GRAĐANSKI ODGOJ I

OBRAZOVANJE U OSNOVNOJ

ŠKOLI

Pripremila: Anita Dujela, 2015.

Odluka o donošenju programa

U ŠKOLSKOJ GODINI 2014./15. GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE PREDSTAVLJA ZAKONSKU OBVEZU KAO OBLIK INTEGRACIJE I/ILI IZBORNI PREDMET U OSNOVNOJ ŠKOLI.

27. kolovoza 2014. ministar prof.dr.sc.

Vedran Mornar potpisuje Odluku o

donošenju programa međupredmetnih i

interdisciplinarnih sadržaja Građanskog

odgoja i obrazovanja za osnovne i

srednje škole u Republici Hrvatskoj.

Uporište

Ustav Republike Hrvatske utvrđuje da “… u RH

vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao

zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana”.

“… sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i

ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna

pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost

vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša,

vladavina prava i demokratski višestranački sustav

su najveće vrednote ustavnog poretka RH…”

Ciljevi i zadaće

Međupredmetni pristup

PROGRAM MEĐUPREDMETNIH I

INTERDISCIPLINARNIH SADRŽAJA GOO-a

Ciljevi i zadaće

Građanskim odgojem i obrazovanjem potrebno jeosposobiti učenika za aktivnoga i odgovornogagrađanina.

Škola je dužna poučiti učenike da opstanakdemokracije ovisi o znalačkom i aktivnomsudjelovanju građana u odlučivanju na svimrazinama.

Da bi sudjelovanje bilo učinkovito, učenici trebajuusvojiti znanja, vještine i razvijati stajališta.

GOO je okvir za razvoj građanske kompetencije.

Međupredmetni pristup

Načelo racionalizacije, integracije i korelacije

Prevladavanje zapamćivanja i reprodukcije

disciplinarno odvojenih sadržaja

Razvoj cjelovite osobe učenika i svih njegovih

potencijala kroz različita područja

Usmjerenost na iskustveno, timsko i suradničko učenje

Osposobljavanje za cjeloživotno učenje

Međupredmetni pristup

Osiguravanje ovakvih uvjeta doprinosi tome da

učenik propituje svoje sposobnosti, otkriva svoje

snage, stječe samopouzdanje i ovladava svojim

učenjem.

Kao dio suradničkih odnosa važno je njegovati

uzajamno poštovanje među učenicima, između

učenika i učitelja te učitelja i roditelja.

Učenik planira svoj daljnji razvoj i vodi mapu

osobnog razvoja.

Spiralno-razvojni model

Ciklusi

Plan integriranja

Tematska područja

Elementi vrednovanja

MODEL UKLJUČIVANJA GRAĐANSKOG ODGOJA

I OBRAZOVANJA

Spiralno-razvojni model

Povezivanje odgojno-obrazovnih postignućahorizontalno i vertikalno

Ishod se može razvijati kroz više školskih godina

Nema preklapanja i ponavljanja istog

Postignuća se sustavno razvijaju, proširuju inadograđuju primjereno dobi i mogućnostimaučenika

Nužno je timsko planiranje unutar razrednih vijeća

Izvedbeni školski program GOO-a

Odgojno-obrazovni ciklusi

ODGOJNO-

OBRAZOVNI

CIKLUSI

PRIPADNOST

ZAJEDNICI

FUNKCIONALNE

DIMENZIJE

GRAĐANSKE

KOMPETENCIJE

STRUKTURNE

DIMENZIJE

GRAĐANSKE

KOMPETENCIJE

ISHOD /

POSTIGNUĆE

1. ciklus

(1. do 4. razred

osnovne škole)

učenik kao dio

razredne, školske i

lokalne zajednice

znanje i

razumijevanje

vještine i

sposobnosti

vrijednosti i

stavovi

ŠTO?

KAKO?

ZAŠTO?

S/SA

ljudsko-pravna

politička

društvena

međukulturalna

gospodarska

ekološka

učenik kao

emancipirani

i društveno

angažirani

građanin

različitih

zajednica

učenik

nositelj

prava i

odgovornosti

2. i 3. ciklus

(5. do 8. razred

osnovne škole)

učenik kao

građanin hrvatske

domovinske

zajednice

4. ciklus

(1. i 2. razred

srednje škole)

učenik kao

građanin hrvatske

domovinske

zajednice te

građanin europske

i međunarodne z.

Odgojno-obrazovni ciklusi

CIKLUS / RAZRED MODEL UKLJUČIVANJA GODIŠNJI

BROJ SATI

1. ciklus

1.-4. razred

Obvezno:

- međupredmetno

- u sklopu sastavnica školskog kurikuluma

20

15

2. ciklus

5.-6. razred

Obvezno:

- međupredmetno

- u sklopu sastavnica školskog kurikuluma uz

mogućnost modularnog pristupa

20

15

3. ciklus

7.-8. razred

Obvezno:

- međupredmetno

- u sklopu sastavnica školskog kurikuluma uz

mogućnost modularnog pristupa

Izborno:

- izborni predmet

20

15

35

Plan integriranja GOO-a

CIKLUS MODEL UKLJUČIVANJA – OBVEZNI BR.SATI

RN PN

1/2/3.

ciklus

MEĐUPREDMETNO:

- u sklopu svih nastavnih predmeta

- broj sati ne znači povećanje satnice, već integraciju u postojeću

satnicu

15 20

SAT RAZREDNIKA:

- teme predviđene planom sata razrednika, a koje koreliraju sa

građanskim odgojem i obrazovanjem

10 5

SASTAVNICE ŠKOLSKOG KURIKULUMA:

- prema interesu učenika i mogućnostima škole

- projekti, izvannastavne aktivnosti, obilježavanje prigodnih

datuma, izvanučionička nastava

-modularni pristup (istraživačke, volonterske, proizvodne

aktivnosti i slično)

10 10

UKUPNO: 35 35

TEMATSKA PODRUČJA

LJUDSKO-PRAVNA

POLITIČKA

DRUŠTVENA

MEĐUKULTURALNA

GOSPODARSKA

EKOLOŠKA

Kućni red škole

Razred kao demokratska zajednica

Posjet i pomoć bolesnom prijatelju

Moja obitelj i blagdani

Novac i reklame

Čistoća prostora, predmeta i okoliša

DIMENZIJA PRIMJER TEME ZA 1.RAZRED

TEMATSKA PODRUČJA

LJUDSKO-PRAVNA

POLITIČKA

DRUŠTVENA

MEĐUKULTURALNA

GOSPODARSKA

EKOLOŠKA

UNICEF i prava djece

Sudjelovanje u donošenju pravila

Uloga i vrste medija

Stereotipi i predrasude

Proizvodnja i poduzetništvo

Zbrinjavanje otpada i smeća

DIMENZIJA PRIMJER TEME ZA 5.RAZRED

Primjeri

POVEZANOST GRAĐANSKOG ODGOJA I

OBRAZOVANJA I NASTAVNIH PREDMETA

Sat razrednika

Izbor predsjednika/ce u razredu

Sudjelovanje u radu vijeća učenika

Demokratsko donošenje razrednih pravila

Propisi, prava i obveze učenika (Pravilnik o ocjenjivanju, Kućni

red škole)

Upravljanje emocijama i nenasilno rješavanje sukoba

Obilježavanje prigodnih datuma

Naš doprinos lokalnoj zajednici

Hrvatski jezik i strani jezici

Povijesna borba za hrvatski

jezik

Usmena i pisana uporaba

jezika u svim funkcionalnim

stilovima

Medijska kultura

Čitateljski interes za

hrvatsku kulturu i druge

kulture

Izbor književnih djela sa

društvenom tematikom

Strane kulture i običaji kroz

strane jezike

Većinske i manjinske kulture

u engleskoj tradiciji

Vlast i društveno uređenje u

stranim zemljama

Ekonomija i gospodarstvo u

Italiji

Ekološka osviještenost

Matematika i informatika

Kvantifikacija kao ključ

razumijevanja suvremenog

svijeta

Upravljanje financijama

kroz računske operacije

Kalkuliranje u

svakodnevnim situacijama

Problemski zadaci

Informacijsko društvo i

nejednakost

Kritička selekcija

informacija i informiranje iz

više izvora

Sigurnost na Internetu

Društvene mreže

Povijest i geografija

Različita društvena

uređenja i oblici vladavine

Položaj žena u povijesti

Odnosi moći u povijesnim

razdobljima

Ratovi i njihove posljedice

Nacionalne, etničke,

religijske i jezične grupe u

zemljama

Geografska raznolikost

Racionalno gospodarenje

resursima

Međunarodna udruženja i

zajednice

Priroda, biologija, kemija i fizika

Održivi razvoj

Biološka raznolikost

Efekt staklenika

GMO

Istraživanja ljudskog

genoma

Štednja i energija

Likovna, glazbena, tjelesna kultura

Doprinos različitih kultura

svjetskoj kulturnoj baštini

Sloboda izbora i masovna kultura

Sloboda sudjelovanja i uživanja u

umjetnosti

Sloboda umjetničkog izražavanja

Uloga umjetnika u ratu i miru

Pravedno sportsko ponašanje

Sport u prevenciji nasilja

Zdravlje i tjelovježba

Vjeronauk

Sloboda čovjeka

Radost suživota

Prava vjernika u

demokraciji i

nedemokratskim režimima

Međureligijski dijalog

Odnos između vjernika,

agnostika i ateista

Sastavnice školskog kurikulumaM

OD

ULA

RN

I

PRIS

TU

P

Volonterske aktivnosti (Pomoć starijim

sugrađanima i potrebitima, djeci sa

posebnim potrebama)

Zaštita okoliša

Poduzetništvo kroz učeničku zadrugu

Zaštita potrošača

Projekt građanin

Otvoreni dan škole

Elementi vrednovanja

GOO se vrednuje zbog isticanja važnosti razvoja građanske

kompetencije te kao poticaj za rad i zalaganje učenika.

Elementi vrednovanja su:

1. Činjenično znanje i razumijevanje / ŠTO I ZAŠTO? (pojmovi,

vrednote, procesi, institucije, zakonitosti)

2. Provedbeno znanje / KAKO? (vještine i sposobnosti prilikom

rješavanja problema koji spadaju u područje aktivnog i

odgovornog građanstva)

3. Vrijednosno usmjerenje / (učenikovo djelovanje i prihvaćanje

vrednota; rezultat usvojenih znanja i vještina)

Razredna knjiga

Razredna mapa Građanskog odgoja i

obrazovanja

Učenikova mapa osobnog razvoja

Dokumentacija

Razredna knjiga

Uz nastavnu jedinicu prema planu i

programu predmeta (npr. hrvatski

jezik, povijest, biologija,..) dodati

oznaku GOO ukoliko je obrađena

tema iz građanskog odgoja i

obrazovanja.

Isto se može primijeniti i na plan i

program sata razrednika.

Sastavnice kurikuluma evidentiraju se

prema dogovoru.

U rubrici bilježaka navodi se ključni

pojam ili ishod koji je ostvaren te

opisno praćenje zalaganja učenika.

U nekim predmetima postoje rubrike

za brojčano ocjenjivanje (npr.

praktični rad, rješavanje problema,

uočavanje uzročno-posljedičnih

veza).

Neophodno je da učitelji usklade

načine vrednovanja te da učenicima

objasne koji su očekivani ishodi

njihova poučavanja.

DNEVNIK RADA IMENIK UČENIKA

Razredna mapa GOO-a

Mapa se može formirati na razini razreda sa odjeljcima, npr.

mapa 6.a, 6.b

U mapu se ulaže:

1. Izvedbeni školski program međupredmetnih i interdisciplinarnih

sadržaja GOO-a za određeni razred, npr. 6.razred

2. Kopija pripreme za nastavnu jedinicu u kojoj su označene teme

i ishodi GOO-a

3. Najuspješniji radovi učenika, materijali vezani za projekte, INU

i slično

Učenikova mapa osobnog razvoja

Učenik otvara svoju mapu osobnog

razvoja te je nadopunjuje tijekom

svog školovanja.

U mapu upisuje u kojim projektima i

aktivnostima je sudjelovao, navodi

svoje bilješke i zapažanja.

U mapu ulaže potvrde i dokumente o

sudjelovanju u aktivnostima,

natjecanjima, smotrama, volontiranju

i slično.

Učenikova mapa služi i za otkrivanje

vlastitih sposobnosti i interesa te

može biti podloga za profesionalno

usmjeravanje.

Korišteni izvori

Odluka o donošenju programa međupredmetnih i

interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja

za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj (Narodne

novine, 2014)

Kako postići željeni ishod učenja – primjeri dobre prakse

(AZOO, 2014)

Izvedbeni školski program građanskog odgoja i obrazovanja za

školsku godinu 2014./15. (OŠ Čavle, 2014)

Provedba građanskog odgoja i obrazovanja u 2014./15.

školskoj godini (Nevenka Lončarić Jelačić, 2014)