2
Dva tipa komunikacijskih veština Od rođenja beba počinje da razvija dve komunikacijske veštine koje će nastaviti da nadograđuje i koristi tokom svog života: Receptivna komunikacija je sposobnost da se prime i razumeju poruke od druge osobe. Beba demonstrira ovu veštinu tako što okreće glavu prema vašem glasu i odgovara na jednostavna uputstva. Ekspresivna komunikacija je sposobnost da se prenese poruka drugoj osobi putem zvukova, govora, znakova ili pisanja. Plakanje, brbljanje i upotreba govora tela su primeri ranih ekspresivnih veština deteta. Uvod u razvoj govora i jezika Saveti za podsticanje razvoja govora i jezika Upotrebite glasan, pevani glas. Ovo vam pomaže da zadržite detetovu pažnju dok mu govorite. Igrajte se zvukovima. Budite zanimljivi dok se igrate i pravite zvukove koji su povezani sa onim što dete radi. Koristite izraze lica i gestove da biste preneli značenje reči. Opisujte svoje postupke dok oblačite, hranite i kupate svoje dete. Uparivanje istih reči sa rutinskim aktivnostima je odličan način da se razvije jezik. Podstaknite dvosmernu komunikaciju. Kada vaše dete komunicira sa vama koristeći zvukove, reči ili gestove, ne zaboravite da jedno drugom odgovarate i da se smenjujete u “razgovoru”. Čitajte sa svojim detetom. “Čitanje” može jednostavno da znači opisivanje slika bez praćenja pisanih reči. Izaberite knjige sa velikim, živopisnim slikama i ohrabrite svoje dete da pokaže i imenuje poznate predmete. Proširite rečnik svog deteta na osnovu reči koje već zna. Na primer, ako vase dete kaže “pas”, možete reći “Da, to je veliki pas!” Ponovite fraze vašeg deteta. Ako vaše dete pravi govornu ili jezičku grešku, odgovorite sa njegovom frazom u pravilnom obliku. To im pomaže da nauče pravilan izgovor i gramatiku. Na primer, ako vaše dete kaže “Kuca velika”, možete da odgovorite sa “Da, kuca je velika.” BESPLATNI alati za usavršavanje razvoja dece Pathways.org je 501©(3) neprofitna organizacija. ® Pathways.org. osnažuje roditelje i zdravstvene stručnjake BESPLATNIM alatima i resursima kako bi usavršili motorički, senzorni i komunikacijski razvoj deteta. 800-955-CHILD (2445) [email protected] www.pathways.org Pathways.org je 501©(3) neprofitna organizacija. Slobodno kopiranje. BEZ IZMENA. OSIM UZ DOZVOLU PATHWAYS.ORG. Dozvola za citiranje bilo kog dela ovog rada mora biti odobrena od Pathways.org. Materijali su obezbeđeni besplatno;; nikakvi dodatni troškovi ne mogu biti naplaćeni za bilo koji od materijala Pathways.org bez prethodnog pismenog odobrenja ©2019 ®

govora i jezika Upotrebite glasan, pevani glas. …...govora i jezika Saveti za podsticanje razvoja govora i jezika Upotrebite glasan, pevani glas. Ovo vam pomaže da zadržite detetovu

  • Upload
    others

  • View
    20

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Dva tipa komunikacijskih veštinaOd rođenja beba počinje da razvija dve komunikacijske veštine koje će nastaviti da nadograđuje i koristi tokom svog života:

• Receptivna komunikacija je sposobnost da se prime i razumeju poruke od druge osobe. Beba demonstrira ovu veštinu tako što okreće glavu prema vašem glasu i odgovara na jednostavna uputstva.

• Ekspresivna komunikacija je sposobnost da se prenese poruka drugoj osobi putem zvukova, govora, znakova ili pisanja. Plakanje, brbljanje i upotreba govora tela su primeri ranih ekspresivnih veština deteta.

Uvod u razvoj govora i jezika

Saveti za podsticanje razvoja govora i jezika

Upotrebite glasan, pevani glas. Ovo vam pomaže da zadržite detetovu pažnju dok mu govorite.

Igrajte se zvukovima. Budite zanimljivi dok se igrate i pravite zvukove koji su povezani sa onim što dete radi.

Koristite izraze lica i gestove da biste preneli značenje reči.

Opisujte svoje postupke dok oblačite, hranite i kupate svoje dete. Uparivanje istih reči sa rutinskim aktivnostima je odličan način da se razvije jezik.

Podstaknite dvosmernu komunikaciju. Kada vaše dete komunicira sa vama koristeći zvukove, reči ili gestove, ne zaboravite da jedno drugom odgovarate i da se smenjujete u “razgovoru”.

Čitajte sa svojim detetom. “Čitanje” može jednostavno da znači opisivanje slika bez praćenja pisanih reči. Izaberite knjige sa velikim, živopisnim slikama i ohrabrite svoje dete da pokaže i imenuje poznate predmete.

Proširite rečnik svog deteta na osnovu reči koje već zna. Na primer, ako vase dete kaže “pas”, možete reći “Da, to je veliki pas!”

Ponovite fraze vašeg deteta. Ako vaše dete pravi govornu ili jezičku grešku, odgovorite sa njegovom frazom u pravilnom obliku. To im pomaže da nauče pravilan izgovor i gramatiku. Na primer, ako vaše dete kaže “Kuca velika”, možete da odgovorite sa “Da, kuca je velika.” BESPLATNI alati za usavršavanje razvoja dece

Pathways.org je 501©(3) neprofitna organizacija.

®

Pathways.org. osnažuje roditelje i zdravstvene stručnjake BESPLATNIM alatima i resursima kako bi usavršili motorički, senzorni i komunikacijski razvoj deteta.

800-955-CHILD (2445) [email protected]

www.pathways.org

Pathways.org je 501©(3) neprofitna organizacija.

Slobodno kopiranje.

BEZ IZMENA. OSIM UZ DOZVOLU

PATHWAYS.ORG.Dozvola za citiranje

bilo kog dela ovog rada mora biti odobrena od

Pathways.org. Materijali su obezbeđeni besplatno;;

nikakvi dodatni troškovi ne mogu biti naplaćeni

za bilo koji od materijala Pathways.org bez

prethodnog pismenog odobrenja

©2019

®

Okr

eće

glav

u pr

ema

izvo

ru zv

uka

ili g

lasa

Um

iri se

ili s

e os

meh

uje

u od

govo

ru n

a zv

uk il

i gla

s P

okaz

uje

zain

tere

sova

nost

za li

ca

Slu

ša i

reag

uje

kada

mu

govo

rimo

Rea

guje

na

izne

nadn

u bu

ku i

zvuk

ove

Uoč

ava

igra

čke

koje

pro

izvo

de zv

uk

Pre

pozn

aje

zvuk

svog

a im

ena

Gle

da u

poz

nate

pre

dmet

e i l

jude

ka

da ih

imen

ujem

o P

rati

neke

rutin

ske

kom

ande

ka

da su

u p

aru

sa g

esto

vim

a

Odg

ovar

a na

“ne”

Odg

ovar

a na

jedn

osta

vne

nalo

ge, n

pr. “

Dođi

ova

mo”

Obr

aća

pažn

ju n

a on

o št

o gl

edat

e i p

okaz

ujet

e

Dos

ledn

o pr

ati j

edno

stav

na u

puts

tva

Pok

azuj

e za

inte

reso

vano

st za

slik

e M

ože

da p

repo

zna

1-2

dela

tel

a ka

da ih

imen

ujem

o

Pok

azuj

e po

znat

e ob

jekt

e i l

ica

na sl

ikam

a R

azum

e “u

” i “n

a” O

dgov

ara

na d

a/ne

pita

nja

klim

anje

m/o

dmah

ivan

jem

gla

vom

Raz

ume

pros

te za

men

ice

(ja, t

i, m

oje)

Brz

o ra

zum

e no

ve re

či P

repo

znaj

e 3

-5 d

elov

a te

la

kada

ih im

enuj

emo

Raz

ume

reči

koj

e oz

nača

vaju

radn

ju P

rati

dva

pove

zana

upu

tstv

a, n

pr.

“Uzm

i svo

ju ja

knu

i don

esi m

i je.

” U

živa

u sl

ušan

ju p

riča

Pra

ti dv

a ne

pove

zana

upu

tstv

a, n

pr.

“Da

j mi l

optu

i id

i da

uzm

eš sv

oju

jakn

u.”

Raz

ume

osno

vne

imen

ice

i zam

enic

e R

azum

e “m

oje”

i “t

voje

Raz

ume

veći

nu je

dnos

tavn

ih re

čeni

ca

Jed

nost

avno

raz

umev

anje

poj

mov

a

u

kjuč

ujuć

i bo

ju, p

rost

or, v

rem

e R

azum

e “z

ašto

” pita

nja

Usp

osta

vlja

kon

takt

oči

ma

Raz

ličito

pla

če za

razl

ičite

pot

rebe

, np

r.kad

a je

gla

dno

ili u

mor

no G

uče

i osm

ehuj

e se

Poč

inje

da

koris

ti su

glas

nike

do

k br

blja

, npr

. “da

, da,

da”

Kor

isti

razl

ičite

zvuk

ove

za

izra

žava

nje

oseć

aja

Brb

lja d

a bi

priv

uklo

paž

nju

Imiti

ra zv

ukov

e K

oris

ti v

iše

razl

ičiti

h zv

ukov

a

i k

ombi

naci

ja sl

ogov

a do

k br

blja

Uče

stvu

je u

dvo

smer

noj k

omun

ikac

iji

Sa

znač

enje

m k

oris

ti “m

ama”

i “t

ata”

Imiti

ra g

ovor

ne zv

ukov

e B

rblja

nje

ima

mel

odiju

i rit

am g

ovor

a

Mož

e da

kor

isti

5-1

0 re

či Im

itira

jedn

osta

vne

reči

i ra

dnje

Kom

binu

je g

laso

ve i

gest

ove

Pon

avlja

reči

koj

e je

čul

o u

govo

ru

Odg

ovar

a na

pita

nja

Nas

tavl

ja d

a pr

oizv

odi

govo

r –

slič

no b

rblja

nju

Kor

isti

najm

anje

50

reči

Dos

ledn

o im

itira

nov

e re

či Im

enuj

e pr

edm

ete

i slik

e

Kor

isti

gest

ove

i reč

i u za

miš

ljeno

j igr

i

Poč

inje

da

koris

ti fra

ze o

d 2

reči

Kor

isti

pros

te za

men

ice

(ja, t

i, m

oje)

Dos

ledn

o ko

risti

fraze

od

2-3

reči

Kor

isti

“u” i

“na”

Naj

man

je 5

0% g

ovor

a je

ra

zum

ljivo

za n

egov

atel

je

Pos

tavl

ja “š

ta” i

“gde

” pita

nja

Kor

isti

mno

žinu

, npr

. “ku

ce”

Već

ina

govo

ra je

razu

mlji

va za

neg

ovat

elje

*Zap

amtit

e da

treb

a da

kor

iguj

ete

uzra

st a

ko je

vaš

e de

te ro

đeno

pre

vre

men

a.

Mol

imo

vas d

a po

setit

e Pa

thw

ays.o

rg d

a bi

ste

pron

ašli

BESP

LATN

E re

surs

e o

razv

oju

dece

.

Go

vor

&Je

zik

Slu

šan

je &

ra

zum

eva

nje

DO 6 .

MES

ECA

DO 3.

MES

ECA

DO 36.

MES

ECA

DO 30.

MES

ECA

DO 24.

MES

ECA

DO 21.

MES

ECA

DO 18.

MES

ECA

DO 15.

MES

ECA

DO 12.

MES

ECA

DO 9.

MES

ECA