.

PAGE

OTVARANJE NASLJEDSTVA

Nasljedstvo se otvara uslijed smrti fizike osobe i u asu kad je smrt nastupila, ako je iza ostavitelja preostala ostavina.

NAINI DOKAZIVANJA SMRTI:

-utvrivanje smrti po slubenoj dunosti

-smrt onih osoba koje su umrle u zdravstvenoj ustanovi utvruju lijenici

-u svim drugim sluajevima smrt utvruje teritorijalno nadleni organ - mrtvozornik

(koji izdaje potvrdu o smrti, na temelju koje e matiar upisati podatke o smrti i asu smrti u matine knjige.)

-utvrivanje smrti u sudskom postupku za dokazivanje smrti

- kada se smrt ne moe dokazati matinim na prijedlog (zahtjev) zainteresirane osobe moe se provesti pred nadlenim sudom poseban postupak za dokazivanje smrti.

Zainteresirana osoba moe bit:

-a) dravni odvjetnik

-b) puki pravobranitelj

-c) svaka ona osoba koja ima neki pravni interes na utvrivanje da je odreena osoba mrtva i kada je nastupila njena smrt

-rezultat bi trebalo biti sudsko rjeenje kojim bi mjerodavno bilo utvreno da je odreena osoba mrtva i od kada je mrtva.

- proglaenje nestalih osoba umrlima

presumpcija da neka osoba nije vie iva, postojat e i proizvoditi e pravne uinke jedanke onome kojeg proizvodi utvrivanje smrti, ako su ispunjene pretpostavke:

-Materijalne pretpostavke:( da je odreena osoba nestala

-a) opa nestalost

-b) posebna nestalost -uzrokovao ju je takav dogaaj kojemu je imanentna neka smrta opasnost (npr. brodolom, prirodne nepogode, rat i slino).

( da je protekao odreeni rok bez vijesti o njenom ivotu:

-kod ope nestalosti -min 5 godina bez vijesti o nestalomu

-kod posebne nestalosti

-6 mjeseci od asa kada je prestala ona opasnost u kojoj je ta osoba nestala

-u sluaju rata i ratnih dogaaja rok je 1 godina od dana prestanka neprijateljstva.

-Formalne (procesne) pretpostavke:( ispunjeni zahtjevi u pogledu pokretanja posebnog izvanpraninog postupka za proglaenje nestalog umrlim

( sud izdao oglas, te se nitko na njega nije javio u roku od 3 mjeseca od objavljivanja u Narodnim novinama.

( sud donosi rjeenje, koje djeluje od asa svoje pravomonosti od kada djeluje i presumpcija smrti.

Poto je presumpcija smrti oboriva, mogue je dokazati i suprotno odnosno da ta osoba uope nije mrtva ili da je njezina smrt nastupila nekog drugog asa, a ne onoga za koji se presumira. Istodobno kad presumpcija bude oborena, ukidaju se i svi uinci te presumpcije te se uspostavlja ono stanje koje bi postojalo da se smrt nije presumirala (jedino se brak nestalog ne uspostavlja ponovno).

OSTAVINA je ono to je od cijelog pravnog poloaja neke osobe preostalo nakon njezine smrti. Ostavina nastaje u asu smrti ostavitelja.-pretpostavke da bi neki pravni entitet bio u sastavu ostavine:

-pripadanje ostavitelju u asu smrti (iznimka: vraanje darova:

-1) kada je darom bio povrijeen nuni dio i

-2) kada nasljednik vrati dar u ostavinu da bi izbjegao uraunavanje. )

-nasljedivost svojstvo moi biti objektom nasljednopravne sukcesije

-sloboda za nasljeivanje ono to u asu ostaviteljeve smrti nitko ne stjee na nekoj pr. osnovi razliitoj od pr. osnove nasljeivanja

NASLJEDNIK je ona osoba koja je ostaviteljev univerzalni sukcesor jer je uslijed ostaviteljeve smrti stekla subjektivno nasljedno pravo.

SUBJEKTIVNO NASLJEDNO PRAVO (ius succesionis) je ono pravo koje pripada nekoj osobi inei je ostaviteljevim nasljednikom.

-To potvruje:

-1) nasljedniki zahtjev (hereditatis petitio) sredstvo za zatitu tog prava od povreda, koji nasljednik moe postaviti onoj osobi koja vrijea njegovo pravo

-2) nasljednikovo pravo da se odrekne nasljedstva odrie se pravnih uinaka koji su za njega nastali time to je naslijedio.

-Karakteristike:-apsolutno pravo -djeluje prema svima (contra omnes)

-neprometno pravo -njime se ne moe raspolagati pr. poslovima inter vivos, (iznimka: kada se nasljednik odrekne svog nasljednog prava, tada ono ima uinak ex tunc (kao da ga nije ni stekao).

Po naem nasljednopravnom ureenju stjee se nasljedno pravo ipso iure po samoj pravnoj normi, bez ikakvog stjecateljevog aktiviteta.

-Pretpostavke za stjecanje su objektivne:

-1) postojanje nasljednika -iznimka: zametak fizike osobe, a isto vrijedi i za zametak pravne osobe.

-2) sposobnost za nasljeivanje -sposoban je svaki onaj pravni subjekt koji nije:

-apsolutno nesposoban -pravno nesposoban

-nedostojan (relativno nesposoban) -ne moe biti nasljednik nekog odreenog ostavitelja -vrsta civilne kazne jer se nedostojna osoba ogrijeila o ostavitelja. Nedostojnost nastupa po sili zakona (a ne na osnovi odredbe ostaviteljeve volje), ali ostavitelj moe na nju utjecati svojim oprostom.

-Razlozi nedostojnosti:

-a) onaj koji je s umiljajem ubio ostavitelja ili je to pokuao (ne onaj koji je to uinio u nunoj obrani ili u krajnjoj nudi)

-b) onaj koji je radio protiv ostaviteljeve slobode oporunog raspolaganja

-prinudom, prijetnjom natjerao ili prijevarom naveo ostavitelja da oporuku napravi ili da je opozove

-unitio ili sakrio oporuku u namjeri da time sprijei njezino ostvarenje

-falsificirao ostaviteljevu oporuku

-c) onaj koji je tee povrijedio svoju zakonsku obvezu da uzdrava ostavitelja

-d) onaj koji ostavitelju nije htio ukazati nunu pomo

-e) onaj graanin RH koji je emigrirao iz zemlje te se nije vratio do otvranja nasljedstva, a uinio je to

-da izbjegne osudu ili kaznu za tee KZ, ili

-da bi izbjegao sluenje vojske, ili

-da bi vrio neprijateljsku djelatnost prema RH.

Ako ostavitelj nedostojnom nasljedniku valjano oprosti (oitovanje ostaviteljeve volje usmjereno da ukloni odgovornost neke osobe za onaj in koji je razlog njezine nedostojnosti), on e postati sposoban za nasljednika.

-3) pravna osnova nasljeivanja

-zakon (zakonom odreene, redovito obiteljske veze s ostaviteljem), te

-oitovanje ostaviteljeve volje (njegove odredbe kojima je odredio da odreene osobe steknu nasljedstvo).

-Neke pravne osnove nasljeivanja su jae od drugih, pa je taj odnos slijedei:

-u odnosu izmeu zakona i oporuke, u naelu je oporuka jaa pravna osnova (izuzetak: nuni nasljednici)

-mogua je kumulacija pravnih osnova, te zakonski i oporuni nasljednici mogu biti sunasljednici. Vrijedi pravilo da se primjenjuju najprije:

1) striktne norme (nuno nasljedstvo), potom:

2) oporuka (oporuno nasljedstvo), te:

3) dispozitivne norme (zakonsko nasljedstvo).

-u odnosu vie pravnih osnova koje neposredno daje zakon odnosno izmeu vie potencijalnih zakonskih nasljednika istog ostavitelja odreen je tzv. zakonski rad nasljeivanja.

-odnosu izmeu vie potencijalnih oporunih nasljednika odreen je po odredbama ostaviteljeve oporuke te pravilima po kojima se prosuuje da li oporuka postoji i je li valjana.

-u konkurenciji vie potencijalnih nasljednika koji svi, bilo na osnovi zakona, bilo na osnovi oporuke stjeu nasljedno pravo simultano (kao sunasljednici) ureeno je po naelu jednakosti dijelova.

Nasljednika izjava je:

-izriito

-jednostrano

-strogo formalno

-neopozivo

oitovanje volje neke osobe o tome da li ona eli ili ne eli da joj uslijed nekog ostavitelja pripada nasljedno pravo. Moe biti:

-POZITIVNA (izjava o prihvaanju, o akviziciji nasljedstva)

-NEGATIVNA (izjava o odbijanju, repudijaciji nasljedstva)

-Nasljedstva se moe odrei onaj kome pripada subjektivno nasljedno pr. -ne moe se odrei nasljedstva onaj koji je poeo (raspolagati) izvravati svoje nasljedno pravo.

-onaj koji se odrekao ne moe naslijediti ni kao nuni nasljednik

-odricanje vrijedi i za potomke, izuzev ako je sporazumno ili naknadnim sporazumom odreeno da se ne odnosi na potomke-odricanje u korist sunasljednika je izjava o ustupanju svog nasljednog dijela (odricanje se moe pobijati radi zablude)

-uinak je da e se nasljeivanje odvijati kao da nije postojao ni on ni njegovi potomci

Prema kome odricanje nee imati uinka?

-moe ju pobijati vjerovnik nasljednika uz predpostavke za pobijanje dunikovih besplatnih radnji na tetu vjerovnika (kvazipaulijanska tuba)

Od kad do kad se moe odrei nasljedstva?

-od otvaranja nasljedstva do kraja ostavinskog postupka (tzv. privremeni nasljednici)

-IZNIMKA: anticipirano odricanje -odricanje od jo neotvorenog nasljedstva

Anticipirano odricanje od nasljedstva?

-odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno

pretpostavke za valjanost:-sporazum je zakljuen izmeu pretka i potomka,

-da potomak moe samostalno raspolagati svojim pravima,

-pismeni oblik sporazuma, ovjeren kod suca, te naravno

-da su ispunjene i sve ostale pretpostavke koje se trae za valjanost pravnih poslova.

Pravo na ZAPIS (LEGAT)

-uslijed ostaviteljeve smrti za neke osobe moe nastati pravo na zapis koje ih ovlauje na singularna, izvedena stjecanja na teret ostavine

-razlikujemo 2 vrste prava na zapise:-Vindikacioni zapisi (apsolutna prava)-prava koja svojim nosiocima daju neposrednu pravnu vlast u pogledu pojedinih ostaviteljevih prava, stvari. Njemu ne treba niije posredovanje da bi tu stvar stekao, ona je ve postala njegovom. Samo iznimno postoje u suvremenim nasljednim pravnim ureenjima (kod nas samo u pogledu predmeta kuanstva)

-legatar stjee pravo vlasnitva u trenutku smrti oporuitelja

-nastaje na temelju zakona

-imaju pravo na rei vindicatio

-Damnacioni zapisi (relativna prava)-prava koja svoje nosioce ovlauju da od nasljednika zahtjevaju da im ispuni odreenu inidbu na teret one vrijednosti koju je stekao nasljeivanjem.

-zapisom nastaje obveznopravni odnos u kojem zapisovnik ima ovlatenje zahtijevati od nasljednika optereenog legatom inidbu koju je ostavitelj odredio, a onerat je duan ispuniti je na teret nasljedstva koje mu je pripalo

-Legatar - osoba koja iz ostavine dobiva samo pojedino tono odreeno pravo odnosno iz ostavinske mase pojedinu tono odreenu stvar -singularni sukcesor

-onerat (nasljednik) je odgovoran za izvrenje zapisa (do visine vrijednosti koju je nasljedio)

-zapisovnik (legatar, honorat) moe zahtijevati izvrenje zapisa u zastarnom roku od 1g. od dana kad je saznao za svoje pravo i bio ovlaten zahtijevati njegovo izvrenje

Kada e legatar stei vlasnitvo stvari?

Pokretne - predajom stvari odnosno izvrenjem inidbe

Nepokretne - asom upisa u ZK (sud to odmah unosi, ne treba predaja od

nasljednika)

-pravo na damnacioni zapis moe biti:a) ogranieno - ako ga je ostavitelj ograniio nekim uvjetima, rokovima ili

teretima

b) optereeno - ako je ostavitelj za neke osobe osnovao prava na podzapise

koje im treba ispuniti zapisovnik i kada je postavio terete

(naloge, moduse) koje je zapisovnik duan izvriti u korist

odreenih osoba

-Zakonski legat?

-uslijed ostaviteljeve smrti dolazi do singularne sukcesije u pogledu ostaviteljevih prava vlasnitva na predmetima zajednikog kuanstva. -ona prelaze na osobe (lanove ostaviteljeve porodice) koje su ovlatenici ovog prava da steknu te predmete uslijed ostaviteljeve smrti.

-vindikacioni legat

-ako pripada nasljednicima zove se PRELEGAT

-pretpostavke:

1.) smrt ostavitelja

2.) legatar - sposoban (dostojan)

- nije se odrekao prava na zapis

3.) stvar je sluila njemu za zadovoljavnje redovnih osobnih potreba

-npr. ostavitelj ivio sa enom i sinom - oni nasljeuju

-npr. ima jo sina koji ne ivi s njim - tej ne nasljeuje

Podzapis (sublegat) je pravo koje svog nosioca (podzapisovnika, sublegata) ovlauje da zahtjeva ispunjenje neke odreene inidbe od zapisnikova na teret one vrijednosti koja zapisovniku pripada posredstvom njegovog prava na zapis.

-samo varijanta zapisa, razlika je u pogledu onerata:

-onerat zapisa=ostaviteljev nasljednik,

-onerat podzapisa=zapisovnik.

Razlika izmeu legata i naloga?

-zapisom se utemeljuje pravo za zapisovnika dok nalogom ne nastaje pravo na njegovog korisnika

-zapisovnik moe tuiti za izvrenje jer ima obvezno pravo

-korisnik naloga ne moe siliti nasljednika, ali ga mogu siliti samo:

1.) izvritelj oporuke

2.) zakonski nasljednici

-ako ne ispuni nalog, gubi nasljedno pravo

slinost s nalogomrazlika od naloga

LEGATpostoji onerat-optereena osoba koja je duna da na teret iste vrijednosti onoga to je stekla uslijed ostaviteljeve smrti, ispuni nekome odreenu inidbukorisnik naloga nema pravo zahtjevati inidbu od optereene osobe-na ispunjenje bi mogao siliti oporuiteljev nasljednik odnosno izvritelj oporuke

UVJETneispunjenje naloga djeluje kao ispunjenje negativnog rezolutivnog uvjeta, to znai da e optereeno pravo prestati ako optereeni ne ispuni na vrijeme ono to mu je naloenooptereena osoba nee ostati bez svog prava optereenog nalogom u sluaju da nije kriva to nije ispunila ono to joj je naloeno ako je nalog ispunila onako i onoliko koliko joj je to u postojeim okolnostima bilo najvie mogue.

ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO

Osnovna naela zakonskog nasljeivanja:

1) naelo porodine pripadnosti (znai da se ovlatenje dobiva uslijed injenice da se pripadalo istoj porodici kao i ostavitelj),

2) naelo ogranienog kruga potencijalnih zakonskih nasljednika (znai da su ovlateni oni koji su sa ostaviteljem bili povezani tono odreenim porodinim vezama),

3) naelo uzajamnosti (u krug potencijalnih zakonskih nasljednika stavljeni su samo oni kojima bi i taj ostavitelj bio potencijalni nasljednik),

4) naelo ravnopravnosti (bez obzira na spol, te da li su veze brane ili izvanbrane).

-Osnove za nasljeivanje po zakonu:

-KRVNO SRODSTVO

-ostaviteljevi srodnici iz prave linije (ascedenti i descedenti)

-ostaviteljevi srodnici iz pobonih linija (kolaterali -ne svi nego samo: potomci njegovih roditelja, te potomci njegovih djedova i baka)

-GRAANSKO SRODSTVO

-Roditeljsko posvojenje ne prekida se veza posvojeta i njegovih potomaka s njihovim krvnim srodnicima, samo se uspostavlja ograniena veza graanskog srodstva sa posvojiteljem

-posvojiteljevi potencijalni nasljednici su posvoje i njegovi potomci, ali pritom moraju biti ispunjene pretpostavke:

-da je u asu ostaviteljeve smrti postojao valjani odnos posvojenja

-da ovlatenje nasljeivanja ostavitelja nije bilo, prilikom posvojenja, valjano iskljueno ili ogranieno tako da posvoje ne moe naslijediti

-da posvojitelj za ivota nije podnio zahtjev za prestanak posvojenja (za koji se poslije njegove smrti ustanovilo da je osnovan).

U ovom sluaju ZN je odstupilo od naela uzajamnosti, jer se posvojitelju i njegovim potomcima ne priznaje pravo zakonskog nasljeivanja posvojeta.

-Srodniko posvojenje -isto je kao da se radi o krvnom srodstvu

-postoji uzajamnost zakonskog nasljeivanja.

-BRANA VEZA

-Ostaviteljev brani drug je osoba s kojom se ostavitelj u asu smrti nalazio u valjanom braku;

Brani drug ne nasljeuje ostavitelja u ovim sluajevima:

-a) ako je ostavitelj jo za ivota pokrenuo postupak za razvod braka tubom za koju se nakon njegove smrti utvrdilo da je osnovana,

-b) ako bi nakon ostaviteljeve smrti bilo utvreno da je brak bio nevaljan (nepostojei ili nitavan) i to iz uzroka za kojeg je preivjeli brani drug znao u asu zakljuenja toga braka,

-c) ako je zajednica preivjelog branog druga s ostaviteljem trajno prestala i to bilo krivnjom preivjelog branog druga bilo na osnovi sporazuma s ostaviteljem.

Bez obzira na osnovi ega nasljeuju, svi oni nasljeuju po zakonskom nasljednom redu, ime se odreuje prioritet po kome potencijalni nasljednici dolaze u obzir da steknu subjektivno nasljedno pravo. To znai da zakonski nasljedni red odreuje koje su pravne osnove nasljeivanja jae a koje slabije, tako da ih razvrstava u nasljedne redove meu kojima uspostavlja redosljed prvenstva, uz primjenu naela iskljuivosti.

I.nasljedni red:

1) svi ostaviteljivi krvni srodnici koji su njegovi potomci (djeca, unuci, praunuci...)

2) ostaviteljevo posvoje sa potomcima

3) ostaviteljev brani drug

II.nasljedni red:

1) svi ostaviteljevi krvni srodnici koji pripadaju parentelama njegovih roditelja (roditelji i svi potomci roditelja)

2) ostaviteljev brani drug

III.nasljedni red:

ostaviteljevi krvni srodnici iz parentele njegovih djedova i baka (djedovi i bake sa svim njihovima potocima)

IV. i daljni nasljedni redovi:

jedino rodonaelnici odgovarajueg stupnja, ali ne i lanovi njihovih parentela. (npr. pradjedovi i prabake, ali bez potomaka)

Odnos meu potencijalnim zakonskim nasljednicima svrstanim u razliitim nasljednim redovima odreen je naelom iskljuivosti. Po tom naelu potencijalni nasljednici iz blieg reda iskljuuju potencijalne nasljednike daljnjih redova.

-Iznimka: ostavitelja e moi naslijediti nasljednici II.nasljednog reda ako je situacija takva da bi ga iz I.nasljednog reda imao naslijediti jedino njegov brani drug. Ali ako bi u sluaju odricanja od ostaviteljevih potomaka jedino ostaviteljev brani drug ostao kao nasljednik I.nasljednog reda tada je on jedini nasljednik.

Odnos jaine pravnih osnova unutar pojedinog nasljednog reda odreuju se na osnovi:

-konkurencije pravila odreuju koji sve od potencijalnih zakonskih nasljednika odnosnog nasljednog reda imaju prvenstvo pred drugima, te koliki dio nasljednog prava je namijenjen svakom pojedinom od njih.

-I. nasljedni red:

prvenstveno njegova djeca, njegovi usvojenici i brani drug na jednake dijelove nasljednog prava

-II. nasljedni red:

prvenstveno ovlateni s jedne strane ostaviteljevi roditelji , a s druge strane ostaviteljev brani drug (polovina je namijenjena ostaviteljevim roditeljima na jednake dijelove a jedna polovina branom drugu)

-III. nasljedni red: prvenstvo imaju rodonaelnici parentela srodnika, koji se meusobno konkuriraju tako da jedna polovina nasljednog prava namijenjena djedu i baki oeve loze odnosno majine loze.

-predstavljanja (reprezentacija) ako neki od potencijalnih nasljednika ne naslijedi ostavitelja, onaj dio nasljednog prava koji je njemu bio namijenjen moi e umjesto njega stei njegovi potomci; primjenjuje se u I.,II. i III. nasljednom redu

-Naelo daje prednost pretku pred njegovim potomcima koji su takoer potencijalni nasljednici ostavitelja

-Potomci nasljeuju iure proprio (po svom pravu), a ne po pretkovom pravu (alieno iure), stoga na njihovo nasljeivanje ne utjeu razlozi zbog kojih njihov predak nije naslijedio.

-prirastanju (akrescencija) dolazi do primjene ako se ne moe primjeniti naelo predstavljanja: kada potomci prioritetno ovlatene osobe uope nisu potencijalni zakonski nasljednici odnosnog nasljednog reda, a i kada oni to dodue jesu, ali iz nekog razloga ne mogu ili ne ele naslijediti, tada taj dio prirasta dijelovima onih koji su u odnosnom nasljednom redu najblii osobi kojoj je odnosni dio bio prvenstveno namijenjen, njihov se nasljedni dio uveava za taj dio; naelo se moe primjeniti u II. i daljnjim nasljednim redovima.

-uvaavanju posebnih prilika i potreba nasljednika

dovodi do promjena u veliini nasljednih dijelova nasljednika iz I. i II. nasljednog reda.

-moe se na zahtjev djece ostavitelja (ali ne i branog druga) u njihovu korist smanjiti dio ostaviteljeva brana druga kada njegova imovina iznosi vie od dijela koji bi mu pripao nakon podijele na jednake dijelove

-tada ostaviteljevoj djeci iz prijanjeg braka ili izvanbranom djetetu pripada dvaput vei dio nego branom drugu

-na zahtjev nasljednika II. reda koji su bez nunih sredstava za ivot mogu se poveati njihovi nasljedni dijelovi na tetu dijelova ostalih nasljednika tog nasljednog reda.

NUNO NASLJEIVANJE

Nuni nasljednici? (koje dvije grupe postoje?)-apsolutni nuni nasljednici:

-ulaze oni koji imaju pravo traiti nuni dio ve samo zato jer su zakonski nasljednici (potomci umrlog, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegov brani drug

-u toj kategoriji svi nuni nasljednici imaju pravo na 1/2 onog dijela koji bi im pripao po zakonu

-jedino roditelji imaju pravo na 1/3 zakonskog dijela

-relativni nuni nasljednici:

-za koje se trae 2 pretpostavke:

a) nasljednici moraju u konkretnom sluaju biti zakonski nasljednici

b) moraju biti trajno nesposobni za privreivanje i ne smiju imati nunih sredstava za ivot

-braa i sestre ostavitelja i svi njegovi preci

-nuni dio ovih nasljednika iznosi 1/3

IZNASLJEENJE

-iskljuenje nunih nasljednika (exheredatio nota causa)

-ono iznasljeenje kojim ostavitelj kanjava osobu koja je njegov potencijalni nuni nasljednik

-Uinak iskljuenja moe nastupiti jedino ako postoji oporuna odredba o iskljuenju, i to ako postoji jedan od etiri razloga koje navodi zakon:

-1) potencijalni nasljednik se povredom neke svoje zakonske ili moralne obveze tee ogrijeio o ostavitelja;

-2) potencijalni nasljednik je s umiljajem uinio neko tee kazneno djelo prema ostavitelju, ostaviteljevom branom drugu, djetetu ili roditelju;

-3) potencijalni nasljednik je uinio kazneno djelo, upravljeno na potkopavanje narodne vlasti, nezavisnosti zemlje, njene obrambene snage;

-4) potencijalni nasljednik se odao neradu ili nepotenom ivotu.

-s iskljuenim nasljednikom se postupa kao da je umro prije ostavitelja

-Iskljuenje nunih nasljednika razlikuje se od nedostojnosti nasljednika po tome to je iskljuivo in oporuiteljeve volje, dok nedostojnost nastupa po zakonu (ex lege)-lienje nunog dijela (exheredatio bona mente)

-iznasljeenje ostaviteljevog potomka kojim se omoguuje potomcima tog potomka da oni umjesto njega steknu nuni dio koji je inae bio njemu namijenjen zakonom

-tite se interesi porodice.

-Pretpostavke:

-da je lienik u asu sastavljanja oporuke i kasnije u vrijeme ostaviteljeve smrti prezaduen ili rasipnik

(PREZADUEN -pasiva u imovini nadmauje aktivu, RASIPNIK -nerazumno, olako i nepotrebno troi ono to ima)

-da su korisnici lienja potomci lienika

-Pravo na pobijanje ostvaruje nuni nasljednik stavljanjem zahtjeva (da se umanje oporuna raspolaganja) u ostavinskom postupku iznimno u parnici.

-Prekluzivni rok za pobijanje je 3 godine od dana proglaenja oporuke (bez obzira kada je nuni nasljednik saznao odnosno da li je uope saznao), ali moe prestati i prije ako nuni nasljednik u ostavinskom postupku ne istakne svoj zahtjev, kada rjeenje o nasljeivanju postane pravomono (jer se radi o res iudicata).

NASLJEIVANJE NA OSNOVI OPORUKE

Oporuka (testament) je jednostrano, izriito i osobno oitovanje ostaviteljeve posljednje volje, upravljeno na raspolaganje za sluaj njegove smrti (mortis causa).

-moe biti pravna osnova samo ako postoji u asu oporuiteljeve smrt te ako ima karakteristike oporuke:-jednostrani pr. posao

-strogo osobni-strogo formalan posao

-opoziv posao (uvijek)

-besplatanKad je oporuka valjana?

-ako je oporuitelj sposoban

-suglasni su volja i oitovanje

-ima propisan oblik i

-doputen sadraj

OPORUNA SPOSOBNOST

-svojstvo fizike osobe da oitovanjem svoje volje moe valjano. Dva vana kriterija (u asu oporuivanja) za oporunu sposobnost su:

-objektivni -navrenih 16 godina

-subjektivni -mentalna sposobnost -ako je oporuitelj svjestan svojih postupaka (intelektualna komponenta) te je sposoban da postupa u skladu s tom svijeu (voljna komponenta);

-Samo osobi koja ima bioloki uzrokovanu mentalnu nesposobnost (npr. duevna bolest) moe se odrei njegova sposobnost za rasuivanje.

-nesposobnost ostavitelja ne dovodi do nitavosti ex lege, nego je oporuka pobojna

-Osoba koja ima pravni interes za pobijanje moe to initi protiv osoba u iju je korist oporueno, s time da duljina zakonskih rokova ovisi, da li je osoba, protiv koje se eli ostvariti to pravo savjesna (ona ne zna niti je morala znati za razloga zbog kojih bi ta oporuka bila nevaljana) ili nesavjesna (ona zna ili bi mogla znati).

-kod savjesne je rok godina dana od saznanja za razloge pobojnosti oporuke, a objektivni je 10 godina od proglaenja oporuke

-kod nesavjesne osobe rok je 20 godina od asa kada je oporuka proglaena.

-Pravo na pobijanje ostvaruje se putem suda (ostavinski postupak ili parnica ( onaj koji nije sudionik ostavinske rasprave).

OPORUENJE BEZ MANA VOLJE

-nevaljalost oporuke uzrokuju ove mane volje:

sila (prinuda) ako je ostavitelj napravio oporuku zato to je prema njemu ili nekoj drugoj osobi bilo primijenjeno neko zlo, a bilo mu je ostavljeno u izgled da e to zlo prestati ako tako oporui.

prijetnja - ako je ostavitelj napravio oporuku zato jer je netko kod njega izazvao opravdan strah da e njemu ili nekoj drugoj osobi biti naneseno zlo, ako ne oporui kako je oporuio.

zabluda ako je oporuio onako kako je oporuio jer je bio bilo u bitnoj poslovnoj zabludi bilo u bitnoj zabludi o pobudi (oporuitelj je imao neispravnu predodbu o nekoj bitnoj injenici); sa zabludom izjednaeno neznanje.

prijevara ako je oporuio onako kako je oporuio zbog toga to ga je neka druga osoba namjerno na to navela time to je kod njega izazvala ili odravala neispravnu predodbu o nekoj bitnoj injenici.

VALJANI OBLIK (forma) OPORUKE

-oporuka je formalni pravni posao, pa nasljedno pravo propisuje koje bi oblike trebalo imati oitovanje ostaviteljeve posljednje volje da bi bilo valjano. Oporuka po naem pravu moe biti:

-redovita ili izvanredna

-javna ili privatna

-pismena ili usmena

Oblici oporuka:( sudska oporuka (redovita, javna, pismena)

-oporuitelj svoju volju oitovao u obliku javne isprave koju mu je sastavio nadlean sud (opinski sud-sudac pojedinac); faze:

-utvrivanje oporuiteljevog identiteta

-formuliranje sadraja oporuke u sudskom zapisniku (zap. o sastavljanju oporuke)

-oporuiteljeva nunkupacija (oporuitelj proita tekst zapisnika, izriito izjavi da je to njegova oporuka, potpis)

-ovjera zapisnika od strane suda.

-U sluaju da je oporuitelj nepismen ili su pismeni ali nisu u stanju itati i pisati, tada moraju biti prisutna i dva svjedoka.

( konzularna oporuka (redovita, javna, pismena)

-oporuiteljeva volja je oitovana u vidu javne isprave, koju je oporuitelju u inozemstvu sastavilo konzularno predstavnitvo RH.

-vrijede mutatis mutandis iste pretpostavke kao i za sudsku oporuku.

( meunarodna oporuka (redovita, javna, pismena)

-oporuitelj podnosi tekst isprave nadlenom organu (kod nas su to opinski sudovi odnosno u inozemstvu konzularna predstavnitva RH) na ovjeru.

-koja moe biti pisana na bilo kojem jeziku, na bilo koji nain i od bilo koga

-mora izjaviti u prisutnosti dvojice svjedoka (koji moraju biti apsolutno i relativno sposobni) da je podnesena isprava njegova oporuka i da je upoznat s njezinim sadrajem te ju potpisati (a moe zahtijevati da to uini i netko drugi u njegovo ime)

-nakon njega ju potpisuju ovlatena osoba i svjedoci (vano je da ne doe do prekida akta oporuivanja).

-Na kraju oporuke ovlatena osoba stavlja datum kada je oporuka potpisana, jer inae meunarodna oporuka nee biti valjana

-Ovlatena osoba je duna oporuitelju izdati potvrdu o sastavljanju meunarodne oporuke kojom se dokazuje da oporuka ima valjani oblik meunarodne oporuke (oboriva presumpcija)

-Ako potvrda nije izdana, to znai da ne postoji samo ta presumpcija, ali oporuka je i dalje valjana.

( vlastoruna oporuka (redovita, privatna, pismena)

-ona koju je oporuitelj vlastoruno napisao i potpisao.

( alografska oporuka (redovita, privatna, pismena)

-ako je oporuiteljeva volja oitovana u vidu isprave za koju je oporuitelj pred dvojicom svjedoka izjavio da sadri njegovu oporuku i potpisao je.

( brodska oporuka (izvanredna, javna, pismena)

-sastavlja se pred zapovjednikom broda

-glede oblika vrijede pravila kao i za sudsku

-vrijedi 30 dana nakon povratka oporuitelja u RH

( vojnika oporuka (izvanredna, javna, pismena

-sastavlja se pred zapovjednikom satnije ili dr. zapovjednikom istog ili vieg ranga

-glede oblika vrijede pravila kao i za sudsku

-vrijedi 30 dana nakon povratka oporuitelja u RH

-gubi valjanost kada istekne rok od 60 dana od prestanka rata, odnosno 30 dana ako je oporuitelj bio demobiliziran prije ili nakon to je rat prestao.

( usmena oporuka (izvanredna, privatna)

-ako je oporuitelj svoju volju oitovao izgovorenim rijeima u izvanrednim okolnostima (nije bilo mogue valjano oporuiti niti u jednom drugom obliku, npr. iznenadna bolest) pred najmanje dva svjedoka

-vrijedi 30 dana od dana kada su prestale izvanredne okolnosti

Na zakon propisuje da nevaljalost oblika oporuke ne izaziva nitavost ex lege, ve pobojnost, koju moe traiti, nakon otvaranja nasljedstva, osoba koja ima pravni interes, i to u roku od godine dana od kada je saznala za oporuku, a max za 10 godina od proglaenja oporuke.

SVJEDOCI OPORUKE moraju biti punoljetni i poslovno sposobni i pismeni (to ne moraju biti kod usmene oporuke pred svjedocima)

-Tko ne moe biti svjedok oporuke?

PRVI

naslj

RED-potomci oporuitelja

-njegovi usvojenici (i njihovi potomci)

-brani drug oporuitelja

-preci oporuitelja

-usvojitelji

-oporuiteljevi srodnici u pobonoj liniji do ukljuivo 4

-brani drug bilo kojeg od spomenutih srodnika

MOGU I DOPUTEN SADRAJ OPORUKE

-oporune odredbe koje se ne mogu ispuniti su nitave (da li je mogue ispunjenje prosuuje se prema situaciji u asu ostaviteljeve smrti).

-Ne mogu se ispuniti ni oporune odredbe koje su nerazumljive.

-oporuitelj je ovlaten raspolagati samo onim ime bi bio ovlaten raspolagati i pravnim poslom inter vivos.

-Ako oporuna raspolaganja prelaze granicu raspoloivog dijela, ona su tada nedoputena jer vrijeaju neije pravo na nuni dio.

Vrste doputenih oporunih odredbi upravljenih na nasljednopravne uinke:

-odreivanje nasljednika

-Nitava je odredba kojom je za nasljednika odreena osoba:

1) koja je prilikom oporuivanja u nekom javnom obliku imala ulogu sastavljaa oporuke;

2) osoba koja je bila svjedok kod oporuivanja;

3) ako je za oporuiteljevog nasljednika odreena osoba koja je sastavljau oporuke ili oporunom svjedoku srodnik u pravoj liniji, brat ili sestra, brani drug neke od tih osoba ili brani drug samog sastavljaa ili oporunog svjedoka.

-iznasljeenje, iskljuenje i lienje nunog dijela

-odreivanje zapisa

-da bi odredba o zapisu bila valjana oporuitelj mora odrediti:

-1) osobu zapisovnika

-2) objekt zapisa odnosno inidbu koji zapisovnik ima pravo zahtijevati od onerata

-odreivanje zamjenika (supstituta) nasljedniku i zapisovniku -doputena -obina ili prosta zamjena (vulgarna supstitucija) oporuitelj nije posebno odredio za koji sluaj je postavio zamjenika, radi se o ispunjenju suspenzivnog negativnog uvjeta: osoba koja je prvenstveno ovlatena na stjecanje tog nasljednog prava ne stekne to pravo

-nedoputena -povjerbena zamjena (fideikomisarna supstitucija) -imenovanje nasljednika nasljedniku

-ogranienje uvjetima i rokovima nevaljani uvjeti dodani oporunim odredbama (nemogui ili nedozvoljeni) nitavi su, ali nisu nitave i oporune odredbe koji su bile uvjetovane tim nitavnim uvjetima

-(odstupanje od ZOO-a po kojima nitavost uvjeta redovito povlai za sobom i nitavost pravnog posla. Ovo odstupanje je uinjeno po naelu favor testamenti (oporuno raspolaganje treba se odrati na snazi) jer u asu kada se postavlja pitanje njihove valjanosti, oporuitelj vie nije u ivotu pa nije u stanju da umjesto nitave oporuke napravi drugu.

-Kada je oporunom odredbom nasljedno pravo neke osobe uinjeno ovisno od ispunjenja uvjeta ili isteka roka, posljedica je sukcesivno nasljeivanje ostavitelja (ostavitelja nasljeuje jedna osoba, a potom druga)

-optereivanje nalozima (teretima)

-oporuitelj namee odreenu dunost odnosno izvrenje stanovite inidbe nasljedniku ili zapisovniku

-Nitavost ovih odredbi uslijed toga to su nemogue ili nedozvoljene ne povlai za sobom i nevaljalost onih odredbi oporuke kojima su one dodane kao sporedne odredbe.

-raspolaganje u doputenu svrhu i osnivanje zadubine (zaklade)

-nesamostalna zaklada -oporukom nekoj ve postojeoj osobi povjeri postizanje odreene svrhe i da joj za to namijeni odreena sredstva; nije pravna osoba

-samostalna zaklada (oporukom odredi osnivanje zadubine u cilju postizanja odreene svrhe i da joj se ujedno namijene sredstva za to; pravna osoba).

to je zaklada? -pravna osoba; imovinska masa namijenjena za odreenu svrhu kojoj je pravnim poretkom priznata pravna sposobnostto je potrebno da bi nastala? -pravni poredak joj mora dati pravnu sposobnostPo kojem sustavu nastaje? -sustav koncesijeKako daje svoje odobrenje? -po diskrecionoj ocjeni nadlenog dravnog tijela-opratanje nedostojnosti -odreivanje izvritelja oporuke

-odreivanje odnosa meu sunasljednicima

-opoziv ranije oporuke

-nitava bi bila odredba kojom bi se oporuitelj odrekao svog ovlatenja da opoziva oporuku, naime ova oporuka je striktne naravi.

OPOZIV OPORUKE

-Opoziv oporuke je jednostrano oitovanje oporuiteljeve volje, upravljeno na to da prestane postojati cijela oporuka ili pojedine njene odredbe.

-Opozivom oporuitelj oituje svoju volju da opozove oporuku ( animus revocandi.

Pretpostavke valjanosti oporuke:

-ako ga uini oporuitelj koji je sposoban za oporuivanje

-ako ga uini bez mana volje

-ako je sadraj opoziva mogu i doputen.

Oporuka se moe valjano opozvati oitovanjem volje u obliku:

-izriitog opoziva oporukom moe biti uinjena kao samostalna oporuka ili kao jedna od odredbi nove oporuke

-preutnog opoziva oporukom oporuitelj je nainio novu oporuku iji je sadraj u suprotnosti sa sadrajem ranije oporuke (opoziva samo odredbu koja je u suprotnosti)

-opoziva unitenjem isprave opozvana je samo ona koja je unitena s namjerom opozivanja, ako ju je unitio osobno oporuitelj ili netko po njegovom nalogu i ako je njegova volja tada imala one kvalitete koje se trae za valjanost oporuivanja.

-raspolaganja s objektom oporune odredbe (konkludentnim radnjama) - oporuitelj jo za ivota raspolae svojom imovinom protivno oporuciPostupanje s oporukom

-uvanje oporuke ako je oporuitelj povjerio svoju oporuku na uvanje drugome, pravna osnova tog uvanja je njihov ugovor o ostavi (depozitu sa obveznopravnim uincima).

-dunost predaje oporuke sudu nakon oporuiteljeve smrti svaka osoba koja posjeduje neiju oporuku duna ju je nakon ostaviteljeve smrti predati bilo kojem opinskom sudu radi proglaenja ili to uiniti posredstvom matiara koji sastavlja smrtovnicu.

-Svjedoci pred kojima je ostavitelj oporuio duni su da bez odlaganja o tome obavijeste neki opinski sud (bilo pismeno bilo usmeno u sudski zapisnik).

-rekonstrukcija oporuke ako je pismena oporuka unitena, izgubljena ili zametnuta a to nije posljedica valjanog opoziva te oporuke, smetnja se moe ukloniti tako da se oporuka rekonstruira. Oporuku e rekonstruirati sud, na zahtjev zainteresirane osobe na kojoj lei teret dokazivanja

-mora dokazati:

-da je oporuka postojala

-da je unitena, izgubljena ili sakrivena i zametnuta bez volje ostavitelja-da je sastavljena u zakonskom obliku

-da je imala odreeni sadraj

-Ako nema spora sastavit e se zapisnik koji e se odmah proglasiti kao oporuka. -Ako postoji spor meu zainteresiranim osobama o nekoj pravno relevantnoj injenici oporuka e se moi rekonstruirati jedino putem parnice, kada tuitelj u parnici dokae sve injenice koje su relevantne za rekonstrukciju oporuke, sud e oporuku rekonstruirati presudom.

PRAVNI POLOAJ NASLJEDNIKA

-Nasljedstvo je sastavljeno od svega onoga od ega je sastavljena i ostavina, ali s izuzetkom onoga to iz sastava ostavine nije prelo na nasljednika i to:

-1) u sluaju izdvajanja iz ostavine (na temelju sudske odluke), to bude izdvojeno na osnovi prava:

-a) ostaviteljevih potomaka, da im se iz ostavine izdvoji njihov doprinos ostaviteljevoj imovini,

-b) nekih lanova ostaviteljevog domainstva u pogledu inventara tog domainstva

-2) uslijed djelovanja relativne nenasljedivosti pojedinih elemenata iz sastava ostavine, to je u principu nasljedivo, ali nije nasljedivo za onu osobu koja je ostaviteljev nasljednik. Na pravni poredak propisuje relativnu nenasljedivost kod prava na licencu (ono moe prijei na nasljednike samo ako oni produavaju ostaviteljevu licencu) i kod prava i obveza iz ugovora o doivotnom uzdravanju (ona mogu prijei na nasljednika samo ako je brani drug ili potomak umrlog davatelja uzdravanja).

-Nakon ostaviteljeve smrti osim naslijeenih prava i obveze, nastaju za nasljednika neka nova prava i obveze upravo zato to je on ostaviteljev nasljednik.

-OBVEZE:

a) da sahrani ostavitelja (ukoliko to nije duan netko tko je odgovoran za njegovu smrt),

b) podmiri trokove popisa i procjene ostavine,

c) ispuni ostaviteljeve zapise i naloge,

d) snosi trokove ostavinskog postupka i trokove izvrenja oporuke i trokove staratelja ostavine,

e) naknadi opini trokove koje je ona imala uzdravajui ostavitelja;

-PRAVA:

a) odreeno je da pravo na tubu za ponitenje braka i razvod braka ne prelazi na nasljednike, ali osobe koje ostvaruju pravo na nasljedstvo iza umrlog branog druga koji je podnio ovu tubu mogu zahtijevati utvrenje da je tuba za ponitenje odnosno za razvod braka bila osnovana,

b) pravo da potrauje naknadu trokova ostaviteljeve sahrane od onoga tko je odgovoran za ostaviteljevu smrt (na temelju ZOO-a). Pravni poloaj nasljednika redovito ima neku vrijednost izrazivu u novcu, dakle imovinsku vrijednost.

O vrijednosti nasljedstva moe se govoriti samo s obzirom na odreenog nasljednika, razlikujemo:

-AKTIVU -pozitivne vrijednosti svih prava koja je odreen nasljednik stekao nasljeujui ostavitelja + prava koja su nastala za nasljednika jer je on ostavitelj nasljednik i -PASIVU -negativne vrijednosti svih ostaviteljevih obveza koje su na njega prele + prava koja su nastala za nasljednika jer je on ostavitelj nasljednik).

-nasljednik e za ostaviteljeve dugove, ex lege, odgovarati samo u visini aktive

-mjerilo nasljednikove odgovornosti za zapise i naloge koji ga terete je ista vrijednost nasljedstva.

ISTA VRIJEDNOST nasljednikovog pr. poloaja (osnovica poreza na nasljedstvo) je saldo vrijednosti aktive i pasive.

STJECANJE POSJEDA OSTAVINE

-posjed ostavine (posjedom nasljedstva) vri onaj koji se faktiki nalazi u poloaju nasljednika (posjednikom ostavine odn. posjednik nasljedstva)-Nasljednik je ovlaten da odmah po smrti ostavitelja pone s izvravanjem prava i obveza koje tvore pravni poloaj nasljednika.

U nekim iznimnim situacijama nasljednik e biti suspendiran od izvravanja prava i obveze odmah nakon ostaviteljeve smrti, ve e to izvravanje biti povjerenom nekoj drugoj osobi:

-na osnovi oporuke ( ako je ostavitelj izvravanje povjerio izvritelju oporuke-na osnovi odluke suda ( ako je sud postavio staratelja ostavine.

Jedinstven i razdvojen pravni poloaj nasljednika

Kad se nasljeuje ipso iure, tada je nasljednikov pravni poloaj u naelu jedinstven, Jedinstven pr. poloaj nasljednika -u asu ostaviteljeve smrti sva prava i obveze koje ine pravni poloaj ostavitelja stjee ostaviteljev nasljednik samom injenicom da se naslijedilo i to u onom asu u kome se nalijedilo (ipso iure).

-U nekim iznimnim sluajevima nasljednikov pravni poloaj bit e razdvojen.

Do razdvajanja e doi:

-ostavina pod upravom izvritelja oporuke ostavitelj oporukom povjerio dunost odre. osobi da se brine o izvravanju njegove posljednje volje, a ona je poslovno sposobna u vrijeme izvravanja te funkcije te je tu dunost prihvatila

-Djelokrug izvritelja oporuke ovisi o ostaviteljevoj volji, ako oporuitelj nije to drugo odredio. Dispozitivne zakonske norme odreuju da je dunost izvrioca oporuke:

-da se stara o uvanju ostavine

-da njome upravlja

-da se stara o isplati dugova i zapisa i uope

-da se stara da oporuka bude izvrena onako kako je oporuitelj htio.

-Izvritelj oporuke djeluje u svoje ime, a za raun nasljednika, s time da je duan postupati s panjom dobrog domaina. On djeluje pod nadzorom suda, polae raun sudu a ne nasljednicima. Pripada mu pravo na naknadu trokova i na nagradu za trud, koliku o tome odluuje sud.

-Funkcija mu prestaje:

-kada izvri svoj zadatak

-ako izvrenje zadatka postane nemogue

-ako umre (poloaj izvritelja nije nasljediv)

-ako izgubi poslovnu sposobnost

-ako ga sud opozove (po slubenoj dunosti ili na zahtjev).

-ostavina pod upravom staratelja ostavine staratelj ostavine je osoba kojoj je odlukom nadlenog organa vlasti povjereno da prava i obveze od kojih se sastoji ostavina izvrava umjesto i za raun onih koji su uslijed ostaviteljeve smrti postali univerzalni sukcesori.

ostavinski sud duan je postaviti staratelja ostavine u sluaju:

-kada se ne zna tko su nasljednici ili

-gdje borave ili je

-sporno tko su nasljednici ili to slino.

-odvajanje na zahtjev ostaviteljevih vjerovnika (separatio bonorum) na zahtjev vjerovnika ostavinski sud donosi rjeenje o tzv. odvajanju ostavine ( odvajanje cjelokupnog pravnog poloaja ostaviteljevog nasljednika od ostalih nasljednikovih prva i obveza te je na taj nain omogueno da ostaviteljevi vjerovnici namiruju svoja potraivanja iz ostaviteljevih imovinskih prava, a da im pri tome ne konkuriraju vjerovnici nasljednika sa svojim potraivanjima.

-Uinci djeluju ex nunc (ostaju valjana sva ona raspolaganja koja je nasljednik uinio prije odvajanja).

-Za nasljednikove vjerovnike situacija je ostala ista kao da nasljedstvo i nije nasljednikovo, dok je za ostaviteljeve vjerovnike - separiste sada situacija povoljnija jer e svoja potraivanja namiriti bez konkurencije nasljednikovih vjerovnika ali samo iz nasljeenih imovinskih prava nasljednika. Kada potraivanja svih separista budu u cijelosti namirena ili barem osigurana, ukida se odvajanje.

-privremeni nasljednik u poloaju nasljednika privremeni nasljednik je onaj kojem e nasljedno pravo prestati nakon isteka nekog roka, ispunjenjem nekog uvjeta ili neispunjenjem nekog naloga

PRAVNI POLOAJ NASLJEDNIKA S OBZIROM NA NJEGOVO NASLJEDNO PR.

Pravni poloaj jedinog nasljednika

-Od asa ostviteljeve smrti nasljednik je ovlaten izvravati sve ono na to ga ta prava ovlauju.

-Redovito e pravni poloaj nasljednika biti jedinstven, a ne odvojen od njegova vlastitog poloaja u pravnim odnosima. Uinci tog jedinstva su:

-a) nasljednikova osobna odgovornost za dugove obuhvaa sada i odgovornost naslijeenim, a ne samo vlastitim imovinskim pravima;

-b) potraivanja to ih je ostavitelj imao od svog nasljednika kao dunika prestaju sjedinjenjem dunika i vjerovnika u istoj osobi.

-Ostaviteljeve su obveze na njegovog nasljednika prele cijele, kako dugovi tako i odgovornost za njih.

- Nasljednik nastavlja odgovarati za dugove onako kako je za njih odgovarao ostavitelj; i ostaviteljev osobni dug, ali postoje dva naina kako:

-ako je nasljednikov pravni poloaj jedinstven ostaviteljeva se odgovornost nastavlja kao nasljednikova odgovornost pro viribus hereditatis

(odgovara osobno sa svim svojim imovinskim pravima, ali kvantitativno: do granice vrijednosti prava to ih je naslijedio od ostavitelja)

- granica te odgovornosti je ukupna vrijednost naslijeenih imovinskih prava

-ako je nasljednikov pr. poloaj odvojen od njegova vlastitog poloaja ostaviteljeva se osobna odgovornost nastavlja kao nasljednikova odgovornost cum viribus hereditati,

-za dugove za koje je ostavitelj odgovarao osobno sada odgovara njegov nasljednik takoer osobno ali predmetno ogranieno na odgovornost samo onim imovinskim pravima koja je nasljeivanjem stekao od ostavitelja.

Pravni poloaj sunasljednika

-esto uslijed ostaviteljeve smrti nekoliko osoba stekne nasljedno pravo svaka poneki alikvotni dio toga prava ( one su simultano ostaviteljevi nasljednici ( sunasljednici.

Nasljednika zajednica-skup osoba na koje su kao posljedice odreenog ostavitelja prela imovinska prava i obveze koje sainjavaju ostavinu tog ostavitelja - sve do diobe ostavineKad i u kojem sluaju nastaje?

-nakon smrti

-kad iza ostavitelja ostane vie (od jednog) nasljednika

-nastaje na temelju zakona-u nju ulaze svi osim nunih nasljednika - to proizlazi iz odredbe ZV-a koja kae da nuni nasljednik stjee po dio svake stvari i prava iz ostavine - postaje suvlasnik, a ne zajedniki vlasnikDo kada traje?

-do diobe-U pogledu nekoga prava nasljednika zajednica potpuno prestaje:

a) ako je to pravo prestalo pripadati zajedniarima, jer je propalo, otueno je itd;

b) ako se u pogledu toga prava broj zajedniara sveo svega na jednoga;

c) ako su zajedniari u pogledu toga prava proveli razvrgnue zajednice.

-Striktne zakonske norme priznaju svakom zajedniaru pravo na diobu (nitko ne moe biti prisiljen da sudjeluje u nasljednikoj zajednici) razvrgnue nasljednike zajednice.

-Diobu inicira zajedniar jednostranim oitovanjem svoje volje zahtjevom za diobu, bilo kada (zahtjev nikada ne zastarijeva), te taj zahtjev moe biti usmjeren na diobu zajednice samo u pogledu nekog odreenog prava djelomina dioba, ili diobu svih zajednica - potpuna zajednica.

-Dioba ima dva uinka:

-zajedniar koji je traio diobu nekog zajednikog prava gubi diobom svoj udio u nasljednikoj zajednici u pogledu toga prava, a

-stjee odgovarajui alikvotni dio odnosnog prava.

-(prestala je postojati zajednica zajednikog vlasnitva, a nastala je zajednica tipa suvlasnitva)

Dioba e se provesti bilo na:

osnovi sporazuma (dobrovoljna, izvansudska dioba)Svi zajedniari su suglasni o svemu to je za diobu relevantno, prije svega suglasni:

-u tome da se dioba izvri,

-u tome da je pravo ija se dioba trai zaista zajedniko pravo,

-koje su sve osobe zajedniari u pogledu tog prava,

-o tome koliki su udjeli zajedniara,

-o tome koliki alikvotni dio prava treba na raun svog udjela u nasljednikoj zajednici treba dobiti zajedniar koji se dijeli,

-o nainu diobe.

-Ako su se o svemu ovome sporazumjeli sporazum je valjan, nije potrebna nikakva posebna forma, osim ako propisana forma proizlazi iz zahtjeva.

osnovi odluke suda (sudska dioba)-zajedniari nisu suglasni o nekom relevantnom elementu -dioba se provodi putem suda;

-ako se ne mogu suglasiti oko naina diobe sud e o tome odluiti u izvanparninom postupku;

-ako nema suglasnosti o preostalim elementima sud e odluiti u parnici.

-Sud nije slobodan pri odluivanju naina diobe, prevenstveno je vezan sporazumom zajedniara (ako postoji i valjan je), supsidijarno oporunim odredbama o diobi (postoje i valjane su), a tek supsidijarno tome dispozitivnim pravnim normama koje reguliraju nain diobe. Sud je duan zajedniko pravo podijeliti na alikvotne dijelove. Ako bivi zajedniari zahtijevaju da se tako nastalo suvlasnitvo razvrgne daljnjom diobom, sud e je provesti po pravilima koja o tome postavljaju specijalne norme nasljednog prava, a podredno ope norme stvarnopravnog karaktera.

-Sud e odrediti da se izvri:

-dioba ISPLATOM

-kad god nekom od zajedniara pripada pravo da zahtjeva tu diobu, a on je takav zahtjev stavio najkasnije do okonanja postupka diobe

-Prava na diobu isplatom pripadaju:

-osobama koje su zajedno sa ostaviteljem ivjeli u istom kuanstvu ( u pogledu stvari tog kuanstva koje slue zadovoljavanju njihovih svakodnevnih potreba;

-svim zajedniarima koji su zajedno sa ostaviteljem u zajednici ivjeli ili privreivali ( u pogledu dobara za koja postoji opravdana potreba da pripadaju upravo njima (o toj potrebi ocjenjuje i odluuje sud).

-REALNA dioba

-onih objekta koji nisu podijeljeni prilikom zadovoljavanja osnovnih zahtjeva za diobu isplatom: kod nekretnina se provodi geometrijskom podjelom nekretnina (u pravilu vertikalnom, iznimno horizantolnom ako je doputena), a kod pokretnina i s njima izjednaenih prava provodi se fiziki (diobom na dijelove).

-CIVILNA dioba

-onih dobara koja nisu djeljiva realno -provodi se predajom dobara s time da se postignuta kupovnina razdijeli meu zajedniarima u omjeru njihovih alikvotnih dijelova.

Nakon to je dioba provedena (dobrovoljno ili sudski) bivi zajedniari odgovaraju na osnovi zakona jedni drugima za eventualne pravne i stvarne nedostatke onoga to je svakome od njih pripalo u diobi, to ukljuuje odgovornost za postojanje i naplativost (veritet i bonitet) potraivanja koja su pojedinima od njih pripala u diobi. Svaki od bivih zajedniara odgovara za nedostatke na svim tim dobrima u onom omjeru u kome je sudjelovao u nasljednikoj zajednici, ta odgovornost tereti i onoga na ijem se dobru pojavio nedostatak. Ovdje ex lege postoji odgovornost za veritet i bonitet tih potraivanja, a ne samo za veritet kako je to po opim pravilima. Rok u kojem traje odgovornost je specifian 3 godine po izvrenju diobe, a ako je potraivanje kasnije dospjelo 3 godine po dospijeu.

to je objekt nasljednike zajednice?

-prava i obveze koje zajedniari nasljeuju od ostavitelja

Zato nije sigurno da e alikvotni dio pojedinog nasljednika biti ba onoliki koliki je odredio ostavitelj?

-zbog uvjeta, naloga, tereta, nedostojnosti, odricanja, uraunavanja

-ugovor o ustupanju nasljednog dijela

-kod nasljednike zajednice kao zajednikih vlasnika podijeljen je subjekt

to je nasljednikka zajednica s obzirom na objekt?

-nasljeena prava - zajedniko vlasnitvo

to je s obzirom na subjekt? (tko ine naslj. zajednicu?)

-svi sunasljednici, bez nunih

-Uraunavanje (collatio bonorum, kolacija) je institut po kome se svakom nasljedniku uraunava njegov dio to je dobio na dar od ostavitelja za ivota

-Zakonskom nasljedniku se uraunava (ako nije drugaije odreeno):

-vrijednost darova koje je primio od ostavitelja, s time da se uope nee uraunavati:

-a) plodovi i druge koristi koje je nasljednik imao od darovane stvari do ostaviteljeve smrti;

-b) uobiajeni manji darovi;

-c) trokovi uzdravanja i obvezatnog kolovanja nasljednika

-d) darovi uinjeni nasljedniku koji se odrekao nasljedstva (u granicama raspoloivog dijela ostavine tj. ako se time ne dira u nuni dio

-e) darovi za koje ostavitelj nije elio da se uraunaju nasljedniku

-f) darovane stvari vraene u ostavinu

-vrijednost zapisa to mu je ostavitelj namijenio svojom oporukom, s time da mu se nee uraunati vrijednost zapisa ako je ostavitelj svojom valjanom oporunom odredbom iskljuio uraunavanje

(nije valjana odredba ako vrijea neije pravo na nuni dio).

-vrijednost onoga to je taj nasljednik ostao duan ostavitelju-Uraunavanje se provodi samo na zahtjev ovlatene osobe -svaki zajedniar

-to je nesamostalan zahtjev (zahtjev u sklopu provoenja diobe) pa ne zastarijeva sve do okonanja diobe, a moe se staviti i prije diobe (ostavinski postupak).

Kako se rauna vrijednost darova kod uraunavanja?

1.) stanje na dan darovanja

2.) vrijednost na dan smrti (nepovoljno za nasljednika - za

rabljenu - staru stvar dananju cijenu)

-Nain uraunavanja je tako ureen da se uraunavanje provodi po:

-naelu idealne kolacije uraunavanje koje se provodi samo raunski, pa dar, zapis odnosno dugovanje pripadaju i nadalje onome kome se uraunavaju, samo to se njihova vrijednost njemu uzima u raun prilikom diobe nasljednike zajednice

-naelu realne kolacije samo iznimno daroprimac unosi meu zajednika prava ono pravo koje je dobio na dar (vraa dar), da bi se to pravo dijelilo meu sve zajedniare ( do nje moe doi samo voljom onoga kome bi vrijednost dara trebalo uraunati u njegov nasljedni dio.

-Kada je pravni poloaj nasljednika jedinstven, svaki pojedini sunasljednik odgovara za ostaviteljeve obveze pro viribus hereditatis ali nikada preko granice vrijednosti koju je stekao nasljeivanjem.

-Ako pravni poloaj nije jedinstven, sunasljednici odgovaraju cum viribus hereditaits.

-U sluaju da je ostavitelj za neku obvezu odgovarao realno, njegovu realnu odgovornost nastavljaju sunasljednici ukoliko im pripada stvar ili pravo kojima je ostavitelj odgovarao i to tako dugo dok im ta stvar ili pravo pripada.

Pravni poloaj nasljednika kome je nasljedno pravo ogranieno rokom ili uvjetom

-nasljedno pravo moe biti ogranieno nekim rokom li uvjetom, a i optereenje nalogom moe imati uinak kao i ogranienje uvjetom.

-dovodi do sukcesivnog nasljeivanja (kod uvjeta vrlo vjerojatno, a kod roka sigurno)

-ne moe se kao rok odrediti smrt neke osobe jer je to onda fideikomisarna supstitucija!!!

-nasljedno pravo stjeu barem dvije osobe, (nasljednik prvo biti jedna od njih, a kasnije druga)

-Svaki rok i uvjet kojim je nasljedno pravo ogranieno ima dvostruko djelovanje: prema jednome (potonji nasljednik) djeluje kao poetni rok ili odgodni uvjet (odnosno nalog), prema drugome (prethodni nasljednik) djeluje kao zavrni rok ili raskidni uvjet (odnosno nalog).

-Nasljeena prava u stanju do isteka roka odnosno ispunjenja uvjeta

-pripadaju prethodnom nasljedniku, te su ona ograniena pravom ekanja potonjeg nasljednika

( ogranienje postoji ex lege, a sastoji se u tome da su mu ovlatenja stegnuta na ona koja bi imao da je plodouivatelj (uzufruktuar)

-potonji nasljednik moe zahtijevati osiguranje (onakvo osiguranje kakvo je ostavitelj oporukom odredio da ima dobiti, a ako ostavitelj o tome nije nita valjano odredio moe zahtijevati osiguranje prema odnosnim pravilima koja vae za izvrni postupak.

-Moe jo zahtijevati da se u zemljine knjige upie njegovo uvjetom odnosno rokom ogranieno nasljedno pravo.

-Nasljeena prava u stanju nakon isteka roka odnosno ispunjenja uvjeta-potonji nasljednik je vlasnik ostaviteljeve stvari i nositelj ostaviteljevih prava bez ikakvih ogranienja.

-prethodni nasljednik je duan naknaditi tetu za koju odgovara

-potonji je eventualno duan naknaditi trokove

-Za naslijeene obveze u stanju do isteka roka odnosno ispunjenja uvjeta, odgovara prethodni nasljednik osobno, ali je uvijek predmetno ogranien (odgovara iskljuivo s naslijeenim pravima) cum viribus hereditatis.

-Pravo ekanja potonjeg nasljednika ovlauje ga da zahtjeva osiguranje i od opasnosti da e prethodni nasljednik na teret ostavinskih dobara podmiriti vie dugova nego to je odgovoran.

-U stanju nakon isteka roka odnosno ispunjenja uvjeta, potonji nasljednik e osobno odgovarati pro viribus hereditatis, ali kvantitativno ogranien (samo do vrijednosti ostaviteljevih prava koja su prela na njega).

-ako je podmirio vie ostaviteljevih obveza nego to je bio duan, morat e potonjem nasljedniku restituirati odnosno naknaditi ono to je umanjio.

-Ali, ako je prethodni nasljednik pomirio ostaviteljeve obveze iz vlastitih, a ne iz naslijeenih prava ima pravo zahtijevati naknadu od potonjeg nasljednika.

Pravni poloaj nunog nasljednika

-Nuni dio ostavine je vrijednosno odreen.

-Osnovica za njegovo izraunavanje je obraunska vrijednost ostavine,

-Obraunska vrijednost ostavine:ostavinska aktiva

+vrijednost ostaviteljevih darova

(koji dolaze u obzir za vraanje, u sluaju da je povrijeeno neije pravo na nuni dio)

--vrijednost pasive--vrijednost trokova ostaviteljeve sahrane i popisa i procjene ostavineobraunska vrijednost ostavine

nuni dio ostavine =obraunska vrijednost ostavine

kvota nunog nasljednog prava

-Nuni nasljednik ima pravo pobijati ostaviteljeva besplatna raspolaganja ukoliko vrijeaju njegov nuni dio:

-ostaviteljeva oporuna raspolaganja i

-ostaviteljeve darove ija se vrijednost kod izraunavanja obraunske vrijednosti ostavine pribraja istoj vrijednosti ostavine

-rok za pobijanje prekomjernog oporunog raspolaganja je 3 godine od proglaenja oporuke,

-a za pobijanje darova je 3 godine od ostaviteljeve smrti.

-Na povrede nunog dijela ne pazi sud po slubenoj dunosti, nego na zahtjev nunog nasljednika, s time da se prvo umanjuju raspolaganja oporukom, pa onda (ako nije podmireno) vraanjem darova.

-nunom nasljedniku pripada alikvotni dio od svakog prava iz sastava ostavine, jer je izriito propisano da nunom nasljedniku pripada odreeni dio svake stvari i prava

-ne moe nasljednika zajednica (izmeu nunog nasljednika i njegovih sunasljednika) nego ( suvlasnika zajednica!!!

-Nuni nasljednik nasljeuje i nastala prava i obveze:

-a) obveza naknaditi ono to je ostavitelj dobio od drutvene zajednice kao socijalnu ili slinu pomo

-b) obveze ispuniti ostaviteljev zapis

-c) obveze ispuniti ostaviteljeve naloge

NASLJEDNIKI ZAHTJEV (hereditatis petitio)

-Mogue je da jedna osoba bude nositelj nasljednog prava, a druga bude posjednik ostavine, jer se nasljeuje bez ikakve urudbe, a ne postoji ni zabrana samovlasnog stupanja u posjed ostavine, nego se oekuje od nasljednika da odmah sam zauzme i faktino onaj poloaj u pravnim odnosima koji mu pravno pripada na osnovi njegovog nasljednog prava.

-Nasljednik moe ishoditi usklaivanje svog faktinog poloaja s pravnim i to sa nasljednikim zahtjevom (hereditatis petitio).

-Nasljendiki zahtjev je specifian zahtjev nasljednika, a proizlazi iz specifine pravne osnove ( subjektivno nasljedno pravo, ima specifinu funkciju ( da poslui kao sredstvo da bi od osobe koja se faktino nalazi u njegovu poloaju ishodio da mu ona izrui posjed ostavine, i svoje specifine karakteristike.

Razlika nasljednikog zahtjeva od zahtjeva na utvrenje nasljendikog prava

razlikanasljedniki zahtjevzahtjev na utvrenje nasljendikog prava

objektono od ega se sastoji pravni poloaj nasljednikanasljedno pravo

sadrajinjenje - nasljednik od druge strane zahtjeva da uini ono to je potrebno da bi on doao u onaj poloaj koji mu pravno pripadasamo utvrivanje kome pripada nasljedno pravo, s kojim sadrajem i u kojem opsegu

Da bi onaj koji je stavio nasljedniki zahtjev, mogao uspjeti s tim zahtjevom neophodno je da se utvrdi da je on zaista nasljednik.

To se moe rijeiti kao prethodno pitanje, ali ponekad e onaj koji postavlja zahtjev morati (uvijek kada mora oboriti presumpciju koja postoji u korist protivne stranke, protiv valjanosti oporuke i slino) postaviti i zahtjev na utvrenje da je on nasljednik. Nasljedniki zahtjev esto je uvjetovan zahtjevom na utvrenje, ali zahtjev na utvrenje nije uvjetovan nasljednikim zahtjevom.

Razlika nasljednikog zahtjeva od singularnog zahtjeva

razlikenasljedniki zahtjevsingularni zahtjev

pravna osnovanasljedno pravopojedinano pravo ijem ostvarenju ili zatiti slui zahtjev

objektono od ega se sastoji pravni poloaj nasljednikapojedinano pravo

U sluaju konkurencije nasljednikog zahtjeva i singularnog zahtjeva, kada nasljednik stavi singularni zahtjev ( osporavanje tuiteljevog nasljednog prava daje sporu karakter spora o nasljednikom zahtjevu.

Razlika nasljednikog zahtjeva od tube o nasljedstvu

razlikenasljedniki zahtjevtuba o nasljedstvu

funkcijaukloniti nesklad izmeu pravnog i faktinog poloaja nasljednika (sistem ipso iure)ukloniti nesklad izmeu nasljednog prava i pravnog&faktinog poloaja nasljednika (kod nasljeivanja urudbom)

aktivna legitimacijanasljednikaonaj koji nije nasljednik, jer mu nasljedstvo nije urueno, ali koji ima nasljedno pravo

pasivna legitimacijaonoga koji se faktino nalazi u poloaju nasljednika posjednik ostavineonoga kojem je sud uruio ostavinu

upravljeno protivfaktinog stanjapravnog i faktikog stanja nastalog urudbom

podizanje i ostvarivanjesudski i izavansudskisudski (jedino)

-aktivno legitimirane osobe -samo ostaviteljev nasljednik:-pasivno legitimirane osobe:

-onaj koji posjeduje ostavinu, a da mu uope ne pripada nasljedno pravo na koje se poziva

-onaj koji ima nasljedno pravo, ali posjeduje ostavinu preko granice ovlatenja koje mu to nasljedno pravo daje

-onaj koji ima nasljedno pravo ogranieno uvjetom ili rokom, a posjeduje ostavinu prije nego to je postao nasljednikom.

Objek nasljednikog zahtjeva su sva prava, obveze i drugi pravni entiteti od kojih se sastoji pravni poloaj nasljednika.

Sadraj nasljendikog zahtjeva moe biti:

-zahtijevanje izruenja (predaje) (zahtjev stvarnopr. karaktera)( nasljednik zahtjeva da mu posjednik ostavine uini ono to je potrebno da bi i faktino doao u onaj poloaj koji mu pripada s obzirom na njegovo nasljedno pravo (pokretnina preda posjed; nekretnina preda posjed ili izda tabularnu ispravu)

-zahtijevanje naknade (zahtjev obveznopr. karaktera)( uvijek naknada onoga to bi trebalo izruiti, ali postoji nemogunost izruenja, zbog propasti, otuenja i slino.

-Nasljednik e zahtijevati izruenje onoga to postoji, a naknadu onoga to ne postoji.

-posjednik ostavine ovlaten je nasljednikom zahtjevu suprotstaviti svoj protuzahtjev za naknadu onih trokova to ih je imao dok se umjesto njega faktino nalazio u poloaju ostaviteljevog nasljednika

-savjesni posjednik ostavine ( ima pravo na:

-objektivno nune (bez obzira na to da li bi ih imao i sam nasljednik) i

-objektivno korisne (bez obzira jesu li oni osobno korisni za nasljednika)

(ako nisu pokriveni koristima koje je imao savjestan posjednik ostavine), te

-luksuzne trokove (ima pravo odvojiti i za sebe zadrati ono to je iz luksuza dodao, ukoliko je to mogue bez oteenja glavne stvari, s time da ima pravo na naknadu onoga to nije htio ili nije mogao odvojiti a time je objektivno poveana vrijednost onoga to pripada nasljedniku).

-nesavjesni posjednik ostavine ( ima pravo:

-samo na one nune trokove koje bi imao i nasljednik da se faktino nalazio u poloaju posjednika ostavine,

-na naknadu za korisne trokova bio bi ovlaten jedino ako su bili i osobito korisni za nasljednika, dok

-na luksuzne trokove nema pravo (ima pravo odvojiti i za sebe zadrati ono to je iz luksuza dodao, ukoliko je to mogue bez oteenja glavne stvari).

-Prigovori pasivno legitimiranoga:

-negirajui prigovori -porie postojanje injenice na kojima se temelji zahtjev:

-prigovor kojim se porie da je podnositelj zahtjeva zaista nositelj naslj. prava

-prigovor kojim se porie da bi objekt zahtjeva zaista bio identian s onim to podnositelju zahtjeva pripada na osnovi njegovog nasljednog prava

-prigovor kojim se porie svoj tzv. posjed ostavine u pogledu onoga to je objekt nasljednog zahtjeva

esti negirajui prigovori su singularni prigovori -tvrdnje pasivno legitimirane osobe da ona ima neko singularno pravo u pogledu objekta nasljednog zahtjeva.

-ukidajui prigovori -oni kojima se ne poriu one injenice na kojima podnositelj nasljednikog zahtjeva temelji svoj zahtjev, nego se tvrdi da je zahtjev sada neopravdan zbog toga to se je u meuvremenu situacija toliko izmijenila da je nasljendiki zahtjev izgubio svoju osnovu. Tipian primjer je prigovor zastare nasljednikog zahtjeva i prigovor dosjelosti.

-zaustavljajui prigovori -oni kojima se ne porie da postoje one injenice na kojima je utemeljen nasljendiki zahtjev, niti se tvrdi da je osnovanost tog zahtjeva ukinuta, ve se tvrdi da je nasljedniki zahtjev jo preuranjen, jer postoji neko pravo pasivno legitimirane osobe na osnovi kojeg ona jo nije duna udovoljiti tom zahtjevu. Tipian primjer je prigovor pasivno legitimirane osobe (savjesnog posjednika ostavine) da se ona slui svojim pravom zadranja (pravo retencije).

Ostvarivanje nasljednikog zahtjeva mogue je:

-izvansudski -posjednik ostavine zahtjevu izvansudski udovoljio

(on ne moe kasnije s uspjehom zahtijevati da mu se vrati ono to je tako ispunio, odnosno ne dolazi do kondikcije)

-sudski-posjednik ostavine nije voljan dobrovoljno udovoljiti nasljednikom zahtjevu( ostvarenje putem suda (nasljednika tuba.

-Nasljednika tuba esto konkurira sa singularnim zahtjevom, najee s revindikacijom (nije lako ustanoviti je li u nekom konkretnom sluaju tuba osnovana na nasljednom pravu ili pravu vlasnitva.

-Sud e pri prosudi koja je pravna osnova spora uzeti u obzir i sadraj prigovora tuenika:

-tueni ne porie da je tuitelj ostaviteljev nasljednik ( samo stavlja singularni prigovor ( spor na osnovi prava vlasnitva

-tueni porie da je tuitelj ostaviteljev nasljednik, te sebe smatra nasljednikom ili odbije predati stvar tuitelju ali ne tvrdi da njemu pripada nasljedno pravo, pravo vlasnitva ni koje drugo singularno pravo ( stavlja univerzalni prigovor ( spor o nasljendikom zahtjevu

-tueni porie da je tuitelj ostaviteljev nasljednik, jer sebe smatra nasljednikom te da tuitelju nije duan predati stvar, jer ju posjeduje na nekoj specijalnoj pravnoj osnovi ( oba prigovora: singularni i univerzalni ( spor o nasljednikom zahtjevu.

-Samo onaj za kojeg je utvreno pravomonim rjeenjem da je nasljendik, moe se pozivati na to svoje pravo i ostvariti ga putem suda odnosno ishoditi usklaenje svog faktinog poloaja s onim koji mu pripada na osnovi nasljednog prava.

-S obzirom na to, da li se nasljednik moe pozvati na to pravomono rjeenje razlikujemo tri situacije:

-sluaj kada se nasljednik moe pozvati na pravomono utvrenje svog nasljednog prava

-rjeenje o nasljeivanju deklaratornog je karaktera

-Nasljednika tuba je tuba kojom se zahtjeva od tzv. posjednika ostavine da mu taj izrui ono to neovlateno posjeduje.

-sluaj kada uope nije utvreno tko je ostaviteljev nasljednik

-Nasljednik, bez obzira to ne postoji rjeenje o nasljeivanju, moe se pozivati na svoje nasljedno pravo, s time da ovdje razlikujemo dvije situacije:

-kada postoji mogunost da sud donese rjeenje o nasljeivanju -nasljednik mora iskoristiti tu mogunost da se utvrdi tko je ostaviteljev nasljednik, jer se o tome ne moe odluivati u parnici ak ni kao prethodno pitanje. Ako ostavinski sud utvrdi tuiteljevo nasljedno pravo, on e se moi pozivati na to pravo temeljiti svoj nasljedniki zahtjev; u protivnom nee moi ostvariti svoj nasljedniki zahtjev.

-kada ne postoji mogunost da sud donese rjeenje o nasljeivanju (postoji pravomono rjeenje o obustavi ostavinskog postupka) -sluajevi kada sud obustavlja postupak jer ostavinska masa ne sadri nekretnine, a nitko nije traio da se provede ostavinska rasprava ( pravomonou rjeenja o obustavi, vie ne postoji mogunost provedbe ostavinske rasprave, jer se radi o res iudicata, ali to nipoto ne onemoguuje ostaviteljevog nasljednika da ostvaruje svoj nasljedniki zahtjev (izriito je ZN-om propisano da ako se ne moe provesti ostavinska rasprava, osobe pozvane na nasljedstvo mogu ostvarivati prava koja im pripadaju kao nasljednicima) ( u parnici s posjednikom ostavine nasljednik e morati dokazati da je uslijed ostaviteljeve smrti stekao nasljedno pravo (dokazat e da postoje injenice na osnovi kojih je stekao nasljedno pravo).

-sluaj kada je ve pravomono utvreno da nasljedno pravo pripada drugoj osobi -postoji mogunost da se nasljednik nee moi pozvati na pravomono rjeenje, ne iz razloga to ono ne postoji ve to je u njemu pogreno utvreno nasljedno pravo. Pravi nasljednik, da bi se mogao pozivati na svoje pravo, mora podii, protiv tobonjeg nasljednika, tubu na utvrenje svog nasljednog prava i oboriti presumpciju koja postoji u korist toga tobonjeg nasljednika, te ishoditi presudu kojom e biti utvren kao ostaviteljev nasljednik.

-Od pravomonosti te presude moi e nasljednik postaviti svoj nasljedniki zahtjev odnosno moi e se pozivati na svoje nasljedno pravo. Ako je tobonji nasljednik ujedno i posjednik ostavine, nasljednik e redovito protiv njega ustati tubom u kojoj e biti kumulirana oba zahtjeva:

-zahtjev za utvrenje vlastitog nasljednog prava (zahtjev kojim se od tuenika zahtjeva da trpi korekciju ranijeg pogrenog utvrenja) i

-nasljedniki zahtjev odgovarajueg sadraja. Samo iznimno se moe voditi parnica da bi se utvrdilo kome zaista pripada nasljedno pravo, jer se parnica u pravilu ne moe voditi zbog procesnih razloga.

Npr. Ostavinski postupak je zavren. Doneseno je rjeenje. Pojavi se nasljednik koji je bio u Australiji. Moe li on do svog dijela?

-moe!

Kako?

-putem parnice (tuba radi utvrivanja nasljednikog dijela)

Koga mora tuiti i u kojem roku?

-osobu iz rjeenja o nasljeivanju

-rokovi: - subjektivni 1g. od dana saznanja za svoje nasljedno pravo

- objektivni - 10g. za potenog nasljendika

- 20g. prema nepotenoj osobi koja je nasljedila

Kad e naknadno nasljednik tuiti za nasljedstvo reivindikacijom, a kad nasljednim zahtjevom?

-ovisi s kojeg naslova tuenik posjeduje stvar - na sudu je da to procijeni uzevi u obzir sadraj prigovora druge strane

-reivindikacijom - ako ne osporava nasljedno pravo (ako tueni ne porie da je tuitelj ostaviteljev nasljednik)

-nasljedni zahtjev - ako tuenik tvrdi za sebe da je nasljednik pa stvar posjeduje u tom svojstvu

Razlika nasljednikog zahtjeva prema reivindikaciji?

-reivindikacija ne zastarijeva

-Nasljedniki zahtjev - zastarijeva!!

V. POSEBNA UREENJA NASLJEIVANJA

Opa i posebna ureenja nasljeivanja

Pored opeg ureenja nasljeivanja postoji vei ili manji broj posebnih ureenja koja su lex specialis u odnosu prema pravilima opeg ureenja. S obzirom na sukcesiju razlikujemo dva tipa posebnih ureenja nasljeivanja:

ona kod kojih e uslijed ostaviteljeve smrti doi do neposredne singularne sukcesije, tu je neto iz sastava ostavine objektom tzv. zakonskog vindikacijskog legata, pa to na osnovi prava na taj legat prelazi na onu osnovu koja je ovlatenik prava na taj zakonski vindikacijski legat (nema obveza)

ona koja dovodi do tzv. specijalne univerzalne sukcesije, misli se na univerzalnu sukcesiju koja je ogranienog opsega (prelaze i obveze na ovlatenika).

Posebno ureenje nasljeivanja za sluaj da je ostavitelj ivio u porodinoj zajednici:

a) pravo da se izdvoji iz ostavine vlastiti doprinos ostaviteljevoj imovini

lanovi porodice imaju pravo da iz ostavine izdvoje onoliko koliki je njihov doprinos ostaviteljevoj imovini tzv. prinovak, pa tek ostatak moe pripasti onima koji su uslijed ostaviteljeve smrti postali njegovi nasljednici. Rije je o zakonskom legatu vindikacijskog tipa kojeg njegovi ovlatenici stjeu ipso iure u asu ostaviteljeve smrti, zakonske norme su lex specialis, na osnovi njih dolazi do neposredne singularne sukcesije. Zahtjev za odreivanje njihova alikvotnog dijela svakog imovinskog prava iz sastava ostavine stavlja se u ostavinskom postupku. Objekt ovog prava nije cijela ostavina, ve samo imovinska prava (sva) ostavitelja iz sastava ostavine. U krug potencijalnih ovlatenika ovoga prava ulaze samo osobe koje su ivjele u obiteljskoj zajednici s ostaviteljem, oni e stei pravo na izdvajanje ako su: (1) ivei u zajednici s ostaviteljem pomagale mu u privreivanju, (2) da se poveala vrijednost ostaviteljeve imovine, (3) da je nastupila ostaviteljeva smrt. Propisano je da se ono to ovlatenicima, prava na izdvajanje, pripada na osnovi ovoga prava ne uzima u raun pri izraunavanju nunog dijela niti se uraunava nasljedniku u njegov dio.

b) pravo da se izdvoje iz ostavine predmeti zajednikog kuanstva

Uslijed ostaviteljeve smrti dolazi do neposredne singularne sukcesije (zakonski legat vindikacijskog tipa) u pogledu ostaviteljevih prava vlasnitva na predmetima zajednikog kuanstva i to ipso iure. Izriito je propisano da se stvari koje su objekti tog legata ne uzimaju u raun pri izraunavanju nunog dijela niti se uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. Nisu objekti ovog zakonskog legata: (1) one ostaviteljeve stvari to su sluile iskljuivo samom ostavitelju, (2) stvari to su sluile zadovoljavanju takvih potreba lanova domainstva koje nisu od redovite osobne upotrebe, (3) stvari kojima su se lanovi ostaviteljevog domainstva sluili protiv njegove volje, (4) stvari koje su znatnije vrijednosti. Potencijalni ovlatenici ovog prava su samo oni lanovi ostaviteljevog domainstva koji su u tom domainstvu ivjeli u svojstvu ostaviteljevog branog druga ili njegovih potomaka (graanski i krvni), te da su ispunjene pretpostavke: (1) potrebno je da je nastupila ostaviteljeva smrt, (2) neophodno je da je sposoban naslijediti ostavitelja i da se nije valjano odrekao svog prava na taj legat, (3) da je odnosna stvar upravo njemu sluila za zadovoljavanje redovitih osobnih potreba.

PRAVNI ODNOSI PARANASLJEDNOG KARAKTERA

Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota

-sklapa ga predak (ustupitelj) sa svojim potomcima

-njime razdjeljuje i ustupa u vlasnitvo potomcima cjelokupnu ili dio svoje postojee imovine

-Krug osoba s kojima ustupitelj moe napraviti valjani sporazum je ogranien na ustupiteljeve potomke i branog druga

-svi oni moraju se sporazumjeti o ustupu i raspodijeli, jer njihov pristanak implicira i odricanje od buduih nasljednih prava

(ako ustupatelj nije zakljuio sporazum sa svima s kojima je trebao, sporazum je nevaljan, ali moe naknadno konvalidirati ako osoba s kojom nije zakljuen sporazum naknadno otpadne kao nasljednik).

-Bitni sadraj sporazuma ustupitelja i njegovih sukontrahenata:

-o tome to im on od svoje imovine ustupa,

-kako to meu njima rasporeuje,

-da oni to dobivaju besplatno (mogui su tereti),

-da to dobivaju za ustupiteljeva ivota - pravni posao inter vivos,

-da to nakon ostaviteljeve smrti nee ui u sastav ostaviteljeve ostavine.

Pravni uinci sporazuma su:

obveznopravni:

-dolazi do prenoenja ostaviteljevih imovinskih prava na one njegove sukontrahente za koje je to odreeno sporazumom;

-na toj osnovi nastaju i ona prava koja je ustupitelj pridrao za sebe, svog branog druga ili treu osobu.

nasljednopravni (nakon ostaviteljeve smrti):

-vrijednost onoga to je ustupljeno nee se pribrajati istoj vrijednosti ostavine pri izraunavanju obraunske vrijednosti ostavine;

-nuni nasljednik nee moi zahtijevati da se radi namirenja njegovog nunog dijela vrati u ostavinu ono to je ostavitelj sporazumom o ustupanju i raspodjeli imovine prenio svojim potomcima odnosno branom drugu;

-vrijednost onoga to je ostavitelj ustupio svojim potomcima odnosno branom drugu nee se moi ovima uraunavati u njihov nasljedni dio.

-Ustupitelj je ovlaten da jednostranim oitovanjem svoje volje raskine sporazum u odnosu prema onom svom potomku ili branom drugu koji je:

-pokazao grubu nezahvalnost prema ustupitelju

-ne daje ustupitelju ili kome drugome ono uzdravanje koje je on na osnovi njihova sporazuma duan davati

-nije ispunio one obveze koje se sporazumom obvezao ispuniti umjesto ustupitelja.

-Ustupitelj je takoer ovlaten na raskid (za koji je potrebna odluka suda) i u sluaju kada potomak odnosno brani drug nije izvrio svoju dunost da ispuni ostale terete koji su mu nametnuti sporazumom.

Ugovor o doivotnom uzdravanju-jedan ugovaratelj se obvezuje uzdravati svoga suugovaratelja ili neku treu osobu do njihove smrti, a suugovaratelj zauzvrat daje sve ili dio svojih nekretnina koje mu pripadaju u asu sklapanja ugovora

-redovito naplatni (jest da mogu biti i besplatni), a ta naplata se sastoji u prenoenju prava vlasnitva nekih stvari odnosno u prenoenju nekih drugih prava na davaoca uzdravanja.

-S obzirom na as kada e naplata pripasti davatelju uzdravanja, razlikujemo:

-kada davatelj uzdravanja odmah dobiva naplatu, a on e uzdravanje davati od tada pa sve do smrti primatelja uzdravanja;

-kada davatelj uzdravanja ne dobiva odmah naplatu, nego mu ona pripada tek od smrti primatelja uzdravanja, pa je on duan uzdravati primatelja sve dok taj ne umre, a tek e tada postati njegovo ono to je ugovoreno kao naplata.

-Specifinost ovih ugovora je aleatornost

ugovor o doivotnom nasljeivanjuugovor o nasljeivanju / ugovor o zapisu

stjecanjeuslijed toga to je uzdravao primatelja (smrt nije causa stjecanja)uslijed ostaviteljeve smrti

sukcesijaneposredna singularna sukcesijauniverzalna sukcesija/posredna singularna sukcesija

valjanostdozvoljeninedozvoljeni (nitavi)

-Ono to je naplata za uzdravanje nije slobodno za nasljeivanje, pa ne ulazi u sastav ostavine nego pripada davatelju uzdravanja, s time da singularna sukcesija (ugovor o doivotnom uzdravanju) ima prednost pred nasljednim pravom.

-nasljednik se ne moe pozivati na povredu svog nunog dijela jer se radi o naplatnom poslu, a ne o daru.

-Ovi ugovori moraju biti u pismenoj formi, ovjereni kod suda (u protivnom su nitavi)

Pravni uinci ugovora:

-davatelj uzdravanja obvezan je uzdravati primatelja onako kako se ugovorom obvezao, a primatelj uzdravanja ima pravo to uzdravanje potraivati;

-ugovor o do. uzdravanju ima uinak raspolaganja onim to je ugovoreno kao naplata, ali je taj uinak odgoen do dies certus an, incertus quando

-Raskid ugovora o doivotnom uzdravanju:

-sporazuman raskid

-jednostranim oitovanjem volje

-ako druga strana ne izvri svoje obveze iz toga ugovora ili

-ako je bila ugovorena zajednica ivota stranaka, ali su se odnosi toliko poremetili da je zajedniki ivot postao nepodnoljiv;

-na osnovi odluke suda (na zahtjev bilo koje stranke)

-Ugovor prestaje smru primaoca uzdravanja, jer je ispunjen.

-Ako davatelj uzdravanja umre prije primatelja, njegova prava su relativno nasljediva: mogu prijei samo na davateljevog branog druga i davateljeve potomke (ako su oni u konkretnom sluaju nasljednici davatelja uzdravanja).

Ugovor o raspolaganju naslijeenom imovinom

-Ugovor o nasljeivanju i ugovor o zapisu treba razlikovati od ugovora o raspolaganju naslijeenom imovinom.

-Specifinosti vezane uz ove ugovore su:

-zabrana raspolaganja s onim to bi se tek kada ostavitelj umre imalo stei na osnovi nasljednog prava odnosno prava na zapis (( nitavost, jer ta osoba tada jo nije imala objekt tog pravnog raspolaganja);

-u sluaju kada pojedini sunasljednik zakljui ugovor kojim raspolae onim to je naslijedio i u pogledu ega se nalazi u nasljednikoj zajednici s ostalim sunasljednicima (ono to je zajedniko ne pripada nijednom zajedniaru samome). OSTAVINSKI POSTUPAK-postupak koji se pokree povodom smrti svake osobe s osnovnim ciljem da sud mjerodavno utvrdi koji su nasljednopravni uinci nastupili uslijed smrti te osobe.

-ima karakter izvanparninog postupka, koji je ureen po:

-naelu oficioznosti (sud pokree ostavinski postupak EX OFFICIO)

-naelu inkvizitornosti (inicijativa za prikupljanje dokaza je na sudu)

-naelu neinzistiranja na kontradiktornosti, usmenosti i neposrednosti

-naelu supsidijarne primjene odredbi parninog postupka

-naelu upuivanja stranaka da sporna prethodna pitanja rijee u parnici

-naelu dvostupnjevanosti (sud donosi rjeenje protiv kojeg je doputena alba)

-naelu posebne zatite nesposobnih osoba (posebno se sud brine o maloljetnicima, punoljetnim osobama bez poslovne sposobnosti ili sa ogranienom sposobnou, te u pogledu onih osoba kojima je boravite nepoznato)

-naelu snoenja vlastitih trokova postupka

NADLENOST

Apslolutna

-Za voenje ostavinskog postupka nadlean je onaj sud na ijem se podruju nalazi ostavinska masa (vrijedi naelo smjetaja stvari -forum rei sitae)

To je ureeno ovako:

1) ostavitelj je dravljanin RH u asu smrti:

a) ostavinska masa na podruju RH ( nadlenost suda u RH

b) ostavinska masa u inozemstvu ( supsidijarno nadlean sud u RH, ako strani organ nije nadlean ili odbije provesti postupak;

2) ostavitelj je strani dravljanin u asu smrti, nadlean sud u RH samo u pogledu onog dijela ostavinske mase koja se nalazi na podruju RH;

3) ostavitelj apolit, ili se ne moe utvrditi dravljanstvo, ili je izbjeglica nadlean sud u RH u pogledu ostavinske mase koja se nalazi na podruju RH te je ujedno nadlean i za ostaviteljeve pokretnine u inozemstvu ako je ostavitelj imao prebivalite u RH.

Relativna

-stvarno su nadleni opinski sudovi (sudac pojedinac), u 2 upanijski sud, a

-mjesno sudovi na ijem je podruju ostavitelj u asu smrti imao prebivalite ili barem boravite, a podreeno sud na ijem se podruju nalazi preteni dio ostavinske mase nadlenost.

-Sud vodi ostavinski postupak, na zahtjev onoga koji se smatra ostaviteljevim nasljednikom ili po slubenoj dunosti, kako bi na osnovi te rasprave donio rjeenje o nasljeivanju.

Pravomono rjeenje o nasljeivanju izaziva dva uinka:

-presumpcija istinitosti

-zatita treih osoba pravomono rjeenje odn. presumpcija istinitosti omoguuje svakome da se na nju osloni u pravom prometu

STADIJI OSTAVINSKOG POSTUPKA:

otvaranje ostavinskog postupka i pripremanje ostavinske rasprave

-Ostavinski postupak pokree sud EX OFFICIO im sazna da je neka osoba umrla ili je proglaena za umrlu.

-Dokaz smrti odreene osobe je:

-isprava izdata na temelju matinih knjiga kojom se potvruje da je smrt osobe upisana u matinu knjigu

-pravomono rjeenje kojim je dokazana smrt

-pravomono rjeenje kojim je ta osoba proglaena umrlom.

-moe podnijeti bilo koja osoba, ali

-matiar je duan obavijestiti sud po slubenoj dunosti i to u roku od 30 dana od izvrenog upisa u matinu knjigu umrlih.

-Za voenje postupka potrebna je smrtovnica, koja ima propisani sadraj:

-generalije umrlog

-mjesto i datum/sat smrti

-navode o tome tko su brani drug, djeca i usvojenici i njihove generalije

-podatke o ostavini

-navesti da li je ostavitelj ostavio oporuku

-ugovor o doivotnom uzdravanju ili ugovor o ustupanju i raspodjeli i gdje se to nalazi

-Smrtovnicu sastavlja matiar (ne nuno, moe i sud)

-Popis i procjena ostavine

-na zahtjev onih za koje je vjerojatno da su ostaviteljevi nasljednici

-sud mora ex officio popisati i procijeniti ostavinu:

-kada se ne zna za nasljednike ili njihovo boravite

-kada su nasljednici osobe koje uslijed maloljetnosti, duevne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobne ili nisu potpuno sposobne da se same brinu za svoje poslove

-predaja drutvenom pravnom subjektu (opini)

-u svim drugim sluajevima kada postoji potreba da se ostavina popie i procijeni.

-Kad sud sazna za oporuiteljevu smrt odnosno proglaenje umrlim treba, po slubenoj dunosti, bez odgaanja proglasiti svaku navodnu oporuku koju ima na uvanju ili koja mu bude podnesena radi proglaenja.

-Sudac opinskog suda proglaava oporuku javno, na sudskom roitu u prisutnosti min dvojice svjedoka proglaenja, na oporuku se obavezno stavlja potvrda o proglaenju.

-Sud moe poduzeti odreene mjere radi osiguranja ostavine:-postavljanje uvara -do toga dolazi:

-ako su nasljednici nepoznati ili odsutni;

-ako su poznati i prisutni samo takvi nasljednici koji nisu sposobni da upravljaju s odnosnim stvarima iz ostavinske mase, a nemaju zakonskog zastupnika koji bi to inio umjesto njih;

-kada druge okolnosti nalau naroit oprez)

-uvanje stvari kod suda ( depozitni sud (kada se radi o gotovu novcu, vrijednosnim papirima, dragocjenostima, uloene knjiice i druge vane isprave)

-postupanje po posebnim propisima o dranju, uvanju odnosno prijavljivanju (posebne vrste stvari)

-zadravanje ostavine (domai sud titi prava i interese domaih pravnih subjekata u sluaju kada je za raspravljanje ostavine nadlean organ vlasti neke druge drave; moe se primijeniti jedino u pogledu pokretnina)

ostavinska rasprava

-Sud mora provesti raspravu:

-po slubenoj dunosti (kad se u ostavinskoj masi nalazi nekretnina/e) ili

-na zahtjev ovlatenih osoba, ako postoji vjerojatnost da su nasljednici i da je iza ostavitelja ostalo neto to moe prei na njih

donoenje konanog rjeenja kojim sud utvruje nasljednopr. uinke ostaviteljeve smrti, moe biti:

-rjeenje o nasljeivanju

-sastoji se od: glave (uvoda), izreke ili dispozitiva (iji je sadraj propisan zakonom, a mora sadravati:

-tko je ostavitelj,

-od ega se sastoji njegova ostavina,

-tko su ostaviteljevi nasljednici) i obrazloenja (jer je doputena samostalna alba). Nakon to rjeenje (izreka rjeenja) postane pravomono, potencijalni nasljednici moi e se legitimirati kao ostaviteljevi nasljednici odnosno legati.

-dopunsko rjeenje o nasljeivanju -u sluaju naknadno pronaene imovine

-nee se ponovno provoditi ostavinska rasprava

-rjeenje o zapisu (legatu) djelomino rjeenje o nasljeivanju, ali inae konana, meritorna i deklaratorna odluka ostavinskog suda, kojom su nakon provedene ostavinske rasprave utvreni pravni uinci ostaviteljeve smrti, samo to njome nisu utvreni svi uinci te smrti, nego iskljuivo da postoji odreeno pravo na zapis.

-rjeenje o predaji ostavine opini je konana, meritorna i deklaratorna odluka ostavinskog suda, koju donosi sud kada utvrdi da ostavitelja nitko nije naslijedio, utvruje se da je ostavina postala drutveno vlasnitvo

-rjeenje da se obustavlja ostavinski postupak konana, ali ne i meritorna odluka (odluuje se o procesnim pitanjima) -sud ga donosi:

-uvijek kada ustanovi da nema nasljednopr. uinaka (da je oporuitelj ipak iv);

-kada je osoba umrla, ali smru nije postala ostavitelj (jer nije nita ostavila);

-ostavitelj je dodue mrtav i preostali su pravni odnosi koji se nastavljaju s nasljednicima, ali sud nema ovlatenje za voenje ostavinske rasprave (po slubenoj dunosti ima ovlatenje samo kada su objekti nekretnine).

-rjeenje kojim se sud proglaava nenadlenim je konano, ali ne i meritorno rjeenje koje sud donosi kada ustanovi da nije nadlean za voenje ostavinskog postupka.

alba protiv rjeenja i njezina pravomonost

albeni rok

predaja

8 dana

alba moe biti:

-Pravomonost nastupa:

-istekom albenog roka ako nitko tko je ovlaten nije podnio albu

-kad su se prije isteka albenog roka ovlatenici na albu odrekli tog prava

-kada svoju albu povuku oni koji su je uloili

-kada 2( sud odbije albu i potvrdi 1( rjeenje.

-Pravomonost moe imati dva aspekta:

-procesni (izraava se kroz pravilo ne bis in idem o onome to je pravomono odlueno ne moe se ponovno raspravljati) i

-materijalnopravni (izraava se kroz pravilo res iudicata pro veritate habetur smatra se za istinito sve ono to je sud utvrdio svojim pravomonim rjeenjem).

-Za sve sudionike postupka pravomonost djeluje kao presumpcija iuris et de iure sve ono to je utvreno pravomonim rjeenjem je istinito, dok za tree koji nisu sudjelovali u postupku ova je presumpcija oboriva.

-Naknadna korekcija onoga to je utvreno pravomonim rjeenjem moe se ostvariti:

-putem izvanrednih pravnih lijekova:

-ponavljanje postupka iskljuena primjena u ostavinskom postupku;

-zahtjev za zatitu zakonitosti doputen ako su bile povrijeena neka od naroito vanih procesnih pravila ili su bile pogreno primijenjene odredbe materijalnog prava, podnosi ga dravni odvjetnik u roku od 3 mjeseca, a o njemu odluuje Vrhovni sud RH;

-revizija nema izriitih odredbi u ZN-u, naa praksa ju ne doputa protiv pravomonih odluka donesenih u ostavinskom postupku-putem parnice omoguuje se osobama koje nisu vezane pravomonim rjeenjem a imaju pravni interes (nisu sudjelovale u ostavinskom postupku) da ostvare svoja prava.

-Osobama koje su sudjelovale u ostavinskom postupku iznimno e biti doputeno na korekciju putem parnice i to u sluaju:

-naknadno pronaene oporuke

-kada su ispunjene one pretpostavke pod kojima bi se u parninom postupku moglo zahtijevati ponavljanje postupka

-da je sudionika u postupku ostavinski sud uputio da odreeno sporno pitanje rijei u parnici odnosno u postupku pred upravnim organom, ili je trebao biti na to upuen a ostavinski sud je ipak donio rjeenje ne saekavi rezultat parnice odnosno upravnog postupka.

remonstrativan pravi lijek (odluuje 1( sud)

- sud je ustanovi da je alba opravdana, te on moe svoje ranije rjeenje preinaiti ili opozvati jedino ako se time ne vrijeaju prava drugih zainteresiranih osoba

devolutivan pravni lijek (odluuje 2( sud)

- samo je 2( sud ovlaten albu odbiti i odbaciti kada ustanovi da je podnesena alba nakon isteka roka

dostava rjeenja sudionicima postupka

alba protiv rjeenja

Sudu nadlenom u prvom stupnju

PAGE 1