17
GOTIČKA SKULPTURA Marin Dvornik 3.D

GOTIČKA SKULPTURA2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: GOTIČKA SKULPTURA2

GOTIČKA SKULPTURA

Marin Dvornik 3.D

Page 2: GOTIČKA SKULPTURA2

Opće karakteristike gotičkog kiparstva

Kiparstvo gotike je još uvijek pretežito vezano za arhitekturu, ali postoje brojne razlike od romaničkog kiparstva . Prije svega volumeni skulptura su sve manje plošni, a sve više se kipovi zaobljuju dok se naposljetku ne osamostale od zida (što nije postojalo od razdoblja antike) pa stoje na isturenim konzolama, ili su postavljeni među stupovima pa se doimlje kao da su u nišama. Kako se crkve povećavaju, tako raste i broj skulptura oko portala, čak što više prekrivaju cijelo glavno, pa i bočna pročelja i portale, i apsidijalne dijelove crkve.

Page 3: GOTIČKA SKULPTURA2

Ti brojni kipovi, kadšto u nepreglednim količinama, nisu rađeni zbog ukrasa ili kao izraz izobilja, nego služe prikazu svekolikog znanja i vjerovanja toga doba. Naglašeni humanizam gotike izražen je i time što se velik dio sadržaja u likovima i prizorima odnosio na čovjeka, a ne na svece i božanske likove. Ti humani prikazi javljaju se u tri tematska kruga:

1. Zbiljski, svakidašnji život čovjeka koji se prikazivao u prizorima četiriju godišnjih doba i 12 mjeseci;

2. Moralni život koji je uprizoren borbom vrlina (lijepih mladih djevojaka) koje se bore protiv mana (ružne nakaze);

3. Misaoni život kroz personifikaciju tzv. sedam slobodnih umjetnosti (gramatike, retorike, dijalektike, te geometrije, aritmetike i astronomije i glazbe).

U vjerskim prikazima romanički motiv Kristove slave zamijenjen je motivom Krista mučenika. Npr. majstor iz Naumburga oko sredine 13. st. s dubokim suosjećanjem prikazuje Kristovu muku na Raspelu u korskoj pregradi katedrale u Naumburgu(oko 1250.-1260.

Gotičko kiparstvo pod kraj 13. st. uvodi novu vrstu religioznih kipova namijenjenih za privatne potrebe vjernika. Najčešća tema je Pieta (oplakivanje Krista) koja prikazuje Krista u krilu Bogorodice. Najčešće su takvi kipovi rađeni u bojenom drvetu i skromnih su dimenzija.

Page 4: GOTIČKA SKULPTURA2

U Francuskoj se razvija posebni tip portala, tzv. Kraljevski portal, s likovima starozavjetnih kraljeva. Najstariji primjer takvog portala, o čemu svjedoče sačuvani crteži, vjerojatno je nastao u opatiji ST. Denis za vrijeme Sugerove obnove crkve. Njegova je ideja bila da postavljanjem likova starozavjetnih kraljeva na portal crkve stvori i naglasi vezu između biblijskih kraljeva i francuskih kraljeva.

Page 5: GOTIČKA SKULPTURA2

Iako nije najstariji, najvažniji primjer ovakvog portala je PORTAL KATEDRALE U CHARTESU (1145.-1155.)

19 od 24 statue Gotovo puna plastika Na dovratnicima vitke figure biblijskih proroka, kraljeva i

kraljica Luneta glavnog portala svojim načinom oblikovanja jasno

svjedoči o potpunom odvajanju od romaničke koncepcije portala

U luneti glavnog portala prikazan je Krist Pantokrator okružen simbolima evanđelista

U frizu ispod lunete su prikazani apostoli, a samu lunetu uokviruju figure 24 starca iz apokalipse, poredane u 3 niza jedne iznad drugih

Page 6: GOTIČKA SKULPTURA2

Portal katedrale u Chartesu

Page 7: GOTIČKA SKULPTURA2

U skulpturi se javlja nova tendencija humanizacije u temama i u prikazu. Portal crkve Notre-Dame u Parizu jasno ilustrira odvajanje Dobra i Zla,

ali scene pakla nalaze se samo u lukovima koji uokviruju lunetu

Majka Božja postaje najvažnija gotička figura, o čemu najjasnije svjedoče brojne katedrale posvećene našoj Gospi u Francuskoj ili Svetoj Mariji u Španjolskoj i Italiji

Portal transepta katedrale u Amiensu(1235.-1245.) – jedan od najljepših primjera francuske visoke gotike

Prizori iz života sv. Hooratusa, jednog od biskupa ovoga mjesta Zlatna djevica na trimou (dobila naziv zbog pozlate kojom je bila

prekrivena) – trodimenzionalna – nedostaje samo mali korak da figura ne bude samostojeća

Tijelo u pokretu, a dinamična draperija prati pokret koji podsjeća na antički kontrapost

Lik Djevice tvori skupinu s malim Kristom u naručju

Page 8: GOTIČKA SKULPTURA2

Portal katedrale u Amiensu

Page 9: GOTIČKA SKULPTURA2

Portal crkve Notre Dame u Parizu

Page 10: GOTIČKA SKULPTURA2

Figure katedrale u Reimsu- (1225.-1245.) Naglašava se ekspresija likova, lica postaju izražajnija,

tijela postaju zaobljenija, a postupno nestaje stroga formalnost i simetričnost kipova te njihova ukočenost. Na desnom dovratniku srednjega zapadnog portala katedrale u Reimsu na skupini koja prikazuje pohođenje kipovi Marije i Elizabete stoje na konzolama ispred stupova. Primjećuje se antički utjecaj u bogato naboranoj draperiji koja prati anatomiju tijela. Položaj tijela približava se klasičnom kontrapostu.

U Italiji razvoj skulpture uglavnom nije vezan za arhitekturu jer ondje nema velikih portala kao na francuskim katedralama. Skulptura je uglavnom vezana za izradu crkvenog namještaja

Page 11: GOTIČKA SKULPTURA2

Figure katedrale u Reimsu

Page 12: GOTIČKA SKULPTURA2

Nicola Pisano u suradnji sa svojim učenikom i sinom Giovannijem Pisanom izrađuje propovjedaonicu u katedrali u Sieni.

Ta je propovijedaonica oktogonalna sa sedam reljefa, a stupovi su ponovno povezani trolisnim lukovima, a svaki drugi počiva na lavu.

I u Njemačkoj je kiparstvo uglavnom vezano za unutrašnju dekoraciju, no južni portal katedrale u Strasbourgu predstavlja zanimljiv primjer katedralne plastike

Alegorijske figure koje simboliziraju vrline i poroke, znanost i umjetnost, pojedina zanimanja i drugo predstavljaju jednu od bitnih tema gotičke skulpture

Na ovom portalu nalaze se alegorijske figure Crkve i Sinagoge Najpoznatiju skupinu gotičkih skulptura u Njemačkoj čini 12 figura

na zidu zapadnog kora katedrale u Naumburgu. Likovi su nevidljivo vezani uz arhitekturu, jer su kao i u Franc. Skulptura i stup isklesani iz istog kamenog bloka.

Page 13: GOTIČKA SKULPTURA2
Page 14: GOTIČKA SKULPTURA2

Majsotr iz Naumburga, glavni kipar katedrale u Naumburgu (vjerojatno i njezin graditelj) nije nam poznat po imenu. Između 12 figura plemića i donatora vezanih za osnivanje katedrale nalaze se slavni likovi Ekkeharda i Ute. Imamo dojam da ih je kipar portretirao iako nisu bili suvremenici.

Page 15: GOTIČKA SKULPTURA2

U Njemačkoj se u 13.st. Pojavljuje novi tip skulpture, potpuno odvojen od arhitekture.

To je ZAVJETNA SKULPTURA – namijenjena molitvi vjernika pojedinca. To su polikromirane slobodnostojeće drvene skulpture malih dimenzija. Uglavno m je riječ o prikazima Bogorodice s mrtvim Isusom u krilu(pieta)

Drvena skulptura Pieta iz Rottgena (oko 1300.). Živo obojena skulptura, izrazito realno prikazuje izmučena lica i ukočena tijela.

Page 16: GOTIČKA SKULPTURA2

Pieta iz Rottgena i Madona iz Friesentora

Page 17: GOTIČKA SKULPTURA2

Oko 1400. javlja se internacionalna gotika, međunarodni stil. Ne zna se gdje je točno nastao, ali se pretpostavlja da mu je domovina Češka, odakle se proširio kroz rad obitelji Parler

Najpoznatije skulpture ovog stila su tzv. Lijepe madone – prikazi stojeće Bogorodice s malim djetetom, idealizirane i ljupko oblikovane figure zaogrnute mekom draperijom.

MADONA IZ FRIESENTORA - ima savijeno tijelo u pokretu, ali pokret ne odaje nikakve detalje anatomije koja je skrivena pod draperijom

Oko 1400. u Dijonu u Burgundiji majstor Claus Sluter izrađuje oltar koji prikazuje potpuno nov način oblikovanja. Na trimou portala kapele vojvode od Burgundije nalazi se figura Bogorodice s Kristom. Lik je u snažnom pokretu, u položaju kontraposta te se potpuno razlikuje od stila lijepih madona. Čitav lik rezultat je precizne opservacije, s realistički prikazanim pojedinostima. Tu se nalaze i likovi vojvode i njegove žene, s pratnjom svetaca zaštitnika- figure su toliko velike da su potpuno zasjenile arhitektonski okvir