3
SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI STUDIJ: Predškolski odgoj, III. god., redovni studij AKADEMSKA GODINA: 2010/2011. KOLEGIJ: Metodika govorne komunikacije 1 PRIPRAVA ZA IZVOĐENJE AKTIVNOSTI IZ METODIKE GOVORNE KOMUNIKACIJE 1 DJEČJI VRTIĆ: Dječji vrtić „Šegrt Hlapić", Zagreb ODGOJNA SKUPINA: Srednja dobna skupina STUDENTICA: Jelena Čičak METODIČARKA: Mariza Kovačević, prof.

govorne komunikacije priprema

Embed Size (px)

Citation preview

SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI

STUDIJ: Predkolski odgoj, III. god., redovni studij AKADEMSKA GODINA: 2010/2011. KOLEGIJ: Metodika govorne komunikacije 1

PRIPRAVA ZA IZVOENJE AKTIVNOSTI IZ METODIKE GOVORNE KOMUNIKACIJE 1

DJEJI VRTI: Djeji vrti egrt Hlapi", Zagreb ODGOJNA SKUPINA: Srednja dobna skupina STUDENTICA: Jelena iak METODIARKA: Mariza Kovaevi, prof.

PODRUJE RADA: obrada prie Runo pae Pepeljuga KORITENA SREDSTVA: slikovnica. NAIN RADA: : usmeno izlaganje, itanje, rad nakon itanja, METODE RADA: metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda demonstriranja PSIHOFIZIKE KARAKTERISTIKE SKUPINE: Djeca su u dobi od 4 do 5 godina. U skupini ima 25-ero djece. Po zapaanjima odgajateljica vrlo su zaigrani, dinamini, kreativni i komunikativni. Nekoliko djeaka zahtijeva vie panje i vie individualnog rada s njima radi svoje ivahnosti, nemirnosti. Od nekoliko djece, preteito djevojica u dobi od 5g. moe se oekivati da e napraviti dobar rad i biti zainteresirani dok ostala djeca bi mogla brzo izgubiti koncentraciju za radom. CILJ AKTIVNOSTI: Poticanje djeje kreativnosti, razvoj konecentracije i poslunosti, razvoj individualnog izraza, poticanje djece da u zajednikom radu steknu osjeaj pripadnosti u svojoj skupini, razvoj osjetljivosti za uoavanje detalja te razvoj divergentnog miljenja, razvoj osjeaja pripadnosti i voljenosti. Upoznavanje s elementima prie, dobro i zlo (dobro pobijeuje), upoznavanje s metodom demonstracije, dozvoljavanje djeci da slobodno proviziraju. ZADACI: ODGOJNI - stvoriti ugodnu atmosferu i raspoloenje kod djece - poticati razvoj pozitivnih osobina linosti(tolerancije, discipline) - poticati komunikaciju kroz meusobne komentare - razvoj samostalnosti, strpljenja, higijene tijela i prostora - razvoj krativnosti, sposobnosti OBRAZOVNI - proirivanje znanja o pjmovima o kojima se govori u slikovnici (izrugivanje, izostavljanje iz obitelji, preobrazba, prihvaanje) - usvajanje znanja o izvoenju dramatizacije, prepriavanja - razvoj sposobnosti opaanja detalja - rad sa slikarskom tehnikom FUNKCIONALNI utjecaj na razvoj glasovnih sposobnosti utjecaj na razvoj miljenja, razvoj vizualne percepcije razvoj zapaanja pojedinih dijelova problema poticanje djejeg interesa i panje razvoj mentalnih sposobnosti, mate, govornih sposobnosti

STRUKTURA AKTIVNOSTI: UVODNI DIO AKTIVNOSTI Poticanje i pozivanje djece na sudjelovanje u aktivnosti, okupljanjem na strunjau u centru za itanje. Poeti razgovor s djecom o njima omiljenim priama, to su pouke tih pria... Posluati djeje odgovore te iznova im postavljati pitanja. Uvod u samu priu Runo pae razgovorom o likovima iz prie, odnosno ivotinjama (patkama) i razgovorom na temu to ako je netko drugaiji od nas. GLAVNI DIO AKTIVNOSTI Nakon razgovora sa to veim brojem djece zapoeti itanje slikovnice. Nakon itanja, razgovaramo s djecom o doivljaju prie. Izdvojiti pojedine reenice ili djelove u prii koji su djeci bili najbolji te ih ponovno proitati. Zatim djeci predloiti dramatizaciju toga dijela prie i/ili likova, te potaknuti djecu na izvoenje dramatizacije. Neposredno prije dramatizacije djeci objasniti to i kako bi trebali uiniti, no djeci dati samo smjernice kako bi njihova mata i kreativnost doli do izraaja. Nakon prve grupe djece, druga dramatizacija moe biti s zamijenjenim ulogama, promijenjenim dijelom sadraja (dobra i zla, likova). ZAVRNI DIO AKTIVNOSTI Nakon itanja i dramatizacije prie djeci u centru za slikanje ponudimo da naslikaju svoje doivljaje s bojicama ili flomasterima. Razgovor o njihovim crteima i to ona predstavljaju. Prije spavanja moemo ponovno proitati istu priu. ZAPAANJA NAKON AKTIVNOSTI: