nepovoljni, ma to pisalo u pros-pektu banke. Kako su krediti za automobile najee na rok od 5-7 godina, a stambeni na 25-30 godina, jednostavni izraun govori kako je taj novac koji ste od banke dobili, vrlo, vrlo skup. Jo uvijek mi ne vjerujete? Raspitajte se u nekoj banci (ili jednostavno posjetite web stranice banaka i upotrijebite njihove kalkulatore za izraune) koliko stoji stambeni kredit na 30 godina, pomnoite iznos rata s brojem rata i vidjet ete okantne stvari. Ako, primjerice, diete stambeni kre-dit od 100.000 eura, vaa e mjesena rata iznositi oko 690 eura (uz kamatu od oko 7,5%), a ukupno ete banci vratiti neto manje od


24

250.000 eura (690 eura*12 mjeseci*30 godina). To daje odnos posu-enog prema vraenom novcu od jedan naprama 2,5. Dakle, sebi ste kupili stan, a njima jo jedan i pol. A ako u 30 godina otplate kredita ostanete bez prihoda i kasnite s ratama, zaraunavaju vam se i zate-zne kamate svakoga mjeseca, pa se odnos novca koji ste dobili i koji ste im vratili, vrlo lako penje k jo nepovoljnijim omjerima. A da i ne govorim o injenici da e vam, ako ste s kanjenjem pretjerali, zapli-jeniti stan i izbaciti vas iz njega. I vjerujte, nee niti trepnuti dok ete vi svoje uplakano dijete po posljednji put iznositi preko praga kue za koju ste mislili da je vaa. Povremeno imamo priliku vidjeti tako dirljive scene na vijestima ako roditelji puknu i u svom oaju i bes-pomonosti zavape za pomoi medija. No sve zavrava iza ugaenih kamera, jer pravno gledano, vlasnik kue je banka i ona ima pravo raspolagati svojom nekretninom kako eli.

U sljedeim primjerima koje u navesti, stvarno lee kljuevi vaeg osloboenja iz ralja kredita i ropstva bankama.

Recimo da imate revolving kreditnu karticu s limitom od 20.000 kuna i mjesenim minimumom otplate od 5%. Dakle, odluite kar-ticom podmiriti krstarenje Sredozemljem za sebe i branog druga, koje ste silno eljeli godinama. Pretpostavimo nadalje ak da kasni-je niste vie niti jednom upotrijebili karticu i da ste redovno plaali minimalne mjesene rate. Znate kada ete izii iz minusa na kartici? ZA 12 GODINA!! Ako ste sada trudna majka, va e minus na kartici biti podmiren kada vae dijete bude ilo u 5. razred osnovne kole!!! A iznos koji ste platili banci je malo ispod 27.000 kuna, jer kamate na dozvoljeni minus u hrvatskim bankama iznose ovog trena oko 15%.

A sada zamislimo jedan pozitivan primjer. Okrenimo gornji primjer s kreditnom karticom u suprotni smjer. Kada biste iznos od 20.000 kuna (jednokratno!!) uloili u investicijski fond s godinjim prino-som od 14%, nakon 40 godina imali biste (sjednite i udahnite dobro) 3.777.670 kuna. Kada biste tada iz nekog razloga taj iznos podigli iz fonda i oroili bilo u kojoj banci, samo od godinjih kamata (koje ovih dana iznose oko 6% na kunsku tednju u Republici Hrvatskoj) dobili


25

biste prihod od 226.660 kuna. Razlomite to na 12 mjeseci i dobije-te 18.888 kuna mjeseno. Naravno, glavnica i dalje netaknuta stoji, niim ugroena. To je sasvim dovoljna mirovina da se prestanete brinuti hoe li vam drava udijeliti 100 kuna za Boi ili ne, kao to je to naalost sluaj s mnogim dananjim umirovljenicima.

No isto tako moram one meu vama koji su u raljama kredita raznih vrsta, malo i umiriti. Ne brinite, u nastavku knjige ete vidjeti kako se i iz ove nezavidne situacije moete izvui uz minimalnu tetu i s jako dobrim izgledima da okrenete stvari pozitivno za sebe i svoju obitelj.

Takoer, ne nasjedajte na trik koji se zove beskamatni kredit. Tako neto jednostavno ne postoji. Ako neto stoji 1.000 kuna i za gotovi-nu i za kredit, to je samo znak kako je u cijenu ve ukalkuliran troak kredita. Sva je ansa da trgovac na tom proizvodu ima najmanje 10 - 15% ekstra mare. Zato se imate puno pravo cjenkati da vam se ipak odobri popust za gotovinu (10% je realno). Ako trgovac ne eli, odustanite od kupnje u njegovom duanu jer vas pljaka.

U prii o kreditima ima jo jedna ogromna opasnost. Nju vam trgovci i bankari nee naglas rei, ona je skrivena u malim slovima kreditnog ugovora, a zove se PROMJENJIVA KAMATA. Premda praktino svi krediti imaju promjenjivu kamatu, naivni i needucirani ljudi prelaze preko nje kao preko nebitnog dijela ugovora o kreditu, a ona je za-mka, moda i najvea od svih.

Za razumijevanje pitanja to znai promjenjiva kamata i koja je njena snaga, dovoljno je rei da su temelji ove svjetske krize koja je kre-nula iz SAD-a, neraskidivo vezani uz kredite i kamate po kreditima. Naime, ovjeanstvo ivi na dug naalost, ali to je jednostavno ne-oboriva injenica. Banke dre uzde naih ivota, i kada su se znatno povisile kamate u bankama SAD-a (zbog niza razloga koje sada ne elim analizirati), stanovnitvo se nalo u opasnosti i u vrlo nezavid-noj situaciji. Recimo samo da je rata koju je prosjena obitelj plaala narasla i preko 30%. Takav skok u potraivanjima banaka mnogi sta-


26

novnici nisu mogli pratiti i diljem SAD-a prestalo je redovno plaanje rata kredita. To je znailo manji priljev novca u banke, a kako su i banke jedne drugima dune, to je pokrenulo zaarani krug negativ-nih posljedica. Naravno, pala je i potronja (primjerice, pad prodaje novih automobila bio je jako velik), to pak znai da tvornice nemaju posla i poelo je otputanje radnika. A otputeni radnik koji je u du-govima i kreditima, predstavlja jo vei teret i dravi i bankama. No, da ne idemo sada u analizu nastanka svjetske krize (oko toga se jo uvijek mnoge mudre glave ne mogu sloiti), ponovit u samo da je promjenjiva kamata imala jako veliku ulogu u svemu.

Ako imate, primjerice, stambeni kredit na 30 godina i iznos od 100.000 eura, s kamatnom stopom od 7,5 %, va je mjeseni anuitet oko 695 eura. Ako pak kamata skoi na 10%, vaa je obveza banci plaati ratu od 877 eura.Tu emo zavriti s priom o kreditima. Ako ste malo u oku od upravo proitanog, drago mi je. I bila mi je namjera prodrmati vas, jer dok god ne prepoznajemo neprijatelja, ne moemo se od njega niti brani-ti. A neprijatelj se jako trudi ostati skriven.

Za kraj, sve to sam rekao za kredite odnosi se i na lizing. To je jo lukavije zamaskirana pljaka. Pred oko 10 godina kada su se lizing kue masovno poele javljati u Hrvatskoj, prevladavao je stav kako je kredit za graane, a lizing za firme. Bilo je moderno kupovati na lizing, pogotovo automobile. To je tolika besmislica i samo jednostav-nim matematikim izraunom dolazi se do vrlo slinih zakljuaka kao i u sluaju kredita. esto jo pogubnijih.

C) Trokovi hrane

Hrana? Pitate se hou li vam sada zabraniti i da jedete? Ma naravno da neu! Samo u vas pozvati da se osvijestite i u ovom aspektu troenja.I sam spadam u grupu onih kojima objed zauzima gotovo centralno mjesto u danu. Od djetinjstva sam primio u naslijee kako je hrana


27

puno vie od same prehrambene vrijednosti namirnica. Hrana je u mojoj obitelji znaila zajednitvo, ale i veselje za stolom, a ponajvi-e osjeaj sree, prihvaanja i ljubavi koji s time dolazi. Ja sam jako zahvalan svojim roditeljima na tim trenucima, tim vie to znam da to bogatstvo mnogi nisu imali. Danas, kao odrastao ovjek, ja prema hrani imam sve, samo ne omalovaavajui odnos. Da, i ja jedem po restoranima, ali samo u rijetkim prigodama ne rutinski.

Naravno, hrana je jedan od apsolutnih prioriteta u naim ivotima. Hrana, krov nad glavom te odjea i obua spadaju u primarne ivot-ne potrebe. Sve ostalo dolazi nakon toga, to je jednostavna injenica preivljavanja. Ja sada ne priam o tome. Ono to vas treba zanimati jest da troite racionalno.

Moda u vam sljedeim primjerom uspjeti doarati vanost kontro-liranja rashoda na hranu.

Recimo da ste samac i da ne volite sami sebi kuhati svaki dan te tjed-no potroite 250 kuna na objede u restoranima. To je 5 dana po 50 kuna dnevno; to je samo jedan gablec sa sokom i kavom u nekom prosjenom restoranu. To iznosi oko 1.000 kuna mjeseno, odno-sno 12.000 kuna godinje. Ako biste taj iznos svake godine ulagali u investicijski fond s godinjim prinosom od 14%, tijekom svoga rad-nog vijeka od 40 godina, onoga dana kada biste odlazili u mirovinu, raspolagali biste bi s ogromnih 18.356.000 kuna. To je 18,3 milijuna kuna !! Opet, kao i u prolom primjeru, kad biste taj novac podigli iz fonda i oroili u bilo kojoj banci i primali mjesenu mirovinu samo od kamata (6%) vaa bi mirovina iznosila 91.780 kuna !!!

Jednom sam prilikom bio u Norvekoj i zaudio sam se koliko su tamo skupi izlasci u restorane. Pitao sam jednog poznanika: Kako vi Norveani, ak i s tako visokim primanjima kakve imate, moete sebi priutiti izlaske u restorane? Njegov odgovor je bio: Ne moemo. U restoranima jedu turisti. Zapanjio sam se statistikoj injenici kako prosjena norveka obitelj jede izvan kue 1-2 puta godinje. Zemlja s jednim od najveih prihoda po stanovniku, zemlja iji standard smo


28

skloni veliati i kojoj se divimo. Isto tako, jednom davno, jedan mi je dragi prijatelj koji je na radu u Austriji proveo 12 godina, rekao reenicu koja mi je tada djelovala ne-vjerojatno: Od bogatih se ui tedjeti. Kako molim? Od bogatih? Pa zato bi oni tedjeli kada imaju puno? Siromasi trebaju znati tedje-ti, a ne bogatai, mislio sam tada. Eh, koja je to zabluda bila! Prolo je otad dosta godina dok znaenje ove uzreice napokon nije doprlo do mene. No, bolje ikad nego nikad, zar ne?

Po osjeaju koji imam kada prolazim uz nae restorane, stjeem do-jam kako puno naih sugraana troi isuvie novca na prehranu izvan kue. Znam, rei ete da je tempo ivota takav da se nema vremena spremati objede kod kue i da ste prisiljeni esto jesti vani. Slaem se sa vama kako to nije lako, ali i rekao sam vam da ete morati initi promjene koje vam moda u poetku nee biti drage i doivljavat ete ih tekima. No opet vas pozivam da se sjetite svoga mota: Odriem se sada kako se vie nikad ne bih trebao odricati.

I opet vas podsjeam da obiteljski objedi imaju i jednu drugu vrstu hranjivosti, a ne samo nutritivnu.

D) Samo za mukarce automobili

Poglavlje koje sada slijedi mnogim e mukarcima teko sjesti. Na-ravno, i neke e se pripadnice ljepeg spola prepoznati u sljedeim reenicama. Ne elim te dame niim uvrijediti, ali ova tema je ipak u prosjeku aktualnija mukarcima. Slobodno je mogu nazvati tihom patnjom 90% nas (da, i sebe ubrajam u ovu grupu).

Gentlemen, start your engine!

Automobili, ti prekrasni komadi lima. Simboli slobode, snage, uspje-ha, uivanja u ivotu. Simboli prestia. I ja bih mogao napisati odu automobilu, vjerujte da bih. I dan danas misli mi ponekad skrenu u smjeru matanja o nekom omiljenom automobilu, zasad jo nedo-


29

stinom. No, otrijeznim se im se podsjetim pitanja koja sam i vama dao. Koju bi moju potrebu taj automobil zadovoljio? Osjeao bih se uspjean, sigurno je i to da bih se osjeao vaan pred susjedima i rod-binom. Uivao bih nekoliko dana u njihovim zavidnim pogledima. Sigurno bih uivao i u vonji samog automobila. No u konanici, kada stavim te gute na jednu stranu vage, a s druge strane stavim ono to mi taj novac koji ne potroim u automobil donosi na duge staze ako ga oplemenjujem, za mene nema niti trunke dileme. Ako moram birati izmeu zavidnih susjedovih pogleda i vlastite mirne mirovine, ja znam to mi je vanije.

Pogledajmo kakav mit o automobilu nam serviraju mediji, banke i auto-dileri. esto ujem kako vani svi voze nove automobile, a kad je auto star oko godinu-dvije, mijenjaju ga novim. Da, moram priznati da je to istina i da u velikom broju sluajeva mnogi ljudi tako ive. No tko su ti ljudi, koliko zarauju i od ega ive? Iznenadit ete se, ljudi koji tako postupaju, osobe su niih i srednjih primanja.

Jako je rijetko da netko od bogatijih kupuje auto na kredit. Pa i ja bih kupio za gotovinu da sam milijuna, rei ete vi. Naravno, sla-em se s vama, ali bogati ljudi su postali bogati upravo izbjegavajui ovakve kreditne zamke. Znate li da je u SAD-u postotak milijunaa prve generacije (dakle onih koji su sami zaradili svoj milijun, bez ikakve pomoi roditelja) iznad 80%. I ba su oni, prema tim istim istraivanjima, najskromniji u kupnji automobila. A kako je kod nas u Hrvatskoj?

Prema statistikama, u RH se preko tri etvrtine automobila prodaje na kredit ili lizing. A jo je okantnije da se 20% tih istih automobila kupljenih na kredit zapljenjuje jer vlasnici ne mogu podmirivati rate. Ako ste i vi u takvoj situaciji (ili ste bili), znajte da ste prevareni i na-vueni na mit o automobilu. No to ve i sami sigurno osjeate.

Zato sam ja tako jako strog prema uzimanju automobila na kredit ili lizing? Iz vie razloga.Prvo, za razliku od nekretnina koje se u jo veem postotku kupuju


30

na kredit i ija vrijednost stalno raste, vaem limenom ljubimcu vri-jednost pada. I to suludom brzinom. Samo pogledajte koliko e vrije-diti va automobil nakon jedne godine, pa nakon dvije i nakon tri. U trenutku kad ste svoj novi uglancani auto izvozili iz salona, njemu je vrijednost pala za minimalno 10%. U prvoj godini ukupno e u pro-sjeku izgubiti na vrijednosti 25%, a u idue tri jo 25%. To nas dovodi do zakljuka kako automobil star 4 godine vrijedi svega 50% svoje nabavne cijene. Neki imaju 50%-tni pad ve nakon 3 godine. Toliki pad vrijednosti stvarno niim ne moete opravdati. U stvari moete - ako ste milijuna kojem je toliki gubitak zanemariv.

Drugo, garancija je jo jedna opsjena trgovaca automobilima koja pada na testu iz matematike. Ljudi pronalaze sebi razne izgovore kako bi opravdali kupnju novog automobila. Jedan od najeih je: Novi auto ima garanciju. Siguran sam ako se neto pokvari. Na-ravno da automobil ima jamstvo, ali dobro se raspitajte na to ima jamstvo! Redovito ete sretati reklame temeljene upravo na garanci-ji koje prua proizvoa za svoje vozilo. Nedavno je u Hrvatskoj po prvi put ponueno 7-godinje jamstvo na automobil i odmah se digla velika medijska pompa oko toga. No itanjem sitnih slova u garan-cijskom listu vidjet ete kako jamstvo ne pokriva 8 od 10 najeih kvarova na vaem automobilu. Jednako tako, garancije su uvjetovane skupim odravanjem vozila u ovlatenom servisu, to vam dodatno izbija velik novac iz depa. Osim toga, pitanje granacije postat e vam putpuno nevano nakon to provedete Korak 3 ove knjige.

Tree, kasko automobilsko osiguranje. elim vas ovdje jasno i glasno upozoriti da je to jo jedan od naina kako drugi na vama zarauju, a da vi time ama ba nita ne dobivate. Ponavljam, nema nikakve po-trebe da ikada za svoj automobil uplatite osiguravajuu policu kasko osiguranja.

Evo zato: prije svega, pogledajmo emu uope slui kasko osigura-nje. Ono je, kako nam to serviraju osiguravajue kue, va prijatelj i zatitnik koji je tu da vas zatiti i da vam plati popravak vaeg lime-nog ljubimca ako se desi neki neeljeni sluaj (poput vee saobraajne


31

nesree ili ak krae vozila). OK, to je teorija. A praksa? Zamislimo da vi malo slupate svoj auto vrijedan 50.000 kuna. Recimo da je REAL-NA teta 15.000 kuna. Vi se naivno nadate kako e iznos u cijelosti podmiriti vaa osiguravajua kua, no prolistajte auto asopise i u svi-ma pod rublikom savjeti pravnika ete pronai kako ljudi oajniki trae pomo za sluajeve kada im osiguravajua kua nudi niti polo-vinu iznosa, ili ak pravnikim trikovima odugovlai isplatu tete i eka zastaru sluaja. Da ne duljim, kasko osiguranje je jo jedan oblik kako nam prodaju neistinu i iluziju. Jo neto, u ponudama banaka i osiguravajuih kua nalazi se jedna na prvi pogled nevidljiva pret-postavka, a to je da vi vozite automobil iji popravak, u sluaju kva-ra, ne moete sami financirati. Malo slobodnijim rijenikom njihova poruka glasi: Samo vi kupite auto koji je preskup za va standard. I kada shvatite kako nemate od kuda platiti eventualnu tetu, dotrat ete k nama i platiti nam policu kasko osiguranja. Hvala, a sad znajte da taj novac vie nikada neete vidjeti. Ako ne budete imali nesreu, novac ostaje nama, a ako i bude potraivanja, mi emo odugovlaiti i na kraju vam isplatiti iznos koji je ionako manji od realnog. I budite uvjereni kako emo traiti svaku sitnicu za osnovu koje bismo mo-gli osporiti vau policu ili barem iznos koji vam moramo isplatiti. Nemojte me krivo shvatiti, ja se ne ljutim na osiguravajue kue, pa one isto tako moraju zaraivati svoje profite, isplaivati plae svojim djelatnicima..., Naravno, i one moraju zaraditi vie novca nego to isplate, inae bi propali. Zato, ne ljutite se niti vi, ali budite od onih koji ne kupuju njihove proizvode.

Kao to ve iz dosadanjih mojih stavova moete zakljuiti, ja sam veliki protivnik da uope kupujete automobil koji je iznad vaih mogunosti. Ako vam je dohvatan auto vrijednosti 3.000 eura, ni u ludilu ne kupujte auto vrijedan 6.000 eura. im vas sustigne neki kvar (a statistike kau da hoe, pogotovo ako dosta vozite i godinje prolazite puno kilometara) zajaukat ete koliko e vas stisnuti. Evo jo jednog mog osobnog ivotnog primjera: ja sam godinama vozio jugia i uope se toga ne sramim. Auto je bio meni cjenovno dohva-tan, a ako se neto i pokvarilo, dijelovi su se mogli nabaviti gotovo na kiosku i kotali su toliko malo da se nikada nisam uznemiravao oko


32

tih sitnih popravaka. Jedino to je bilo loe je to da sam u usporedbi sa drugima koji su ponosno vozili svoje nove Golf etvorke izgledao kao siroi. S tim sam jugiem napravio preko 100.000 kilometara, a kada je doao dan da vie nije bio u voznom stanju i da ga se nije isplatilo registrirati, prodao sam ga za dijelove i to za cijenu od 50 litara lo ulja za grijanje kue.

Dozvolite da i priu o kasko osiguranju zavrim sa istom reenicom kao i u gornjem odlomku vezanom za garanciju na automobil: Kada provedete Korak 3 ove knjige, nee vam biti potrebna niti garancija niti kasko osiguranje!!

Evo jednog naina kako vam moda mogu pribliiti besmisao kupnje novog vozila zbog garancije: recimo da ste kupili novi automobil vri-jedan 200.000 kuna. On u prve 3 godine izgubi na vrijednosti 50% odnosno 100.000 kuna. ak i ako niste imali apsolutno nikakvih kva-rova, vi ste ipak izgubili 100.000 kuna. Za taj ste novac mogli napra-viti barem 4 generalke na 2-3 godine starom autu iste klase. A jeste li ikad uli da je netko radio toliko generalki na svom autu u prve 3 godine? Ja nisam nikada, dakle anse da e ba vama trebati toliko popravaka, ravne su nuli.

Pogledajmo primjer tipian za Hrvatsku posljednjih godina. Zamisli-mo susjede Josipa i Marka, koji se odluuju na kupnju automobila, ali e ii razliitim putevima. Josip je vjernik u reklame, nestrpljiv je i eli zavist susjeda, a Marko je oprezan, strpljiv i zna matematiku.

Josip se odluio kupiti novi auto na kredit. Prosjena vrijednost automobila kupljenog u Hrvatskoj iznosi oko 105.000 kuna, to je neto manje od 15.000 eura. Kredit bez uea (najei koji kupci uzimaju) donosi mu ratu od oko 2.250 kn na mje-sec (kredit na 5 godina s kamatom od 10,5%). Tu jo moramo dodati i trokove obaveznog kaska koje banke trae (za automobil te vrijed-nosti iznosi oko 5.000 kuna na godinu, tj. oko 420 kuna mjeseno), kao i sve ostale trokove poput trokova javnog biljenika... Ukupno mjeseno g. Josipa njegov automobil stoji gotovo 2.800 kuna. I to bez


33

da ga uope izveze iz garae i troi na benzin. Nakon dvije godine, au-tomobil je izgubio oko 40% vrijednosti i sada ne vrijedi vie od 9.500 eura. A rate stiu jo 3 godine.

Marko je odluio ii drugim putem i tedi. Ukoliko sam sebi u dep mjeseno stavi istih 2.800 kuna koje nje-gov susjed Josip potroi na ratu kredita, nakon godinu dana imat e 33.600 kuna odnosno oko 4.600 eura. Kupit e stariji (8-9 godina) rabljeni auto te vrijednosti. Vjerojatno e se g. Josip osjeati nadmo-no u svom skoro novom limenom ljubimcu. No, nastavio je tako na Marko i drugu godinu tedjeti i sada ima novih 4.600 eura. Svoj stari auto prodaje praktiki za iste novce za koje ga je kupio (jer auti stariji od 8 godina vrlo sporo gube na vrijednosti). Sada ima 9.200 eura za koje moe kupiti stvarno pristojan rabljeni automobil star 2 godine, moda upravo identini model kakav vozi i njegov susjed. Pri pogledu na susjeda Marka, Josipu vie ne izlazi nadmoni smijeak na lice. Auti su im jednako stari (moda ak i identini model), ali Marko nema ratu od 2.800 kuna ako vie ne eli, dok Josip ima jo 3 pune godine teko breme oko vrata. Josipu e, ako je imalo pametan, doi suze na oi od tuge i bijesa koliko je bio prevaren.

Mislim da i na ovom primjeru moemo vidjeti kako vri-jedi ona narodna izreka strpljen spaen.

Najtunije je to e prosjeni Josip, u svojoj zabludi i elji da odrava privid visokog statusa, nakon pete godine kredita ui u novi kreditni krug gdje e svoj rabljeni auto dati staro za novo i time samo pro-duiti svoje propadanje. Mnogi se ljudi toliko naviknu na ovaj sistem da bi im bilo udno ako biste im spomenuli kako ne trebaju imati ratu auto-kredita cijelog radnog vijeka.

Znate koliko e tu novca otii i to bi tim novcem mogli sebi priskrbi-ti? Izraunom dolazimo do okantnih iznosa.

Ako tedite ne 2.700 kuna na mjesec kao u gornjem primjeru, nego samo 2.000 kuna, time utedite godinje 24.000 kuna. Taj novac ulo-


34

ite u investicijski fond s godinjim prihodom od 14%. Ako biste tako radili cijelog svog radnog vijeka od 40 godina, u trenutku odlaska u mirovinu imali biste na raunu 36.500.000 kuna. Trideset est i pol milijuna kuna!

Podignite sav taj novac iz fonda, stavite ga u banku i oroite na godi-nju kamatu od 6%. Znate li koliko je 6% od 36.500.000 kuna? 2,2 MILIJUNA KUNA! Iznos mjesene mirovine? Sitnih 182.500 kuna. Da, to je 182 TISUA KUNA !! Ovaj mjesec. I idui. I idui. I idui...

A sada mi molim vas pokaite automobil koji vrijedi toliko. Kako bi rekli odvjetnici u amerikim filmovima: I rest my case.

U slobodnom hrvatskom prijevodu: Pametnom dosta!

Documents

GOSPODAR NOVCA