Gospodarenje šumama u svjetlu provedbe Kyotskog protokola

Gospodarenje šumama u svjetlu Kyotskog protokola, Šibenik, 04.10.2013.

Hrvatski šumarski institutCroatian Forest Research Institute

Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije

Gospodarenje šumama u svjetlu provedbe Kyotskog protokola

Dr. sc. Hrvoje Marjanović

Hrvatski šumarski institutZavod za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku

[email protected]

mailto:[email protected]






Sadržaj izlaganja

• Općenito o ciklusu ugljika i vezi atmosferskog CO2 i temperature

• O pokušaju čovječanstva da ograniči negativni utjecaj na klimu – UNFCCC i Kyotski protokol

• Veza Kyotskog sporazuma i šumarstva

• Primjena Kyotskog protokola u Hrvatskoj

• Istraživanja koja se provode u Hrvatskoj vezana za ugljik u šumskim ekosustavima

• Postoje li dokazi o promjeni klime u Hrvatskoj?

• Neke od mogućih aktivnosti u šumarstvu u svjetlu očekivane promjene klime.




Uvod Zalihe i tokovi ugljika




Kretanje razine CO2 u atmosferi




Ljudska populacija u prošlosti i projekcije UN-a




Razina CO2 u atmosferi raste. - A zašto je to bitno?Temperatura na površini Zemlje ovisi o koncentraciji CO2, vodene

pare i drugih stakleničkih plinova u atmosferi.




Posljedica promjena u sastavu atmosfere rezultira promjenom klime.

Što čovječanstvo može učiniti?1. Smanjiti emisiju stakleničkih plinova, naročito CO2 (manje fosilnih goriva,

racionalno i potrajno gospodarenje zemljištem, šumama i travnjacima).

2. Pokušati povećati uklanjanje CO2 iz atmosfere (trajno povećati zalihu ugljika u šumama, uzgoj morskih algi).

Međutim, da bi aktivnosti imale učinka trebaju biti planetarnog karaktere – sve zemlje svijeta moraju dati doprinos!

Jedino tijelo u okviru kojeg je moguć planetarni dogovor jesu UN.

Rezultat: UNFCCC i Kyotski protokol (1997, 2005) (Kompromis ≠ pravedno & pošteno)




Što je glavni cilj Kyotskog protokola i koje zemlje bi tome trebale najviše doprinijeti?

Glavni cilj je smanjenje neto emisija staklaničkih plinova.Zemlje tzv. „Aneks B” Kyotskog protokola obvezale su se na smanjenje svojih emisija.

Hrvatska je potpisala KP 1997., a Hrvatski sabor ga je ratificirao 27. 4. 2007. (nakon odobrenja kodatnih emisijskih kvota).

Međutim, članice „Aneksa B” nisu: SAD, Kina, Indija, …

1. razdoblje: 2008 – 2012 (prosječno smanjenje emisija stakleničkih plinova na koje su se zemlje obvezale je 5% u odnosu na 1990.)

2. razdoblje: 2013 – 2020

Međutim, …

na kraju 1. razdoblja iz KP se povlače Kanada, Japan, Rusija i Novi Zeland.




Vratimo se ipak na bit problema ...

Što čovječanstvo može učiniti?

1. Smanjiti emisiju CO2 i drugih stakleničkih plinova

2. Pokušati povećati uklanjanje CO2 iz atmosfere.

Kyoto protokol nalaže precizno i dokazivo vođenje inventara emisija.




Zalihe i tokovi ugljika u gospodarenim sustavima za koje se vodi inventar




1. Smanjiti emisiju CO2

(manje fosilnih goriva, racionalno i potrajno gospodarenje šumama) – Kako?Reducirati potrošnju energenata (bolja izolacija kuća, korištenje javnog prijevoza,

učinkovitiji strojevi i aparati) = bolja energetska učinkovitost

Zamijeniti fosilnih goriva obnovljivim izvorima (biomasa, vjetar, sunce, plima)

Zašto kažemo da je sagorijevanje drva CO2 neutralno kada se njegovim sagorijevanjem oslobađa približno jednaka količina CO2 po jedinici

topline kao što bi to bilo kada bi koristili fosilna goriva?Drvo:

1 kg CO2 (atmosfera) -> fotosinteza -> drvo -> sagorijevanje -> 1 kg CO2 (atmosfera)

konačno - početno = 0 kg CO2

Fosilna goriva: gorivo (npr. 0,28 kg ugljena) -> sagorijevanje -> 1 kg CO2 (atmosfera)

konačno - početno = +1 kg CO2




1. Smanjiti emisiju CO2 (nastavak)

Kyotski protokol dozvoljava uspostavu tržišta kvotama emisija.Svaka zemlja ima emisijsku kvotu stakleničkih plinova.

Zemlja dodjeljuje dozvole za emisiju postrojenjima (zagađivačima) s instaliranih 20 MW ili više (Plan raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj, NN 2009/76).

Vlasnik/upravitelj postrojenja može trgovati dozvolama (emisijskim jedinicama).

Cilj: potaknuti zagađivača na promjenu/smanjenje korištenja fosilnih goriva.

Smanjiti emisije sprječavanjem odšumljavanja i prenamjene zemljišta.




2. Povećati uklanjanje CO2 iz atmosfere

Kyotski protokol kroz mehanizme definirane u člancima 3.3 i 3.4 potiče potrajno gospodarenje šumama i pošumljavanje te sprječavanje odšumljavanja (deforestacije).U tu svrhu, zemlje koje odluče primjenjivati članak 3.4 imaju pravo na dodatnu

emisiju CO2 uslijed činjenice da njihove šume apsorbiraju više CO2 nego što ga otpuštaju.

Načini ostvarivanja prava na dodatne emisije za 1. razdoblje (2008.-2012.) i za 2. razdoblje (2013-2020.) su različiti!

Za 2. razdoblje zemljama je određena “referentna razina”, tj. minimalna godišnja neto akumulacija ugljika u biomasu.

Za Hrvatsku je referentna razina –6.289 Mt CO2

Ako bi sva ta akumulacija bila u šumskoj biomasi: ~ 4 (± 0.5) mil. m3/god.

Akumulacija = Prirast – Ostvareni etat




Članci 3.3 (obvezan) i 3.4 (opcionalan, od 2013. obavezan) KP propisuju uvjete:

• svaka zemlja mora voditi detaljno “računovodstvo” o površinama tj. promjenama površina po kategorijama (oranice, pašnjaci, šume) – čl. 3.3

• zemlja koja odluči koristiti pravo na dodatnu emisiju mora voditi detaljnu evidenciju o količinama ugljika u pojedinim sastavnicama biomase (nadzemna biomasa, sušci, drvni otpad, ugljik u tlu) i posječenoj biomasi – čl. 3.4




Provedba čl. 3.3. KP u HrvatskojProblem površina:- Problem različitih definicija - Što je: šuma, šumsko zemljište, pošumljavanje? - Nesređene zemljišne knjige - Npr., u katastru pašnjak, a u naravi šuma.- KP zahtjeva točnu površinu i prostorno definiranu lokaciju područja u kojem je

došlo do promjene u načinu korištenja zemljišta i to od 1990. do danas.




Provedba čl. 3.4. KP u HrvatskojProblem određivanja iznosa zaliha i njihovih promjena po svim sastavnicama spremnika ugljika:- Živa biomasa (zaliha, prirast, sječa) – uglavnom OK, nema podataka za

degradirane oblike i 1. dobni razred - Mrtvo drvo (neposječeni sušci, panjevi, drvni otpad, ugljik u stelji) – nedostaje

(nacionalna inventura?, drugi izvori? …)- Ugljik u tlu – djelomično (geokemijska karta RH).- Problem nepostojanja sustava praćenja promjena u zalihama.- Od 2013. u obračun se mogu uključiti i trajni drvni proizvodi.- Od zemlje se zahtjeva da kontinuirano unapjeđuje sustav praćenja

emisija (tzv. obračunske „tračnice” I., II. i III.).




Kako izgleda kada revizijski tim UN-a čita NIR?

Npr. Primjer pitanja eksperne skupine UN-a zadužene za reviziju izvješća RH po UNFCCC i KP (rujan 2013.)

Carbon pools under FM

On page 335-336 of the NIR 2013 Croatia reports on dead wood, litter and soil carbon pools under FM.

a) Can Croatia provide for reference materials and/or quantitative assessments to verify what is stated here especially for litter and soil?

Croatia explains that input to the dead wood is increasing and assume subsequent inputs to litter and soil, but the assumption on the emissions (e.g. decomposition of the C stock) from the three pools is not clear.

b) Can Croatia provide additional information on the assumptions used?




KP: Treba voditi detaljnu evidenciju zaliha ugljika.Koliko ugljika uopće ima u šumskom ekosustavu?

Gdje se sve nalazi?

U kojim omjerima?

Koliki su tokovi ugljika?

Kako okolišni uvjeti djeluju na zalihe i tokove ugljika?

Potaknuti ovim pitanjima krajem 1990-tih godina intenziviraju se znanstvena istraživanja kojim se pokušava odgovoriti na ta pitanja.




U nas se intenzivna istraživanja o kruženju ugljika provode od 2007. godine.

Hrvatski šumarski institut postavio je sustav za kontinuirano praćenje izmjene CO2 između atmosfere i šume u g.j. “Jastrebarski lugovi”, te vrši izmjere

količine ugljika po sastavnicama i na drugim lokacijama (ICP plohe).




Mjerni instrumenti i oprema (glavni dijelovi)

25 m visok toranj sa dvije metalne kućice (spremišta) u podnožju.

Sustav za prikupljanje i pohranu podataka

Baterije




Ultrazvučni 3D anemometar

Ultrasonic 3D anemometer

CO2 i H2O analizator

LICor 7500, Young 81000V, CR1000 na prethodnoj stranici (uzorkovanje 20 puta u sekundi CO2, H20, brzine i smjera vjetra, računanje svih tokova svakih pola sata)

CO2 profil

Meteorološka stanica (temperature tla, vlažnost tla, sunčevo zračenje, oborine, ...)




Dendrometarske trake postavljene na stabla na 24 trajne pokusne plohe.

Košara za lišće.

Komore sustava za izmjeru respiracije tla.




10/07

11/07

12/07

01/08

02/08

03/08

04/08

05/08

06/08

07/08

08/0820

10

0

-10

-20

-30

NEE

(um

ol m

-2 s

-1)

24

6

12

18

24

sati

Rezultati mjerenja:

Neto izmjena CO2 između atmosfere i šume – “disanje šume”.




Neto izmjena CO2 između atmosfere i šume – “disanje šume”.

2008. 2009. 2010.




Prema Petom nacionalnom izvješću RH prema UNFCCC (2010):

• Povećanje srednje Tzrak (20th stoljeće)

+0.02°C per 10 g. (Gospić, min) +0.07°C per 10 g. (Zagreb-Grič, max)• Pojačalo se početkom 21. stoljeća

• Godišnje količine padalina pokazuju trend smanjenja padalina u svim dijelovima Hrvatske (dolazi do promjene obrasca)

• Statističke značajno se povećao broj suhih dana na (1901.-2008. g.) u cijeloj Hrvatskoj.

• Udio godišnjih ukupnih padalina tokom vrlo vlažnih dana praktički se nije mijenjao.

Klima u Hrvatskoj (do danas)




Klima u Hrvatskoj u budućnosti?

Regionalni klimatski model RegCM (sljedećih 40 godina):• Povećanje broja vrućih dana (u mnogim područjima Hrvatske broj vrućih

dana će se udvostručiti do sredine 21 stoljeća).• U sjevernoj Hrvatskoj se ne očekuje značajna promjena u količini padalina u

ukupnoj količini oborina, međutim …• Očekuje se povećanje broja dana sa značajnim oborinama

Požar kod Selca i Crikvenice, 2012.

Foto: D. Škomrlj

Požar na Visu, 2013.

19 Sep 2010River Sava (427 cm)

Zagreb

19 Sep 2010River Sava

5 km SW of Zagreb




Klima u Hrvatskoj u budućnosti?

Regionalni klimatski model RegCM (sljedećih 40 godina):• Povećanje broja vrućih dana (u mnogim područjima Hrvatske broj vrućih

dana će se udvostručiti do sredine 21 stoljeća).• U sjevernoj Hrvatskoj se ne očekuje značajna promjena u količini padalina u

ukupnoj količini oborina, međutim …• Očekuje se povećanje broja dana sa značajnim oborinama




Ima li uopće što pozitivno u klimatskim promjenama?

Ima...

- Vegetacijska sezona traje dulje.

- CO2 je glavno hranjivo biljaka => veća koncentracija CO2 u atmosferi = bolja kontrola lisnih puči (bolja iskoristivost vode).




Što nam je činiti?

• identificirati ključne prijetnje šumama u Hrvatskoj i izraditi plan aktivnosti s prijedlogom mjera (prema prirodnim regijama)

• razmišljati “izvan kutije” (npr. Koja vrsta bi mogla biti u optimumu za 100 godina na staništu na kojem sada pripremamo obnovu?)

• ulagati u identifikaciju i selekciju svojti koje će se moći bolje prilagoditi promjenjenoj klimi (sjemenska štedionica, banka gena, pokusi provenijencija)

• unaprijediti gospodarenje vodom

• poticati otvaranje šumarske struke za suradnju s drugim strukama

• ulagati u znanje, te suradnju s drugim - iskustva inozemnih kolega, (mediteran – ITA, ESP, FRA, ISR, ...), i poticati razmišljanje




Hvala!

Documents

Gospodarenje šumama u svjetlu provedbe Kyotskog protokola