Gračine, rimski vojni logor, Ljubuški

5/10/2018 Graine, rimski vojni logor, Ljubuki

1/7

UDK 930(26) YU ISSN 0350.2503

A R H E O t O S K I P R E G t E D2 2

22ARH. PREGLEDVol. 22. Str. 7-250 Beograd, avgult t98t.


2/7

ga:lite !kao na zapadno] la1ko pnistupaonoj stranl. U ovom sjevernomdijeh; dubili smo duz ~ida prsko metra dubme, ali ntsmo stigli dotemelja. Zid se prcduzuje prema Qst'l)lku i iroa kako izgledai'Jebipara.le1nih dljelova zidov a, k-ojri su ta'k-oder sprijecava1i ul'Usavanjegomle CT. XLVI, 81. I), U potesu zida 'koji [e dug 2,30 m u donjemdijelu je ;Jtao temeljniporiz isturen 35 em od gornjeg zida na njemupodlgnutoga (T. XLVI, 51 . 2), a dugje 1,80 en. IstoCnizid visok [e1,60 m, Ugaoni spoj smo!kopali do dubine od 1,20 m ali nli ovdjenismo uspjeli doei do temeija ztda radi te~koCe 'Prosirivanja rovaizmedu zida ii iskopa i velEh blokova, sto treba naciniti kadasredstva j vrijeme dozvole.Vriilestruiko zanimljiva .gradevinska lk


3/7

onom dijelu Gracilna k-oji mje istraZen, a na kojem le~e velikegomile od trijeba (T. XLVII, 51. I, 2).

Cijeli areal logora bio je opasan kamenim bedemom koji jesondama uhvacen u substrukoijama na tetiri mjesta, a koji je biosirok 0,90 m. Visina bedema nije poznata, jer je say Ikamen iz nje-gove konstrukcije davno raznesen. 0 obrambenim objektima nabedemu - porte ikule (?) se lIl.em()ze rusta Ikonkretnog reei, jerse ria tome elementu logorSlcih postrojenja nije mHO' iskopavanje.

Na istraZenom prostoru Iogora se izdvajaju tri zgrade, 0 k-oji-ma se rnoze dtazati nesto odredenije. Najveca i u substru'kcijamanajbolje oeuvana je srednja zgrada s oko 550 m2 povrsine (II). Toje solidno gradena gradevina, 6 centra1nim grijanjem i s podovi-rna pokrivenim crno-bijellm mozaicima illopekom, dok su interijeriprostorija izvedeni u fresko tehnici, u crvenoj, zelenoj i bijelojboji. Istocni dio ove zgrade imao je dva etaZa. To je oCito bio cen-tralni objeM kompleksa ne samo u topografSkoon nego : i . u hije-rarbijskom smislu, U ovome objektu se nalazilo zapovjedniStvo 10-gora (odnosno kohorte) tzv. principa. U illstoj zgradi su bile iupravne kancelarije (quaestorium), a ovdie treba traiiti imjestosluzbenog vjerskog kulta. Uredenje illi:-onstrukcija zgrade III pot-puno odudara od sljke Ikoju pruzaju principija. Radi se '0 pnizemnojgradevini, uZih ?idova, 'koja je 'bila gradena jedmostavnije i slabije,bez konfora i udobnosti, bez cvrstih podova. P.o relativno bogatimnalazima raanovrsnih vojniekih predmeta dnevne upotrebe, mozese zakljuciti da se radi 0 paviljonu za rnomcad, i to za [ednu cen-turiju sa oko 60 vojnika, Po analogij), mogu se zamisliti iostali josneotkopani pavfljoni, njih sest, ,koUko [e jedna ikohcrta imala cen-turija: dva ilitrd sjeverno i1 !S toCnO od centralnog obJekta, a tri ilicetiri [ugozapadno na neistrasenom prostoru. Tome treba dodatiipaviljon zaturmu ;konjalllika, .njih tri.deset.

Kolrko se po dosad istrazenom dijelu moze zakljuCiti, vee sesada maze rem da logor na Gracinama odgovara uobicajenorn pra-vokutnom tipu stalnih logora (castra stativa) iz ranocarskog doba,mozda s nesto malo modificiranomshemorn kJasiCiIlog logora.

Da s radi 0vojnom logoru, to r.nedokazuje same poliZaj Ii arhi-tektura iskopanih o'bjekata nego iraznovrsni nalazi predmeta vojneupotrebe (opreme iorusje), tipican inventar rimskih logora. Voj-nicku provenijeneiju objekata na Graeinama potvrduje inalaz ope-ka s pecatima vojnih jedinica - LEG VIII AVG iCOR I BELG.Boravak Cohors 1 Belgarum (aequitata) u ovom logoru je poznat ipo nadgrobnirn igradevinskim natpisima, dok vrijeme boravka Le-64


4/7

gio VIII Augusta (zapravo jedne njene veksllacije) na Grac'inamapredstavlja naueni problem koj~ t'k treba rjesavati. Boravak ove[edindce usko je povezan i s datiranjem postarrka logora.

Log-or je nastao najkasnije do 14. g., !kada je Tibecije ovamodoveo veterane koji SU, sva je prilika, formirali u Iogoru i jedanvexiUum veteranorum. Vjerojatno je logor postojao iramje, joSu vrijeme borbi 'S Delmatima za vrijeme gradanskog rata u Rimu(53. do 39. g. pre n.e.), mazda izgraden samo oc t laganog mate-rijala (opus craticium), ili .najikasnije u vrijeme Augustova pohodana Delmate 35. do 33. g. pre n.e., ali za to nismo nasl; jacih dokaza.Najstariji pouzdani materijalni dokaZi 0 postojanju zidanog logorasu tegule sa zig-om Pansiana, od kojih je nadeno ne'koliko prirnjera-ka sa pecatom Q. C. P. PANSIANA. Ciglana je radila u rano-carsko doba (vlasntk Vibije Pansa), a u carski posjed je presla u'I'iberdjevo doba (zig:TI PANS iTI CL CAES PANS), s radom jeprestala pod Vespazijamom (l8ig: YES CAES PANSIAN). Opeke ovefigline odreduju tzgradnju bar [ednog dijela logora u sam pocetakears'kog doba.

Iako Cohors III AZpinorum aequitnta ma Graeinama nije osta-vila gradevanskih natplsa, rii pecata, cilJli se da je upraavo on naj-vise uclriila na iZigradnji stalinog Iogora. Coh III Alp je natme ovdjebora vila 'kroz cijelo 1. st., da je u 2. st. zamijeni Coh 1 Belg kojaje, vidjeli smo, vrsila neke grad!nje u logoru. Ina otkopanim objek-tima se prdmjeeuju faze, reparature i dogradnje. Ako prihvatimoPatsehevo misljenje da je Ikom'biniranii. detasman Legio I i11 adiu-trix ovdje boravio u prvo] pol. 3. st., onda je to posljednja vojnajedinica koja je garniwniralana Graeinama, Negdje polovicom 3.st. vojska je erapustila logor, Ova!kvo datiranje potvrduju i numiz-matic!ti iostali pokretra rialazi Ikoj~ uglavnom pripadaju 1. i2. sto-Ijeeu ..Da lije nakon odlaska vojske Iogor pripao carskom fiskusu,kao s t o se to dogodilo npr. sa Burnumorn (A. SCHULTEN, Hermes,XXIX 491), iIi je hio koriscen u neke druge svrhe, zasad nam nijepoznato. Sve sto se po neklm .inrl'ilkacijama u toku islropavanja moeereci, to je da je ovdje z,ivot, eie taiko jntenzivan, trajao J . dalje,

Rimska vojna vlast IIliije se u dolmi Trebizata oslanjala samona logor na Humeu nego ina cije:lli.niz 'kastel"a iburgusa 11 doliniTrebiiata isusjednih krajeva. Moja terenska dstraaivanja su poka-zala da su na ordu iznad Ljubuskog stajala . U r i . iI


5/7

prvoj pot 2. st. I ove kaStele su drz.aIi vojn!ici dz logoea na Gra~i-nama kod Ljubuskog,

U tdku svog dvostoljetnog postojanja Iogor je tzvrsio isnazankulturni utica] ma dolanu 'I'rebiaata (pagus Scunasticus) opresadujuciu nase arhaicne Ikrajeve .kult'llTine tekovdne Itahje imediteranSkihzemalja. Izgradnjom niza elkonomija i naselja i logor kao tnsbitu-cija i veterani kao posjednidi su utjecali ma poijoprivredu q nase-Ijenost regije.

Ovimsu radovi dz programa Gral:ine 1977-1979 zavrseni, sazeljom da se nastavd s iskopavanjem cijelog Iogora,

Iskopavanjem je rukovodio pobpisaniI. Bojanovskd (Sarajevo)

ANDAUTONIA, SCITARJEVOSistematska sonddranja u Scitarjevu koja traju s prekidima od1969. god. mastavljena su i1980. Istrazivalo se na po'lozaju Gradisce,

gdje je !hila urbana je~raaIDti:oke Amdautonije, i to ' zapadno oddanasnjeg grdblja, na parceli I. Ileniea. Mreza sondi posta:vljena jeu blizirui sjeverne grantee parcele, na'izlmjenien,O' u smjeru istok-zapad . sjever=-jug, au drugom redu iprema potrebi pracenja arhi-tekture u prvom ndzu sondi Sve su sonde imale poeetnu veliBnuod 6X 2 m, a najveca dubina je Ibi'la 2,80 m (T. XLIX).

Signatura sondi nastavlja se na raniju: 34/80-41/80.Vee u subhumusnom sloju javljaju se ulomci r1mske opeke i

kerami!ke sive 'boje. S10j do 0,60 m obfluje nimskom gradevnom ope-kom, Zijebnjacima, tubulima imnegobrojnirn ulomcima si.ve i crve-ne ikeramjke kasnoanticlrog odbil'jezja. Nadeno je i desetak novacakoji su pretezno Iz 4. st. (same [edan je dz kasnog 3. st.), Nakontoga slijedi debeo sloj naplavine Save - sljunka, pijeska Ii rnulja,iroji seze do 1,80 m dubine (debeo 1,20 m).

U srednjem dijelu sonde, doslo se na dub. od 1,50 m do dvazida, gradena ad seskvipedalne opeke, 'lrojli su pripadali veHkomkanalu Sir. 1 m, doik su sami zidovi irnali debljinu 62 em. Na 2,20 mdoslo se d{) dna kanala 'koji je takod:er bio oplocen opekom vel.0,44 X0,30 m X0,65 m. Pdkaza1:o se da je prvo izvedeno oplocen]e,a zatimpostavljeni odnosno i~gradend zidovi kanala. Kako je kanalHiao u sjeve:rnom ijuimom :pravcu izvan grandca sonde, to se Ika-66


6/7

T. XLVII

racine, Ljubuskd


7/7

T. XLVIII

. t : : = : : = = : : = C } =." _ ,

Graeirre, Ljubusk!i

Documents

Gračine, rimski vojni logor, Ljubuški