1GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

2 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

OTVORENO PISMO DRUŠTVA ARHITEKATA DUBROVNIK MINISTRICI KULTURE NINI OBULJEN KORŽINEK

Prijedlog za hitno donošenje akta o zaštiti hotela Pelegrin u KuparimaPrijedlog za hitno donošenje akta o zaštiti hotela Pelegrin u KuparimaPrijedlog za hitno donošenje akta o zaštiti hotela Pelegrin u KuparimaPrijedlog za hitno donošenje akta o zaštiti hotela Pelegrin u KuparimaPrijedlog za hitno donošenje akta o zaštiti hotela Pelegrin u KuparimaOzbiljno smo zabrinuti što sve češće dolazi do uklanjanja značajnih objekata koji su važni za sagledavanjekontinuiteta stvaranja arhitekture na području Dubrovnika, poput recentnog rušenja upravne zgrade dubrovačkogtramvaja i remize u Gružu, jedne od najreprezentativnijih dubrovačkih secesijskih ostvarenja

Poštovana gospođo ministrice,Ovom prilikom srdačno Vam čestitamopovodom imenovanja za ministricu kultureRepublike Hrvatske. Nas dubrovačke ar-hitekte veseli Vaš izbor na taj visoki položaj.Društvo arhitekata Dubrovnik, u skladu sasvojim Statutom, godinama već poduzimaniz aktivnosti, inicijativa i apela s ciljem zaš-tite i očuvanja vrijedne arhitektonske ostavš-tine na području grada i njegove okolice.Sukladno takvim nastojanjima, naša inter-disciplinarna radna skupina u posljednjevrijeme vrlo intenzivno istražuje i popisujevrijednu graditeljsku baštinu postrepubli-kanskog perioda s ciljem publiciranjaVodiča dubrovačke arhitekture 19. i 20. stol-jeća. Riječ je o opsežnom stručnom štivukoje će po prvi put na jednome mjestu sin-tetizirati nove i do sada nepoznate podatkeo dijelu najznačajnije du-brovačke graditeljskebaštine, te koje će izložitiniz novih atribucija pot-krijepljenih istraživanjemarhivske dokumentacijei suvremene periodike,jednako kao i postojećeznanstvene i stručne lit-erature. Vodič du-brovačke arhitekture bitće publiciran do krajaove godine.Ozbiljno smo zabrinuti što sve češće dola-zi do uklanjanja značajnih objekata koji suvažni za sagledavanje kontinuiteta stvaranjaarhitekture na području Dubrovnika, poputrecentnog rušenja upravne zgrade du-brovačkog tramvaja i remize u Gružu, jedneod najreprezentativnijih dubrovačkih se-cesijskih ostvarenja, a čiji je značaj takođerdetaljno obrazložen u prethodno spomenu-tom Vodiču. Svjesni smo da je za već uniš-tena ili u velikoj mjeri devastirana značajnadjela hrvatske arhitekture na području Du-brovnika već kasno, ali zato možemo datiprijedloge za zaštitu preostalih velikih ost-varenja. Također smo svjesni da se građe-vine predlažu za rušenje pod izlikom da višene zadovoljavaju suvremene uporabnestandarde. Da su se stoljećima prije slijedi-la takva obrazloženja danas ne bismo imalivećinu naših spomenika kulture!S ciljem očuvanja spomenika graditeljskebaštine u nizu zakona i provedbenih odlu-ka se naglašava da se u spomenicima i upostojećim objektima ne moraju slijediti svepropisane odredbe, već da se mora oču-vati integritet spomenika. Zamislite kako bise osiromašio naš kulturni krajoliknestankom one arhitektonske ostavštinekoja je postala značajka u prepoznavanjupojedinih područja. Upravo zadržavanjemtakvih međaša u razvoju hrvatske arhitek-

tonske misli značajno se dobiva na ident-itetu i raznolikosti svakog gospodarskog ilistambenog objekta. Preduvjet za to je daMinistarstvo kulture izravno zaštiti tespomenike i prati provođenje zaštite. Istokao što je uzbudljivo boraviti u nekompreuređenom samostanu ili dvorcu, jedna-ko je tako atraktivno boraviti u nečem štonije suvremeni konfekcijski objekt.Konačno, to su vrlo izazovni zadatci za ar-hitektonsku struku.Nastavno na sve prethodno navedeno,Društvo arhitekata Dubrovnik upozoravakako je Općinsko vijeće Općine Župa du-brovačka na svojoj 24. sjednici održanoj 3.kolovoza 2016. godine donijelo Odluku oizradi Urbanističkog plana uređenja KupariI. U spomenutoj Odluci između ostalog jenavedena obveza uklanjanja svih pos-

tojećih objekata osim hotela Grand. Toznači da je kandidat za rušenje i hotel Pele-grin, izrazito vrijedno arhitektonsko ost-varenje modernističkog korpusa gradaDubrovnika. Hotel je izgrađen 1964. kao diovelikog projekta vojnog odmarališnog ko-mpleksa u Kuparima, a projektirao ga jetada mladi i relativno nepoznati sarajevskiarhitekt David Finci. Sprega sretnih okol-nosti, tj. moćnog i bogatog investitora kak-va je bila Jugoslavenska narodna armija,slobode koja je dana projektantu, te preg-nuća mladog i talentiranog arhitekta iznjed-rila je jedno od najznačajnijih ostvarenjakasne hrvatske moderne.Razdoblje kada nastaje hotel Pelegrin uHrvatskoj karakterizira preispitivanjestavova ortodoksne moderne pedesetih inastojanje da se principi funkcionalnosti,racionalnosti i estetike minimalizma inter-pretiraju unutar samosvojnijeg oblikovnogsloga. U bogatom naslijeđu moderne prvepolovice dvadesetog stoljeća ponovno sevaloriziraju pravci, koji su pokazali i mo-gućnosti odmaka od ustaljene prakse. UFincijevu pristupu projektiranju hotela Pele-grin može se uočiti i odjek čuvene Niemey-erove izjave kojom objašnjava zaokret usvom oblikovnom izrazu nakon četrdesetihgodina prošlog stoljeća: “Svjesno sam ig-norirao visoko cijenjeni pravi kut i ortogo-

nalnu formu pravokutnika i trokuta, svesrd-no uvodeći svijet krivulja i drugih oblika, kojije postao moguć zahvaljujući uporabiarmiranog betona u suvremenom graditel-jstvu.” Upravo na tragu korištenja mo-gućnosti koje u graditeljstvu nudi armiranibeton Finci projektira novi hotel na samojrazmeđi brdske padine i stjenovite obalnelinije. Između prirodnog okoliša i arhitekton-ske intervencije stvara se zanimljivi kontra-punkt. Ekspresivna, izrazito skulpturalnaforma s naglašenim potezima horizontalasuprotstavljena je konfiguraciji prirodnogterena. Finci ne podilazi prirodi, ali unatočtome njegov samosvjesni i hrabri izričajostvaruje dojmljivi suživot prirodnog i arti-ficijelnog. Funkcionalna shema tlocrtne or-ganizacije je atrijska. Oko pravilnog unu-tarnjeg vrta pozicionirane su horizontalne i

vertikalne komunikacije.Sve smještajne jediniceimaju terase na van-jskim, zakošenimpročeljima, zasjenjenjeistaknutim horizontala-ma gornjih katova. Van-jsko pročelje karakteriz-ira dojmljiva igra svjetla isjene. Zakošena formatraktova smještajnih je-dinica raste iz naglaše-no horizontalnog, istak-

nutog postamenta u kojem su smještenijavni prostori, velikim staklenim stijenamarastvoreni prema morskim vizurama.Nažalost, hotel je teško stradao u domov-inskom ratu, višekratno pogođen topovskimgranatama. Otad čeka obnovu, no sad muprijeti rušenje.Društvo arhitekata Dubrovnik, stoga, uzpodršku Predsjedništva Udruženja hr-vatskih arhitekata, Hrvatske komore ar-hitekata i Društva povjesničara umjetnostiHrvatske ovim putem apelira za hitnodonošenje akta Ministarstva kulture o nje-govoj zaštiti, što je prvi korak k budućemprojektu sanacije, adaptacije i rekon-strukcije koja će uvažiti njegovu neprijepor-nu arhitektonsku vrijednost.Zaključno, iskreno se nadamo da ćete pre-poznati važnost ove inicijative, a Društvoarhitekata Dubrovnik Vam za sva dodatna

Božo Benić, mag.ing.arch.predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik

Uz podršku:Predsjedništvo Udruženja hrvatskih ar-hitekata- Emil Jurcan, dipl.ing.arh., predsjednikHrvatska komora arhitekata- Željka Jurković, dipl.ing.arh., predsjednicaDruštvo povjesničara umjetnosti Hrvatske- prof.dr.sc. Zvonko Maković, predsjednik

3GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

NOSTALGIJA

Ideološke kamuflažeIdeološke kamuflažeIdeološke kamuflažeIdeološke kamuflažeIdeološke kamuflažeA stvar je u tome da se oni ne mogupomiriti da bi Dubrovnik napokonstasao u uistinu slobodni hrvatskigrad za 21.stoljeće, već ga uzsvesrdnu pomoć i razumijevanjevladajućih hadezenjara stalnovraćaju u ustaški pluskvamperfekt,koji ni u ona vremena u Dubrovnikunije nailazio na osobito plodno tloNe ustaškom nostalgijom nadahnuti pred-sjednik Mjesnog odbora Sparagovići, nitiideološki kompatibilni mu načelnikŠirokoga Brijega, nego ni manje ni višenego glavom i bradom novoustobočenigradonačelnik Grada Dubrovnika gosparMato Franković osobno je dozvolio bran-iteljima, pa tako i tobožnjiim pripadnici-ma još od Tuđmana u jeku Domovinskograta zabranjenih Hrvatskih obrambenihsnaga, kraće HOS-a, da sumorni betons-ki podzid na ulazu u novomokoško na-selje uvesele jumbo muralima znakovljasvojih postrojbi koje su sudjelovale u ob-rani Grada.Kao oni su na propisanim obrascima pod-nijeli i urudžbirali uredno ispunjenezahtjeve, a on im je nakon brižno provede-nog postupka izdao traženo rješenje upropisanom obliku s obrazloženjem, up-utom o pravnom lijeku, pečatom, potpi-som i UR-brojem. A obrazloženje mu jeda ako njihovo grbovlje nije smetalo1991., da ne vidi apsolutno nikakvogarazloga da bi danas ikome i ikako moglopočeti smetati. I još je rekao da su on injegova gradska uprava legalisti, pa akonadležna zakonodavna odnosno ideološ-ka tijela hrvatske države donesu propisodnosno mišljenje da se decidiranozabranjuje svaka uporaba ustaškogpozdrava HSP-ove stranačke vojskeslučajno nazvane Hrvatske obrambenesnage (slučajne kratice HOS), koji sluča-jno glasi „Za dom! – Spremni!“, baš kaošto je glasio i službeni pozdrav Hrvatskihoružanih snaga (koje li slučajnosti, takođ-er kratica HOS!), nastalih 1944. ujedinjen-jem Ustaške vojnice i Domobranstva…-da će on bespogovorno, kako dolikujeaparatčiku u Mjesnom odboru Spara-govići, primijeniti takav pravorijek, mako-liko se možda intimno ne slagao s nje-govim duhom i sadržajem.„Potporu autorima murala HOS-a u Mo-košici“ (Glas Grada br.645. od 28.7.17.)dalo je nešto što se potpisalo kao HSPAS Dubrovnik, a u što se obično kamuf-lira najistaknutiji dubrovački ustaša. Ove-ga puta nam se predstavlja, dakako umnožini, kao „pravaši 21.stoljeća“ koji ni-kada nijesu niti će „dopustiti da se napa-da HOS i njegovi simboli, između kojih ipozdrav ‘Za dom spremni’“. Kako je u hr-vatskoj politici pravaštvo spojivo s 21.stol-jećem otprilike koliko pluskvamperfekt sfuturom u hrvatskoj gramatici, floskulet-

ine (dubrovački: prdoklačine) koje frcajuiz priopćenja toliko su anakrone i kontra-produktivne da se u pravilu kao bumer-ang vraćaju u glave i tamo skrivene malemozgove autora koji ih lansiraju.Načelno se slažem s tvrdnjom da su u onaepska vremena čak i „pripadnici HOS-a,od prvog do zadnjeg, bili dragovoljci kojisu sudjelovali u najtežim bitkama stvaran-ja moderne Hrvatske države“. Da, mod-erne hrvatske države 21.stoljeća, a ne ob-nove odnosno osvete za katastrofalniporaz ustaške države sredinom 20.stol-jeća.Uvjeren sam da većina ovodobnih stvar-nih boraca u uniformama HOS-a, zapra-vo pojma nijesu imali kakva je i čija vojs-ka (bila) HOS, tko su i koliki su idioti bilitipovi poput Rafaela Viteza Bobana ili JureFrancetića, ili čiji je pozdrav (bio) „Za domspremni“. Onda „određenim društvenimskupinama“, među kojima nijesammogao ne prepoznati sebe, spočitava „dase ni danas ne mogu pomiriti da je Du-brovnik slobodni hrvatski grad, a Hrvats-ka suverena, slobodna i neovisna država.“A stvar je u tome da se oni ne mogu pomir-iti da bi Dubrovnik napokon stasao u uis-tinu slobodni hrvatski grad za 21.stoljeće,već ga uz svesrdnu pomoć i razumijevanjevladajućih hadezenjara stalno vraćaju uustaški pluskvamperfekt, koji ni u ona vre-mena u Dubrovniku nije nailazio na oso-bito plodno tlo. Pa je tako najpoznatiji on-odobni dubrovački ustaša bio Sinjanin IvoRojnica, i baš on je, inače, za razliku odsvojih današnjih epigona, prilično pismen,u svojim čitljivim memoarima žestoko op-leo po Rafaelu Vitezu Bobanu, smatrajućiga najvećim krivcem što su Titovi partiza-ni preduhitrili ustaše i prvi ušli u Split na-kon kapitulacije fašističke Italije, i tako seoružano, logistički i kadrovski ekipirali zakonačnu pobjedu nad nacistima i njihovimdo zadnje širokobriješke odnosno blajbur-ške sekunde rata pseći odanim saveznici-ma ustašama.Imađinavam se kako su Paraga, Đapić,Paradžik, Prkačin i ekipa, primjenjujući vi-soke demokratske standarde koje im jenamro neprikosnoveni Poglavnik, upriličiliširoku javnu raspravu o nazivu splitskogazdruga njihove stranačke vojske, i kakosu se budući splitski heroji Domovinskograta ogromnom većinom opredijelili bašza Rafaela Bobana rečenoga Vitez.Pa kažu: „S druge strane, najosjetljivijemdijelu hrvatskog društva (ma što pod timmislili, opaska D.K.) rasprava o pozdravu‘Za dom spremni’ nametnuta je kako bise prebacila pozornost sa stvarnih prob-lema koje muče sve hrvatske građanepoput iseljavanja mladih, Agrokora, INE isl.“Ne, ne znaju to prepoznati ni oporbeništreberi, ni u SDP-u, ni ovi koji su se ogla-sili susjednim priopćenjem („Zabranite fa-šističko znakovlje na ulazu u Mokošicu!“)i potpisali kao „HNS podružnica Du-

brovnik“, radi se o tome da su problemipoput iseljavanja mladih, Agrokora i INA-e izravna i logična posljedica vladajućegneoustaškog političkog mainstreamapredstavljenog, između ostalog, u relativ-iziranju povijesno pregaženog i vojničkiporaženog nakaradnog režima iz kojegapotječe pozdrav „Za dom spremni“.Dakle, ako je naš Ljubo jamio, neka je,jamio je u svojoj Hrvatskoj za koju je svo-ju krv lio u svom Domovinskom ratu; akoje i jamio, važno je da je naš, dosta suovu napaćenu zemlju pljačkali oni prekoDrine. Ili, svi vi, pa i vi Mostovci, što up-irete prstom u gospodina Ivicu Todorića,čistokrvnog hrvatokatolika i najvećeg do-brotvora u povijesti šestinske crkve u čijuparokiju spadaju Kulmerovi dvori, ali i grobOca Domovine i pravaštva AnteStrarčevića, koga zazivate? Duhove Jov-ice Drobnjaka i/ili Dušana Todorovića?Umjesto Agrokora, vi bi bando jugonos-talgičarska srbokomunistička da nam sevrati Genex i da hrvatske devize opet jed-nosmjerno poteku put Beograda…Agrokor i totalno ponižena i obeznađenaSlavonija, da ne nabrajamo dalje, rezult-anta su neoustaške politike Tuđman-Sa-nader-Plenkovićevoga HDZ-a. Tješimo seda je moglo biti i gore. Da su kojim jošnesretnijim slučajem nezavisnomdržavom Hrvatskom (ndH) zavladali„pravaši 21.stoljeća“, imađinavam se kakoim đusto neđe ovijeh dana kompletna vla-da na čelu s Poglavnikom dr.PavelomAntićem, doglavnikom za bogoštovlje iobrazovni ku(ku)rikulum Budom Milakom,zaglavnikom za zatvorski i logorski sus-tav Artukom Andrijevićem i dr.AntomneSUGJEnim ministrom vanjskih poslo-va, bježi glavom bez obzira pred razjaren-im masama hrvatskog naroda i ničice uWashingtonu pada na koljena predbožanstvenoga Donalda Trumpa tražećinjegovu zaštitu od jugokomunističke ud-baške bande koja stoji iza harange ko-jom su ni krivi ni dužni izloženi , bezuvjet-no mu predajući Hrvatsku na njegovumilost i nemilost.Čemu, gospodo iz „HNS podružnica Du-brovnik“, ako takvo nešto još uopće pos-toji, talijanizam, a zapravo u hrvatskomslučaju eufemizam „fašizam“, kad imamopuno adekvatniji domaći termin „ustašt-vo“, odnosno do kraja precizno „kler-oustaštvo“?A lijepo bi bilo i da nam se predstavite, daznamo koji su to preostali HNS-ovci uGradu. A još više me kopka, ma ima lizapravo u Gradu, osim notornoga Kulišićai, evo, Frankovića, još koji deklarirani(neo)ustaša? A da nije Hercegovac. NitiSinjanin. Darko Kaciga DubrovčaninP.S. Ceterum censeo…uostalom mislimda treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvosvima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2)Ministarstvo turizma; 3), a mostu prekoRijeke dubrovačke vratiti njegovo časno,izvorno ime – Most Dubrovnik.

4 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

ZELENI FORUM, ZELENI TELEFON

Šumica traži hitnu akcijuŠumica traži hitnu akcijuŠumica traži hitnu akcijuŠumica traži hitnu akcijuŠumica traži hitnu akcijuVeć više od desetljeća upozoravamo kako jezeleni gaj Šumica u Mokošici, u ulici Od ivo-ra 70 (poviše nebodera i mjesne pošte) veli-ka prijetnja od požara (gorjela je nekoliko putado sada). Mnogi Mokošani nam se žale i us-meno ili zovu na naš Zeleni telefon Eko fon020 453 850, te apeliraju na odgovorne dase Šumica što prije uredi i zaštiti od požara.

Voditeljica Zelenog telefona Eko-fonaJadranka Šimunović

PRIOPĆENJE MOSTA NEZAVISNIH LISTA

Spajanje Metkovića s autocestomSpajanje Metkovića s autocestomSpajanje Metkovića s autocestomSpajanje Metkovića s autocestomSpajanje Metkovića s autocestomGrmojina inicijativa za spojem Metkovića sautocestom ide dalje, Butković odgovorio da GradMetković i Dubrovačko neretvanska županija morajumijenjati prostorne planove

tupničkog pitanja zatražio jeodgovor na pitanje u kojoj fazi jeizrada projektne dokumentacijeza spoj s autocestom A1 te kojaje dinamika realizacije, odnosnopočetak i završetak, projekatanavedenih u prometne studije zaGrad Metković.Pristigao je odgovor ministra Ole-ga Butkovića u kojem objašnjava:„S ciljem poboljšanja odvijanjaprometa na području Grada Met-kovića te ostvarenja kvalitetneveze Grada Metkovića s autoces-tom, društvo Hrvatske cested.o.o. izradilo je Prostorno-prometno-građevinsku studijucestovne mreže državnogznačenja na širem području Gra-da Metkovića. U studiji suobrađene prostorne osobitostipredmetnog okruženja, analizira-no je stanje postojećih državnihcesta, izrađena je analiza promet-nih tokova te je izrađen prometnimodel. Izrađeno je idejno rješen-je više varijanti predmetne spojneceste koje su međusobno us-poređene kroz više kriterija.Predložene su faze realizacijeodabrane varijante te smjerniceza daljnje aktivnosti.U dogovoru s lokalnom samou-pravom za prvu fazu realizacijepredložena je dionica od ČvoraKula Norinska (A10/DC62) do ŽC6218 (granični prijelaz Prud).Prezentaciju studije lokalnoj i re-gionalnoj samoupravi održali sustručnjaci iz društva Hrvatskeceste d.o.o. u Metkoviću 14. vel-jače 2017. godine.Osnovni preduvjet za pokretanje

daljnje izrade projektne dokumen-tacije planirane spojne ceste jeusklađenost s prostorno-plan-skom dokumentacijom, tj. s pros-tornim planom Dubrovačko-neret-vanske županije kao i prostornimplanovima uređenja Grada Metk-ovića i općine Kula Norinska. Tra-sa spojne ceste dostavljena jeZavodu za prostorno uređenjeDubrovačko-neretvanske žup-anije za potrebe izrade izmjena idopuna županijskog plana, kojesu trenutno u tijeku.Tek nakon izmjena i dopunanavedenih planova mogu sepokrenuti upravni postupci zaishođenje potrebnih dozvola teizrada daljnje projektne dokumen-tacije. Prvo se na temelju izrađenestudije o utjecaju na okoliš pro-vodi postupak procjene utjecajazahvata na okoliš s ciljemishođenja rješenja o prihvatljivos-ti zahvata za okoliš. Nakonishođenog rješenja izrađuje seprojektna dokumentacija te pro-vode upravni postupci zaishođenje lokacijske i građevinskedozvole pri nadležnim ministar-stvima.Provođenja izmjena i dopunaprostornih planova ne ovise odruštvu Hrvatske ceste d.o.o. tetrajanje ovisi o više faktora koji nemoraju biti vezani uz planiranucestu. U skladu s navedenim, na-pominjemo kako je teško u ova-ko ranoj fazi predvidjeti ukupnotrajanje navedenih postupaka kaoi početak gradnje planiranespojne ceste.“

Most nezavisnih lista

Zagreb, 30. srpnja, 2017.-Politički tajnik i saborski zas-tupnik Mosta nezavisnih listaNikola Grmoja uputio je pitan-je Ministarstvu mora, prome-ta i infrastrukture vezano zaizradu projektne dokument-acije spojne ceste od GradaMetkovića do autoceste A1.Ministarstvo je pitao u kojoj jefazi izrada dokumentacije zaspoj Grada Metkovića s auto-cestom A1 za koju je novacosiguran u programu Hr-vatskih autocesta i kada semože očekivati početak rado-va te koja je dinamika realiza-cije projekata navedenih uprometnoj studiji predstavl-jenoj 14. veljače 2017. u Met-koviću.Naime, u prosincu 2016. go-dine, prije izglasavanja pro-računa RH za 2017. godinu,Nikola Grmoja pripremio jeamandman kojim je predla-gao da se u Prijedlogudržavnog proračuna u dijelu„Prijedlog financijskog planaHrvatskih autocesta za 2017.i projekcija za 2018. i 2019.godinu“ pod nazivomSPOJEVI NA AUTOCESTEplanirani iznos uveća za 3 000000 00 kuna te detaljnoobrazložio potrebu spajanja

grada Metkovića s autocestomA1. Nakon razgovora s minis-trima Butkovićem i Marićempovukao je navedeni amand-man jer je dogovoreno da pro-jektna dokumentacija za ovucestu svakako uđe u programHrvatskih cesta za 2017. god-inu. Nakon toga, 27. siječnja2017. na inicijativu Nikole Gr-moje u Ministarstvu mora,prometa i infrastrukture održanje sastanak o temi prometneproblematike Grada Metk-ovića. Na sastanku su biliprisutni ministar Butković,direktor Hrvatskih cesta JosipŠkorić, direktor Hrvatskih au-tocesta Josip Draženović,tadašnja gradonačelnica Met-kovića Katarina Ujdur te pred-stavnici Grada. Tom prilikompotvrđeno je da će se izraditiprojektna dokumentacija zaspoj Metkovića s autocestomA1 kao i da će se izraditiprometna studija za Grad Met-ković.Prometna studija predstavlje-na je u Metkoviću 14. veljače2017. te obuhvaća analizu i pr-ijedloge spoja s autocestom,idejna rješenja planiranih ces-ta, novi most preko Neretve terješavanje niza „manjih“ prob-lema u Gradu. Kroz formu zas-

PRIOPĆENJE POLICIJSKE UPRAVE DUBROVAČKO NERETVANSKE

Utvrđeni počinitelji narušavanja javnog reda i mira na ZvekoviciUtvrđeni počinitelji narušavanja javnog reda i mira na ZvekoviciUtvrđeni počinitelji narušavanja javnog reda i mira na ZvekoviciUtvrđeni počinitelji narušavanja javnog reda i mira na ZvekoviciUtvrđeni počinitelji narušavanja javnog reda i mira na ZvekoviciDana 28. srpnja u oko 11.30 sati na državnoj cesti D-8 u mjestuZvekovica došlo je do narušavanja javnog reda i mira u kojoj jesudjelovalo više osoba od kojih je jedna osoba zadobila teže, advije lakše ozlijede, a nakon ukazane liječničke pomoći u Općojbolnici Dubrovnik jedna osoba je zadržana na daljnjem liječenju.Provodeći kriminalističko istraživanje utvrđeni su počinitelji, te jeza istima raspisana potraga i poduzete mjere traganja. Dana 30.srpnja 2017 godine na području Splita uhićen je 21 – godišnjak iz

Splita koji je dana 31.07.2017 godine priveden pritvorskom nad-zorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske te je protiv nje-ga, dvojice 22-godišnjaka, jednog 29-godišnjaka i jednog 21-go-dišnjaka, svi iz Splita podnesena kaznena prijava zbog počinjenogkaznenog djela „Sudjelovanja u tučnjavi“. iz članka 122.stavak1.Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Ostali počinitelji su zasada nedostupni, za istima je raspisana potraga i poduzimaju semjere traganja. PU dubrovačko-neretvanska

5GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

PRIOPĆENJE UDRUŽENJA OBRTNIKA AUTOTAKSI PRIJEVOZNIKA DUBROVNIK

Isprika svim građanima i turistimaIsprika svim građanima i turistimaIsprika svim građanima i turistimaIsprika svim građanima i turistimaIsprika svim građanima i turistimaSvi pružatelji usluge prijevoza u Hrvatskoj trebali bi poslovati pojednakim pravilima i poštovati zakon

1. kolovoza 2017. – Ponukanimedijskom hajkom usmjerenom pro-tiv taksista, Udruženje obrtnika auto-taksi prijevoznika Dubrovnik ovimputem upućuje ispriku svim građani-ma i turistima kojima je zbog nedavnogspontanog okupljanja članovaUdruženja i ostalih taksista onemo-gućen slobodan promet gradom.Građani doista nisu ništa krivi, ali zbogpotpunog ignoriranja ove problema-tike od strane državnih tijela i regula-tornih agencija, Udruženje je primora-no na različite načine skrenuti pozor-nost na tešku situaciju u kojoj se nalazenjegovi članovi.„Kao što sam već i naglasio, nisam bioorganizator prosvjeda, došao sam os-obno i zaustavio vozilo. Razočaransam činjenicom da Vlada nije stala uzaštitu zakona koje je sama donijela.Mi ne tražimo povlašten položaj i ni-kakve beneficije, želimo samo da zasve vrijede jednaka pravila i da se nasve primjenjuje zakonska regulativa.Gdje bismo došli kada se recimo nebi poštivao kazneni zakon? Hoćemo liuskoro dozvoliti i nasilje ili pljačke ba-naka? Pitam se tko štiti Uber i ima li tukorupcije, ako se nekome dozvoljavada bjelodano krši zakon?“, poručio jeBožo Miletić, predsjednik Udruženjaobrtnika autotaksi prijevoznika Du-brovnik i predsjednik Udruženja taksiprijevoznika pri Hrvatskoj obrtničkojkomori. Miletić dodaje kako razumijenezadovoljstvo građana i turista zbogprometnog kaosa koji je nastao u Du-brovniku i kako je jedan od njihovihnajvažnijih ciljeva upravo osiguravan-je kvalitetne usluge putnicima.„Ono na što mi želimo upozoriti jestsljedeće: pojedinci koji voze za Uber

nisu stručno osposobljeni za prijevozputnika. Ne moraju imati osiguranavozila s minimalnim tehničkim uvjeti-ma, nemaju niti licenciju niti dozvoluza obavljanje autotaksi prijevoza, nijeutvrđeno da nisu kažnjavani za kazne-na djela protiv sigurnosti u prometu iopće sigurnosti, nije utvrđeno jesu likažnjavani za druga kaznena djela nakaznu u trajanju dužem od godinudana, nije utvrđeno je li im izrečena sig-urnosna mjera zabrane obavljanjadjelatnosti cestovnog prijevoza i nezadovoljavaju brojnu drugu regulativu.Sve su ovo stavke koje moraju zadovol-jiti svi drugi taksisti. Time nas se stavljau nepovoljan položaj što je prot-uustavno.“, rekao je Miletić.„Autotaksi prijevoz nije bez razloga reg-uliran zakonom, jer se prevoženjemputnika kao djelatnošću mogu bavitisamo osobe koje su za takvo štoposebno educirane, provjerene iposjeduju vozila koja zadovoljavajuminimalne tehničke uvjete. Zakon semože mijenjati i možemo pokrenuti jav-nu raspravu o tome, sasvim sigurnoima prostora za poboljšanja, ali do tadaza sve trebaju vrijediti jednakiuvjeti.Sigurnost putnika mora uvijek bitina prvome mjestu, a Uber tu sigurnostkrši.“, dodaje Miletić.„Upravo zbog toga se još jednomispričavam svima zbog prouzročenihneugodnosti tijekom prošlotjednogokupljanja u Dubrovniku. Međutim,naši resursi su iscrpljeni, nemamo seviše kome obratiti i ovim putem još jed-nom apeliram na vladajuće da hitnoriješe ovu situaciju koja traje predugo ida rade posao za koji su plaćeni,između ostalog i od nas.“, zaključujeMiletić.

PRIOPĆENJE UBERA

Povećan broj napada diljemPovećan broj napada diljemPovećan broj napada diljemPovećan broj napada diljemPovećan broj napada diljemHrvatskeHrvatskeHrvatskeHrvatskeHrvatskeU lipnju i srpnju više od 37 napada naUberove partnere-vozače i turisteZagreb 1. kolovoz – Uber je od početka ljetne se-zone odnosno od lipnja zaprimio čak 37 prijava nasiljai agresije prema partnerima-vozačima diljem cijeleHrvatske – u Zagrebu, Zadru, Novalji, Šibeniku, Spli-tu i Dubrovniku.Najveći dio napada, događa u jačim turističkim sre-dištima u Dalmaciji poput Dubrovnika, Zadra, Noval-je i Šibenika što nikako ne ostavlja dobar dojam predmnogobrojnim turistima. Upravo takav slučaj dogo-dio se 31.srpnja na području Močića te na područjuzračne luke Dubrovnik gdje su prema izvještajupolicijske uprave Dubrovačko-Neretvanske, fizičkinapadnuti naši vozači-partneri iz područja Mihaljev-ca i Kaštel Lukšića. Radi se o vozačima koji imaju 23i 21 godinu. Broj napada odnosi se samo na incidente koji su pr-ijavljeni Uberovoj službi podrške, a velik broj napadaostane prešućen odnosno vozači ne odluče prijavitiradi straha za sigurnost. Najčešće se radi o verbaln-om i fizičkom zlostavljanju, uništavanju imovine teprijetnjama od strane taksista diljem Hrvatske.Zabrinjavajuće je činjenica da bilježimo cijeli niz in-cidenata u kojima su korisnici bili prisutni u vozilu, tesu bili izloženi verbalnom pa čak i fizičkom nasilju.Radi se o turistima iz zemlja poput Velike Britanije,SAD-a, Njemačke, Francuske i mnogih drugih zeml-ja čiji su državljani ključni za Hrvatski turizam.Uber strogo osuđuje nasilje kojem su izloženi Uberovikorisnici i partneri-vozači te im u svakom trenutku stojina raspolaganju i pruža potpunu podršku. Smatra-mo, da je potrebna nova regulativa koja će biti prila-gođena novim tehnologijama kako bi se situacija sta-bilizirala jer će se tako spriječili eventualni novi napa-di kojima se ugrožava sigurnost i korisnika i partnera-vozača. Matija Mesić, Uber

PRIOPĆENJE PU DNŽ

Narušavanje javnog reda iNarušavanje javnog reda iNarušavanje javnog reda iNarušavanje javnog reda iNarušavanje javnog reda imira, prijetnje...mira, prijetnje...mira, prijetnje...mira, prijetnje...mira, prijetnje...-Tijekom popodnevnih sati 31. srpnja na parking pros-toru u mjestu Močići došlo je do narušavanja javnogreda i mira na način da se 23-godišnjak iz Dubrovni-ka sa svojim osobnim vozilom zastavio pored osob-nog vozila 23-godišnjaka iz Mihaljevca, izašao iz vozilate vikao i lupao po vozilu 23-godišnjaka iz Mihaljev-ca. Vozač iz Mihaljevca se potom uputio na područjeZračne luke Dubrovnik gdje se nastavilo narušavan-je javnog reda i mira na način da su se oba 23 - tro-godišnjaka međusobno vrijeđala i vikali jedan nadrugog. Nitko od sudionika ovog narušavanja za sadanije zatražio liječničku pomoć, a oba su uhićena i ujutarnjim satima uz optužni prijedlog dovedeni naPrekršajni sud u Dubrovniku.- Još jedan sukob zabilježen je 28. srpnja u mjestuČilipi kada je 36 - godišnjak iz Dubrovnika vikao, vr-ijeđao i udarao po vozilu 21-godišnjaka iz Kaštel Luk-šića. Nakon provedenog kriminalističkog istraživanjau dogovoru sa Općinskim državnim odvjetništvom uDubrovniku, 36-godišnjak je uhićen i predan pritvor-skom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neret-vanske zbog kaznenog djela „Prijetnje“.

PU dubrovačko-neretvanska

6 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJASMETA MI

Trgovačke smicaliceTrgovačke smicaliceTrgovačke smicaliceTrgovačke smicaliceTrgovačke smicaliceVeć je nekorisno kukati zbog presitnih slova na dek-laraciji proizvoda, ili uopće ne navođenje obveznihinformacija, nikad nećemo saznati što su nam to up-akirali, dok ne dođu posljedice, pa onda sebi post-avljamo pitanje: zar smo mogli biti toliko glupi?Oni koji su svojedobno nosili BATA obuću sjetit ćese da su je kupovali uz cijenu s famoznim devetka-ma na kraju. Danas imamo eho tog vremena. Ja setome podsmjehujem, ali će prave račundžije lakoizračunati da to ima smisla. Lipa po lipa...Nekada se na pijacama uzvikivalo: “još malo pa nesta-lo”, danas nas uglađeno upozoravaju u medijima, uizlozima trgovina da ne propustimo jedinstvenu pril-iku jer se poslije možemo kajati, “količine su og-raničene” a “ponuda traje do isteka zaliha”. Ako net-ko u to vjeruje neka mu bude, kad prihvati ponudubit će mu jasno.Ponekad naiđemo na poneku prihvatljivu, svrsishod-nu i korisnu propagandnu poruku, ali su uglavnomneinventivne, naivne, beskorisne, pa često i glupe.Pitam se čemu služe svakotjedne akcije uz veliki po-pust, a u ponudi su uglavnom toaletni papir, crveniluk i neko čistilo za kuhinju. I tako iz tjedna u tjedan,a samo zato da se kupcu agresivno upiše u sjećanjenaziv tvrtke, drugog se razloga ne mogu sjetiti.Ili recimo kad proizvođač ne nudi nikakvo poboljšan-je kvalitete, onda pobjedonosno uzvikuje kako jeproizvod “u novoj ambalaži”. Pa, je li proizvod zagledanje, ili za konzumiranjeVjerujete li vi proizvođaču - prodavaču, kad objavl-juje veliko sniženje tvrdeći da je redovita prodajnacijena bila tolika i tolika, a sad je snižena za toliko itoliko posto? Ja ne!“ lati dva a uzmi tri”, grickaj i uživaj. Zgodno!O telefonskim ponudama vrlo skupih ljekovitih “po-mada” ne bih ništa, jer sam uvjeren da su se mnogiopekli.Već je nekorisno kukati zbog presitnih slova na dek-laraciji proizvoda, ili uopće ne navođenje obveznihinformacija, nikad nećemo saznati što su nam to up-akirali, dok ne dođu posljedice, pa onda sebi post-avljamo pitanje: zar smo mogli biti toliko glupi?Loše prolaze i oni nestrpljivi koji nikad reklamu nesaslušaju do kraja, čuju već na početku cijenu i požureu kupnju ne znajući kako će sve završiti. Tako se,recimo, nude svježe borovnice po sedam kuna (tadje Nestrpljivi već trčao niz stepenice), a kad je stigaou trgovinu rekoše mu: da, sedam kuna, ali za 120grama (to je onaj drugi dio reklame). Slično je i slignjama, nude se po 19,99 (količina je skrivena udrugom dijelu reklame). A kad smo već kod riba,napisat ću još i ovo: već se izlizala mantra Kupujmohrvatsko, uvijek svježe, iz domaćeg uzgoja, nijetretirano...itd. Ja imam drugi princip. Ako baš želimdomaće, onda ću radije skupiti nešto crneja, pokojegšparmića i daj Bože nekog kanjca, pa skuhati čestituriblju juhu nego se “sladiti” ovratom - vegetarijankom,iz kaveza.To ja zovem hrvatsko.Sad se vi pitate jesam li ja naivan? Moram priznati dajesam, ponekad, ali ne zbog nekog principa ili uvjer-enja, već jednostavno što sam nestrpljiv i nervozan,pa mi se ne da tražiti, provjeravati, pokušavati proči-tati nečitljivo, uzmem prvo s reda te sam tako barprividno miran.Miran nisam definitivno kad primijetim zlouporabudjece u promidžbene svrhe! Z. O.

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Slomljeni krov i šporka fontana čekaju odgovorneSlomljeni krov i šporka fontana čekaju odgovorneSlomljeni krov i šporka fontana čekaju odgovorneSlomljeni krov i šporka fontana čekaju odgovorneSlomljeni krov i šporka fontana čekaju odgovorneNeću ponavljati tekst ostanju krova čeka-onice kraj Robne kućeSrđ, sada šaljemsamo fotografiju unadi da neće potećipuno vremena i da ćese krov popraviti. Fon-tana na Pilama, točnijejedno pilo, je postalaleglo komaraca. Vodamiruje, jer nedostajepipa iz usta od ka-mene ribe. Nužno je iočistiti sva četiri pila od šporkece, da se vidi bijeli kamen, čista voda... osim štoje Pilo začepljeno, voda ide preko, na ulicu, parking... isto tako trebalo bi maloobrezati grane od murve da ne smetaju prolaznicima... Pile su ipak recepcijaGrada. Zdravko Trojanović Trojo

OTVORENO PISMO INSPEKTORICI ZAŠTITE PRIRODE PRI MINISTARSTVUZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE RH VESNI DANIČIĆ

Zeleni apel za prirodu Rezervata LokrumZeleni apel za prirodu Rezervata LokrumZeleni apel za prirodu Rezervata LokrumZeleni apel za prirodu Rezervata LokrumZeleni apel za prirodu Rezervata LokrumUsahli ruzmarini u 15 (betonskih) arli na Lokrumu nisu lijepa slika RezervataLokrum - poruke su koje nam i preko naše FB stranice i Zelenog telefona ostav-ljaju naši brojni sugrađani, ponajviše zaljubljenici Lokruma. Dijelimo tu primjed-bu naših sugrađana , s obzirom da smo prije nekoliko godina apelirali da tebetonske arle ne pripadaju jednom rezervatu kakav je Lokrum, ali se pravdalokako su one zaštita za građane da ne padnu. Rezervatu Lokrum bi trebala bitiprimat ZAŠTITA PRIRODE, međutim to izgleda ovdje nije primat, čini se da jevažnija komercijalizacija.Nadamo se da će nakon ovog našeg apela Vaše Ministarstvo zaštite prirode iokoliša RH hitno poraditi na zaštiti jedinstvene zaštićene vegetacije Lokrumakoja nažalost i zbog klimatskih promjena, nevremena i nemarnosti propada.

Klub prijatelja Lokruma (osnovan 1998.)Predsjednica Jadranka Šimunović

PISMO IZ KONAVALA

Divljaštvo ili zavist?Divljaštvo ili zavist?Divljaštvo ili zavist?Divljaštvo ili zavist?Divljaštvo ili zavist?U Konavlima, koje postaju sveviše hrvatska Kalifornija, usuprotsrbo-četničkom paljenju irazaranju potkraj prošlogastoljeća, ne tako davno, kada seukazalo čitavo njihovo divljaštvoi sva njihova zavist, sada sepokazuje da divljaka i zavidnikaimamo i domaU Konavlima, usuprot zapuštenoj pol-joprivredi i velikoj propuštenoj prigodida se zasnuje zadrugarstvo koje biizravno snabdijevalo hotele i turizaminače, ne tek na vlastitu području,navodno ima izgrađenih već oko 150bazena, što znači da je toliko i kućaza odmor. Takve tri nalazimo i u Đurin-ićima, pograničnom selu „Bogu izanogu“, i dobro se pune, čuli smo, a uDubrovniku najudaljenijoj Vitaljini, kojabaštini i dio bokokotorske obale, u sre-dištu sela ima vila s bazenima koje bimogle postidjeti mnoge slične u Ho-lywoodu. Sve to potiho, izvan oči jav-nosti.Jedan od vlasnika kuća za odmor u

Đurinićima, postavio je na autobusnupostaju mali putokaz, s nazivom svojihapartmana i strelicom, da se gosti kojidolaze rent-a-carom i pomoću GPS-auvjere da su na pravom skretanju.Međutim, koji dan kasnije, kaže nam,našao ga je „udarena kamenom“ islomljena. Domaće divljaštvo ili zavist?Ili oboje zajedno?!„Ne, ne, nipošto! Ne vjerujem da je tonapravio netko od mojih susjeda ili sus-eljana, sve su to dobri i pošteni ljudi, ai ni s kim nisam u zavadi, štoviše,pomažemo se međusobno,!“ uvjera-va nas vlasnik koji želi ostati nes-pomenut.Pa, tko bi onda mogao takvo što na-praviti?! „Sigurno netko tko neće unedjelju otići na misu i ispovidjeti svojgrijeh, tko nije tako odgojen. Ili? „Avjerojatno ne čita ni novine, da bi seposramio! Neki zlonamjeran, svakako“,kaže nam vlasnik i dodaje: „Obnovitćemo putokaz! Napredak u ponašan-ju također će - doživjeti napredak! Po-lako, malo po malo. Bit će bolje!“Zavist je gadna boljka. Treba je liječiti.Premalo nas je da bi se bavili razbijan-jem putokaza“ Ili je to baš stoga. R.U.

7GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

8 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

ČESTITKA GRADONAČELNIKA MATA FRANKOVIĆA ZLATNOJ VATERPOLO REPREZENTACIJI HRVATSKE

Hvala vam na ovoj veličanstvenoj pobjedi i ponosu!Hvala vam na ovoj veličanstvenoj pobjedi i ponosu!Hvala vam na ovoj veličanstvenoj pobjedi i ponosu!Hvala vam na ovoj veličanstvenoj pobjedi i ponosu!Hvala vam na ovoj veličanstvenoj pobjedi i ponosu!

ZLATNI DUBROVAČKI VATERPOLISTI

Na prijemu kodNa prijemu kodNa prijemu kodNa prijemu kodNa prijemu kodgradonačelnikagradonačelnikagradonačelnikagradonačelnikagradonačelnikaGradonačelnik Grada DubrovnikaMato Franković, zamjenica gra-donačelnika Jelka Tepšić i privreme-na pročelnica Upravnog odjela zaposlove gradonačelnika MarijetaHladilo primili su 1,kolovoza zlatne du-brovačke vaterpoliste, hrvatskereprezentativce i osvajače titule Sv-jetskih prvaka na prvenstvu održanomu Budimpešti 29. srpnja.Ovom prilikom gradonačelnik Frank-ović još jednom je čestitao du-brovačkim vaterpolistima na veličan-stvenom uspjehu i pobjedi ističućikako je Grad Dubrovnik uvijek bio ibit će partner vaterpolskom klubu JugCO i njegovim igračima.“Dubrovnik i Jug su oduvijek bili jed-no. Vaši uspjesi su neupitni kao i fi-nancijska potpora Grada Dubrovnika.Iskreno se veselimo svakom vašemnovom uspjehu kao i uspjesima vašihnajmlađih članova jer sport je našabudućnost”, kazao je gradonačelnikFranković.

ZA PAMĆENJE

Dubrovnik dočekao zlatne vaterpolisteDubrovnik dočekao zlatne vaterpolisteDubrovnik dočekao zlatne vaterpolisteDubrovnik dočekao zlatne vaterpolisteDubrovnik dočekao zlatne vaterpolisteOsam dubrovačkih zlatnih vaterpolista stiglo je u nedjelju, 30 srpnja, u Dubrovnik gdje suih na prepunom Stradunu dočekali veseli navijači, sugrađani i gosti Dubrovnika kako bi imjoš jednom čestitali na tituli svjetskih prvaka. Aktualne i nekadašnje igrače dubrovačkogJuga dočekali su gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenice gra-donačelnika Jelka Tepšić i Orlanda Tokić, privremena pročelnica Upravnog odjela zaposlove gradonačelnika Marijeta Hladilo, privremeni pročelnik Upravnog odjela za obra-

zovanje, sport,socijalnu skrb icivilno društvoMiho Katičić,p r e d s j e d n i kGradskog vijećaMarko Potrebica i župan Nikola Dobroslavić. Sandro Sukno,Marko Bijač, Maro Joković, Andro Bušlje, Marko Macan, LorenFatović,Luka Lončar i Xavi Garcia imena su osam veličan-stvenih koji su odveli hrvatsku vaterpolsku reprezentaciju dosvjetskog zlata i ispisali nove povijesne stranice hrvatskogsporta. Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković jošjednom je uputio čestitke zlatnim vaterpolistima ističući kakosu oni ponos Dubrovnika.“Hvala što pronosite ime našega Grada svijetom. Činjenicaje kako je pola momčadi ovdje, to nam govori koliko je vater-polo vezan za Grad” kazao je gradonačelnik Franković. Osimzlatnih vaterpolista dubrovačka publika pozdravila je i pom-ladak V.K Jug odnosno mlađe kadete koji su u nedjelju os-vojili Kup Hrvatske i postali novi državni prvaci.

Povodom pobjede hrvatske vaterpolo reprezentacije u finalnomdvoboju protiv reprezentacije Mađarske i osvajanja zlatne medal-je na svjetskom vaterpolo prvenstvu u Budimpešti, gradonačelnikGrada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku igračima, tr-eneru i stručnom stožeru. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti:Dragi naši vaterpolisti, dragi naši jugaši! Poštovani treneru i stručnistožeru!Čast mi je i zadovoljstvo u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno

ime čestitati vam na ovoj veličanstvenoj pobjedi. Svojim nastupomu finalu Svjetskog prvenstva u Budimpešti pokazali ste iznimnosportsko umijeće i talent, ali i srčanost i strast te nas još jednompodsjetili kako se brane boje Hrvatske. Još jednom ste se popelina pobjedničko postolje gdje i pripadate.Dragi vaterpolisti, najbolji ste na svijetu! Hvala vam na ovoj veličan-stvenoj pobjedi i ponosu!

Gradonačelnik Mato Franković

Podsjetimo, Hrvatska vaterpolo reprezentacija pobjedom u finalu nad Mađarskom (8-6) os-vojila naslov svjetskih prvaka, a čak osam članova zlatne reprezentacije su sadašnji i nekadaš-nji članovi VK Jug CO.Marko Bijač, Marko Macan, Loren Fatović, Maro Joković, Andro Bušlje, Sandro Sukno, LukaLončar, i Xavi Garcia ispisali su novu stranicu povijesti dubrovačkog i hrvatskog vaterpola.Uz zlatne reprezentativce prijemu su nazočili i dopredsjednik Juga i član Upravnog odboraHrvatskog vaterpolo saveza Tomislav Dumančić i direktor Juga i član Stručnog savjeta Hr-vatskog vaterpolo saveza.

9GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

GRAD DUBROVNIK

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih braniteljaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih braniteljaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih braniteljaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih braniteljaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih braniteljaPovodom Dana pobjede i domovinske zah-valnosti i Dana hrvatskih branitelja, Grad Du-brovnik u suradnji s ustanovama u kulturi iMuzejom Domovinskog rata Dubrovnik, or-ganizira svečanu proslavu u petak, 4. kolo-voza na Stradunu. Program obilježavanjazapočet će u 20 sati izložbom povijesne rat-ne fotografije u Muzeju Domovinskog rataDubrovnik u tvrđavi Imperial nakon čega ćeu 22 sata uslijediti svečani koncert Du-brovačkog simfonijskog orkestra i klapeSubrenum pod ravnanjem ravnati maestroĐelo Jusić, početak je ispred crkve svetogVlaha, a sam koncert poklon je Grada Du-brovnika njegovim sugrađanima. Građaniće imati priliku čuti neke od najljepših pjes-ama posvećenih domovini i gradu u izved-

bi čuvara dubrovačke i hrvatske kulturnebaštine kroz desetljeća - Dubrovačkogsimfonijskog orkestra i klape Subrenum.Bože čuvaj Hrvatsku, Od stoljeća sed-mog, Dubrovniče slavni, Zemlja didemog, Dubrovnik spava, Ako sada spavaš,Croatio iz duše te ljubim te Ovo je Grad,samo su neke od njih. Osim najljepšihdomoljubnih pjesama, publika će imatipriliku poslušati i recitacije najljepših sti-hova domoljubne poezije po odabirudr.sc. Katije Bakije, a u izvedbi du-brovačkog glumca Edija Jerteca. Poziva-mo sve sugrađane da se pridruže pro-slavi i svojom nazočnošću uveličaju Danpobjede i domovinske zahvalnosti i Danhrvatskih branitelja.

GRADONAČELNIK PISAO MINISTRU TURIZMA

O problemu turističkih vodičaO problemu turističkih vodičaO problemu turističkih vodičaO problemu turističkih vodičaO problemu turističkih vodičaO predloženim izmjenama Zakona o pružanju uslugau turizmu u dijelu koji se odnosi na turističkog vodičai turističkog pratitelja, gradonačelnik Mato Frankovićuputio je dopis ministru turizma Gariju Cappelliu. Frank-ović navodi kako Grad Dubrovnik podržava strukovneudruge dubrovačkih vodiča, Ceh turističkih vodičaUOD i Društvo vodiča Dubrovnik, u njihovom traženjudefiniranja značenja pojma zaštićenog lokaliteta, bezikakvih iznimaka u vidu trgova, javnih površina i slično,a koje u naravi predstavljaju središta prostora na koji-ma se odvija turističko vođenje. Stoga gradonačelnikFranković poziva ministra Cappellia da zaštiti dignitetstruke turističkih vodiča ističući kako je DubrovnikUNESCO-va zaštićena cjelina, te kao i drugi UNESCO-vi lokaliteti u Hrvatskoj, zaslužuje visoku razinu inter-pretacije svoje povijesti, kulture i tradicije. Također,gradonačelnik je podržao vodiče i u zahtjevu koji seodnosi na redefiniranje programa vodičkog obrazo-vanja u skladu sa standardom EU i njegovo formiran-je u dvogodišnji program.

DOPIS GRADONAČELNIKA MATA FRANKOVIĆA

Od Carinske uprave traži seOd Carinske uprave traži seOd Carinske uprave traži seOd Carinske uprave traži seOd Carinske uprave traži sejača kontrola turističkih vodičajača kontrola turističkih vodičajača kontrola turističkih vodičajača kontrola turističkih vodičajača kontrola turističkih vodičaGradonačelnik Mato Franković uputio je dopisravnatelju Carinske uprave Hrvoju Čoviću u kojemutraži pojačane kontrole rada turističkih vodiča.Zbog sve češćih nelegalnih gospodarskih aktivnostivođenja organiziranih turističkih skupina od straneinozemnih državljana, koji ne posjeduju valjane doz-vole za obavljanje djelatnosti na teritoriju RepublikeHrvatske, ugrožen je posao dubrovačkih vodiča.U dopisu gradonačelnik Franković ističe kako se svečešće događa da tour-lideri (vodiči-pratitelji) vrlo čestoobavljaju nedozvoljene radnje, čak i vrše nedozvol-jenu prodaju/kupovinu usluga od trećih osoba.“S ciljem uspostave reda i sklada u našem odrediš-tu, ljubazno Vas molimo da osigurate dovoljan brojcarinskih službenika na terenu kako bi mogli bolje ikvalitetnije obavljati svoj posao i vršiti potreban nad-zor, a u cilju zaštite interesa lokalnih poduzetnika igrađana Dubrovnika te svekolikog gospodarstvaHrvatske” naveo je gradonačelnik Franković i dodaokako je Grad spreman surađivati s Carinskom upra-vom pri rješavanju ovog problema.

2.8.2017.

Izaslanstvo GradaIzaslanstvo GradaIzaslanstvo GradaIzaslanstvo GradaIzaslanstvo GradaDubrovnika naDubrovnika naDubrovnika naDubrovnika naDubrovnika naobilježavanju Danaobilježavanju Danaobilježavanju Danaobilježavanju Danaobilježavanju DanaGrada ImotskogGrada ImotskogGrada ImotskogGrada ImotskogGrada ImotskogPredsjednik Gradskog vijeća GradaDubrovnika Marko Potrebica i vijećnikGradskog vijeća Blaž Pezo, u ime Gra-da Dubrovnika, nazočili su 2.kolovo-za svečanoj proslavi Dana Grada Im-otskog i svetkovini Gospe od Anđela,zaštitnice Imotske krajine.Svečano obilježavanje Dana Grada,ali i 300. obljetnice oslobođenja Imo-tskog i Imotske krajine od Osmanlijazapočelo je polaganjem vijenaca kodspomen obilježja na Topani, a nas-tavljeno svečanom sjednicom Grad-skog vijeća.U sklopu obilježavanja Dana Grada Imotskog održana je i prezentacija vojneopreme i naoružanja Oružanih snaga Republike Hrvatske, a ceremonijiobilježavanja Dana Grada i 300. obljetnice oslobođenja od Osmanlija teblagdana zaštitnice imotske krajine pridružili su se i Krila oluje.

28.07.2017.- GRADONAČELNIKOVA PORUKA TAKSISTIMA:

Grad Dubrovnik nije i neće biti mjestoGrad Dubrovnik nije i neće biti mjestoGrad Dubrovnik nije i neće biti mjestoGrad Dubrovnik nije i neće biti mjestoGrad Dubrovnik nije i neće biti mjestoVaših ucjenaVaših ucjenaVaših ucjenaVaših ucjenaVaših ucjenaPovodom prosvjeda dubrovačkih tak-sista protiv UBER-a, kojim su 28.srpn-ja blokirali cestu u Dubokoj Ljutoj, štoje stvorilo brojne probleme u prometuna dubrovačkom području, gra-donačelnik Grada Dubrovnika MatoFranković uputio je javnu poruku svimtaksistima s područja Grada Dubrovni-ka. Poruku prenosimo u cijelosti:Svim onim taksistima koji su svoje neza-dovoljstvo prema Uberu odlučili iska-zati ne pružanjem usluga ili blokadomprometnica poručujemo kako GradDubrovnik nije i neće biti mjesto nji-hovih ucjena. Problemi s Uberom sene rješavaju u Gradu Dubrovniku. GradDubrovnik je do sada bio partner tak-sistima s područja Grada Dubrovnika i

više puta smo isticali kako nepodržavamo način na koji radi UBERkao i da njihov rad smatramo neza-konitim. Međutim, partnerstvo koje smodo sada stvarali i razvijali prekinuto jejer naši sugrađani i gosti našeg Gradane mogu dobiti uslugu koju im je GradDubrovnik putem taksi udruženja omo-gućavao.Očekujemo od svih taksista, s područjaGrada Dubrovnika, da u najkraćemmogućem roku otpočnu s pružanjemusluga jer u protivnom Grad Dubrovnikće znati zaštiti interese Grada i gostijukroz natječajni postupak za obavljanjeauto taksi djelatnosti na području Gra-da Dubrovnika koji je u tijeku.

Gradonačelnik Mato Franković

10 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

DOBRE VIJESTI

Besplatni udžbenici za župske prvašeBesplatni udžbenici za župske prvašeBesplatni udžbenici za župske prvašeBesplatni udžbenici za župske prvašeBesplatni udžbenici za župske prvašei potpora Općine za kupnju knjigai potpora Općine za kupnju knjigai potpora Općine za kupnju knjigai potpora Općine za kupnju knjigai potpora Općine za kupnju knjiga

OPĆINSKO VIJEĆE

Prisegnuli načelnik Silvio Nardelli iPrisegnuli načelnik Silvio Nardelli iPrisegnuli načelnik Silvio Nardelli iPrisegnuli načelnik Silvio Nardelli iPrisegnuli načelnik Silvio Nardelli injegov zamjenik Mirko Maslaćnjegov zamjenik Mirko Maslaćnjegov zamjenik Mirko Maslaćnjegov zamjenik Mirko Maslaćnjegov zamjenik Mirko Maslać

U prostorima Općine Župa dubrovačka održana je prva radna sjed-nica Općinskog vijeća na kojoj su načelnik Silvio Nardelli i njegovzamjenik Mirko Maslać svečano prisegnuli na obavljanje dužnosti.Osim prisege načelnika i njegovog zamjenika između ostaloga prih-vaćene su točke poput polugodišnjeg financijskog izvješća za 2017.sa izvršenjem Programa rada u 2017., izvješću Državnog ureda zareviziju o obavljenoj reviziji. Također, raspravljalo se i o određivanjupravnih osoba za sustav civilne zaštite, kao i o mjerilima za naplatuusluga Dječjeg vrtića Župa dubrovačka od roditelja korisnika uslugaNa dnevnom redu prve radne sjednice Općinskog vijeća Općine župadubrovačka jedna od točaka bila je i Izmjena Odluke o socijalnojskrbi Općine Župa dubrovačka.Vijećnici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka prihvatili su Rje-šenje o prijedlogu razrješenja i o imenovanju članova u Nadzorneodbore poduzeća Vodovod-Dubrovnik d.o.o., Groblje Dubac d.o.o.,Župa dubrovačka d.o.o. i Mlini d.o.o. Uz niz odluka vezanih uz obav-ljanje komunalne djelatnosti, prihvaćeno je i Izvješće o stanju u pros-toru Općine Župa dubrovačka za razdoblje 2012.-2016.

KORISNICIMA OSOBNE INVALIDNINE

Općina povećala naknadeOpćina povećala naknadeOpćina povećala naknadeOpćina povećala naknadeOpćina povećala naknade

Kao što je već poznato Du-brovačko neretvanska žup-anija svim prvašima, pa takoi župskim osigurava be-splatne udžbenike.Ravnatelj osnovne školeŽupa dubrovačka AntonJurkić zajedno sa ostalih 25ravnatelja osnovnih školakojima je osnivač Županijapotpisao je ugovor sa Župan-om Nikolom Dobroslavićem ododjeli besplatnih udžbenikaza učenike prvih razreda.Osnovna škola Župa du-brovačka provest će postupakJavne nabave , nabavitiudžbenike i distribuirati ihučenicima prvih razreda.Mole se roditelji koji su većnaručili udžbenike za prvirazred da svoje narudžbeponište jer im se novac nećemoći refundirati budući da na-bavu udžbenika vrši Školakoja će novac dobiti isključivotemeljem izvršene narudžbe.I Općina Župa dubrovačkapočetkom školske godine ob-javit će Javni poziv za pod-nošenje zahtjeva za potporuobiteljima za kupnju knjiga iostalog školskog pribora dje-ci u školskoj godini 2017/2018godini kad će osnovne i sred-nje škole početi izdavatipotvrde o upisu djece.

Temeljem Odluke o socijalnojskrbi propisano pravo moguostvariti obitelji s područjaOpćine Župa dubrovačka čijiiznos ukupnih mjesečnih pri-manja ne prelazi 2.000,00knkuna po članu obitelji, a čijadjeca redovno pohađaju os-novnu ili srednju školu.Tako će se za osnovno obra-zovanje od 2. do 4. razredaroditeljima isplatiti iznos od 500kn po djetetu, od 5. do 8. razre-da 700 kn, a iznos od 1.000kn za djecu u srednjoj školi.Jednoroditeljskim obiteljima idjeci bez oba roditelja koji urujnu podnesu zahtjev, pot-pore će se isplatiti bez obzirana visinu mjesečnih primanja.Javni poziv za podnošenjezahtjeva u kojem će bitinavedena sva potrebna doku-mentacija objavit će se 04.rujna na službenim stranica-ma Općine Župa dubrovačka,te u ostalim lokalnim medijima.

Na dnevnom redu prve radnesjednice Općinskog vijećaOpćine Župa dubrovačka jed-na od točaka bila je i IzmjenaOdluke o socijalnoj skrbiOpćine Župa dubrovačka. Naprijedlog voditeljice Odsjeka zadruštvene djelatnosti OpćineŽupa Katarine Barović vijećni-ci su jednoglasno prihvatiliIzmjenu odluke u kojoj je ko-risnicima prava na osobnu in-validninu centra za socijalnuskrb iznos stalne novčane po-moći povećan sa dosadašnjih100 na 300 kuna mjesečno.Kako bi se osigurala potrebnasredstva za ovaj prijedlog, kojipo okvirnom proračunu godiš-nje iznosi 215.000 kuna,izmjene odluke redefinirajupojam samohranog roditelja ijednoroditeljske obitelji. Pravo

na stalnu novčanu naknadu uiznosu od 150,00 kunamjesečno ostvarivat će djecabez jednog roditelja. Jedna odizmjena ove odluke odnosi sena PRAVO NA NOVČANU PO-MOĆ ZA OPREMU NO-VOROĐENOG DJETETA.1.000 kuna nagrade dosad suostvarivali roditelji prijavljeni uŽupi dubrovačkoj. Izmjenomodluke pravo ostvaruju i oneobitelji u kojima je bar jedanroditelj prijavljen u Župi, s timda se drugi roditelj obvezujedonijeti pisanu potvrdu da nijeostvario spomenuto pravo u je-dinici lokalne samouprave izkoje dolazi. Zbog potrebe osig-uravanja dodatnih proračun-skih sredstava prava po izmje-nama i dopunama Odlukeprimjenjivat će se od 1.1.2018.

11GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

12 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

DUNEA

Ljepote Korčule u četiri minuteLjepote Korčule u četiri minuteLjepote Korčule u četiri minuteLjepote Korčule u četiri minuteLjepote Korčule u četiri minuteOd Marka Pola,preko prirodnih lje-pota, hrane i vinado maslina i masli-novog ulja - videokoji prikazuje otokKorčulu, a koji jenastao u sklopuEU projekta WellOlive¨može se vid-jeti youtube-u. Hr-vatski partner uovom projektu jeRegionalna razvojna agencija DUNEA, koja je na području Du-brovačko-neretvanske županije organizirala nekoliko aktivnostikroz projekt, a Korčula je, između ostalog, izabrana za pred-stavljanje s obzirom da su za sada jedino Korčulani nositeljiEU zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla zasvoje maslinovo ulje. Španjolska blogerica Inma GregorioGomez, koja piše popularni travel blog ‘A World to Travel’ -aworldtotravel.com. I talijanski snimatelj Danis Strickner, bo-ravili su u lipnju na otoku Korčuli, a rezultat su promotivni vid-eo, 10 turistički-gastro priča o Korčuli na blogu te puno objavai fotografija na Facebook stranici blogerice i samog Well Oliveprojekta facebook.com/pg/wellolive.eu.U Dubrovniku je, ujedno, u sklopu ovog projekta, u prosincuprošle godine, održan Experience Lab (XLab), nekonvencio-nalna radionica iz područja kreiranja, upravljanja i inovativnihoblika promocije turističkih ponuda koje nude dodatni doživljaj.Kao i sam projekt, ova besplatna radionica bila je fokusiranana kulturu i tradiciju maslinovog ulja. Well Olive projekt, kojizavršava koncem ovog mjeseca, bio je usmjeren na razvojodrživog transnacionalnog proizvoda ruralnog turizma, uključu-jući zdravstvene i kulturne aktivnosti, biciklističke i pješačketure, degustacije vina i hrane, na bazi ponude maslina i masli-novog ulja.

ŽUPAN S NAČELNICIMA I GRADONAČELNICIMA IZ DOLINE NERETVE

O ruralnoj baštini u dolini NeretveO ruralnoj baštini u dolini NeretveO ruralnoj baštini u dolini NeretveO ruralnoj baštini u dolini NeretveO ruralnoj baštini u dolini Neretve

Valorizacija ruralne graditeljske baštine u Neretvi i plovni put do Met-kovića u sustavu navodnjavanja Donje Neretve - bila je tema sastan-ka župana Nikole Dobroslavića s neretvanskim gradonačelnicima inačelnicima koji se održao u općini Slivno. Sastanku su nazočili izamjenica župana Žaklina Marević i direktorica razvojne agencije Du-brovačko-neretvanske županije Melanija Milić.“Radit ćemo EU projekt o očuvanju ambijenta u neretvanskim seli-ma; čuvati baštinu napuštenih sela i iskoristiti ga za kuće za odmor iseoski turizam. Također, imamo zadaću pomiriti sjajan projekt navod-njavanja Neretve s održanjem plovnog puta do Metkovića.”- kazao ježupan Dobroslavić.

OTVORENA IZLOŽBA

Priroda – laboratorij boja u Domu vinarske tradicije u PutnikovićuPriroda – laboratorij boja u Domu vinarske tradicije u PutnikovićuPriroda – laboratorij boja u Domu vinarske tradicije u PutnikovićuPriroda – laboratorij boja u Domu vinarske tradicije u PutnikovićuPriroda – laboratorij boja u Domu vinarske tradicije u PutnikovićuPriroda – laboratorij boja naziv jegostujuće izložbe Tehničkogmuzeja Nikola Tesla iz Zagrebakoja je u organizaciji Tehničkogmuzeja Nikola Tesla, Javneustanove za upravljanje zaštićen-im dijelovima prirode Dubrovač-ko-neretvanske županije i Poljo-privredne zadruge Putnikovićotvorena 27. srpnja 2017. godineu Domu vinarske tradicije u Put-nikoviću. Izložba je otvorena u sk-lopu 17. međunarodnog multi-medijalnog festivala VIZURA AP-ERTA koji se po prvi puta održaona poluotoku Pelješcu i to u na-seljima Janjina, Drače, Žuljana iPutniković, u razdoblju od 25. do29. srpnja 2017.Uz autorice izložbe Katarinu Iva-nišin-Kardum i Mariju Crnčević,na otvorenju izložbe posjetiteljesu pozdravili ravnateljica Teh-ničkog muzeja Nikola Tesla Mar-kita Franulić, ravnatelj Javneustanove za upravljanje zaštićen-im dijelovima prirode Dubrovač-ko-neretvanske županije Ivica Gri-lec, kustosica festivala Vizura Ap-erta Davorka Perić, upravitelj Pol-joprivredne zadruge PutnikovićJozo Rabušić te načelnik OpćineSton Vedran Antunica koji jeizložbu i otvorio.Nakon otvorenja izložbe za djecu

je održana radionica o tajnama pr-irodnih bojila i njihovog korištenjau oslikavanju tekstila (tzv. bojadis-anje). Uz stručno vodstvo g. NikaŠkraba posjetitelji su imali prilikuvidjeti sagrađenu repliku klačine(vapnenice) uz istočno pročeljeDoma vinarske tradicije, tipičnu zanaselje Zaton Doli i uvalu Kuti uposebnom rezervatu u moru Mal-ostonski zaljev. Danas je poznatoda se uz samo more u uvali Kutinalazi više od 50 mjesta sa ost-acima nekadašnje klačine.Stanovnici naselja Zaton Dolinekada su živjeli od proizvodnje iprodaje klaka, iz čega je vidljivoda priroda i njeno bogatstvo, geo-loška i krajobrazna raznolikostpružaju niz materijalnih i nemater-ijalnih dobrobiti za čovječanstvo.Izložba Priroda – laboratorij bojapredstavlja tradicionalno tehničkoznanje o upotrebi prirodnih bojilamineralnoga, biljnog i životinjskogporijekla koja su se nekada koris-tila u kućanstvima na područjuPelješca, Dubrovačkog primorja iKonavala. Najpoznatiji su primjeribojenje jaja u uskrsno vrijeme,odjeće i ribarske mreže.Izložba i tisak kataloga izložbeomogućen je sredstvima Grad-skog ureda za kulturu, obrazovan-je i sport Grada Zagreba, Up-

ravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika, Ministar-stva kulture Republike Hrvatske, Dubrovačkih muzeja, Javneustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Du-brovačko-neretvanske županije, Turističke zajednice Dubrovač-ko-neretvanske županije, Poljoprivredne zadruge Putniković,Općine Ston te Kulturno-umjetničkog društva Putniković.Početkom rujna 2017. planirane su radionice o tajnama pr-irodnih bojila za djecu sa područja poluotoka Pelješca koje ćese odvijati u Domu vinarske tradicije u Putnikoviću. Izložba kojuje dosad posjetilo preko 400 posjetitelja namijenjena je svimuzrastima, a otvorena je do 15. rujna 2017. godine.

13GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

ŽUPAN NIKOLA DOBROSLAVIĆ

Čestitka zlatnim JugašimaČestitka zlatnim JugašimaČestitka zlatnim JugašimaČestitka zlatnim JugašimaČestitka zlatnim Jugašima

Povodom osvajanja zlatne medalje na Svjetskomvaterpolskom prvenstvu održanom u Mađarskoj,župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku os-vajačima zlata, članovima VK JUG:“Poštovani vaterpolisti, u ime Dubrovačko-neret-vanske županije i u svoje osobno ime najiskrenijeVam čestitam na osvajanju zlata na Svjetskomvaterpolskom prvenstvu održanom u Mađarskoj.Utkali ste dio sebe u ovaj veliki rezultat Hrvatskevaterpolske reprezentacije te nam pružili trenut-ke neizmjernog ponosa i sreće.”Uvjeren u Vaše buduće uspjehe, želim Vam punozdravlja i sreće!S poštovanjem, ŽUPAN Nikola Dobroslavić

NA PLAŽAMA ŠULIĆ U DUBROVNIKU I KUPALIŠTU VK CAVTAT U CAVTATU

Obavijest o kratkotrajnom onečišćenju moraObavijest o kratkotrajnom onečišćenju moraObavijest o kratkotrajnom onečišćenju moraObavijest o kratkotrajnom onečišćenju moraObavijest o kratkotrajnom onečišćenju moraDubrovačko-neretvanska županija i Up-ravni odjel za zaštitu okoliša i prirodesukladno Uredbi o kakvoći mora za ku-panje (Narodne novine 73/08) upozorava-ju javnost da je na plažama Šulić u Du-brovniku i na Kupalištu VK Cavtat uCavtatu došlo do kratkotrajnogonečišćenja mora fekalnim vodama.Prema obavijesti Zavoda za javno zdravst-vo Dubrovačko-neretvanske županije kojije prema dojavi o iznenadnom onečišćen-ju mora fekalnim vodama u Pilama, 30.srpnja 2017., odmah uzorkovao more zakupanje na plaži Šulić i utvrdio da rezul-tati analize mora za kupanje prelazegranične vrijednosti za mikrobiološkiparametar crijevni enterokok. Takođertijekom šestog redovnog ispitivanja moraprema Programu utvrđivanja kakvoće

mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije u 2017. godini,utvrđeno je da rezultati analize mora naKupalištu VK Cavtat u Cavtatu, uzorkovani31. srpnja 2017. godine, prelaze graničnevrijednosti za mikrobiološki parametar Es-cherichia coli.Sukladno Uredbi o kakvoći mora za ku-panje, članci 23. i 24., uzorkovanje morana navedenim kupalištima će se ponavl-jati do prestanka onečišćenja. Oonečišćenju je obaviještena Inspekcijazaštite okoliša i ostale nadležne inspekcije.Obzirom da uzorak mora na plaži Šulić uDubrovniku i Kupalištu VK Cavtat uCavtatu, zbog onečišćenja fekalnog por-ijekla ne udovoljavaju uvjetima Uredbe,na navedenim kupalištima ne preporučujese kupanje do daljnjih obavijesti.

PETO ISPITIVANJE KAKVOĆE MORA

Prošle sve županijske plažeProšle sve županijske plažeProšle sve županijske plažeProšle sve županijske plažeProšle sve županijske plažePrema Programu utvrđivanja kakvoće mora namorskim plažama Dubrovačko-neretvanske žup-anije za 2017. godinu, Zavod za javno zdravstvoDubrovačko-neretvanske županije obavio je petoredovno ispitivanje mora na 116 plaža u perioduod 17. srpnja do 26. srpnja 2017. godine. Uzorcimora na svim plažama odgovarali su uvjetimaUredbe o kakvoći mora za kupanje (Narodnenovine broj 73/08).Od ukupno 116 plaža, more na 113 plaža ocijen-jeno je kao more izvrsne kakvoće. Na plažamaSkalinada na Malom jezeru i Mali Zaglavac uSobri na otoku Mljetu more je bilo dobre kakvoćedok je more na plaži Grand Hotel Lopud naLopudu bilo zadovoljavajuće kakvoće.Detaljniji podaci dostupni su javnosti na webstranicama Ministarstva zaštite okoliša i energe-tike i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se na adresamahttp://www.izor.hr/kakvoca/ ili http://www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti ocjene kakvoćeprikazane obojanim kružnim simbolima i toplavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovol-javajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Goo-gle maps podlogama, kao i brojne popratne in-formacije (npr. temperature zraka i mora, slanost,smjer vjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoće moraupisuju se u bazu podataka odmah nakonzavršetka analize.

ŽUPAN PRIMIO SVJETSKE VATERPOLSKE PRVAKE

Ponosni smo na vasPonosni smo na vasPonosni smo na vasPonosni smo na vasPonosni smo na vas

Župan Nikola Dobroslavić sa svojim je zamjenicima Žaklinom Marević i JoškomCebalom primio, 1.kolovoza, u Palači Ranjini vaterpoliste VK Juga, osvajačezlatne medalje na Svjetskom vaterpolskom prvenstvu u Mađarskoj.Župan je vaterpolistima još jednom čestitao na veličanstvenoj pobjedi i nagla-sio da je to rezultat njihovog dugogodišnjeg predanog rada i truda.“Želim vam još jednom čestitati na sjajnom uspjehu, oduševili ste cijelu Hr-vatsku, a posebno Dubrovnik i našu županiju. Nije lako biti svjetski prvak, igraliste veličanstveno. Zahvalni smo na radu i trudu koji stoji iza takvog uspjeha iponosni smo na vas.”, kazao je župan Dobroslavić.Kapetan Hrvatske vaterpolske reprezentacije Sandro Sukno uručio je Županuloptu sa potpisima svojih suigrača koji su također od Župana dobili prigodnepoklone.

ČESTITAMO DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI

14 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

CITY GAMES U SLANOM: VEČER ZABAVE U VODI I NA KOPNU

Ekipe iz Majkova i Metkovića nastavljaju natjecanjeEkipe iz Majkova i Metkovića nastavljaju natjecanjeEkipe iz Majkova i Metkovića nastavljaju natjecanjeEkipe iz Majkova i Metkovića nastavljaju natjecanjeEkipe iz Majkova i Metkovića nastavljaju natjecanjeSlano je 28. srpnja ugostilo “povratnički” hrvatski City Games susret nakon gotovo mjesecdana putovanja popularnih ljetnih igara po regiji. U naselju nedaleko Dubrovnika natjecalo sepet ekipa, koje se nisu došle toliko nadmetati, koliko dobro zabaviti i družiti. Majkovi, s neštoranijeg iskustva iz susreta u Zatonu, uspjeli su ovaj put dogurati do zlata. Prolaz dalje osiguralisu i drugoplasirani Neretva Run iz Metkovića, dok su na trećem zasjele domaće Foke.Kako je ovo skoro svima bio prvi susret s igrama, možda nismo vidjeli nekih briljantnih taktika,

ali odlične atmosfere nije nedostaja-lo, a bome ni sjajnih sportskih poteza,poput onog Majkova koji su najm-lađem timu, To Lutko, pustili da njiho-voj ekipi od 5 članova u potezanjukonopa suprostave svih svojih 8.Veliki entuzijazam ovih mladića i djevo-jaka govori nam da ih čeka lijepabudućnost nastave li sudjelovati u CityGames susretima. Zanimljiv je i po-datak kako ekipa vrlo trendy imena,Primorski Despacito, nije uspjela os-vojiti niti jedan bod, ali su svejedno bilinajveseliji tim večeri! Pored konopa,igrali su se i leteći vaterpolo, spaša-vanje turistkinja, alka i utrka magara-ca, dok su se nešto prije toga u CityGames Junior mlađi uzrasti okušali uslagalicama, utrci vreća i uvijek od-lučujućem potezanju konopa.Susret u Slanom organizirali su Turis-tička zajednica Općine Dubrovačkoprimorje i Adria events.Rezultati1. Majkovi (Majkovi) - 35 bodova2. Neretva Run (Metković) - 30 bodo-va3. Foke (Slano) - 26 bodova4. To Lutko (Slano) - 21 bod5. Primorski Despacito (Doli) - 0 bodo-vaViše informacija o igrama potražite nawww.city-games.com.

15GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

16 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

REAGIRANJE NAČELNIKA OPĆINE KONAVLE BOŽA LASIĆA NA PROSVJED TAKSISTA U DUBOKOJ LJUTOJ:

Taksi prijevoz treba zaštititi, ali ovakve ucjene su nedopustiveTaksi prijevoz treba zaštititi, ali ovakve ucjene su nedopustiveTaksi prijevoz treba zaštititi, ali ovakve ucjene su nedopustiveTaksi prijevoz treba zaštititi, ali ovakve ucjene su nedopustiveTaksi prijevoz treba zaštititi, ali ovakve ucjene su nedopustive

ODRŽANA PRVA RADNA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA

Lasić: Uvest ćemo red na javne površineLasić: Uvest ćemo red na javne površineLasić: Uvest ćemo red na javne površineLasić: Uvest ćemo red na javne površineLasić: Uvest ćemo red na javne površine- Ove godine napravljen je atak na javne prostore. U ovoj točkivremena ne možemo reagirati jer je krenula sezona, a sljedećegodine ćemo ići na to da više sendvič reklama neće biti. Istastvar je sa stolovima. Mi smo dali prst, a oni su uzeli ruku –kazao je, uz ostalo, načelnik Božo Lasić

Načelnik Općine Konavle BožoLasić rekao je u srijedu, 26.srpnja,na sjednici Općinskog vijeća kakoce sljedeće godine biti zabranjenitzv. sendvič reklamni panoi na nog-ostupu i cesti u Cavtatu, a istaknuoje kako je ove godine izvršen “na-pad na javne površine” zbog čegase ispričao svim stanovnicima.Odgovarajući na vijećničko pitanjeSrđana Meštrovića Lasić je rekaokako je teško sada reagirati jer jesezona već u tijeku, no najavio jetemeljite promjene za sljedeću se-zonu.“Ove godine napravljen je atak najavne prostore. U ovoj točki vreme-na ne možemo reagirati jer je krenulasezona, a sljedeće godine ćemo ićina to da više sendvič reklama nećebiti.Ista stvar je sa stolovima. Mi smo dali

prst, a oni su uzeli ruku. Zbog kršen-ja pravila neki dan smo imali slučajpožara na kući u Cavtatu. Ja sam urazgovorima sa jednom osobomkoja ce doći i voditi komunalno re-darstvo. Prema Tihoj mi ne možemoviše ni proći. Ja znam da ti ljudi odtoga žive, ali prešlo se sve granice”,rekao je Lasić.Na sjednici su jednoglasno usvoje-na financijska izvješća Konavoskogkomunalnog društva, Čistoće i zele-nila, Doma za starije i nemoćneKonavle, Dječjih vrtića Konavle, JVPKonavle te Muzeja i galerija Konava-la.U sklopu rasprave o Dječjim vrtićimaHSS-ov vijećnik Vlaho Mujo rekao jekako će dati prijedlog da roditeljidobiju povlastice jeftinijeg vrtića bezobzira jesu li djeca istodobno u vrtićuili ne kako se ne bi dogodilo da su

roditelji primorani plaćati visoke iznose.Zapovjednik JVP Konavle Mario Magud rekao je kako imnedostaje četiri vatrogasca, a pohvalio je Općinu na izno-su sredstava koji izdvaja za vatrogastvo.“Trebalo bi nas biti 23, a 19 nas je. Javna vatrogasnapostrojba Konavle financira se kroz državna sredstva, no2009. godine ukinut nam je dio sredstava. Moram istak-nuti kako nam Općina na godišnjoj razini daje dodatnihviše od milijun kuna. Većina gradova i Općina ne izdvajani 50 tisuća, a nama je to pet plaća, odnosno od toga živipet familija”, rekao je Magud.Pozdravio je inicijativu da u Cavtatu budu stacioniranadva policajca, a pohvalio je načelnika Lasića koji je prijepar dana obišao vatrogasce na požarištu podno brdaBjelotina.Ravnateljica Muzeja i Konavala Antonija Rusković Ra-donić rekla je kako je prošla godina bila “pakao”, a dodalaje kako ustanova trenutno djeluje u četiri jedinice na desetlokaliteta.Muzeji i galerije su ostvarili povećanje od 175 posto naprodane ulaznice i prodaju suvenira te 248 posto višesredstava Ministarstva kulture.“Dogodine se nadamo da će ti rezultati biti još i bolji. Miimamo građu i lokalitete kakvu nema nitko. Mogli bi za 4-5 godina dovesti ustanovu u potpunosti na vlastita sred-stva”, rekla je.Kao problem je istaknula činjenicu da turisti nekad odzakrčenosti stolovima ne mogu pronaći Kuću Bukovac ukoju u sklopu DuCarda imaju besplatan ulazak.Na sjednici je usvojen UPU Mihanići, Prijedlog Odluke oizradi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja

Općine Konavle, a prihvaćen je i Prijedlog Od-luke o izmjeni i dopuni Odluke o ustrojstvu i djelok-rugu upravnih tijela Općine Konavle kojim je os-novan novi upravni odjel koji će obavljati poslovegospodarstva, ruralnog razvoja i aplikacije na fon-dove EU.Načelnik Lasić je najavio zapošljavanje na mjesti-ma pročelnika za stambeno-komunalne poslove,kao i novog upravnog odjela.“Nama broj zaposlenih nije mijenjan jer se vlastnije mijenjala, nije bilo sinekura. Znam kako se uGradu Dubrovniku povećavao broj zaposlenih s34 na preko 240 valjda sad”, rekao je on.U Vijeće za koncesijska odobrenja imenovan jezamjenik načelnika Ivo Radonić, a u Povjerenst-vo za imenovanje ulica i trgova kao predsjednikNiko Kapetanić, a članovi su Ivo Vodopić i JurajMagud.Na samom početku sjednice predsjednik Općin-skog vijeća Ivo Simović obavijestio je sve kako supo dva vijećnika KLGB Luka Šubašića i KLGB-aLuke Korde te SDP-ova Ljubica Brailo formirali klubvijećnika.

Konavoski načelnik Božo Lasić reagirao je u petak na prosvjedtaksista koji su blokirali prometnu traku u Dubokoj ljutoj rekavšikako je na Vladi RH da zaštiti licencirane taksiste, ali istaknuo jekako potpuno ne podržava ovakvu ucjenu te ih pozvao da svojeprosvjede usmjere na Zagreb.- Činjenica je da taksi prijevoz treba zaštititi, oni su licencirani, plaćajunaknade Općini Konavle, Zračnoj luci, plaćaju preventivne tehničkepreglede svaka dva mjeseca itd. Taksi prijevoz treba zaštititi, a jasam se osobno za to založio kod resornog ministra upravo ovdje uCavtatu. No moram reci da je ovo danas(28.srpnja) potpuno nedo-pustivo, da se u srcu sezone obustavi promet između Dubrovnika

i Zračne luke - rekao je Lasić te dodao kako Općina može, ali i nemora biti partner taksi prijevoznicima kakva je do sada bila.-Zvali su me maloprije uspaničeno, žena u osmom mjesecu trud-noće koja ima stanovite probleme nije mogla proći do bolnice.Javno sam pozvao sve taksiste da obustave ove ucjene jer ih ni mini Grad Dubrovnik ili druge općine nećemo dopustiti. Uvijek sambio na njihovoj strani, štitio sam ih, a ako žele prosvjedovati nekaidu u Zagreb, a ne u Dubrovnik ili Konavle - rekao je Lasić.Konavoski načelnik najavio je i oštrije mjere prema taksi prijevoznici-ma koji primjerice ne ističu naljepnice na vratima i rade sličneprekršaje, a sve u cilju zaštite kako Općine tako i samih taksista.

ČESTITAMO DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI

17GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

SLAVLJENIČKI KONCERT

Proslavite s BaretomProslavite s BaretomProslavite s BaretomProslavite s BaretomProslavite s Baretomnjegov 52. rođendannjegov 52. rođendannjegov 52. rođendannjegov 52. rođendannjegov 52. rođendanGoran Bare & Majke, 17.8. u 21h,kino SlavicaZovu ga legendom, karizmatikom, na-jvećim rock glazbenikom na brdovitomBalkanu, pjesnikom neuništive karizme,rijetkom istinom, velikim umjetnikom...On i je sve to, ali prije svega je čovjek.Nekad drag i nježan, nekad pomalo luck-ast... Kao i svi mi. Iza njega je iznimnoduga i turbulentna karijera, s usponima ipadovima, ali nakon 30 godina velikograda, desetak albuma od kojih je svakidobio svoj kutak povijesti i mnogobrojnihhitova koji su, i nakon tri desetljeća, pje-vani i slušani s istom emocijom,on je idalje broj jedan rock glazbenik ovih pros-tora i šire.Rođen je 16. kolovoza 1965. u Vinkovci-ma. Kao drugo dijete iz siromašne rad-ničke obitelji odrasta većinom na ulici, sgitarom i pločama u ruci. S 12 godinapočinje okupljati prvi bend s prijateljimaiz razreda, nastupajući u školi. S 15 god-ina, s prijateljem Marinom Pokrovcemosniva “Duo debili” i bilježi svoj prvi većinastup, pred oko tisuću ljudi u vink-ovačkom Domu omladine. Njegova živo-tna misija već je tada bila jasna kao dan.Krajem 1984. godine, Bare osniva gru-pu Majke i s 19 godina donosi odlukuda je glazba njegov životni poziv. Pov-ijest se rodila! Nakon šest godina sviranjaMajke 1990. snimaju svoj prvi pravi al-bum Razum i bezumlje, koji je od domaćekritike proglašen rock albumom godine.Nastavak slijedi...Dolaze albumi: Razdor, Milost, Vrijemeje da se krene, Život uživo, Put do srcasunca, pa samostalni albumi i Plaćenici:Izgubljen i nađen, 7, Srce... 2011. Ma-jke izdaju album Teške boje, najbolji rockalbum u Hrvatskoj u posljednjih nekoli-ko godina. Goran Bare i Majke, bili sunominirani za 11 Porina. Osvojili su šestnagrada. Nakon mnogobrojnih hitovaPut ka sreći, Gdje je nestao čovjek, Odve-di me, Mršavi pas, A ti još plačeš, Teškeboje, Osvijesti me…, pjesama u kojimasu se pronašli mnogi od nas, ovaj iskon-ski pjesnik već je neko vrijeme u studiju izavršava novi album. Na iznenađenjemnogih zdrav je k’o dren, pun novih ide-ja i spreman da s vama opet ogoli svojudušu.Vidimo se u KINO SLAVICI, 17.08.. spočetkom u 21 h!!!Ulaznice za koncert u prodaji su u susta-vu ticketshop.hr kao i na njihovim proda-jnim mjestima. Prvi kontigent ulaznica,kupci će moći nabaviti po rođendanskojcijeni od 70 kuna. Cijena ulaznice u pret-prodaji iznosi 100 kuna, na dan koncer-ta 130 kuna.

„SAMO ŽIVI, SAMO BUDII SVI ODGOVORI DOĆI ĆE SAMI

SAMO STOJ NA SVIJETLUI DOĆI ĆE KRAJ TAMI...“

KULTURNO POVEZIVANJE

Udruga DART i galerija Artur na KrapnjuUdruga DART i galerija Artur na KrapnjuUdruga DART i galerija Artur na KrapnjuUdruga DART i galerija Artur na KrapnjuUdruga DART i galerija Artur na KrapnjuPovodom obilježavanja 450. godišnjice smr-ti Marina Držića članovi udruge DART odaz-vali su se pozivu krapanjskih umjetnika i TZBrodarica uz potporu TZ Dubrovnika, da sud-jeluju u Kulturnom i sportskom ljetu 2017. naKrapnju.

U subotu, 29. srpnja, u prostorijama kulturn-og centra “Sv.Lovre” (bivša uljara), otvore-na je izložba tamošnjih umjetnika Ante Ber-gama Moumina i Vladimira Mihokovića Miheuz večer poezije na kojoj su sudjelovali Din-ko Škevin, Siniša Kostelac, Vladimir Mihok-ović Miha i naša sugrađanka, fetiva Krapan-jka Saša Franić Tanfara.S naše strane prestavljene su ak.slikarice Pe-tra Held Potočnjak, Josipa Šare i RomanaMilutin čiji je nono s otoka Krapnja i izvedenperformans “Riba ribi grize rep” pred restora-nom “Zlatna ribica” (jedan od sponzora pro-grama) i hotelom Spongiola u kojem su čl-anovi udruge DARt bili ugošćeni.Romana je potpisivala svoju grafiku na temuscene iz drame Dundo Maroje Marina Držića,ali oduševljenje mještana izazvala je obukav-ši se u krapanjsku narodnu nošnju.Krajem godine u prostorijama galerije Arturu ulici od Domina br.2 organizirat će se uz-vratna izložba i tom prilikom će Dubrovčanimoći kupiti Romaninu grafiku s njenom pos-vetom.Ovim programom udruga DART nastavljalijepu tradiciju povezivanja Grada s mjesti-ma i državama koje imaju neku poveznicu snama i organizacijom izložbi i posjeta po prin-cipu reciprociteta predstavlja naše slikare udrugim sredinama.

OVOGA PETKA POČINJE

„WTF Dubrovnik“ festival„WTF Dubrovnik“ festival„WTF Dubrovnik“ festival„WTF Dubrovnik“ festival„WTF Dubrovnik“ festivalOve je godine ekipa iz WTF Dubrovnika zaljubitelje elektronske glazbe pripremila praveglazbene poslastice!Prvu festivalsku večer, 4. kolovoza, obilježitće gostovanja iz berlinskog Mobilee Record-sa – jedne od najeminentnijih izdavačkih kućaelektronske glazbe u Europi. U klub Lazaretistiže jedno od vodećih lica moderne glazbeRodriguez Jr. s kojim će pult dijeliti Ralf Koll-mann, Kevin Over i Boy.an dok će tu večerKomarda uz Jogardea biti oaza najfinijeglaganog zvuka.Druga večer tradicionalno će se održati 5.kolovoza na Srđu, na platou tvrđave Imperi-jal, gdje će nastupiti publici već dobro znanipionir elektronske glazbe Funk D’void te ve-lika zvijezda talijanskog techna - Paride Sa-raceni. Osim internacionalnih izvođača svojzvuk će Srđem proširiti i lokalni DJ-evi Audi-

ometric Lane, Torres i Maroje.U treću i posljednju festivalsku večer koja seodržava na brodu 6. kolovoza, uvest će vasLuka Labura nakon kojeg slijedi JamieAndersen, te Bonaca – mladi Hrvat sa šved-skom adresom. Festival, kao i svake god-ine, zatvara domaća Funk you ekipa.Karte u pretprodaji mogu se kupiti do četvrt-ka u 00:00 putem Entrio sustava, te u Caffčbarovima Micro, Art i Pirate’s Social ClubGusar u Mlinima. Program svaku večerzapočinje u 22:00 sata. Prijevoz do Srđa or-ganiziran je autobusima koji će polaziti s Pilasvakih pola sata u razdoblju od 22:00 –03:00, dok je povratak organiziran na istinačin u razdoblju od 04:00 - 6:00 sati. Rad-no vrijeme žičare, kojom se također možedoći na Srđ, jest do 24:00 sata. Motornimvozilima pristup je moguć do samog ulazana festival, a osobnim automobilima do park-inga na Bosanci kako bi se izbjegle nepo-trebne gužve.

OKUSI DRUGAČIJE KINO

Noma - moja savršena olujaNoma - moja savršena olujaNoma - moja savršena olujaNoma - moja savršena olujaNoma - moja savršena olujaU srijedu 2. kolovoza u 21 sat, u okviru pro-grama “Okus drugačije kino” Udruge Ki-nookus, u Slavici prikazan je film Noma -moja savršena oluja, redatelja Pierrea Des-champsa, o Reneu Redzepiju, najvećemchefu današnjice. „Noma - moja savršenaoluja“ kreativno je putovanje u misli ReneaRedzepija. Kako je uspio zauvijek izmijenitisvijet gastronomije, izmisliti abecedu irječnik koji je dodao novostvorenom pedi-greu nordijske kuhinje te ustanoviti novi jes-

tivi svijet istovremeno radikalno mijenjajućiimidž modernog kuhara? Njegova priča izgle-da kao klasična bajka - ružno pače trans-formiralo se u predivnog labuda koji sada vla-da kraljevstvom suvremene kuhinje. No, ispodpolirane površine, pojavljuju se pukotine starihrana. Godina 2013. bila je najgora u karijeriRenea Redzepija. Film ga slijedi dok se borikako bi se vratio na vrh, obnavljajući Nomu iosvajajući po četvrti put titulu najboljeg restora-na na svijetu 2014. godine.

18 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

EKONOMSKA MISAO O TRGOVINI I TRGOVINAMA UDUBROVNIKU U MEĐURATNOM RAZDOBLJU (4)

Trgovina je stara damaTrgovina je stara damaTrgovina je stara damaTrgovina je stara damaTrgovina je stara damaU Dubrovniku se kontinuirano njegovalatrgovačka misao i prenosila stečena iskustva izgeneracije na generaciju za formiranje pojmovasadržaja određenih stručnosti i zvanja u područjutrgovačke djelatnosti, a vještina obavljanjatrgovačkih poslova i operacija stjecala se čestorutinski

Piše: Dr. sc. JerkoBrešković, sveučilišniprofesor u mirovini

Izvori za ovaj feljton: 1. Dragutin Alfier, Ekonomika unutrašnje trgo-vine, Informator, Zagreb, 1967. 2. Marija Benić Penava, Neka obilježjatrgovačke djelatnosti na dubrovačkom području između dva svjetskarata, Ekonomska misao i praksa, god. XIV., br. 2., Dubrovnik, 2005.3. Jerko Brešković, Organizacija trgovine na turističkim područjima,Logos, Split, 1983. 4. Antun Kobašić, Neki socioekonomski aspektistogodišnjeg razvoja Dubrovnika 1890.-1990., HAZU, Zagreb, 1994.5. Benedikt Kotruljević, O trgovini i savršenom trgovcu, preveo ŽarkoMuljačić, DTS, Dubrovnik, 1989. 6. Vladimir Stipetić, Dva ekonomskaspisa Benjamina Franklina, Računovodstvo., revizija i financije, br. 2.,Zagreb, 1995.

Trgovina je staradama. Nastala jena pragu civiliza-

cije. Razvijala se u znaku brojnih kon-troverznih stajališta. Mnogi učeni ljudina trgovinu su gledali različito: poz-nata je Aristotelova dilema o moralnojopravdanosti akta razmjene, zatimskolastičko-kanonistička doktrinaTome Akvinskog o pravednoj cijeni utrgovačkoj razmjeni, merkantilističkadoktrina osnovana na načelu: kupiti usvrhu prodaje s dobitkom, a fiziokratiodnosno Francois Quesnay u svomdjelu „Ekonomske tablice” uvrstio jetrgovinu u kategoriju sterilnih djelat-nosti. Tek je Adam Smith najviše odsvih dotadašnjih ekonomista posvetiopažnju trgovini; na narativni način jeobrazložio funkciju i potrebu postojan-ja detaljističke trgovine, u svojoj tabli-ci o različitoj upotrebi kapitala zaopćenitu dobrobit društva stavlja tr-govinu na veliko na treće, a trgovinu

na malo na četvrto mjesto. Karl Marxje prvi od ekonomista izvršio svestranuanalizu troškova prometa, koje je unovije doba postalo centralni problemekonomike i politike trgovine. Ustvrdioje, “U robnoj proizvodnji promet je istotako potreban kao i sama proizvodn-ja, dakle, agenti prometa su isto takopotrebni kao agenti proizvodnje”.Gotovo stotinjak godina poslije Marxatrgovina se razvija pod utjecajem nje-mačke komercijalističke-pravne škole.Pažnju ekonomista privlači isključivopravni oblik u kojem se odvija trgovač-ka djelatnost, trgovinu definira kao“profesionalnu aktivnost koja se usvrhu zarade bavi kupoprodajom robei svega što može biti predmetom tr-govačkih privatni-pravnih transakcija”.Najnovija definicija Međunarodne tr-govačke komore glasi: “Distribucija jestadij koji slijedi proizvodnju dobara odmomenta kad su ona komercijalizira-na do njihove isporuke potrošačima.

Ona obuhvaća razne aktivnosti i operacije koje osig-uravaju da se roba stavi na raspolaganje kupcima,bilo da se radi o prerađivačima ili o potrošačima, olak-šavajući izbor, kupnju i upotrebu robe.”O osobinama trgovca oštroumno, sustavno i na jas-an način pisali su Benedikt Kotruljević i Benjamin Fran-klin; oni su oslanjajući se na iskustvo i praktično znanjestečeno u dugotrajnoj trgovačkoj aktivnosti na lapi-daran način naslikali savršenog trgovca. Dakle, trgo-vac profit mora postići samo ako na častan načinstječe bogatstvo. U Dubrovniku se kontinuirano njegovala trgovačkamisao i prenosila stečena iskustva iz generacije nageneraciju za formiranje pojmova sadržaja određenihstručnosti i zvanja u području trgovačke djelatnosti, avještina obavljanja trgovačkih poslova i operacija stje-cala se često rutinski. S obzirom da je trgovačka djelat-nost u svijetu veoma težak, složen, osjetljiv i odgovo-ran posao, ona zahtjeva posebne ljudske i stručnekvalitete, pa će trgovački kadrovi u budućnosti moratiraspolagati sa sve više opće kulturnog, ekonomskogi komercijalno tehničkog znanja.Sadržaj uputa i preporuka koje Kotruljevič i Franklindaju trgovcu pojedincu mogu biti od koristi današn-jem poslovnom svijetu, posebno mladim judima kojise žele baviti trgovačkim zanimanjem. (svršetak)

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNI URED DUBROVNIK

Aktivnosti CISOK-a Dubrovnik u kolovozuAktivnosti CISOK-a Dubrovnik u kolovozuAktivnosti CISOK-a Dubrovnik u kolovozuAktivnosti CISOK-a Dubrovnik u kolovozuAktivnosti CISOK-a Dubrovnik u kolovozuCentar za informiranje i savjetovan-je o karijeri (CISOK) svaki mjesecorganizira nove aktivnosti, besplat-ne i dostupne svim građanima. Sve radion-ice će se održati u: CISOK Dubrovnik; Odsvetog Mihajla 1 (bivša zgrada Atlantske plo-vidbe), Dubrovnik. U kolovozu donosimo:Radionica - Važnost neverbalne komuni-kacije na intervjuu za posao (održana 2.kolo-voza).Sveučilišni i stručni studiji - kojaje razlika?Predavanje tijekom kojega budući studentimogu saznati informacije o razlikamaizmeđu ove dvije vrste studija i što koja vrs-ta znači za njih i njihovo zapošljavanje i radu budućnosti (npr. po završetku sveučiliš-nog studija možete nastaviti svoje obrazo-vanje i karijeru u znanosti, dok je na stručn-om studiju fokus na razvoju operativnogznanja i vještina). Radionica će se održati:9. kolovoza od 9:00 do 10:00Pisanje životopisa i molbe zaposaoRadionica je namijenjena svima koji tražeposao. Polaznici će na radionici naučiti kakonapisati kvalitetan životopis i kako istaknutisvoja znanja i vještine za potencijalnogposlodavca. Radionica će se održati: 17.kolovoza od 9:00 do 10:30

Moj izborAktivnost je namijenjena učenici-ma sedmog razreda osnovne

škole s ciljem što lakšeg odabira budućegzanimanja. Na radionici će se učenici up-oznati s mogućnostima portala e- Usmjera-vanje te će na praktičnom dijelu riješiti upit-nik interesa i kompetencija Moj izbor. Radi-onica će se održati: 23. kolovoza od 9:00 do10:00Prezentacijske vještineKroz predavanje i interaktivne vježbe sudi-onici će imati priliku poraditi na sebi i stećiviše samopouzdanja za buduće javne nas-tupe. Aktivnost je namijenjena svima koji suzainteresirani bez obzira na dob. Radionicaće se održati: 24. kolovoza od 9:00 do 10:00Kultura poslovnog komuniciranjaU prvom dijelu će se mladi koje tek čekanjihov prvi posao i svi ostali zainteresirani up-oznati sa osnovnim pravilima poslovne ko-munikacije, pisane i usmene. U drugom dije-lu polaznici će napisati e-mail šefu, dopisposlovnom partneru i pokušati uspješnoriješiti verbalni sukob. Radionica će seodržati: 30. kolovoza od 9:00 do 10:30Dolazak na navedene aktivnosti potvrdite nabroj telefona CISOK-a Dubrovnik 020 641380 ili e-mailom na cisok-dubrovnik@hzz.hr.

Predstojnik Područnog ureda dr.sc.Dasen Jasprica

TURISTIČKI PROMET U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI

Noćenja u porastu zaNoćenja u porastu zaNoćenja u porastu zaNoćenja u porastu zaNoćenja u porastu za15,7 posto veća!15,7 posto veća!15,7 posto veća!15,7 posto veća!15,7 posto veća!

U srpnju 2017. godine na području Du-brovačko-neretvanske županije ostvarenoje 404.531 dolazaka, što je 11.7% više odsrpnja 2016. godine i 2.047.164 noćenja,što je 9,5% više nego u srpnju 2016. god-ine.U prvih sedam mjeseci 2017. godine uDubrovačko-neretvanskoj županiji regis-trirano je 1.045.540 dolazaka s ostvarenih4.389.042 noćenja. U usporedbi s 2016.godinom noćenja su u porastu za 15,7%.Najveći broj noćenja ostvarili su turisti izUjedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Hr-vatske, Poljske, Bosne i Hercegovine,Francuske te Sjedinjenih AmeričkihDržava.

19GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

PRIPOVIJES NA DUBROVAČKU

Mare FjočicaMare FjočicaMare FjočicaMare FjočicaMare FjočicaNijesam hoćela našeg mladca tihenaravi nego onog što s tvrdoćstvomsve pokvari, jao meniŠto je u kući Mare tolika desperacijon? Tokase malo repozat, dvignut iz jada, ne valja seabandonat jer onda i male stvari paraju ve-like.Rusatijem octom mažu Mari polse, a ona ni-kako da se smiri. „Hajmen nesrjećo, što mejadnu toka,“ ponavljala Mare u sve glase.„Mare moja, nije ga sada plakat, nego uhitit onoga s obrazom odmariola, koji te prevarijo,“ vikala je Sočanka Stane. „Ribaod jedan,u velut se obuko, kolajnom okitio. Asasin, bogme, uvijek ostaneasasin, predikala Anica.Mare Fjočica bila čestita ženska, dobro čeljade,Konalica ne bješedžiljoza na ljevše od sebe. Prodavala na placi verduru s Konala zamale solde, a predvečer pri šterici kudelju prela. Zvali je Mare Fjoči-ca jer se svima hvalila kako na bjankariji ima puno prišivenih fjoči-ca. Jednom dođe u Grad njeka družina na brijeme poklada. Jedanod njih što je smrdio po luku i lardu obećasti jadnu Maru, nalije serujna vinca i sjutra pobježe. Jadna Fjočica povjerovala njegovimslatkim riječima. Spovijedala ona svoj grijeh starom i razumnomčeljadi a oni se zgražali. „Srce mi je vazeo, više nisam svoja,“plakala Fjočica. Ostala sam na osekli. Čas sam izgubila. Nijesamhoćela našeg mladca tihe naravi nego onog što s tvrdoćstvomsve pokvari, jao meni!“ „Sjetna ne bila, sad ćeš znat koji je to životšto ga moraš sama živit,“ naslađivala se Šipanka Frane.Živjela tako Fjočica sama, malo tko je scijenio ko prije. „Sve seizopačilo. Susjed susjedu se ne obraća, svoj svome ne javlja, nikose na kucanje ne oziva. Svima je njeka prješa,“ govorila joj Lopuj-ka Anica. Hudosrjećna Mare mislila: „Zašto se mojom kućom ru-gaju, nemaju razloga za to. Ja moju kuću i čas odveć scijenim,“tješila Mare sebe. Ovakovo svakoj biva koja se u lažne riječi uzda.Bezvjrnica jedna,“ vikala u sav glas Dživova mater.Jednom na placu stigo lijepi mladac, ribar s Kalamote. Kad vidjeMaru upita je:“Što si tako nesrjećna, tko te ucvijelijo?“ Jadna Maresve mu počteno ispriča. Sretali se Mare i on svaku setemanu. Iborami, namura se on na Maru. Bio on kontenat s njom pa jezaprosi, ne imo potjebu od prćije i imanja. „Na slavu Božiju!“ izustiMare i prihvati prošnju. Srce joj davaše da će živjet sretno.Uskoro Fjočica parti vaporom na Kalamotu sa svojim mladcem.Ostavi plač i vaj u Uskoj ulici u Gradu. Prečestitim životom živjelaMare u Ilijinim dvorima na Kalamoti. Pravda i milost bijahu zadovol-jeni. „Nek dobar dobro doživi, a zlu nek Bog sudi za grijehe štomožebit platio nije,“ mislila je Mare i krstila se.

Piše: Marija Đanović

DRUŠTVO DUBROVAČKIHPISACA

S treće jeS treće jeS treće jeS treće jeS treće jestrane ležalastrane ležalastrane ležalastrane ležalastrane ležalatišinatišinatišinatišinatišina Marije Marije Marije Marije MarijeMatana BazdanMatana BazdanMatana BazdanMatana BazdanMatana BazdanU izdanju Društva du-brovačkih pisaca objavljena jeprva zbirka pjesama MarijeMatana Bazdan ‘S treće jestrane ležala tišina’. Predstav-ljena je 25.srpnja u Art Radi-onici Lazareti. Knjigu je uredi-la i priredila Mariela Marković,dok ju je tehnički i likovnoopremila Nora Mojaš. Pred-sjednik Društva dubrovačkihpisaca Boris Njavro je istakao kako je ovo već 56. knjiga u osamgodina postojanja Društva.

20 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

Piše: Goran Pikunić

TRŽIŠTE NEKRETNINA

Hrvati na samome vrhuHrvati na samome vrhuHrvati na samome vrhuHrvati na samome vrhuHrvati na samome vrhuIz godine u godinu bilježe se novi turistički re-kordi što pridonosi povećanju kupovne moćigrađana Hrvatske i pozitivno se odražava nastanje tržišta nekretnina. Jedna je od posljedi-ca toga i činjenica da visoki postotak hrvatskihgrađana ima u vlasništvu svoje nekretnine.Prema statistikama Eurostata, objavljenima nainternetskoj stranici topagent.hr, u Hrvatskoj81 posto ljudi živi u kućama, a 19 posto živi ustanovima. Time se Hrvatska nalazi pri sa-

mome vrhu u Europskoj uniji. Na istoimenoj ljestvici, iznad Hr-vatske se nalazi Engleska s preko 84 posto stanovištva koje živiu kućama i Norveška s 82 posto. Nakon Engleza, Norvežana iHrvata, na četvrto mjesto je zasjela je Belgija, a potom slijediNizozemska.Kada se radi o postotku stanovništva koje živi u stanovima, Špan-jolci više od bilo koje druge europske nacije odabiru živjeti ustanu. Nadalje, podaci pokazuju kako, primjerice, oko 10 posto

više Slovenaca, nego li Hrvata,živi u stanovima. U statističkomese izvješću navodi kako je u Eu-ropskoj uniji 2014. gotovo 60posto stanovništva živjelo u kuća-ma, a oko 40 posto ljudi je živjelou stanovima.Zanimljiv je i podatak o tome ko-liko Hrvata zapravo ima u vlas-ništvu svoje nekretnine. I po bro-ju vlastitih nekretnina Hrvati su prisamome vrhu ljestvice.Istraživanje kaže kako 90 postoHrvata posjeduje svoje nekret-nine. Više nekretnina od Hrvataimaju Litavci i Slovaci, a na vrhuse nalazi Rumunjska gdje 96 pos-to stanovništva ima vlastitenekretnina.No, osim Hrvata nekretnine u Hr-vatskoj nerijetko kupuju i stranci.Poznato da je da se nekretninena području Hrvatske, osobito najadranskoj obali, smatraju poželjnim ulaganjem među građani-ma Europske unije. Deutsche Welle, primjerice, prenosi kakose, prema pisanju njemačkoga lista Welt am Sonntag, kupnjanekretnine na hrvatskoj obali smatra dobrim potezom.

U tekstu se posebno ističe kako, u tom kontekstu, Hrvatska priv-lači sve veći broj hotelijera. Jednako tako, napominje se mo-gućim kupcima da posebnu pozornost obrate na administrativ-na pitanja.U tekstu se kao primjer navodi švicarski poduzetnik Dennis Ban-dack koji je za 2,7 milijuna eura na otoku Korčuli kupio manjihotel i planira kupnju još devet hotela. Autor članka ističe kako jeBandack mogao ulagati i u bilo kojoj drugoj destinaciji na Sre-dozemlju, ali kako u Hrvatskoj vidi najbolji odnos između cijenei dobiti. Takvim potezima stranih ulagača prvenstveno pogodujerazvoj turizma te činjenica da se ulaganje u Hrvatsku trenutačnosmatra povoljnijim od ulaganja u zemlje zapadnoga dijela Sre-dozemlja.Matthew Montagu-Pollock s međunarodnog informacijskog servi-sa za nekretnine Global Properity Guide spomenute trendove,posebno na području Dalmacije, opravdava dugom turističkomtradicijom regije, ali i snimanjem poznate serije Igra prijestolja uDubrovniku. Istovremeno, upozorava da će s prestankom sni-manja serije pasti i zanimanje stranih posjetitelja za Dubrovnikšto može dovesti do toga da cijene vikendica i apartmana okoDubrovnika uskoro padnu. Dugoročno gledano, ulagači će, neo-

visno o tome, vjerojatno profitira-ti od posjedovanja nekretnina utoj regiji. „Biser Jadrana će uvijekprivlačiti turiste“, kaže ThomasBeyerle iz tvtke za promet nekret-nina Catella.Kao primjer regije u kojoj će sred-njoročno doći do rasta vrijednostinekretnina u članku se navodi Is-tra, posebice zbog blizine juga Nje-mačke i Austrije, te i zbog brojnihmeđunarodnih zvijezda, poputGwyneth Paltrow, Toma Cruisea iBernieja Ecclestonea, koje su bileoduševljene tim poluotokom.Autor teksta prenosi i brojke koji-ma raspolaže Matthew Montagu-Pollock, a koje govore da se izna-jmljivanjem kuća za odmor iapartmana u Hrvatskoj može os-tvariti prosječna dobit od 6,2 pos-to. I na kraju se stranim ulagači-ma, koji žele na veliko iznajmlji-

vati nekretnine, savjetuje da u Hrvatskoj otvore tvrtku, jer na tajnačin mogu uštedjeti na porezu. Jedino na što članak upozora-va ulagače jest da dobro otvore oči pri kupnji i provjere vlas-ničke odnose te valjanost građevinske dozvole.

Agencijska preporuka, više nawww.libertasinzenjering.hr

Agencijska preporuka, više nawww.libertasinzenjering.hr

37GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

MALA BRAĆA

Gospa od AnđelaGospa od AnđelaGospa od AnđelaGospa od AnđelaGospa od AnđelaFranjevačka svetkovina, Gospaod anđela (Blažena Djevica Mar-ija Anđeoska, Porcijunkula) slavi-la se 2. kolovoza, a vezana je uzobraćenje svetog FranjeAsiškog, koje se dogodilo na taj

dan 1208. u crkvici svete Marije od Anđela, pod-no grada Asiza, poznatoj pod imenom Porci-junkula. Ta crkvica postala je okupljalište prvihFranjinih sljedbenika, svojevrsna kolijevka fran-jevaštva, u kojoj je Franjo osnovao Red Malebraće (OrdoFratrumMinorum). Za tu svetkovinuvezan je dan potpunog oprosta, tzv. Porcijunkul-skog oprosta, kada u svim franjevačkim crkva-ma diljem svijeta vjernici mogu dobiti porcijunkul-ski ili potpuni oprost od vremenitih kazni. Oprostsu mogli dobiti od 1. kolovoza u podne do 2.kolovoza u ponoć, ako su se ispovjedili, pričes-tili, pohodili franjevačku ili župnu crkvu i izmoliliVjerovanje i Oče naš, te izmolili jednu molitvu nanakanu Svetog Oca. Oprost je 1216. sveti Fran-jo izmolio od pape Honorija III., koji je odredioposebni oprost svima koji pohode crkvicu Por-cijunkulu. Kasnije je ta povlastica proširena nasve franjevačke crkve, a onda i na župske. Proš-le godine, 2016. slavila se 800. obljetnica ovogoprosta. To slavlje, kao i slavlje svake obljetnicepodsjeća na događaj kada je sveti Franjo riječi-ma „Sve vas želim poslati u raj“ okupljenim vjer-nicima u Porcijunkuli 2. kolovoza 1216. godineobjavio da je od pape Honorija III. izmolio pot-puni oprost za sve koji posjete tu crkvicu, poka-ju se i ispovjede. Kako u drugim franjevačkimcrkvama, tako i u crkvi Male braće svake godine

tradicionalno se slavio blagdan Porcijunkule. Tuje on dugo godina bio vezan uz sliku Marijinanavještenja, koja je naslikana prema uzoru nasliku koja se nalazi u Asizu u crkvi Gospe odAnđela. Tamošnju sliku naslikao je u 14. stoljećuIlar iz Viterba, koji je rad potpisao kao „presby-ter“ (svećenik). O ovom slikaru ne zna se mnogo,a dokumenti njegovu aktivnost bilježe između1375. i 1393. Kod njegove slike radi se o velikojoltarnoj slici, naslikanoj tehnikom ulja na drvu, učijoj kompoziciji centralno mjesto zauzima pri-zor navještenja. Taj središnji dio prikazuje scenuu kojoj djevica Marija sjedi u kraljevskompoložaju, a arhanđeo Gabrijel kleči pred njom iblagoslivlja ljiljane koji predstavljaju Marijinodjevičanstvo, a sila Duha Svetoga u obliku golu-ba ju osjenjuje. To je zamišljeni trenutak u kojemMarija izgovara svoj „neka mi bude“. Slika Malebraće geometrijskom strukturom i kompozicijomodgovara središnjem dijelu asiške slike, kojaprikazuje prizor navještenja Marijina. Asiška jeslika međutim naslikana u ikonografskoj, tehniciulja na drvu, a slika Male braće u kolorističkojperspektivi, tehnikom ulja na platnu (18. stoljeće).U crkvi Male braće, 2. kolovoza 2017., uz izloženusliku Navještenja Marijina, obljetnica Porcijunkul-skog oprosta bile su slavljene svetim misama u7 i u 19 sati. Fra Stipe Nosić

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNE MALE BRAĆE

Adam i Eva na ljekarničkim vrčevimaAdam i Eva na ljekarničkim vrčevimaAdam i Eva na ljekarničkim vrčevimaAdam i Eva na ljekarničkim vrčevimaAdam i Eva na ljekarničkim vrčevimaU povijesnoj jezgri Dubrovnika najavnim i privatnim zgradama nalazise mnogo kamenih maskerona. Dvaposebno velika nalaze se u Malomklaustru Male braće. Maskeron kojise nalazi na zidu franjevačke crkvena stradunu, kod donjih vrata, jedanje od poznatijih u gradu. S njim se,kako to turistički vodiči pričaju gos-tima, povezuju razne legende, takoda taj kameni ukrasni i funkcionalnidio crkve na fotografijama turista pu-tuje širom svijeta. Maskeroni nasli-kani na apotekarskim vrčevima tak-ođer nisu rijetkost. Ljekarna Malebraće posjeduje dva takva vrča smaskeronima koji su naslikani na njihovim izljevnim dijelovima. Mas-keroni međutim plijene pozornost promatrača ne samo radi slikana njihovim vrhovima, nego više stoga što su na njima prikazanibiblijski likovi s početka svijeta. Na jednom je naslikan Adam, a nadrugom Eva. Treba reći da su likovi Adama i Eve na apotekarskimposudama vrlo čest motiv, goli ili obučeni, i da se uglavnom pojav-ljuju zajedno. Prikazuju se goli s jabukom, znakom da su jeli sa

„zabranjenog stabla“, ili pak u trenutku izgona iz raja, gdje seprikazuju obučeni, odnosno (što se simbolički sugerira) već svjes-ni da su prekršili Božju zapovijed. Dva vrča ljekarne Male braćes maskeronima prikazuju pojedinačno naslikane likove Adamai Eve. Ovakva kombinacija, da se Adam i Eva prikazuju pojedi-načno na ljekarničkoj majolici s vrčevima, vrlo je rijetka. Naravno,i ovdje je riječ o simbolici, koja se može tumačiti na najmanjedva načina. Jedno tumačenje može biti, na primjer, da su prviljudi pili zabranjeni „nektar“ iz vrčeva koje drže u rukama, i takoprekršili Božju zapovijed, pa su zato prikazani obučeni, što jeznak da su spoznali grijeh, kojeg su počinili protiv Stvoritelja.Ovo tumačenje blisko je biblijskoj egzegezi. Drugo, također eg-zegetski sasvim prihvatljivo tumačenje, u koje se može uklopitii ljekarnički vid, može govoriti o tome da su Adam i Eva, na ovimljekarničkim vrčevima prikazani obučeni i svjesni grijeha, te suzbog grijeha bolesni i trebaju lijek, pa zato u rukama drže vrčeveu kojima su lijekovi. Treba pri tom napomenuti da, o „jabuci“koja se s prvim ljudima u običnom govoru tako često povezuje,te na ljekarničkim stojnicama i umjetničkim slikama prikazuje, u

Bibliji nema ni riječi. U svakom slučaju, rijetke i možda jedin-stvene, slike Adama i Eve na dvije ljekarničke posude ljekarneMale braće potvrđuju biblijsku poruku da je bolest posljedicaistočnoga grijeha. A to što se ne zna što je pio Adam, a što Eva,i nije posebno važno. Činjenica je da su ovi apotekarski vrčevislužili za čuvanje tekućih ljekovitih pripravaka. Nije međutimpoznato porijeklo ovih vrčeva. Fra Stipe Nosić

38 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

RAST MLADIH KROZ DUHOVNOST I EKOLOGIJU

Započelo „M-Ljetovanje“Započelo „M-Ljetovanje“Započelo „M-Ljetovanje“Započelo „M-Ljetovanje“Započelo „M-Ljetovanje“U sklopu programa mladi jednom na tjedan od-laze do otočića sv. Marije gdje imaju misu i„pustinju“, ali i predavanje o povijesti Mljeta te outjecaju i važnosti benediktinaca za ovaj otokDuhovno rekreacijski program „M-Ljetovanje“,kojeg organizira Skac Palma, Skac_DU i Magis,započeo je u ponedjeljak, 24. srpnja, u Boboviš-tu na Mljetu. Riječ je o projektu koji traje četiritjedna, a koji se održava drugu godinu za redom.Svakog tjedna druga grupa od pedesetak mladihiz cijele Hrvatske, pa čak i iz Francuske, Švicar-ske i Njemačke, dolazi kako bi sudjelovala u pro-gramu koji ima dva cilja: duhovni i ekološki. Krozduhovnu sferu mladi imaju priliku na ovom mjes-tu razmisliti o svom životu, čime su zadovoljni iline, i u razgovoru s duhovnicima i animatorimapokušati doći do onoga što ih čini sretnima izadovoljnima u životu. U smislu ekologije projektima svrhu povratka prirodi tako da mladi krozdane dok su tu svakodnevno fizički rade, čisteokoliš, brinu se za masline, obnavljaju travnatepovršine, čiste smeće iz mora i rade raznovrsna

ispitivanja tla. Sve to ujedno osigurava iizvrsna suradnja s Nacionalnim ParkomMljet i Vatrogasnom postrojbom Mljet čijičlanovi i zaposlenici održavaju eduka-tivne radionice u kojima mladima osimo agrikulturi govore i o kvalitetnoj pre-venciji požara.Jedan dan sudionika programa započin-je ustajanjem u 7 sati nakon čega slijeditjelovježba, molitva, doručak, a onda fiz-ički rad od neka tri sata. Nakon toga vr-ijeme je za osvježenje kupanjem u morui okrjepu ručkom. Poslije kreće „pustin-ja“ u kojoj duhovnici imaju nagovor naodrađeni biblijski tekst nakon čega krećemeditacija u tišini na taj tekst, jedno satvremena. Upravo je to vrijeme kad semladi mogu posvetiti sebi i promišljati osvom životu, svome poslanju ili porazgo-varati s duhovnikom. Navečer se služimisa nakon koje animatori imaju pri-godne kateheze. Uz mlade u programusudjeluju duhovnici, animatori te sjemen-ištarci i bogoslovi iz različitih biskupija inadbiskupija. Tjedno u programu sud-

jeluje pedesetak mladih uz koje su tu jošpo dva duhovnika i animatori. Bitno jeistaknuti kako nema struje ni suvremenetehnologije te da je način života, kakoorganizatori vole reći, „robinzonski“.U sklopu programa mladi jednom natjedan odlaze do otočića sv. Marije gdjeimaju misu i „pustinju“, ali i predavanjeo povijesti Mljeta te o utjecaju i važnostibenediktinaca za ovaj otok.Ana Marčinko, voditeljica projekta, na-pomenula je kako je „M-Ljetovanje“ nas-talo kao ideja kojom bi se mladima pružiojedan drugačiji pastoralni program, te daje ekološka priča razrađena u suradnji sAgronomskim fakultetom u Zagrebu i In-stitutom za maslinarstvo i turizam u Istri.Sve je provedeno u suradnji s mještani-ma Mljeta, vlasnicima parcela u Bobo-vištu, i uz podršku NP Mljet i Ministarst-va za zaštitu okoliša RH. Veliku pomoćprojektu pruža i Caritas Dubrovačke bisk-upije.

Nikša Sentić,Dubrovačka biskupija

PREDSTAVLJANJE KNJIGE

„Zapisi i sjećanja“ župnika dr. don„Zapisi i sjećanja“ župnika dr. don„Zapisi i sjećanja“ župnika dr. don„Zapisi i sjećanja“ župnika dr. don„Zapisi i sjećanja“ župnika dr. donStanka Lasića u SponziStanka Lasića u SponziStanka Lasića u SponziStanka Lasića u SponziStanka Lasića u SponziPredstavljanje knjige „Župnikovizapisi i sjećanja“ autora dr. donStanka Lasića, katedralnog žup-nika, koja je objavljena povo-dom pedeset godina njegovasvećeništva, održat će se u sk-lopu popratnog programa 68.Igara u petak, 4. kolovoza u atr-iju palače Sponza s početkomu 21 sat. Knjigu će uz autorapredstaviti i dr. don Ante Pav-lović, profesor religijske peda-gogije i katehetike na KBF-u uSarajevu, dr.sc. Ivica Prlender,docent na Odsjeku za povijestFilozofskog fakulteta u Zagrebui bivši intendant Dubrovačkihljetnih igara te dr.sc. KatarinaHorvat-Levaj, znanstvena sav-jetnica na Institutu za povijestumjetnosti u Zagrebu i glavnaurednica monografije o du-brovačkoj katedrali. Ova knjigamemoarsko-dnevničke prozepodijeljena je u tri velike cjelinekoje odgovaraju i životnomeputu don Stanka Lasića. Prvagovori o rodnom kraju u Herce-govini, obiteljskom porijeklu,dječaštvu i odrastanju te dolas-ku na školovanje u dubrovačko

sjemenište, a drugi dio pos-većen je otoku Korčuli na koje-mu je don Stanko bio župnikomu mjestima Čara i Smokvicaskoro dvadeset godina. Treći,najveći dio knjige, posvećen jeDubrovniku, gradu koji je po nje-mu „susretište svjetova i gradneiscrpne tradicije“ i u kojemubez prekida djeluje već gotovotrideset godina. Kroz sve tri cje-line isprepliću se osobnasjećanja s opisima njegovasvećeničkoga rada u mjestimau kojima je djelovao. Tako se uknjizi mogu naći brojni nekrolozii govori na vjenčanjima, kršten-jima, obljetnicama i drugim pri-godama, kao i biografije dijelaljudi s kojima je don Stankosurađivao. Tako su tu,primjerice,tekstovi o smokvičkoj„Kumpaniji“, zapisi iz ratnogaDubrovnika i stručna raspravao restauraciji glavnoga oltaradubrovačke katedrale. Knjigakroz biografske zapise donStanka Lasića daje i svojevrsnukroniku dijela događanja u Du-brovačkoj biskupiji u proteklompolustoljetnom razdoblju.

39GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Ili mi, ili oniIma i onih alergičnih na bezobrazluke ovevrste, pa bi taksiste tužili za narušavanjedržavnog poretka, terorizam i dovođenjeu opasnost živote ljudi i materijalnihdobara. A to donosi, 2 do 10 godinazatvora – bezuvjetnoHDZ-ov, visoko rangirani saborski zastupnik, pod-nio je ostavku na sve političke dužnosti u HDZ-u,na mjesto predsjednika Županijskoga odboraPožeško-slavonske županije, člana Nacionalnogavijeća i Središnjeg odbora stranke, i sve ostalečasne funkcije kojih se uspio sjetit’, pa je o svomčinu, obavijestio i predsjednika stranke i vlade.Saborsku stolicu pak zadržava, jer je domoljub ivoli svoju stranku.A sve zato, što su ga, kaže, neutemeljeno optužiliza podmićivanje novinara. Ruše mu ugled! A jed-va ga je nekako skrpio...Eto, jedini dokaz protiv nje-ga je snimka njegova gla-sa, u kojoj se čuje, kako onnudi novinaru tri puta višesolada da ne objavi,umjesto da objavi tekst ostečaju tvrtki u njegovuvlasništvu. E, jes’ im nekidokaz.Unatoč paklenoj vrućini,sad’ se očekuje vjerodos-tojna podrška našegpremijera. Nije njegovastranka postala tako moć-na, jer je podnosila os-tavke, radi svakoga banal-noga podmićivanja. Pa nijeuhvaćen kako broji solde idava ih novinaru. Čovjekse malo našalio. Sve se tomože relativizirat’ i demantirat’. I točka! A i da,kojim slučajem, izostane premijerova podrška,stranci se ne može naškodit’, jer ionako, iza svakeafere, dobiju barem 2% više glasova, pa će uskoroimat’ natpolovičnu većinu!A penzioneri su odahnuli, nakon što je premijernagovorio ministra obrane, da opozove neopozi-vu ostavku. Sad’ se može nastavit’ dogovor o rat-

nim avionima. Ali samo američkim iizraelskim, što njih dva zagovaraju.Ne’ko će rijet, kakve veze imaju penzi-oneri s avionima.E pa imaju, jer je premijer, u paketu sovim avionima iz FANTOM-ske grupe,obeć’o penzionerima 2 posto povećanjemirovine. A ni solda ne dobivaju, ako sekupe oni švedski, iz GRIPEN-aškegrupe, koju zagovara predsjednicadržave. Hrvatske seniore jedino brine,što ni’ko ne spominje propast zdravst-va; iskustvo ih uči, da nas više košta poli-tika, nego zdravstvo. Nota bene, parada više bolesnika imamo u Saboru,nego po bolnicama.Tri mjeseca prije 26. obljetnice miniranjavijadukta i magistrale kod Duboke Ljute,cestu su ‘’minirali’’ taksisti i to - spon-tano. Njihov predsjednik, prvi je, već uosam ura, fermo auto nasred puta i pote-gnuo ručnu. Ostalih sto i nešto kolega,

fermalo je iza njega, jer nisu mogli pretje-cat’ na punoj crti. Logično. To bi bioprometni prekršaj! Protestirajući protivUbera, poručili su vladi: ili mi, ili oni.Shvatili su, da se jedino silom moguizborit’ za svoja prava, pa su pribjegli -revoluciji. Zanemarivši pri tom povijes-ni nauk, da revolucija često, jede svo-ju djecu. Čekanje u kilometarskimkolonama, nije bilo zabavno nekimblokiranim vozačima, pa su spontanoizbubali nekoliko revolucionara. Jedanod izbubanih, negira spontanost napa-da na mirne taksiste. On je, kaže, nasvoje uši čuo, kako su napadači vikali,da to tako više ne može, i da, (tamo nji-ma), pička materina. Pa je po temu, (sk-roz logično) zaključio, da su to bili -UBER-ovci.Lokalno stanovništvo je oštro osudiloovo nasilništvo, ali ni’ko nije bio uvjerenu uspješnost istrage napadnutih sug-rađana. Posljedice udara Hrvata na Hr-vata, oni pripisuju, potpuno banalnimrazlozima; iskacotali su ih zato, jer sublokirali promet.Neki Splićani u koloni su skloniji bili mis-lit’, da su to bili Torcidini batinaši, jer sukasnili u povratku s utakmice u Dan-skoj... pa su ovo doživjeli, k’o balvan rev-

oluciju. Pitali su se,kako bi reagirali tak-sisti, da njimagrađani, u znakprosvjeda (mirnognaravno), blokirajuautima, izlaz sa Taxistajališta? Brutalno!Ima i onih alergičnihna bezobrazluke ovevrste, pa bi taksistetužili za narušavanjedržavnog poretka,terorizam i dovođenje u opasnost životeljudi i materijalnih dobara. A to donosi, 2do 10 godina zatvora - bezuvjetno.Ministar hrvatskih branitelja, objasnio jenovinarima, da se domoljubni govori,povodom proslave “Oluje” održavaju nakninskoj tvrđavi zato, jer je na istom mjes-tu govorio prvi hrvatski predsjednik. Ane zato, što se politička vrhuška, koja

tamo dolazi radi slika-vanja, boji zviždanja.To su podmetanja! Anakon podizanje hr-vatske zastave, uzdržavnu himnu, bit’ ćeispaljena 22 plotunaiz topničkih oružja, uspomen na 22. obl-jetnicu Oluje. Nekibivši građani Knina,pomalo su ciničnoizračunali, kako će, za78 godina, na stotuobljetnicu, bit’ ispal-jeno 100 plotuna. Bit’će nešto skuplje, a itrajat će, cijeli dan.A slavlje zarazdragane mase, tra-

jat’ će u Kninu, do dugo u noć. Doduše,neće ih zabavljat’Thomson. Priča se, daprvi šmajser Čavoglava, skupo na-plaćuje svoj domoljubni nastup. Drugigovore, da je njemu, hrvatski kraljevskigrad iznad svega i da bi on pjev’o imukte. Ali, čovjek ima dogovorene, nekedruge poslovne obaveze.Neke je zanimalo, treba li se proslavaOluje uopće održavat’ u Kninu. Kažu,ima li smisla pobjedu slavit’ tamo gdjeje Hrvata sve manje? K’o i u cijeloj Hr-vatskoj. Slavit’ treba, tamo gdje ima sveviše i više Hrvata. K’o na primjer: uMunchenu, Hamburgu, Frankfurtu, Gra-zu, Dublinu...Torontu, Sydney-u.A naša nova gradska vlast nam je otkri-la veliku novost. I dogodine ćemo točit’glib iz rubineta, jer nema ništa odpročistača vode. Kažu, da je podiz-vođač, od ovih Francuza, nekim čudomblokiran od početka godine. Ma ‘ko birek’o molim te; to je ona skladna gradn-ja, što je, onako temeljito pituravalatunele na autoputu. A uz to, zna se, bilisu važni donatori vladajućima. Nije ničudo što su blokirani. Iscrpilo ih, što suza male solde morali triput pituravat istetunele, pa zato u nas, za velike solde,nisu kadri izgradit’ ni jedan pročistač.

40 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljne informacijeoglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na

091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

AGENCIJAZA PROMET

NEKRETNINAMA

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šipčine,Lapad, Mokošica, Župa, 091 3210 244,091 1170 577 www.dubrovnik-marketing.com

POTRAŽUJEMO stanove svih veličina uLapadu, 0913210244, 0911170577

Šipčine, trosobni stan, 88m2, visokoprizemlje, taraca, vrt 185.000eura,

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parking mjes-tom, 163.000eura

Gruž, SNIZENA CIJENA dvosobni uređe-ni stan, pogled na more 112.000eura

Batala, dvoiposobni stan, 3.kat, na samojobali u Lapadu, povoljno

Dom zdravlja 4 sobni stan ,pogodno zaturizam, 104m2 samo 240.000eura

Rožat luksuzna novogradnja, dvoetažnistan 90m2, vrt 97m2, 2 parkinga u garaži265.000eura

IZUZETNA PRILIKA,Nuncijata zemljište560m2, projekti, lokacijska dozvola260.000eura

Sustjepan, izuzetna prilika kamena kućasa vrtom za adaptaciju, 165.000eura

PRILIKA POVOLJNO Gornji Kono, katkuće 90 m2, taraca, vrt, 210.000eura

SPECIJALNA PONUDA Građevno zeml-jište u Lozici, 470m2, kolni pristup, plaćenekomunalije,140.000 eura

LOZICA građevno zemljište 1.700 m2 pris-tup s obadvije ceste, 690.000eura

LOZICA EKSKLUZIVNO građevna parce-la 600m2 uz more, 950.000eura

JEFTINO, Kupari zemljište za kuću splaćenom dozvolom, 105.000eura

POVOLJNO Orašac kuća za obnovu sazemljištem, pogled na more, 110.000eura

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sa zeml-jištem i privatnom plažom, 520.000eura

SNIŽENO,Vrbica lijepa kuća sa vrtom odmora 50m, 320.000eura

IVANICA HITNO PRODAJEM kuću rohbau, 250m2 s dvorištem, 42.000eura

Potražujemo građ. zemljišta, omirine, kuće,stanove na Dubrovačkom području.Agencija DMP Dr.A.Starčevića 20, 020550 888, 091 3210 244, 091 1170 577,www.dubrovnik-marketing.com

Tražim stan, kuću ili građevinsko zem-ljište. 095 358 6335.

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se na-jboljima u Gradu

PRILIKA / U našoj ekskluzivnoj ponudimala ruševna kuća (79m2) s velikim zem-ljištem (1000m2), u srcu Kalamote /79.000 eura

PRODAJEMO KUĆU NA AUTOBUSN-OM KOLODVORU / U našoj ekskluzivnojponudi kuća nasuprot autobusnog kolod-vora idealna za turističko iznajmljivanje,115m2 stambenog prostora i terasa /330.000 eura

ODMAH USELJIV STAN U MOKOŠICI /57m2, odličan dvosobni stan s balkon-om u zgradi s liftom / 99.000 eura

MALI STAN ZA MALE NOVCE / Proda-jemo potpuno namješteni 1.5 sobni stanna 1. katu novije stambene zgrade naOrašcu, balkon s pogledom na more,parking, sprema / 77.900 eura

NAJBOLJA KUPNJA / 97m2, mala iprekrasna vila s velikom terasom u Du-brovačkom Primorju / 375.000 eura

APARTMAN U NOVOGRADNJI / 112m2,lođa s pogledom na more, parking mjes-to, Župa Dubrovačka / 212.800 eura (po-pust na gotovinu)

RENOVIRAN STAN U HLADNICI / Nado-mak Vojnovića, 3 spavaće sobe, dnevniboravak s terasom, dvije etaže, 4.kat /210.000 eura

POVOLJAN STAN U MOKOŠICI / 64m2,visokoprizemlje s terasom, uredan iodržavan, otvoren pogled / 109.000 eura

VELIKI STAROGRAĐANSKI STAN NAPRODAJU / Montovjerna, 104m2, u do-brom stanju za samo 2307e/m2, visokistropovi, izrazito svijetlo, idealno za hos-tel ili apartmane / 240.000 eura

RENOVIRANA KUĆA S GLORIJETOMNADOMAK STONA / 50m2, mala kućana tri etaže s vrtom u mirom i tihom na-

Tražim kuću za stanovanje u Dubrovni-ku ili okolici za 1 ili 2 godine najma. 095358 6335.

Iznajmljujem trosoban stan u Zagrebuzapad, kompletno namješten, 15minbusom od HNK, centralno grijanje, dvabalkona, parking, male režije. 3000 k+režije . Pogodan za tri studentice. 095566 0003

Iznajmljuje se konoba “Konavoski komin”- Velji do na duže vrijeme. 098 929 9421.

Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

VOZILAGolf 1 metalne branike kupujem. 097 6707137.

Prodajem Alfa romeo 166 jtd full opremapovoljno. 091 432 3088.

POSAOUređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.098 958 1993

Majstor u kući 24 sata, svi završni radoviu graditeljstvu (pituravanje, sanacija sit-nih popravaka u domaćinstvu, elektro ivodo uređaja, po potrebi održavanje kućai apartmana), ugradnja laminata. Garan-tirana kvaliteta, cijena povoljna. Radimou Dubrovniku i bližoj okolici. 092 311 6363

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, skaline,ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

Radove u đardinu i sl. vršim. 091 9374727.

Pouzdana osoba čistila bi kućanstvo iliapartmane. 098 274 928.

Izrada i servis roleta, komarica, rolo itrakastih zavjesa. 091 147 2794. Mail:gkrizmanic@gmail.com

RAZNOProdajem špaher na drva, termo pećzbog renov.i nedostatka prostora. Ujed-no tražim keramičara iz Konavala. 091183 9320.

POMOĆ I NJEGAObitelj pouzdana nudi skrb za stariju os-obu u zamjenu za nekretninu na moruna području od Slanog do Cavtata. 098495 213.

OSOBNI ODNOSI 18+NEISKUSNA KLEA 22 Nisam baš iskus-na, ali želim sve naučiti sa pravimmuškarcem. javi se za susret kod menejer sama živim! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

SLOBODNA HELENA 30 Bez obaveza,

selju / 350.000 eura

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 40-50m2na prostoru Uvale, Semafora i Vojnovića

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Uređeneili za adaptaciju, poželjan vrt ili terasa

ZA SIGURNOG KUPCA TRAŽIMO VELI-KI STAN U ZLATNOM POTOKU / Cca120m2, blizina glavne ceste, niži katovi

TRAŽIMO GARSONJERE NA PODRUČ-JU GRADA / Zbog povećanog interesakupaca, potražujemo manje stanove do30-40m2 na širem području Grada

VEĆI STAN U PRIZEMLJU NA PODRUČ-JU LAPADA, PJACE, MONTOVJERNE /Siguran kupac, poželjna terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO MANJU GRAĐEVI-NSKU PARCELU U RIJECI DUBROVA-ČKOJ / Za konkretnog kupca, cca.500m2 za gradnju obiteljske kuće, ispodmagistrale

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANOVE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTAT /poželjan pogled na more, terasa ili vrt

TRAŽIMO KUĆU U SLANOME DO250.000 EURA / Za konkretnog kupca,uređena ili za adaptaciju, pogled na more,osiguran parking

HITNO TRAŽIMO MANJE STANOVE NAPODRUČJU MOKOŠICE / Velika bazakupaca

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UN-UTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene iliza adaptaciju

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE / Za gradnju stambene zgrade napodručju Grada, Mokošice ili Župe,1000m2091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

41GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T:020 358 980, T/F:020 311 992 tele5marketing@gmail.com

javi se za turbo seks kod mene. Nudimti dobar provod! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

DOKTORICA MARIJA 41 Iskusna dama,vrlo napeta za seks u svim pozama,čekam te da me posjetiš. Kad bi mogaodoći do mene? Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

ZRINKA 22 Neka se javi neki dobar deč-ko za malo zabave i puno seksa kodmene! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)

ISKUSNA MARINELA 58 Ja volim mlađe,neka mi se javi neki koji će me zadovol-jiti i oralno i u svim pozama! Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

STUDENTICA TARA 22 Tražim iskusnogljubavnika da me podućava u seksu.Spremna sam te zadovoljiti na svenačine koje budeš htio. Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

BOGATA LJILJA 47 Želim naći muškar-ca za vezu i brak. Usamljena sam punogodina i želim naći napokon nekog dase brine za mene. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

DEBELA DANIJELA 38 Tražim muškar-ca za avanturu i seks. Volim biti maloperverzna u krevetu. Privlače me krup-niji decki. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)

UDANA ZRINKA 34 Želim naći muškar-ca za avanturu. Muž mi je odsutan čes-to radi posla a ja imam potrebe. Dođi izadovolji me u svim pozama. Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

FATALNA CRNKA LEA 31 Tražimmuškarca za upoznavanje i mogućuvezu. Volim starije i zrelije muškarce kojine žele samo seks za jednu noć. Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

BAKA KSENIJA 63 Tražim muškarca zadruženje i avanturu. Još sam vitalna,volim putovati, družiti se. Želim naći part-

nera koji je poput mene. Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

MEDICINSKA SESTRA ŽELJKA 35 Želimnaći muškarca za avanturu. Muž mezapostavlja u seksu te tražim nekoga dame zadovolji kako zaslužujem. Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

GOSPODARICA VIKTORIJA 44 Tražimpokornog muškarca da mi služi i budemoj sluga. Imam jako puno igračkica zaseks koje ćemo isprobavati zajedno. Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB: 36595644796, Info: 072/700-700,18+)DIREKTORICA ZDENKA 49 Želim naćimuškarca za seks. Volim mlađe iizdržljive jer meni paše kad to traje dugoi kad je vatreno. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

UČITELJICA DUNJA 56 Tražim muškar-ca za upoznavanje. Želim ostvariti vezua otvorena sam i za brak. Volim brzdogovor i bez odugovlačenja za susret.Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB: 36595644796, Info: 072/700-700,18+)

ISKRENA ANA 23 Neka mi se javi iskre-ni dečko za vezu i normalan odnos daživimo zajedno. Možeš mi se javiti? Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB: 36595644796, Info: 072/700-700,18+)

VRUĆA TANJA 40 Zamamana bucka.,velikih cica i dobre guze želi avanturukod nje! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)

DOMAĆICA DIJANA 49 U braku zapos-tavljena od muža, tražim sex! Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

AVANTURISTICA IRIS 23 Ja sam pla-vuša, zgodna i seksualno jako aktivna.Javi se za susret kod mene! Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

SUZANA 40 Iskrena crnka, rastavljena,tražim nekoga za povremene susrete Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

42 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA XX. STOLJEĆA

Povodom izložbe dječjihPovodom izložbe dječjihPovodom izložbe dječjihPovodom izložbe dječjihPovodom izložbe dječjihigračaka u muzeju Rupe (1)igračaka u muzeju Rupe (1)igračaka u muzeju Rupe (1)igračaka u muzeju Rupe (1)igračaka u muzeju Rupe (1)Jeste li znali da je u Rijeci Dubrovačkojpedesetih godina prošlog stoljeća bilatvornica dječjih igračaka?Uvjeren sam da malo ima mojih sugrađana(ki)kojima je poznato da je u neposrednoj bliziniDubrovnika početkom 50-ih godina XX. stol-jeća postojala „tvornica“ za proizvodnju

dječjih igračaka. (Naravno nisam ni ja znao za taj podatak doknisam pročitao prije 10-ak godina novinsko izvješće u lokaln-om tjedniku) Kad je počela „tvornica“ sa radom, koliko dugoje njen vlasnik (mali obrtnik) izrađivao igračke uz pomoć svojihstrojeva, koje vrste igrački, je li ih izvozio u bivše republike... imnoga druga pitanja vjerojatno će ostati bez odgovora. Nemasumnje, da bi domaći i inozemni kolekcionari bili veoma zain-teresirani za primjerke „dubrovačkih“ igračaka. Danas se dje-ci i unucima kupuju različite i skupe sofisticirane igračke izuvoza. Naravno, ima i onih jednostavnih i jeftinih od PVC-a, alitreba pripaziti na moguće opasne kemijske elemente ili spojevekoje takve uvozne igračke mogu sadržavati.Slijedi novinsko izvješće o „dubrovačkoj tvornici igračaka“.U RADIONICI IGRAČAKA U KOMOLCU(„Dubrovački vjesnik“ od 6.11.1951. godine, broj 60)Kada oni maleni ukrasni predmeti i igračke, što su smješteni uizlozima naših trgovačkih radnja svrate na sebe pažnju pro-laznika, rijetko koji čovjek može i naslutiti, da se oni izrađuju uDubrovniku. Uzalud bismo pokušali to i dokazivati, jer bi nammnogi osporili takvu tvrdnju. Mi, po nekoj uređenoj navici pod-cjenjivanja svojih vlastitih snaga, nerado vjerujemo, da i kodnas ima nadarenih ljudi, koji znadu ukusno i precizno izrađ-ivati ukrasne predmete, što po svojoj ljepoti i estetici ne zaostajuza proizvodima zemalja sa daleko razvijenijom tehnikom. Paipak je tako! Zaustavite se malo pred izlozima ukusnih fili-granskih tvorevina, zastanite pred staklima naših galanterijskihradnja na Stradunu, pa vjerujte, zajedno s nama, da je većinaizloženih stvari i predmeta u tim izlozima izrađeno u Dubrovni-ku. U onim sićušnim stvarčicama, koje služe kao ukras našimdjevojkama i ženama, jednako kao i u onim praktičnim pred-metima, koji služe u kućanstvu, izražena je nadarenost i velikavitalna sposobnost naših ljudi, koja je još do nedavno bila pri-tajena, neiskorišćena.S ovim mislima uzlazimo uz bijelo kameno stepenište, koje seuzdiže od glavne ceste do jedne novije kamene građevineblizu sela Čajkovice kod Komolca u Rijeci Dubrovačkoj. Izzatvorene prostorije u prizemlju zgrade dopire šumna pjesmamotora. Na vratnicama nijesmo ni pokucali, jer bi svaki, pa inajjači kucaj bio nadjačan zvukom stroja, koji je upravo upogonu. Tek onda, kada smo pristupili sasvim blizu motora,primijetio nas je tvorac i organizator ove radionice igračakaTodor Drndarski.Odavno smo čuli, da on opskrbljuje galanterijske prodavaonice„Srđa“ onim sićušnim drvenim automobilima, ljuljačkama,drvenim pajacima, malim guskama, zečevima i drugim igračka-ma, koje se uz neznatni pokret ljudske ruke lelujaju i čine raznekretnje kao da su žive. Čuli smo, da iz ove radionice izlaze iona dječja športska kolica, koja se mogu složiti u mali putnizavežljaj, a koja su rado kupovali naši gosti turisti za vrijeme

turističke sezone. I zato smo doš-li u Čajkovicu s jedinom željom,da posjetimo ovu neobičnu radi-onicu.Zidne plohe prizemne prostorijeispunjene su mnogobrojnimstelažama. Tu su poredane po-sude s raznovrsnim bojama i lak-ovima. Do njih su ploče s urednosloženim alatima različitih oblika idimenzija. Tu su i mnogobrojnikalupi, po kojima se kroje sitnidijelovi često veoma komplicira-no složenih igračaka. Ne čuditese, ako vam kažemo, da su nekeigračke sastavljene od 40-50 sit-nih dijelova, koji su na milimetreprecizno izrađeni. Bez takve pre-ciznosti bila bi poremećenaravnoteža u kretanju i hodu onihmalenih drvenih likova životinjica,koje se pokreću fizičkim zakoni-ma odmjerenog balansiranja.Mnogo više od samih igračakaprivukli su našu pažnju strojni ure-đaji ove neobične radionice. Ko-mbinirani stroj sastoji se od tokar-skog stola, kojemu je s jedne trač-na ili beskrajna, a s druge stranekružna pila. Čitav ovaj stroj, osimmalih iznimaka, djelo je TodoraDrndarskoga, tvorca i organizato-ra radionice igračaka. U ovomstroju, kako nam je izjavio njegovobrtnik, ugrađeni su dijelovirazbijenih automobila, polupanihaviona, talijanskih kaciga i ostalihratnih trofeja odbačenih u gomilustaroga gvožđa. Oni danas služeproizvodnim ciljevima. Njihovoporijeklo ne bismo ni naslutili, danas sam Drndarski na to ne upo-zorava. Ovi su ratni trofeji izgubilisvoju nekadašnju formu. Dobili sudrugi izgled, pa čak i novi oblikpod vještom rukom ovogsnalažljivog čovjeka. Tako jenekadašnji automobilski volanpretvoren u glavni strojni vijak, adva stara kotača, koji su služili zaribarsku napravu, sada su osnoveoko kojih kruži tračna pila.Usporedo s kretanjem pojedinogdijela ovog kombiniranog strojaokreće se i veliki drveni bubanj. Uželji, da što praktičnije i korisnijeiskoristi svaki pokret svoga strojaDrndarski je došao na ideju, daizradi bubanj, u kojemu se sićuš-ni drveni dijelovi automatski glača-

ju pomoću staklenoga papira,kojim je obložena unutrašnjostbubnja. U tom je nastojanju us-pio, jer mu ovaj pronalazak ubrza-va čitav proces proizvodnje. Akojoš istaknemo, da je pronalazačod nekadašnjeg motora svogkućnog hladionika izradio stroj zabušenje, koji se može s lakoćomprenositi po većem prostoru radi-onice, onda će vam slika njego-vog cjelokupnog pronalaska bitipribližno predočena. Kažemopribližno, jer potpunu i zornupredodžbu možemo dobiti tekonda, kada pogledamo čitav ko-mplicirani strojni uređaj – novator-sko djelo u pravom smislu.Todor Drndarski je i stručni crtač iradnik u svom malom poduzeću.Prigodom posjeta njegovoj radi-onici pokazao nam je i najnovijemodele svojih igračaka. I mini-jaturne igračke ravnaju se premazahtjevima mode. Modeli malihautomobila, na primjer, koji suprošle godine bili savremeni imoderni, danas su zastarjeli. Tre-ba zbog toga ići uporedo s teh-ničkom proizvodnjom automobil-ske industrije i u igračkama tražitinove, moderne linije i forme. Up-ravo zbog toga poslije završenograda na strojevima u radioniciDrnadrski izrađuje nacrte i kalupenovijih igračaka, modernijih i uku-snijih, pred kojima ćemo zastajatiudivljeni kod naših trgovačkih rad-nja. Sada su na dnevnom redumoderni automobili i trocikli. Oniće jednog dana biti izloženi unašim galanterijskim trgovinama.Ljudi će se zaustavljati i teško ćevjerovati, da su izrađeni u Du-brovniku. Ali mi ćemo vjerovati, dasu oni plodovi ove male radion-ice u Čajkovici, jer smo vidjeli, dase u njoj proizvode ukusne ig-račke, koje ne zaostaju za sličniminozemnim proizvodima.U sjećanju na djetinjstvo, bezobzira na oskudicu i siromaštvo(mislim da smo kao djeca općeni-to uzevši bili sretniji), još više nasje povezivalo druženje i zajed-ničke igre po dubrovačkim ulica-ma i poljanama. Koje su to bileigre slijedi jedan (vjerojatno) nep-otpuni popis u sljedećim brojevi-ma Glasa Grada.

43GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

Piše: Božo Benić

“LABUĐE JEZERO” - BALET HNK-A ZAGREB

NA 68. DUBROVAČKIM LJETNIM IGRAMA

Čarolija decentnogČarolija decentnogČarolija decentnogČarolija decentnogČarolija decentnogIpak, bez obzira što je riječ ogostujućoj i primarno kazališnojpredstavi, ostaje žal što balet nijebarem djelomično iskoristionebrojene potencijale koje nudiumjetnički izrazito poticajan ambijentparka Gradac

ih Dvorska luda. Kraljica svom sinu i ve-likom zaljubljeniku u lov poklanja samos-trel, pritom mu predbacujući njegovubezbrižnost, te ga opominjući kako je kra-jnje vrijeme da počne razmišljati o brakus nekom uglednom princezom. Iznena-da nebom prelijeće jato labudova kojezaokupi prinčevu pozornost, pa onnaoružan samostrelom kreće za njima ulov prema jezeru.Ondje je pak zli čarobnjak Rotbart - nap-ola čovjek, a napola ptica - oteo princezuOdettu, ali i brojne druge lijepe djevojkekoje je pretvorio u labudove, te ih osudioda žive životom ptica na obali jezera.Djevojke samo noću poprimaju lik djevo-jaka-labudova. Želeći uhvatiti jednu odnjih, Siegfried među mnoštvom ptica ug-leda labuđu princezu Odettu u koju sezaljubi već na prvi pogled. Ona mu po-tom odaje tajnu - čarolija koja ju je zaro-bila nestat će samo ako sretne čovjekakoji će joj zauvijek darovati svoje srce ikoji nikada neće prekršiti svoje obećan-je. Posve siguran kako je pronašao onupravu, Siegfried joj se kune na vječnuljubav. Međutim, Rotbart to odlučno želispriječiti, pa u društvu svoje kćeri Odilijenepozvan dolazi na službenu ceremoni-ju proslave prinčeva rođendana.Odjevena sva u crno, Odelija izgledapoput negativne zrcalne slike zavodljivelabuđe princeze. Siegfried ne može skritisvoje oduševljenje i naivno povjeruje daje demonska čarobnjakova kći uistinu nje-gova voljena, čime prekrši obećanje danoOdetti i time joj odrekne mogućnostspasa. Potom se između njega i zlog čar-obnjaka zametne strašna borba na život ismrt. Poslije mnogih pokušaja Rotbartuspijeva princu zadati smrtonosanudarac, no nakon što na njega nasrne jatodjevojaka-labudova i on sam biva ubijen.Na kraju princ Siegfried umire pred oči-ma svoje voljene Odette, koja nedugozatim također umire od tuge.Malakhovljeva koreografija u većem sedijelu oslanja na klasičnu koreografijuMariusa Patipaa i Leva Ivanova, premdaje određene glazbene preinake Malakhovpopratio nekim vlastitim koreografsko-re-dateljskim intervencijama, u konačniciostvarivši lijepu, domišljatu i iznijansiranuklasičnu predstavu koja je kulminiralavelikim i scenski izrazito atraktivnimplesnim finalom. Scenskom šarmu uve-like je doprinijela i decentna scenografijakoju je likovno obogatila raskošna kosti-mografija, a koja odlično ocrtava karak-terne svojstvenosti scenskih protagonis-ta. Obje stavke potpisuje Jordi Roig, dokje za odlične svjetlosne efekte zaslužanDeni Šesnić.Ipak, bez obzira što je riječ o gostujućoj iprimarno kazališnoj predstavi, ostaje žalšto balet nije barem djelomično iskoristionebrojene potencijale koje nudi umjetnič-ki izrazito poticajan ambijent parka Gra-dac, no ono što je najvažnije to je da teh-nički gledano balet jako dobro funkcion-ira, što samo potvrđuje kako je koreografimao dobro pripremljen i uvježban ansam-

bl koji je bio jednakotočan i u velikim plesnimčinovima i u postavipojedinačnih karakternihplesova, pokazavšiizrazitu koreografskuzrelost i dojmljiv interpre-tativni senzibilitet. Za sveto svakako su zaslužni ibaletni majstori IraidaLukašova, Mihaela De-vald, Milka Hribar Bar-tolović, Suzana Bačić, Leonard Jakovinai Ilir Kerni. Što se pojedinačnih interpret-acija tiče, uloge krhke Odette i zle Odilijeuvriježeno se smatraju najvišim dometomumjetničke kreacije svake klasičnebalerine. Vrlo zapaženo i sugestivno in-terpretirale su ih Miruna Miciu i NataliaHorsnell s nekoliko briljantnih solističkihtočaka. Princa Siegfrieda takođerzapaženo plešu Andrea Schifano i Guil-herme Gameiro Alves, koji se (ovisno opostavu) izmjenjuje s Georgeom Stanci-om u ulozi zlog čarobnjaka Rotbarta.Međutim, najupečatljiviji glumačko-ples-ni izraz protkan čitavim nizom majstorskihbravura pokazao je Takuya Sumitomokao Dvorska luda, premda su i brojnedruge solističke točke ispraćene velikimpljeskom i ovacijama.Vladimir Malakhov u programskoj knjižicipiše: “Kao akademski obrazovan plesač,logično je da prednost dajem klasici kojuje vrlo teško plesati, u kojoj je svaki detaljnajmanja nečistoća vidljiva. Tijekom vre-mena, plešući u mnogim modernim balet-nim djelima, shvatio sam kako je i za su-vremeni pokret potrebno imati dobroklasično baletno obrazovanje jer klasičardrugačije pristupa materijalu koji interpre-tira i lakše nadograđuje svoju plesnuuogu. (...) Fascinacija klasikom i daljepostoji diljem svijeta jer ljudi vole pričan-je priča i radnju koja udovoljava drama-turškim zakonitostima priče, ljudi vole vid-jeti ispričanu priču i doživjeti emocije,makar posredno, vole doživjeti osjećajekoji prelaze rampu.” Svoju vjernost klasi-ci Malakhov je tako jasno demonstrirao iu ovom uprizorenju u kojem je klasičnitemelj obogatio decentnim koreografskimdetaljima ispunjenima raskoši i čistom lje-potom, stvorivši naposljetku djelo koje,baš poput glazbe koja ga prati, “vještoizražava najširu paletu ljudskih osjećaja,te nevjerojatnom snagom i uvjerljivošćudočarava duboke i skrivene procese ljud-ske nutrine”.“Labuđe jezero” HNK-a Zagreb zato jebalet bez ikakva pretjerivanja i bez suviš-nog, te predstava čiji su opći sklad i scen-ska profinjenost dosegli punu čarolijudecentnog. Stoga je takav inscenacijskiizričaj u mnogočemu nadvisio većinudrugih glazbeno-scenskih ostvarenja sdosadašnjeg dijela programa 68. Du-brovačkih ljetnih igara, još jednompotvrdivši kako balet zasigurno zaslužujesvoje mjesto i posebnu pozornost i u na-dolazećim godinama našega najstarijegakulturnog festivala.

“Labuđe jezero” djelo je koje se smatrasvojevrsnim sinonimom za klasičnu balet-nu umjetnost, premda je poslije neuspjelepraizvedbe u Sankt Peterburgu 1877. go-dine vrlo brzo zaboravljeno, postavši jed-nim od najvećih životnih razočaranja gla-sovitoga ruskog kasnoromantičarskogskladatelja Petra Iljiča Čajkovskog, a čijise glazbeni opus danas ubraja među na-jznačajnija ostvarenja u cjelokupnojklasičnoj glazbenoj literaturi. Balet jeponovno, ali samo djelomično, izvedennedugo nakon skladateljeve smrti namemorijalnoj predstavi u njegovu čast1894., da bi već sljedeće godine ponovnobila izvedena sva četiri čina - prvi i treći ukoreografiji Mariusa Patipaa, a drugi ičetvrti u koreografiji Leva Ivanova, što ćenaposljetku postati osnova budućih izved-bi.Balet je te 1895. doživio ogroman uspjeh,te je sve do danas nemoguće zamisliti bilokoju svjetsku baletnu kuću koja ga nemana svojem repertoaru. Na pozornici HNK-a Zagreb prvi put je postavljen (doduše,u dijelovima) još 1921., dok je prvu cjelo-vitu izvedbu zagrebačka publika čekalaviše od četrdeset godina. 2017. godineHNK Zagreb “Labuđe jezero” predstavljau koreografiji Vladimira Malakhova,međunarodno poznatoga i brojnimnagradama ovjenčanoga ukrajinskogkoreografa. Malakhov se školovao naznamenitoj moskovskoj baletnoj akadem-iji Boljšog teatra, razvijavši svoj koreograf-ski stil kroz klasična i neoklasična balet-na ostvarenja. Kao koreograf postavio jemnoga slavna djela, poput “Trnoružice”,“Pepeljuge” i “Bajadere”, a “Labuđe jeze-ro” koje je osmislio za zagrebački ansam-bl njegovo je prvo scensko uprizorenjebaleta koji se inače smatra jednim odnajtežih izazova ne samo za soliste, već iza cjelokupni ansambl. Upravo tom in-scenacijom Balet HNK-a Zagreb se poslijestanke od čak deset godina vratio naDubrovačke ljetne igre i pozornicu parkaGradac.Uvrstiti u svoj program “Labuđe jezero”smion je potez, jer kazališna kuća timešalje poruku kako u svom ansamblu oku-plja dovoljan broj vrsnih plesača za četirivrlo zahtjevna čina, a u kojima je prijekopotreban i veći broj tehnički dobro os-posobljenih solista izrazitih scenskih os-obnosti.Priča je poznata - u palači u kojoj trajupripreme za proslavu rođendana princaSiegfrieda mladi su okupljeni u zabavi iplesu, a sve do dolaska Kraljice zabavlja

44 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGREPREMIJERA LOKRUMSKE OPERE

Orlando Orlando Orlando Orlando Orlando pod sretnim zvijezdamapod sretnim zvijezdamapod sretnim zvijezdamapod sretnim zvijezdamapod sretnim zvijezdamaPremijera opere Orlando Georga Friedricha Händela s pod-naslovom Metamorfoze u režiji Janosa Szikore održala se28.srpnja, u magičnom ambijentu klaustra Benediktinskogsamostana na otoku Lokrumu. Naslovnu ulogu viteza Or-landa utjelovio je britanski kontratenor Owen Willetts, IvanaLazar bila je Angelica, Renata Pokupić Medoro, Marija Ku-har Šoša glumila je Dorindu te David Oštrek ulogu Zoroas-tra. Na Lokrumu je muzicirao i nagradom Orlando ovjenčaniHrvatski barokni ansambl koji predvodi koncertna majstori-ca Laura Vadjon, a pod ravnanjem dirigenta Davida Batesa.Operno remek djelo na Lokrumu je zaživjelo, prema zamisliredatelja, kao priča u kojoj se protagonisti poigravaju s vlas-titim spolovima, odakle je došao i podnaslov Metamorfoze.U suvremenoj kostimografiji koju potpisuje Marita Ćopo teuz plesne elemente u koreografiji Zrinke Japunčić, ovo scen-sko čitanje Handelova djela izmamilo je glasan pljesak fes-tivalske publike. Ova inačica opere odmiče se od njezinaoriginalnog mitološkog zapleta i usredotočuje se na suštin-ski odnos između muškarca i žene, a lokacija je živica uklaustru Benediktinskog samostana kao labirint koji, poputživota samog, ne daje izravne smjernice i često zbunjujeone koji žele pronaći svoj put. Na zadovoljstvo svih izvođača,festivalska publika nije se dala zbuniti. Redatelj Janos Sz-ikora bio je ganut uspjehom izvedbe rekavši: “Postoje djecakoja dođu na svijet pod sretnim zvijezdama. Mislim da senaš večerašnji nastup rodio upravo pod takvim okolnosti-ma jer smo imali puno sretnih zvijezda. Ovaj ambijent je

MONIKA LESKOVAR I PETRIT CEKU

Glazbena poslasticaGlazbena poslasticaGlazbena poslasticaGlazbena poslasticaGlazbena poslasticaČesti i rado viđeni gosti Dubrovačkihljetnih igara, violončelistica MonikaLeskovar i gitarist Petrit Ceku, nastu-pili su u subotu, 29. srpnja, pred brojn-om festivalskom publikom u atrijuKneževa dvora.Koncert je otvorila Corellijeva La fol-lia, nakon čega su mladi virtuozi izveliArpeggione sonatu Franza Schuber-ta, oba djela u obradi Valtera Dešpal-ja. U drugom dijelu koncerta uslijedi-la je Canzona domaćeg skladateljaSrđana Dedića, Intermezzo iz opereGoyescas Enriquea Granadosa uobradi Valtera Dešpalja koja je sjajno

jedna takva sretna zvijezda.Pjevači, obožavam ih, također susretne zvijezde. Dirigent, izvanred-ni ansambl - sve odreda sretnezvijezde. Ova je produkcija nasta-la pod svim ovim sretnimzvijezdama. Kad režiram, uvijek sevodim onim što zamislim u umu, ito se uvijek razlikuje od ostvarenog,ali večeras je ta razlika uistinuneznatna.’’Janos Szikora jedna je od na-jznačajnijih pojava u mađarskoj su-vremenoj kazališnoj umjetnosti tejedan od najistaknutijih redateljasvoje generacije. Već dulje od tridesetljeća, njegovo je umjetničkodjelovanje u kazališnoj domeniobilježeno izvedbama koje resi je-

dinstvena vizija, inovativna vizual-izacija te sposobnost sveobuhvat-ne analize, a sebe smatra umjetni-kom koji teži “sintezi intelekta iputenosti”. Uz svoj redateljski rad,Szikora obnaša dužnost ravnateljanekolicine najuglednijih kazališnihkuća. David Bates diplomirao je nalondonskoj Royal Academy of Mu-sic te se zadnjih godina profiliraokao jedan od najuzbudljivijih diri-genata barokne glazbe i vodeća fig-ura nove generacije njezinih iz-vođača, a uz brojne druge projektei angažmane trenutno je u Fran-cuskoj glazbeni asistent i zboro-vođa na Festivalu d’Aix enProvence i u Pariškoj operi. Hrvatskibarokni ansambl (HRBA) najznača-jniji je hrvatski ansambl specijaliz-iran za povijesno vjernu interpret-aciju instrumentalne i vokalno-in-strumentalne glazbe baroknograzdoblja i bliskih epoha, na origi-nalnim glazbalima i njihovimvjernim replikama. Dobitnici subrojnih nagrada i priznanja, a međunjima i nagrade Orlando za nastupna Dubrovačkim ljetnim igrama2014. godine.

pokazala kako se ova dva instrumenta dobronadopunjuju te Siete canciones populares es-pańolas Manuela de Falle čiju obradu pot-pisuje ugledni hrvatski gitarist Darko Petrin-jak, a koje su publiku povele na putovanje ra-zličitim španjolskim regijama. Nakon dugotra-jnog pljeska brojne publike u Dvoru, uslijedioje neobični glazbeni dodatak - slavna Hallelu-jah Leonarda Cohena koja je ponudila neštosasvim drukčije za kraj ove lijepe festivalskevečeri. Miljenica festivalske publike, vio-lončelistica Monika Leskovar dobitnica je na-jviših nagrada na brojnim međunarodnimnatjecanjima: Čajkovski za mlade glazbenike(Sendai, 1995.), Antonio Janigro (Zagreb,1996.), Rostropovič (Pariz,1997.), Eurovizijs-ko natjecanje za mlade glazbenike (Beč,1998.), nagrada Stradivari natjecanja Rober-

to Caruana (Milano, 1999.), ARD–natjecanje(München, 2001.), Adam (Novi Zeland, 2003.)i drugih. Gitarist Petrit Ceku je tijekom bogatekarijere osvojio čak devet prvih nagrada nameđunarodnim natjecanjima. 2008. godinenagrađen je i godišnjom nagradom Mladiglazbenik godine koju dodjeljuju Zagrebačkafilharmonija i Hrvatska poštanska banka. Tak-ođer, 2005. godine je dobio nagradu Ivo Vul-jević Hrvatske glazbene mladeži, te je osvojionagradu na natjecanju Ferdo Livadić, koje seodržava u sklopu festivala Samoborskaglazbena jesen. Cekuov izniman senzibilitet iekspresivnost privukli su publiku i kritičare dil-jem svijeta, a on je, na zadovoljstvo festival-ske publike i 30.srpnja koncertirao u Dvoru ito u kvartetu s gitaristima Zoranom Dukićem,Tvrtkom Sarićem i Marojem Brčićem.

CRVENI NOSOVI KLAUNOVI DOKTORI I GLUMCI DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA

Posjetili djecu u dubrovačkoj bolniciPosjetili djecu u dubrovačkoj bolniciPosjetili djecu u dubrovačkoj bolniciPosjetili djecu u dubrovačkoj bolniciPosjetili djecu u dubrovačkoj bolnicibajevi, što je bio povod posjetu bolnici u Dubrovni-ku.Ravnatelj doc. dr. sc. Marijo Bekić, dr. med. pozdravioje posjet CRVENIH NOSOVA i glumaca Općoj bolni-ci Dubrovnik: „Ovim putem izražavamo zahvalnost štosu kolege CRVENI NOSOVI unijeli dašak radosti našimmalim pacijentima i osoblju Pedijatrije Opće bolniceDubrovnik. U suradnji s voditeljicom Pedijatrijskogodjela prim. mr. sc. Marijom Radonić, dr. med.klaunovi su prvi puta posjetili bolnicu 2006. godine.Nemjerljiva je uloga individualnog psihosocijalnogpristupa djetetu kako bi im se uljepšao boravak naodjelu Pedijatrije. Opća bolnica Dubrovnik je od srcazahvalna Upravi ljetnih igara Dubrovnik i glumcimašto su našli vremena da bi uveselili djecu i naše os-oblje.“Ispred Dubrovačkih ljetnih igara govorila je ravnatel-jica Ivana Medo Bogdanović koja se zahvalila glum-cima što su pored dugih i napornih proba pronašlivremena i unijeli malo smijeha i vedrine u dječja srca.

Umjetnici CRVENI NOSOVI klaunovidoktori posjetili su 28.srpnja Odjel pedi-

jatrije Opće bolnice Dubrovnik, a s nji-ma u pratnji bili su kolege glumci Du-

brovačkih ljetnih igara: Boja-na Gregorić, Amar Bukvić iRobert Bošković.Misija CRVENIH NOSOVAklaunova doktora je izvedben-om umjetnošću donijeti ra-dost i smijeh djeci u bolnice.Dubrovačke ljetne igre jednasu od najznačajnijih kulturnihmanifestacija u Hrvatskoj, aove godine na njima sudjelujeumjetnica CRVENIH NOSO-VA Marina Bažulić (klaunesasestra Milosrdić) koja igra upredstavi Gospoda Glem-

45GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

Tekst i foto: DLJI

PREMIJERA U NEDJELJU

‘Glembajevski svijet’ prvi put na Igrama‘Glembajevski svijet’ prvi put na Igrama‘Glembajevski svijet’ prvi put na Igrama‘Glembajevski svijet’ prvi put na Igrama‘Glembajevski svijet’ prvi put na IgramaGospoda Glembajevi Miroslava Krleže u režiji Zlatka Svibenai izvedbi Festivalskog dramskog ansambla premijerno će na68. Dubrovačkim ljetnim igrama biti izvedeni 6. kolovoza uUmjetničkoj galeriji Dubrovnik, najavljeno je 31.srpnja nakonferenciji za medije na kojoj su govorili v.d intendanta MladenTarbuk, redatelj Zlatko Sviben te članovi dramskog ansambla.

Ovo Krležino kapitalno djelo prvi jeput u povijesti na repertoaru Du-brovačkih ljetnih igara, a prvi seputa njime bavi i redatelj ZlatkoSviben. Priča o Glembajevima jepriča o ljudima koji su u šizofrenojzbilji postali pomaknutima od stvar-nosti, luđacima, zatočenicima vlas-tite svijesti i savjesti, ubojicama ivaralicama. Radnja se odvija u1913. godini uoči raspada Austro-Ugarske Monarhije, no i danas, stol-jeće kasnije, osjeća se kriza egzis-tencije, neodredivost vlastitih iden-titeta i socijalnih previranja. ZlatkoSviben ugledni je hrvatski redateljkoji je od 1986. do 2004. bio u stal-nom angažmanu u riječkom HNKIvana pl. Zajca, gdje je u više navra-ta, obnašao i dužnost ravnatelja

Hrvatske drame. Režirao je u ve-likom broju hrvatskih i inozemnihkazališta. Tri mu je puta dodijelje-na Nagrada hrvatskog glumišta,među ostalima i za režiju predstaveUnterstadt prema romanu IvaneŠojat-Kuči, s kojom je osvojio i Na-gradu Vladimir Nazor, ali i nagraduOrlando u Dubrovniku prilikom gos-tovanja na Igrama 2013. godine. Otematici drame, redatelj i autor dra-maturške prilagodbe Zlatko Svibenje kazao kako je zatvoreni glem-bajevski svijet jedan čvrsti mitskisvijet, svijet koji se kontinuirano te-melji na relacijama spram Obitelji ispram Žene, ali isto tako i spramSmrti, stoga se u ovoj inscenacijidrame pojavljuje nemala povorkamrtvih duša. Osim spomenutih

tema, prisutna je i ona socijalna, koja je danas u doba pro-padanja Agrokora ponovno aktualna i dokaz da je takvapropast, doslovno preko noći, posve moguća.Glumački ansambl predvode Predrag Ejdus u ulozi IgnjataGlembaja, Anja Šovagović Despot kao barunica Castelli teMijo Jurišić u ulozi Leonea. Bojana Gregorić Vejzović An-gelika je, Fabriczy je Damir Lončar, Puba Mladen Vujčić,Vladimir Posavec Tušek igra dr. Altmanna, a Amar BukvićSilberbrandta. Robert Bošković u ulozi je Ballocsanszkog,a Lujo Kunčević Olivera. Perica Martinović igra više mrtvihlica koja se pojavljuju kao Leonove vizije, a uz nju je i kormrtvih duša sastavljen od mladih glumaca koji koreo-pjevnouprizoruju Leonove misli: Stjepan Lach, Džon Gečević, LukaBjelica, Šiško Horvat Majcan, Marina Bažulić, Marija Kolb,Karmen Sunčana Lovrić, Maro Drobnić te Vedran Komerič-ki. Scenograf je Leo Vukelić, kostimografkinja je BjankaAdžić Ursulov, glazbu je skladao Zlatko Tanodi, a koreografi-ju napravio Staša Zurovac.Dubrovačke ljetne igre zahvaljuju Umjetničkoj galeriji Du-brovnik na gostoprimstvu te Zagrebačkom kazalištu luta-ka, Gradskom dramskom kazalištu Gavella i Hrvatskomnarodnom kazalištu u Zagrebu te onom u Osijeku na po-moći i podršci u produkciji ove predstave, kao i Krašu –Bajadera koji je pružio financijsku podršku za realizacijuove produkcije. Kako se taj “zatvoreni glembajevski svijet”uklopio u ambijent Umjetničke galerije koja stilski odgo-vara epohi radnje drame, publika će na 68. Igrama imatiprilike saznati 6., 7., 8., 9. i 10. kolovoza, svaku večer spočetkom u 21:30 sati.

U KLAUSTRU MALE BRAĆE

Vrhunska interpretacija barokne glazbeVrhunska interpretacija barokne glazbeVrhunska interpretacija barokne glazbeVrhunska interpretacija barokne glazbeVrhunska interpretacija barokne glazbe

Hrvatski barokni ansambl izveo 27. srpnjau okviru glazbenog programa 68. Du-brovačkih ljetnih igara, program naziva Vi-aggio musicale u klaustru samostana Malebraće.Program Viaggio musicale festivalsku jepubliku poveo na putovanje kroz različiteforme talijanskog baroka od njegovih poče-taka, još ukorijenjenih u renesansu, do raz-vijenih oblika koji su stvorili pretpostavke zarazvoj novog stila, pretklasike. U nizu neštomanje poznatih izvedenih skladatelja ističuse najvažniji kompozitori talijanskog baro-ka Corelli i Vivaldi. Hrvatski barokni ansam-bl pružio je uobičajeno vrhunsku, stilski čistu

i virtuoznu interpretaciju koju su istančaniljubitelji glazbe popratili dugotrajnim aplau-zom i ovacijama. Hrvatski barokni ansamblnajznačajniji je hrvatski ansambl specijaliz-iran za povijesno vjernu interpretaciju instru-mentalne i vokalno-instrumentalne glazbebaroknog razdoblja i bliskih epoha, na orig-inalnim glazbalima i njihovim vjernim rep-likama. Umjetnička voditeljica ansambla,koji je u smanjenom sastavu nastupio naovom koncertu, je renomirana violinisticaLaura Vadjon koja svira baroknu violinu, kaoi Tanja Tortić, dok barokno violončelo sviraLea Sušanj Lujo, teorbu Izidor ErazemGrafenauer i Krešimir Has čembalo.

U DVORU

Gitari posvećena večerGitari posvećena večerGitari posvećena večerGitari posvećena večerGitari posvećena večerU sklopu glazbenog programa 68. Du-brovačkih ljetnih igara nastupilo je kvartetgitara koji čine Zoran Dukić, Petrit Ceku,Tvrtko Sarić i Maroje Brčić 30. srpnja u atr-iju Kneževa dvora.Ovaj gitari posvećen program sjajno se uk-lopio u vruću dubrovačku ljetnu večer i fes-tivalskoj publici donio djela hrvatskih i in-ozemnih skladatelja; Luigija Boccherinija,Mauricea Ravela, Isaaca Albéniza, Berisla-va Šipuša, Federica Morena Torrobe, Vik-torije Čop, Paula Bellinatija, Manuela DeFalle i Astora Piazzolle, u vrhunskoj izved-bi nagrađivanih gitarista. Zoran Dukić jenastupao na svim kontinentima solistički iuz orkestralnu pratnju, a i mnogi su muskladatelji i posvetili svoja djela.Dubrovčanin Maroje Brčić na koncertnimje podijima prisutan više od dvadeset i petgodina, a potaknuo je brojne autore dapišu za gitaru. Za koncert sa ZoranomDukićem na Dubrovačkim ljetnim igrama2009. nagrađen je nagradom Orlando.Tvrtko Sarić kao solist, nastupao je saZagrebačkom filharmonijom, Zagrebačkimsolistima, Celjskim gudačkim orkestrom,gotovo svim gudačkim kvartetima u Hr-vatskoj, te kao član ansambla za suvre-menu glazbu Cantus. Svira i lutnju. PetritCeku glazbenik je iznimnog senzibiliteta iekspresivnosti koji privlači publiku i kritičarediljem svijeta, a festivalsku publiku redovnooduševljava na svojim čestim nastupima,a tako je bilo i na ovoj večeri, baš kao ivečer prije kad je nastupio uz violončelis-ticu Moniku Leskovar.

46 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

FELJTON BROJ 190

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neret-vanskom turizmu na jednom mjestu

O gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekatau Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (12)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (12)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (12)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (12)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (12)

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

UvodProfesor dr. Antun Kobašićnapisao je i članak pod na-zivom: „Što i kako se gradi-lo u Dubrovniku poslije II.svjetskog rata“ i objavio gau „Dubrovačkim horizonti-ma“. Članak je vrlo zaniml-

jiv pa sam zato odlučio u dvadesetak nasta-vaka prenijeti sadržaj ovog članka malopreuređenog za ovu priliku i nadopunjen snekim mojim saznanjima na ovu temu. Slijedinastavak teksta iz prošlog feljtona...

Stambena izgradnjaGrupirajući prema prostornoj i funkcionalnojpovezanosti, najveće koncentracije višestam-benih zgrada, različitih arhitektonskih rješen-ja, na području grada se mogu podijeliti unekoliko skupina. Nekoliko najvećih skupina(aglomeracija) na području grada čine onesa 200-590 stanova na određenim lokaliteti-ma u Lapadu i Gružu. Najveća takva skupinaje u središtu Lapada s oko 540 stanova (4nebodera + 9 zgrada ispod Mihajla + ko-mpleks kod semafora f 9 zgrada zapadno od

igrališta), građeno u više faza od 1963. do1981. god; slijedi skupina zgrada uz Mon-tovjernu, oko 480 stanova (sjever Kineski zid+ jug Čokolino), izgrađeno i useljavano 1973-77.god.; skupina u Gružu, iznad Cvijićeve ul.cca 470 stanova (5 nebodera + blok uCvijićevoj), građeno između 1969. i 1976.godine.U skupinu između 200 i 400 stanova spada-ju: zgrade na Gorici sa cca 376 stanova,građeno 1975-82. god; Hladnica oko 275stanova u 2 niza; prvi niz 1973. drugi nakon1974. god. (izgradnja se nastavlja premaGorici, sa zgradama pretežno za stanove su-dionika i invalida dom. rata); naselje “Pejton”oko 240 stanova, useljeno 1969/70. god; sk-upina 12 zgrada ispod Rašice (između ulicaIspod Petke - M. Vodopića - P. Zoranića) oko209 stanova, građeno u više faza 1962.-1973.god.Osim ovih najvećih skupina, na području gra-da je izgrađeno nekoliko prostorno ili funk-cionalno povezanih skupina višestambenihzgrada, kapaciteti kojih se kreću između 100i 200 stanova.Među takve se mogu ubrojiti: Zlatni potok sa190 stanova, useljeno 1977. god.; skupina

Pansion „Marijin dvorac“ u Lapadu počeo je raditi uoči Prvog svjetskog rata i bio je u posjedu Dubrovačkogkupališnog hotelskog društva s.o.j. korporacije češkog kapitala sa sjedištem u Pragu. Preteča je današnjemhotelu „Park“

zgrada u Šipčinama, cca 170 stanova(4 “kocke” 110 + “Karingtonka” 62),prve izgrađene 1968, a zadnja 1991/92); “7 smrtnih grijeha” oko 150 stano-va, useljeno 1974-76; skupina zgradau tzv. naselju “TUP” (ul. G.Kovačića),cca 130 stanova, građeno 1965.-67.god.Znatno je veći broj višestambenih zgra-da između 4 i 100 stanova. Dio njih sepo sličnosti arhitekture ili lokacijskojpovezanosti, može također svrstati uskupine-nizove zgrada, kao: zgrade sobje strane puta iznad poslovne zgradeVodovoda; niz zgrada uz Batalu; 4zgrade iznad robne kuće Srđ; zgradena Ilinoj glavici; na Busovini; niz iznadPloča; zgrade ispod groblja Boninovo;zgrade zapadno od vile Čingrija;zgrade zapadno od hotela Lero; trizgrade ispod “Kineskog zida”,izgrađene 1978/79.god. i neke drugeskupine. Ipak je daleko veći broj poje-dinačnih, izdvojenih, višestambenihzgrada na raznim lokalitetima, u gradui izvan njega. (Napomena: Broj stano-va u višestambenim “društvenim”zgradama utvrđivan je prema projekti-ranim kapacitetima i dijelom po eviden-ciji “Domouprave”, a moguće su raz-like zbog naknadnih promjena).Uz mnoštvo “društvenih” stanova u viš-

estambenim zgradama (sadauglavnom privatno vlasništvo),izgrađene su brojne obiteljske-pri-vatne zgrade (oko 2000). U okolicije građeno manje višestambenih,ali više obiteljskih zgrada. Većastambena naselja i pojedinačnevišestambene zgrade su veličinom,arhitekturom i organizacijom“odskakale” od okruženja i suprot-stavljali se ovdašnjem tradicional-nom načinu građenja, što je bilorazlogom spominjanih i drugih aso-cijativnih naziva kojima su građani“krstili” neke nove stambeneaglomeracije. Spomenute obitel-jske zgrade (najčešće pojedinačnei rjeđe dvojne), velikim dijelom suizvođene bez jasnog urbanističkogi projektnog koncepta. Nakon štosu 1991/ 92. godine mnogi od dot-ad izgrađenih stambenih objekatau ratu oštećeni (neki su i uništeni),u slijedećim godinama je znatnousporena dinamika izgradnje novihstanova. Ulagalo se pretežno usaniranje šteta i izgradnju zamjen-skih stanova, ali od 1993. do 2000.

g. ipak je izgrađeno nekoliko stotinastanova na nekoliko novonastalihstambenih lokacija, u gradu i okolici.

47GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

Priredio: Nikša Violić

ŠIPANSKA BAŠTINA

Stari ladanjskiStari ladanjskiStari ladanjskiStari ladanjskiStari ladanjskikomplekskomplekskomplekskomplekskompleksSorkočevićaSorkočevićaSorkočevićaSorkočevićaSorkočevićaU Šipanskom polju iznadLuke, na sjevernim padina-ma „Biga“, podno „Glav-ice“, nalazi se najzapadnijiveliki ladanjski kompleksiz16. st. Sačinjava ga nekoliko objekata;stambeni, gospodarski i obiteljska kapela.Navedeni objekti su međusobno bili pove-zani dvorištima, vrtom, šetnicama i terasa-ma. Ovaj ladanjski kompleks i ljetnikovacbiskupa Beccadellia, imaju nekih podudar-nosti u tlocrtnoj šemi cjeline ladanja. Stam-beni objekti postavljeni su pod pravim ku-tom. Dvorište s kapelom bili su ograđeni zi-dom, no ogradni zid nije sačuvan. Stambe-na jednokatnica imala je u prizemlju gustijer-nu, a u visini prvog kata nalazio se paviljon –loža koja je naknadno zazidana. Uz gospo-darsku prizemnicu nalazi se manja jednokat-nica s gustijernom, a iznad gospodarskeprizemnice je terasa.U prizemlju istaknutog stambenog krilanalazi se mlinica, a u drugom dijelu prizem-lja kruna bunara sa grbom Sorkočevića. Uovom sklopu nalazi se krušna peć. Obiteljs-ka kapela sv. Jeronima s bačvastim svodomnalazi se na samom rubu ladanjskog ko-mpleksa. Ona je starija od ostalih dijelovaladanjskog kompleksa, datira u 14. – 15. st.i izdvojena je od ladanjske kuće. Prozori ipreslica su joj u vrhu šiljasti i ima gotičketranzene, dok ladanjski stambeni i gospo-darski kompleks pokazuju renesansnaobilježja. Pročelje kapele je okrenuto premaogradnom zidu. Na bočnoj fasadi su spored-na vrata koja je koristio vlasnik ladanja. Uoko-lo zgrade je prostr ni vrt ograđen zidom. Ovajladanjski kompleks, nažalost, sada se nalaziu derutnom i ruševnom stanju.

Ladanjski kompleksLadanjski kompleksLadanjski kompleksLadanjski kompleksLadanjski kompleks„Zambata“ u„Zambata“ u„Zambata“ u„Zambata“ u„Zambata“ uŠipanskom poljuŠipanskom poljuŠipanskom poljuŠipanskom poljuŠipanskom poljuLadanjski kompleks „Zambata“, smještenje u središnjem dijelu otoka u Šipanskompolju. Izgrađen je oko 1900.g. i među najm-lađima je na Šipanu. U sklopu ljetnikovca sujoš dvije popratne, gospodarske zgrade.Tlocrt ljetnikovca je 94 metara četvornih.Pored prizemlja, kata je i potkrovlje, ukupno185 metara četvornih. U prizemlju je bilakonoba za smještaj vina i magazin. Gospo-darska kuća do ljetnikovca je jednokatnicaod koje su ostali samo vanjski zidovi. Druga,gospodarska kuća u ovom ladanjskom nizuje prizemnica manje veličine i nedavno je ob-novljena. Pročelja zgrade i gospodarski kućasu orijentirana k sjeveru. Ladanje je udaljenokok 700 metara od mora. Prostrani zemljišniposjed ovog ladanjskog kompleksa prostirese sve do glavne ceste i ima direktan prilazsa glavne ceste. U zadnje vrijeme, procijen-jen je na 980 000 eura i ponuđen je na proda-ju.

TZ GRADA DUBROVNIKA

Događanja ovog tjednaDogađanja ovog tjednaDogađanja ovog tjednaDogađanja ovog tjednaDogađanja ovog tjednaNajavljujemo ljetne manifestacije u organiza-ciji Turističke zajednice grada Dubrovnika iGrada Dubrovnika za ovaj tjedan na Lopudu,Šipanu, Koločepu, te Zatonu Velikom:

OTOK KOLOČEP:4. kolovoza, petak

21.30 h Gornje Čelo,ispred crkve sv. Antuna

ĐANI STIPANIČEVI KLAPA RAGUSAVECCHIA

OTOK LOPUD:3. kolovoza, četvrtak

21.00 h crkva sv. NikoleRONALD BRAUS, bariton

ALBERTO FRKA, klavir

OTOK ŠIPAN:3. kolovoza, četvrtak

U RAZDOBLJU OD 3. DO 7.8.

Događanja na području općine Orebić Događanja na području općine Orebić Događanja na području općine Orebić Događanja na području općine Orebić Događanja na području općine Orebić 3.8. 20:00 Noć starog Orebića (promenada Orebić)4.8. 19:00 Fešta u Lovištu, nastupaju KUD Moreška i Klapa Kumpanji4.8. - 10.8. 20h Izložba „Jadranski ciklusi“ Stanko Abadžić (Nuncijata, Orebić)5.8. 20:00 Dan pobjede (promenada Orebić, ispred Mlinice)5.8. 19h Fešta u Lovištu, nastup Flash Back Banda6.8. 22h koncert Tony Cetinski (stadion NK Orebić)7.8. 20h Zvuk Dalmacije - Klapa Nava (Nuncijata, Orebić)

22.00 h Šipanska lukaFESTA SV. STJEPANA

GRUPA EUPHORIA6. - 14. kolovoza

LJETNA ŠKOLA FILMA ŠIPAN6. kolovoza, nedjelja

15:30 h Šipanska lukaKUP ELAFITA U VATERPOLU - DJ

PROGRAM21:30 h Šipanska luka

ĐANI STIPANIČEVI KLAPA RAGUSAVECCHIA

ZATON VELIKI:3. kolovoza, četvrtak

18.00 h Zaton Veliki na riviLIMENA GLAZBA ZATON

I DUBROVAČKI PRIMORSKI SVATOVIZATON VELIKI:

5. kolovoza, subota22.30 h Zaton Veliki na rivi

KLAPA ISKON

DUBROVAČKI VRTOVI SUNCA

Nova priznanjaNova priznanjaNova priznanjaNova priznanjaNova priznanjaDubrovački Vrtovi Sunca i ovegodine nižu međunarodne na-grade, što je najbolji pokaza-telj izvrsnosti, kao i potvrdavodećeg položaja na područjuobiteljskog i wellness turizmaEurope.U sklopu renomiranih 2017World Luxury Spa Awards, re-sortDubrovački Vrtovi Suncaosvojio je priznanje za najboljiluksuzni resort spa u Hrvatskoj

(Best LuxuryResort Spa), te najbolji spa centar u desti-naciji (LuxuryDestination Spa). World Luxury Spa na-grade dodjeljuju se za visoke standarde kvalitete unu-tar segmenta luksuznog wellnessa, a dio su priznatesvjetske organizacije World LuxuryAwards koja dod-jeljuje nagrade za besprijekornu uslugu i sadržaje napodručju hotelijerstva.„Posljednjih godina uložili smo mnogo u razvoj spakoncepta, kao i unapređenje cjelokupnog wellnessdoživljaja kako bi premašili očekivanja naših gostiju tezadržali poziciju najboljeg SPA resorta u regiji. Ovenagrade potvrda su da smo na pravom putu, te česti-tam svom osoblju na uspjehu te kontinuiranom radu itrudu“ izjavio je ovom prilikom generalni direktor re-sorta, Christian Larss Kreković. Resort je drugu god-

inu zaredom osvojiopriznanje i u prestižnomnatjecanju 2017 JuniorDesign Awards - srebrnunagradu za najboljiobiteljski hotel (Best Fam-ily Hotel, UK& World-wide). Ove godineobilježava se 20. godišn-jica Juniora, koji slavi na-jbolje od najboljeg zadjecu; od odjeće i igrača-ka do luksuznih hotela iputovanja. Iva Svetac

48 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

PLIVANJE - REGIONALNOPRVENSTVO- POČETNICIJugu 11 medaljaU subotu (29.7.) u Splitu se održao Pliva-ton Regije 1, odnosno Prvenstvo Dalmacije.Mogućnost nastupa su imale plivačicerođene 2008. i mlađe, te plivači rođeni2007. i mlađi.Program natjecanja je bio 50 slobodno(m/ž), 50 prsno(m/ž), 50 leđno(m/ž), 50leptir(m/ž), te štafeta 4 x 50 slobodno (m/ž).Jug je osvojio ukupno 11 medalja, od toga6 zlata, 3 srebra i 2 bronce!!!Jugovi najmlađi natjecatelji su oduševiliodličnim nastupom. Dostojno su predstav-ljali svoj klub i grad u bazenu i izvan njega.Nastupilo je 27 članova.Maro Šušić osvojio je zlato na 50m slobod-no i 50m leđno.Marin Zeko osvojio je zlato na 50m prsno isrebro na 50m leđno.Maroje Lukić osvojio je srebro na 50m delfinte je zauzeo 4.mjesto na 50m slobodno.Marko Vuletić osvojio je broncu na 50m prs-no te je zauzeo 6.mjesto na 50m slobod-no.

Mara Moretti osvojla je zlato na 50m slobod-no i 50m prsno.Paula Damić osvojila je broncu na 50m prs-no te je zauzela 5.mjesto na 50m delfin.Muška štafeta u sastavu Maro Šušić, MarkoVuletić, Maroje Lukić i Marin Zeko osvojilaje zlato.Ženska štafeta u sastavu Lara Šurković,Mara Moretti, Tara Vujasinović i Paula Damićosvojila je srebro.Plasmane među prvih osam su još izborili:Lovro Brač zauzeo je 4.mjesto na 50m prs-no te 7.mjesto na 50m slobodno, Lara Šurk-ović 6.mjesto na 50m slobodno te 7.mjestona 50m leđno, Tara Vujasinović zauzela je7.mjesto na 50m prsno, druga muška štafe-ta u sastavu Lovro Brač, Lukša Krstulović,Bruno Tošović, Ivan Franić osvojila je6.mjesto-U Splitu su nastupili: Maroje Lukić, MaroŠušić, Marko Vuletić, Marin Zeko, LovroBrač, Mara Moretti, Lukša Krstulović, Đi-voBaletin, Paula Damić, Marko Dolina, IvanFranić, Luka Gverović, Ivan Kristović, JurajKulušić, Matija Luetić, NoahNajcer, MarkoObradović, Leon Kekez, Ivan Radonić,Bruno Tošović, Tara Vujasinović, LovroZvono, Lara Šurković, Luka Gvozden, NikolaPerak, Vito Piantanida, Vincent Vierda.

VATERPOLO - KUP HRVATSKE(MLAĐI KADETI)Finale Jug CO – KPK 10:8Još jedan pokal u vitrinama najtrofejnijegdubrovačkog športskog kolektiva. Mlađikadeti Juga CO su pobjednici Kupa Hr-vatske. U finalu završnog turnira, koji je odi-gran u Zagrebu, pobijedili su KPK iz Korčule10:8. Jugaši su i u skupini ‘B’ bili bolji odKorčulana 12:8.Uzvratili su tako Dubrovčani Korčulanima zaporaz u finalu prvenstva Hrvatske prošlezime, kada su Korčulani slavili u finalu 14:9.Jugaši su turnir završili sa četiri pobjede, uzsamo jedan poraz, na startu od Primorja EB10:8.Još su pobijedili Medveščaka u zadnjemkolu natjecanja u skupini 23:5 te Mornar BSu polufinalu sa 19:5.Treći je bio splitski Jadran, četvrti Mornar

WTA TURNIR U STANFORDUUspješan start Ane Konjuh19-godišnja Ana Konjuh, trenutno 20 igračicasvijeta, pobijedila je u 1. kolu WTA turnira uStanfordu (tvrda podloga) Novozelanđankunaših korijena (Split), 28-godišnju Marinu Era-ković. Nakon što je izgubila prvi se sa 6:3 teprvi gem drugog seta, Eraković je zbog ozljedepredala meč. U 2. kolu, koje je bilo na rasporeduove srijede, Ana Konjuh je igrala protiv 20-go-dišnje Ruskinje Natalie Vikhlyantseve, 65.tenisačice svijeta i pobijedila sa 2:0 (7:5, 6:4).

BRIDŽ KLUB DUBROVNIKPar Dubčić-Jemo najboljiU ponedjeljak 31.7. u hotelu Royal Prin-cess odigran je redoviti tjedni parskiturnir Bridž kluba Dubrovnik. Nastupiloje osam parova uz Cross-Imps obračun.Uvjerljivu pobjedu ostvarili su: NikoDubčić i Pero Jemo. Gost turnira bio jeamerički bračni par Martin, zauzeli supeto mjesto.

VATERPOLO - SVJETSKO PRVENSTVO U MAĐARSKOJHrvatska na „dubrovački pogon“ prvak svijeta!

Hrvatska reprezentacija na „dubrovački pogon“ (od trinaest igrača činije čak osam bivših i sadašnjih igrača dubrovačkog Juga CO: SandroSukno, Marko Bijač, Maro Joković, Andro Bušlje, Marko Macan, LorenFatović, Luka Lončar i Xavi Garcia), novi je prvak svijeta! Na završnomturniru, održanom u Budimpešti, izabranici Ivice Tucka su u šest nastu-pa ostvarili šest pobjeda, a u samoj završnici su: u četvrtfinalu bili boljiod Italije 12:9, u polufinalu od Srbije 12:11, te u finalu, 29.srpnja, predoko 8 tisuća gledatelja, od domaćina Mađarske 8:6. Ovo je drugi naslovsvjetskih prvaka za Hrvatsku od samostalnosti. Prvi put je Hrvatska bilasvjetski prvak 2007. u Melborneu. Vrsna igra tijekom cijelog turnira, rezu-ltat je marljivog i pronicljivog rada stručnog štaba na čelu s izbornikomIvicom Tuckom, ali i izuzetno talentirane generacije igrača koja će se, uto ne sumnjamo, i u narednim natjecanjima potvrditi.Prije završnog dijela turnira Hrvatska je u grupi C pobijedila SAD 12:7,Rusiju 10:8 i Japan 16:6.U najbolju sedmorku prvenstva su izabrana i dva hrvatska reprezentativ-ca Sandro Sukno i Luka Lončar. Uz njih su: Andrija Prlainović (Srbija),Ioannis Fountoulis (Grčka) - najbolji strijelac prvenstva, Francesco diFulvio (Italija), Viktor Nagy (Mađarska) te Marton Vamos (Mađarska), kojije izabran i za najboljeg igrača turnira.Dodajmo ovome da je Sandro Sukno proglašen najboljim igračem final-ne utakmice.Mađarska – Hrvatska 6:8 (0:4, 2:0, 2:2, 2:2)Hrvatska: Marko Bijač (10 obrana), Marko Macan 1, Loren Fatović, LukaLončar 1, Maro Joković 1, Ivan Buljubašić, Ante Vukičević, Andro Bušlje,Sandro Sukno 3, Ivan Krapić, Anđelo Šetka, Javier Garcia Gadea 2, IvanMarcelić. Trener: Ivica Tucak.

BS, peto Primorje EB, šesti Zadar 1952,sedma Mladost, a osmi Medveščak.Za najboljeg igrača izabran je Josip Toljaiz Juga CO.Finale - Jug CO – KPK 10:8 (3:2, 3:0, 1:3,3:3).Jug CO: Maro Šimunović, Marin Miloslavić(1), Ivan Begić, Dominik Lončarić, AntonioZadro (1), Šime Šimunović, Vlaho Pavlić,Fran Garvan (1), Luka Bjelopera (3), PatrikKolak (2), Josip Tolja (1), DominikDuždević, Nikša Brzica, Ivan Majčica (1).Trener: Aljoša Lončarić, pomoćnik: FranoKarač.KPK: Robert Fiorenini, Marijan Duhović (2),Igor Krstulović, Toni Mozara (3), Roko Krkel-jaš, Iva Fabris, Paula Batinović, Viktor An-tunović, Marko Filippi, Danijel Caktaš,Domagoj Čale (2), Zrinka Fabris, JakovBakarić, Marin Čumbelić. Trener: MarjanKosović, pomoćnik: Marinko Bojić.

49GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

U SJEĆANJE

Đuro VeselićĐuro VeselićĐuro VeselićĐuro VeselićĐuro VeselićOvih dana vječno nas jenapustio naš Đuro Veselić- poznati dubrovački ugos-titelj - doajen našeg turiz-ma.Cijeli svoj radni vijekproveo je Đuro marljivoradeći svoj posao za kojise odredio. Mnogi mladiturističko-ugostiteljski rad-nici danas misle kako jeturizam počeo onog danakada su oni počeli raditi.No to nije tako a to najbol-je govori životni put našegĐura. I zato ću se na krat-ko osvrnuti na sve što jeon napravio kroz svoj rad-ni vijek. Đuro je bio sti-pendista hotela „Excelsi-or“ dok je išao u Ugostitel-jsku školu. Poslijezavršene škole počinje ra-diti u hotelu „Excelsior“,napreduje i u jednom mo-mentu je bio šef tavernespomenutog hotela. Kadse otvorio hotel „Croatia“u Cavtatu prelazi tamo ra-diti kao direktor hrane ipića. Iz Cavtata ponovnose vraća u Dubrovnik, jed-no vrijeme vodi noćni bar„Labirint“ pa onda postaje

pomoćnik direktorahotela „Kompas“ koji jebio u sastavu putničkeagencije „Kompas“ izLjubljane. Ova putnič-ka agencija uspostavl-ja poslovne veze sKubom pa Đuro Ve-selić odlazi nekolikomjeseci na Kubu kaoinstruktor za ugostiteljstvo. Poslije Kubezapošljava se u hotelskom poduzeću„Hoteli Maestral“ kao voditelj ugostitel-jstva i s tog radnog mjesta odlazi umirovinu. Pred nekoliko godina u Du-brovniku se formirala jedna neformalnagrupa ugostiteljsko-turističkih djelatnika,pri udruzi koja se bavi očuvanjemtradicije dubrovačkog turizma „Du-brovački izlog“, koja dva puta godišnjeorganizira u restoranu „Mimoza na Pila-ma sjećanje na ljude koji su zaslužni zarazvoj dubrovačkog turizma. Đuro Ve-selić bio je vrlo aktivan u ovoj grupi uzNikšu Bendera, Stjepa (Pepa) Hrticu,Joška Jelavića, Boža Letunića, Lukšu Lu-cianovića, Đura Marketa, Antuna TonkaMiljanića, Iva Ogrestu i Frana Tomšića.I dragi prijatelju Đuro što reći na kraju.Hvala ti za onaj najveći ljudski dar - tvojudobrotu - po kojoj ćemo te svi dugo pam-titi:- prvo tvoja rodbina,- drugo tvoji brojni prijatelji-kolege gdjegod si radio a posebno iz hotela „Excel-sior“.Neka ti je vječna slava i hvala. LL

POVODOM PEDESETE OBLJETNICE SMRTI VELIKOG UMJETNIKA

Prepuna Sponza Masli u častPrepuna Sponza Masli u častPrepuna Sponza Masli u častPrepuna Sponza Masli u častPrepuna Sponza Masli u častskroman i samozatajan Masle jeu mnogo čemu bio predvodnik,poglavito sredinom 50-ih godi-na prošloga stoljeća, kada je nasupstratu fovizma, ekspresion-izma, art bruta i likovnog izriča-ja djece ostvario posebnu vari-jantu ekspresionističkim, artbru-tovskim i poetskim nabojem uz-dignutog kolorizma. Bio je to, utom trenutku, oblik likovnoggovora posve drukčiji od govo-ra njegovih suvremenika, što gaje činilo izdvojenom i iznimno vr-ijednom pojavom i u du-brovačkom i u hrvatskomslikarstvu njegova vremena. Napedesetogodišnjicu slikarovesmrti, prisjećajući se njegovihslikarskih domašaja i neiscrpneširine i bogatstva njegove neu-krotive mašte kao, uostalom iiznimne slojevitosti koju je usvom pedagoškom i umjet-ničkom radu iskazao, bez sus-tezanja se može ponoviti i vrlojasno reći: Antun Masle je veli-ko slikarsko ime, jedno od na-jvećih što ih je hrvatska likovnaumjetnost (druge polovice 20.st.) dala. Ljubitelji likovne umjet-nosti izložbu u Sponzi mogurazgledati do 20. kolovoza, sva-kim danom od 18 do 22 sata.

ka je publika mogla osjetiti zah-valjujući interpretaciji glumcaFrana Maškovića, ali i dio opusapročitati na zidovima Sponze.Dirljivu svečanost u Sponzi sbrojnim poklonicima i štovatel-jima Maslina djela upotpunili sui glazbeni brojevi u izvedbi AneDražinić, Alberta Frke i VandeĐanić.Antun Masle rođen je u Oraš-cu, a u Dubrovniku dobiva prvepoduke od Koste Strajnića idolazi u dodir s likovnom um-jetnošću. Prvi je put izlagao kaoosamnaestogodišnjak, u Splituu Salonu Galić 1937. godine.Sljedeće godine upisuje Aka-demiju likovnih umjetnosti uZagrebu u klasi prof. MarinaTartaglie. Tartaglia je bio sklonstišanom koloritu, a Masle jetežio boji pa je prešao u klasuprof. Vladimira Becića. Prvu sa-mostalnu izložbu priredio je1952. u Dubrovniku, a 1963. prvije put samostalno izlagao u in-ozemstvu, u New Yorku. Od1955. do 1964. priredio je nizizložbi sa slikarom i prijateljemĐurom Pulitikom. Godine 1965.obolio je od neizlječive bolesti,a umro je 20. kolovoza 1967. nenapunivši 48 godina života. Iako

Izložba Antuna Masle nazivaRiječi boje i boja riječi - ljuskevida i privida u istoj oniričkojbajci, koju su Dubrovačke ljet-ne igre priredile povodompedesete obljetnice smrti umjet-nika, otvorena je 1. kolovoza uprepunom atriju palače Spon-za, a prikazuje 31 djelo tog ve-likog dubrovačkog „slikara s pti-com i zavičajnim suncem unjedrima.“Povjesničar umjetnosti i autorMasline monografije, AntunKaraman, ujedno autor tekstakataloga te s Nikolinom Puticom

i autor postava ove izložbe,zapisao je kako je Masle umro„prerano, u naponu stvaralačkesnage, no njegovo slikarsko dje-lo, (kao i ono pjesničko) nijeprestalo rasti; dapače, što vr-ijeme više prolazi, ono sve višenastavlja rasti. Slike koje jeslikao Masle nije samo slikao,on ih je i živio. Zato one i jesutako neposredne i tako životnoistinite.“ Karaman je na sinoćn-jem otvaranju izložbe posebnonaglasio kako se Masle osim sli-kanjem bavio i pisanjem, a nje-govu pjesničku dušu festivals-

50 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

EKONOMSKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA: IMPERATIV ARHIVSKE SLUŽBE - NA PRIMJERU PLANA IPROGRAMA RADA DRŽAVNOG ARHIVA U DUBROVNIKU (4)

ARhiv ili arHIV pozitivan!?ARhiv ili arHIV pozitivan!?ARhiv ili arHIV pozitivan!?ARhiv ili arHIV pozitivan!?ARhiv ili arHIV pozitivan!?

Piše: Dr. sc. Ivo Orešković,arhivist specijalist

Na međunarodnom okruglom stoluarhivista, dama iz Zagreba stručnjakza odnose s javnošću, održala je pre-davanje o ulozi arhiva u hrvatskomdruštvu i percepciji javnosti o njima.Ovo gore je bio naslov njezinog pre-davanja. Genijalno! Mi arhivisti bismo

skromno željeli biti ovo prvo. Arivisti nas hrabro natjeraše biti ovodrugo. Zato sam vam se u najavi ovih mojih uradaka i predstaviokao arHIV pozitivan. Nadam se da će ubrzo doći vrijeme kad ćuvas moći pozdraviti: Vaš ARhiv pozitivan! Zato pišem.Počet ću zaključkom: Prostor je temeljni uvjet kvalitete proizvodai usluga arhiva!Zato sam i pokrenuo projekt nove zgrade u Gružu.Tamo su zadovoljene tri temeljne smjernice i to sigurnost, svr-sishodnost i funkcionalnost prostora i organizacije rada u Arhivu.One osiguravaju da se arhivsko gradivo naslijeđeno od proteklihstoljeća, kao i ono koje pridolazi, čuva u što boljim uvjetima, kakoza tekuće potrebe, tako i za buduća vremena, a ujedno arhivskimdjelatnicima pružaju izrazito kvalitetne uvjete rada s konačnim cil-jem da se javnosti tj. građanima omogući što efikasnije korištenjearhivskog gradiva.Izrađujući projektni zadatak kao osnovni dokument koji je bio pod-loga projektantu za projektiranje adaptacije, rekonstrukcije i do-gradnje zgrade ex vojarne prvenstveno se, vodeći gore naveden-im smjernicama, postavio sam za cilj iznaći najkvalitetnija mogućarješenja, s obzirom da se radi o već zadanom objektu, vanjske iunutarnje komunikacije.Četiri su zasebna vida komunikacije i to: arhivskoga gradiva, djelat-nika Arhiva, građana odnosno korisnika arhivskoga gradiva i gos-tiju Arhiva. Sve četiri komunikacije organizirane su na način da suzasebne u prostoru, izdvojene jedna od druge čime se omoguća-va njihovo istovremeno nesmetano odvijanje. «Hod arhivskoggradiva» od dolaska do zgrade, unošenja u prostor, čišćenja, opra-šivanja i ostalih tretiranja, obrade, sređivanja, kartoniranja ikonačnog smještanja na police riješen je osiguravanjem dostat-nog prostora u prizemlju zgrade i vertikalne komunikacije teret-nim dizalom s mogućnošću korištenja električnih viljuškara odnos-no specijaliziranih prijevoznih sredstava s obzirom na širinu hod-nika i ulaze u spremišta na prvom i drugom katu zgrade. Ovimprostorima moguć je pristup isključivo djelatnika Arhiva u vrijemetrajanja radnoga vremena, i to ovisno o arhivskom gradivu kojeisti obrađuje.Komunikacija dolaska djelatnika u svoje radne prostore tj. kan-celarije i korisnika dijelom se podudara i omogućena je iz ulaznogprostora svojevrsne recepcije stubištem i liftom do trećega katagdje su planirani radni prostori za djelatnike i korisnike i to čitaon-ica, predavaonica, kancelarije i sanitarni čvor. Zasebnim stubištemi navedenim teretnim liftom osigurana je komunikacija djelatnikaiz svojih radnih prostora odnosno kancelarija s trećeg kata doarhivskih spremišta na prvom i drugom katu, dok ona nije mo-guća za korisnike i djelatnike stubištem i liftom kojim dolaze uzgradu.Suvremen elektronički sustav kontrole ulaska ograničava komu-nikaciju djelatnika na način da imaju pristup isključivo spremišnimprostorima u kojima se nalazi arhivsko gradivo koje oni obrađujui o kojem skrbe. Time je jasno praktično preciziran i čimbenik odgo-vornosti. Kako bi se djelatnicima i građanima odnosno korisnici-ma arhivskog gradiva ujedno i vizualno pojednostavnilo kretanjeprimijenjeno je načelo da će sva ulazna vrata u spremišta i pros-tore kojima je ograničen pristup biti metalna od vatrootpornih ma-terijala, a radni prostori i hodnici u kojima je nesmet-an prolaz biti će odvojeni staklenim vatrootpornimstjenkama sa zvučnom izolacijom.Projektom je planirano zasebno krilo na trećem katu,a odnosi se na dormitorij, kancelariju i prostor za sas-tanke ravnatelja, djelatnika i gostiju Arhiva. Ovaj pros-tor ima zaseban ulaz (most iz pravca zgrade Porezne

uprave) i može se van radnoga vremena u cijelosti izolirati odnavedenih službenih prostora Arhiva te i u to vrijeme ostati dostu-pan gostima Arhiva. Veličina pristupnih prostora arhivskim spre-mištima na prvom i drugom katu omogućava njihovo uređenje iza potrebe obrade i sređivanja arhivskog gradiva čime je isključe-na potreba njegova iznošenja u kancelarijske prostore.Cjelokupan prostor arhivskih spremišta imati će ugrađen raču-nalni sustav i intranet mrežu tako da se djelatnici u istima njimemogu koristiti. Oba kata na kojima su spremišta imati će izdvojensanitarni čvor s garderobom i čajnu kuhinju za odmor čime jeomogućeno svakom djelatniku brzo i nesmetano korištenje istihbez nepotrebnog gubitka radnog vremena odlazeći na treći kat.U prizemlju zgrade planirani su prostori za restauraciju, mikrofilm-iranje, reprografiju i digitalizaciju arhivskog gradiva te prostori zapreuzimanje, obradu, sređivanje, čišćenje i kartoniranje arhivskogagradiva koje se preuzima u Arhiv.U prizemnom dijelu, sa zasebnim ulazom, predviđeni su prostoriza prijem stranaka i opći odjel Arhiva (tajništvo, računovodstvo,pismohrana Arhiva). Dakako da se kod ovog rješenja vodilo raču-na i o kapacitetima smještaja arhivskoga gradiva. S obzirom dase radi o konstruktivno i statički iznimno kvalitetnoj građevini, gdjesu u podlozi podova budućih arhivskih spremišta tzv. pruskisvodovi građeni od cigle poprečno ojačani željeznom konstrukci-jom, u koje je već dosadašnjim radovima inkorporirana armiranobetonska ploča, projektnim izračunom predviđeni su suvremenisustavi pokretnih regala kojima se ostvaruje i do 40% uštede pros-tora u odnosu na nepokretne sustave.Pretpostavka njihove ugradnje je statika zgrade s obzirom na op-terećenja po metru kvadratnom koje ovaj sustav zahtjeva, koja jeovdje temeljem statičkih izračuna projektanta i više nego neupit-na. U planiranom volumenu spremišnog prostora za trajno ču-vanje arhivskoga gradiva na prvom i drugom katuzgrade projek-tom je osiguran smještaj oko deset tisuća metara dužnih ar-hivskoga gradiva, čime je s obzirom na oko tri tisuće metara dužniharhivskoga gradiva koje se ima prenijeti iz arhivskih spremišta uPalači Sponza i onih oko četiri tisuće metara dužnih iz pismohra-na stvaratelja, zadovoljen i kriterij osiguranja rezervnog slobod-nog prostora od popunjenog spremišta. Taj prostor može se umeđuvremenu po tržišnim cijenama ustupati raznim poslovnimsubjektima i drugim institucijama u gradu Dubrovniku koje imajutakvu zakonsku i poslovnu potrebu, a nemaju adekvatan prostor(Ured državne uprave, sudovi, javni bilježnici i sl.).Iz svega navedenog vrlo jednostavno se nameće zaključak da jebez adekvatnog prostora nemoguće ozbiljno promišljati rad jedneustanove kao što je arhiv, jer se radi o nedjeljivim poslovima kojiuvjetuju jedan drugoga; ako niste sredili i obradili arhivsko gradi-vo ne možete ga izdati korisniku, a da bi ga sredili treba ga preuzeti.Kako provoditi zakonske i pod zakonske odredbe u odnosu nastvaratelje s područja svoje nadležnosti kad sami niste u mo-gućnosti preuzeti gradivo trajne vrijednosti? Kako kvalitetno us-postaviti unutarnji red i organizaciju posla u jednoj dinamici inten-zivnog sređivanja arhivskog gradiva kad djelatnici za to nemajunormalne uvjete?Kako omogućiti građaninu brzu uslugu u takvim uvjetima? Svojimvolumenom i površinom kvalitetan prostor čija je organizacija posl-jedica temeljnih načela i smjernica razvoja i potreba arhivske strukejedini je praktičan i stvaran odgovor na ova i druga pitanja koja sepostavljaju pred nas. Sve ostalo može ostati na razini naših uza-jamnih uvjeravanja i nadmudrivanja. Hoće li me razumjeti arivisti?Bože pomozi!

tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992

mARKETIN

51GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor,umirovljeni paroh dubrovački

DANI KULTUREOREBIĆ

Vrtovi Vrtovi Vrtovi Vrtovi Vrtovi MajeMajeMajeMajeMajeSuvaljkoSuvaljkoSuvaljkoSuvaljkoSuvaljkoU crkvi Anuncijati27.srpnja otvorenaje treća izložba unu-tar programa Danikulture Orebić 2017.pod nazivom ‘’Vr-tovi’’ umjetnice MajeSuvaljko. Izložba jebila otvorena od27.7 do 2.8.- Umjetnica MajaSuvaljko predstavljanam slike velikogformata (1,5x2m) u tehnici akril na platnu koje se nastavljaju nafenomen istraživanja stare povijesne jezgre Orebića koju su odu-vijek činili vrtovi, često nazivani ‘’bićem Orebića’’ - stoji, uz osta-lo, u predgovoru kustosice Tine Bikić.Maja Suvaljko (1986.) akademska je slikarica. Završila je srednjuumjetničku školu Luke Sorkočevića u Dubrovniku gdje je steklatemeljna znanja iz slikarstva, kiparstva, grafike i scenografije. Pred-diplomski i diplomski studij slikarstva završila je na Umjetničkojakademiji Sveučilišta u Splitu. Uz tri samostalne izložbe slika sud-jelovala je i na više grupnih izložbi sa likovnim radovima, insta-lacijama, videima i performansima. Trenutno živi i stvara u Ore-biću na poluotoku Pelješcu, radi u školi, slika murale i vodi dječjeradionice. Foto: Ive Trojanović

Duša i tijeloDuša i tijeloDuša i tijeloDuša i tijeloDuša i tijeloKad je Bog stvorio ljudsku prirodu, Onje nije stvorio samo zbog nas već izbog Sebe, još od trenutka Njegoveodluke da postane čovjekSve drevne religijske tradicije ističu da su lju-di sastavljeni od materijalnih i duhovnih ele-menata, ali uzajamna veza ovo dvoje shva-tana je na različite načine. Dualističko peligijsko shvatanje smatrada je materija izvorno zla i neprijateljski usmjerena ka čovječanst-vu. Manihejstvo čak vjeruje da je Satana tvorac materijalnog svije-ta. Klasični filosofi smatraju tijelo kao zatvor u kome je duša zarobl-jena i zatvorena. Platon čak izvodi riječ s o m m a (meso, tijelo) odriječi s e m a (grobni kamen, grob): «Mnogi ljudi vjeruju da je tijelokao grobni kamen koje sakriva dušu sahranjenu u ovom životu».Duša trpi kaznu dok tijelo služi kao oklop i tako ispašta dok je utijeluDrevni indiski filosofi govore o seobi duša iz jednog tijela u drugo,čak i iz ljudskog bića u životinju (i obrnuto). Učenje o metempsihozii reinkarnaciji (seobi duša i ponovnom rođenju) odbačeno je odstrane rane crkvene tradicije kao strano Otkrivenju. Osuđeno jekao besmisleno i pogrešno na osnovu činjenice da čovjek, koji imarazum i slobodnu volju, ne može se seliti u nerazumne životinje, jerje razumno biće besmrtno i ne izčezava. Prema tome, zašto bi biocilj da se neko kažnjava za grijehe učinjene u ranijem životu ako onne zna zašto on to trpi. (Uostalom nemoguće je sjetiti se neke pre-đašnje «egzistencije»).Crkveni oci, oslanjajući se na Sv. Pismo, uče da duša i tijelo nisustrani elementi koji su se vremenom sastavili u individuu, već nas-tali istovremeno samim aktom stvaranja; duša je «zaručila» tijelo ineodvojiva je od njega. Samo zajedno duša i tijelo sačinjavaju pot-punu ličnost – ipostas. Sv. Grigorije nisijski naziva neraskidivu vezuizmeđu duše i tijela «naklonošću osjećanja», «smjesom», «priv-lačnošću», «oslobođenjem, što ne prestaje čak ni poslije smrti. Takvoshvatanje je daleko od Platona i istočnjačkog dualizma.Hrišćanstvu se neosnovano podmeće da propovijeda da je putenostsramna, a tijelo dostojno prezira. Preziranje tjelesnosti propovijed-ali su neki jeretici (Gnostici, Montanisti, Manihejci), kao i neki grčkifilosofi, čija učenja su strogo podvrgavana kritici od strane otacacrkve. U hrišćanskoj asketskoj literaturi, gdje god da se susretnemosa pitanjima o nepodnošljivosti tijela i duha počevši sa sv. Ap. Pav-lom koji kaže: Tijelo želi protiv Duha, a Duh «protiv tijela» (Gal 5, 17)Ovdje se podrazumijeva grešno tijelo kao skup strasti i poroka,a netijelo kao takvo. Takođe kad čitamo u monaškim spisima «o smrt-nosti tijela», riječ je o umiranju grešnih nagona i tjelesnih požuda, ani u kom slučaju preziranja tijela kao takvog. Hrišćanski ideal nijeda se unizi tijelo, već da se očisti i preobrazi, da se oslobodi odposljedica Pada, da se vrati u prvobitnu čistotu i učini upodobljav-ajućim Bogu.Hrišćanska tradicija je uvijek njegovala uzvišeno mišljenje o čovjeku.A šta je čovjek sa ateističke tačke gledišta? Majmun samo sa raz-vijenijim sposobnostima. Šta je čovjek po mišljenju budista? Jednaod ponovno ovaploćenih duša, koja je prije svoga nastanjenja uljudsko tijelo, mogla prebivati u psu ili svinji i koja se ponovo, poslijesmrti tijela, može naći u nekoj životinji. Budističko učenje odbacujestvarnost ličnog postojanja; ljudsko biće se ne shvata kao jedinst-vo tijela i duše, već kao oblik prolaznog stanja, lutanje duše odtijela do tijela.Jedino hrišćanstvo daje uzvišenu sliku ljudskog bića. U hrišćanst-vu svaki se od nas poštuje kao ličnost, kao lice koje je stvoreno poslici Božjoj, kao ikona Tvorca.Kad je Bog stvorio ljudsku prirodu, On je nije stvorio samo zbognas već i zbog Sebe, još od trenutka Njegove odluke da postanečovjek. Tako je on načinio nešto što odgovara Njemu, nešto štoima potencijalnu beskonačnost. Sv. Grigorije Nazijanzin nazivačovjeka «stvoreni bog». Čovjek je pozvan da postane bog. Po svojimmogućnostima čovjek je čovjeko-bog.

FESTIVAL ORSULA

Keziah Jones rasplesao Dubrovčane!Keziah Jones rasplesao Dubrovčane!Keziah Jones rasplesao Dubrovčane!Keziah Jones rasplesao Dubrovčane!Keziah Jones rasplesao Dubrovčane!

Čast prvog dolaska Keziah Jones u Hrvatsku pripala je baš Du-brovniku gdje je 29.srpnja nastupio u sklopu Festivala Orsula najednoj od najljepših pozornica pod vedrim nebom u Parku Orsu-la. Keziah Jones poznat po svom karakterističnom stilu tkz. “blu-funku’’ mješavini bluesa, funka i soula upravo je ono što nam jegarantiralo odličan provod od samog početka. Koncert je otvor-io hitom „Million Miles From Home“, da bi potom uslijedila furioz-na bootleg verzija pjesme „The Wisdom Behind the Smile (Ca$h)“nakon čega je sve manje publike sjedilo, a sve više plesalo.Službeni dio koncerta završen je posljednjim u nizu Jonesovihhitova „Rhythm Is Love“. Keziah Jones je Dubrovniku stigao uformi trija, praćen izuzetnim glazbenicima Joshom McKenziejemza kojeg glasi jedan od najboljih britanski bubnjara i basistomJohnom Grantom. Festival Orsula nastavlja svoj program, takoće 5.8. ugostiti Flamenco Show: Jose Enrique Morente & IreneRueda, 8.8. More Love Ensemble & Mario Igrec (besplatankoncert), 11.8. Atomsko sklonište, 13.1. Tadić i Teofilovići(predgrupa Lingua Franca), 19.6. Diego Guerrero.

52 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Ta čudesna obitelj FilipovićTa čudesna obitelj FilipovićTa čudesna obitelj FilipovićTa čudesna obitelj FilipovićTa čudesna obitelj FilipovićProšlo je 26 godina od rušenja spomenika Stjepanu Filipov-iću u Opuzenu, uz sramotnu šutnju gradskih vlasti. Na PortaluTacno.net tim povodom objavljen je napis u kojem autor Ve-dran Sršen piše:„Ovako su bili hrabri samo kršćanski apostoli“, zabilježio jelokalni novinar u Valjevu riječi jedne žene iz okupljenog mnošt-va, koje se sabralo na trgu tog 22. svibnja 1942. godine neštoprije 13.00 sati, prisustvovati vješanju Stjepana Filipovića. Tajnarod na trgu i ta žena koja je opčinjena hrabrošću StjepanaFilipovića, koji uzvikuje antifašističke parole dok ga vode uli-cama Valjeva na gubilište, nisu tada ni slutili da prisustvujupovijesnom činu i da će fotografija tog smaknuća postatijedan od najvećih simbola Drugog svjetskog rata, a da ćeStjepan Filipović, zahvaljujući toj fotografiji, otići u vječnost iući u legendu.„Što čekate? Što trpite? Uzmite puške i istjerajte ovu žga-diju iz zemlje. Živjela oslobodilačka borba i naši saveznici iprijatelji“.Tako je govorio Stjepan Filipoviću „posljednjojriječi“ koju je dobio pred sam čin vješanja. Dok izgovara teriječi uzdignutih ruku, stisnutih pesti, na drvenom stočićukojeg će za koji trenutak sam gurnuti i ostati visjeti sa omčomoko vrata, u odjelu i drap hlačama sa prugama koje mu jesestra Jelica prilikom zadnje posjete donijela u zatvor. A tedrap hlače sa prugama kao da su konopčićem vezane, istoonako kako su to radili neretvanski težaci dok su prskalilozu modrom galicom.Okružen četnicima Koste Pećanca, Srpskom DržavnomStražom Milana Nedića i sa tri njemačka oficira, Stjepan Fil-ipović na fotografiji koju je snimila 17-godišnja SlobodankaVasić, prkosi moći, sili i nepravdi, te poput apostola koji suumirali za svoju vjeru, on umire za svoje ideale dajući svojživot za vječni cilj njegove borbe – jednakost, bratstvo ipravednost.„Ovako su bili hrabri samo kršćanski apostoli“, govorila je upublici ta žena diveći se činu hrabrosti „razapetog“ Stjepa-na Filipovića, koji odlazi u legendu kao svojevrsni neretvan-ski Che Guevara, ali isto tako i hrvatski koliko i srpski i eu-ropski. Jer Stjepan Filipović je bio najpoznatiji Hrvat koji seborio u Srbiji, u srpskim partizanskim odredima. Tako je svojovozemaljski život okončao Stjepan Filipović, postavši sim-bol borbe protiv fašizma u Europi i svijetu, a simboli su tikoji žive vječno. Danas se ta njegova fotografija u naravnojveličini nalazi na ulazu u zgradu Ujedinjenih naroda u NewYorku, a isto tako je dio stalnog postava Memorijalnog muze-ja holokausta u Washingtonu. Jedan Hrvat, Stjepan Filipov-ić simbol je borbe protiv fašizma, tog najvećeg zla koje je upovijesti ljudskog roda pogodilo čovječanstvo. Njega slavi,priznaje i poštuje cijeli civilizirani svijet, ali to nije dostatno zasjećanje u rodnom Opuzenu i Hrvatskoj. Ovdje ga ponovnoubijaju šutnjom. Četnici su ga objesili u Valjevu, a u Opuzenuga još jednom žele ubiti zaboravom i to njegovi susjedi, rođa-ci i prijatelji. Ubijaju ga njegovi najbliži koji su izbrisali i imeOsnovne škole koja se po njemu zvala Osnovna škola Stjepa-na Filipovića u Opuzenu. Njegov je spomenik u Opuzenu mini-ran i srušen u noći sa 17. na 18. srpnja 1991. godine, prijetočno 26 godina, a na sramotu opuzenskih vlasti do dan dan-as nije obnovljen.Ta čudesna obitelj Filipović, pored Stjepana dala je još dvojicunjegove braće u borbi za slobodu tijekom Drugog svjetskograta. Ante i Ivka Filipović imali su petero djece, tri sina Stjepa-na, Šimuna i Nikolu i dvije kćeri.Brat Stjepana Filipovića Šimun je strijeljan u Kragujevcu20.10.1941. godine u sklopu odmazde i nezapamćene naredbegenerala Franza Bomea – Sto Srba za jednog Nijemca, kadaje ukupno ubijeno u dva dana blizu 2800 srpskih civila. KaoHrvat, Šimun je mogao izbjeći strijeljanje, istupiti i otići. AliŠimun nije bio od tih, on nije istupio, ostao je dijeliti sudbinusa svojim prijateljima, braćom i sestrama.Treći brat iz ove nezaboravne junačke obitelji Filipović, Niko-la, je bio borac Kragujevačkog partizanskog odreda. Kao itisuće dalmatinaca i Nikola je poginuo na Zelengori – Sutjesciu svibnju 1943. godine, kao borac Prve proleterske.

Sve što su ovi uzorni ljudi plemena Filipovića izOpuzena na Neretvi radili je bilo časno i poš-teno. Sve što su ova tri sina Ante i Ivanke Fili-pović učinili bilo je žrtvovanje za druge, žrtvo-vanje za opće dobro i zajednicu. Njihovi supostupci uzorni, plemeniti i humani, a te su vr-ijednosti utkane u svako ljudsko biće kao do-bro koje te čini čovjekom. Pa ako je sve to tako,zašto ovi čudesni i dobri ljudi roda Filipovićanisu više prisutni u našoj stvarnosti, kako bi biliuzor drugima, mladima, neiskusnima, onimakoji izrastaju da im pokazuju pravi put svojimsvijetlim primjerom?Znate zašto?

U Hrvatskoj je na djelu revizija, mijenjanje našeprošlosti. S tim se svakodnevno suočavamo ada toga nismo ni svjesni. Počinje odmah u ranojutro TV Kalendarom HRT-a, a završava kasnonavečer zadnjim vijestima. Ispiraju se mozgovi,nastoje se promijeniti društvene vrijednosti.Danas, na žalost, u Hrvatskoj nisu poželjni onikoji ljube dobro, već oni koji promiču zlo. Os-novni razlog nepoželjnosti Stjepana Filipovićaje u tome što on predstavlja simbol borbe pro-tiv fašizma.U današnjoj Hrvatskoj poželjniji su neki drugiljudi, oni sa druge strane vrijednosne ljestvice.U Hrvatskoj svoje ulice, trgove, obale, što godtreba dobija ustaški ministar prosvjete i bogoš-tovlja Mile Budak, potpisnik rasnih zakona tzv.NDH, kako bi se pospješilo da Židovi, Srbi, Romii nepodobni Hrvati što prije stignu na mjesta zanjih „predviđena“, Jasenovac i Gradiška Stara.U više naselja i gradova Hrvatske ustaški teror-ist Miro Barešić, kojeg je osudio švedski sudna doživotni zatvor, osudio Sud Kraljevine Šved-ske a ne „komunističke“ Jugoslavije, ima dan-as svoje ulice i trgove a dobio je i spomenik.Ako spomenike podižemo zaslužnicima za nji-

hova djela, pogledajmo po čemu to imamo pam-titi Mira Barešića po knjizi prof. Vladimira Vod-inelića, izdane u Splitu 1973. godine, a koja sadržioriginalne dokumente sa suđenja u Stockholmu.U jugoslavensku ambasadu u Stockholmu došlisu 7.4.1971. godine u 9.30 sati dvojica jugoslaven-skih državljana Miro Barešić i Anđelko Brajkovićovjeriti pasoše. Sačekali su u predvorju dok jedošao ambasador Rolović, te ga ugurali u kan-celariju, a Barešić ga odmah ranjava u nogu. Ve-zanog ga polažu na kauč, a Brajković mu gurapištolj u usta ispaljujući mu u nepce tri metka. Ponaredbi Barešića gura mu maramicu u usta kakose ne bi čulo hroptanje. Rolović je već gotovomrtav, ali iživljavanje nad vezanim i polumrtvimambasadorom se nastavlja te mu Brajković pucau glavu. To sadističko maltretiranje vezanogRolovića je trajalo oko pola sata, a neposrednoprije ulaska policije u ured Barešić ispaljuje jošjedan hitac u desnu stranu Rolovićeve glave.Za ubojice je ovo nedjelo i zločin bio „politički“čin, a švedski tužitelj Carl Axel Robert na to kaže:„Čak i da su njihovi razlozi stvarno bili ideološkeprirode, čak i da je akcija imala političke motive,zločin je bio izveden na način koji je toliko svirep,nečovječan, gnusan da svaka priča o političkojprirodi akcije gubi svaku vrijednost i smisao“.Zar su ovo novovjeki hrvatski junaci? Hrvatskiodličnici? Hrvatski uzornici?Čitatelju, zar ćeš dozvoliti da ti djecu odgajaju namržnji, na lažnim uzorima pretvarajući bjelosv-jetske lupeže i ubojice u „uzorne“ domoljube?Nema dugo, možda mjesec dana, gledam an-ketu među Hrvatima u Dublinu i čovjek iz Osijekakaže: „Otišao sam iz Hrvatske u Irsku sa obiteljikako bi djeci omogućio obrazovanje, a ne da miih u Hrvatskoj preodgajaju!“Svjedoci smo da se danas u Hrvatskoj dobro zao-bilazi, a zlo afirmira. Zato tu nema mjesta ni zaStjepana, ni za Šimuna, ni za Nikolu Filipovića,ali ima za Milu Budaka i Miru Barešića.Danas u Hrvatskoj Stjepan Filipović spomeniknema, a Miro Barešić ima. Onaj koji je u cijelomsvijetu pojam za dobro spomenik je izgubio, adoživotno osuđeni terorist je spomenik dobio. Zarje to Hrvatska kakvu želimo, tražimo i ljubimo?Što je to Crkva pronašla kršćanskoga u ostavšti-ni Mira Barešića? Ako danas u Hrvatskoj dobroodbacujemo, a zlo sijemo dobiti ćemo nevaljalostablo koje će rađati plodove zla.

No, da onima koji žele mijenjati društvene vrijed-nosti i povijesne fakte neće sve ići tako glatko kaošto misle, potvrđuje činjenica da je na Opuzen-skom filmskom festivalu glavna nagrada kipićStjepana Filipovića, rad akademskog kipara Da-vora Popovića.Oni koji ovu našu hrvatsku zajednicu moralnodevastiraju i iznutra izjedaju rušeći dosegnuti civ-ilizacijski stupanj vrijednosti, vode hrvatski narodu sigurnu moralnu i svaku drugu propast i katas-trofu. Dok Plenković osniva komisije, zlo Budaka iBarešića se širi. Dok predsjednica izgurava Bro-za, uskrsava Pavelića!Žalosna je činjenica da u svemu važnu ulogu igrai Katolička crkva, čiji župnici i biskupi svetom vod-icom škrope zločinačka djela Mira Barešića i MileBudaka. U njihovim aktivnostima nije bilo ničeg nikršćanskog, ni evanđeoskog, a ponajmanje ljubavii nečeg dobra. I uzalud je ona žena u Valjevu bilazadivljena hrabrošću Stjepana Filipovića –„Ova-ko su bili hrabri samo kršćanski apostoli“. U Ka-toličkoj crkvi za Stjepana, Šimuna i Nikolu Filipov-ića i dobro koje su širili poput apostola, nema niočenaša, ni ljubavi, ni pravednosti, pa ni svetevodice.

Fotografija herojskog držanja Stjepana Filipov-ića pred vješanje, kao simbol borbe protiv fašiz-ma u Europi i svijetu, u naravnoj veličini nalazina ulazu u zgradu Ujedinjenih naroda u NewYorku, a dio je i stalnog postava Memorijalnogmuzeja holokausta u Washingtonu

53GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču - ambulanta u četvrtak, 10. kolovoza.- prof. dr. sc. Ivica Dučić, specijalist plastične i rekonstruktivne kirurgije - ambulanta u ponedjeljak, 21. kolovoza.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije- ambulanta u četvrtak i petak, 7. i 8. rujna.Primaju se narudžbe za ambulante:

- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram straniciPOLIKLINIKA MARIN MED

Ima li pomoći za neuropatsku bol?Ima li pomoći za neuropatsku bol?Ima li pomoći za neuropatsku bol?Ima li pomoći za neuropatsku bol?Ima li pomoći za neuropatsku bol?Naravno! U Polikliniku Marin Med krajem mjeseca dolazi ugled-ni profesor dr. Ivica Dučić, svjetski ekspert u kirurgiji per-ifernih živaca koji se već više od dva desetljeća bavi znanstvenimistraživanjima, kliničkim i nastavnim radom u području kirurškogliječenja perifernih živca kod migrene, kronične glavobolje,neuropatske boli ili druge dugotrajne boli, a čiji su uzrokukliješteni ili na drugi način oštećeni periferni živci.Ugledni profesor plastične kirurgije i neurokirurgije svjetske rep-utacije koji inače radi na uglednoj američkoj klinici GeorgetownUniversity Hospital u Washingtonu te je bio i donedavni pred-sjednik Američkog društva za kirurgiju perifernih živaca, primatiće u Poliklinici Marin Med pacijente koji imaju tegoba sa kro-ničnom boli izazvanom bilo anatomskim osobnostima ili trau-matskim iskustvima.

Dakle, srž znanstvene i kliničke karijere prof. dr. Dučića zapravo jeposvećena upravo rješavanju kronične boli. Profesor dr. Dučić sv-jetski je ekspert u liječenju kronične boli minimalno invazivnom mik-rokirurškom intervencijom dajući time pacijentima sa dugotrajnomkroničnom boli novu mogućnost (iz)lječenja. Riječ je o mikrokirur-škom liječenju neuropatske boli, migrena i druge kronične boli,za pacijente koji teško podnose bol u udovima i drugim dijelov-ima tijela , koji imaju nelagodne trnce ili su izgubili osjećaj dodirate imaju tendenciju takvu bol olakšati velikom količinom lijeko-va. Takve i slične situacije nastaju obično nakon raznih operacija,na primjer u kralježnici, pri zamjeni zgloba koljena, nakon carskogreza, amputacija, zbog ozljeda u prometu ili drugih nesreća, pa izbog ozljeda u sportu. Živci u skučenim uvjetima mogu biti zbogedema, fibroze ili zbog bilo kojeg drugog vanjskog pritiska na tkivo.

54 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

Piše:Antun Švago

ZAMJENICA GRADONAČELNIKA JELKA TEPŠIĆ NA ZAVRŠNOJ KONFERENCIJI

Projekt Agrobiznis - oplemenjivanje poljoprivredne baštineProjekt Agrobiznis - oplemenjivanje poljoprivredne baštineProjekt Agrobiznis - oplemenjivanje poljoprivredne baštineProjekt Agrobiznis - oplemenjivanje poljoprivredne baštineProjekt Agrobiznis - oplemenjivanje poljoprivredne baštineZamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić sudjelovala je na završ-noj konferenciji europskog projekta “Agrobiznis - oplemenjivanjepoljoprivredne baštine u prekograničnoj Dubrovačko-herce-govačkoj regiji” koja se održala u četvrtak, 27. srpnja.Cilj projekta je uspostaviti stalnu komunikaciju između poljoprivred-nih proizvođača i konzumenata poljoprivrednih proizvoda, a kakobi se ovaj cilj ostvario, Europska unija kroz instrument za predpristupnu pomoć (IPA) u okviru Programa prekogranične suradn-je Hrvatska – Bosna i Hercegovina financira dvogodišnji projekt soko 350.000 eura.Zahvaljujući ovim sredstvima kroz projekt se radi na jačanju unu-tarnjih kapaciteta u obje regije i podizanju svijesti o postojećimvrijednostima tradicionalnih i autohtonih proizvoda.Zamjenica Tepšić, na održanoj konferenciji istaknula je kako real-izacija ovakvih projekata uvijek na korist cijeloj zajednici, a poseb-no kada se govori o obiteljskim gospodarstvima.“Vjerujem da će ovakvi projekti pomoći u poticanju proizvodnje usklopu obiteljskih gospodarstava, ali i plasiranju njihovih proizvo-da na tržište. Jedan dio dubrovačkih ugostitelja je prepoznaovažnost ekološki uzgojenih proizvoda i postali su sastavni dio nji-hove ponude. Nadamo se da će i drugi ugostitelji i gospodarstvenici

prepoznati ovakav načinproizvodnje i pretvoriti tou nezaobilazni dio gas-tronomske i turističkeponude Dubrovnika”,kazala je zamjenicaTepšić dodajući kako jedanašnja populacija sveviše cijeni i prepoznajeekološke proizvode.U sklopu projektaodržana je i tržnica pol-joprivrednih proizvodana platoru pokraj Žičare te koncert grupe OPG u Lazaretima.Implementaciju projekta u Hrvatskoj vodi Grad Dubrovnik u part-nerstvu sa Razvojnom agencijom grada Dubrovnika DURA, In-formestom p- partnerom iz Italije, Kinookusom i Agronomskimfakultetom Sveučilišta u Zagrebu. U Bosni i Hercegovini vodećipartner je Općina Ravno, a partneri Okusi Hercegovinu i Oxfam, auz stručnu pomoć Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerz-iteta u Sarajevu.

MATO MALI I PERO NJIOV

Đe se lijepa riječ neprima, treba i zalajaGovorila je pokonja Januka, đe srce ne otvori vrata nijedna i pamet nećeumje zatvori. A đe se u dobru ne raste, svakomu se zlu treba nada...

Ono što danaske iźeda čejade, kažeSele, nije što se, žali Bože, more lakoviđe; da je otkako smo svoji na svomu,mržnja uzela sve pod svoje, vengo daje i jubomora sve osve šćerala poda se.U naske se, misli Pero, umislilo da nasmržnja prema drugomu ili drugovačije-mu čini većijem domojubom, zato i jes-mo to što jesmo - deboto nula od čoe-ka, kako ono lijepo pjeva Grašo.Govorijo je pokonji Jozo da za izajmeđu svijet čejade prvo treba, dobro idobro, radi na sebi, dobro se oznoji,ne preši sa sobom, ne misli o drugijem,pa kadarke se sa sobom dobro isprnji-ca – ondarke more poj među svijet.U naske se, govori Sele, odvazda zna-lo ko more među jude, ko u škole, a kone more. Ni tamo ni vamo, ni gore nidoje.Zlu čejadetu, misli Sele, koje nije prov-alo dobra, kojega nijesu naćerivali nadobro, je vazdarke zlo, i u pameti i napameti. I tu se ne more ništa promijeni.Zato se u naske, dok se još o dobru imislilo i govorilo, i slušalo i na dobroupućivalo, dobro i primalo. Kad se če-jade tega ostavilo, a ujitilo samo takuli-na, sve je pošlo u krivo.Pokonji je Jozo užo, doduše, rije i dačejade koje gleda svakomu bi dobro,svakomu se sviđe, svakomu ugodi, nevaja nikomu, a najmanje samomu sebi.Da bi negda i neđe nešto pošlo po do-bru, a đe se dobru ne da, govorijo jepokonji Jozo, čejade prema potrebinegda mora bi i protiv sebe. Đe se lijepa

riječ ne prima, treba i zalaja.Svuđe se i u svako brijeme, dobro moreprimi, ako se srcem prima i drugi idrugovačiji. Zaludu sve lijepe riječi,zaludu svi darovi… Đe srce ne otvori vra-ta, govorila je pokonja Januka, nijedna ipamet neće umje zatvori…A đe smo mi danaske? U sebe domanijesmo, jer da jesmo, bilo bi nam neštoostalo od dobra u kojemu smo alevavanis onijem koliko smo znali, umjeli i ima-li… oću rije ne znali, ne umjeli, nemali, ajope smo imali voju bi boji…Pripovijeda Mato kako je osamdesetijebijo u jednemu selu, u našemu suśedst-vu, u drugoj državi, đe su čejad bila korogovi u vreći. Nije bilo vele kuća, a nijese znalo ni ko s kijem govori ni ko s kijemne govori.S izvora u selu imali su svi vodu u kući,svak je imo svoju gumu, ali kako izvornije bijo veliki, jeti su svi imali problema.Jedan bi je pušto u sebe u vrtu, drugi jene bi imo u sebe u banji ili zahodu.Vode ne da nije bilo što je nije bilo dosta,vengo radi tega što je svak gledo samosebe. A po duši gledajući, kaže Mato,činjelo mu se da je toj čejadi bilo milijeda drugi nema vengo da on ima.Kadarke je jednu večer svrnuo u to selo,doćero vino i rakiju, u priči je s tijem sej-anima spomenuo zašto ne napravu, aBog je danaske do i cimjenta i žejezakoliko goj treba, veliki bazen, stavu sa-tove za mjerenje potrošnje vode, koju itako i tako nikomu ne plaćaju, a da bi seznalo koliko ko troši. I ponaša li se judski.

Nakon što su musvašta izvikali, na-jpotje su ga išćerali izsela, tako da više nig-da tamo nije nogomkročijo. On je reko datamo, kadarke suncezađe, nije dobro nikučku, a nekmoli če-jadetu zaj.Jane kaže, a kako bi oni drugovačije živjeli da neživu u jubomori, a? Boje i umrije u jubomori ven-go živje u jubavi…Tako je bilo u temu selu u našemu sušedstvu os-amdesetije, a – drži Pero – nije ništa boje ni unaske danaske. U vijeku kadarke je svakomu svedano što more, Bože mi prosti, zamijeni i njegovu„pamet“, pa i sakri njegovu dibjinu, ali…I čudima teknike ne da se naša „pamet“. Ne dase i gotovo!I neće se da. Prije će propanu sva njezina čudavengo taka naša „pamet“.Zato, žali Bože, kaže Mato, jedino koga danaskeu naske moreš svaki dan sres je mržnja i jubomo-ra. Sve se i svakomu pušta na voju. Nije to onobrijeme kadarke se moglo ču onu, bezazlenu:- Dvije te voje.Čejade, koje je u dobru raslo, vazdarke je činjeloonoliko koliko je znalo i umjelo, s onijem što jeimalo i đe je bilo. Đe se u dobru ne raste, svako-mu se zlu treba nada...Negda je svaka riječ naše starije čejadi, što je do-bru otvarala a zlu zatvarala vrata, bila izvaganaprije vengo je izgovorena, jer je čejade pazilo nasve, a ma baš na sve!, dok se danaske sipje lisipje... I što je najgore - nikoga nije briga ni za tošto sipje, ni što more bi śutra. A nije ga briga zatošto misli da je sve od njega počelo. I da ova i vakadanašnjica nigda pasa neće. A ono što on mislida ne vaja, i jonako ga nije briga s kime je, kad,đe i zašto počelo.Đe je taka „pamet“ od svega jača, nije čudo štosmo još u ratu. A sad u kojemu, ajde znaj…Govorijo je pokonji Jozo, pa su mu se rugali:- Čejade koje ne razumije kučji pogled, neće nig-da razumje ni njegovo lajanje.

55GlasGrada - 646 - petak 4. 8. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.

Tekstov i za objavu pr imaju se do sr i jede, najkasni je do 10 sat i .

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Gore-dolje / Pošto je samo na tržniciGore-dolje / Pošto je samo na tržniciGore-dolje / Pošto je samo na tržniciGore-dolje / Pošto je samo na tržniciGore-dolje / Pošto je samo na tržniciSvake subote u Jutarnjem listu objavljuju specifičan jezični sav-jetnik u obliku stripa i na svoj, malo otkvačen, način. Piše, crta ilektorira, kako piše uz prilog, Josip Sršen.Mišljenja smo da su ti savjeti zanimljivi, ali i simpatični na svojnačin pa ćemo ovdje prenijeti njih nekoliko, naravno samo tek-stualni dio pa evo:GORE-DOLJE“Ako se popnem gore pa siđem dolje napravio sam više poslanego što je potrebno. Ne zato što je ovo već dovoljno naporanposao, već zato što su riječi gore i dolje u tom slučaju suvišne. Uglagolima popeti se i sići smjer je već određen. Penjati se značiići gore, silaziti znači ići dolje. Dovoljno je reći popeti se odnosnosići. Tako je. Dovoljno je reći, ne moram to i učiniti.POŠTO JE SAMO NA TRŽNICI“Pod utjecajem srpskoga jezika, u hrvatskom se vremenski prilogpošto nažalost prečesto rabi umjesto veznika budući da, sobzirom na to da, kako, jer pa čitamo rečenice poput: pošto jediplomirao, uspio se odmah zaposliti. A to je pogrešno. Spomenutiprilog smije stajati isključivo u značenju “nakon što”, dakle :na-kon što je diplomirao, uspio se odmah zaposliti. Želimo li upotr-ijebiti veznik, ispravno je reći: budući da je diplomirao/ s obziromna to da/kako, jer je diplomirao, uspio se odmah i zaposliti. Aprilog pošto? Rabimo ga isključivo na tržnici i sličnim mjestimakao pošto je salata, pošto prodajete kupus i sl.?” K.T.

UDRUGA DVA SKALINA - Ispravak: Umjesto cvijeća na grobnašeg susjeda Balda Jarka, 300 kuna prilažu Kate Brailo,Marina i Nikša Viđen. U spomen na pok. Duška Asića, ocanašeg kuma Vinka, umjesto vijenca obitelj Ćorić prilaže 400kuna. U spomen na pok. majku našeg Iva Špalete, umjestovijenca, stanari zgrade Od Izvora 61- Mokošica prilažu 400kuna. XX Jadran Laguna donacija 100 kuna (obustava). PeroĐuraš pomoć 600 kuna. U spomen na dragog susjeda ĐuraVeselića, 350 kuna prilažu stanari zgrade A3 Gorica. Umjestovijenca za pok. majku naše kolegice Snježane Matić, 400kuna prilažu Dječji vrtići Dubrovnik. U spomen na pok.Marinu Vuletić, umjesto cvijeća, 400 kuna prilaže obitelj ŽivkaŠandića. Germania Sport d.o.o. donacija 2664 kune. Zah-valjujemo vaterpolistu Pavu Marković što je odigrao dobitnilistić za „Dva skalina“. Umjesto cvijeća za pok. MarijaPetrušića, 300 kuna prilaže Pero Maldini. U spomen na gos-pođu Katicu Đurović, obitelj Mašanović prilaže 200 kuna.Obitelj A. i B. Mojaš donacija 120 kuna. U spomen na MarinuVuletić, 300,00 kuna prilaže obitelj Miljanić. Vuković BrailoMarija donacija 300 kuna. Obavještavamo sve svoječlanove,prijatelje i sve ostale pravne i fizičke osobe da zbogprivremenog preseljenja u O.B. Dubrovnik (Studij sestrinst-va) tekstove za uplate do daljnjega možete javiti na: 095368 9227. Hvala na razumijevanju.

UDRUGA RINA MAŠERA - U sjećanje na Vlada i Katu Vla-hović umjesto cvijeća prilaže Marina Viđen 300 kuna.

UDRUGA SLATKI ŽIVOT - U spomen na pok. oca našegkolege Olivera Vučkovića, umjesto vijenca, osoblje kuhinjei restorana Neptun Terrace prilaže 700 kn. Iskreno zahval-jujemo na pomoći koja pomaže našu ustrajnu borbu za nor-malnim životom djece. IBAN udruge HR8824840081102653928, a dostava teksta na 098 732 800.

FRANA ČESKA PAVLOVIĆ, 1933.NEDJELJKA DOBROSLAVIĆ, 1933.MARE ŠPILJ, 1933.MARIJA GOLJC, 1934.ANĐELIJA KORDA, 1940.MIJO DABO, 1941.

SLAVKO GOJŠINA, 1941.ĐURO VESELIĆ, 1942.ANA KEKEZ, 1942.CVIJETO PAVLIĆ, 1948.IVANKA KOMLENAC, 1958.MARIJANA MATKOVIĆ, 1964.

OGRANAK MATICE HRVATSKE U DUBROVNIKU

Posebna akcija prodaje knjigaPosebna akcija prodaje knjigaPosebna akcija prodaje knjigaPosebna akcija prodaje knjigaPosebna akcija prodaje knjigaOve godine Matica hr-vatska obilježava 175.godišnjicu osnutka.Tom prigodomOgranak Matice hr-vatske u Dubrovnikupripremio je posebnuakciju prodaje knjigapo cijenama sniženimod 50 - 90%. Knjige semogu kupiti u prostorijama Matice hrvatske (Između polača 28)svakim radnim danom od 9-13h.

56 GlasGrada - 646 - petak 4.8. 2017.

misao

tjedna Ivan

S.Turgenjev

Istina koja nije izrečena u pravo vrijeme gora je od laži

TURISTIČKO VIJEĆE TURISTIČKE ZAJEDNICE DNŽ

Novi vizualni identitetTurističko vijeće Turističke zajednice Dubrovačko-neret-vanske županije na sjednici održanoj u četvrtak, 27.srpnja 2017. ,u Stonu odabralo je novi vizualni identitetTurističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županijeodnosno destinacije Dubrovnik rivijera. Odabiru novogznaka prethodila je temeljita priprema natječaja s Hr-vatskim društvom dizajnera, objava i provedba javno-pozivnog natječaja i odabir najboljih rješenja pristiglihna natječaj. Najbolji rad, po ocjeni Ocjenjivačkog sudaNatječaja za dizajn vizualnog identiteta Turističke zajed-nice Dubrovačko-neretvanske županije, bio je rad podnazivom AMBLEM autorskog tima Prospekt iz Rijeke(Nikola Šubić, Martina Vasilj i Mile Kušić). Nakon dogo-vora s Turističkom zajednicom Dubrovačko-neretvan-ske županije autorski tim je doradio nagrađeni rad iizradio nekoliko prijedloga za izbor. U odnosu na na-građeni rad promijenjen je samo naziv/ime „Dubrovnik& AROUND“ je zamijenjeno s „Dubrovnik rivijera / Du-brovnik Riviera“. Znak nije mijenjan i ostaje u izvornomrješenju autorskog tima.

Odabrani vizualni identitet bazirase na sustavnom rješenju izvede-nom iz raspoznavanja vodećihobilježja Županije, a u kojima sepreklapa percepcija turista igrađana. Ta vodeća obilježja suzatim povezana s, kako autorikažu, «ikonama», odnosno sim-bolima koje su zajedničke i sa-mom Gradu Dubrovniku i čitavojŽupaniji: sunce, zidine, brodovi ilađe, poljoprivredni proizvodi,otoci te more/voda. Svakoj od tih«ikona» pridružen je po jedangrafem – jednostavna linearna for-ma – čime je razvijen grafički jezikrješenja krovnog znaka i njegovihmutacija u primjenama za pojedi-na područja Županije, ali i za sve druge primjene poput kulturnih institucija ilitematskih parkova. Sustav grafema dovoljno je razumljiv i vizualno koherentan,pri čemu je naročito zanimljivo kako nastaju različite priče ispričane vrlo sažetimvizualnim i simboličkim jezikom. Taj aspekt projekta pruža mogućnost za daljnjurazradu. Rješenje je grafički dovoljno reducirano da bude lako primjenjivo u raznimformatima i kontekstima, a pri tome zadržava čitljivost i prepoznatljivost.

PISCI I PJESNICI NA IGRAMA

Pjesme DragaGlamuzine

U sklopu popratnogfestivalskog progra-ma Pisci i pjesnici naIgrama prema kon-ceptu Mani Gotovac,publici će se pred-staviti Drago Gla-muzina svojomzbirkom pjesamaEverest, u subotu, 5.kolovoza u 22 sata uatriju palače Sponza. U scenskom čitanju kojedonosi ova pjesnička večer na 68. Igrama, uzsamog autora koji će ujedno i interpretirati vlas-tite stihove, sudjelovat će glumci Anja Đurinovići Ranko Zidarić.

NAJPOZNATIJI ROCK HITOVI OVOG PETKA NA TRGU MARINA DRŽIĆA - VALAMARRIVIERA SVE POSJETITELJE BABINOG KUKA „ČASTI“

Koncert Motar Banda uzgosta Vedrana Ljubenka

Dugo toplo Ljeto u Valamaru na Babin kuk donosi obilje glazbe izabave za sve generacije i ukuse. Koncerti poznatih domaćihglazbenika, kino pod zvijezdama, marš Gradske straže... Sljedećikoncert na programu održat će se već ovaj petak kada će du-brovački Motar Band na Trgu Marina Držića (ispred hotela Tirena)od 21 sati zvesti obrade poznatih rock hitova 70-ih i 80-ih godinaprošlog stoljeća, a kao gost će im se pridružiti i Vedran Ljubenko.

Koncert će za sve posjetitelje biti besplatan te će biti osiguran besplatan parking.Motar Band čine glavni vokal Marko Perkušić, Davor Zečević na bas gitari, gitarist ipjevač Željko Mihočević, Mladen Harmat na klavijaturama te bubnjar Antonijo GrdovićŠćele. Motar Band čini skupina dugogodišnjih glazbenika iz Dubrovnika, a veže ihzajednička ljubav prema glazbi i zabavi te istinska želja za sviranjem dobrog blues-a,pop-a i rock-a. Njihov repertoar sadržava neka od najpoznatijih svjetskih izvođača ibandova kao što su Eric Clapton, U2, Dire Strates, ZZ Top, Lynyrd Skynyrd, ali i onihdomaćih poput Bijelog Dugmeta, Majki i Divljih Jagoda. Iz Motar Banda poručuju davole odličnu zabavu, a mi vas pozivamo da ne propustite odličnu rock svirku ovogpetka na Babinom kuku! Odnosi s javnošću Valamar Riviera d.d.

OVE NEDJELJE

Nastup Ibrice Jusića

U organizaciji Grada Dubrovnika i Turističkezajednice grada Dubrovnika, u nedjelju, 6. kolo-voza, u 22 sata, ispred crkve sv.Vlaha nastupitće Ibrica Jusić.