1. POJAM I ELEMENTI TUBE?Tuba je podnesak kojom se pokree parnini postupak. Njome se tuitelj obraa sudu sa zahtjevom da mu sud prui zatitu time da se tueni obavee da ispuni odreenu inidbu.

Elementi tube su:

1. osnov za nadlenost suda

2. odreen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraivanja

3. injenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev

4. dokaze kojima se utvrruju injenice

5. naznaku vrijednosti spora

6. pravni osnov tubenog zahtjeva

7. podatke koje svaki podnesak treba da ima

-Tuba mora sadravati osnovu za nadlenost suda. To znai da tuba treba da sadri injenice iz kojih je vidljivo da se radi o sudskoj nadlenosti, ako se utvrdi da je sud nadlean, ispitat e se da li stvarno i mjesno nadlean sud kome je tuba podnesena.-Tuba mora biti razumjiva i sadravati sve ono to je potrebno da bi se po njoj kao podnesku moglo postupati.

-Tubeni zahtjev treba biti odreen u pogledu stranaka i vrijednosti spora.

-Tuitelj je duan navesti injeninu osnovu na kojoj zasniva tubeni zahtjev.

-Pod vrijednou spora treba razumjeti vrijednost tubenog zahtjeva koga u tubi tuitelj izraava u novcu.

2. VRSTE TUBI?

1. KONDEMNATORNE ili osuujue tube. Tuilac ovom tubom trai od suda da tuenom naloi neko davanje, injenje, neinjenje ili trpljenje. Uzrok da se podnese osuujue tuba je neko protupravno ponaanje. U pravila tuilac ima pravni interes za podnoenje osuujue tube i nije posebno duan da ga dokazuje jer se pretpostavlja. Sud moe obavezati tuenog na odreenu inidbu, samo ako je dospjela do zakljuenja glavne rasprave. Meutim postoje izuzeci kada je mogue donoenje osuujue presude iako inidba nije dospjela. Mogue je obavezati presudom da doprinosi za izdravanje ubudee, a mogue je da sud donese presudu da tueni preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup najkasnije kada istekne prijem najamnog ili zakupnog odnosa.2. KONSTITUTIVNA ili preobraajna tuba sadri tubeni zahtjev da se stvori novi pravni odnos koji do tada nije postojao ili da ukine postojei pravni odnos. Pravna promjena na koju je ova tuba upravljena moe se sastojati u izmjeni ili bliem odreivanju sadrajnog odnosa. U pravilu presude po preobraajnim tubama djeluju i budue, a izuzetno imaju i povratno djelovanje.

3. DEKLARATORNE ili utvrujua tuba. Ovom tubom tuitelj moe traiti od suda da uvrdi postojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitost neke isprave, odnosno utvrenje da ne postoji neko pravo, pravni odnos ili neistinitost neke isprave.3. PREINAENJE TUBE?

Preinaka tube jeste promjena istovjetnosti zahtjeva, poveanjem postojeeg ili isticanjem zahtjeva uz postojei. Tuba nije preinaena ako je tuilac promjenio pravnu osnovu tubenog zahtjeva, ako je smanjio tubeni zahtjev ili ako je promjenio, dopunio ili ispravio pojedine navode. Tuilac moe preinaiti tubu najkasnije do zakljuenja pripremnog roita ili do poetka glavne rasprave, ako pripremno roite nije odrano. Nakon odravanja pripremnog roita,a najkasnije do zakljuenja glavne rasprave, sud moe dopustiti preinaku tube samo ako ocjeni da preinaka nije usmjerena na odugovlaenje postupka i ako tueni pristaje na preinaku. Smatrat e se da postoji pristanak tuenog na preinaku ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije toga protivio preinaci. Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija preinaka tube nije doputena posebna alba.4. POVLAENJE TUBE?Tuilac moe povui tubu bez pristanka tuenog, prije nego to je tuba dostavljena tuenom. Tuba se moe povui i nakon dostave tuenom, sve do zakljuenja glavne rasprave, ako tueni na to pristane. Ako se tueni u roku od 8 dana od dana obavijesti o povlaenju tube ne izjasni o tome, smatrat e se da je pristao na povlaenje. Povuena tuba smatra se kao da nije bila ni podnesena i moe se ponovo podnijeti. Povlaenjem tube tuitelj saoptava sudu da vie ne trai sudsu zatitu. Time se gasi parnica stavljaju van pravne snage posljedice prouzrokovne podnoenjem tube, a preduzete radnje stranaka i suda nemaju nikakav pravni uinak. Tuitelj moe bez pristanka tuenog povui tubu, prije dostave tube tuenom. Od povlaenje tube razlikuje se odricanje od tubenog zahtjeva, ali za razliku od povlaenja tuitelj u istoj stvari vie ne moe podnijeti tubu.DOKAZNA SREDSTVA.

1. ISPRAVA?

U zakonu nije definisan pojam isprave. Smatra se da je to neki tjelesni predmet na kojem je pisanim znacima izraena odreena misao. Isprave mogu biti javne i privatne. Javne isprava da bi se smatrala javnom potrebno je da je izdao dravni organ, treba da je izdata u propisanom obliku. Svaka isprava koja nije javna je privatna, meu kojima su najee pravni poslovi.

2. SVJEDOCI?

Svaka osoba koja se poziva kao svjedok duna je se odzvati pozivu, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno duna je svjedoiti. Kao svjedoci mogu se sasluati samo osobe koje su sposobne dati obavijesti o injenicama koje se dokazuju. Svjedok moe uskratiti svjedoenje

-o onome to mu je stranka kao svom punomoniku povjerila

-o onome o emu se stranka ili druga osoba svedoku kao vjerskom ispovjedniku povjerila

-o injenicama o kojima je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u obavljanju nekog drugog posla ili djelatnodti, ako postoji obaveza da se kao tajna uva ono to se saznalo u obavljanju posla ili djelatnosti.

Dunost svjedoenja je opa graanska dunost, pa je svjedok obavezan da se odazove pozivu i da svjedoi. Sud e po slubenoj dunosti svjedoka upozoriti da na odreeno postavljeno pitanje moe da ne da odgovor. Svjedoci se pozivaju dostavom pismenog poziva, svjedok koji nije u mogunosti iz odreeni razloga doi na svjedoenje moe biti sasluan kod kue.

3. VJETACI?

Sud moe na prijedlog stranaka odrediti izvoenje dokaza vjetaenjem kada je radi utvrennja ii razjanjenja odreene injenice potrebno stuno znanje kojim sud ne raspolae. Vjetaenje obavlja jedan vjetak, a sud na prijedlog stranke moe odrediti vie vjetaka za razliite vrste vjetaennja. Vjetaci se prvenstveno odreuju iz reda imenovanih sudskih vjetaka za odreenu vrstu vjetaenja. Vjetak se uvijek poziva na roite na glavnu rasprvu, u pozivu e sud upozoriti vjetaka da svoje milje mora dati savjesno. Vjetak svoj nalaz i miljenje uvijek dostalja sudu prije rasprave, ukoliko sud ne odredi drugaije. Vjetak uvijek mora obrazloiti svoje miljenje.4. SASLUANJE STRANAKA?

Na prijedlog stranke, sud e odrediti izvoennje dokaza sasluanjem stranaka. Za stranku koja nema parninu sposobnost sasluat e se njen zakonski zastupnik. Za pravnu osobu sasluat e se osoba koja je zakonom ili pravilima pravne osobe odreena da je zastupa. Ne mogu se primjeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi sasluanja niti se stranka moe prisliti na davanje iskaza,a sud e uzimajui u obzir sve okolnosti cijeniti znaaj takvog pasivnog ponaannja stranke i izvoditi zakljuak da li injenica koja se iskazom trebala dokazivati postoj ili ne postoji.4. OSIGURANJE DOKAZA?

Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo kasnije izvoenje biti oteano, moe se tokom, a i prije pokretanja parnice predloiti da se taj dokaz izvede. Osiguranje dokaza moe se traiti i tokom postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka.

PRESUDE, POJAM I VRSTE?

Prsudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih potraivanja. Ako postoji vie zahtjeva, sud e o svim tim zahtjevima odluiti jednom presudom. Presuda je oblik sudske odluke kojim se odluuje o tome da li je tubeni zahtjev, koji se odnosi na glavnu stvar i sporedna potraivanja, materijalnopravno formalan. Presudom se odluuje u granicama postavljenog zahtjeva. Da li e se usvojiti ili odbiti tubeni zahtjev zavisi od rezultata raspravljanja, odnosno odreenih injenica i primjene materijalnog prava u konkretnom sluaju.1. PRESUDA NA OSNOVU PROPUTANJA?

Ako tueni do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tubeni zahjev. Sud nee donijeti presudu na osnovu priznanja i kad je udovoljeno potrebnom uvjetima, ako nae da rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati. Donoenje presude na osnovu priznanja odgodit e se ako je potrebno da se okolnosti iz stava 2, prije toga pribave obavijesti. Priznanje tubenog zahtjeva na roitu ili u pismenom podnesku, tueni moe i bez pristanke tuioca opozvati do donoenja presude. Priznanje tubenog zahtjeva treba jasno razlikovati od priznanja injenica. U sluaju priznanja injenica otpada potreba da se te injenice dokazuju, dok se kod priznanja tubenog zahtjeva bez daljeg raspravljanja donosi presuda na osnovu priznanja kojom se usvaja tubeni zahtjev.

2. PRESUDA NA OSNOVU ODRICANJA?

Ako se tuilac do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog zahtjeva, sud e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tubeni zahtjev( presudu na osnovu odricanjna). Za odricanje d tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenog. Tuilac moe do donoenja presude na roitu ili u pisanom podnesku, opozvati odricanje od tubenog zahtjeva bez pristanka tuenog. Odricanje od tubenog zahtjeva je usmena ili pismena izjava tuitelja kojom se odrie da sud zatiti odreeno njegovo subjektivno pravo. Takva izjava znai da tuitelj smatra da njegova tubeni zahtjev nije osnovan. Presuda na osnovu odricannja moe se donijeti u fazi pripremanja rasprave, i kasniie sve do zakljuenja glavne rasprave.3. PRESUDA ZBOG PROPUTANJA?

Kad tueni kome je dostavljena tuba u kojoj je tuilac predloio donoenje presude zbog proputanaj ne dostavi pismeni odgovor na tubu u zakonskom roku, sud e donijeti presudu kojom se usvaja tubeni zahtjev, osim ako je tubeni zahtjev oigledno ne osnovan. Tubeni zahtjev je oigledno ne osnovan:

-ako je tubeni zahtjev oigleno protivan innjenicama nevedenim u tubi

-ako su injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev u oiglednoj protivnosti s dokazima koje je sam tuilac predloio ili s injenicama koje su upepoznate

Protiv presude zbog proputanja nije dozvoljena alba, ali tueni moe podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje. Blagovremeno podneseni prijedlog spreava da presuda zbog proputanja postane pravomona4. DONOENJE, PISMENA IZRADA I DOSTAVA PRESUDE?

Sud e donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave. Ukoliko sudija prekorai ovaj rok duan je u pismenoj formi izvjestiti predsjednika o razlozima prekoraenja. Nakon zakljuenja glavne rasprave, sud e prisutne stranke obavijestiti o datumu donoenja presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, sud e pismeno obavjestiti o datumu donoenja presude. Stranke odnosno njihovi zastupnici ili punomonici su duni sami preuzeti presudu u zgradi suda, te im sud nee dostavljati presudu u skladu s odredbama ZPP-a o dostavi. Ako su stranke bile uredno obavjetene o datumu donoenje presude, rok za albu protiv presude poinje tei prvog narednog dana nakon donoenja presude.

Pismena izrada presude mora imati, uvod, izreku, obrazloenje i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravog lijeka protiv presude.

Uvod presude sadri: naziv suda, ime i prezime sudije, ime i prezime,prebivalite odnosno stranaka, njihovih zastupnika i punomonika, kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaku stranaka njihovih punomonika i zastupnika koji su toj raspravi bili prisutni te dan kada je presuda donesena.

Izreka/dispozitiv sadri: odluku o usvajanju ili dbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiu glavne stvari ili sporednih traenja, te odluku o postojanju li nepostojanju potraivanja istaknutog radi prebijanja.

Obrazloenje sadri: zahtjeve stranaka i njihove navode o injenicama, na kojim se ti zahtjevi zasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao i propise na kojim je sud zasnovao presudu. U obrazloenju presude zbog proputanja, prsude na osnovu priznanja ili presude na osnovu odricanja iznijeti e se samo razlozi koji opravdavaju donoenje takvih presuda. 5. DOPUNSKA PRESUDA?

Ako je sud propustio da odlui o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora odluiti presudom, a koji su ve i raspravljeni, stranka moe u roku od 30 dana od prijem presude predloiti parninom sudu da se presuda dopuni. Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit e odnosno odbiti bez odravanja roita. Zakonom nije rijeena situacija koja nastaje kada sud propusti odluiti o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima, a stranke ne podnesu prijeldog za adonoenje dopunske presude. Poto o tome nije odluivano nema zapreke da se podnese nova tuba, ne radi se o presuenoj stavri. Kad sud nae da je prijedlog za dopunu presude osnovan, bez ponovnog otvaranja lavne rasprave donijeti e u roku od 8 dana presudu o zahtjevu koji nije rijeen (dopunska). lan 193. ZPP podrazumjeva da o zahtjevu odluuje isti sudija koji je donio presudu kojom nije odlueno od ijelu zahtjeva ili svim zahtjevima.

6. ISPRAVLJANJE I PRAVOMONOST PRESUDE?

Ispravljanje presude je ispravljenje njenog teksta zbog uinjenih oiglednih greki, a ne izmjena odluke koju je sud donio. Radi se o grekama suda do kojih je dolo prilikom izrade suda.

Pravomonost presude Kao to je poznato u teoriji procesnog prava razlikujemo formalnu i materijalnu pravomonost. Presuda koja se vie ne moe pobijati redovnim pravnim lijekom je formalno pravomona, a materijalna pravomonost znai da pravomona presuda djeluje prema strankama u sporu, te je njom pravomono presueno u odreenom zahtjevu izmeu istih stranaka (res iudicata). Prilikom odluivanja o tome da li je stvar pravomono presuena moe se pojaviti problem u ustanovljavanju da li je tubeni zahtjev isti po svojoj sadrini ili je osnov zahtjeva isti. Pravomonost obuhvata samo izreku presude, a na osnovu obrazloenja se nekada moe utvrditi identitet tubenog zahtjeva. Subjektivna granica pravomonosti nalae da je osnovno pravilo da pravomona presuda djeluje izmeu parninih stranaka, ali presuda moe imati pravni uinak i prema treim licima, kao to su umjeai i slino.Nai procesni zakoni prihvaaju naelo nedjeljive pravomonosti, to znai da presuda ne postaje pravomona ukoliko je bilo koja parnina stranka izjavila albu. Sud je duan da u toku cijelokupnog postupka vodi rauna o tome je li stvar pravomono presuena po slubenoj dunosti. O pravomono presuenoj stvari ne moe se ponovo raspravljati, te je postojanje pravomone presude negativna procesna pretpostavka za novi postupak ( ne bis in idem ).

Prvostepena presuda postaje pravomona istekom albenog roka ako nijedna stranka nije uloila albu, ukoliko se stranke u toku albenog roka odreknu prava na albu, kada stranka koja je izjavila albu od nje odustane prije donoenja odluke po albi i kada drugostepeni sud odbije albu. U pogledu nastupanja pravomonosti presude zbog proputanja postoje dileme o kojima smo raspravljali u poglavlju koje se odnosi na tu vrstu presude. Pravomonost sudske odluke ne zastarijeva, a moe zastarjeti samo pravo na ostvarenje tubenog zahtjeva iz odluke koja je pravomona.

PRAVNI LIJEKOVI?1. ALBA PROTIV PRESUDEalba kao redovni pravni lijek u parninom postupku predstavlja dispozitivnu stranaku parninu radnju kojom se pobija prvostepena presuda i od instancionog suda trai njena izmjena, tj. ukidanje ili preinaenje prvostepene presude. Obzirom na takav karakter albe kao redovnog pravnog lijeka, njena osnovna svojstva su: suspenzivnost, devolutivnost i dvostranost.

Pravo na podnoenje albe imaju stranke, odnosno njihovi zastupnici i punomonici. Podnosilac albe mora imati pravni interes za podnoenje albe. albom se moe pobijati cijela ili dio prvostepene presude.

U odredbama ZPP-a se propisuje, da alba mora odnosno treba da sadri 4 elementa i to: oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba, izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odreenom dijelu, razloge albe i potpis podnosioca albe. Rok za podnoenje albe je 30 dana od dana donoenja presude, odnosno ako se presuda dostavlja prema odredbama ZPP-a o dostavi, 30 dana nakon odstave prepisa presude, ako u zakonu nije odreen drugi rok. U mjeninim i ekovni sporovima taj rok je 15 dana.

Razlozi zbog kojih se presuda moe pobijati:

Presuda se moe pobijati:

Zbog povreda odredaba parninog postupka (postoji ako sud u toku postupka nije primjenio ili je nepravilno primjenio koju odredbu ovog zakona a to je bilo od uticaja za donoenje zakonite i pravilne presude);

Zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog stanja (postoji kad su neku odlunu injenicu pogreno utvrdi); Zbog pogrene primjene materijalnog prava (kad su nije primjenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primjeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primjenio)

Presuda na osnovu priznanja i na osnovu odricanja mogu se pobijati samo zbog povreda odredaba postupaka ili to izjava u priznanju odnosno odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare. alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku, koji ispituje da li je alba blagovremena, potpuna i doputena.

O albi protiv presude provstepenog suda odluuje drugostepeni sud koji moe u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave:

Odbaciti albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedoputenu; Odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu;

Ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suenje;

Ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu i

Preinaiti prvostepenu presudu.

alba protiv rjenja

Protiv svakog rjeenja dozvoljena je alba, meutim alba moe biti sasvim iskljuena ako o zakon izriito odreuje ili da posebna alba nije dozovljena, u kom sluaju rjeenje se moe pobijati albom protiv konane odluke. alba je sasvim iskljuena protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti, o produenju roka, o odravanju roita van sudske zgrade, o usvajanju zahtjeva za izuzee sudije, o osloboenju stranke o plaanju trokova postupka. Smatra se da ne postoji pravni interes za podnoenje albi protiv ovih rjeenja.

REVIZIJA?

Revizija je vanredan, devolutivan, nesuspenzivan i dvostran pravni lijek protiv pravomone presude donesene u prvostepenom postupku, koju stranka moe izjaviti u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude. Revizija nije doputena ako vrijednost pobijanog dijela pravomone presude ne prelazi 10.000 km, izuzetno vrhovni sud moe dozvoliti u svim predmetima, ako ocjeni da bi odluivanje po reviziji bilo od znaaja za primjenu prava u drugim sluajevima.

Revizija se moe izjaviti:

1. zbog povreda odredaba parninog postupka koja je uinjena u postupku pred drugostepanim sudom

2. zbog pogrene primjene materijalnog prava

3.zbog prekoraenja tubenog zahtjeva, ako je ta povreda uinjena u postupku pred drugostepenim sudom.

- revizija se ne moe izjaviti zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja.

Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom. Meutim bez obzira da li je to isticano u reviziji sud e pos lubenoj dunosti ispitati da li je u pobijanoj presudipravilno primjenjeno materijalno pravo i da li uinjene povrede odredaba koje se odnose na stranaku sposobnost i zastupanje. Stranke u reviziji mogu iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na povrede odredaba parninog postupka koje su uinjenje u postupku pred drugostepeni sudom. Revizija se podnosi prvstepenom sudui ovaj je duan da povodom podnesene revizije poduzme odreene radnje. Prvostepeni sd e ispitati da li je revizija blagovremena i potpuna. Blagovremena je ona koja je podnesena u roku od 30 dana, apotpuna je ona revizija koja ima sve odgovarajue elemente. Neblagovremenu ili nepotpunu reviziju prvostepeni sud e obaciti rjeenjem bez odravanja roita. O reviziji revizijski sud odluuje bez rasprave. Revizijski sud svoje odluke dostavlja strankama, kao i prvostepenom i drugostrepenom sudu.PONAVLJANJE POSTUPKA?

Postupak koji je odlukom suda pravomono zavren moe se na prijedlog stranaka ponoviti:1. ako je pri donoenju odluke sudjelovao sudija koji je po zakonu morao biti izuzet

2. ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogunost da raspravlja pred sudom

3. ako je u postupku kao tuilac ili tueni sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku ili ako stranka koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba, ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomonik stranke nije imao potrebna ovaltanja za voenje parnice, ili za pojedine radnje u postupku, ako voenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnjih u postupku nije bilo naknadno odobreno

4. ako se odluka suda zasniva na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka ili na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadraj5. ako je do odluke suda dolo zbog krivinog djela sudije, zakonskog zastupnika ili punomonika stranke, protivne strane ili tree osobe

6. ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnjija odluka da su te injenice ili dokazi bili upotrebljeni u prijanjem postupku,

Pravo traenja ponavljanja postupka ogranieno je subjektivnim rokom od 30 dana, a rauna se od dana saznanja, au nekim sluajevima od dana dostave odluke. O prijedlogu za ponavljanje postupka odluuje drugostepeni sud i to sudija pojedinac koji nije sudjelovao u donoenju drugostepene odluke u prijanjem postupku, s tim da se prijedlog za ponavljanje postupka dostavlja uvijek sudu koji je odluku u prvom stepenu.POSEBNI POSTUPCI?

1. POSTUPAK U PARNOICAMA IZ RADNIH ODNOSA?

U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri odreivanju rokova i roita, sud e uvijek obraati posebnu panju na potrebu hitnog rjeavanja radnih odnosa. Potreba hitnog postupanja je sasvim opravdana, jer se u ovim sporovima odluuje o pravima od kojih ovisi egzistencija zaposlenika i lanova njegove porodice. U vezi sa potrebama hitnog postupanja opi rok za izvrenje inidbe u sporovima iz radnih odnosa karai je i iznosi 15 dana. Rok za podnoenje albe na resudu iz radnih odnosa je 15 dana.2.POSTUPAK U PARNICI ZBOG SMETANJA POSJEDA?

Sporove zbog smetanja posjeda sud je duan hitno rjeavati zbog prirode tih sporova. Naime, smetanje posjeda moe biti uinjeno oduzimanjem posjeda stana, poslovnog prostora, sredstva koja posjednih koristi za ostvarenje prihoda za svoju egzistenciju i sl. Stoga je ovakav postupak potrebno hitno sprovsti kako bi se posjedniku pruila zatita i otklonule tetne posljedice. Raspravlje o tubi zbog smetanja posjeda ograniit e se samo na raspravljanje i dokazivanje injenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Iskljueno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili zahtjevima za naknadu tete. Sud se ograniava samo na bitne injenice: da li je tuitelj bio posjednik stvari ili prava i da li tueni izvrio in smetanja posjeda. Rok za udovoljavanje dunost koje su naloene strankama sud e odrediti prema okolnostima pojedinog sluaja. Rok za podnoenje albe je 15 dana. Protiv rjeenja donsenih u parnici zbog smetanja posjeda nije dozvoljena revizija. Tuilac gubi pravo da u izvrnom postupku zahtjeva izvrenje rjeenja kojim se tuenom po tubi zbog smetanja posjeda nalae izvrenje odreene radnje, ako nije zahtjevano izvrenje u rok od 60 dana nakon proteka roka koji je rjeenjem odreen za izvrenje te radnje.2. POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI?

Sporovi male vrijednosti su sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje u novcu koje ne prelazi 3000 KM. Sporovi male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tubeni zahtjev ne odnosi na potraivanje u novcu, a tuilac je u tubi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja odreenom zahtjevu primi odreeni noveni iznos koji ne prelazi 3000 KM. Sporovi male vrijednosti su i sporovi u kojima predmet tubenog zahtjeva nije novani iznos, ve predaja pokretne stvariija vrijednost, koju je tuilac naveo ne prelazi 3000 KM. Sporovima male vrijednosti ne smatraju se sporovi o nekretninama, iz radnih odnosa i sporova zbog smetanja posjeda, zbog njihovog znaaja i prirode. U sporovi male vrijednosti o osnovanosti tubenog zahtjeva se odluuje presudom, a o drugim pitanjima rjeenjem. U ovim sporovima vae ope pravila o preinaenju tube. To znai da tuitelj moe izmjenniti istovjetnost tubenog zahtjeva, poveati postojei ili istaknuti drugi zahtjev uz postojei. Ako zbog toga vrijednost spora pree 3000 KM postupak e se nastaviti po pravilima koja vae za redovan postupak, aradnje koje su do tada preuzete za sporove male vrijednosti ostat e na snazi.4. POSTUPAK PRED ARBITRAOM?

Arbitraa ili izabrani sud je nevladino tijelo, sastavljleno od jedne ili vie osoba, o ijem su se izboru stranke sporazumjele. Komu su povjerile da njihov spor rijee odlukom, koja je izjednaena sa pravomonom sudskom odlukom. Predmet suenja moe biti svaki spor, osim onaj o ome strnke ne mogu raspolagati. Broj arbitra u arbitrai mora biti neparan, ako ugovorom stranaka oni nisu odreeni, svaka strana postavlja po jednog, a oni biraju arbitra. Ugovor o arbitrai moe se sklopiti u pogledu odreenog spora, i u pogledu buduih sporova koji mogu proizii iz odreenog pravnog odnosa. Ugovor o arbitrai je pravno valjan ako je sklopljen u pismenoj formi i ako su ga potpisale sve stranke. Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, postupak pred arbitraom e odrediti arbitri. Arbitraa moe donijeti presudu po pravnosti samo ako su stranke dale tu ovlast. Presuda arbitrae mora biti obrazloena, ako stranke nisu ta drugo ugovorile. Izvornik presude potpisuju svi arbitri, ili veina arbitra. Presuda arbitrae moe se ponitii po tubi stranaka.