1GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

2 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

PRIJEDLOG

Promijeniti naziv Trgu oružjaPromijeniti naziv Trgu oružjaPromijeniti naziv Trgu oružjaPromijeniti naziv Trgu oružjaPromijeniti naziv Trgu oružjaJedina povijesna osoba koja je dugovremena bila u službi DubrovačkeRepublike (nije bila rodom iz Dubrovnika),po mom osobnom mišljenju zaslužuje trgpo svom imenu je Ivan RabljaninJe li vam poznato koliko ima trgova (poljana) unutarzidina? Pretpostavljam da nećete moći odmah odgo-voriti na postavljeni upit. Počnimo nabrajati najvećeili najpoznatije. To su: poljana Marina Držića, polja-na Nikolice Bunića (u lokalnom žargonu poznatijakao „puiška pjaca“), poljana Ruđera Boškovića („je-zuitska“), poljana Ivana Gundulića, poljana PaskojaMiličevića (kod velike Onofrijeve fontane). To je većpet poljana (trgova), a postoje još tri: trg pred Lužom(U rimsko doba nazivao se je forum. Nekadašnji javniobjekt pod trijemom koji je srušen u potresu 1667.Nalazio se je pred crkvom sv. Vlaha.), poljana Mrtvozvono (crkveno zvono koje je premješteno na neka-dašnju crkvu u blizini srušenu također u potresu, asvojim zvukom označavala je nečiju smrt u Gradu,zato je poljana nazvana „mrtvo zvono“ i naposljetku„trg oružja“. Ukupno osam poljana ili trgova. Oovome posljednjem trgu bit će više riječi. U stvari,razlog tome nazivu vrlo je jednostavan. Na „plat-formi“, tj. s južne strane tvrđave Revelin nalazilo seje nekoliko topova većeg ili težeg kalibra koji su „va-trom pokrivali“ eventualni prodor neprijateljskih bro-dova u gradsku luku. Citiram dva kraća teksta iz kn-jige „Utvrđenja grada Dubrovnika“ autora LukšeBeritića.„Na tom prostoru (pred Revelinom – nap. D.R.) svedo konca Republike stajalo je nekoliko teških ko-mada artiljerije. Taj prostor se ponekad u kasnijevrijeme nazivlje i trg oružja (Piazza d’armi). Taj nazivkao ime jednog trga susrećemo gotovo u svimutvrđenim gradovima“ (...) „Godine 1724. sa togbastiona (sv. Margarite – nap. D.R.) skinute (premješ-tene su) dvije velike lijepe kolubrine (tip topa s dug-ačkom cijevi – nap. D.R.) i prenesene na takozvanitrg oružja (Piazza delle armi) ispod Revelina.“

Međutim, nigdje nema postavljene ka-mene ploče s navedenim (povijesnim)nazivom kako je uobičajeno unutarGrada. To znači, da navedeni prostorkod tvrđave Revelin nema SLUŽBENInaziv iako se navodi u nekim planovi-ma grada Dubrovnika. Treba li zadržati(vojni) povijesni naziv ili mu dati (mirn-odopski), primjereniji naziv odnosnoime po nekoj povijesnoj osobi koja jepo nečemu „zadužila“ naš grad!?Poznato mi je, da se razmatralo da tajprostor (lijep vidikovac na gradsku luku,tvrđavu sv. Ivan, lukobran „kaše“ itd.)dobije ime po Papi Ivanu Pavlu. Kakoznamo jedan dio ulice u Gružu nazivljese obalom pape Ivana Pavla, a na grad-skom zvoniku postavljena je spomenploča u svezi njegove posjete Du-brovniku. Smatram da je time iskaza-na počast njegovoj Svetosti. Tko bionda zaslužio da trg podno tvrđaveRevelin dobije drugo ime. Jedina pov-ijesna osoba koja je dugo vremena bilau službi Dubrovačke Republike (nijebila rodom iz Dubrovnika), po momosobnom mišljenju zaslužuje trg posvom imenu je IVAN RABLJANIN.(Znam da postoji istoimena ulica unu-tar zidina.) Mogu navesti da je on u sebisjedinio „vojno-mirnodopsko“ znanje ivještinu jer je istovremeno bio ljevačtopova i crkvenih zvona za potrebe Du-brovačke Republike. Radno mjesto aliujedno i mjesto stanovanja bilo mu jena prvotnoj tvrđavi Revelin koja je kas-nije po nacrtima i modelu vojnoginženjera Ferramolina izmijenila izgled.Inače, ljevaonica topova i zvona naRevelinu osnovana je 1463. godine.Ivan Rabljanin (nepoznat datum rođen-ja) 8.10.1504. godine podnosi molbuza prijem u službu Dubrovačke Repub-

like u svojstvu ljevača topova i zvona.Nakon testa, tj. izrade prvoga topaprimljen je u službu 15.4.1505. godineza koju je radio sve do svoje smrti18.5.1540. godine.Ljevaonica Ivana Rabljanina nakon jošnekoliko izrađenih topova do sredinelistopada 1506. godine, postala jeubrzo poznata u tadašnjem svijetu, paje topove, koje je on lijevao, Republikaprodavala u južnu Italiju i Španjolsku.Naime, tehničku i umjetničku stranu(unutrašnjost cijevi zavojito udubljena,a na vanjskom dijelu cijevi bili su ukras-ni ornamenti, reljefi i natpisi) savršenoje svladao Ivan Rabljanin. Izlio je mnošt-vo topova svih tada poznatih vrsta.Lijevao je za Republiku, za privatnebrodovlasnike, te za neke tvrđave u Ital-iji, dakako uz dozvolu dubrovačkevlade. Danas se više ne može utvrditikoliko je topova on salio. (...) Nije iskl-jučeno da su u nekim tvrđavama u Ital-iji još i danas sačuvani neki njegovi top-ovi.„Ivan Krstitelj Rabljanin svakako je pri-padao krugu uglednih građana Repub-like, pa mu je suvremeni Dubrovnikodao priznanje imenom jedne ulice ustarom dijelu grada. Ivanovo znanje,vještina i zanat mnogo su pripomoglisigurnosti i obrambenoj moći Du-brovačke Republike“. (Informacije sukorištene iz knjižice Vladimira Mul-jevića: „Ljevač zvona i topova: IvanKrstitelj Rabljanin. - Rab, 1990.).Na osnovu povijesnih informacija (ar-gumenata) iznio sam moje mišljenje,zašto bi se „Trg oružja“ preimenovaou Trg Ivana Rabljanina te postavljan-jem kamene ploče sa službenim na-zivom na tom mjestu.

Damir Račić

PREŽIVJELI SMO RANJAVANJE ZAHVALJUJUĆISV.NIKOLI I SV.LEOPOLDU (2)

Obične nebuloze i podvaleObične nebuloze i podvaleObične nebuloze i podvaleObične nebuloze i podvaleObične nebuloze i podvalePoštovani gospodine ViolićKao prvo drago mi je da ste dobili blagoslov i zaštitunašega sveca u vašim teškim trenucima.Drugo moram vas ispraviti u ime istine i naših čitatelja usvezi njegovog životopisa kojeg ste opisivalia ne odgo-varaju istini. Točno je da je rođen u Herceg-Novom12.5.1866 preci-djed porijeklom iz Zakučca Omiš zase-lak Mandići po crkvenim knjigama,koje ne spominjeteveć su po vama došli iz Bosne? a majka Zarević a pra-vo joj je prezime Carević. Ime majke nije Carolina većDragica. Inače istina je da potiću iz stare katoličke obiteljito vam je točno. Takozvani povjesničari iz Crne Gore usvojim knjigama najprije govore o Mandićima dobrimsrbima što su obične nebuloze i podvale,a kasnije ihamenuju u dobre Bokelje,ne spominjajući nigdje njiho-vo porijeklo kao i vi. Ne želim u te zablude ulaziti jer mije sve jasno gdje to vodi, već ovim putem zamolila binaše čitatelje pogotovo vas gospodine Violiću da na-jprije provjerite informacije odakle dolaze prije nego ihnapišete. Hvala na razumijevanju. S poštovanjem

Ane Carević Dubrovnik

DUNEA

Općini Slivno odobreno 1,9 milijuna kuna EUOpćini Slivno odobreno 1,9 milijuna kuna EUOpćini Slivno odobreno 1,9 milijuna kuna EUOpćini Slivno odobreno 1,9 milijuna kuna EUOpćini Slivno odobreno 1,9 milijuna kuna EUsredstava za izgradnju reciklažnog dvorištasredstava za izgradnju reciklažnog dvorištasredstava za izgradnju reciklažnog dvorištasredstava za izgradnju reciklažnog dvorištasredstava za izgradnju reciklažnog dvorištaDonesena je Odluka o financiranju zaprojektni prijedlog ‘’Reciklažno dvor-ište Pižinovac – Lovorje’’, obavijestilisu iz Ministarstva zaštite okoliša i en-ergetike. Iznos odobrenih bespovrat-nih EU sredstava, osiguranih krozOperativni program Konkurentnost ikohezija 2014.-2020., je 1.899.922,57kuna, odnosno 85 % prihvatljivih trošk-ova projekta koji ukupno iznose2.235.203,03 kuna. Nositelj projektaje Općina Slivno, a pripremala ga jeRegionalna razvojna agencija DU-NEA.Uspostavom reciklažnog dvorišta un-aprijedit će se odvojeno prikupljanjeotpada na području Općine Slivno.

Projektom se planira izgradnja i opre-manje samog dvorišta, kao i promo-tivna kampanja usmjerena prven-stveno na građane, ali i turiste, kakobi se podigla razinu svijesti o potrebi,ali i postojanju infrastrukture zaodvojeno prikupljanje otpada.U idućih 40-ak dana očekuje se pot-pisivanje Ugovora između OpćineSlivno, kao korisnika, s posredničkimtijelima razine 1 i 2, odnosno Ministar-stvom zaštite okoliša i energetike iFondom za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost, a nakon toga ipočetak provedbe projekta. Otvaran-je reciklažnog dvorišta predviđeno jekrajem iduće godine.

3GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992

mARKETIN

DALEKO OD REFORMI, DALEKO OD TRŽIŠTA

Uhljebi, politički podobni, ljenčine...Uhljebi, politički podobni, ljenčine...Uhljebi, politički podobni, ljenčine...Uhljebi, politički podobni, ljenčine...Uhljebi, politički podobni, ljenčine...Potrebno je smanjiti bespotrebnu državnu upravu,ukinuti sve poreze osim PDV-a, revidirati ine mirovine,ukinuti državne potpore i subvencije te povećati kazneza zloupotrebu ovlastiKad bi se otpustilo ine uhljebe, revidiralo ine mirovine nestečene radnim stažem već upitnim invaliditetom (evidentnose u Hrvatskoj pojam invaliditet kao i pojam sudjelovanje unekom događaju tipa ratu mogu itekako ekstrapolirati) teukinule ine državne potpore i subvencije, zapuštena zemljištabi se stavila u funkciju brzinom svjetlosti.Zašto bi itko iz državne uprave kao i ikoji primatelj privilegiranemirovine stavio zemljište u funkciju i mučio se poštenim radomkad može sjedati fino debelo zaštićen kolektivnim ugovorom ilisvojom ulogom u držanju neke stranke na vlasti. Pa nisu ludi.Pa kod nas nitko do sada nije napravio cost benefit analizutijela državne uprave pa ukinuo nepotrebna, a kamoli da seprati produktivnost po radniku u tijelima državne uprave. Kakoje većina ljudi zaposlena u istima, pa nisu ludi ulazit u rizičniopustošeni porezima privatni sektor pa stavljati zemljišta ugospodarsku funkciju, zar ne?Također zašto bi ikoji poljoprivrednik se mučio obrađivati zem-ljište kad može živjeti od potpora i subvencija. Pa lakše je trak-torima blokirati zemlju i iznuditi TUĐI novac iz proračuna negoistražiti tržište, vidjeti što je konkurentno na tržištu da možeuspjeti u našem podneblju i tome slično. Pa nisu ludi probatisaditi nešto osim kukuruza ili eventualno platiti policu osiguranjaili eventualno natkriti zemljište jer onda stranački vođe se ne biimali sa kime slikavati SVAKE GODINE dok mi građani sluša-mo jedno te isto svake godine: ˝ovakvu nepogodu nismodoživjeli sto godina˝. Također stranačkim vođama konvenirateško ekonomsko tupilo našeg naroda jer onda mogu svakegodine inim glupanima dati tuđi novac putem potpora i sub-vencija u zamjenu za glasove. Onima koji to još nisu shvatilinovac u proračunu je tuđi novac te država nije neko trasce-dentno biće koje altruistično dijeli novce već novci se u ovomnašem socijalističkom smeću od države uzimaju od sposob-nih i dijele uhljebima, politički podobnima i ljenčinama. I to neuzima se malo nego se uzima u tolikoj mjeri da Vam se neisplati raditi odnosno što više radite više hranite državne parazite(da ne ulazim dublje u ekonomiju osim progresivnog oporezi-vanja dobiva se i više inih nameta).I onda je ljudima lakše izvoditi poganske rituale umjesto darevidiraju svoje poremećene vrijednosti koje su u našoj zemljipostale norma. Postalo je norma potapšati uhljeba po ramenui reći mu ˝Bravo dobro si se uvalio˝ umjesto javno ga prozvati,postalo je norma pljuvati poduzetnika (pod tim mislim pošteneljude koji su do novca došli radom a ne u sumnjivim privatiza-cijama nakon rata) umjesto pružiti mu ruku i čestitati.Pa da sumiram, primarno treba revidirati vrijednosti društva(države) te sami Kršćani trebaju više proučavati Bibliju kojuevidentno većina (osim one dječje u formatu slikovnice) nijeotvorila. Kad bi se slijedile ispravno interpretirane judeo kršćan-ske vrijednosti, naravno u kombinaciji sa radom na stjecanjuznanja ne samo za vlastiti interes već znanja o makro stvarima,vjerujem da bi problemi u ovoj zemlji bili manjih razmjera (dak-le ne implicira samo vlasništvo neke obveze već i biti živ im-plicira ine obvezne, kako moralne tako i nastojati ne biti šupl-joglava tabula rasa koja guta ine demagogije). Zatim treba

smanjiti big brother ogromninpotrebni državni aparat (ova-ko ad hock treba ukinuti mini-starstvo turizma jer turizam jetercijarna gospodarska djelat-nost te turizam spada podministarstvo gospodarstva,zapravo veći je broj ministar-stava koja treba ukinuti negozadržati) kao i ukinuti kolek-tivne ugovore u tijelima iste.Korisno je i reći da treba uki-nuti i kvote za žene u Saborujer privilegije nisu ravno-pravnost nego, kako samoime kaže, privilegije, ujedno tonije demokratski (ovo je di-gresija no trebalo jespomenut). Zatim dalje trebarevidirati kome se i zbog čegadijeli novac iz proračuna te tomora biti non stop transparent-no. Te konačno ljudi bi trebalishvatiti da jedino kapitalizamna podlogama dobrih vrijed-nosti funkcionira te da je soci-jalizam i ine frakcije istog in-herentno loš te implicira krađutuđeg novca i njegovu dis-tribuciju drugome u ime tolikozloupotrebljivanog javnog in-teresa (često, u skladu sa ljud-skom prirodom naravno, onikoji imaju pristup novcu, dak-le državnici, najprije namiresebe, svoje glasače, pa opetsebe i svoju obitelj pa tek ondabace ono malo za državne po-trebe). Da bi ljudi neke svaribili sposobni shvatiti trebalo binapraviti digresiju na reformuobrazovanja te nedostatakkritičkog razmišljanja, no mis-lim da se svijest o tome poče-la razvijati među masama. Beztoga nećemo moći isprati so-cijalističko uhljebski oportunis-tički mentalitet kao niti parti-cipirati u ustavnoj demokracijikoje nema bez intelektualnihvještina (pri tome ne mislim natendenciozne knjiške moljceveć na kritičko promišljanje)kao i participatorskih.I kad bi se sve navedeno do-godilo i sprovelo, po mom sk-romnom mišljenju, gospo-darstvo bi procvalo i nekret-nine, kako zapuštene tako i nezapuštene, bi bile u funkciji.Bilo u funkciji krova nad

glavom novih mladih obiteljikoje bi ostajale u Hrvatskoj, bilou gospodarskoj funkciji.Bilo kakvi daljnji udari nadžepove građana i poduzetni-ka su pljačkanje već opljačkan-og naroda. Moja krilatica jeporeze treba ukidati dok uhl-jebe potjerati. No ja sam hu-manista pa trebalo bi im ipakdati rok od godinu dana dasteknu neku vještinu odnosnonauče nešto raditi, jer ipak uprivatnom sektoru da se kakostekne tako i zadrži radno mjes-to, treba nešto i znati raditi.Ujedno treba i naći terapeutada izdržite milijun i jedan stresukoliko ste poduzetnik, doktakvih stresova u državnimaparatima nema jer ukolikouserete štiti vas kolektivni ugo-vor kao i vjerojatno veza prekokoje ste upali, zar ne?Ministar zdravstva je odlučiopredložiti dodatne namete i natelefone, još malo plaćati ćemoi zrak. No najprije naši političarisu odlučni da nas vrate na kon-je i kočije jer auto je zbog pore-za preskupo za imati i to svezbog pranja mozga o prevelikojkoličini CO2 dok su sami zn-anstvenici ustvrdili da je razinaCO2 nikad manja, no CO2 jesamo još jedna krinka za do-datne poreze (kao zamisliteeko porez) također planiraju ida nam dignu mobitele i tele-fone jer telefoniranje namjer-avaju proglasiti ni manje ni višenego luksuzom kao i uvestiporez na taj veliki luksuz kojiimaju i u Indijskim favelama.Ma sve samo da zadrže svojelopovske plaće kao i foteljesvojim prijateljima i mirovine ipotpore svojim glasačima. Toje razlog zbog kojega su poš-teni ljudi koji su možda i ušte-dili nešto novca, zapustili svo-ja zemljišta. Pa tko bi u ovomsocijalističkom paklu ulagaonormalan dok s druge stranetko bi kupio tu zemljište osimza turističke svrhe, sudeći porazvoju događaja u zadnje vr-ijeme čak ni za to!Dok se ne sprovedu debelepromjene i reforme sve višezemljišta pa i kuća će biti za-pušteno. No eto kad preuzmelokalna uprava te kuće i zeml-jišta onda će uhljebi imati uzplaće još i dodatni stambeniprostor. Zaslužuju kad takonaporno rade i kad nam jezemlja u ovakvom ekonom-skom blagostanju (za glupaneovo je sarkazam). DM

4 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJASRĐ JE GRAD

Prešućene „sitnice“ - UNESCO i DubrovnikPrešućene „sitnice“ - UNESCO i DubrovnikPrešućene „sitnice“ - UNESCO i DubrovnikPrešućene „sitnice“ - UNESCO i DubrovnikPrešućene „sitnice“ - UNESCO i DubrovnikNovi zaključci Odbora za svjetsku baštinu pri UNESCO-u sasjednice u Krakowu bacaju svjetlo na nisku razinu kompetencija iukazuju na to da se pitanje Dubrovnika već dugo, ali i dalje ne želirješavati na Dubrovniku adekvatan i dostojan načinNa sastanku gradonačelnika GradaDubrovnika Mata Frankovića s po-moćnikom ministrice kulture Repub-like Hrvatske Davorom Trupkovićem ipročelnicom Konzervatorskog odjelau Dubrovniku Žanom Baća, održanom21.rujna, vezano uz definiranja proši-renja zone zaštite (buffer zona) gradaDubrovnika kao zaštićene svjetskebaštine, jedna je „sitnica“ ipak namjer-no prešućena.Naime, Odbor za svjetsku baštinuUNESCO-a, na svom 41. zasjedanjuu Krakovu, koje je trajalo od 2. do 12.srpnja 2017. godine, nakon pregledadostavljenih dokumenata upućujenatrag Republici Hrvatskoj predložene

manje modifikacije granica (bufferzonu) povijesne jezgre Dubrovnik kakobi:„Detaljno objasnila korišteni metodološ-ki okvir i obrazložila predstavljene gran-ice (obrisa) buffer zone, kroz priloženukartografsku, grafičku i fotografsku do-kumentaciju, a osobito s obzirom nazaštitu relevantnih vizualnih odnosa(veza) upisanog dobra s njegovimokruženjem.Razjasnila kako i do kada će Plan up-ravljanja biti dovršen te dopunjen po-trebnim regulatornim mjerama i mjera-ma upravljanja koje će omogućiti buff-er zoni da učinkovito djeluje kao na-dodani (dodani) sloj zaštite upisanog

dobra.I konačno, kako bi ograničili prolaz i sidrenje brodo-va, jahti i brodica u obalnom području između pov-ijesne jezgre i otoka Lokruma (osim u slučaju malihbrodova za prijevoz putnika na otok Lokrum)“.Drugim riječima, Odbor za svjetsku baštinu vratio jena doradu ono što je Republika Hrvatska dostavilavezano uz poboljšanje statusa Grada Dubrovnika kaodijela svjetske zaštićene baštine. Ne zaboravimo daje utvrđivanje nove buffer zone, kao ispunjavanjeostalih prijedloga bio obveza RH zaključno do 1. vel-jače 2017. (!), no ono što se u Krakowu predstaviloupravo je doživjelo pravi – debakl!Nepoznavanje osnova metodološkog pristupa, pre-spora dinamika rada i implementiranja ključnih novihstrateških dokumenta, kao i nepoštivanje nove regu-lacije morskog pojasa između Grada i Lokruma,zapravo bacaju svjetlo na nisku razinu kompetencijaza bavljenje ovakvom problematikom, a jednako takoukazuju na to da se pitanje Dubrovnika već dugo, alii dalje ne želi rješavati na Dubrovniku adekvatan idostojan način. Ono što ostaje na kraju jest gorakokus istine da UNESCO više skrbi o našoj baštininego mi sami! KLGB Srđ je Grad

MOST NEZAVISNIH LISTA

O problemu graničnog prijelaza MetkovićO problemu graničnog prijelaza MetkovićO problemu graničnog prijelaza MetkovićO problemu graničnog prijelaza MetkovićO problemu graničnog prijelaza MetkovićNikola Grmoja objasnio je da treba razmisliti o tome da se ovajGP pomakne prema Bosni i Hercegovini te da ne smijemo zbogžurbe da što prije uđemo u schengen, što je svima u interesu,pristati na jednu nepovoljnu situaciju, za građane Metkovića i zasami GradSaborski zastupnik Mosta nezavisnihlista Nikola Grmoja u Hrvatskom sab-oru tražio je stanku kako bih podsje-tio na problem graničnog prijelazaMetković na koji je više puta i na ra-zličite načine upozoravao.„Problem je jako velik i radi se o ve-likom novcu koji je potrošen nagranični prijelaz koji ne može biti ufunkciju, koji je nefunkcionalan i nakojem je već bilo nekoliko nezgoda.Uloženo je 20 milijuna kuna na lokacijikoja je neprimjerena, koja je previšeblizu samom centru grada Metkovića

u kojem su već i sada gužve,“ istakn-uo je Grmoja.Naime, još u travnju 2014. tadašnjigradonačelnik Božo Petrov pisao jesvim nadležnim službama, Ministar-stvu financija, Ministarstvu prometa iostalima, upozoravao je da taj granič-ni prijelaz, odnosno lokacija koja jeizabrana nije dobra. Nudio je alterna-tivu, lokaciju Đumruk, koja je bližasadašnjoj lokaciji graničnog prijelaza,međutim to nije uvaženo. Nije bilonikakve reakcije, nastavila se gradan-ja graničnog prijelaza i nova gra-

donačelnica Katarina Ujdur također je slala dopise.„Unatoč svemu navedenome Vlada RH je dala 20 mili-juna kuna za granični prijelaz na neadekvatnoj lokaciji.I da stvar bude gora taj je granični prijelaz loše tehničkiizvela. Kao Gradska uprava grada Metkovića inzistiralismo da taj granični prijelaz ne dobije uporabnu doz-volu i do danas je nije dobio jer je loše izveden,“ dodaoje.Nikola Grmoja objasnio je da treba razmisliti o tome dase ovaj GP pomakne prema Bosni i Hercegovini te dane smijemo zbog žurbe da što prije uđemo u schen-gen, što je svima u interesu, pristati na jednu nepovol-jnu situaciju, za građane Metkovića i za sami Grad.Podsjetio je i na obećanje ministra Butkovića o izgrad-nji spoja Metkovića sa autocestom kao i novog Mosta.Osim toga, upozorio je i na probleme stanovnika uliceMarka Marulića koji žive u svojevrsnom getu i podsjetiona dva sastanka koja je imao sa ministrima Kovačom iStierom. Iako se radi o osjetljivom pitanju, pomjeranjagranica, treba ga svakako otvoriti radi ljudi koji žive uulici Marka Marulića.

Most nezavisnih lista

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Park Gradac nije u dobrom stanjuPark Gradac nije u dobrom stanjuPark Gradac nije u dobrom stanjuPark Gradac nije u dobrom stanjuPark Gradac nije u dobrom stanjuPut me neki dan nanio do parka Gradac. Lijepo je vidjeti u ribn-jaku crvene ribice, ali nije lijepo vidjeti betonsko postolje s drven-om klupom. U našemu Gradu, vjerujem, ljepše izgledaju zajed-no drvo i kamen. Ne vjerujem da bi puno koštalo obložiti beton-sko postolje kamenim pločama. Ovdje su u pitanju dvije klupe.

Ova druga je poviše zahoda koji nijeu funkciji. A bilo bi dobro kada bise i to učinilo. Isto tako, na sred sre-dine je još jedna klupa. Zašto klupeu tom dijelu nisu postavljene ona-ko kako su nekad bile postavljene?Dokaz tomu je jedna koja je ostalana samom kraju šetnice, uza ska-

line. Ono što me najvišezaprepastilo, a možete i Vividjeti na fotografiji, je zidkoji je propao. Dio kamen-ja je popadao prema samo-stanu na Dančama. Ako seništa ne učini pola šetniceće propasti dolje premamoru i bit će puno većitroškovi. O opasnostima dai ne govorim.Zdravko Trojanović Trojo

5GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

Tjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske upravedubrovačko-neretvanske zabilježeno je 20 promet-nih nesreća u kojima su dvije osobe smrtno strad-ale, a sedam ih je lakše ozlijeđeno, dok je 11 promet-nih nesreća bilo s materijalnom štetom.Provodeći mjere kontrole prometa policijskislužbenici su protiv počinitelja prometnih prekršajapoduzeli 687 represivnih mjera od kojih izdvajamo309 mjera poduzetih zbog prekoračenja brzine, 101mjera poduzeta zbog nepropisnog zaustavljanja iparkiranja, 58 prekršaja zbog ne korištenja sigurnos-nog pojasa, 24 mjere zbog nepropisnog pretjecan-ja i 26 mjera poduzetih prema vozačima koji suvozilom upravljali pod utjecajem alkohola.Europski dan bez poginulih u prometu – rezultatiakcijeU četvrtak, 21. rujna na području Policijske upravedubrovačko-neretvanske proveden je projekt ED-WARD - Europski dan bez poginulih u prometu.Tijekom akcije, policijski službenici prometne policijepojačano su nadzirali sve prometne prekršaja, aposebna pozornost je bila usmjerena premaprekršajima vožnje pod utjecajem alkohola, nepro-pisne brzine i korištenje sigurnosnog pojasa. Utvrđe-na su ukupno 102 prometna prekršaja od kojih 14zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa, 33 prekršajanepropisne brzine, 34 prekršaja nepropisnogzaustavljanja i parkiranja i jedan prekršaj zbogvožnje u alkoholiziranom stanju.

HNS - LIBERALNI DEMOKRATIDUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE

Unutarstranački izboriUnutarstranački izboriUnutarstranački izboriUnutarstranački izboriUnutarstranački izboriDubrovnik, 25. rujna 2017. – Predsjedništ-vo Dubrovačko-neretvanske županijskeorganizacije HNS-a donijelo je odluku opokretanju procedure unutarstranačkihizbora. Izbori će se prvo provesti popodružnicama do sredine listopada, anakon toga će se izabrati i novo vodstvona županijskoj razini. Cijeli proces trebaobi biti gotov do sredine studenog.„Prema Statutu HNS-a nakon lokalnihizbora kreće se u izbore na razinipodružnica i županijskih organizacija.Ujedno će se na županijskoj izbornoj sk-upštini izabrati i delegati za Sabor HNS-a, a koji će sudjelovati u izboru novogvodstva stranke što također očekujemokrajem ove godine“ – izjavio je nakonsjednice Predsjedništva aktualni pred-sjednik županijskog HNS-a, Valentin Duj-mović.Osim pripreme za održavanje izbornih sk-upština na dnevnom redu sjednice pred-sjedništva bili su i izvješće o stanju u žup-anijskoj organizaciji, ali i stanje na nacio-nalnoj razini, gdje je posebno pohvaljenouspješno pokretanje kurikularne reformes mrtve točke.„U svakoj Vladi u kojoj je sudjelovao HNSje provodio bitne projekte. Tako je HNSpokrenuo projekt izgradnje autocesta, alii projekt legalizacije bespravno izgrađenihgrađevina koji je bio od iznimne važnostiza gotovo svaku obitelj u Hrvatskoj. Sadaje to projekt obrazovne reforme koji seizravno tiče naših najmlađih i njihovebudućnosti“ - rekao je Dujmović i nagla-sio kako je upravo kurikularna reformaključni projekt kojeg HNS želi ostvariti uovom mandatu. ŽO HNS-a DNŽ

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Poziv građanima da predlože lokacije za 24-satniPoziv građanima da predlože lokacije za 24-satniPoziv građanima da predlože lokacije za 24-satniPoziv građanima da predlože lokacije za 24-satniPoziv građanima da predlože lokacije za 24-satninadzor brzinenadzor brzinenadzor brzinenadzor brzinenadzor brzine

Manje oružja -Manje oružja -Manje oružja -Manje oružja -Manje oružja -manje tragedijamanje tragedijamanje tragedijamanje tragedijamanje tragedijaTijekom ponedjeljka, 25.rujna, građa-nin s područja Dubrovačko-neretvan-ske županije policiji je dragovoljnopredao veću količinu minsko-ek-splozivnih sredstava i to automatskupušku, tri ručne bombe, 560 koma-da raznog streljiva, tromblonsku minui 250 g baruta koje su, prema pravili-ma struke, zbrinuli policijski službeniciza protueksplozijsku zaštitu. I ovomse prilikom zahvaljujemo svim građ-anima koji su do sada prepoznaliznačaj akcije „Manje oružja - manjetragedija“ i vratili oružje i streljivo tetime otklonili opasnost iz svoje oko-line, a sve druge građane pozivamoda slijede njihov primjer te ih pod-sjećamo kako i dalje mogu bez vre-menskog ograničenja predati zabran-jeno i dozvoljeno oružje i streljivo.Naglašavamo da se protiv njih nećepokretati prekršajni niti kazneni pos-tupak, dovoljno je da se obratenajbližoj policijskoj postaji ili na broj192, nakon čega će policijskislužbenici u civilu doći na dogovorenomjesto i preuzeti opasna sredstva.

PS za odnose s javnošću PU dubrovačko-neretvanske, Andrijana Biskup

Obzirom da je nepropisna i neprilagođenabrzina i dalje glavni uzročnik prometnih nes-reća s najtežim posljedicama Policijska up-rava dubrovačko-neretvanska kontinuiranimprovođenjem raznih preventivnih i repre-sivnih aktivnosti nastoji u što većoj mjeripodići razinu svijesti kod vozača u odnosuna brzinu, ali i poštivanje ostalih prometnihpropisa kako sudionici u prometu ne biugrozili svoju sigurnost i sigurnost ostalihsudionika u prometu. Tako će prometnapolicija Policijske uprave dubrovačko-neret-vanske 18./19. listopada provesti 24-satnipojačani nadzor brzine. Policija nadzorbrzine provodi na lokacijama za koje procjen-juje da su pogodne, ali ovom prilikom pozi-vamo građane da nam od danas do 12. lis-

topada 2017. g. predlože i lokacije za kojeoni smatraju da je potrebno nadzirati brzinu.Svoje prijedloge s naznakom „Prijedloglokacije nadzora brzine“, građani mogudostaviti na sljedeće načine:- elektroničkom poštom na adresu dubro-vacko-neretvanska@policija.hr- telefonom na broj 020/443-051 (od 8 do16 sati)Nakon analize svih dostavljenih prijedlogagrađana, biti će izabrane lokacije pogodneza nadzor brzine. Akcija će se provoditi kon-tinuirano, na velikom broju lokacija u nasel-jenim mjestima i izvan njih pri čemu će sekoristiti svi raspoloživi uređaji za nadzorbrzine i maksimalno raspoloživi brojpolicijskih službenika.

KLUB PRIJATELJA LOKRUMA

Smeće na LokrumuSmeće na LokrumuSmeće na LokrumuSmeće na LokrumuSmeće na Lokrumutreba uklonititreba uklonititreba uklonititreba uklonititreba uklonitiSmeće na stijenama na ponti od Portočane bi smjelo biti u Rezervatu Lokrum -poruke su koje dobivamo posljednjihdana od zaljubljenika Lokruma i naših ekoaktivista.Prošli vikend smo se zaputili u našu već65 Eko patrolu ove godine i zaista seuvjerili u istinitost navoda.Rezervat Lokrum ovako nešto ne smijedozvoliti s obzirom da je rezervatzaštićene prirode i što ga osim nas zal-jubljenika posjećuje svakodnevno na sto-tine turista i gostiju.Nadamo se da će inspekcijske službeučiniti sve da Rezervat Lokrum bude uis-tinu rezervat odnosno “otvoreni muzejprirode i kulture” kako ga neki našiuvaženi građani Grada zovu!

Predsjednica Kluba prijateljaLokruma, Jadranka Šimunović

ZELENI FORUM, EKO FON

Sječa borova u PrapratnuSječa borova u PrapratnuSječa borova u PrapratnuSječa borova u PrapratnuSječa borova u PrapratnuNe dozvolite sječu 100 godišnjih borova na plažiPrapratno - poruke su koje dobijemo odogorčenih mještana Prapratno ovih dana na našZeleni telefon Eko fon 020 453 850. Naimemještani su uznemireni jer im neki njihov mješta-nin bez dozvole sječe zdrave 100 ljetne boroveoko plaže Prapratno. Odmah smo po dojavamareagirali i na Općinu Ston i na centar 112 i na PUDubrovnik... s nadom da se isto odmah zaustavi-lo. Inače u posljednje vrijeme naš zeleni telefonEko Fon je zatrpan dojavama naših sugrađana

kako se u našem Gradu i DNŽ malo u zad-nje vrijeme pridaje važnost prirodi, pa jetako na rijeci Ombli ispod starog mosta,kod izvorišta rijeke, ovih dana izlivena većakoličina nafte, zatim kako se kanalizacijakoja istječe u more užasno čuje na južnojstrani Lokruma, nedaleko Mrtvog mora tekako se nemilice sijeku vrijedni zdraviborovi kod Bogišićeva parka... Gdje suinspekcijske službe Grada i DNŽ koje bitrebale brinuti o vrijednim prirodnim resur-sima našeg Grada i DNŽ pitamo se?

Voditeljica Eko fona,Jadranka Šimunović

6 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

DURA, GRAD DUBROVNIK I TZ GRADA DUBROVNIKA

Kulturno zabavni program u ljetnikovcu GučetićKulturno zabavni program u ljetnikovcu GučetićKulturno zabavni program u ljetnikovcu GučetićKulturno zabavni program u ljetnikovcu GučetićKulturno zabavni program u ljetnikovcu GučetićTZ GRADA

Svjetski dan turizmaSvjetski dan turizmaSvjetski dan turizmaSvjetski dan turizmaSvjetski dan turizmaTuristička zajednica grada Du-brovnika u suradnji sa Dubrovačkimsimfonijskim orkestrom, u srijedu,27.rujna, ispred crkve sv.Vlaha, pri-godnim koncertom popularnihskladbi organizirala je proslavumanifestacije Svjetski dan turizma.Dubrovački simfonijski orkestar, podravnanjem Slobodana Begića, nakoncertu ispred crkve sv. Vlaha iz-veo je teme iz poznatih filmova i TVserija kao što su Kum, Titanik,James Bond, Miris žene, Igra prijes-tolja, zanimljive kompozicije pos-većene glazbi vječnih Beatlesa iSantane, Libertango Astora Piaz-zolle, a trubljač Džemal Cakić nas-tupio je kao solist u poznatim sklad-bama Sway, Volare i New York, NewYork. SM

Dubrovačka razvojna agencija DURA u surad-nji s Gradom Dubrovnikom i Turističkom zajed-nicom grada Dubrovnika u sklopu EU projekta„2nd Chance“ financiranog iz URBACT III pro-grama organizira kulturno zabavni programispred ljetnikovca Gučetić koji će se održat od28. do 30. rujna 2017.Osim glazbenog programa i kino projekcijaodržat će se i radionica vizualne umjetnostišvedskog kolektiva SIMKA namijenjena djeci imladima, budućim umjetnicima i entuzijastima.Na radionici će se koristiti različite tehnike imaterijali te izrađivati „skulpture“. Kolektiv SIM-KA, u sastavu Simon Haggblom i Karin Lindpostoji preko 12 godina, a u svojemu radu bavese istraživanjem granica javne umjetnosti i skulp-ture pri čemu upotrebljavaju različite medije; odvidea do izvedbenih umjetnosti. Njihove radovemožemo pronaći diljem Švedske i Europe; urazličitim muzejima i galerijama, ali i u javnimparkovima i zatvorima te drugim neuobičajen-

im mjestima. Ova radionica ostvaruje se usuradnji s UNSEEN - Mini film festivalom.Također, u sklopu programa održat će se i“IGRE NA NAŠKI“, dječje i rekreacijsko –za-bavne igre.Igre su timske te su natjecateljskog tipa.Ekipe se mogu prijaviti pola sata prije počet-ka igara. Svaku ekipu treba činiti 6 članovamješovitog uzrasta od 6 do 12godina.Mreža 2nd Chance bavi se rehabilitacijomnedovoljno iskorištenih zgrada i znamenito-sti u gradovima s ciljem osiguravanje pros-tora za zajedničko dobro. Projekt ima za ciljdoprinijeti razvoju ljetnikovca Gučetić u Rije-ci dubrovačkoj kao središta društveno-kul-turnog i zabavnog sadržaja te mjesta ak-tivnog djelovanja građana čijim se progra-mom kontinuirano potiče razvoj zajednice.Ulazak na sva događanja je slobodan, a uslučaju lošeg vremena program se odgađado daljnjeg.

DEBLOKADA DUBROVNIKA I OSLOBAĐANJE JUGA HRVATSKE

Posljednje pripreme za 25. obljetnicuPosljednje pripreme za 25. obljetnicuPosljednje pripreme za 25. obljetnicuPosljednje pripreme za 25. obljetnicuPosljednje pripreme za 25. obljetnicuKoordinacijski sastanak povodom pripreme svečanosti obilježavanja25. obljetnice deblokade Dubrovnika i oslobađanja juga Hrvatskeodržan je u ponedjeljak, 25.rujna, u Maloj vijećnici.Osim gradonačelnika Grada Dubrovnika MataFrankovića, zamjenice Jelku Tepšić i OrlanduTokić te privremenu pročelnicu Marijetu Hladi-lo, sastanku su prisustvovali čelnik Proved-benog Stožera za svečanost obilježavanja 25.obljetnice deblokade Dubrovnika, zapovjednikHrvatske kopnene vojske, general-pukovnikMate Ostović, kao i kontraadmiral, zapovjed-nik Hrvatske Ratne mornarice Predrag Sti-panović sa suradnicima te predstavnici udru-ga proisteklih iz Domovinskog rata. ČelniciProvedbenog stožera svečanosti obilježavanja25. obljetnice deblokade Dubrovnika obišli su isve lokacije na kojima će se program odvijati,a nakon finalnih usuglašavanja isti će uskorobiti objavljen. Uz nazočnost visokih državnih ivojnih uzvanika bogatim dvodnevnim progra-

mom dostojno će se obilježiti četvrt stoljeća od deblokade Du-brovnika u Domovinskom ratu. Svečanost će započeti u sub-otu, 28. listopada prijemom ratnih zapovjednika iz Domovin-skog rata, dok će se središnji dio programa s mimohodom pov-ijesnom jezgrom i brojnim drugim događanjima održati u ned-jelju, 29. listopada.

GRADONAČELNIK S POMOĆNIKOM MINISTRICE KULTURE

O definiranju „buffer“ zoneO definiranju „buffer“ zoneO definiranju „buffer“ zoneO definiranju „buffer“ zoneO definiranju „buffer“ zoneNastavno na potrebu definiranja proširenja zone zaštite (buff-er zona) sukladno preporukama Izvješća Misije UNESCO-a i očitovanja Ministarstva kulture gradonačelnik GradaDubrovnika Mato Franković sa suradnicima održao je 21.ruj-na sastanak s pomoćnikom ministrice kulture Republike

Hrvatske Davorom Trupkovićem ipročelnicom Konzervatorskog odje-la u Dubrovniku Žanom Baća.Naime, upravo iz razloga proširen-ja buffer zone krajem prošle god-ine Gradsko vijeće Grada Dubrovni-ka donijelo je zaključak o pokretan-ju izmjena i dopuna Prostornog pla-

na uređenja Grada Dubrovni-ka i Generalnog urbanis-tičkog plana Grada Dubrovni-ka.Potrebno je stoga detaljnoutvrditi granice buffer zone teiste ugraditi u važeću prostor-no-plansku dokumentacijukako bi se nastavila izradapojedinih urbanističkih plano-va uređenja poput UPU-astambenog naselja za bran-itelje na Nuncijati, odnosnopropitala mogućnost gradn-

je na drugim lokacijama unutarzone zaštite. U cilju izmjena pros-torno-planske dokumentacije s jas-no pripisanim kriterijima i paramet-rima daljnje gradnje, a na podlozivažeće dokumentacije izradit će seStudija utjecaja na baštinu (Heri-tage Impact Assessment) za većidio obuhvata proširene zaštitnezone u kojoj bi se u budućnostimogle pojaviti potrebe za većimizgradnjom, poput Nuncijate iBosanke ili manjeg dijela Ploča uzmagistralu. Na današnjem sas-tanku dogovoreno je formiranjeposebnog tijela koje će činitistručne službe Ministarstva kulture,Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije i Konzerva-torskog odjela kako bi se koor-dinirale sve gore navedene ak-tivnosti.

7GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

8 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Obilježen Dan policijeObilježen Dan policijeObilježen Dan policijeObilježen Dan policijeObilježen Dan policijeNa prigodnoj svečanosti u Policijskoj upravi dubrovač-ko-neretvanskoj načelnik Ivan Pavličević obratio seuvaženim gostima i djelatnicima te se u uvodnom dije-lu govora prisjetio 43 poginula branitelja ove Policijskeuprave koji su svoje živote položili na oltar DomovineNakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća ispredSredišnjeg križa na gradskom groblju Boninovo uDubrovniku i polaganja cvijeća na grobovima pog-inulih pripadnika policije, dana 27. rujna, položeni suvijenci i zapaljene svijeće kod spomenika poginulimpripadnicima policije ispred zgrade Policijske upravedubrovačko-neretvanske.Molitvu je predvodio policijski kapelan don Ivo Borićkoji je, čestitajući blagdan zaštitnika sv. Mihovila, zah-valio policijskim službenicima za sve što čine slijedećisv. Mihovila u obrani dobra od zla.Uz predstavnike Policijske uprave dubrovačko-neret-vanske, vijence su položili i svijeće zapalili izaslanstvaŽupanije dubrovačko-neretvanske, Grada Dubrovni-ka i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskograta.Na prigodnoj svečanosti u Policijskoj upravi dubrovač-ko-neretvanskoj načelnik Ivan Pavličević obratio seuvaženim gostima i djelatnicima te se u uvodnom dije-lu govora prisjetio 43 poginula branitelja ove Policijskeuprave koji su svoje živo-te položili na oltar Domo-vine.Posebno se zahvaliosvakom policijskomslužbeniku i djelatnikuPolicijske uprave te ruk-ovoditeljima bez čijegtruda i zalaganja ne bis-mo bili jedna od najus-pješnijih policijskih upra-va koja je I ove turističkesezone ostvarila iznimanstupanj sigurnosti kakonaših sugrađana tako Ibrojnih turista koji nasposjećuju. Zahvalio se icjelokupnoj lokalnoj

zajednici i njenim institucijama s koji-ma godinama uspješno surađujemo.Naglasio je da će I u budućem raduustrajati na uskoj suradnji s jedinica-ma lokalne samouprave, posebiceGradom Dubrovnikom, a poglavito narješavanju problema prometa. Takođ-er je istaknuo kako će mu nit vodilja ubudućem radu biti bilo javnosti I rje-šavanje problema građana s krajn-jim ciljem da se građani osjećaju sig-urno.Svoje obraćanje prisutnima načelnikPavličević završio je čestitkom Danapolicije svim policijskim službenicimajoš jednom naglasivši kako je sig-urnost građana naš najvažniji zadataki obaveza.Zbog iznimnih rezultata rada i zalagan-ja načelnik Policijske uprave Ivan Pav-ličević javno je pohvalio 19 policijskihslužbenika. Oni su: Ivan Rokinger iBernardo Vukušić iz Službe kriminal-ističke policije, Častimir Perić, Gabr-ijel Jurković i Ivica Kunica iz Policijskepostaje Ston, Marko Mohač i Tomis-lav Matović iz Policijske postaje Gru-da, Stanko Kežić i Goran Oršulić iz

Policijske postaje Metković, JuricaGalić i Danijel Pranić iz Postajegranične policije Metković, DraganGlamuzina i Drago Tolja iz Policijskepostaje Ploče, Ivo Andrić, DarioStarčević i Jurica Ivanković iz Postajeprometne policije Dubrovnik, IvicaMaleš i Ivica Miletić iz Postaje pomor-ske policije Dubrovnik i Manuela Špol-jar iz Postaje aerodromske policije Čil-ipi.Obilježavanje Dana policije nastavilose na Pilama prezentacijom opremekoju policija koristi u svakodnevnomradu. Brojni zainteresirani građani idjeca imali su priliku vidjeti opremu zauzimanje otisaka prstiju, specijalističkuopremu za detekciju i uklanjanje ek-splozivnih naprava, zatim naprave iubojita sredstva koja se pronalaze, apredstavljaju opasnost za građane,službeno vozilo za prijevoz uhićenihosoba, uređaje za mjerenje brzine,službeni motocikl, vozilo za presretan-je i nadzor brzine. Posjetitelji su moglidobiti korisne informacije o mjeramasamozaštite, odnosno korisne savjetekako zaštiti sebe i svoju imovinu.

Obilježavanje Dana policijenastavlja se i na sam danSv. Mihovila, u petak, 29.rujna, kada će se u Sports-koj dvorani u Dubrovnikuodržati malonogometniturnir i natjecanje u stoln-om tenisu između ekipaove Policijske uprave.Istog dana, u crkvi sv. Mi-hajla u Lapadu, održat ćese svečano misno slavlje spočetkom u 10 sati.

PS za odnoses javnošću

PU dubrovačko-neretvanske,

Andrijana Biskup

ŽURNE SLUŽBE GRADA DUBROVNIKA

Najavljena nova ulaganjaNajavljena nova ulaganjaNajavljena nova ulaganjaNajavljena nova ulaganjaNajavljena nova ulaganjaSastanak s predstavnicima Gradskog društvaCrvenog križa Dubrovnik, Društva prijatelja du-brovačke starine, Javne ustanove RezervatLokrum, Turističke zajednice Grada Dubrovni-ka i Zavoda hitne medicinske pomoći na temurezultata projekta “Crveni križ u Gradu” kojegprovodi Gradsko društvo Crvenog križa Du-brovnik, održao je 21.rujna gradonačelnik MatoFranković. Osim izvješća o navedenom projek-tu razgovaralo se i o budućim projektima i ula-ganjima kojim bi se postigla još veća razinaopremljenosti i spremnosti svih žurnih službiGrada Dubrovnika.Na održanom sastanku gradonačelnik Frank-ović pohvalio je rad i djelovanje žurnih službina području Grada ističući kako svojim djelo-vanjem i radom svakodnevno pridonose većojsigurnosti svih stanovnika i gostiju Dubrovnikate kako će Grad Dubrovnik i dalje podržavatinjihove projekte i programe, uključujući ulagan-ja u novu opremu.Prema riječima gradonačelnika Frankovića,

Grad Dubrovnik u proračunu za 2018.godinu planira financijska sredstva zanastavak, ali i proširenje projekta Grad-skog društva Crvenog križa Dubrovnik“Crveni križ u Gradu” koji se uspješnoprovodi od 2015. godine.Projekt “Crveni križ u Gradu” provodiose tijekom tri ljetna mjeseca 2017. god-ine, a članovi Kluba mladih DubrovačkogCrvenog križa svakodnevno su dežuraliod 9 do 19 sati, s osnovnom medicin-skom opremom, na dvije lokacije na Stra-dunu, na dvije lokacije na otoku Lokru-mu i na Dubrovačkim zidinama, plažiSolitudo – Mandrač i na Stonskim zidi-nama. Plan za 2018. godinu je rezerviratidodatna proračunska financijska sredst-va kako bi se spasilačka služba ustrojilana svim javnim plažama čime bi se po-digla sigurnost na plažama i kupalištima.Gradonačelnik Franković kazao je kakoGrad Dubrovnik nastavlja i s financijskompomoći Zavodu za hitnu medicinsku po-moć u vidu nabavke sanitetskog vozila.“Zavodu za hitnu medicinsku pomoć

doznačili smo sredstva za kupnju jednogvozila, a isto planiramo osigurati i u pro-računu za 2018. godinu. Naš je cilj svakegodine osigurati sredstva za kupnju bar-em jednog vozila hitne medicinske pomoćii tako pomoći u radu hitne medicinske po-moći”, kazao je gradonačelnik Frankovićdodajući kako Grad Dubrovnik nastavljafinancijski pomagati i Općoj bolnici Du-brovnik s iznosom od pet milijuna kuna, aplan je osigurati i desetak stanova za po-trebe Opće bolnice. Na održanom sas-tanku istaknuto je i kako Grad Dubrovnikintenzivno radi na nabavci broda koji bibio opremljen medicinskom i vatrogasn-om opremom kojim bi se osigurala odgo-varajuća i promptna intervencija i na moru.“Brod mora imati mogućnost smještajavećeg broja ljudi i omogućiti neometanoprovođenje akcija vatrogasne postrojbe,ali i drugih hitnih intervencija”, kazao je naodržanom sastanku gradonačelnik Frank-ović ističući kako je riječ o značajnoj, alisvakako neophodnoj investiciji koja će bitiu službi spašavanja i zaštite.

9GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

10 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

OBLJETNICE

Sedamdeseti rođendan „Luke Dubrovnik“Sedamdeseti rođendan „Luke Dubrovnik“Sedamdeseti rođendan „Luke Dubrovnik“Sedamdeseti rođendan „Luke Dubrovnik“Sedamdeseti rođendan „Luke Dubrovnik“Luka u Gružu posljednjih desetak godina stalno ruši rekorde ubroju ticanja brodova, broju putnika i prometu automobila udomaćem i međunarodnom prometu, zaživio je „home-port“...Urednik informativne emisije tipa „Do-godilo se na današnji dan“ će, vjerojat-no, na 277. dan u godini po gregori-janskom kalendaru, 88 dana do krajagodine, podsjetiti slušatelje da je togdana 1668. godine umro veliki ni-zozemski slikar Rembrandt, da je 1957.godine SSSR lansirao „Sputnik 1“, prviumjetni satelit u Zemaljskoj orbiti, da je1958. godine u Francuskoj proglaše-na Peta republika, da je 1965. godinepapa Pavao VI , kao prvi papa, posje-tio SAD i sa govornice UN u New Yorkuuputio apel svijetu za uspostavljanje tra-jnog mira, da je 1970. godine umrlaamerička rock pjevačica Janis Joplin,da je 1977. godine taj dan proglašenSvjetskim danom zaštite životinja.Za pretpostaviti je i da će reći i kako je1947. godine umro Max Planck, nje-mački fizičar koji se smatra osnivačemkvantne teorije za koju je dobio Nobe-lovu nagradu za fiziku 1918. godine,ali, posve sigurno, neće spomenutikako je upravo tog dana i te godine,dakle, 4. listopada 1947. godine Rje-šenjem Vlade FNRJ IV br. 3458/2 os-novano poduzeće Luka i javna skladiš-ta Dubrovnik, a što se uzima kao da-tum rođenja današnje „Luka Du-brovnik“ d.d. s adresom Obala papeIvana Pavla II broj 1 u Dubrovniku. Sto-ga je naša obveza da to kažemo i dana to podsjetimo!Poznato je da je luka u Gružu postoja-la još u desetom stoljeću, u 16. stol-jeću je ovdje bilo brodogradilište, 1832.godine je zaživio pomorski lazaret,1918. godine je bila jedina jugoslaven-ska luka s željezničkom vezom s unu-trašnjošću. Podsjetimo i da je prvi štra-jk u Dubrovniku organiziran u rujnu1934. godine od strane lučkih radnikakoji su tražili potpisivanje kolektivnogugovora jer su uvjeti rada bili nepod-nošljivi (radilo se i po trideset sati bezprekida, mehanizacija i oprema je bilaizrazito loša, a često su bila zapošljav-ana i djeca od 14 godina).Atmosferu života i rada nekadašnjihlučkih radnika u Gružu dojmljivo opisujenovinar Gojko Berić u svojoj prvoj knjiziproze „Smrt u ljetnom Dubrovniku“:“Onih gladnih godina prije rata došla tivamo čitava sila nas Hercegovaca...Gačana, Bilećana, ovijeh iz Popovapolja. Nije bilo dizalica u luci...Jok!Namjesto dizalica bila su naša leđa. IzNikšića je stigao boksit, iz Raše je bro-dovima stizao ćumur, iz Bosne,prugom, drvo. Ćumur smo istovarivaliza firmu „Kuničić and Damić“, a daskuza „Našićku“, tako se ta firma zvala.Znalo je odjednom stići po stotinu va-guna rude i jelove daske. I sve to preb-acuj preko leđa na parabrod. Na leđa,

pa na treći vagun. Na treći vagun, to tije, zemljače, na treći sprat naparabrodu.Puhalo, padalo, ja l’ žeglo... sve je to zanas rabotnike bilo isto. Valjalo je to, zem-ljače, izdurati. Spavali smo po lagerimadaske u luci, lager ti se zove lenj, a samoneki među nama mogli su plaćati konaku Radničkom domu. Onaj ko bi se jedn-om u tri mjeseca zaputio kući u selo davidi svoje stare, moro bi obić još polasela da isporuči pozdrave ostalih.Kad je prošla ona najveća ekonomskakriza što je bila zafatila svijet, počeli smose i mi snalaziti... Veći-na nas je zaradila pen-ziju u luci. Otišlo ih jedosta u invalidsku, ali upravu penziju, kolikoznamo, nije otišaonijedan. Petorica ljudi izKljuča kod Gacka štosu ovđe radila, svi supomrli prije nego sudočekali penziju. Svibolujemo od nakvijeupala, od bubrega,zglobovi i kosti nasbole. Rečemo, vruć ioznojen čovjek pa senalije vode... Ili, ufati gapropuh... i ode, gotovomu sijelo! Ili te znojav-og ufati kiša... i gotov si.Mi smo luci odužilisvoje, u njoj smo drn-dali do kraja.“Nakon ukidanja žel-jezničkog prometa naliniji Dubrovnik – Čapl-jina 1. lipnja 1976. godine, poduzeće jebilo prisiljeno promijeniti poslovnu poli-tiku i investirati značajna sredstva ugradnju 274 metra operativnih obaladubine 10-12,5 m, obalu sa malim ga-zom za privez barki, rekonstruirati obaluPetka za trajektni vez u čijem je sasta-vu bilo i 5.000 m2 parkirališta za prihvatvozila koja su ukrcavana na trajekte,asfaltirati 22.000 m2 obalnih površinaza prihvat putnika, vozila i autobusavezanih za međunarodni putnički prom-et u kružnim putovanjima, izgraditi su-vremeni putnički terminal sa svim po-trebnim servisima za prihvat putnika umeđunarodnom putničkom prometusa 1.500 m2 korisne površine, adapti-rati prostor za prihvat jahta u predjeluparka Gruž, podignuti nova zatvorenaskladišta čvrste građe na površini od7.500 m2, adaptirati obalu u Batahovi-ni za prekrcaj i manipuliranje cemen-tom, podignuti silose kapaciteta 3.200m2. Trebalo je izgraditi specijaliziranorashladno skladište kapaciteta 3.000m2 za smještaj južnog voća, razne sm-

rznute robe i ostalih lakopokvarljivih prehrambenih proiz-voda jer je hladnjača omogućavala tehnološki procesdozrijevanja voća i povrća i bila tada od vitalne važnosti.Instalirane su nove dizalice i mostovi, kupljena motornavozila za otpremu tereta i interni promet... Jednom riječju,investicije - „boli glava“, pa nije čudo da većina nas kojiradimo u „Luci“ blizu četrdeset godina jako dobro pamtito vrijeme velikih kreditnih zaduživanja poduzeća na uš-trb plaća i standarda naših obitelji, a kao neizbježan zalogza perspektivniju budućnost.Još su nam svježa i sjećanja na spaljenu luku tijekomDomovinskog rata kada smo pretrpjeli milijunske materi-jalne štete, kad su naši radnici masovno sudjelovali uobrani grada, a oni s radnom obvezom osiguravali pr-ijevoz žena i djece na slobodan teritorij i prihvat i manipu-laciju humanitarne pomoći za cijeli grad. U pepelu spal-jene luke je bio i dio naših života, spoznaja je bila je preb-olna i dok se vijest širila od Dubrovnika do Istre, suze,očaj i nevjerica su preplavili lučke radnike i članove nji-hovih obitelji, kao i sve one koji su na bilo koji način bili

vezani uz luku i lučko poslovanje. Hoće li lukaikada više prodisati punim plućima? Hoće lise u njoj moći raditi? Hoće li se od nje moćiživjeti?Agoniju je upotpunila krađa građevinskogzemljišta naše Stambene zadruge, slijedilo jedeset neisplaćenih plaća, brojni tehnološkiviškovi krajem devedesetih, sramotna pretvor-ba koja je totalno obezvrijedila rad i pravalučkih radnika, te formiranje dioničkog društ-va 2002. godine.Luka u Gružu posljednjih desetak godina stal-no ruši rekorde u broju ticanja brodova, brojuputnika i prometu automobila u domaćem imeđunarodnom prometu, zaživio je „home-port“... Društvo bilježi zavidne pokazateljeposlovanja u godišnjim financijskim izvještaji-ma, potpisani su koncesijski ugovori s lučkimupravama, na nekorektan način izgubljennatječaj za gradnju Marine u Gružu, iščekujese epilog oko gradnje terminala, a pred namasu zahtjevna investicijska ulaganja.Iskustvo nas uči da su gotovo svi prigodni go-vori i tekstovi protkani dozom nostalgije, do-zom patetike i kritike, ali i završnim optimiz-mom.

Stoga, vedra raspoloženja upućujemo najljepše čestitkepovodom sedamdesetog rođendana ovom poduzećukoje je uvijek imalo posebnu ulogu u životu našeg gradai države, poduzeću u kojemu su cjelokupan radni vijekostvarili naši očevi, braća, rođaci, a u kojemu većina nasradi preko trideset godina. Zahvalnost svim bivšim rad-nicima „Luke Dubrovnik“ i njihovim obiteljima kao i svimprijateljima Luke koji nam pružaju trajnu podršku. Iskrenovjerujemo i nadamo se da budućnost Luke nije upitna ida će sadašnji pozitivni poslovni trendovi postati trajnakonstanta lučkog poslovanja. Želimo da Društvo njegujeslavne lučke tradicije – rad i radničku pravednost, te dapri zapošljavanju širom otvori vrata i pruža podjednakešanse svoj zainteresiranoj i kompententnoj radničkoj dje-ci ovoga grada i njegove okolice. Političku podobnost kaopresudan kriterij za zapošljavanje valja trajno brisati izlučkog rječnika jer je nespojiva s duhom luke, jer je kar-akterno antilučka.Nama starijima, pak, za kraj, dozvolite da se malo pravi-mo važni pred svojim unucima i nećacima činjenicom štoradimo u luci iz prostog razloga jer nam privilegij svakod-nevnog „druženje“ s veličanstvenim kruzerima strašno dižerejting u njihovim očima i često ima veću težinu i od pok-lonjena kinder-jaja ili sladoleda, a taj se neopisiv osjećajsreće ničim ne može platiti! Pozdrav iz Gruža.

Udruga malih dioničara „Luka Dubrovnik“ d.d.

11GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

12 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

RAVNATELJ DRŽAVNE UPRAVE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE NASASTANKU KOD GRADONAČELNIKA

Nova Strategija nacionalne sigurnostiNova Strategija nacionalne sigurnostiNova Strategija nacionalne sigurnostiNova Strategija nacionalne sigurnostiNova Strategija nacionalne sigurnosti

PORUKA MALIM DIONIČARIMA:

Luka Dubrovnik Gradu je od strateškog interesaLuka Dubrovnik Gradu je od strateškog interesaLuka Dubrovnik Gradu je od strateškog interesaLuka Dubrovnik Gradu je od strateškog interesaLuka Dubrovnik Gradu je od strateškog interesaGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji savjetnika za obalne i pomor-ske projekte Pera Kulaša i suradnika u utorak, 19. rujna posjetio je Luku Dubrovnik d.d.gdje se sastao s predstavnicima radnika i malih dioničara.

Gradonačelnik Grada Du-brovnika Mato Frankovićsa suradnicima primio je22.rujna ravnatelja Državneuprave za zaštitu i spaša-vanje Dragana Lozančića ipročelnicu Područnog ure-da Dubrovnik Anu Miličić.Ravnatelj DUZS-a Loza-nčić, koji je na čelo vodećedržavne organizacija zaš-tite i spašavanja ljudi,dobara i okoliša stupio uveljači ove godine, kazaoje kako će se novom Strategijomnacionalne sigurnosti po pitanjusustava civilne zaštite naglasakstaviti upravo na osnaživanje ul-oga gradova i županija kojima ćeDUZS pružiti svu potporu kako biunaprijedili i modernizirali svojesustave.Lozančić je istaknuo važnostpodizanja svijesti o sustavu civil-ne zaštite koja je prema načelusupsidijarnosti, poglavito u seg-mentima protupožarne i civilnezaštite, odgovornost upravolokalne samouprave.Gradonačelnik Mato Franković jeravnatelja Lozančića izvijestio ostanju opremljenosti i stupnjuspremnosti žurnih službi na po-dručju grada te je pritom istakn-uo sve snažniju ulogu Grada Du-brovnika u pružanju sustavne itrajne financijske pomoći instituci-jama poput Crvenog križa, Hr-vatske gorske službe spašavan-ja i Hitne medicinske pomoći zanjihove programe, ali i kroz inves-ticijsko ulaganje u opremu,između čega i za nabavku teren-

skih i sanitetskih vozila odnosnoplovila.Naglasio je kako su Odlukom oustroju gradske uprave poslovizaštite od požara i elementarnihnepogoda, civilne zaštite i posloviopskrbljivanja skloništa te posloviizrade procjena ugroženosti i zaš-tite stanovništva iz komunalnogodjela prebačeni u Upravni odjelza poslove gradonačelnika, upra-vo iz razloga kako bi se ukupnimsustavom civilne zaštite učinko-vitije upravljalo.Gradonačelnik se osvrnuo i naJavnu vatrogasnu postrojbu Du-brovački vatrogasci kazavši kakoje u pripremi novi kolektivni ugo-vor koji će vatrogascima jamčiti veća prava od onih koja su imalido sada.Ocijenjeno je kako su na razinicijelog sustava značajnija pobol-jšanja nužna na polju međusobnekoordinacije između žurnih službiu smislu implementacije suvre-menih komunikacijskih rješenja, au kojem smjeru je Grad Dubrovnikveć poduzeo određene korake.

GRADONAČELNIK GRADA RABA U SLUŽBENOM POSJETUGRADU DUBROVNIKU

Očuvanje spomeničko-kulturneOčuvanje spomeničko-kulturneOčuvanje spomeničko-kulturneOčuvanje spomeničko-kulturneOčuvanje spomeničko-kulturnebaštine i razvoj održivog turizmabaštine i razvoj održivog turizmabaštine i razvoj održivog turizmabaštine i razvoj održivog turizmabaštine i razvoj održivog turizmaGradonačelnikaGrada Raba Ni-kolu Grgurića ipročelnika Up-ravnog odjela zakomunalni sus-tav i zaštituokoliša MatkaKrstačića, primioje u službeni pos-jet, u utorak,26.rujna, gra-donačelnik MatoFranković.Prilikom prijemadvojica gra-donačelnika razgovarala su o projektima gradskih uprava, aposebno su se osvrnuli na projekte očuvanja spomeničko -kulturne baštine i razvoja održivog turizma.Gradonačelnik Franković istaknuo je kako je Dubrovnik jedanod rijetkih gradova koji se može pohvaliti iznimno očuvanomspomeničko-kulturnom baštinom, ali kako najveća zasluga zato pripada Društvu prijatelja dubrovačke starine koje upravlja igospodari cjelokupnim dubrovačkim fortifikacijskim sustavom.Istaknuo je pritom i obnovu Sokol grada, brigu o Stonskimzidinama i obnovu Kneževa dvora u Slanome.Gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić kazao je kako Rab,također, obiluje raznovrsnom baštinom iz različitih povijesnihrazdoblja te da bi voljeli po uzoru na Dubrovnik osigurati kon-stantnu brigu i očuvanje naslijeđa.Osim o projektima i modelima očuvanja spomeničko–kulturnebaštine gradonačelnik Franković i gradonačelnik Grgurić razgo-varali su i o razvoju turizma posebno se osvrnuvši na aktualnuproblematiku s kojom se susreće Dubrovnik u sektoru turizmau posljednje vrijeme.Gradonačelnik Franković je istaknuo kako Dubrovnik uistinumože biti zadovoljan ovom turističkom sezonom koja je pomnogo čemu srušila sve dosadašnje rekorde, ali na žalostpokazala određene nedostatke koje je potrebno što prijezapočeti rješavati kako bi Dubrovnik i dalje ostao jedna odnajsigurnijih i najpoželjnijih turističkih destinacija.

„Tvrtka Luka Dubrovnik od strateškog jeinteresa za Grad Dubrovnik. Ona u prošlostimožda nije uvijek bila tako percipirana, noova gradska uprava na nju gleda drugačije“,poručio je gradonačelnik Franković malimdioničarima. Ponovio je i svoje stavove okosudbine budućeg terminala za brodove nakružnim putovanjima. „Luka Dubrovnik tre-ba graditi i upravljati terminalom, jer svakidolazak stranog koncesionara značio bipropast Luke, kao jedne od najvažnijih tvrt-ki u portfelju Grada Dubrovnika“, odlučanje bio gradonačelnik. U otvorenom razgo-voru predstavnici malih dioničara zahvalilisu gradonačelniku Frankoviću i savjetnikuKulašu, ujedno i predsjedniku Nadzornogodbra ove tvrtke, na inicijativi i dolasku tesu iznijeli svoja promišljanja o budućnostiLuke Dubrovnik. Status Luke Dubrovnik kaosnažne tvrtke koja će budućim ulaganjimaosnažiti svoj poslovni položaj u obostran-om je interesu Grada Dubrovnika, kao na-jvećeg pojedinačnog dioničara, i tijela ovogdioničkog društva.

13GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

SLUŽBENI POSJET GRADU PRIJATELJU RUEIL MALMAISONU

Nastavak zajedničkih projekataNastavak zajedničkih projekataNastavak zajedničkih projekataNastavak zajedničkih projekataNastavak zajedničkih projekataŽUPANIJSKA KOMORA DUBROVNIK

Posjet predstavnika talijanskePosjet predstavnika talijanskePosjet predstavnika talijanskePosjet predstavnika talijanskePosjet predstavnika talijanskegospodarske komoregospodarske komoregospodarske komoregospodarske komoregospodarske komore

Predstavnici talijanske Gospodarske komore na čelu sdirektoricom Paulom Sabella, članom talijanskog sen-ata, Parlamentarne komisije za međunarodnu suradn-ju, Fabriziom Di Stefanom te predstavnicima razvojneagencije specijalizirane za razvoj poduzetništva iz gra-da Chietia, 27. rujna, posjetili su Županijsku komoruDubrovnik.Razgovaralo se o unapređenju odnosa dviju komoraradi boljeg povezivanja gospodarskih subjekata dvijuregija te suradnje na EU projektima. Poseban nagla-sak stavljen je na budućoj suradnji unutar Jadransko-jonske regije kroz suradnju unutar Jadranskog-jonskogforuma gospodarskih komora.O konkretnim mogućnostima gospodarske suradnjegovorila je direktorica Gospodarske komore koja je izd-vojila turizam, kao instrument daljnjeg povezivanja gos-podarskih subjekata obiju zemalja, ali i za kreiranjezajedničkih EU projekata, kao što su na primjer razvojeno-gastro, kulturni, pustolovni, vjerski turizam i slično.Predsjednica Županijske komore Dubrovnik TerezinaOrlić pozdravila je buduću suradnju kroz održive i raz-vojne projekte za malo i srednje poduzetništvo te je nag-lasila važnost valorizacije bogate materijalne i nema-terijalne baštine obiju regija u funkciji turizma. Osim toga,zajednički projekti planira se u sektoru poljoprivrede,ribarstva i školjkarstva, inovacijskih i pametnih tehnologi-ja s posebnim naglaskom na obrazovanje.Hrvatska gospodarska komora zalaže se za konceptdualnog obrazovanja kao jedno od rješenja za usklađ-ivanje sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada.Ponuđena znanja i iskustva partnera iz Italije mogu sekroz EU projekte prenijeti i na područje Dubrovačko-neretvanske županije.

Povodom održavanja trećeg festiva-la u čast Napoleonu i Josephine,zamjenica gradonačelnika JelkaTepšić boravila je u službenom pos-jetu gradu prijatelju Rueil Malmai-sonu. Tijekom trajanja festivala od 19.do 24. rujna posebna pozornost bilaje posvećena gradovima prijateljimakoji su u sklopu festivalskog sajmaimali priliku predstaviti projekte i pro-grame koje zajednički provode usuradnji s gradom Rueil Malmaison.Tom prilikom, gradonačelnik RueilMalmaisona Patric Ollier, istaknuo jekako je suradnja između gradova pr-ijatelja od iznimne važnosti za među-

sobni razvoj te kako ga veseli nas-tavak provođenja zajedničkih pro-jekata i programa.Bogatim festivalskim programom iturističkom ponudom festival Napo-leona i Josephine na kratko je u ovajgrad donio dašak prošlosti, a brojnegoste upoznao s likom i djelom Na-poleona.Podsjetimo, Grad Dubrovnik i fran-cuski grad Rueil-Malmaison Povel-ju o bratimljenju potpisali su u siječn-ju 2011. godine i od tada intenzivnorade na zajedničkim projektima i pro-gramima, a posebno iz sektora tur-izma i kulturne baštine.

NA MEĐUNARODNOM KONGRESU

Slow Food DubrovnikSlow Food DubrovnikSlow Food DubrovnikSlow Food DubrovnikSlow Food Dubrovnikpredstavlja Hrvatsku u Kinipredstavlja Hrvatsku u Kinipredstavlja Hrvatsku u Kinipredstavlja Hrvatsku u Kinipredstavlja Hrvatsku u KiniSedmi međunarodni kongres Slow Food pokretaodržat će se od 29. rujna do 1. listopada 2017. ukineskom gradu Chengduu, prijestolnici gas-tronomije najmnogoljudnije zemlje na svijetu. Nasedmom kongresu Slow Fooda definirat će se novismjer politika pokreta, novi oblici financiranja i or-ganiziranja na međunarodnoj te posljedično i nanacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama. Sveukupno 400 delegata iz90 zemalja imat će pravo glasa, a Hrvatsku će predstavljati voditelj du-brovačkog konvivija Ivo Kara - Pešić, koji će osim na kongresu sudjelovati ina sastancima novosnovane fondacije Slow Food Balkan.Zašto Kina?Danas je otprilike svaki peti stanovnik planeta Kinez, a Kina se suočava srezultatima petnaestogodišnjeg blistavog gospodarskog rasta. Ako je s jednestrane to pomoglo širokim masama stanovništva izaći iz siromaštva, s drugestrane je osiromašilo nasljeđe tradicionalnih obrta, hrane i poljoprivrede tezemlje, potaknulo munjevitu urbanizaciju i brutalno iskorištavanje prirodnihresursa.Zbog svoje ogromne važnosti na svjetskoj pozornici Kina ne može ostatiravnodušna na domaću i međunarodnu situaciju kojoj je potrebna radikalnapromjena smjera. Zahvaljujući iskustvu prehrambenih zajednica širom svije-ta koje čuvaju otpornost lokalnih područja i traže pravičan, harmoničan način

života, mi u Slow Food-u možemo dati skroman dopri-nos u iznalaženju mogućih smjerova koje će se slijedi-ti. To je razlog zašto u Chengduu moramo govoriti oklimi, bioraznolikosti i novom gospodarstvu te predstavitinaše najplemenitije i najambicioznije projekte kako bis-mo pronašli ispravna rješenja za prava mjesta u pravovrijeme.Hrana je ono što nam dozvoljava da živimo i susrećemojedni druge - ona je naš identitet i naš prozor u svijet.Chengdu mora biti odskočna daska za učinkovite odgo-vore na kontradikcije kojih smo danas svjedoci, zaiznalaženje organizacijske dimenzije koja uključujeraznolikosti naših zajednica: od convivia do Terra Ma-dre zajednica, od autohtonog stanovništva do spon-tanih skupina, od mladih do različitih udruga. Kongresje mjesto na kojem ćemo definirati naše stavove, os-misliti naše alternative i horizont naših aktivnosti kakobismo odredili alternativni put naprijed.Za više info: kinookus@gmail

14 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

PREDSTAVNICI TALIJANSKE REGIJE ABRUZZO U ŽUPANIJI

Suradnja na EU projektimaSuradnja na EU projektimaSuradnja na EU projektimaSuradnja na EU projektimaSuradnja na EU projektima

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Održana 2. sjednicaOdržana 2. sjednicaOdržana 2. sjednicaOdržana 2. sjednicaOdržana 2. sjednicaU Velikoj vijećnici održana je 2. sjedni-ca Županijske skupštine na kojoj su,između ostalog, prihvaćeni Izvješće oizvršenju Proračuna, Rebalans Proraču-na za 2017. i Izvješće Župana za prvopolugodište 2017., a usvojen je Glavniplan funkcionalne regije Južna Dalmaci-ja, strateški dokument u planiranjubudućih prometnih rješenja.Među vijećničkim pitanjima našlo se iono o arbitraži tvrtke Razvoj Golf, pričemu je župan Nikola Dobroslavićistaknuo kako ga je takav postupak in-vestitora vrlo neugodno iznenadio tekako ga smatra pritiskom na državneinstitucije, a prije svega na sudstvo.Dodao je i kako se ne smije zaboravitikako je sudstvo neovisno pa su tako svi,uključujući i gospodarstvenike, dužnipostupati sukladno odlukama sudova.Župan je naglasio i kako treba izbjećipolitikantske rasprave na ovu temu, jerće Županijska skupština nakon javnerasprave odlučivati o Izmjenama idopunama Prostornog plana DNŽ, a daje na Županiji da pritom ne povrijedi nitijedan zakon, ali niti pravo građana niinvestitora već se mora, kao i dosada,ponašati odgovorno.Na vijećničko pitanje o rješavanju pitanjaodlagališta otpada, Župan je odgovor-io da je u Prostornom planu DNŽ pred-viđena lokacija Lučino Razdolje i da jeu planu izgradnja odlagališta sukladnosvim europskim standardima. “Projektje to od 50 milijuna eura koji ćemoprovesti poštujući hrvatsko i europskozakonodavstvo, ali isto tako važna je iizgradnja reciklažnih dvorišta u jedini-cama lokalne samouprave, na čemutakođer, uz pomoć EU fondova, inten-zivno radimo”, zaključio je Župan.Prilikom obrazlaganja Prijedlogapolugodišnjeg izvještaja o izvršenju Pro-

ŽUPAN SE SASTAO S RAVNATELJEMDUZS-A

O poboljšanju ustrojaO poboljšanju ustrojaO poboljšanju ustrojaO poboljšanju ustrojaO poboljšanju ustrojacivilne zaštitecivilne zaštitecivilne zaštitecivilne zaštitecivilne zaštiteŽupan Nikola Dobroslavić primio jeravnatelja DUZS-a Dragana Lozančića sasuradnicima. Na sastanku se razgovaraloo iskustvima nakon ovogodišnjih požara,načinima na koje bi se ustroj civilne zaš-tite mogao poboljšati i o eventualnom ob-jedinjavanju sustava dojavljivanja, kao jed-nog od segmenata u poboljšanju cjelok-upnog sustava. Također, utvrđeno je daje okosnica sustava za sve ugroze vatro-gastvo, koje funkcionira dobro. Župan jenaglasio potrebu trajne brige za opreman-je vatrogastva i postrojbi civilne zaštite teje istaknuo potrebu formiranja jedne jav-ne vatrogasne postrojbe na Korčuli.

računa DNŽ za 2017.istaknuto je da je Pro-račun za 2017. godinuplaniran u iznosu od 624milijuna kuna, a u prvompolugodištu je izvršeno286 milijun kuna, odnos-no 46 posto. Župan Do-broslavić je rekao kako topokazuje odgovornoposlovanje. “Proračun je realan, njime zadovol-javamo potrebe svih naših proračunskih ko-risnika i ovaj Izvještaj pokazuje da znamo gos-podariti i čuvati sredstva Županije te da nas-tavljamo raditi odgovorno kao i dosada.”, re-kao je Župan.Vijećnici su usvojili i Rebalans Proračuna za2017. godinu, čime je izvorni Proračun za 2017.uvećan za 18.216.000 kuna pa sada iznosi642.223.000 kuna. “Kao što je vidljivo iz pr-ijedloga Izmjena Proračuna, nema puno odstu-panja u odnosu na izvorni Proračun, što poka-zuje da je ono što smo planirali bilo realno i daje Proračun odraz naših realnih potreba.”, re-kao je župan Dobroslavić.U svom Izvješću o radu za prvih šest mjeseciove godine, župan Nikola Dobroslavić istakn-uo je kako je radio na provođenju programaŽupanijske skupštine i strateškim pitanjima zaŽupaniju: ” S Europskom komisijom je pot-pisan ugovor o dodjeli 357 milijuna eura zanaš strateški projekt – Pelješki most, koji ćebiti sufinanciran u iznosu od 85 posto. ŽUC jeu poboljšanje cestovne infrastrukture uložio18,5 milijuna kuna. Provodili smo brojne kred-itne programe za poljoprivrednike, vinare i vi-nogradare, male i srednje poduzetnike. Pona-jbolja smo hrvatska županija u iskoristivostisredstava iz EU fondova što dokazuje 79 EUprojekata, od kojih izdvajam Centar kompe-tencija za agrume i Poduzetnički inkubatorPloče. Agencija za gospodarenje otpadom jeishodila projektno-tehničku dokumentaciju zaŽupanijski centar za gospodarenje otpadom“Lučino Razdolje”, idejni projekt za izdavanjelokacijske dozvole, elaborat zaštite okoliša iidejni projekt i elaborate zaštite okoliša za pre-

tovarne stanice. Pripremljeni su projekti objed-injenog hitnog bolničkog prijema i Dnevnebolnice u Dubrovniku te Dnevne bolnice u Met-koviću, a u tijeku je izgradnja doma za djecu spoteškoćama u razvoju, projekta ukupne vr-ijednosti 4,4 milijuna kuna. U provedbi je i pi-lot-projekt navodnjavanja Donje Neretve, pro-jekta od vitalnog značaja za dolinu Neretve”,istaknuo je Župan predstavljajući svoje Izvješćeo radu. Dodao je i kako je ova županijska vlast,u cilju doprinosa demografskoj politici, svimučenicima prvih razreda osnovnih škola koji-ma je osnivač financirala udžbenike, a sredst-va su izdvajana i za starije osobe i branitelje.Usvojen je i Glavni plan funkcionalne regijeJužna Dalmacija, iznimno važan dokument kojije podloga za razvoj prometa, prije svega ko-rištenjem sredstava iz EU fondova. Istaknutoje kako je Dubrovačko-neretvanska županijaprva u Hrvatskoj koja donosi ovakav strateškidokument, kojemu je najveća prednost, osimšto donosi mogućnosti prometnih rješenja, dajasno pokazuje održivost projekta, a što jevažno u postupku dodjele sredstava iz EU fon-dova. Županijska skupština je donijela i Akcijskiplan energetske učinkovitosti DNŽ za razdobl-je 2017. – 2019. godine, planski dokument kojije Županija obavezna donijeti sukladno Zakonuo energetskoj učinkovitosti, a kojim se utvrđujeprovedba politike za poboljšanje energetskeučinkovitosti.Između ostalog, u Malostonskom zaljevu jeŽupanijska skupština dodijelila 18 novih konc-esija, Domu zdravlja Metković dana je suglas-nost na Odluku o proširenju djelatnosti na pali-jativnu skrb, a Osnovnoj školi Cavtat dana jesuglasnost za ustupanje prostora škole za po-trebe dječjeg vrtića Konavle.

Zamjenica župana Žaklina Marević i direk-torica Regionalne razvojne agencije DUNEAMelanija Milić održale su radni sastanak sdelegacijom iz talijanske regije Abruzzo. Utalijanskoj delegaciji su bili zastupnik tali-janskog Parlamenta i predsjednik Državnekomisije za regionalnu suradnju i EU pro-grame Fabrizio Di Stefano te direktoricaagencije ASPO i generalna tajnica Gospo-darske komore Chieti dr. Paola Sabella sasuradnicima.Teme sastanka bile su suradnja na EU pro-jektima, razgovor oko zajedničke pripremeprojekata na programima „Kreativna Euro-pa“ te otvaranje natječaja u studenom 2017.i siječnju 2018. godine. Talijanski partneripredložili su i nekoliko konkretnih projekt-nih ideja koje se svojim temama uklapaju u

strategiju razvoja naše županije.Zamjenica Marević predstavila je razvojneprojekte Županije te podijelila iskustva udosadašnjoj uspješnoj suradnji s partneri-ma iz više talijanskih regija. Također, nag-lasila je prednosti brojnih poznanstava i kon-takata ostvarenih kroz zajednički rad na EUprojektima te edukaciju djelatnika.Direktorica DUNEA-e Melanija Milić pred-stavila je rad i projekte Regionalne razvojneagencije Dubrovačko-neretvanske županijete izrazila zadovoljstvo inicijativom talijanskihpartnera koji, kao i mnogi drugi u posljednjevrijeme, prepoznaju DUNEU i Dubrovačko-neretvansku županiju kao kvalitetnog part-nera. Dubrovačko-neretvanska županija i tali-janska regija Abruzzo imaju potpisan Spo-razum o suradnji od 2011. godine.

15GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

ODRŽAN SASTANAK

O tijeku pilot projektaO tijeku pilot projektaO tijeku pilot projektaO tijeku pilot projektaO tijeku pilot projektanavodnjavanja Donjenavodnjavanja Donjenavodnjavanja Donjenavodnjavanja Donjenavodnjavanja DonjeNeretveNeretveNeretveNeretveNeretveŽupan Nikola Dobroslavić održao je radni sas-tanak s gradonačelnikom Metkovića DaliboromMilanom, predstavnikom Hrvatskih vodaMarinkom Galiotom i predstavnikom Ministarst-va zaštite okoliša i energetike Mijom Lekom. Nasastanku je bilo riječi o Nacionalnom pilot projek-tu navodnjavanja Donja Neretva (2797 ha neto),odnosno o trenutnom statusu projekta i mjeramakoje je potrebno poduzeti.Naime, navedeni projekt provodi se u tri faze iuključuje nekoliko velikih zahvata, ukupne je vr-ijednosti nekoliko desetaka milijuna eura, a odvitalna je značaja za Neretvu jer dolinu spašavaod zaslanjivanja.Jedan od najvažnijih dijelova projekta, o kojem jebilo i najviše govora na sastanku, je rješenje pre-grade na Neretvi, čiji su investitor Hrvatske vode.Prema projektu, pregrada na rijeci Neretvi, pro-jektirana u cilju sprečavanja prodora „klina“zaslanjene vode iz nizvodnog toka u uzvodni, bilaje predviđene dužine 30 metara, ali na inicijativugradonačelnika Milana i župana DobroslavićaHrvatske vode su prihvatile prijedlog da se pre-vodnica poveća na 60 metara. Benefit tog pro-jekta je, istaknuto je na sastanku, da će se na tajnačin osigurati i većim brodovima plov premaMetkoviću, a što otvara potencijale za razvoj lukei gospodarski razvoj ovoga kraja.Također, dogovoreno je da će Županija u što sko-rijem roku dati Hrvatskim vodama suglasnost po-trebnu za ishođenje građevinskih dozvola nužnihza projekt sustava javnog navodnjavanja.Investitor projekta sustava javnog navodnjavanjaje, sukladno Zakonu o vodama, Dubrovačko-neretvanska županija, a projekt je podijeljen natri podsustava. Za jedan dio je već potpisan Ugo-vor o financiranju iz Programa ruralnog razvoja,dok će se preostali dio nastojati sufinancirati sred-stvima fondova EU, ali će se i prijaviti na financir-anje putem Program ruralnog razvoja.

U MLINIMA

Prestanak kratkotrajnog onečišćenjaPrestanak kratkotrajnog onečišćenjaPrestanak kratkotrajnog onečišćenjaPrestanak kratkotrajnog onečišćenjaPrestanak kratkotrajnog onečišćenjaNakon kratkotrajnog onečišćenja mora na plaži Mlini u Župi du-brovačkoj koje je utvrđeno 14.09.2017., tijekom devetog ispiti-vanja kakvoće mora prema županijskom Programu, Zavod zajavno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije uzorkovao jedodatne uzorke mora za kupanje 16., 18. i 19. 09. 2017. Rezultatiispitivanja udovoljavaju uvjetima Uredbe o kakvoći mora za ku-panje (NN 73/08), što upućuje na prestanak kratkotrajnogonečišćenja. Obzirom na zahtjeve Uredbe Čl.24. (3), more naplaži Mlini u Župi dubrovačkoj ponovo će se uzorkovati u roku odsedam dana, radi provjere prestanka kratkotrajnog onečišćenja.

Voditeljica odijela za okoliš Dolores Grilec, dipl.ing.

PARIZ, 26. – 29. RUJNA 2017.

Sajam IFTM Top ResaSajam IFTM Top ResaSajam IFTM Top ResaSajam IFTM Top ResaSajam IFTM Top ResaTuristička zajednica Dubrovačko-neret-vanske županije i ove godine nastupa nasajmu IFTM Top Resa Paris koji seodržava od 26. - 29. 9. Sajam se održavapo 39. put i najvažniji je francuski međun-arodni sajam putovanja i turizma. TopResa je vodeći događaj za umrežavanje,poslovanje, inovacije i razvoj tržišta, apokriva sve sektore turizma i isključivo jenamijenjen profesionalcima u turizmu. NaTop Resi se predstavlja oko 160 destinaci-

NA MORSKIM PLAŽAMA DNŽ

Rezultati 9. ispitivanja kakvoće moraRezultati 9. ispitivanja kakvoće moraRezultati 9. ispitivanja kakvoće moraRezultati 9. ispitivanja kakvoće moraRezultati 9. ispitivanja kakvoće moraPrema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažamaDubrovačko-neretvanske županije za 2017. godinu, Zavod za jav-no zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio je devetoredovno ispitivanje mora na 116 plaža u periodu od 14. rujna do22. rujna 2017. godine. Uzorci mora na 115 plaža odgovarali suuvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje (Narodne novine broj73/08), dok je na plaži Mlini u Župi dubrovačkoj tijekom devetogispitivanja kakvoće mora 14. rujna 2017. godine utvrđeno kratkotra-jno onečišćenje mora. Uzorkovani su dodatni uzorci mora za ku-panje 16., 18. i 19. rujna 2017. godine, te kontrolni uzorak 22. rujna2017. godine. Rezultati ispitivanja udovoljavaju uvjetima Uredbe,što upućuje na prestanak kratkotrajnog onečišćenja.Od ukupno 116 plaža, more na 113 plaža ocijenjeno je kao moreizvrsne kakvoće. Na plažama Srebreno u Župi dubrovačkoj i Okukljena otoku Mljetu more je bilo dobre kakvoće, dok je more na plaži uStonu bilo zadovoljavajuće kakvoće.Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministar-stva zaštite okoliša i energetike i Zavoda za javno zdravstvo Du-brovačko-neretvanske županije.

Tako se na adresama izor.hr/kakvoca ili zzjzdnz.hr mogu vidjetiocjene kakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim(izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (neza-dovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojne po-pratne informacije (npr. temperature zraka i mora, slanost, smjervjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazupodataka odmah nakon završetka analize.

CENTAR ZA PODUZETNIŠTVO ODRŽAO RADIONICU

Osnove računovodstva za trgovačka društvaOsnove računovodstva za trgovačka društvaOsnove računovodstva za trgovačka društvaOsnove računovodstva za trgovačka društvaOsnove računovodstva za trgovačka društvaCentar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije je u prostorijamaPoduzetničkog inkubatora Dubrovnik održao besplatnu radionicu “Osnove računo-vodstva za trgovačka društva”. Na radionici je sudjelovalo 17 polaznika koji su seupoznali s temeljima financijskog poslovanja, poreznom politikom u RH i obveza-ma poduzetnika s naglaskom na samostalno vođenje i praćenje vlastitog knjigo-vodstvenog poslovanja. Zbog velikog interesa, Centar za poduzetništvo planiraodržati istu radionicu još jednom do kraja godine.

PREDSTAVNICI UDRUGE DUBA PELJEŠKA KOD ŽUPANA

Dovođenje vode iz dubokih bušotinaDovođenje vode iz dubokih bušotinaDovođenje vode iz dubokih bušotinaDovođenje vode iz dubokih bušotinaDovođenje vode iz dubokih bušotina

ja na 350 štandova, a ukupno ga pos-jeti oko 30.000 turističkih profesionala-ca. Turistička zajednica DNŽ zakupilaje kutni štand od 6 metara kvadratnih,koji je uređen plakatima s motivimanaše županije i promotivnim brošura-ma, dok je u nastavku štand Hrvatsketurističke zajednice i štand Croatia Air-linesa. Županiju je u prvih osam mjese-ci ove godine posjetilo 102.000 fran-cuskih turista, koji su ostvarili 380.000noćenja, što je 7% više u dolascima i3% više u noćenjima u odnosu na istorazdoblje prošle godine. TZ DNŽ

Župan Nikola Dobroslavić održao je sas-tanak s predstavnicima Udruge DubaPelješka na čelu s predsjednikomUdruge Deanom Murinom.Predstavnici Udruge upoznali su Župa-na sa svojim aktivnostima za napredaksvog mjesta, od kojih je jedna odnajvažnijih dovođenje vode iz dubokihbušotina koje su financirane od OpćineTrpanj i Hrvatskih voda. Kao problemisu naglašeni neriješeni imovinsko-prav-ni odnosi te tehnički problemi kod pozi-cioniranja stanice za desalinizaciju vode.Istaknuto je i kako je jedan od problemamjesta pad napona elektro-mrežetijekom ljetnih mjeseci uslijed povećan-og broja potrošača. Predstavnici Udrugenajavili su i namjeru organiziranja priku-

pljanja sredstava od iseljenika porijek-lom iz sela kao i drugih mještana, a usvrhu produžetka lukobrana i poboljšan-ja rasvjete u lučici.Aktivnosti Udruge usmjerene su i na hu-manitarno djelovanje, istaknuto je, pa jetako u humanitarnoj akciji u njihovoj or-ganizaciji prikupljeno više od 23 tisućekuna za Dom za stare i nemoćne osobeu Korčuli.Župan Nikola Dobroslavić je rekao kakosu ovakve aktivnosti Udruge hvalevr-ijedne, da je o problemima Dube Pel-ješke razgovarao i s načelnikom OpćineTrpanj te da će predložiti uključenjeUdruge u razgovore s Općinom i Žup-anijskom lučkom upravom o temama ukojima Udruga može pomoći.

16 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

JUDO KLUB KONAVLE CAVTAT

22 medalje na Otvorenom prvenstvu županije22 medalje na Otvorenom prvenstvu županije22 medalje na Otvorenom prvenstvu županije22 medalje na Otvorenom prvenstvu županije22 medalje na Otvorenom prvenstvu županije

U CAVTATU

Počeo Unseen festivalPočeo Unseen festivalPočeo Unseen festivalPočeo Unseen festivalPočeo Unseen festivalU organizacijiCentra zadramsku um-jetnost te uzpodršku, me-đu ostalim iOpćine Kona-vle, u Cavtatuje u srijedu,27.rujna nave-čer počeo Un-seen festival.Do 1. listopa-da uz reviju fil-mova autoramlađe gen-eracije s po-dručja Jugois-točne Europebit će prikaza-ni i radovi me-đunarodnihautora, a isti će sudjelovati u javnim diskusijama slokalnim umjetnicima na temu proizvodnje i prezen-tacije suvremene umjetnosti, te održati radionice zazainteresirane polaznike.Više informacija o Unseen festivalu možete potražitina www.unseencavtat.com.

25. GODIŠNJICA OSLOBOĐENJA KONAVALA I DAN OPĆINE KONAVLE

Načelnik Lasić primio predstavnike TigrovaNačelnik Lasić primio predstavnike TigrovaNačelnik Lasić primio predstavnike TigrovaNačelnik Lasić primio predstavnike TigrovaNačelnik Lasić primio predstavnike Tigrova

Predstavnici općine Konavle, predvođeni načelnikom Božom Lasićem, u sr-ijedu su u Villi Banac, primili predsjednika Udruge veterana Tigrova i bojnika umirovini Iliju Vučemilovića Šimunovića te brigadira u mirovini Eduarda Butjera.Legendarna 1.Gardijska brigada TIGROVI je odigrala veliku ulogu u oslobađanjuKonavala, a kako se približava 25. godišnjica oslobođenja Konavala i Dan OpćineKonavle predstavnici Tigrova su pozvani kako bi se usuglasio program pro-slave ovog važnog dana u povijesti naše Općine.

Judo klub Konavle Cavtat vrlo uspješ-no je nastupio na Otvorenom prvenst-vu županije, 23. rujna 2017. u Du-brovniku te u ukupnom poretku klubo-va osvojio pehar za drugo mjestoodmah iz organizatora JK Dubrovnik1966. Na turniru je nastupilo oko 350natjecatelja iz 20-tak klubova iz Hr-vatske, Bosne i Hercegovine i CrneGore i to u 4 uzrasta (U-10, U-12, U-14i U-16). Klub je nastupio s 33 judoke iznajmlađih uzrasta (od 2011. do 2005g.) a dijelu njih ovo je bilo prvo natje-canje. Na turniru naši natjecatelji os- vojili su ukupno 22 medalja i to 9 zlata, 7 srebra i 6

bronci. Zlato su osvojili: Petra Đurković 2 (u uzrasti-ma U14 i U16), Dalia Schmuch, LucijaŠuljak, Fran Obradović, Ivano Kutlić,Dorotea Drobac, Mihaela Drobac iStijepo Drobac.Srebro su osvojili: Orsat Obradović, Je-lena Kljunak, Ana Schmuch, JelenaSchmuch, Pero Šuljak, Mauro Butigani Eva Luna Ivić. Broncu su osvojili: IvanPavlin, Ivano Kordić, Juraj Bete, An-tun Andrija Sukurica, Nikša Kljunak iNika Antončić. Još su nastupili: LukaUhodić, Sara Paula Ivušić, Jako Gul-jelmović, Nikola Grmoljez, AntonioButigan, Marjan Deranja, Ivo Deranja,Dario Drašković, Luko Vezilić, PauloMiljas, Petar Vezilić i Karlo Simović.Klub čestita svim natjecateljima na ve-likom uspjehu i uzornom ponašanju.

Niko Đurković,tajnik JK Konavle Cavtat

17GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

OBLJETNICA SMRTI

Ubijeni fratar 73 godine leži na plaži u OrebićuUbijeni fratar 73 godine leži na plaži u OrebićuUbijeni fratar 73 godine leži na plaži u OrebićuUbijeni fratar 73 godine leži na plaži u OrebićuUbijeni fratar 73 godine leži na plaži u OrebićuSljedeće godine 2018. bit će slavljena 130. godišnjica rođenjaBernardina Sokola. Za vrijeme svog života mnogo toga je skladao, sviraoi pjevaoBernardin Sokol rođen je 22. svibnja 1888.u Kaštel Sućurcu. Na krštenju je dobio imeLuka. Osnovnu školu završio je u rodnomemjestu. Školovanje je nastavio u zavoduFranjevačke provincije sv. Jeronima naotočiću Košljunu, a kasnije u Zadru, gdje je9. srpnja 1908. položio ispit zrelosti. Re-dovničko odijelo obukao je 23. kolovoza1905. u Kopru. Teologiju je studirao u Sa-mostanu Male braće u Dubrovniku. Zasvećenika je zaređen 7. srpnja 1912. Pre-davao je u nižoj klasičnoj gimnaziji na Badijii na Košljunu. Studirao je glazbu na „Akad-emie fur Musik und darstellende Kunst“ uKlosterneuburgu kod Beča, u Augustinijan-skoj opatiji u kojoj je tada bila organiziranaškola za crkvenu glazbu kao odjel Bečkeglazbene akademije. Završne ispite položioje 1917. i postao učitelj pjevanja, zborovođai orguljaš. Koncem 1917. došao je u Samo-stan Male braće u Dubrovnik. Tu je na Fran-jevačkom učilištu predavao moralku,crkveno pravo i glazbu. U to vrijeme pre-davao je (od 1918.) i glazbu na Dubrovačkojdržavnoj gimnaziji. U Samostanu Malebraće ostao je do 1924., a poslije toga oti-šao u Rim na daljnje teološko i glazbenousavršavanje. Teologiju je doktorirao 6.travnja 1925. na Univerzitetu u Rimu, a uistom gradu na Papinskoj višoj glazbenojškoli 30. lipnja 1926. završio je studij muz-ikologije. Na Bogoslovnom fakultetu uZagrebu od veljače 1927. do 1932. pre-davao je, kao honorarni docent, uvod ukoralno pjevanje i crkvenu muzikologiju.

Za dan fra Bernardinove smrti obično seuzima datum kada su ga partizani odveli izsamostana s Badije, a bilo je to uvečer 28.rujna 1944. Ubili su ga ljudi koji su sebenazivali antifašistima, ubili su ga bez ikakvasuda, iako nije ništa skrivio. Njegovo tijelobacili su u more nadajući se da će ono sakri-ti zločin. More ipak nije čuvalo tajnu, njego-vo tijelo izbacilo je na obalu uvale Trstenicau Orebiću. Skupina ljudi, koji su ga pre-poznali, pokopali su ga tu u napušteno mi-traljesko gnijezdo. Mještanin Orebića, kojije tome kao dječak prisustvovao, svjedočioje o tome javno u televizijsku kameru, na68. obljetnicu njegove smrti 28. rujna 2012.,kada je u dvorištu Sokolove rodne kuće uKaštel Sućurcu postavljena bista koju je izra-dio franjevac Joakim Jaki Gregov.

Sokolovo tijelo je još uvijek u Trstenici pod mor-skim žalom, već preko sedam desetljeća, a timistim žalima i uopće kopnom hodao je kraće odtoga. Ubijen je kad je imao 56 godina. Sljedećegodine 2018. bit će slavljena 130. godišnjica nje-gova rođenja. Za vrijeme svog života mnogo togaje skladao, svirao i pjevao. Takozvani antifašistinaprasno su prekinuli tu pjesmu, ubili suzaslužnog člana hrvatskog naroda, ubili su rod-oljuba, okončali njegove planove, komponiran-je i pjesmu. Osiromašili su čovječanstvo zasposobnog i priznatog velikog hrvatskog i sv-jetskog glazbenika, čije ime je još za života ušlou stručne strane leksikone. Lažno su ga bilioptužili da je izdao partizane, a kasnije se saznaloda je to učinila jedna žena. Raznim lažima poku-šali su pravdati svoj zločin. Pokušali su opravdan-je naći u njegovim radovima. Tako je Viktor No-vak u svojoj knjizi Magnum crimen ponovio lažnuoptužbu, navodeći stihove pjesme Miha Jerin-ića: „Ante će donijeti Hrvatskoj spas, Hrvat će nasvome biti svoj!“ iz „Himna Ante Starčevića“,tvrdeći da je Sokol pjevao Anti Paveliću. A Sokol

je tu pjesmu uglazbio i objavio u zbirci „Hrvatskoselo“. I Ivan Jeričević, zvan „Čompo“, nekadašnjipredsjednik Antifašističkog vijeća saveza boracaotoka Korčule, za vrijeme današnje Hrvatskedržave, u srpnju 2002. preko lokalnog RadijaKorčule izjavio je, da je „početkom rujna 1944.godine jedna barka s borcima Korčulanskogodreda pristala noću ispred samostana na Badiji“i da su tada od fratara partizani zatražili fra Ber-nardina Sokola, koji da je, navodno, odao Nijem-cima šestoricu partizana u jednom bunkeru naVrniku. Rekao je i da su ga fratri našli i doveli, terekli: „Evo vam ga, riješite nas ovoga zla“. Na tonije reagiralo Državno odvjetništvo. Odgovorio jesamo fra Berard Barčić, koji je nekad sa Soko-lom živio na Badiji, i preko tiska demantirao tebezočne laži.

Fra Stipe Nosić

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNEMALE BRAĆE

Svjetski danSvjetski danSvjetski danSvjetski danSvjetski danljekarnikaljekarnikaljekarnikaljekarnikaljekarnika

Međunarodna farmaceutska fed-eracija (FIP, The International Phar-maceutical Federation) obilježila je25. rujna kao Svjetski dan ljekarni-ka. Ljekarna Male braće, koja ove2017. godine slavi 700. obljetnicupostojanja, pridružila se ovom slav-lju knjigom: Ljekarna Male braće700 godina zdravlja Dubrovčana,koju je povodom visokog jubilejasvjetski poznate ljekarne napisaofra Stipe Nosić, a izdao Franjevač-ki samostan Male braće.

DJEČJI VRTIĆ PALČICA

Baštinici prvih ljekarnikaBaštinici prvih ljekarnikaBaštinici prvih ljekarnikaBaštinici prvih ljekarnikaBaštinici prvih ljekarnika700-ta obljetnica postojanja ljekarne “Malebraće” bila je povod za početak rada na pro-jektu “Baštinici prvih ljekarnika” koje supokrenule odgojiteljice Nada Potrebica i Du-bravka Kalinić s djecom starije vrtićne skupineII DV Palčica - prizemlje. Ovaj projekt je pr-irodan nastavak na aktivnost sadnje ljekovi-

Sokol na slici naprijed desno s profesorima na Badiji

tog bilja koje su uspjeliodržati stalnom brigom.Projekt su podržaliroditelji , a suradnja jeobogaćena sudjelovan-jem ravnateljice BojeMilan Mustać, peda-goginje Vinke Jaukovići višeg medicinskog te-hničara Amona Čelje. S

oduševljenjem io b o s t r a n i mzadovoljstvom21.9., mg ph.Maja Putica prenijela im je znanje i iskust-va svog zvanja, te povijest same ljekarne imuzeja. U sklopu projekta organizirat ćese raznovrsne igre i aktivnosti koje će seprovoditi tijekom ove pedagoške godine sciljem njegovanja kulturne baštine i zdra-vog stila života.

18 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

KONFERENCIJA ZA NOVINARE GRADONA-ČELNIKA MATA FRANKOVIĆA I NJEGOVIHZAMJENICA JELKE TEPŠIĆ I ORLANDE TOKIĆ

Prvih sto danaPrvih sto danaPrvih sto danaPrvih sto danaPrvih sto danaNe završe li se radovi do kraja godinena izgradnji kanalizacijskog sustavaVrbica-Lozica-Mokošica, GradDubrovnik morat će vratiti sav novaculožen u taj projekt Hrvatskim vodama,zbog čega izgradnja hitno počinjeNa konferenciji za medije, održanoj u srijedu,27.rujna, gradonačelnik Mato Franković i nje-gove zamjenice Jelka Tepšić i Orlanda Tokić,osvrnuli su se na prvih sto dana vlasti, projektekoje su pokrenuli u tom razdoblju i teškoće nakoje nailaze pri realizaciji važnih aktivnosti.Jedna od takvih je i koncesija za žičaru. Gra-donačelnik Franković je, uz ostalo, kazao:- Predložili smo duljinu koncesije od 30 godi-na, uz plaćanje 15 posto prihoda te još jed-nokratnu uplatu od 10 milijuna kuna za cjelok-upno prethodno razdoblje od kada posluju bezkoncesije, a Excelsa insistira na duljoj konc-esiji za 10 posto prihoda. Ne pristanu li u Ex-celsa nekretninama na dogovor Grad Du-brovnik će morati zaustaviti sve poslove kojeima s Excelsom u Dubrovniku i svim njenimtvrtkama kćerima jer ne posluju društvenoodgovorno. Pozivam obitelj Lukšić nadruštveno odgovorno poslovanje – rekao jeFranković.Dodao je i da Grad razmišlja o prekidu surad-nje sa tvrtkom Razvoj Golf, a nakon što je tatvrtka podnijela tužbu i zahtjev za arbitražu pro-tiv RH Međunarodnom sudu u Washingtonu.- Ni građani Dubrovnika ni građani Hrvatskenisu krivi što im je na Sudu srušena studija utje-caja na okoliš – rekao je Franković,Na konferenciji je istaknuto i kako je obavljenarevizija većine gradskih poduzeća te da je na-jkompliciranija tvrtke Vodovod gdje je Grad većmorao intervenirati zbog loše planiranog pro-jekta pročistača.-Ne završe li se radovi do kraja godine naizgradnji kanalizacijskog sustava Vrbica-Lozi-ca-Mokošica, Grad Dubrovnik morat će vratitisav novac uložen u taj projekt Hrvatskimvodama, zbog čega izgradnja hitno počinje –kazala je Orlanda Tokić.Planirana je i kupnja vile Čingrije od države za17 milijuna kuna, rješavanje imovinsko pravnihodnosa i projekta za nadogradnju vrtića i dječjihigrališta pa će tako u ponedjeljak biti raspisa-na javna nabava za dogradnju vrtića Palčica,istaknula je Jeljka Tepšić.A što je učinjeno u prvih 100 dana, naveli susljedeće:1. Napravljena reorganizacija gradske uprave2. Donesen proračun Grada Dubrovnika ipripremljen rebalans proračuna za 2017. god-inu3. Započeta provedba programa Respect theCity s ciljem smanjenja broja gostiju s kružnihputovanja, upravljanje dnevnim izletima skonačnim ciljem održivog turizma Grada Du-brovnika.4. Definirana lokacija stanova za dubrovačkimodel POS Stanogradnja - 120 stanova napodručju Solituda, u procesu je vještačenjevrijednosti zemljišta koje je u vlasništvu Vrtlara5. Asfaltirane ceste Kadina ploča od Orašcado Mrčeva – završeno6. Asfaltiranje trga Balarica ispred vrtića na

Gromači – završeno7. Sanacija klizišta Čajkovica – izrađen projekt,započeta izvedba8. Izgrađena dva nova igrališta - Zaton i Nunci-jata9. Pri završetku gradnje dva igrališta u Moko-šici – pored caffe bara Kiss i kod zgrada POS-a II10. Započete sanacije cesta:- Trsteno – naselje Propađe- Kalamota – cesta od škole do groblja11. Pokrenuta izrada projekta ugradnje pilo-mata na Pločama (podizni stupić s pratećominfrastrukturom)12. Pokrenuta legalizacija cesta (dosad ugo-voreno pet cesta, nakon rebalansa i u sljedećojgodini još 15)13. S Ministarstvom kulture dogovorena izra-da Studije utjecaja na vizure (HIA) za područjedržavne ceste D8 od mosta do Ilijine glavice suključenjem Nuncijate, a sve u suradnji s Hr-vatskim cestama u svrhu dobivanja lokacijskedozvole za rekonstrukciju magistrale i izgrad-nju pothodnika – osigurana potrebna sredst-va u rebalansu proračuna14. Pokrenuta izrada sljedeće projektne do-kumentacije:- Glavnog projekta uređenja parkirnih zona naGorici- Izrada projekta i ugradnja led markera na pje-šački prijelaz u ulici Iva Dulčića te- Izrada projekata uređenja obuhvata Babin kukkrižanje Ulice Iva Dulčiča, Mostarska, Mosors-ka, V. Lisinskog- Mokošica – uređenje parkirnih zona. Naruče-na izrada glavnog projekta izgradnje novogparkirališta ispred zgrada HRVI-ja za 90parkirnih mjesta- Nova cesta D8-Nuncijata – pokrenuta izradaAnalize mogućnosti privremenog pristupa naNuncijati. Naručen glavni projekt novogprometnog pristupa15. Vrtić Palčica – dobivena građevinska doz-vola, pripremljena natječajna dokumentacija –raspis javne nabave u ponedjeljak16. Dom umirovljenika Gruž – u izradi natječa-jna dokumentacija, raspis tijekom 30 dana17. Izrađen glavni projekt dječjeg sportskogigrališta u Solitudu – početak gradnje do krajagodine18. Izmjene DPU Solitudo u svrhu izgradnjevrtića - u tijeku19. Pokrenuta izrada UPU Tehnološkog blokaOsojnik20. Proširenje mreže javne rasvjete naKoločepu – izvedeno21. Pokrenuta izrada projektne dokumentacijeza energetsku obnovu javnih objekata u svrhuprijave za fondove EU-a: vrtić Ciciban, vrtić Iz-viđač, OŠ Marina Držića (velika škola i školaza djecu s posebnim potrebama), OŠ IvanaGundulića, upravna zgrada Vodovoda22. Pokrenuta izrada dokumentacije za prija-vu na fond Ministarstva branitelja za ugradnjudizala u Umjetničkoj galeriji i liftera za ulazak umore invalidnih osoba – prijava 3. listopada23. U izradi projektna dokumentacija rekon-strukcije igrališta u Trstenom24. Pokrenuto rješavanje imovinskih odnosana postojećim objektima - vrtić Zaton i školana Osojniku u svrhu nadogradnje i proširenjaobjekata25. Na Gradskom vijeću donesena odluka ohitnoj sanaciji Grabovice – započet postupakizmjene projektne dokumentacije te izmjenesvih potrebnih dozvola za sanaciju i zatvaran-je Grabovice

26. Projekt EU-a Aglomeracija Dubrovnik –pokrenut projekt u svrhu dobivanja sredstava– pokrenut javni uvid od 25. 9. – 24. 10. tezakazana javna rasprava za 10. listopada27. Podnesen zahtjev za izmjenu i dopunu doz-vole vodovodne mreže za Gornja sela28. Pokrenuto rješavanje imovinsko-pravnihodnosa na Elafitima u svrhu ishođenja građ-evinskih dozvola29. Izgradnja kanalizacijskog sustava Vrbica – Lozica – Mokošica – radovi izgradnje krećukroz 15 dana30. Subvencioniranje udžbenika za srednjošk-olce – u ovoj godini realizirat ćemo gotovo800000 kuna subvencija31. Subvencioniranje studentske/srednjoškol-ske karte, realizacija programa32. Uveden program klapa u Gradu – Ulicamanašeg Grada33. Poseban program klapa u Mokošici34. Započeta izrada strategije razvoja sports-ke infrastrukture koju predvodi dr. sc. ZrinkoČustonja, predsjednik Hrvatskog akademskogsportskog saveza35. Dobivena sredstva fondova EU-u Lazareti,preskočene prepreke potpisa36. Postavljen niz rukohvata na gradskim uli-cama37. Pripremljen cjelokupni program Du-brovačkog zimskog festivala - nositelj cijelogprograma Dubrovačke ljetne igre38. Dogovoren otkup vile Čingrija...nismo san-jali, realizirali smo navedeno39. Pokrenut projekt završetka obnove zgradedržavnog arhiva u vrijednosti od 14 milijunakuna – radovi započinju do kraja godine40.Preskočene prepreke loše planiranog pro-jekta pročistača pitke vode i krećemo dalje sradovima41. Zaštita dubrovačkih vodiča – Ministarstvoturizma usvojilo prijedlog Grada kojeg smousuglasili s dubrovačkim vodičima42.Započeli pregovore s dubrovačkim vatro-gascima s ciljem sklapanja kolektivnog ugo-vora do kraja godine43. Povodom Dana pobjede i domovinske zah-valnosti i Dana hrvatskih branitelja, Grad Du-brovnik u suradnji s ustanovama u kulturi iMuzejom Domovinskog rata Dubrovnik, orga-nizirao svečanu proslavu u petak 4. kolovozana Stradunu44. Definiran popis taksista koji su dobili doz-volu i započet postupak izdavanja dozvola teusklađenja s novim vizualnim identitetom svihtaksi vozila45. Povratak porezne uprave u Dubrovnik46. Podmiren dug za hranu psima na Žarkov-ici47. Naručeno 100 novih kućica za pse48. FA Linđo– imenovan novi ravnatelj i riješe-ni odnosi unutar FA Linđo49. Potpisan ugovor s Biskupijom u vezi s ure-đenjem zgrade u Ulici Ilije Sarake za potrebeodvijanja nastave OŠ Marina Getaldića50. Vraćeno pet stanova Biskupiji51. Pokrenut projekt dizala u zgradi Grada kakobi uredi Gradske uprave bili dostupni osobamas invaliditetom52. Pokrenut projekt uređenja parka Gradac53. Grad očišćen od građevinskog otpada kojije izmješten na privremenu lokaciju Pobrežje54. Potpisan ugovor o izgradnji 108 stanovaza branitelje55. Osigurana sredstva i pokrenuta nabava zakupnju novog vozila hitnoj medicinskoj pomoći56. Napravljena revizija većine gradskihpoduzeća.

19GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

DEŠA

Održan okrugli stolOdržan okrugli stolOdržan okrugli stolOdržan okrugli stolOdržan okrugli stolProjekt pružanja podrške žrtvama isvjedocima u Dubrovačko-neretvanskojžupaniji dio je šireg sustava podrškežrtvama i svjedo-cima koji postoji, nesamo na razini Republike Hrvatske, veći na razini čitave Europske unijeU organizaciji DEŠE – Dubrovnik, u petak,22.09.2017., održan je okrugli stol „Podrškažrtvama i svjedocima na području Dubrovačkoneretvanske županije – iskustva i perspektive“.U aktivnoj raspravi sudjelovali su predstavnicaSamostalne službe za podršku žrtvama i svje-docima – Ministarstvo pravosuđa, Odjela zapodršku žrtvama i svjedocima pri Županijskomsudu u Splitu, predstavnici Općinskog suda,Županijskog suda i Prekršajnog suda u Du-brovniku, Županijsko i Općinsko državno odv-jetništvo, PU – Dubrovačko neretvanska, pred-stavnici Zatvora u Dubrovniku, Zavoda za jav-no za javno zdravstvo, Centra za socijalnu skrb(Dubrovnik, Korčula, Metković, Ploče), UpravogOdjela za međugeneracijsku solidarnost, bran-itelje i obitelj DNŽ, Ureda državne uprave, HZZPodručnog ureda Dubrovnik, tim volonteraDEŠE, te druga zainteresirana javnost. Zakl-jučak rasprave nakon upoznavanja svih rele-vantnih dionika s značenjem sustava podrškežrtvama i svjedocima kaznenih djela, te novi-nama u odnosu na položaj žrtve u kaznenompostupku jest podrška daljnjim aktivnostimaDEŠE, kao i nezaobilazna međuresorna surad-nja svih relevantnih dionika.Projekt pružanja podrške žrtvama i svjedocimau Dubrovačko-neretvanskoj županiji dio je širegsustava podrške žrtvama i svjedocima koji pos-toji, ne samo na razini Republike Hrvatske, veći na razini čitave Europske unije. Naime, EU većdugi niz godina radi na poboljšanju zakono-davstva i praktičnih mjera zaštite žrtava kaznenihdjela. Rezultat tih nastojanja jest Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća o us-postavi minimalnih standarda prava, podrške izaštite žrtava kaznenih djela. Republika Hrvats-ka slijedi prava i pravila koja Direktiva ističe ikoja smo kao članica EU obavezni implementi-rati pa tako na razini države postoji sedam odje-la za pružanje podrške žrtvama i svjedocima.Godine 2008. osnovani su odjeli pri županijskimsudovima u Zagrebu, Osijeku, Vukovaru i Zad-ru, a 2011. takvi su odjeli osnovani pri žup-anijskim sudovima u Splitu, Rijeci i Sisku.Budući da u Dubrovniku takav odjel ne postoji,već se žrtve mogu obratiti odjelu u Splitu, pro-jekt podrške žrtvama i svjedocima koji DEŠAprovodi ključan je za približavanje ovog susta-va i osiguravanje podrške žrtvama i svjedoci-ma u našoj županiji.Kroz ovaj projekt DEŠIN tim putem telefona 020311 625, mailom zip@desa-dubrovnik.hr ili os-obnim kontaktom pruža emocionalnu podršku,informacije o pravima svjedoka i žrtava, faza-ma sudskog postupka, strankama u postupkui njihovoj ulozi, nejasnoćama koje se odnosena postupak te informiranje o djelovanju drugihudruga i institucija koje mogu adekvatno odgo-voriti na specifične potrebe pojedinih svjedokaili žrtava kaznenih djela i prekršaja obiteljskognasilja.

Ana Cvjetković

LIBERTAS FOUNDATION IZ SAN PEDRA, CALIFORNIA

Dodijeljeno 11 stipendijaDodijeljeno 11 stipendijaDodijeljeno 11 stipendijaDodijeljeno 11 stipendijaDodijeljeno 11 stipendijaPredstavnici do-brotvorne organiza-cija Libertas Foun-dation iz San Pedra,California dodijelilisu 11 stipendijaučenicima defici-tarnih zanimanja teučenicima lošijegimovnog stanja sapodručja Du-brovačko neretvan-ske županije. Sti-pendije u iznosu od1000 USD dodijel-jene su za školsku god-inu 2017/2018 đacima izKonavala, DolineNeretve, grada Dubrovni-ka i Mljeta, za zaniman-ja: konobar, slastičar, ku-har, elektromehaničar,medicinska sestra tecvjećar.Libertas Fundation jeneprofitna, dobrotvornaorganizacija koju su1991. godine osnovaliljudi porijeklom iz du-brovačkog područja,nastavlja svoju misijupomaganja i rješavanjaproblema u starom kra-ju. Nakon 26 godina pos-tojanja cilj im je uvijek bioi ostao isti, pomoći starikraj i stvoriti bolje uvjeteživota za naše ljude,počevši od ciljane hu-manitarne pomoći u rat-nom razdoblju, u hrani,odjeći, lijekovima, medicinskim pomagal-ima, do obnove domova, obnove crkvi,sve do danas kada su im prioriteti ula-

ganja u mladeljude. Osnovali su sti-pendijski fond „Ante iEvelyn Mrgudić“, kako bipomogli stipendiratimlade ljude u defici-tarnim zanimanjima kadaprilikom odabira kandi-data za stipendije, s vi-sokim stupnjem socijalneosjetljivosti biraju djecu izruralnih područja pazećipri tome na materijalnostanje obitelji i/ili birajudjecu koja se školuju zadeficitarna zanimanja.Na ovakav način olak-šavaju školovanje djeceobiteljima, te potičumlade ljude da završeodabrano školovanje ivrate se u svoje rodnomjesto, kako bi tamostvarali uvjete za život ibudućnost. Kandidatidostavljaju dokumentaci-

ju udruzi DEŠA koja je logistička potporapripremi i odabiru stipendista.

Ana Cvjetković

Dobitnici stipendijaFrano Barišić,Korčula, kuhar

Antun Hazdovac,Dubrovnik, električar

Vesna Dropulić,Staševica, medicinska sestra

Bruno Kužić,Hotelsko turistički tehničar,

StaševicaMatija Zglav,

Konavle, elektromehaničarDaniel Lazar,

Mljet, ekonomistPetra Đuraš,

Konavle, slastičarkaAna Vatrić,

Konavle, cvjećarAnamarija Repanić,

Mljet, kuharMarko Klekar,

Dubrovnik, cvjećarTomislav Đuraš,Konavle, cvjećar

ZAMJENICA GRADONAČELNIKA JELKA TEPŠIĆ NA OTVARANJU

Godišnja konferencija svjetske Akademije zaGodišnja konferencija svjetske Akademije zaGodišnja konferencija svjetske Akademije zaGodišnja konferencija svjetske Akademije zaGodišnja konferencija svjetske Akademije zafilozofijufilozofijufilozofijufilozofijufilozofijuZamjenica gradonačelnika Jelka Tepšićsudjelovala je na svečanosti otvaranja go-dišnje konferencije svjetske Akademije zafilozofiju Institut International de Philoso-phie (IIP) koja se održava u Dubrovnikuod 24. do 30. rujna.Prilikom pozdra-vnoggovora zamjenica gradonačelnika JelkaTepšić, u ime gradonačelnika Grada Du-brovnika, pozdravila je sve okupljene ka-zavši kako je Dubrovnik oduvijek bio cen-tar velikih ideja i filozofa, ali i centar um-jetnosti i kulture te kako je izrazita častbiti domaćinom jednog ovakvog filozofskog skupa.Konferencija pod nazivom “Praksa? Spoznaja i humano djelovanje” svjetske Aka-demije za filozofiju Institut International de Philosophie (IIP) okupila je najuglednijefilozofe iz cijeloga svijeta odnosno 50-ak članova IIP-a.Konferencija se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hr-vatske Kolinde Grabar Kitarović.

20 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

AKTIVNA SURADNJA BISKUPIJE I GRADA

Niz projekataNiz projekataNiz projekataNiz projekataNiz projekataBiskup Uzinić i gradonačelnikFranković tražili su rješenje i pitanjastambenog zbrinjavanja, posebnomladih obiteljiGradonačelnik Grada Dubrovnika MatoFranković u pratnji zamjenica Jelke Tepšići Orlande Tokić te privremene pročelniceUO za poslove gradonačelnika MarijeteHladilo primio je u ponedjeljak du-brovačkog biskupa mons. Matu Uzinića sasuradnicima.

Gradonačelnik je uvodno izrazio zahvalnostbiskupu Uziniću i Dubrovačkoj biskupiji naustupanju nekretnine u Ulici Ilije Sarake nakorištenje bez plaćanja naknade za potrebeorganiziranja nastave Osnovne škole Ma-rina Getaldića. Naime, nakon što je na pre-thodnoj sjednici Gradskog vijeća usvojenzaključak u tijeku je i potpisivanje ugovora.Gradonačelnik je također biskupa izvijes-tio o spremnosti Grada Dubrovnika zakupovinom nekretnine na području Moko-šice o čemu su već vođeni preliminarnirazgovori s družbom Sestara Milosrdnica,a za koju je ocijenjeno da bi bila pogodnaza otvaranje dječjeg vrtića. Na sastanku serazgovaralo i o potencijalnoj suradnji nauređenju župne kuće u Zatonu, čija obno-va se nameće kao nužna, a u čemu je GradDubrovnik voljan sudjelovati sukladnosvojim mogućnostima.Iskazana je i nakana Grada Dubrovnika zauređenjem sportskog igrališta na Šipanu,a na čestici zemlje u vlasništvu Biskupije, očemu će se u budućnosti detaljnije razgo-varati. Nadalje, Dubrovačka biskupija i Gradsu govorili o važnosti premještanja odla-gališta otpada u Luci Šipanskoj, koje je tre-

POVODOM ROŠ HAŠANE

Svečani prijemSvečani prijemSvečani prijemSvečani prijemSvečani prijem

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Mar-ko Potrebica nazočio je 21.rujna svečanom prijemuŽidovske općine u Dubrovniku povodom blagdanaRoš Hašane, 5778. židovske Nove godine.Ovom prigodom predsjednik Gradskog vijeća MarkoPotrebica u ime gradonačelnika Grada DubrovnikaMata Frankovića i Gradskog vijeća uputio je čestitkupredsjednici Židovske općine u Dubrovniku SabriniHorović i svim pripadnicima židovske vjeroispovijestiističući kako Dubrovnik sa svim svojim vjerskim zajed-nicama uvijek može biti primjer suživota, tolerancije iotvorenosti.Potrebica je između ostaloga istaknuo i kako suŽidovskoj općini u Dubrovniku i svim njenim članovi-ma vrata Grada Dubrovnika uvijek otvorena te da ćese dosadašnja suradnja nastaviti i u budućnosti nazadovoljstvo svih.Predsjednica Židovske općine Dubrovnik SabrinaHorović pozdravljajući sve okupljene kazala je kakonova godina uz sve blagoslove donosi i kušnje s koji-ma se treba suočiti kako bi se krenulo dalje.Čestitke su izrekli i predstavnici ostalih vjerskih zajed-nica, u ime Dubrovačke biskupije don Ivica Pervan,dubrovački imam Salkan ef. Herić, dubrovački paroho. Stevan Kovačević, te župan dubrovačko-neretvan-ski Nikola Dobroslavić.

nutno neprimjereno i neuređenosmješteno u samom centru ovogmjesta.Zamjenica Orlanda Tokić na sas-tanku je izvijestila da je pokre-nutim izmjenama i dopuna DPU-a Solitudo, čije se usvajanjeočekuje krajem godine, definirantočan položaj budućeg Pastoral-nog centra na zemljištu u vlas-ništvu Republike Hrvatske.Biskup Uzinić i gradonačelnikFranković tražili su rješenje i pi-tanja stambenog zbrinjavanja,

posebno mladih obitelji. Gra-donačelnik je pritom biskupupredstavio model izgradnje 130stanova u vlasništvu Grada Du-brovnika, koji će se korisnicimanuditi na desetogodišnji najamuz moguć otkupa nakon istekatog roka, ali i planove za izgrad-nju stanova na području Solitu-da.Biskup Uzinić ukazao je na po-trebu pronalaska prostora za radudruge skrbnika, bolesnika i pri-jatelja Alzheimerove bolesti i os-talih demencija (DUSAB) jernemaju adekvatne uvjete zadruštveno koristan rad kojim sebave. Također, Biskupija se volj-na uključiti u projekt uređenjaparka Gradac budući da je par-cela koja se koristi kao parkiral-ište u njihovom vlasništvu, a istase nalazi van obuhvata javnognatječaja za revitalizaciju i ure-đenje parka čija se objavaočekuje početkom iduće godine.

37GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

Priredio: Nikša Violić

ŠIPANSKA BAŠTINA

SorkočevićevSorkočevićevSorkočevićevSorkočevićevSorkočevićevladanjskiladanjskiladanjskiladanjskiladanjskikompleks ukompleks ukompleks ukompleks ukompleks uLuciLuciLuciLuciLuciŠipanskojŠipanskojŠipanskojŠipanskojŠipanskojS lijeve strane zaljevaŠipanjske Luke, neposredno uz obalu,nalazi se Sorkočevićev ljetnikovacgrađen u 16. st. Zgrada je duža prizem-nica nedavno renovirana. Sa zapadnestrane ljetnikovca su gospodarske kuće.Ispod prve kuće u prizemlju, nalazi seprostorija sa sedrastim, bačvastim stro-pom. Na pročelju se nalazi fino profili-rani prozor koji završava na luk. Ispreddruge, manje gospodarske kuće je tera-sa koja je ograđena malim zidom nakojem se nalazi pet kamenih stupovamanje visine, a na kojima je nekadaležala odrina. Ispod terase nalazi se or-san. Poviše ulaza u orsan nalazio se grbobitelji Sorkočević. Danas se poviše ul-aza u orsan nalazi otvor puškarnice kojije služio u obrambene svrhe. U ograd-nom zidu sa zapadne strane nalazi sekamena bifora koja služi drugoj gospo-darskoj kući, a koja je danas namijen-jena kao turistički apartman. Ulaz uladanjski sklop je s istočne strane.Ispred pročelja ljetnikovca nalazi semali, uski đardin koji se proteže duljin-om ladanjske kuće, obiluje zelenilom sauskom šetnicom. U unutrašnjosti ljetni-kovca nalazi se prostrana saloča u ko-joj se nalazi starinski namještaj, te re-nesansno kameno pilo, kamin i zidni or-mar sa policama, sve veoma dobrosačuvano.Na zidu visi naslikani grb obitelji Sorgo-Sorkočević. Sa strane saloče su četirisobe sa kamenim okvirima vrata. Sveje u veoma dobrom , sačuvanom stan-ju o čemu se brine današnji vlasnik. Sastražnje strane kuće, prema uzvišici jenekoliko terasastih vrtova koji su danasu devastiranom i zapuštenom stanju.Kompleks je ograđen kamenim zidom.U naselju u glavnoj ulici, nalazi se ladan-jsko – stambena kuća iz vremena du-brovačke Republike. Ističe se renesan-sno pročelje sa trijemom koji su okre-nuti morskoj strani. U prizemlju su dvaveća renesansna luka u kojima su ka-meni ulazi. Ladanje je ograđeno visokimogradnim zidom.Glavni ulaz sa ulice je bogato kamenoobrađen. U narodu se ustalila predaja,da je to kuća pomorca Miha Pracata,što današnji povjesničari negiraju.Ladanjska zgrada sagrađena je vre-menskom periodu 15. - 16. st. u vre-menskom razdoblju kada je sagrađen inajveći dio ladanjsko-stambenih ob-jekata na otoku Šipanu. Renovirana je inažalost devastirana. Potomci vlastel-inske obitelji Sorkočević još se i danasnalaze samo u Luci Šipanskoj.

IZLOŽBA SLIKA HRVATSKE SLIKARICE INGRID RUNTIĆ U GALERIJI SEBASTIAN (19. RUJNA- 19. LISTOPADA 2017.)Piše: Andrea Batinić Ivanković, povjesničarka umjetnosti

Raskoš kolorizmaRaskoš kolorizmaRaskoš kolorizmaRaskoš kolorizmaRaskoš kolorizmaLikovno stvaralaštvo hrvatske akademske slikarice Ingrid Runtić predstavljaintrospektivan pogled u otkrivanje najtananijih osjećaja i misli koji su umjetnicupratili u radu i stvaralačkom kontinuitetu posljednjih desetak godina. Ovaizložba omogućila je da na jednom mjestu sagledamo svu likovnu raskoš imotivsku raznolikost s kojom umjetnica barata stvarajući prizore jednognadasve modernog i vibrantnog likovnog senzibiliteta

Autentična, živa i zanimljiva platna jedna suod temeljnih odrednica kojim bi se mogloopisati slikarstvo Ingrid Runtić. Naime, riječje o slikarstvu koje se ispituje prema unutrai prema van – prema vlastitoj strukturi, ma-teričnosti, stilskom iskazu, koloristici, ali i pre-ma gledateljevom oku. U tom kontekstu, In-grid Runtić pokazuje sklonost k istraživanju:maksimalno želi istražiti dubinu prostora, nje-gove arhitektonske karakteristike kao i ve-liku plodnost boje. Jer upravo je virtuoznobaratanje bojom i svim njezinim tonaliteti-ma ključna karakteristika Runtićina slikarst-va, kojom se umjetnica potvrdila jednom odponajboljih kolorista u hrvatskom modernis-tičkom slikarstvu.Tematika slikarstva Ingrid Runtić varira odprizora krajolika i veduta do akta i portreta.Naizgled je riječ o uobičajenim slikarskim mo-tivima koji majstorskom vještinom slikanja,finom kolorističkom gamom i suptilnošćuizraza postaju remek-djela stvarana toplin-om i strašću umjetnice i njezinog „šestogčula“ za „lijepo“. Nasuprot figuraciji koju us-trajno njeguje, pečat svojoj likovnoj osobnostipružila je na platnima u ekspresionističkomduhu koje karakterizira raskoš čistog koloriz-ma i ljepota mediteranskog, ali i zagrebačkogmiljea. Fascinantni su prizori njezinih portre-ta koje slika u realnoj prepoznatljivosti vještoističući pojedine osobine lika, često u pastel-no tišoj, zagasitijoj gami, što stvara dojammističnosti lika, dok istovremeno lucidno ot-kriva osobnost portretiranog – njegovo unu-trašnje „ja“. Morski pejzaži zastupljeni i nauljima i na crtežima nagoviještaju slikaričinuglavnu preokupaciju, a posebno su zaniml-jive vedute njezinog rodnog Zagreba.Neporeciv je Ingridin osjećaj za more. Onoje vrelo umjetničina neiscrpna nadahnuća.Na njezinim slikama gotovo da možemo os-jetiti snagu vjetra, toplinu mora, vlagu i izma-glicu iznad morske površine kojom se zrcalii sublimira sva ljepota okolne prirode. Uz bokmorskim pejzažima stoje i veristički prizorizagrebačkog kraja gdje je vidljiva umjetniči-

na sklonost prema mrlji, lomnom volumenu,disperzivnoj figurativnosti, ali i simbolskojpredmetnosti. Svega će se od toga naći naRuntićinim ekspresivnim, ali čvrsto zauzdanimuljima kojima naprosto pulsiraju snažne bojeu suprotstavljanju, poetika realnog i irealnogte tiha, ali i veoma sugestivna ozvučenostprostora i pitoresknih pejzaža. Tu kontami-naciju emotivnoga i mislećega, instiktivnog itrenutačnog pokazuju njezina ulja većega for-mata kao i ona manjega. Ingrid Runtić na-dasve osvaja srazom erotiziranog i znalačkognaboja - onog emotivnog na „prvi pogled“ ionog kontemplativnog poteza na „drugi po-gled“.Naizmjenično predstavljanje slika, crteža igrafika pridonosi dinamici postava i svjedočio raznovrsnosti Runtićina stvaralaštva. Kolor-irane grafike karakterizira slobodniji crtež,ležernost u bilježenju viđenog, dok uporababoje pojačava slikarski dojam grafike. Čargrafičkih prizora leži u krajnje promišljenom ikoloristički razrađenom pastoznom nanosuboja koje titravim i pulsirajućim karakteromoblikuju živahne ljudske figure.Ingridine slike prvenstveno su produkt njezi-nog izrazitog likovnog talenta, potrebestvaralačkog bića te olujnih emocija i refleksi-ja kojima razbija shematizirane pejzaže i uka-lupljene forme te svojim suvremenim senzibi-litetom slika pitoreskne gradske detalje apos-trofirajući vlastitu jezgru priče u gustom pleti-vu modernih pokreta proizašlih iz unutrašn-

jeg poriva da razotkrije „samu sebe“ i svojesubjektivno, intimno viđenje stvarnosti.Zbog toga su ove slike oslanjajući se naformu, ritam, boju i raskošan kolorit sas-vim jasno likovno usustavljene ostajući pri-tom i personalno senzibilizirane jer kroznjih prepoznajemo težnju umjetnice danam na introspektivan način predstavi vlas-titu viziju rodnog, ali i primorskog kraja kojijesu i ostaju dijelom njezina života. Ingri-dine ruke naprosto bilježe sve ono što očivide, obogaćeno vlastitim unutarnjim stan-jima, a izraženo ljepotama svijeta koji jeokružuje.

38 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

POVODOM 70-TOG ROĐENDANA PROF.DR.SC. IVA BANCA

Međunarodni simpozijMeđunarodni simpozijMeđunarodni simpozijMeđunarodni simpozijMeđunarodni simpozijMeđunarodni simpozij povodom 70-togrođendana prof. dr.sc. Iva Banca održan jeu subotu, 23. rujna 2017. u Zavodu za pov-ijesne znanosti HAZU-a u Dubrovniku.U ovoj su se prigodi znanstvenici i javnidjelatnici različitih usmjerenja, bivši studenti,suradnici i prijatelji profesora Iva Banca ok-upili u Dubrovniku i proslavili njegov dopri-nos i postignuća u akademskom, poli-tičkom i javnom životu. Među sudionicimakonferencije bili su: Jan Gross (PrincetonUnivesity), Tanja Lorković (Yale), WendyBracewell (University of London), MarkoAttila Hoare (SSST, Sarajevo), Željko Tan-jić (HKS) Sonja Biserko (Helsinški odbor za

BITI ČOVJEK

Bravo gospar Maro ili priča o bijelojBravo gospar Maro ili priča o bijelojBravo gospar Maro ili priča o bijelojBravo gospar Maro ili priča o bijelojBravo gospar Maro ili priča o bijelojrodi (rodi (rodi (rodi (rodi (Ciconia ciconiaCiconia ciconiaCiconia ciconiaCiconia ciconiaCiconia ciconia) Pedru) Pedru) Pedru) Pedru) PedruLibanon, država preko koje preleti veliki diosrednjoeuropske i istočnoeuropske populacije bijele rode,mjesto je na kojem mnoge od njih završe svoja dugaputovanja. Posljednjih je godina ova država u fokusu kakozbog nestabilne političke situacije, tako i zbog milijunaeuropskih ptica koje se ovdje ilegalno ubijaju

društvenih mreža kontaktiraorazličite organizacije. Doznao je,između ostaloga, kako je riječ omladom mužjaku te mu nadjen-uo ime Pedro. Kontakte su ost-varili i djelatnici Javne ustanove,pa je na osnovu prikupljenih in-formacija i činjenice da ptica nijeimala vidljivih ozljeda donesenaodluka kako Pedro ostaje u vrtugospara Mara. Tome je presud-

ila komunikacija saZoranom Horvatom izUdruge za zaštitu divl-jih životinja AWAP.Riječ je o udruzi koja seizmeđu ostalog možepohvaliti uspješnoprovedenim rehabilit-acijama bijelih roda.Kroz najveći dio vreme-na provedenog u Du-brovniku, Pedro je bo-ravio u vrtu gosparaMara, a samo nakratkou dvorištu zgradeOdsjeka za ekonomiju

i poslovnu ekonomiju, Sveučiliš-ta u Dubrovniku, čiji su djelatnicisvojim razumijevanjem takođerdoprinijeli njegovom oporavku.Nakon desetak dana konačno jeuzletio te potom kroz dva dana,na suhoj palmi, čekao smirivan-je nestabilne vremenske situ-acije. S prvim sunčanim danomPedro je jednostavno nestao, na

ljudska prava, Srbija) i Zlatko Hasanbegović(Pilar/HS).Hrvatski povjesničar, prof. dr.sc. Ivo Banac,bio je dugogodišnji profesor povijesti naSveučilištu Yale (na katedri vezanoj uzposebnu zakladu koja nosi ime BradfordDurfee). Radio je i kao profesor povijesti naSrednjoeuropskom sveučilištu u Budimp-ešti, gdje je upravljao Institutom za jugois-točnu Europu. Posljednjih osam godinapredavao je povijest na Sveučilištu u Zagre-bu. Magistrirao je i doktorirao na Sveučiliš-tu Stanford. Njegova knjiga „Nacionalno pi-tanje u Jugoslaviji“ (1984) postavila je stan-dard za istraživanje kompleksnih naciona-lnih odnosa u jugoistočnoj Europi, a nje-gova knjiga „Sa Staljinom protiv Tita“ (1988)otvorila je put istraživanju ideoloških prije-pora u komunističkom pokretu, kao i jugo-

slavenske komunis-tičke represije, poseb-no na Golom otoku.Kao osnivač i urednikčasopisa East Euro-pean Politics and So-ciety (EEPS) unaprije-dio je istraživanja is-t o č n o e u r o p s k o gprostora. Na Sveučil-ištu Yale bio je u dvamandata Master Pierson Collegea, gdje jeskrbio o razvoju i dobrobiti nekoliko gen-eracija studenata, s kojima ostaje u dotica-ju, održavajući svakog ljeta Yale SummerSession u Dubrovniku. Profesor Banac ob-našao je dužnosti ministra prostornog ure-đenja i zaštite okoliša, te zastupnika u Hr-vatskom saboru.

zadovoljstvo svih uključenih unjegovu dubrovačku priču. Skrbo ovako velikoj, još pri tome pra-voj divljoj ptici, bila je iznimnozahtjevna, no gospar Maro ju jeočito savršeno odradio.Bijela roda jedna je od na-jpoznatijih europskih ptica i većdesetljećima traju napori na njen-om očuvanju. Najčešće segnijezdi u ljudskim naseljima pasu godine edukacije i usposta-va kvalitetnih mehanizama zasuživot s čovjekom bili od pre-sudnog značaja za njen op-stanak.Međutim, u nekim dijelovima ar-eala populacija ove vrste i daljetrpi značajne gubitke. Libanon,država preko koje preleti velikidio srednjoeuropske i istoč-noeuropske populacije bijelerode, mjesto je na kojem mnogeod njih završe svoja duga puto-vanja. Posljednjih je godina ovadržava u fokusu kako zbog ne-stabilne političke situacije, tako izbog milijuna europskih pticakoje se ovdje ilegalno ubijaju.Stoga je jasno kako očuvanje mi-gratornih vrsta poput ptica,šišmiša ili različitih morskih orga-nizama, uz donošenje i proved-bu kvalitetnih zakonskih akata nanivou svake pojedine zemlje,uključuje i međunarodnu surad-nju. Nikolina Đangradović

Nedavno su stanovni-ci naše županije nalokalnim portalima i utiskovinama mogli či-tati o pojavi bijelerode (Ciconia cico-nia) u Dubrovniku.Sama vijest i nije takospektakularna budućije riječ o malobrojnoj,no u vrijeme jesenjeselidbe (migracije) re-dovitoj preletnici Du-brovačko-neretvan-ske županije.Međutim, iz ponašan-ja nedavno zabilježene ptice dalose naslutiti kako s njom nešto nijeu redu. Nije letjela, a Dubrovnikne predstavlja stanište u koje biroda sletjela zbog hranjenja. Sto-ga su već narednog dana djelat-nici Javne ustanove za upravljan-je zaštićenim dijelovima prirodeDubrovačko-neretvanske žup-anije kontaktirali dubrovačkog

umjetnika Marojicu (Mara) Mitro-vića, u čijem je vrtu završila nje-na šetnja Lapadom. Sukladnozakonskim propisima RepublikeHrvatske, bijela roda je poputvećine ptičjih vrsta strogozaštićena vrsta te je u situacija-ma poput ove nužno postupan-je nadležnih institucija.Gospar Maro je putem

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

3. izdanje filmske radionice Motion3. izdanje filmske radionice Motion3. izdanje filmske radionice Motion3. izdanje filmske radionice Motion3. izdanje filmske radionice MotionZavršilo je 3. izdanje filmske radionice Motion s fokusom na glazbe-ni spot. Radionicu je organizirala udruga Motion u periodu od 21-27. rujna u suradnji sa odsjekom komunikologije na Sveučilištu uDubrovniku. Mentori trećeg izdanja radionice Motion bili su filmašiBarbara Vekarić, Jason Mann i Jozo Jozipović. Barbara Vekarić jei pokretačica edukativnih inicijativa udruge Motion u Dubrovniku.“Kao Dubrovkinja, imam želju poticati razvoj audiovizualne umjet-nosti u Gradu.Već treću radionicu za redom pozivamo predavače iz raznih zem-alja da dođu predavati mladim Dubrovčanima i studentimaSveučilišta. Dubrovnik je predivan grad koji svatko želi posjetiti,

stoga se filmski profesionalci rado odazivaju pozivu da sudjelujuna našim radionicama. Svaka radionica koju organiziramo je or-ijentirana na drugo područje filma: prva je bila o filmu generalno,a druga je bila orijentirana na montažu.” Jozo Jozipović, Dubrovča-nin s adresom u Velikoj Britaniji, gdje je otišao studirati filmsku imedijsku produkciju na Sveučilištu u Sunderlandu, jako punopomaže pri izvođenju radionica. “Radionice su jako dobra platfor-ma za mlade i entuzijastične pojedince da zagrebu ispod površ-ine i uhvate se u koštac s izazovom, nudeći uvid u situaciju odstrane ljudi koji su sami prošli kroz te iste početke. Mislim da jeglazbeni spot jedna forma koja nudi početnicima dobru priliku zavježbanje, jer je ta forma fleksibilna i za uspješno snimanje spotanije potrebno vladati filmskim jezikom, već se više igrati i eksperi-mentirati s vizualima.”

39GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Porez na luksuzA teoretičari zavjere dodatno vjeruju, kako je sve ovobio dogovor gazde i HDZ-a. Gazda se dogovorio sdržavom, da joj uvali propalu firmu, koja je dužnaviše nego što vrijedi. Nakon što je prenio dug na nasgrađane, riješio se i dužnika, koji su mu visjeli zavratom, sad’ će lijepo tužit’ državu i izvuć’ lovu od njeDok statistika broji već stotine tisuća novih iseljenika u zadnjedvije godine, bolje informirani su doznali, da u Hrvatskoj, odprije par godina, postoji Državni ured za Hrvate izvan RH. Uredvodi inženjer prometa, koji se brine, da promet od 50 milijunakuna iz proračuna, nesmetano teče prema 59 zaposlenika, kojise bave pomaganjem povratka iseljenika u domovinu.Našem ministru zdravstva trebaju tri milijarde za zdravstvo.Pa je najavio novi porez na luksuz: cigare, alkohol, kocku i –mobitele. Njegovi su stručnjaci, kaže on, izmjerili rast gospo-darstva, pa su izračunali kako bi se lako moglo doć’ do tri mil-ijarde. I ‘ko kaže da naša vlada ništa ne radi? Radi budale odnas!Običnom puku se čini, kako vladini stručnjaci, hrvatski gospo-darski napredak mjere starinskom mjerom; od šake do lakta!Pa bi i ove tri milijarde svršileđe i sve ostale milijarde, jer naspolitika košta, puno više negozdravstvo. Više bolesnika ima-mo u Vladi i Saboru, nego pobolnicama. Jer, samo bi boles-ni političar, mobitele ubrojio u -luksuz. Uuu, što su čeljadpoludila. Još su mu poručili, daako je to možda luksuz u njegovurodnom kraju, neka on tamo promov-ira komunikaciju17. stoljeća, dimnim sig-nalima, bubnjevima ili dovikivanjem s brda nabrdo. Njegovim istomišljenicima je i informatika uškoli nepotrebna.A i što će im informatika, kad mogu razdvajat more i pret-varat vodu u vino.Slovenski predsjednik vlade se požalio, kako se bio dogovor-io s našim premijerom o sastanku u Zagrebu, da bi razgovaralio pitanju granice. Kad‘ tamo, naš mu premijer, pred cijelim svi-jetom, u zgradi UN-a rek‘o, da od tega nema ništa, jer su Slov-enci varali pred arbitražnim sudom.Bilo kako bilo, njegove kritike Sloveniji, nisu dobile frenetičanaplauz u Ujedinjenim narodima, pa je naš premijer navalio i naSjevernu Koreju. Tamošnjega ‘predsjednika raketu‘ je ukorio,kako još ni’ko nikoga, od vremena Nesvrstanih, nije ukorio. Akoovo ne upali, neće ništa. Kim Jong-Un shvaća, da je najeb‘ok’o žuti, ako mu Plenki pošalje u posjetu, svoje ministre i savjet-nike. Spavaš li mirno Kim Jong-Une?Lijepo je govorila i supruga američkoga predsjednika. K’o pra-va prva dama, u tisućama dolara vrijednoj dizajnerskoj vesti,pričala je, da nijedno dijete na svijetu, ne bi smjelo biti gladno.Sva gladna djeca svijeta, koja su gledala prijenos na TV-u ili nadruštvenim mrežama, bila su - uplakana. Što od sreće, što odgladi.Saborski zastupnik iz redova dijaspore, nije ni malo zadovol-jan Hrvatskom. Na početku sjednice, zatražio je stanku zbogstanja u pravosuđu. Nije se on za ovo borio. Zapravo, njemu se

gadi država, u kojoj on nema pravo strijeljat’ barjednoga suca. Ali, nada se, da će uskoro, uz nekepromjene, do toga doć’. Prema nekima, na odličn-om smo putu. Za sad’ imamo Željka i Željku. Nijegospar zadovoljan ni kako se tretiraju inozemniinvestitori. Oni se boje ulagat’ u državu, u kojojpedeset posto ljudi radi u državnim službama,požalio se je.Vjeruje se, da je loše pravosuđe razlog, što on,bivši kanadski vojnik i francuski legionar, nijeništa uložio po povratku u Hrvatsku, osim što jeuložio sebe - u Sabor.Neki njegovi neistomišljenici su mu savjetovali povratak, u njemuomiljenu - Kanadu.Pa kažu, tamošnje bi mu zdravstveno osiguranje, pokrilo troškoveliječenja njegova poremećaja, koje tamo nazivaju bolešću, a u nasje to kvalifikacija za Sabor.U istarskom Pazinu, slavili su Dan županije. Na svečanoj sjednici jegovorila i naša predsjednica.Ona je malo hvalila antifašiste, za pripojenje Istre matici Hrvatskoj,pa su joj pljeskali.A kad’ je pohvalila doprinos Katoličke crkve, za isto postignuće,zviždali su joj. Ili su sve krivo shvatili, ili su jednostavno zviždali zazgodnom predsjednicom. I uz put klicali Maršalu.

Neki su bili uvjereni, da postojipovijesno objašnjenje za ovunjezinu tvrdnju. Drugi misle, da jene’ko predsjednici uvalio krivigovor. Nešto što bi rado slušaliHrvati u Stocu, Livnu, Duvnu,Bugojnu… Jer, vidiš, kad’ je go-vorila o lokalnoj autonomiji Istre,svi su joj ćićali.Baš k’o što smo joj svi ćićali, kad’je obećavala, da će preselit’ sPantovčaka, da ćemo bit’ Švicar-ska, i da će lupat šakom po - vla-dinom stolu. Dobro, od lupanja bijoj mogle stradat’ lijepe duge falsetrepavice.Legendarni, sad’ već bivši gazdaAgrokora, prije šest mjeseci jeponosno i domoljubno pred’održavi sve ono, što je cijeli životulag’o u Hrvatsku. Uključivši i dug-

ove, veće od vrijednosti svega blaga Božjega. A ovih je dana, najav-io tužbu protiv Hrvatske, jer je, kaže, pod prisilom poklonio svojeblago, pa je najavio tužbe u zemlji i inozemstvu. Vladu optužuje zanacionalizaciju, otimanje imovine, kakvo nije zabilježeno u Europi.Oni koji se sjećaju pretvorbene pljačke devedesetih, misle da je tobila pljačka stoljeća. Možda i jes’. Prošloga stoljeća. Jer ovo sad’,misle neki, nadmašit’ će spomenutu pljačku.A teoretičari zavjere dodatno vjeruju, kako je sve ovo bio dogovorgazde i HDZ-a. Gazda se dogovorio s državom, da joj uvali propalufirmu, koja je dužna više nego što vrijedi. Nakon što je prenio dug nanas građane, riješio se i dužnika, koji su mu visjeli za vratom, sad’ ćelijepo tužit’ državu i izvuć’ lovu od nje. Eto kad nisu oni njega, red jeda on - njih!A sve će to koštat Hrvatsku i društvo, više nego tisuću godina ulovaslovenskih i hrvatskih ribara, u onoj mali krpici zaljeva, radi kojega binaši ratovali. A himna Europske Unije pjeva o svim ljudima, koji ćejednoga dana bit’ braća! Aha, k’o npr. - Kajin i Abel.

tele5marketing@gmail.com

T: 020 358 980 F: 020 311 992

40 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljne informacijeoglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na

091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

AGENCIJA

ZA PROMET

NEKRETNINAMA

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 091 3210244, 091 1170 577 www.dubrovnik-marketing.com

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parkingmjestom, 163.000 eura

Gruž, SNIŽENA CIJENA dvosobni stan6 kat neboder,pogled na more 112.000eura

Batala, dvoiposobni stan, 3.kat, nasamoj obali u Lapadu, 195.000 eura

Dom zdravlja 4 sobni stan, pogodnoza turizam, 104m2

Rožat luksuzna novogradnja, dvoetažnistan 90m2, vrt 97m2, 2 parkinga ugaraži 265.000 eura

IZUZETNA PRILIKA,Nuncijata zemljište560m2, lokacijska dozvola 260.000eura

Sustjepan, izuzetna prilika kamenakuća sa vrtom za adaptaciju, 159.000eura

PRILIKA POVOLJNO kod Hotele Adrie,kat kuće 90 m2, taraca, vrt, 210.000eura

SAVRŠENA PRILIKA Rožat zemljište saprojektima 900m2 samo 139.000 eura

NOVO ORAŠAC ispod magistrale Kućai omirine sa građevnim zemljištem.

SUPER PONUDA VRBICA poviše mag-istrale 2.300m2 građevno zemljište, lije-pi pogled 135 eura/1m2, ili 310.000eura

NOVO U PONUDI ŽUPA, Čelopeci,građevno zemljište 800m2 uz cestusamo 135.000 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2po 170 eura/1m2

NOVO BRSEČINE građevno zemljište

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratitese najboljima u Gradu

APARTMAN U NOVOGRADNJI /112m2, lođa s pogledom na more,parking mjesto, Župa Dubrovačka/ 212.800 eura (popust na go-tovinu)

MALI STAN ZA MALE NOVCE /Prodajemo potpuno namješteni1.5 sobni stan na 1.katu novijes tambene zgrade u Orašcu,balkon s pogledom na more, park-ing, sprema / 77.900 eura

POVOLJAN STAN U MOKOŠICI /64m2, visokoprizemlje s terasom,uredan i održavan, otvoren pogled/ 109.000 eura

MALI STAN U GRUŽU / u blizinirobne kuće Srđ, 43m2 za uređen-je, 1. kat, uredna i održavana zgra-da, rijetkost / 90.000 eura

UREĐENI STAN U MOKOŠICI /57m2, nedavno adaptirani moder-ni dvosobni stan / 119.000 eura

PRODAJEMO KUĆU NA AUTO-BUSNOM KOLODVORU / U našojekskluzivnoj ponudi kuća nasu-prot autobusnog kolodvora ideal-na za turist ičko iznajmlj ivanje,115m2 stambenog prostora i tera-sa / 330.000 eura

RENOVIRAN STAN U HLADNICI /Nadomak Vojnovića, 3 spavaćesobe, dnevni boravak s terasom,dvije etaže, 4.kat / 210.000 eura

RENOVIRANA KUĆA S GLORIJE-TOM NADOMAK STONA / 50m2,mala kuća na tri etaže s vrtom umirom i tihom naselju / 350.000eura

PRILIKA / U našoj ekskluzivnoj po-nudi mala ruševna kuća (79m2) svelikim zemljištem (1000m2), u

poviše magistrale 840m2, voda, struja,asfaltni put lijepi pogled 118.000 eura

Trsteno građevno zemljište, ispodceste kod crkve, 1.100m2 samo105.000 eura

JEFTINO, Kupari zemljište za kuću splaćenom dozvolom, 105.000 eura

POVOLJNO Orašac kuća za obnovu sazemljištem,pogled na more ,110.000eura

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sazemljištem i privatnom plažom ,520.000eura

SNIŽENO,Vrbica lijepa kuća sa vrtomod mora 50m, 270.000 eura

IVANICA HITNO PRODAJEM kuću rohbau, 250m2 s dvorištem, 42.000 eura

Potražujemo građ. zemljišta, omirine,kuće, stanove na Dubrovačkom po-dručju,Agencija DMPDr.A.Stračevića 20, 020550 888,0913210244, 0911170577,

www.dubrovnikrealestate.info

Prodaje se trosoban stan u Zagrebu(Šestine) s garažom. 092 308 4501.

Prodajem stan u Gružu 43 m2, stan senalazi u zgradi na I. katu, povoljno. Cije-na na upit. 095 518 1854

OBITELJ TRAŽI STAN na području gra-da, na duže vrijeme, dvosoban ili troso-ban, prednost Lapad. 098/618-917.

Tražim stan za mladi par s psom na-viknutim na život u stanu, na područjuMokošice i grada. 091 125 9279.

Građevinsko zemljište 3000 m2 uKonavlima mijenjam za stambenu je-dinicu. 091 937 4727.

Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

POSAOPopravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413795.

Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.098 958 1993

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, skaline,ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

Dubinsko-kemijsko čišćenje tapiciran-og namještaja: kutne garniture, fotelje,kauči, stolice, autosjedala, unutrašnjost

srcu Kalamote / 79.000 eura

NAJBOLJA KUPNJA / 97m2, malai prekrasna vila s velikom terasomu Dubrovačkom Pr imor ju /375.000 eura

PRODAJETE NEKRETNINU / Do-pustite profesionalcima da rade zaVas

HITNO TRAŽIMO MANJESTANOVE NA PODRUČJU MOKO-ŠICE / Velika baza kupaca

TRAŽIMO GARSONJERE NA PO-DRUČJU GRADA / Zbog povećan-og interesa kupaca, potražujemomanje stanove do 30-40m2 naširem području Grada

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU/ Za sigurnog kupca tražimo stanod 40-50m2 na prostoru Uvale,Semafora i Vojnovića

ZA SIGURNOG KUPCA TRAŽIMOVELIKI STAN U ZLATNOM PO-TOKU / Cca 120m2, blizina glavneceste, niži katovi

TRAŽIMO KUĆU U SLANOME DO250.000 EURA / Za konkretnogkupca, uređena ili za adaptaciju,pogled na more, osiguran parking

POTRAŽUJEMO KUĆE ISTANOVE UNUTAR GRADSKIHZIDINA / Uređene ili za adaptaci-ju

POVEĆANA POTRAŽNJA ZAKUĆAMA NA PODRUČJU PILA ILIPLOČA / Uređene ili za adaptaci-ju, poželjan vrt ili terasa

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANO-VE U STAROJ GRADSKOJ JEZGRICAVTAT / požel jan pogled namore, terasa ili vrt

VEĆI STAN U PRIZEMLJU NA PO-DRUČJU LAPADA, PJACE, MON-TOVJERNE / S iguran kupac,poželjna terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO MANJU GRAĐE-VINSKU PARCELU U RIJECI DU-BROVAČKOJ / Za konkretnogkupca, cca. 500m2 za gradnjuobiteljske kuće, ispod magistrale

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKOZEMLJIŠTE / Za gradnju stam-bene zgrade na području Grada,Mokošice ili Župe, 1000m2091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

41GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

plovila itd... Dolazimo na Vašu adresuna podrucju grada i okolice. 095 3993059.

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvara-mo balkone roletama.Vršimo ugradnjui servis roleta. 091 147 2794 , 020 201131 ili na mail: gkrizmanic@gmail.com

Uređujem vrtove i voćnjake. 091 9374727.

RAZNOProdajem domaća jaja 2 kn/kom. 091894 6130

Kupujem stare kamene podneploce,stare skaline i sve stare kamenestvari koji bi mogle biti zanimljive. Po-nude na 097 670 7137.

Prodajem KŠK - Holštajn bijelu kobilu,ujahanu, školovanu, s muškim ždrebe-tom starim 4 mjeseca + opremu za ja-hanje. 098 906 6021.

Prodaje se peć „Gorenje“ za centralnogrijanje, kuhanje i pečenje, dva sobnaradijatora i jedan za kupaonu, cirkularnupumpu 3/4 cola, ekspanzionu posudu 50l., kompletnu zapornu armaturu za peć iradijator. 6500 kn. 098 595 051

OSOBNI ODNOSI 18+Ima li jedna malo starija cura, žena iliudovica slobodna za upoznavanje,kavu razgovor, za prijateljstvo idruženje. SMS na 092 358 4620.

Damu radi poznanstva, poželjno daima iznad 42 god. 091 793 8938.

USAMLJENA RINA 23 Ja sam Rina,imam 23 godine, slobodna sam i želimupoznati muškarca za vezu. Javi seako si iskren. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

BOGATA LEJLA 59 Ja sam Lejla,imam 59 godina, slobodna žena unajboljim godinama i želim upoznatimuškarca koji će me zadovoljiti brzo!Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

BUCKA IRENA 36 Malo sam punija, pa

ako ti ne smeta, javi se za spoj idruženje kod mene. Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

PROFESORICA DAJANA 39 Ja samDajana, imam 39 godina, slobodnasam i želim avanturu i povremene sus-rete. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

ZGODNA IVA 22 Napeta sam i seksi,užasno sam napaljena a ti me dobroprobudi i dobro me razveseli seksom,jesi za?! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

USAMLJENA GOGA 36 Ja sam Goga,imam 36 godina, želim vezu i ozbiljnogmuškarca za seks i susret. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

NAPALJENA EMILIJA 20 Imam 20 go-dina, seksala bih se sa muškarcemkoji je za seks odmah! Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

ISKUSNA BABA 70 Ja sam Karla,imam 70 godina, želim mlađeg za spoji susret kod mene. Odmah se javi. Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB: 36595644796, Info: 072/700-700,18+)

UDANA JELICA 60 Ja sam u lošembraku gdje nema seksa. Javi seodmah da me zadovoljiš. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

UDATA BARBARA 35 Vrlo sam napal-jena, a želim seks kod mene, dok mimuža nema. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

UDANA JELENA 44 U braku sam iželim muškarca samo za avanturu iseks. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T:020 358 980, T/F:020 311 992 tele5marketing@gmail.com

min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

BAKA JELKA 70 Iskusna sam i želimupoznati mlađeg muškarca za seksbez obaveze. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

ISKUSNA PROFESORICA 46 Ja samIvana, imam 46 godibna, crnka sam iovim putem želim mlađeg za susret ispoj kod mene. Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

DANIJELA 22 Ako si za ugodnodruženje i dobru avanturu kod mene,javi se za brz spoj odmah! Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

DOKTORICA ELENA 36 Ozbiljna iiskrena doktorica, tražim muškarca zadruženje i seksi avanturu. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

GOGA 23 Nedostaje mi zabave i volje-la bih ugodne trenutke provesti sa to-bom, jesi za seks? Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

USAMLJENA ZRINKA 36 Ja bih volje-la vezu, neka mi se javi iskrenmuškarac za susret. Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

ISKRENA BABRARA 40 Ako si voljanupoznati iskrenu plavušu koja je nor-malna, iskrena i zgodna, javi se zavezu. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

NAPETA ZRINKA 50 Želim ugodanseks i trenutke kod mene, javi se zauživanje odmah! Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

ISKUSNA MARINA 50 Napaljena samuvijek, a trebam seks. Javi se zadruženje! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

42 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

DUBROVAČKI SIMFONIJSKI ORKESTAR

Treće izdanje Jesenjeg glazbenog moskaraTreće izdanje Jesenjeg glazbenog moskaraTreće izdanje Jesenjeg glazbenog moskaraTreće izdanje Jesenjeg glazbenog moskaraTreće izdanje Jesenjeg glazbenog moskaraJesenjim glazbenim moskarom dubrovačka jesen obogaćena jekulturnim događanjima, a raznolikim programom Dubrovačkisimfonijski orkestar zasigurno će omogućiti to da svatko pronađenešto za sebe

Glazbena manifestacija Jesenji glazbe-ni moskar kojeg organizira Dubrovačkisimfonijski orkestar, ove godine će seodržavati od 29. rujna do 13. listopa-da. Program je, kao i prethodnih godi-na, raznolik i donosi kombinaciju pop-ularne i klasične glazbe.Jesenji glazbeni moskar započinje upetak, 29. rujna koncertom Du-brovačkog simfonijskog orkestra i gyp-sy jazz banda Gadjo Manouche.Aranžmane poznatih djela poput „Ican’t give you anything but love“, „Bluedrag“, „Sweet Georgia Brown“, „LaFoule“, „The Continental“, „Vendredi13“ i druga, za orkestar je prirediotrubač Dubrovačkog simfonijskogorkestra, Damir Butigan. Koncertom ćeravnati maestro Krešimir Batinić.U ponedjeljak, 2. listopada koncert seodržava u suradnji s VeleposlanstvomJapana u Hrvatskoj. Yosuke Irie je

poznati japanski shakuhachi izvođačkoji je dosada nastupio u mnogim zem-ljama promovirajući japansku kulturu,a sada dolazi i u Dubrovnik. Shakuha-chi je tradicionalna japanska flautaizrađena od bambusa, a Irieov stil seodlikuje u tome što ko-mbinira moderne tehni-ke sa tradicionalnim, testvara jedinstven zvuk išalje specifičnu poruku.Ulaz na ovaj koncert jebesplatan.U utorak, 3. listopadaorkestrom ravnamestro Tomislav Fačini,a kao solistica nastupanagrađivana švicarskapijanistica Beatrice Ber-rut. Na programu suSaint-Saënsov djeloDanse Macabre, op. 40

i Beethovenova Simfonija br. 7 u A duru, dok ćepublika solisticu imati priliku čuti u Listzovom Kon-certu za klavir i orkestar br. 1 u Es duru. Ovaj kon-cert posvećen je 10 godišnjici prijateljstva gradovaMontereya i Dubrovnika.Armenska pijanistica koja već dugi niz godina živi iradi u Dubrovniku, Naira Asatrian, održat će human-itarni recital zajedno s Gudačkim trijom Du-brovačkog simfonijskog orkestra u četvrtak, 5. lis-topada. Prihod od ulaznica namijenjen je Odjeluza intenzivnu njegu Opće bolnice Dubrovnik. Izvestće djela L. van Beethovena i W.A. Mozarta.U petak, 6. listopada s Dubrovačkim simfonijskimorkestrom pod ravnanjem maestra TomislavaFačinija, nastupaju pijanistice Ivana Jelača i Ste-fani Grbić te trubljač Ivan Medi. Izvest će se Sere-nada za puhače u Es duru W.A. Mozarta te njegovKlavirski koncert br. 24 u C molu, a na programu jei Šostakovičev Koncert za klavir, trubu i gudače u cmolu.Potom slijedi omiljeni program popularne glazbeodnosno tema poznatih filmova, TV serija i ever-greena. Neki od njih su filmovi Kum, Titanik, JamesBond, Miris žene, zatim TV serija Igra prijestolja,zanimljive kompozicije posvećene glazbi vječnihBeatlesa i Carlosa Santane, Libertango Astora Pi-azzolle. Trubljač Džemal Cakić nastupit će kao solistu poznatim skladbama Sway, Volare i New York,New York. Ovaj koncert se održava 10. listopadapod ravnanjem Slobodana Begića.Posljednji koncert Jesenjeg glazbenog moskara jeu petak, 13. listopada kada nastupa Gudački ko-morni sastav Dubrovačkog simfonijskog orkestrapod vodstvom koncertne majstorice Đane Kahri-man. Izvest će Simfoniju br. 3 u D duru dubrovačkog

skladatelja Luke Sorkočevića,Mozartov Divertimento u D duru teBrittenovu Jednostavnu simfoniju,op. 4.Svi koncerti se održavaju u atrijuKneževa dvora s početkom u 21sat.Jesenjim glazbenim moskarom du-brovačka jesen obogaćena je kul-turnim događanjima, a raznolikimprogramom Dubrovački simfonijs-ki orkestar zasigurno će omogućitito da svatko pronađe nešto zasebe. Manifestaciju pomažu GradDubrovnik, Turistička zajednica gra-da Dubrovnika i Grand hotel Park.

Renata Roman

NASTAVAK PROJEKTA DRUGA STRANA POVIJESTI MULTIMEDIJALNOMPREZENTACIJOM I KONCERTOM

Fortepijano iz Kneževa dvora u DubrovnikuFortepijano iz Kneževa dvora u DubrovnikuFortepijano iz Kneževa dvora u DubrovnikuFortepijano iz Kneževa dvora u DubrovnikuFortepijano iz Kneževa dvora u DubrovnikuDubrovački muzeji i udruga Sve ostalo je glazba u sklopu dugogodišnjeg zajed-ničkog projekta „Druga strana povijesti“, izradili su multimedijalnu prezentacijufortepijana iz Kneževa dvora, graditelja Antona Waltera, koja je predstavljena usubotu, 23. rujna.Multimedijalna prezentacija, koja se projicirala putem tableta postavljenog uzfortepijano, uz povijesni pregled instrumenta, omogućila je svim posjetiteljimaKulturno-povijesnog muzeja u Kneževom dvoru i reprodukciju video snimakaglazbenih izvedbi na ovom raritetnom glazbalu. Riječ je o prvom muzejskompredmetu u Dubrovačkim muzejima prezentiranom na ovakav način, a u Glazbenojdvorani Kneževa dvora predstavili su ga: voditeljica Kulturno-povijesnog muzejadr. sc. Vedrana Gjukić-Bender, voditeljica projekta Ivana Jelača, te Ervin Šilić,direktor tvrtke Novena koja je tehnički izradila aplikaciju. Nakon formalnog dijelaprezentacije, program se nastavio koncertom pijanistice Ivane Jelače i austr-ijskog umjetnika, baritona Georga Lehnera. Program koncerta konceptualno pov-ezuje Dubrovnik i Beč, a u nastojanju oživljavanja prošlosti, istaknut je kontinuitet

u održavanju kulturnih veza između Hrvatske i Aus-trije i to u sklopu Godine kulture Austrija-Hrvatska2017. Suorganizatori koncerta su bili Austrijski kul-turni forum Zagreb i Hrvatsko-austrijsko društvo Du-brovnik.

Beatrice Berrut

43GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

Piše: MarijaĐanović

PRIPOVIJES NADUBROVAČKU

NaNaNaNaNaćimitorijućimitorijućimitorijućimitorijućimitorijuBio je persvaz damu se to prištam-pava, ali kad seobrnuo imo je štoviđet. Pročesijunkadavera điravo jeoko grebaBio je ultimi marča. Sa zvonika otkuca-la je ponoć. Marangun Piero vraćo sedoma. Tokalo je pasat mimo ćimitorijena Boninovu za doć doma. Velika žel-jezna vrata bila su zatvorena, a nanjekim grebima gorili su lumini. Makin-jetom upali španjulet, prekrsti se i nas-tavi hodit. S mira crkve oglasi se hukomčuveta, zalepeta krilima i nestane.Spominjo se mirakula koji se dogodioonadar dvije setemane kad su se dvoji-ca kladila da će bez straha prespavatna ćimitoriju. Jedan od njih spacakomin,peča čeljadeta, a drugi pumpjer, veselećudi i hitar.Obukli su crne vestite, mantele, staviliklobuke na glave pa krenuli na Bonino-vo u okladu. Dogovorili su se s piciga-mortijem da im ostavi otvorena vrataćimitorija.Pumpjer je parentati spjego što ima činit.Ovi su subito smislili furbariju kako ćese u straure ušunjat oko križa i žmorfi-jom duhova ispaventat hi.Kad je sfera na zvoniku senjala ponoćprezentaju se pred kapelicom. Palpitesrca čuo je pumpjer u grlu, ali nije hoćeopriznat da ga je strah. Neko ga odjedn-om poškropi krštenom vodom i pokare-ca po faci. Bio je persvaz da mu se toprištampava, ali kad se obrnuo imo ješto viđet. Pročesijun kadavera điravo jeoko greba.Supersticion je bila jača od force da pob-jegne. Svi su urtali na njega i on se živukopečio. Dugi mantel zapeo mu o križ.Paralo je da ga duhovi vuču. Adversti-tat bi bila veća da jedan od „ duhova “nije uzo broku vode i zalio ga. Pumpjerje ležo na tlima ribaltan, izbečen. Jedvase rastravenjo.Šalu na bandu, trjebalo je puno brjeme-na dok je povjerovo da su mu to namjes-tili bofuni od neputova. Insoma progutoje pirulu despjačera i straha i izgubiookladu.

DUBROVAČKE KNJIŽNICE

Yoko Nishii oduševila Dubrovčane i goste iz JapanaYoko Nishii oduševila Dubrovčane i goste iz JapanaYoko Nishii oduševila Dubrovčane i goste iz JapanaYoko Nishii oduševila Dubrovčane i goste iz JapanaYoko Nishii oduševila Dubrovčane i goste iz JapanaJapanska glazbenica Yoko Nishii održala je klavir-ski koncert u petak, 22. rujna, u Čitaonici Nar-odne knjižnice Grad. Dubrovačkoj publici Nishiije odsvirala kompozicije Kozabura Hiraia, Ko-sakua Yamada, Felixa Mendelssohna, RobertaSchumanna, Franza Schuberta, Franza Liszta,kao i skladbe domaćih kompozitora Dore Pe-jačević i Božidara Kunca. Na traženje publike dvaputa se vraćala za klavir. Svirala je skladbe kojenisu bile najavljene u programu koncerta.Yoko Nishii rođena je u Iseu, u Japanu, i već odčetvrte godine pohađala je privatne satove glas-ovira. Diplomirala je francuski jezik i književnostna privatnom Sveučilištu Keio u Tokiju 1998. Istegodine upisala je Muzičku akademiju „Ino Mirković“ u Lovranu. Od 2005. - 2007. polaznicaje naprednog studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a trenutačno podučava na Umjet-ničkoj akademiji u Aichiju u Japanu. Održala je brojne solo recitale i dobitnica je više nagra-da, i to u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji te Japanu. Ustrajno radi na istraživanju i promociji skla-datelja i glazbe iz Hrvatske te s područja bivše Jugoslavije. U veljači 2015. izdala je CD scjelovitim glasovirskim opusom Dore Pejačević u povodu 130. godišnjice njezina rođenja uizdanju japanske diskografske kuće „Herb Classics“. Koncert su organizirale Dubrovačkeknjižnice. Ana Pendo

NOVI LEROV PROGRAM ZA NAJMLAĐE

Mlin na dnu mora Mlin na dnu mora Mlin na dnu mora Mlin na dnu mora Mlin na dnu mora Jasne HeldJasne HeldJasne HeldJasne HeldJasne HeldStudentski teatar Lero i ove je sezone nastavio s pro-gramima pripovijedanja bajka za najmlađe i njihoveroditelje. Izvedba Mlin na dnu mora ponudio je izborbajki koje je kazivala istaknuta pripovjedačica bajka idugodišnja Lerova glumica Jasna Held, u subotu,23.rujna u Teatru Lero, u desetoj lađi u Lazaretima.

Pripovijedala: Jasna Held/ Izbor: Jasna Held / Sce-nografija, svjetlo, ton:Mato Brnjić / Organizaci-ja: Ksenija Medović /Grafičko oblikovanje: NoraMojaš.Jasna Held, rođena je uDubrovniku. Od 1994. go-dine nastupa kao pripov-jedačica bajki, priča i lut-karica. Sudjeluje na susre-tu Europskih pripovjedačabajki EPOS u Njemačkoj(2004.), zatim je imala ser-iju nastupa u Njemačkoj iAustriji (2005.), na festival-ima pripovijedanja bajki ipriča u Njemačkoj i VelikojBritaniji : Im Fluss DerWorte, Beyond The Bor-der, Zwischen-Zeiten(2005.), Švicarskoj(2006.), turneji po VelikojBritaniji i na Festivalima AtThe Edge (2006., 2011.),

Zwischen-Zeiten u Njemačkj(2006.). Nastupila je u Berlinu za-tim u Innsbrucku i Salzburgu (2007.)i Beču (2008.). Na svim nastupimau Europskim zemljama pripovijed-ala je tradicionalne priče i bajkeodraslima na engleskom jeziku.Poznati pripovjedački teatar CRICK-CRACK CLUB 2005. preporučio juje među deset ponajboljih europ-skih pripovjedača izvan Velike Brit-anije. Od 2005. do 2008. nastupa-la je s lutkarskim autorskim pred-stavama uprizorujuću narodne ba-jke i priča. Pripovjedajući bajke i slutkarskim izvedbama predstavilase 2008. na BOK Festivalu u Bjelo-varu, Legendfestu u Istri i na Ogu-linskom festivalu bajki gdje redovi-to nastupa od 2009. godine. Od2007. članica je HCDO-a (Hr-vatskog centra za dramski odgoj).U Zagrebu je održala radionice/seminare odgajateljima, nastavnici-ma i članovima HCDO-a. Od 2008.sudjeluje u projektima Agencije zaodgoj i obrazovanje s programomPripovijedanje bajki i priča a 2013.održala je ciklus pripovijedanja upilot projektu Ministarstva kultureRH Ruksak pun kulture. Članica jeStudentskog teatra Lero od 1976.godine i do sada je sudjelovala udvadesetak Lerovih predstava,raznih projekata i drugih programa.

44 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

FELJTON BROJ 198

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

Dubrovačke plažeDubrovačke plažeDubrovačke plažeDubrovačke plažeDubrovačke plaže- nekad (4)- nekad (4)- nekad (4)- nekad (4)- nekad (4)

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

Udruga za očuvanje tradicijedubrovačkog turizma„Dubrovački izlog“

poziva vas na promocijunajnovije knjige Lukše

Lucianovića pod nazivomIz povijest dubrovačkog

ugostiteljstva(Od prvih kafana, gostionica i krčmi

u Dubrovačkoj Republici pa dodanašnjih modernih restorana,kafana, slastičarnica, noćnih

barova i drugih sličnih ugostiteljskihobjekata)

Subota, 30.9. u 11 satiAtrij palače Sponza

UvodPlaže su nekad, a i danas, bilejedan od glavnih motiva zašto tur-isti odlaze u neko turističko mjes-to. A gdje najbolje koristiti „suncei more“ ako ne na plaži.Dakle, lijepe i dobro uređene plaže

jedan su od važnih uvjeta svake turističke ponude idavno prije a i danas, a Dubrovnik i Dubrovačkarivijera imaju ih bezbroj. Razlozi zašto su naše plažepoznate po čitavom svijetu su toplo i kristalno čistomore pa se onda opravdava onaj često korišteni slo-gan: „Hrvatska, Mediteran kakav je nekad bio“. Jestda se ponekad dogodi da nam plaže nisu za ku-panje iz bilo kakvih razloga ipak možemo reći da sučiste.Dubrovčani su se odavno brinuli kako bi im plažebile uredne i ugodne za kupanje pa o tome govorebrojni zapisi o aktivnostima raznih udruga (poseb-no turističkih) oko izgradnje novih ili uređenja starihplaža.Mnoge slike u ovom feljtonu upravo govore o tomekakve su nam plaže nekad izgledale i što se sve nanjima događalo. Danas ćemo se vratiti u našu mla-dost i prisjetiti se igara naše mladosti - ovaj put o„igri na hitanja“

Igra „na hitanja“Kada gledam ove slike sjetim se svog djetinjstva ikako smo se nekad igrali. Još mi u ušima zvuči neko-liko pjesmica ili naziva igara kao što su:- Ringe, ringe rajaPuna zdjela jajaJedno jaje – muć!A vi djeco čuč!- Care Care Gospodare koliko je sati?- Ko se nije skrio magarac je bioNastavite niz i prisjetite se nekih od igara kojesu bile popularne prije nego što su računala ipametni mobiteli djeci i djevojčicama počeliodređivati sadržaj slobodnog vremena. Za raz-liku od računalnih, za koje ni ne treba društvojer se igraju u osami dječje sobe, stare igre bilesu nezamislive bez pravih suigrača i to po jed-nostavnom pravilu: čim više, to bolje i veselije. Iza učitelje i roditelje danas djeca sjede na klupiu parku, čak i na plaži jedno do drugog, svakozadubljeno u svoj mobitel. Prije je trebalopronaći ekipu i zatim dogovoriti zabavu. I bilo jeveselo. Neke od igara koje su obilježile djetinjst-vo mama i tata, ali i baka i djedova današnjedjece ih ne poznaju.Pred nekoliko vremena me strašno razveselilokad su djeca na jednom rođendanu igrali„skrivača“ i „lovca“. Mi smo umjesto igre „lov-ca“ ovu igru nazivali „na hitanja“ a igrali smo jena kopnu i na moru.

A kako smo je igrali na kopnu? Započetak bi izabrali „lovca“ i „trengulu“.Ako bi lovac dodirnuo nekoga tad bion postao lovac. Međutim, dok si biona „trenguli“ lovac te nije smio uhvatiti.Da li se „trengula“ svuda ovako zvala -ne znam. Meni je u glavi ostala ta riječ.Igra „na hitanja“ na moru igrala se sas-vim drugačije i nije se mogla igrati svu-da. Ja sam kao dijete igrao na plažamaBanja, na Porporeli, u Šulića i naDančama. Možda su se igrala i nadrugim mjestima ali ja se sjećam ovihmjesta.Pravila igre su bila slijedeća: izabrao bi

se „lovac“ i on bi „hitao“ ostale igrače.„Trengula“ ili mjesto kad te lovac nijemogao uhvatiti je bilo kad ti je nos biopod morem. Ako bi se „lovac“ poseb-no usredotočio na hvatanje nekog ig-rača ostali bi skakali ili na njega ili isprednjega da mu onemoguće hvatanje.Ova igra na moru nije bila baš beza-zlena. Bila je dosta opasna jer se skaka-lo i na leđa „lovca“ ili na njegovu gla-vu. Ali u mladosti si mogao činiti što tevolja.Danas se više nigdje ne igra ova igra.Nekoliko slika pokazuju plažu Banje idjecu kako skaču. Za pretpostaviti jekako igraju igru “na hitanja“.

45GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

DOM MARINA DRŽIĆA

Predstavljena grafičko-pjesnička mapa Lukše PekaPredstavljena grafičko-pjesnička mapa Lukše PekaPredstavljena grafičko-pjesnička mapa Lukše PekaPredstavljena grafičko-pjesnička mapa Lukše PekaPredstavljena grafičko-pjesnička mapa Lukše PekaGrafičko-pjesnička mapaLukše Peka “Marin Držić”predstavljena je u Domu Ma-rina Držića u utorak, 26. rujna2017. Mapu su predstaviliNikša Matić, ravnatelj DomaMarina Držića i urednik mape,povjesničar umjetnosti MarinIvanović, autor predgovora.Ova grafičko-pjesnička mapasadrži ukupno 33 lista papiraformata 32 x 30 cm, od čegaje na 12 listova papira tehni-kom ofseta otisnuto 12 pjesa-ma Marina Držića, a na 12 lis-tova papira tehnikom bakro-pisa i suhe igle 12 grafikaLukše Peka. Na po dva lista utehnici ofseta otisnuti supredgovori Marina Ivanovića iLuka Paljetka, na dva su listaotisnuti životopisi Marina Držićai Lukše Peka a na posebnom lis-tu otisnuta je naslovna stranica,predgovor Marina Držića i im-presum.Sve grafičke listove ručno je otis-nuo Lukša Peko u svom ateljeui svi su označeni kao autorskiotisci. Svaka grafika otisnuta jeu 42 primjerka, označenabrojkama od 1 do 42. Ovagrafičko-pjesnička mapa pos-većena je 450. godišnjici smrtiMarina Držića.Iz predgovora grafičko-pjesničke mape povjesničaraumjetnosti Marina Ivanovića:„Nije Lukša Peko zaboravioznanu faktografiju Vidrina živo-ta niti je propustio uvidjeti snagublistavih civilizacijskih idejaskrivenih ispod slojeva nevinih ipredvidljivih dramskih zapleta.No, od držanja za ovo svakod-nevno, zanimljivije mu je bilozakoračiti u isto Držićevopribježište i njegovim stopamahodati ulicama imaginarnogGrada u kojemu „slatki žuber odrazlicijeh ptica sa svijeh stranavječno veselje čine“. U tom ka-menom gradu čije crkvice, ul-ice, prozori i palače, nalikujuovom našem Dubrovniku, odvi-ja se dramska radnja naizgledzapočeta davno prije nego što

je zainteresirani umjetnik-pro-matrač tuda prošao i koja će,zatvorena u vremensku petlju,na jednak način trajati zauvijek.Neki od tih prizora ucrtani su umetal i otisnuti na grafikama uovoj mapi, ali još su mnogi kan-tuni, đardini, sveti i sladostrast-ni interijeri velike Držićeve mašteostali neotkriveni.Ponudivši nam sada, nakonpunih dvadest pet godina, svo-ja snoviđenja, Držićevim stihovi-ma opisanog nebeskog Du-brovnika u kojemu se ljubav ot-kriva u mnogim svojim oblicima,ponovno imamo priliku upoznatiovog majstora grafičkih tehnikai discipliniranog meštra čije suruke crne od grafičke boje ičvrste od stiskanja grafičkeprese. Sazdavši taj idealni Gradi davši mu, poput negromanta,duh koji je sposoban stvarati,Peko je prošao Držićevim staza-ma i dao nam pravu vrijednostovog posebnog izdanja, ovemape. Ona leži prvenstveno ugrafikama koje se prvi i jedini putobjavljuju ovdje u ograničenombroju primjeraka. Nije, dakle,riječ o ilustriranju Vidrinihljubavnih uzdaha, nego o prviput stvorenom ambijentu u koje-mu stihovi nalaze plodno tlo zaproduljenje svoga života krozmaštu drugih umjetnika. Pekoje izgradio prostor Držićevihriječi. To je likovno obilje,udruženo sa stihovima zanosa,

stvorilo cjelinu koja je, kako kažeWertheimer, veća od zbrojasvojih dijelova; ona je idealna inesavršena, mirna i dinamična,karnalna i metafizička.“Lukša Peko rođen je 24. travnja1941. godine u Dubrovniku. Os-novnu školu i gimnaziju završioje u rodnom gradu. Kao đak za-nimao se za slikarstvo i grafikuda bi prve poduke dobio odslikara Antuna Masle, te odslikara i povjesničara umjetnostiKoste Strajnića. Godine 1961.upisao se na Slikarski odjel Ak-ademije likovnih umjetnosti uZagrebu, a za vrijeme studija seuz slikarstvo intenzivno baviografikom. Diplomirao je 1965.godine kod slikara OtonaPostružnika i Đure Tiljka te do-bio nagradu ALU Zagreb zagrafiku. Prvi put izlagao je sdvojicom dubrovačkih kolega,Josipom Škerljom i JosipomTrostmanom, u Umjetničkojgaleriji Dubrovnik. Iste godineotišao je na odsluženje vojnogroka te je kao vojnik 1966. god-ine imao u Splitu prvu samostal-nu izložbu. Na grafičkoj speci-jalki ALU Zagreb 1968. završio

je Poslijediplomski studij kodMarijana Detonija. Do sada jepriredio više od sedamdesetsamostalnih izložbi u Hrvatskoji inozemstvu te je sudjelovao naviše od dvjesto pedeset skup-nih izložbi. Objavio je tri pjesnič-ko-grafičke mape: Vrt bez dobi1986. godine s književnikom Mi-lanom Milišićem, Kad su gol-ubovi umirali 1992. godine sknjiževnikom FeđomŠehovićem i ovu, Marin Držić –Lukša Peko u kojoj su objavl-jenje njegove grafike i Držićevepjesme. Za svoj je rad dobio sl-jedeće nagrade: u ZagrebuNagrada „Sedam sekretaraSKOJ-a“ (1969.), u DubrovnikuII. nagrada Oktobarske izložbe(1970.), I. nagrada Oktobarskeizložbe (1971.), II. nagrada Ma-jske izložbe (1979.), I. nagradaMajske izložbe (1980.), II. nagra-da Proljetne izložbe (1981.), I.nagrada Oktobarske izložbe(1982.), I. nagrada Prvog bije-nala HDLU (1984.) i NagradaGrada Dubrovnika (1996.), uSplitu Godišnja nagrada Slo-bodne Dalmacije (1992.) te jenositelj državnog odličja RedaDanice hrvatske s likom MarkaMarulića (1996.). Od 1968. živi iradi u Dubrovniku. N.M.

KNJIGA DOKUMENATA O ČETNIČKOM UDRUŽENJU UDUBROVNIKU ZA VRIJEME KRALJEVINE JUGOSLAVIJE

Tražim sponzoreTražim sponzoreTražim sponzoreTražim sponzoreTražim sponzorePočetkom 2018. godine tiskat će se knjiga dokumenata o Čet-ničkom udruženju u Dubrovniku za vrijeme Kraljevine Jugoslavijeu vlastitoj nakladi. Iz tog razloga tražim sponzore za izdavanjegore navedene knjige. Obavijest o iznosu sponzorstva pošaljitena e-mail: dabelic.ivo@gmail.com. O vremenu i načinu uplate svakiće sponzor biti na vrijeme obaviješten. Unaprijed se zahvaljujemsa štovanjem. Mr.sc. Ivo Dabelić

46 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA XX.STOLJEĆA

„Dundo Maroje“ na engleskom„Dundo Maroje“ na engleskom„Dundo Maroje“ na engleskom„Dundo Maroje“ na engleskom„Dundo Maroje“ na engleskomu režiji dr. Marka Foteza 1958. (2)u režiji dr. Marka Foteza 1958. (2)u režiji dr. Marka Foteza 1958. (2)u režiji dr. Marka Foteza 1958. (2)u režiji dr. Marka Foteza 1958. (2)Štošta se još može povezati izravno ili neizravnos imenom Marina Držića što je interesantno i štobi trebalo predstaviti dubrovačkoj javnosti unjegovoj sljedećoj jubilarnoj godini

Bez obzira na jubileji sve navedene ar-

gumente spomenik Marinu Držićunije postavljen 1958. godine. Me-đutim, priča o spomeniku još nijezavršena.„Dubrovački vjesnik“ od 4.3.1967.godine, broj 854. PODIĆI ĆE SESPOMENIK MARINU DRŽIĆUUpravni odbor Društva prijatelja du-brovačke starine na svom sastankuodržanom u prošli utorak, donio jeodluku da u povodu proslave 400-godišnjice smrti velikog hrvatskogkomediografa Marina Držića financiraizradu odljeva spomenika ovog zna-menitog Dubrovčanina – rad kiparaIvana Meštrovića, te je za tu svrhuosigurao sredstva u iznosu od četirimilijuna i petsto tisuća starih dinara.Odluka o podizanju Držićevogspomenika donesena je u skladu sintencijama nedavno objavljenih zak-ljučaka stručne komisije Matice hr-vatske.Meštrovićev spomenik Marina Držićabit će izrađen do sredine travnja ovegodine, odnosno do početka znan-stvenog simpozijuma što će ga u Du-brovniku organizirati Matica hrvatska.Spomenik će biti postavljen u atrijuUmjetničke galerije što je – kako sesmatra – najsretnija solucija obziromna tradiciju i veličinu ovog prostora.U njegovom podnožju označit će seda je on podignut kao doprinosDruštva prijatelja dubrovačke starineproslavi jubileja i uspomeni na velikogpisca. Budući da je rok za podizanjespomenika dosta kratak Društvo jepreko svojih predstavnika stupilo ukontakt sa umjetnicima u Zagrebukako bi on bio gotov do predviđenogroka.Društvo prijatelja dubrovačke starinei inače se, uz druge naše istaknutekulturne institucije, veoma mnogoangažiralo oko proslave značajnogjugoslavenskog(??) jubileja. Poredpodizanja spomenika ono će finan-cirati i izradu spomen-ploče naDržićevoj rodnoj kući u iznosu od800.000 starih dinara kao prilog zaštampanje svečane publikacije u ko-

joj će biti objavljeni radovi naših istak-nutih naučnih radnika i književnika odjelu (djelima) Marina Držića i prilika-ma u njegovu vremenu. DPDS takođ-er se obavezalo da će svake godineodvajati određena sredstva (vjerojat-no dok se nije otvorio Dom MarinaDržića? – kom. D.R.) kao svoj prilogza uređenje Držićevog memorijalnogmuzeja.Odljev spomenika Marina Držića sti-gao je iz Zagreba u Dubrovnik tijekomrujna 1967. i postavljen je u atrijuUmjetničke galerije. Nakon izgradnjehotelskog naselja na Babinom kukuspomenik je tamo preseljen i dugi nizgodina bio je na „svom“ trgu na Bab-in kuku gdje je zadobio oštećenje navratu od gelera tijekom srpsko-crnogorskog granatiranja. Onda jepremješten u foaje Kazališta MarinDržić, da bi konačno 2008. godine biopostavljen na mjesto gdje se i danasnalazi. Osobno smatram da mu jeprimjerenije mjesto na kraju južnogdijela poljane Marin Držić, i licem okre-nut prema Kneževom dvoru.„Dubrovački vjesnik“ od 23.9.1967.godine, broj 884. IZLOŽBA OMARINU DRŽIĆUU organizaciji Ogranka Matice hr-vatske u Dubrovniku sutra će u dvo-rani Doma sindikata (današnje pred-vorje dr. Alojzija Stepinca u samo-stanu svete Klare – nap. D.R.) bitisvečano otvorena izložba o MarinuDržiću, koja u stvari predstavlja uvodu znanstveno savjetovanje o ovomznamenitom hrvatskom piscu. (...)Izložba se sastoji od oko 300 ekspo-nata, a podijeljena je u četiri tematskecjeline. Tako će na njoj biti prikazanioriginalno dokumenti o životu MarinaDržića iz Historijskog arhiva u Du-brovniku i fotokopije dokumenata izdržavnih arhiva iz Siene i Firenze, za-tim djela Marina Držića (rukopisi iizdanja), te literatura o Držiću od XVI.stoljeća do danas. Posebnu tematskucjelinu čine plakati i fotografije s izved-bi Držićevih djela na sceni, ako i odje-ci i kritike o tim izvedbama. Izložba uDomu sindikata bit će otvorena do 20.listopada.

„Dubrovački vjesnik“ od 30.9.1967. godine, broj 885.DJELU M. DRŽIĆA ODREDIT ĆE SE POTPUNIJEMJESTO U KNJIŽEVNOSTINa početku novinskog izvješća navode se imena brojnihpredavača i nazivi njihovih znanstvenih tema u svezi Držića.– nap. D.R. (...) Uvod u znanstveno savjetovanje Maticehrvatske predstavljala bi izložba „Marin Držić“ koju je pr-iredio Ogranak Matice hrvatske iz Dubrovnika, a otvorenaje 24. ovog mjeseca. Prvog dana održavanja znanstvenogsavjetovanja, 4. listopada u 13 sati, na kući u Širokoj uliciu kojoj je Marin Držić svojevremeno djelovao kao rektorobližnje crkvice bit će otkrivena spomen-ploča, dok ćesljedećeg dana također u 13 sati, u atriju Umjetničke galer-ije biti otkriven spomenik Marinu Držiću, rad kipara IvanaMeštrovića. (...) Ovom prilikom potrebno je spomenuti,da se radi i na otvaranju Držićevog memorijalnog muzeja,pa je za tu svrhu Skupština općine već odobrila 4 i polmilijuna starih dinara, dok će do konačne realizacije ovezamisli doći uz pomoć priloga radnih i ostalih organizacijai pojedinaca. Sa svim tim manifestacijama jubilarna go-dišnjica smrti znamenitog Dubrovčanina bit će dostojnoobilježena, što je i dug naše sredine prema njegovom djelu.U istom broju objavljeno je opširno novinsko izvješće usvezi „cjelovitog prikaza života i rada velikog komediografa“– nap. D.R.Držić se je „vratio“ u Grad, odnosno postavljen je njegovspomenik 2008. godine prigodom obilježavanja polamilenija od rođenja dubrovačkog književnika, ali i urotni-ka. Današnjim rječnikom, reklo bi se, da je bio revolucio-nar koji je želio srušiti truli aristokratski režim koji je ugn-jetavao narod. (Jedno hipotetsko razmišljanje: Što bi sedogodilo sa Dubrovačkom Republikom, da je Cosimo I.de Medici, prvi veliki vojvoda Toskane (1519-1574) prih-vatio njegov zahtjev iz sasvim drugih interesa, tj. zbog pl-jačke i plijena, te se udružio sa Mlečanima te pokušaovojnom intervencijom srušiti „legitimnu“ dubrovačkuvladu? Sama opsada Grada imala bi teške posljedice, akamoli još i bombardiranje s mletačkih brodova. Turci bieventualno došli „pomoći“ s vojskom i Dubrovnik bi biorazoren, spaljen, opljačkan kao poslije potresa 1667. go-dine.)Štošta se još može povezati izravno ili neizravno s imen-om Marina Držića što je interesantno i što bi trebalo pred-staviti dubrovačkoj javnosti u njegovoj sljedećoj jubilarnojgodini. Predlažem sljedeće: Neka neki dubrovački ugos-titelj ispeče kopuna (bez priloga ptica koje su zakonomzaštićene) i ponudi se ukusna pečenka na lutriji ili tombu-li.Evo jedne interesantne vijesti u svezi „glumaca“ koji sudoslovno platili glavom svoje sudjelovanje u Držićevimdjelima tijekom 50-ih i 60-ih godina XX. stoljeća, tj. nedugonakon završetka Ljetnih igara.(„ Dubrovački vjesnik“ od 11.9.1962. godine, broj 622)„GLUMCI NA RAŽNJU“Nije ovo nikakva dezinformacija ni neukusna šala. U sub-otu navečer zaista su ispečena i pojedena dva ne takobeznačajna „glumca“, koja su učestovala u izvedbamaovogodišnjih Igara. Nedužno jare iz predstave DržićevaSkupa i ništa manje čedna koza iz predstave Gundulićeve„Dubravke“, ispečeni su na ražnju i pojedeni na intimnojsvečanosti koja je održana u subotu na večer na starojljetnoj pozornici. (U ulici don Frane Bulića - nap. D.R.)Za slavljenike ove večeri Dubrovačke ljetne igre završene

47GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

su tek u nedjelju, u rane jutarnjesate, a ne prije petnaestak danakada je spuštena zastava s Or-landovog stupa. Zli jezici govoreda je do ovog odlaganja došlozbog toga što se čekalo da sejare i koza oporave nakon teškihi složenih zadataka koje su mor-ali izvršavati na predstavama uParku muzičke škole i na Gracu.A radi se međutim o nastavljan-ju dugogodišnje tradicije da se„glavni“ akteri dobro ugoje i nakraju pojedu na svečanosti ukojoj glavnu riječ imaju članovitehničkog osoblja. Oni se poredostalog brinu da „glumci“ budušto deblji, a na kraju sami obav-ljaju sve poslove u vezi s klan-jem i pripremanjem jarećegodnosno kozjeg pečenja.Publika je pljeskala na završet-ku svake predstave ne znajući daje četveronožnim „glumcima“kratkotrajna sezonska „glumač-ka karijera“ već određena i/iliZAPEČE(če)NA.Sljedeće novinsko izvješće tak-ođer je zanimljivo pogotovo zadanašnje vrijeme, jer nažalostčesto je važan nečiji privatni in-teres, a ne povijesno nasljeđe,odnosno javno dobro.(„Dubrovački vjesnik“ od 17. 7.1965. godine, broj 769)ĆEVAPČIĆI SU DOBILI OT-KAZI prije nego što su se počeli pro-davati u privatnoj gostionici, kojuje namjeravao da otvori jedangrađanin u Širokoj ulici,ćevapčići su dobili otkaz. Radi senaime o tome, da je jedan pri-vatnik imao namjeru da otvorićevapčinicu, pa je u tu svrhupočeo adaptirati prostorije. Me-đutim, kada su to doznali odgo-vorni rukovodioci Zavoda za zaš-titu spomenika, odmah su inter-venitali, jer je njima bilo poznatoda je u toj zgradi godinama živioveliki dubrovački umjetnik(književnk) Marin Držić.

„U ovoj zgradi radio je i djelovaoMarin Držić punih 15 godina –kazala nam je Dubravka Beritić,direktor(ica) Zavoda – pa je sas-vim razumljivo da se ne možemopomiriti s time da se u takvimprostorijama otvori gostionica. Utim prostorijama mogli bi se pro-davati recimo suveniri, ali nika-ko ćevapčići“.Građanin koji je htio otvoriti pri-vatnu gostionicu je svakako oš-tećen, ali sada bi bilo od malogznačaja utvrditi krivca (vjerojatnoneki općinski birokrata – op.D.R.). Netko je bez sumnje po-griješio kada je građaninu doz-volio da (za)počne radove naadaptaciji, jer je razumljivo očeki-vati da odgovorni (iz Općine) tre-baju znati koje su zgrade od his-torijskog značaja. U Dubrovnikubez sumnje ima veći broj zgra-da koje imaju kulturno historijskiznačaj, pa je za pohvalu inicijati-va Zavoda za zaštitu spomenikakulture, koji je odlučio da natakvim zgradama postavispomen ploče (zašto se to nijeučinilo na vrijeme i sa se-cesijskom zgradom „remize“ odstrane današnjeg Zavoda?? –op. D.R.).Za jednu ovakvu akciju bilo jeveć krajnje vrijeme, ali paralelnos time trebalo bi odlučiti što semože nalaziti u takvim zgradamai prostorijama, kako i ubudućene bi dolazilo do nepotrebnihnesuglasica.Nažalost, više nema osobepoput g-đe Dubravke Beritić kojabi već u začetku spriječila dev-astaciju naslijeđene spomeničkebaštine! – kom. D.R.Ponudio sam dosta raznovrsnogsadržaja koji su objavljeni u lokal-noj tiskovini iz različitih godina usvezi Marina Držića. Vjerojatnoću sljedeće godine povodom ju-bileja objaviti nove zanimljivostikoje su na izravan ili neizravannačin povezane sa Držićem.

U CRKVI MALE BRAĆE

Proslava blagdana svetog FranjeProslava blagdana svetog FranjeProslava blagdana svetog FranjeProslava blagdana svetog FranjeProslava blagdana svetog FranjeU srijedu, 4. listopada, blagdan je sv. Franje Asiškog. Svečano seslavi u crkvi Male braće, a proslavi prethodi trodnevna priprava,koja tih dana započinje u 18,45 sati. U utorak, uoči blagdana, na-kon večernje sv. mise, bit će slavljen obred preminuća sv. OcaFranje. Na sam blagdan - u srijedu - sv. mise bit će slavljene u 7 iu 9,30 sati. Svečano blagdansko slavlje započet će u 18,45 satidočekom otaca dominikanaca, koji će po starom običaju pred-voditi svečanu koncelebriranu sv. misu u 19 sati. S.N.

ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE DUBROVNIK

Znanstveni simpozij MeđunarodneZnanstveni simpozij MeđunarodneZnanstveni simpozij MeđunarodneZnanstveni simpozij MeđunarodneZnanstveni simpozij Međunarodneastronomske unijeastronomske unijeastronomske unijeastronomske unijeastronomske unijeInstitut Ruđer Bošković u suradnji sa Sveučilištem u Groningenu,Nizozemska, organizira 333. znanstveni simpozij Međunarodneastronomske unije pod nazivom “IAUS 333: Peering towards Cos-mic Dawn” u Dubrovniku, od 2. do 6. listopada 2017. godine. Nasimpoziju se očekuje 150 sudionika.Simpoziji Međunarodne astronomske unije (IAUS) su prestižni iprepoznatljivi znanstveni sastanci - konferencije, koji svake god-ine pokrivaju devet različitih tema iz područja astrofizike. Ovo cěeujedno biti i prvi znanstveni simpozij Međunarodne astronomskeunije u Hrvatskoj, dajući mu veliku važnost za znanstvenu zajed-nicu u Hrvatskoj.U sklopu obilježavanja Svjetskog tjedna svemira i održavanja 333.znanstvenog simpozija Međunarodne astronomske unije, održatće se predavanje “U potrazi za prvim zvijezdama u svemiru”, pre-davača: dr. sc.Vibora Jelića, astrofizičara sa IRB-a, u četvrtak 5.lis-topada u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, s početkom u 18:15.Nakon, predavanja u 19:30 slijedi promatranje noćnog neba starace UGD u organizaciji Astronomske udruge Korčula.

OPCIJSKA ANALIZA LOKACIJE UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJEOTPADNIH VODA I POSTROJENJA ZA OBRADU MULJA

Javno izlaganje 10. listopadaJavno izlaganje 10. listopadaJavno izlaganje 10. listopadaJavno izlaganje 10. listopadaJavno izlaganje 10. listopadaVodovod Dubrovnik d.o.o. u suradnji s Gradom Dubrovnikomobjavljuje Savjetovanje s javnošću (javni uvid i javno izlaganje)Opcijska analiza lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih vodai postrojenja za obradu mulja. Javni uvid na prijedlog Opcijskeanalize lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i pos-trojenja za obradu mulja, u trajanju od 25. rujna do 24. listopada2017. godine, dostupan je na mrežnim stranicama Grada Dubrovni-ka te na mrežnim stranicama Vodovoda Dubrovnik d.o.o. Javnoizlaganje održat će se u Velikoj Vijećnici Grada Dubrovnika, PredDvorom 1, Dubrovnik, 10. listopada 2017. godine s početkom u17 sati. Pitanja, komentari i primjedbe u vezi s prezentiranom stručn-om dokumentacijom mogu se, u navedenom roku, uputiti naadresu elektroničke pošte jadran.barac@vodovod-dubrovnik.hr.

48 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

I. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGATrice Neretve i Konavljanina

III. HRVATSKA NOGOMETNA LIGAPobjeda Blaćana, porazi GOŠK-a, Jadrana i Neretvanca

DESETO IZDANJE STON WALL MARATHONAAntonio Puig Izquierdo i Kata Lovas pobjednici u utrci na 42 kmProšlogodišnji pobjednik Ston Wall Marathona, Antonio Puig Izquierdo iz Španjolske,obranio je i ove godine naslov pobjednika. Izguierdo je prošle nedjelje utrku na 42 kilo-metra istrčao u vremenu 3 sata, 21 minuta i 2 sekunde, tri minute brže nego prošle god-ine. Španjolac je čak 17 minuta bio brži od drugoplasiranog Zdravka Jadrijeva iz splitskog

Marjana a 25 minuta od trećeplasiranog, inačetrostrukog pobjednika maratona Željka Bradarića,također člana Marjana. U ženskoj konkurencijipobjednica je Kata Lovas iz Mađarske, koja jemaraton istrčala za 4 sata, 46 minuta i 50 sekun-di. Za 14 minuta i 5 sekundi je bila brža od drugo-plasirane Resie Swart iz Južne Afrike, dok je trećabila Tare Gaines iz SAD-a, koja je maraton istrča-la s vremenom: 5 sati, 7 minuta i 33 sekunde. Uutrci na 15 kilometara pobijedio je Ian Halpin iz Velike Britanije, drugi je bio NikolaOršulić iz Komina a treći Dino Belakušić iz Šibenika. U ženskoj konkurenciji na 15km prva je bila Made Žeravica iz Župe dubrovačke, druga je bila Helena Gawrylukiz Poljske a treća Carolina Berry iz Velike Britanije. U utrci na 4 kilometra u muškojkonkurenciji prvi je Branimir Paškvan iz Kostrene, drugi je bio Ruđer Bošković izMetkovića a treći Mario Vekić, također iz Metkovića. U ženskoj konkurenciji najbržaje bila Tijana Turbić iz Švedske, druga Sara Brezinščak iz Slovenije a treća Ana Cariz Dubrovnika. Deseto izdanje Ston Wall Marathon okupilo je 179 natjecatelja iz 26država svijeta, koji su trčali na 4, 15 i 42 kilometra.

UZVRATNI SUSRET DODATNIHKVALIFIKACIJA ZTAEUROPSKO PRVENSTVOHrvatska - Francuska 4:5Nakon što je u prvoj utakmici dodatnihkvalifikacija za Europsko prvenstvo,hrvatska malonogometna reprezentaci-ja odigrala u Francuskoj 1:1, u uzvrat-nom susretu, odigranom u Dubrovni-ku, u utorak, 26.rujna Francuska je po-bijedila 5:4 te se tako plasirala na smot-ru najboljih europskih reprezentacija,koja će se početkom iduće godineodržati u Sloveniji. Susret u Gospinompolju pratilo je oko tisuću gledatelja apogotke za izabranu vrstu Mata Stank-ovića postigli su Marinović, Novak, Su-ton i Perić.Hrvatska: Luketin, Jelovčić, Marinović,Novak, Suton, Jukić, Grcić, Grbeša,Babić, Perić, Postružin, Kanjuh, Horvat,Đuraš. Izbornik: Mato Stanković.

Nakon trećeg kola četiri ekipe: Neret-va Orebić, Hajduk 1932. i Gusar, imajupo devet bodova.Neretva je kao gost, pred oko 700 gle-datelja, pobijedila gradskog rivala Met-kovića 3:0 (Frane Jerković 2, Ante Ba-tinović), a u konavoskom derbijuKonavljanin je u Čilipima bio bolji odSlavena 3:0 (Marko Trtoman, PeroOpušić, Marko Đurković). Ostali rezul-tati 3.kola: Župa dubrovačka - Jadran1929 Smokvica 3:3 (Goran Smolčić,Mario Runje, Ante Kovačić; Ivica Grbe-ša 2, Antonio Pecotić), Gusar - CroatiaGabrile 2:1 (Darko Dodig, EduardRaguž; Maro Kalauz), Omladinac Las-tovo - Orebić 0:1 (Ivan Čepo), Grk -

Hajduk 1932 Vela Luka 1:3 (MarjanMarčinko; Hrvoje Žuvela 2, Boris Tulić),Žrnovo - Maestral 0:3. Poredak: 1.Neretva 9 bodova (18:1), 2. Orebić 9(11:1), 3. Hajduk 1932. 9 (10:3), 4.Gusar 9 (7:2), 5. Slaven 6 (6:4), 6. Croat-ia 6 (4:2), 7. Župa dubrovačka 4 (6:6),8. Maestral 3 (5:4), 9. Grk 3 (4:5), 10.Konavljanin 3 (4:12), 11. Jadran 1929.Smokvica 1 (4:9), 12. ONK Metković 0(2:9), 13. Žrnovo 0 (1:9), 14. Omladi-nac 0 (0:15). U 4.kolu u nedjelju, 1.lis-topada, igraju: Neretva - Grk, Slaven -Omladinac, Croatia - Župa dubrovač-ka, Hajduk - Gusar, Žrnovo - Konavlja-nin, Orebić - Metković, Maestral -Jadran. Početak susreta je u 16 sati.

Peto kolo bilo je neuspješno za trećeligaše iz Dubrovačko-neretvanske županije: GOŠK-a, Neretvanca i Jadrana LP, ajedini je Zmaj osvojio bodove. GOŠK Dubrovnik 1919 je izgu-bio u Kaštel Starom od Vala 2:1, primivši gol u pretposljednjojminuti susreta, a jedini pogodak za Dubrovčane postigao jeVinko Petković. Neretvanac je u Ivanbegovini izgubio od Ka-mena 2:0, a Jadran LP u Splitu od dojučerašnjeg prvoligašaSplita 3.1. Jedini pogodak za Pločane postigao je ZdenkoJurčević. Blaćani su pogotcima Nemanje Šešlije i Vinka Nobi-la pobijedili Imotski 2:0. Ostali rezultati 5.kola:

Primorac B - Urania 3:1, Junak - Zadar 0:2, Primorac S 1929.- Hrvace 0:0, Croatia - Zagora 2:0. Poredak: Croatia Zmijavci11, Primorac S i Urania po 10, Primorac B 9, Hrvace (utakmi-ca manje), Split i Kamen po 8, Jadran LP, Junak i Zadar po 7,Zmaj 6, Neretvanac (utakmica manje) 4, GOŠK, Imotski, Zag-ora i Val po 3. U 6.kolu, u subotu, 30. rujna, igraju: GOŠKDubrovnik 1919. - Primorac 1929. Stobreč, Zadar - BŠK Zmaj,Jadran LP - Croatia, Zagora - Primorac Biograd, Hrvace - RNKSplit i Kamen - Val. Nedjelja, 1. listopada,: Neretvanac - Imots-ki, Urania - Junak. Početak susreta je u 16 sati.

BRIDŽ KLUB DUBROVNIKNajuspješniji par Jančić-MartićU ponedjeljak 25.9. odigran je redovititjedni parski turnir Bridž kluba Du-brovnik. Nastupilo je sedam parova uzMatchpoints obračun. Najuspješniji naovom turniru bili su Frano Jančić i An-drija Martić.

49GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

BOĆANJE / III. HBL -DUBROVNIK - NERETVAPostranje slavilo u derbijuU derbiju kola Postranje je odigraloodličnu utakmicu i zasluženo slaviloprotiv Hajduka. U dvoboju na DonjemBrgatu domaćini su za nijansu bili boljiod Omladinca i tako ostvarili prvebodove. Ploče i dalje imaju stopostotniučinak, ovaj put su bili bolji od Rijeke.Tijesne pobjede su ostvarili i HvidraGromača i Torcida Osojnik. Rezultati 3.kola:Hvidra Gromača - Slivno 12:10Postranje - Hajduk 14:8Torcida Osojnik - Komolac Ombla 12:10Ploče - Rijeka 14:8Donji Brgat - Omladinac 12:10.Poredak: 1. Ploče 9 bodova, 2. HvidraGromača 7, 3. Postranje 7, 4. TorcidaOsojnik 6, 5. Rijeka 4, 6. Hajduk 4, 7.Slivno 3, 8. Donji Brgat 3, 9. KomolacOmbla 0, 10. Omladinac 0 bodova.Raspored 4. kola igra se 01.10.2017.:Slivno - Omladinac (10,00)Rijeka - Donji Brgat (16,00)Komolac Ombla - Ploče (10,00)Hajduk - Torcida Osojnik (10,00)Hvidra Gromača - Postranje (16,00).

ŽUPANIJSKA LIGA - DUBROVNIKBrgaćani zaustavljeni uOrašcuBoćari Brgata zaustavljeni su u Orašcugdje su domaćini bili uvjerljivi. Gostu-juće pobjede ostvarili su boćari Strijel-ca i Montovjerne.Rezultati 3. kola:Orašac - Brgat 11:5Bosanka - Strijelac 6:10Petka - Montovjerna 4:12Mokošica - slobodna.Poredak: 1. Brgat 6 bodova, 2. Strijelac6, 3. Montovjerna 6, 4. Bosanka 3, 5.Mokošica 3, 6. Orašac 3, 7. Petka 0bodova.Raspored 4. kola igra se 01.10.2017.:Brgat - Montovjerna (15,00)Strijelac - Mokošica (16,00)Orašac - Bosanka (16,00)Petka - slobodna

BADMINTON - HRVATSKI KUP ZA MLAĐE KADETE, KADETE I MLAĐE JUNIOREBarbari i Marku Janičiću 5 medalja

OVE NEDJELJEDubrovnik akvatlon 2017.Grad Dubrovnik će u nedjelju,1.10.2017., biti domaćin II. Dubrovačkogakvatlona. Utrka je ujedno i finale Du-brovnik akvatlon lige, a i prvenstvo Hr-vatske u standardnom akvatlonu. Startutrke će biti u 15:00 s plaže Banje gdjeće natjecatelji plivati dva kruga po 500metara s australskim okretom (izlazak naplažu nakon prvog kruga i ponovni ul-azak), zatim će nakon plivačkog dijelanatjecatelji ući u tranziciju u Lazarete uze-ti trkačku opremu i trčati u pravcu Sv.Jakova te natrag ukupno 5 kilometara.Cilj utrke je na Pločama iza Grada a dod-jela medalja će se upriličiti na Banjama

iza utrke. Organizator utrke je Triatlon klubDubrovnik s partnerima Dubrovački SavezŠportova, Turistička Zajednica Grada Du-brovnika i Banje Beach Club. Pravo imajusudjelovati svi, i mladi i stari, i rekreativci iprofesionalci. Akvatlon je danas sve popu-larnija ljetna varijanta multi-sporta a Du-brovnik je idealna destinacija za organizaci-ju akvatlon utrka. Drugi Dubrovnik akvatlonće ugostiti razne profesionalne i rekreativnesportaše iz RH i susjednih zemalja.Očekujemo dobru i uzbudljivu atmosferu nautrci prije i poslije utrke, a pogotovo jer je ovoprva utrka iz nove dolazeće serije du-brovačkog multi-sporta: EARTH, SEA & FIRE.Promet će biti zatvoren 1.10. od 15:00 – 16:30od Viktorije sve do Revelina (uključujući iSv.Jakov).

ŽUPANIJSKA LIGA -PELJEŠACDuba Stonska uvjerljivaprotiv FaraonaBoćari Dube Stonske do nogusu potukli Faraon, pa su sa 3pobjede nakon trećeg kola dalido znanja da će biti ozbiljankandidat za titulu prvaka. I uostalim utakmicama domaćinisu bili negostoljubivi i zabilježiliuvjerljive pobjede.Rezultat zaostale utakmice 1.kola: Putniković - Faraon 6:10.Rezultati 3. kola:Duba Stonska - Faraon 14:2Gornja Vrućica - Putniković 14:2Bistrina - Ponikve 14:2Sveta Ana - Brijesta 10:6.Poredak: 1. Bistrina 9 bodova,2. Duba Stonska 9, 3. GornjaVrućica(-1) 6, 4. Faraon 6, 5.Sveta Ana 3, 6. Ponikve(-1) 0,7. Putniković 0, 8. Brijesta 0bodova.Raspored 4. kola igra se01.10.2017. u 15,00 sati:Faraon - BrijestaPonikve - Sveta AnaPutniković - BistrinaDuba Stonska - Gornja Vrućica.

ŽUPANIJSKA LIGA -KONAVLEUskoplje uvjerljivo,u Ljutoj podjelabodovaNa početku županijske ligeKonavle, Uskoplje je bilo uvjer-ljivo, dok su na Ljutoj domaćinii Zrinski podjelili bodove. Utak-mica Pridvorje - Slaven (srijeda,27.09.2017.).Rezultati 1. kola:Ljuta - Zrinski 8:8Uskoplje - Sokol 13:3Pridvorje - Slaven odgođeno.Poredak: 1. Uskoplje 3 boda, 2.Zrinski 1, 3. Ljuta 1, 4. Sokol 0,5. Pridvorje -, 6. Slaven -.Raspored 2. kola igra se01.10.2017. u 15,00 sati:Zrinski - SlavenSokol - PridvorjeLjuta - Uskoplje (30.09.2017.).

KUP 2017./2018Odigrane su i utakmice 4. kolaKupa, rezultati:Hvidra Gromača - KomolacOmbla 7:2Pridvorje - Omladinac 2:7Brgat - Rijeka 1:8Donji Brgat - Postranje 3:6.

Luko Hendić

III. kolo Hrvatskog kupa za mlađe kadete(do 13 g.), kadete (do 15 g.) i mlađe jun-iore (do 17 g.), održano je u subotu i ned-jelju, 23. i 24. rujna 2017., u Zagrebu.Na natjecanju je sudjelovalo 65 natjecatel-ja iz 10 klubova iz Zagreba, Velike Gorice,Čakovca, Bjelovara, Koprivnice, Novskei Dubrovnika.Badmintonski klub Aedium je nastupio sa7 natjecatelja pod vodstvom trenera Vla-ha Čerjana.Najuspješniji su bili Barbara Janičić kojaje osvojila dvije srebrne medalje i MarkoJaničić koji je osvojio jednu srebrnu i dvijebrončane medalje.Kod mlađih kadeta Marko Janičić je os-vojio brončanu medalju u pojedinačnojkonkurenciji. Do polufinala je ostvariodvije pobjede, a onda je bolji od njegabio drugi nositelj Filip Bazjek iz Novske,dok je kasnije u meču za 3. mjesto pobije-dio Ivana Kuklu također iz Novske. Pob-jednik je Roko Pipunić iz Zagreba ukonkurenciji 16 natjecatelja.U muškim parovima Marko je zajedno sasuigračem iz Čakovca, Josipom Đerijem,osvojio srebrnu medalju. Bolji od njih u fi-nalu su bili par Pipunić/Korunda iz Zagre-ba.Prethodno su Marko i Josip pobijedili pa-rove iz Novske i Bjelovara.Kod mlađih kadetkinja u pojedinačnojkonkurenciji najbliža medalji je bila NikaMatana, koja je u meču za treće mjestoizgubila od Lucije Mežnarić iz Novske.Nika je prvo ostvarila dvije pobjede, a ondaje u polufinalu bolja od nje bila 2. nositelji-ca Lucija Barišić iz Bjelovara.Još su nastupile Noa Selmani koja je bilasedma, te Nika Masle koja je zauzela trin-aesto mjesto. U konkurenciji 18 natjecatel-jica pobjednica je Jelena Buchberger izVelike Gorice.U ženskim parovima Masle/Matana su bilešeste, a Noa je u paru sa suigračicom Ja-nom Turk iz Čakovca zauzela sedmo mjes-to.Kod kadeta u pojedinačnoj konkurencijigdje je nastupilo 17 natjecatelja, MarkoJaničić je osvojio još jednu brončanu med-alju. U meču za treće mjesto pobijedio jeRoka Pipunića iz Zagreba.Prvo je u eliminacijskom dijelu ostvariodvije pobjede, a onda je u polufinalu izgu-

bio od 1. nositelja i kasnijeg pobjednikanatjecanja, Ivana Gotesmana iz Zagreba.U muškim parovima Marko je sa zajednosuigračem Dinom Blažićem iz Čakovca os-vojio 5. mjesto. Treba spomenuti da Mar-ko tek dogodine prelazi u ovu dobnu sk-upinu, isto kao i Noa i dvije Nike koje su ukod kadetkinja u pojedinačnoj konkuren-ciji redom osvojile šesto, jedanaesto i dva-naesto mjesto, dok je u ženskim parovimapar Masle/Matana zauzeo šesto mjesto.Kod juniorki najuspješnija je bila BarbaraJaničić koja je osvojila dvije srebrne med-alje, po jednu u pojedinačnoj i parskojkonkurenciji.Pojedinačno, Barbara je do finala ostvariladvije pobjede, a onda je u finalu bolja odnje bila prva nositeljica Ira Misir iz VelikeGorice.Treba dodati da je u polufinalu pobijediladrugu nositeljicu Anteu Rendulić iz Zagre-ba. U istoj konkurenciji Nikolina Kabiček jezauzela sedmo mjesto, a Maris Guca jedeseta.U ženskim parovima, Barbara i Ira su os-vojile još jednu medalju, i to srebrnu. Usustavu svatko sa svakim, ostvarile suomjer pobjeda i poraza 3:1 i na kraju zau-zele drugo mjesto.Prvi je par Martinuš/Rendulić iz Zagreba saistim omjerom 3:1, ali su konačnom poret-ku imale bolju gem razliku. Par Kabiček/Guca je bio nadomak medalje osvojivšičetvrto mjesto. Mirko Janičić

JUDO – EUROPSKI SENORSKI KUP U BEOGRADUStjepo Roko zaustavljen na startuStjepo Roko, član Judo kluba Dubrovnik 1966., izgubio je u prvoj borbi, ukategoriji do 73 kg, na Europskom seniorskom kupu, održanom u Beo-gradu. Od Roka je bolji bio Oscar Pertelson, prvak Estonije. Dodajmo i to daje u Beogradu sudila i Klara Mitrović, bivša uspješna dubrovačka judašica.

50 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

EKONOMSKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA: IMPERATIV ARHIVSKE SLUŽBE - NA PRIMJERU PLANA IPROGRAMA RADA DRŽAVNOG ARHIVA U DUBROVNIKU (12)

Piše: Dr. sc. Ivo Orešković,arhivist specijalist

Suradnja s turskim arhivimaSuradnja s turskim arhivimaSuradnja s turskim arhivimaSuradnja s turskim arhivimaSuradnja s turskim arhivimaŠepiri se k’o sultan po ataru! Al’ ne prelazitarabu!? Skala se samo k’o bećar pjan niženazdravit svatovima. Tko? Arivist!Diplomacija! Međunarodna suradnja! Štoje to? O tome kako se to nekad činilo unašem Arhivu prezento bih vam papire. Ma,

nemam što!? Uništili arivisti tragove arhiviste. Vrednovali! Izlučili!Škartirali! Pročešljali arhiv Arhiva. Oprobana metoda. K’o komunisti,biće u spomen na, «dobra stara vremena» ariviste! Stoga, moratemi vjerovat na riječ. Znam da to u ova rđava bremena i nije bašlako! Umjeteonstvo im je udovoljit. Al’, rekli bi Raguži: «Nije niGolužina svijetlila do zore!»

Sjećam se k’o danas započete surad-nje s turskim arhivima sad već davne2001. godine. Al’ kad shvatih da bioni samo uzeli, a ništa dali, malo smoto zabrenzali. Jedio se na mene tadaglavni čovjek od arhiva u Prijestolni-ci. Vajalo je biće ugrabit koje puto-vanje u Istambul, džabe. Ja eto pomr-sio račune. Družio sam se ja onda sturskim veleposlanikom po Gradu uvrijeme Igara pogotovo kad je shva-tio da mi ovaj ozgor iz Prijestolnicene može ništa naredit. Vajalo se samnom nagodit. A to baš nije bilo?Nije važno. Ipak sam ja Konavljanin.Onda kad su me arivisti izlučili i škarti-rali nije pasalo nit’ mjesec dana i većsu hrabro nacionalno svjesni najvr-ijednije sultanske fermane znan-stveno sve prisutnijom metodologi-jom «Copy and Paste» pripremili dase u digitalnom obliku regalaju tur-skim arhivima! A, đe smo mi u sve-mu tome? Niđe. Što smo mi dobili?Ništa. Što smo mogli tražit? Sad ćuvam spjegat ono što sam već i tadzno. Da ne zaboravim rijet. Meni suveziri iz Ankare za iste te digitalne sn-imke bili već spremni financirati ko-mpletan projekt digitalizacije arhivaDubrovačke Republike i to u nasdoma, u Gradu, s našom opremom.Oni bi je kupili, dakako. Koliko je tosolada? Boje ne pitajte. Najboje znajuoni koji se time bave. Nego, da vidi-mo što to oni imaju i đe su naši inter-

esi da se s njima družimo?! U Os-manskom arhivu ima blizu sto milio-na dokumenata i oko 365 tisućadeftera (registra). U njemu se nalazepodaci i dokumenti koji se odnosena povijest blizu četrdeset europskihi sjevernoafričkih i (nekoliko) azijskihzemalja koje su imale kontakte saosmanskom državom. Interes našegArhiva, a rekao bih i ukupne hrvatskekulturne i znanstvene javnosti, su na-jznačajniji registri «Muhimme defteri»tj. registri hitnih i važnih poslova ukojima se bilježe najvažnije političke,vojne, društvene i ekonomske od-luke koje se odnose na unutarnja ivanjska pitanja o kojima se rasprav-ljalo na sastancima «Carskog diva-na». U Osmanskom arhivu nalazi sesačuvanih 419 «Muhimme deftera»za period između 961.-1333. H.g. tj.od 1553. do 1915. godine. Sadržeprijepise svih fermana, dakle deftereod 1553. godine do sloma Du-brovačke Republike 1808. godine.Praksa osmanske kancelarije je bilada prije nego što bi bio poslan orig-inalan sultanski ferman njega bi pisarprepisao u registar tj. defter. Posaohrvatskog znanstvenika – istraživačabio bi istražiti i pronaći prijepise fer-mana koji nisu sačuvani u našem Ar-hivu. Tako bi se dobila potpuna sli-ka višestoljetnih međudržavnihodnosa Republike i Carstva. Drugapo značaju za naš Arhiv je Kancelar-

ija za zakup ruda i defteri za pri-padajuće jedinice (MadenMukataasý Kalemi ve Baglý Bir-imlerine Ait Defterler - D.MMK.).Ova kancelarija, koja je jedna odkancelarija za financije, biro kojije upravljao velikim carinskimzakupninama (mukataaima),džizjama Kopta u Anadoliji i

Rumeliji, džizjama nevjernika pod vlašću vojvodeEflaka (Vlaške) Bogdana, džizjama nevjernika Er-deljskog kraljevstva i Dubrovačke Republike, car-inskim zakupninama (mukattaama) serčin i derčin,zakupninama (mukattaa) za mjerenje svile (mizaný harir mukataasý), carinom na robu, carinom naevropsku robu i zakupninama (mukataama) kodcarina za duhan, zakupninama (mukattaama) narude, zakupninama na majdane stipse, poreze nakantar, eksploatacijom ostriga i školjki, zakupnina-ma sa porezom na opijum (mak), zakupninama nakovnice novca i zakupninama (mukataama) na ra-dionice za obradu srebra, a također svake godinepripremao je računovodstvene obračune. Ovdje senajvjerojatnije radi, kad je Dubrovačka Republikau pitanju, o priznanicama o uplaćenom haraču kojesu sačuvane i u našem Arhivu, ali je potrebno na-praviti istraživanje, jer je moguće da se radi i odrugim spisima financijske naravi koji se na njuodnose. Procedura za realizaciju sporazuma je tak-va da naš Arhiv, uz prethodnu suglasnost Ministar-stva kulture, putem Ministarstva vanjskih poslovaRepublike Hrvatske uputi zahtjev za suradnjomGeneralnoj direkciji Državnih arhiva Predsjedništ-va vlade (T.C. Basbakanlik Devlet Arșivleri GenelMudurlugu) čije je sjedište u Ankari i to glavnomgeneralnom direktoru Državnih arhiva [Devlet Ar-sivleri Genel Muduru] Doc. Dr. Ugur Unal koji jenadležan Osmanskom arhivu tj. Predsjedništvuureda Osmanskog arhiva (Instambulu OsmanlýArsivi Daire Baskanlýgý) čiji je predsjednik Saba-hettin Bayram. Pripomenuti ću da je svojevremenood jedne turske fondacije predlagano objavljivan-je knjige dr. sc. Vesne Miović o sultanskim ferman-ima na turskom jeziku o njihovom trošku. Do tis-kanja nije došlo?! Zašto? Trebalo bi upitat Sulta-na, oću rijet njegovu Visost! Ujedno bi sporazu-mom o suradnji trebalo obuhvatiti digitaliziranjepronađenih fermana kako bi se kompletirala podserija sultanskih fermana serije Acte Turcarum unašem Arhivu. Za ovaj posao trebalo bi angažiratiprije svega kao vanjsku suradnicu našeg Arhivadr. sc. Vesnu Miović iz Zavoda za povijesne znanos-ti HAZU –a u Dubrovniku, Nusreta Čola iz Federal-nog ministarstva kulture i sporta BIH iz Sarajeva(stručni savjetnik za kulturno i graditeljskonaslijeđe) koji u Osmanskom arhivu od 1995. god-ine radi na projektu «Veliki veziri porijeklom iz Bosneu Osmanskom Carstvu» i …?! Imal’ još tko da čita?Nema. Kako nema?! Onda spala knjiga na dva slo-va. Možda da radi brojnog stanja povedu sobomekspertnu skupinu arivista, onu za vrednovanje,izlučivanje i škartiranje! Nijesam samo sigur na štobi spo Osmanski arhiv s onijeh sto miliona doku-menata? Ako bi arivisti primijenili ista pravila k’o uslučaju našeg arhiva Arhiva bilo bi im: E, moji sul-tani, što ste pisali pisali ste! Ja ću, u spomen nasebe samoga koji ne postojah, zapjevati k’o čobanuz svrdonicu: Pišem knjigu tinta mi se proli!

(nastavlja se)

51GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor,umirovljeni paroh dubrovački

Dva dejstva i dvijeDva dejstva i dvijeDva dejstva i dvijeDva dejstva i dvijeDva dejstva i dvijevoljevoljevoljevoljevoljeMi propovijedamo da su u Njemu(Hristu) dvije prirodne volje i želje, i dvijeenergije nesliveno, neizmjenljivo,nerazdjeljivo i nerazlučnoU šestom vijeku nekiteolozi, dok su ispovijed-ali dvije prirode Hrista,govorili su da je Onimao jedno bogočovje-čansko «dejstvo»(djelanje, akciju) i jednuenergiju. Otuda dolaziime ove jeresi monoen-ergizam. Pored toga.Početkom sedmog vije-ka, pojavio se drugipokret Monotelitstvo, koje priznaje da uhristu postoji samo jedna božanska volja,tvrdeći da je Njegova bogočovječanskavolja potpuno utopljena u božansku. Poredpostizanja čisto teoloških ciljeva, monotel-iti su se nadali da pomire pravoslavne imonofizite kompromisom.Sredinom sedmog vijeka bila su dva glav-na protivnika monotelitstva: sv. MaksimIspovjednik, monah iz carigrada i sv. Mar-tin episkop rimski. Sv. Maksim je vjerovaoda su u Hristu dvije energije i dvije volje:«Hristos, budući po prirodi Bog, koristio sevoljom koja je bila po prirodi božanska iočinska, jer je imao jednu volju sa Ocem;budući i čovjek po prirodi, koristio senaravno i i ljudskom voljom, koja ni u komslučaju nije bila u suprotnosti s Očevomvoljom». Prisustvo ljudske volje u Hristuposebno je uočljivo u njegovoj molitvi ugetsimanskom vrtu: «Oče moj, ako je mo-guće, neka me mimoiđe čaša ova, ali opetne kako ja hoću, nego kako Ti» (Mt 26,39).Ova molitva bi bila nemoguća kad bi Hris-tova ljudska volja bila u potpunosti utopl-jena u božansku.Zbog svoje odluke da ispovijedi Hrista Eva-nđelja, sv. Maksim je svirepo kažnjen; ure-zan mu je jezik i odsječena desna ruka.Sv. Martin je umro u izgnanstvu. Međutim,Sedmi vaseljenski sabor u Carigradu 680-681, podržao je u potpunosti učenje sv.Maksima. «Mi propovijedamo da su u Nje-mu (Hristu) dvije prirodne volje i želje, i dvijeenergije nesliveno, neizmjenljivo, nerazd-jeljivo i nerazlučno. Ove dvije prirodne vol-je nisu u suprotnosti jedna drugoj... ali Nje-gova čovječanska volja pokorava sebožanskoj i svemogućoj volji». Kao savrše-na ljudska ličnost Hristos je posjedovaoslobodnu volju, ali njegova sloboda neznači izbor između dobra i zla. Čovječans-ka volja Hristova slobodno izabira samodobro. Mema sukoba između Njegovečovječanske i božanske volje.Ovako se tajna bogočovječanske ličnostiHristove, Novog Adama i Spasitelja svijetamanifestvovala u teološkom iskustvuCrkve.

DUBROVAČKI KLUB STRANACA

Humanitarna akcija prikupljanja i prodajeHumanitarna akcija prikupljanja i prodajeHumanitarna akcija prikupljanja i prodajeHumanitarna akcija prikupljanja i prodajeHumanitarna akcija prikupljanja i prodajerabljenih predmetarabljenih predmetarabljenih predmetarabljenih predmetarabljenih predmetaOsma humanitarna prodaja Kluba stranaca je tu: prikupljanje donacijarabljenih predmeta počela je u srijedu, 27. rujna, a za vikend počinje iprodaja

OBILJEŽEN SVJETSKI DANALZHEIMEROVE BOLESTI

Održana javna tribinaOdržana javna tribinaOdržana javna tribinaOdržana javna tribinaOdržana javna tribinaOtvaranje dnevnog boravkaomogućilo bi kvalitetniju skrb zaosobe koje pate od demencije,osobito za one koji se nalaze uprvom stadiju bolesti, ali i omogućiloobavljanje svakodnevnih obvezanjihovih skrbnika koji su zapravocijelo vrijeme angažirani oko oboljelihNa Svjetski dan Alzheimerove bolesti uutorak, 26. rujna, održana je u dvorani sv.Ivana Pavla II u Dubrovniku javna tribina uorganizaciji Dubrovačke udruge skrbnika,bolesnika i prijatelja Alzheimerove bolesti iostalih demencija (DUSAB) i Obiteljskogsavjetovališta Dubrovačke biskupije. Na tri-bini su govorili voditeljica Obiteljskog sav-jetovališta Dubrovačke biskupije mr.sc. Kris-tina Rožić, predsjednik Udruge DUSABPero Kalinić, neurolog doc. dr. sc. DenisČerimagić, viša stručna savjetnica u Upravn-om odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb Du-brovačko-neretvanske županije Vesna Bar-barović, predsjednik savjetodavnog odbo-ra Udruge DUSAB don Jerko Ban, skrbnik ičlan Udruge Miroslav Kasač te dopredsjed-nica Udruge i voditeljica DUSAB KlubaBeba Pažin. Osim o samoj bolesti i Udruzina tribini je stavljen naglasak i na situacijeu kojima se nalaze skrbnici osoba koje pateod demencije te na potrebu otvaranjadnevnog boravka za osobe s demencijomDubrovačko-neretvanske županije.

Rečeno je kako bi otvaranje navedenogdnevnog boravka omogućilo kvalitetnijuskrb za osobe koje pate od demencije, os-obito za one koji se nalaze u prvom stadijubolesti, ali i omogućilo obavljanje svakod-nevnih obveza njihovih skrbnika koji suzapravo cijelo vrijeme angažirani oko obol-jelih. Također spomenuta je i suradnja sažupom sv. Mihajla čijom bi se realizacijomomogućio poludnevni boravak za oboljele.Voditeljica Obiteljskog savjetovališta Rožićistaknula je suradnju Savjetovališta i Udrugete kazala kako se trude pomoći pomagači-ma, odnosno obiteljima koje prolaze krozteška razdoblja sa svojim voljenima. Neu-rolog Čerimagić rekao je više o samoj bolestite upozorio kako se prvi znakovi demencijemogu prepoznati tek nakon tri godine, amogu biti: smetnje u pamćenju,nesnalaženje u svakodnevnim životnim situ-acijama.Osobno iskustvo brige za osobu oboljeluod Alzheimerove bolesti podijelio je s oku-pljenima član Udruge Kasač, koji je približiosve poteškoće i probleme skrbi za osobe sdemencijom.Na tribini je prikazan i isječak iz dokumen-tarnog filma koji je još u izradi „Jedan dan uživotu s Alzheimerom“ autora don JerkaBana, a koji zorno prikazuje sve što prolazeoni koji se susreću s Alzheimerom, kakoobitelj tako i oboljeli.Na kraju je dopredsjednica Udruge Pažinzahvalila svima koji su došli na tribinu, oso-bito učenicima 5. razreda Srednje medicin-ske škole u Dubrovniku koji su sami poka-zali interes za edukacijom o skrbi za osobe

koje boluju od demencije.Također je najavljeno kakoće u prosincu biti edukacijaintegrativne validacije kojuće voditi Tatijana Haračić,medicinska sestra koja jespecijalizirana za rad s oso-bama s demencijom, kojimće ponuditi edukacija i obu-ka za osobe koje imaju dodirs osobama s Alzheimerom,uključujući i medicinskustruku. Nikša Sentić

Pozivamo sve naše sugrađane da sudjelu-ju u ovoj humanitarnoj akciji kao donatori ikao kupci. Prvi dio akcije, prikupljanje svihdonacija rabljenih predmeta (odjeće, malihaparata, igrački i kuhinjskih alata, svih po-trepština za domaćinstvo) se održava odsrijede do petka 27. - 29. rujna. Sve što jejoš u dobrom stanju a Vama više nije po-trebno možete slobodno donirati. Dones-ite vaše donacije u Lazarete između 9 i 18sati. Isto tako Župljani mogu donijetidonacije do Ice Cafea Milano na magistraliu Mlinima. Prodaja će se održati u Lazareti-

ma:subotu 30. rujna od 9 do 18 sati,nedjelju 1. listopada od 11 do 18 satiponedjeljak 2. listopada od 10 do 18 sati.Dođite svi, pa ćete možda naći nešto zanim-ljivo i korisno po povoljnoj cijeni. Kao i uvijek,sav prihod prodaje služi u humanitarne svrheDubrovčana. Ove godine, Klub će doniratisredstva Udruzi slijepih Dubrovačko neret-vanske županije, Udruzi Zajedno do zdravl-ja, te Udruzi Slatki život, što podržava obiteljis djecom koja imaju diabetis tip jedan.

Rebecca Charry Roje

52 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

ODLAZAK

Hrvatska postaje vjerski rezervatHrvatska postaje vjerski rezervatHrvatska postaje vjerski rezervatHrvatska postaje vjerski rezervatHrvatska postaje vjerski rezervatŽelim da se moje dijete budi daleko od ustaša izločinaca koji sanjaju novi Jasenovac i Gradišku StaruDok se u nas vode mnoge duge i besplodne rasprave, uzostalo i o NDH-azijskom „nasljedstvu“, kojeg bi „veliki“ Hr-vati“ ili „Hrvatine“ vratili u svakodnevnu upotrebu pa i ustaškipozdrav „za dom spremni“, a svu tu gnusobu od pokušajalegalizacije, uz poneku više, manje usamljenu reakciju,uglavnom pokriva vječno mudrovanje vladajućih i, naravno,poslovična hrvatska šutnja. Kao da su ljudi pali s Marsu, a neda žive i sve to svakodnevno vrte u Lijepoj Našoj. Jedan odusamljenih hrabrih oglasio se u medijima proteklih dana iizazvao veliku pažnju i brojne reakcije u mnogim medijimapa taj poprilično usamljeni primjer hrabrosti želimo podijelitis čitateljstvom Glasa Grada. Pročitasmo tako prošlih dana uSlobodnoj Dalmaciji da je Nautičar Mario Vujević iz Splitaodlučio je otići iz Hrvatske. I dok većina odlazi u tišini, pozdrav-ljajući se samo sa svojim najmilijima, on je ovakvoj Hrvatskoji njenim kormilarima, napisao svojevrsno oproštajno pismo.Nakon što ga je objavio na društvenoj mreži, u samo nekoli-ko sati dirljivo je pismo prikupilo na stotine likeova, a podije-lile su ga čak i neke braniteljske udruge, javlja 100posto.hrNa naše pitanje zašto napušta rodnu zemlju i voljeni Split,kratko nam je odgovorio – odlazim što dalje od fašizma i

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI UPUTILI OTVORENO PISMOPREDSJEDNICI, SABORU I VLADI

Nastavak opstrukcije antifašizmaNastavak opstrukcije antifašizmaNastavak opstrukcije antifašizmaNastavak opstrukcije antifašizmaNastavak opstrukcije antifašizmaTemeljem Zakona o prekršajima protiv javnog redai mira i Odluke Ustavnog suda RH o ustaškompozdravu “za dom spremni” iz studenoga prošlegodine, zahtijevamo da se odmah i bez izuzetkataj ustaški pozdrav ukloni iz javne upotrebe uRepublici HrvatskojSredinom ovoga tjedna iz Udruge antifašista Dubrovnikupućeno je otvoreno pismo na adrese: predsjednice Re-publike Hrvatske Kolindi Grabar - Kitarović, Sabora i VladeRepublike Hrvatske te Saveza antifašističkih boraca i anti-fašista Republike Hrvatske, kojim se zahtjeva uklanjanjeustaškog pozdrava „za dom spremni“ iz javne upotrebe uRepublici Hrvatskoj. Pismo objavljujemo u cjelini.Na temelju izvještaja, programa i planova te vođene ras-prave na Izbornoj skupštini Udruge antifašista Dubrovnik,održane 26. kolovoza 2017. godine, Predsjedništvo Udrugeje na svojoj prvoj sjednici donijelo zaključke u kojima seizmeđu ostalog navodi da se u našoj zemlji nastavlja op-strukcija antifašizma. Neprihvatljiv je stav prema antifa-šizmu, NOB-i, partizanima i Titu, počevši od udžbenika sdosta liberalnim odnosom prema NDH i svemu što s timide, naročito izvikivanjima na sportskim i zabavnimdogađanjima, te ispisivanju i crtanju ustaškog pozdrava„za dom spremni“po zidovima. Čini se da sve to, uz blag-onakloni odnos političkih struktura i nadležnih organa vlas-ti, prekomjerno i često neprimjereno djelovanje crkve uškoli i općenito među mladima, za početak ide u pravculegaliziranja toga fašističkog pozdrava iz doba ustaškeNDH. Što bi moglo slijediti teško je i zamišljati, ali ne slutidobro. Dok u civiliziranim europskim zemljama nema dile-

ma i zakonom zabranjuju javnoisticanje fašističkih i nacističkihpozdrava i simbola, u Hrvatskojse o tome vode duge neprincip-ijelne i besplodne rasprave. Is-tovremeno se nastavlja isticanjeamblema HOS-a, koji je po izjaviAnte Prkačina, generala HOS-a,bio ustaška vojska, a u kojem seamblemu javno ističe zločinačkiustaški pozdrav „za dom sprem-ni“. Primjer toga drskog i sramot-nog odnosa, kao što vidite napriloženoj slici, još je uvijek i naulazu u dubrovačko naselje NovaMokošica. To je nažalost omo-gućeno i otvorenom podrškomHDZ-ova gradonačelnika Du-brovnika, ali i pasivnošću drugih,prije svega političkih i društvenihsubjekata te nadležnih organa.Puno je razloga za se ozbiljnozamisliti, jer je fašizacija u nas sveprisutnija i mnoge su generacijemladih izgubljene za antifašizamkao civilizacijsku tekovinu, a toje porazno za hrvatsko društvo iRepubliku Hrvatsku utemeljenuna antifašizmu.Na navedenoj sjednici Predsjed-ništvo Udruge antifašista Du-brovnik je osudilo i neprincipijelnii ulizivački postupak kojim jeploča s ustaškim pozdravom “zadom spremni” preseljena iz Jas-

Druženje u utorak u 18Druženje u utorak u 18Druženje u utorak u 18Druženje u utorak u 18Druženje u utorak u 18Poslije ljetne stanke, druženje u prostoru i organizaciji Udrugeantifašista Dubrovnik nastavlja se u utorak, 3. listopada, spočetkom u 18 sati. Kroz dvosatni program kojeg i daljepriprema i vodi prvi dubrovački DJ Gordan Prišlić – Vjeveri-ca, bit će kratkih filmskih priča i podsjećanja na vremenaprošla, pjesme i zabavnih igara. Pridružite se!

opće atmosfere straha. Mariovooproštajno pismo prenosimo ucijelosti:Odlučio sam da uskoro odemtamo gdje ne žive vjerski fanaticikoji s mrtvacima po ulicama teror-iziraju vlastiti narod. Odlučio samda odem tamo gdje domoljubi iratnici ne ucjenjuju vlastiti narod ivlastitu državu 22 godine nakonrata, tražeći nove privilegije.Želim živjeti u građanskoj državi ukojoj će deklarirani fašisti za pro-micanje istog biti u zatvorima.Želim živjeti u državi u kojoj vjera ivjeronauk postoje samo u crkva-ma gdje im je mjesto. Vjeri kažemjedno veliko ne na ulicama, uškolama i javnim ustanovama.Ne želim gledati šovinističkesiledžije koji traže Srbe i Hrvate an-tifašiste da im naude. Hrvatskičovjek će se probuditi tek kad rukafašizma zakuca na njegova vrata.Ali, onda je kasno.Želim živjeti multikulturalnost 21.

enovca u Novsku.Ustaškom pozdravu “za domspremni” nije mjesto nigdje u Re-publici Hrvatskoj a najmanje uNovskoj, nedaleko uništenogpartizanskog spomenika i kostur-nice s nepoznatim brojem posm-rtnih ostataka partizanskih bora-ca.Vrijeme je da konačno prestaneovo sramoćenje Republike Hr-vatske zbog javne upotrebe i isti-canja ustaškog pozdrava „zadom spremni“. Zato temeljemZakona o prekršajima protiv jav-nog reda i mira i OdlukeUstavnog suda RH o ustaškompozdravu “za dom spremni” izstudenoga prošle godine, zahtije-vamo da se odmah i bez izuzet-ka taj ustaški pozdrav ukloni izjavne upotrebe u Republici Hr-vatskoj.Vjerujemo da ćete u tom smislu iVi, sa časnog mjesta i dužnostikoju obnašate, konačno dati mak-simalni doprinos i što je mogućeprije učiniti sve da se ustaškipozdrav „za dom spremni“ i svidrugi fašistički i nacističkipozdravi i simboli uklone iz javneupotrebe i javnih prostora u Re-publici Hrvatskoj, navodi se uotvorenom pismu Udruge antifa-šista Dubrovnik.

stoljeća, a u bolesno nacionalis-tičkoj državi to je nemoguće. Hr-vatska postaje vjerski rezervat iubrzo možemo očekivati svećeni-ke kao voditelje Dnevnika, a teo-loge kojima je zemlja i dalje ravnaploča kako predaju filozofiju.Degeneričan je utjecaj crkve nacivilno društvo, i njihov pokušaj darealnost i zbilju zamjene maglov-itim bajkama i smišljenim lažima.I zato ću ubrzo Hrvatskoj rećizbogom. Još je malo ostalo do ko-mpletne vladavine klerofašizma.Želim se buditi tamo gdje ne pos-toje Plenković, Kitarović, Markić,Hasanbegović, Bozanić i MarkoSkejo. Tamo gdje vlada demokraci-ja, a ne klerofašistički režim. Tamogdje postoji budućnost bez fašistau svim strukturama vlasti. Želim dase moje dijete budi daleko odustaša i zločinaca koji sanjaju noviJasenovac i Staru Gradišku,napisao je Vujević koji dovršava iknjigu koju će uskoro objaviti.

U petak pravna pomoćU petak pravna pomoćU petak pravna pomoćU petak pravna pomoćU petak pravna pomoćU okviru svoga programa rada, Komisija za socijalni rad Udruge antifa-šista Dubrovnik, organizira i dalje svakog prvog petka u mjesecupružanje besplatne pravne pomoći za pitanja iz oblasti socijalnih izdravstvenih. Pravna pomoć se pruža u prostoru Udruge antifašistaDubrovnik, Splitski put 10, od 10 do 12 sati, u petak, 6. listopada 2017.godine. Kontakt telefon: 332 737.

53GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije- ambulanta u četvrtak, 5. listopada.- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalist zakralježnicu - ambulanta u subotu 7. listopada.Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije

- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije- dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine, subspecijalist pulmolog- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram straniciPOLIKLINIKA MARIN MED

Naručite se u Poliklinici Marin Med na pregled kralježnice kod dr. Darka PerovićaBOLE VAS LEĐA? ZAŠTO TRPITE BOLOVEBOLE VAS LEĐA? ZAŠTO TRPITE BOLOVEBOLE VAS LEĐA? ZAŠTO TRPITE BOLOVEBOLE VAS LEĐA? ZAŠTO TRPITE BOLOVEBOLE VAS LEĐA? ZAŠTO TRPITE BOLOVE

AKO SE MOŽETE (IZ)LIJEČITI?AKO SE MOŽETE (IZ)LIJEČITI?AKO SE MOŽETE (IZ)LIJEČITI?AKO SE MOŽETE (IZ)LIJEČITI?AKO SE MOŽETE (IZ)LIJEČITI?Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. Darko Perovićiz Kliničke bolnice Dubrava sa bogatim znanjem iiskustvom u liječenju svih bolesti kralježnice obavljapreglede u Poliklinici Marin Med. Jedinstvenimkirurškim postupcima moguće je riješiti bolna stanjakralježnice. Temeljiti pregled i kvalitetna konzultacija

sa liječnikom iznimno su važni, kao i iskustvo udijagnosticiranju problema, odnosno odgovarajućapreporuka na koji se način riješiti boli u leđima. Osvemu tome ovisi i uspješnost zahvata i mogućnostizlječenja. Zakažite svoj termin kod dr. Perovića uPoliklinici Marin Med!

SVJETSKI DAN SRCASVJETSKI DAN SRCASVJETSKI DAN SRCASVJETSKI DAN SRCASVJETSKI DAN SRCA29. rujna29. rujna29. rujna29. rujna29. rujna

Bolesti srca i krvnih žila na vrhu suljestvice smrtonosnih bolesti u svijetu ali ikod nas. U Dubrovačko-neretvanskoj žup-aniji svaki peti dan umre jedna osobazbog srčanog infarkta, a svaki treći danzbog moždanog udara. Ipak, većinasrčano-žilnih bolesti može se spriječiti izb-jegavanjem rizičnih čimbenika poputpušenja, nezdrave prehrane i nedovoljnetjelesne aktivnosti. Društvo često osuđujepojedinca koji boluje od bolesti srca. Me-đutim, okruženje u kojemu živimo, radi-mo i igramo se može pomoći kako bi osig-urali uvjete za očuvanje općeg zdravlja izdravlja srca. Podijelite s najbližima svo-ja iskustva kako očuvati zdravlje srca kakobi i druge potakli na brigu o njemu.

NAHRANITE SVOJE SRCE - Pravilnaprehrana daje srcu „pogonsko gorivo“za uredno funkcioniranje.- Ograničite količine industrijski pripravl-

jenih obroka, prerađene i zapakiranehrane koja često sadrži prevelike količinešećera, masti i soli.- Smanjite konzumaciju zaslađenih pića ivoćnih sokova - radije odaberite vodu ilinezašećerene sokove.- Zamijenite slatke međuobroke svježimvoćem ili orašastim plodovima.- Pokušajte dnevno pojesti 5 porcija (ukoličini jedne šake) voća i povrća (svježe,suho ili zamrznuto).- Ograničite količinu alkohola.- Pripremite zdrave obroke hrane za školuili posao.

VOLITE SVOJE SRCE - Recite NEpušenju!- Prestanak pušenja je jedna od najboljihstvari koju možete učiniti za svoje zdravl-je.- Pružit ćete pozitivan primjer osobamaoko sebe.- Svaki prestanak pušenja smanjit će riz-ik za koronarnu srčanu bolest upola unu-tar godine dana.

- Tijekom odvikavanja od pušenjazatražite stručni savjet i pomoć.

POKRENITE SVOJE SRCE - Budite tje-lesno aktivni!- Budite aktivni zajedno s Vašom djecom,prijateljima, susjedima.- Ograničite vrijeme provedeno ispredtelevizora ili računala na najviše dva satadnevno.- Vježbajte redovito! To ne mora uvijek bitisport. Ples, šetnja, pomaganje u kućan-skim poslovima - sve je korisno!Započnite s kraćim aktivnostima, postup-no ih povećavajte do minimalno 30 minutaumjerenih vježbi na dan tijekom 5-6 danau tjednu.- Nikad nije kasno za vježbanje!

Mjerite i pratite vrijednosti krvnog tla-ka, šećera i kolesterola u krvi te inde-ks tjelesne mase.Neka Svjetski dan srca, 29. rujna, bude danVaše čvrste odluke za boljitak Vašeg srca izdravlja kao i za boljitak Vaše obitelji.

54 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

Piše:Antun Švago

UDRUGA DVA SKALINA - U spomen namajku naše drage prijateljice Marije Zec,umjesto vijenca, 250 kuna prilažu: Darija, Di-ana, Anita A. Keti i Željka. Umjesto vijencaza pok. Madu Butjer 150,00 kuna prilažeobitelj Marje Živković. U spomen na dundaIvicu Oblizalo, umjesto cvijeća, 200 kunaprilaže obitelj Šurković. XX donacija 100kuna. Obitelj A. i B. Mojaš donacja 120 kuna.Otto Bock Adria d.o.o. Poslovna jedinicaDubrovnik donacija 2000 kuna.

UDRUGA ZAJEDNO DO ZDRAVLJA -1000 kn darovala je osoba koja želi ostatanonimna. Roditelji i djeca Udruge Zajednodo zdravlja zahvaljuju. Račun za uplatupriloga IBAN HR 9124070001100302492

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darov-ali su: U spomen na pok. Alana Lasića 8a,generacija 1987/88. god. prilaže 1000 kn.Umjesto vijenca za pok. Laza Opačića prilaže300 kn Dario Gavranić. Mole se darovateljikoji svoje priloge uplaćuju na žiro-računUdruge IBAN HR9823400091110343594kod Privredne banke d.d. da dostave tekstuplate na 091 4753 581 ili 091 4753 582.Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljujusvim darovateljima.

MATO MALI I PERO NJIOV

Nos ne varaOno što drugomu nigda ne bi palo na pamet, njemu jevazdarke bilo na pametiPripovijeda Jane kako za brijeme Drugog svjeskog rata, za br-ijeme Talijana, pokonji Jozo nije nosijo francuzicu. A nije je nosi-jo, kaže ona, da je ne bi svaki čas,kadarke i sretne, moro skida inanovo stavja.Kadarke ga je jedne neđeje srela pokonja Januka, pitala ga je đemu je francuzica, a on jom je odgovorijo:- Ostavijo sam je doma, da mi glavu čuva!Jane kaže da je pokonjik na sve mislijo. Ono što drugomu nigdane bi palo na pamet, njemu je vazdarke bilo na pameti. Oni kojinijesu bili za Talijane, još bi ga radi skidanja francuzice i okrivili. Akomu on nije bijo po voji, pa temu bili miliji talijanski ili njemačkivojnici, ustaše ili partizani, u njegovoj francuzici su mogli naj ra-zlog da mu naude. Njemu ili nekomu njegovu. Mogli bi rije da imje skidanjem kape davo počas.Pokonjik je umijo čita i bremena i jude. Negda je za to vajalafrancuzica, a danaske…?Danaske se od silne preše nema kad čita ni bremena ni jude, anekmoli libra, zato čejade i ne umije misli svojom glavom vengoguzicom, pa zato i jes sve vako kako i jes – nikako - misli Jane.U cijelom se svijetu, priča Pero, odvazda držalo da je pijanstvoboles, a u našijem krajevima te kad im rečeš da ne piješ, odmapitaju:- Jesi li što bolesan?A ako te ne pitaju – promisle!Sve je u naske isto ko i u svijetu, samo se na to isto drugovačijevengo u svijetu gleda. Mi mislimo da je nako kako mi mislimo ipjevamo o sebi, a ne nako kako nas drugi i vidu i držu.-Ili, ne do Bog da je u naske nako kako je – ironično će Mato.Tamo neđe četres i neke, priča Pero, Tito je posjetijo Vršac pa gaje interesalo kako judi tamo živu i kako se gledaju sa svojijemsuśedima.-Pa,eto, gledamo se… samo druže Tito… kradu nam konje!-A što vi na to? – Tito će.-Pa i mi njima krademo konje!-E, onda dobro – nasmijo se Tito, te dodo – znači, postoji obos-

trano razumijevanje!Viču sa svije banda, nastavja Pero,na Tita, staracavaju sve što nosi nje-govo ime.-Što jes-jes, nije da je bijo svetac, aliako u ničemu nije vajo -umijoje sasvijetom. S nama pogotovo.Drža to-like divjake zajedno tolike godine i itnaprijed nije se moglo niđe do unaske – drži Pero.Priča on daje kako je dvaes deveto-ga, desetoga, sedamdesete, na poziv američkog preśednikaNiksona posjetijo Bijelu kuću. Tadarke je odgovarao i na pitanjanovinara. Tako ga je jedan pito:-Gospodine predsjedniče, što predstavlja najveći pozitivan rezu-ltat Niksonove posjete Jugoslaviji?-To što sam ja danas u Americi – odgovorio je, s osmijehom, Tito.Negda je, tako se kaže, život piso romane dok se sadarke – misliMato – prešlo na kraće forme.I u ona bremena brez preše, kadarke bi neko pošo udugo, a štose moglo u dvije riječi rije, pokonji je Jozo, u šali, zno rije:-Al se nagovorijo, al se napiso… a više bi reko da je mučo!Naši su stari, kaže Sele, užali govori kako srce sve osve otkriva,razum raščišćava, a nos ne vara.Našijem starijem je golokudnica bila pojam i za glad i za sitos,dok će našoj đeci, misli Sele, pojam bi… ajde znaj, što…Čejade, govorijo je pokonjik, more zna ili ne zna, ima ili nema, bimu pojam ovo ili ono, ali onemu što je upravo ne smije se nigdaobrnu guzica. Što će čejadetu sve ako glavu ne more drža us-pravno i pogleda Onega Gore u oči…Pokonja Januka je užala rije da se u naske s nama mora spa sjednijem zatvorenijem, a jednijem otvorenijem okom. A ko s namanije naučijo tako spa, neće mu s nama bi lako ni bi budan.Od silnog klimanja glavom svakomu ko je s nama vlado, naščoek nije, žali Bože, stigo ništa rije. Ni nauči. Sadarke smo, kažu,sami sa sobom i svoji na svomu, a jope klimamo. Ali, ovi putguzicom. Za ništa ne rije. Neka guzici ništa ne fali, a za drugoćemo lako.E sad, kaže Jane, ili ne znamo ili nemamo što rije.Nije, misli Mato, u naske s nama lako bi ni sam sa sobom, ni svojna svomu!

OVOG VIKENDA

11. Hrvatski11. Hrvatski11. Hrvatski11. Hrvatski11. Hrvatskifestivalfestivalfestivalfestivalfestivalpekmeza,pekmeza,pekmeza,pekmeza,pekmeza,džema idžema idžema idžema idžema imarmelademarmelademarmelademarmelademarmeladeJedanaesti po redu Hrvatskifestival pekmeza, džema imarmelade u organizacijiDEŠE Dubrovnik, održat ćese tijekom vikenda, od 29.rujna do 1. listopada, u sa-mom srcu dubrovačkogstarog grada, na Stradunu,ispred Crkve sv. Vlaha. Mali i specijalizirani proizvođači iz cijele zemlje posjetit će Du-brovnik i sa sobom donijeti stotine vrsta prirodnih pekmeza, marmelada i džemova.Izlagači odjeveni u narodne nošnje, predstavljaju džemove od limuna, višanja, jagoda,šljiva, smokava i naranči čine ovaj festival jednom od dubrovačkih jesenskih atrakcija.Festival promovira ne samo male proizvođače uključujući i visokokvalitetne proizvode izlokalnog uzgoja već i bogatstvo i raznolikost kulturne baštine različitih krajeva našezemlje. U sklopu manifestacije organizirano je i ocjenjivanje proizvoda u četiri kategor-ije: za najbolji pekmez, marmeladu, džem i extra džem. Izložbeno prodajni programtrajat će od petka do nedjelje, svakodnevno od 9 - 17 h. Festival se održava uz potporuGrada Dubrovnika, Dubrovačko neretvanske županije, TZ grada Dubrovnika te HGKŽupanijske komore Dubrovnik. Ana Cvjetković

55GlasGrada - 654 - petak 29. 9. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.

Tekstov i za objavu pr imaju se do sr i jede, najkasni je do 10 sat i .

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Informatički, informacijski,Informatički, informacijski,Informatički, informacijski,Informatički, informacijski,Informatički, informacijski,informativni / par i nekolikoinformativni / par i nekolikoinformativni / par i nekolikoinformativni / par i nekolikoinformativni / par i nekolikoInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje je u suradnji s Jutarnjimlistom objavio tri puta po 111 jezičnih savjeta od kojih ćemo i mineke preuzeti i objaviti u ovoj našoj kolumni. Danas prenosimodva kraća, a koji glase:Informatički, informacijski...“Riječi informatički, informacijski i informativni paronimi su, tj. imajurazličita značenja, ali slično zvuče pa se često u praksi zamjenju-ju, odnosno jedna od njih upotrebljava se umjesto druge. Riječinformatički znači ‘koji se odnosi na informatiku’, riječ informacijski‘koji se odnosi na informacije’, a riječ informativan/informativni‘koji obiluje informacijama (podatcima, obavijestima). Stoga jedobro govoriti o npr. informativnome letku, ali informacijskomuredu/pultu te informatičkome tečaju”.Par i nekolikoU hrvatskome standardnom jeziku riječ par označuje skupinu oddvaju predmeta ili dvaju osoba i pogrešno ju je upotrebljavatiumjesto riječi nekoliko. Takva uporaba pripada razgovornomu sti-lu, ali je treba izbjegavati u standardnome jeziku. U njemu je do-bro govoriti o paru grlica, bračnome paru, paru rukavica ili paručarapa, ali nije dobro riječ par upotrijebiti u rečenicama poput Kupipar peciva ili Vidjet ćemo se do par dana. Te rečenice trebaju gla-siti Kupi nekoliko peciva i Vidjet ćemo se do nekoliko dana”. K.T.

UMIROVLJENICI PODRUŽNICE ORAŠAC

Posjet ImotskomPosjet ImotskomPosjet ImotskomPosjet ImotskomPosjet ImotskomU subotu, 23.9.,obišli smo zna-menitosti Imo-tskog, dva biseraovog kraja - Cr-veno i Modro jeze-ro. Imali smo pril-iku vidjeti dnoModrog jezera(ne, nismo ronili),jezero je presušilopa su se posjetiteljis e r p e n t i n a m aspuštali na samodno jezera zabavl-jajući se kamenjem - ispisivajući imena i slaganjem drugih figura.Takvim, ne čestim prigodama kad jezero presuši, Imoćani na dnuzaigraju nogomet. Gledajući s vidikovca, ljudi na dnu jezera vi-zualno su bili veličine kutije šibica. Šetajući prelijepom stazom došlismo do kule Topana i vrlo zanimljivog nogometnog igrališta smješ-tenog u kotlini. Kod crkve Svetog Franja Asiškog dočekao nas jefra Kristijan koji nam je pokazao crkvu i izložio zanimljivu povijestsamostana. Zastao nam je dah od ljepote Crkve i bogatih ekspo-nata muzeja. Nakon ukusnog i obilatog objeda pošli smo do tzv.Zelene katedrale, odnosno svetišta na otvorenom. Prema oltarudolazimo između kamenih kontura, umjesto mramora pod noga-ma nam travnjak i cvijeće, a krov čine krošnje stabala. Ovu predi-vnu crkvu – livadu ukrašava rječica Vrlika po kojoj plivaju jata bije-lih patkica. Krenuli smo prema Makarskoj kroz tunel Sveti Ilija (Biok-ovo) i za 15 minuta došli u Bašku Vodu. Prošetali suncem os-unčanom Makarskom, po želji degustirali makarsku tortu, slado-led, kavu... Uz pjesmu veselo krenuli doma. Ovaj izlet pre-poručujemo svima! Maja Šačić

ANE IVUŠIĆ, 1927.LAZO OPAČIĆ, 1929.KATICA SPASOJEVIĆ, 1930.MARINKO JURICA, 1931.ZORA NARDELLI, 1933.KATA LOLIĆ, 1938.

ČAMILA MULAĆ, 1940.ŠERIFA MUMINOVIĆ, 1941.NIKOLA KRISTIĆ, 1950.STANA BORO, 1953.NIKO KONJUH, 1956.MUSTAFA PELKO, 1962.

UDRUGA HRVATSKIH CIVILNIH STRADALNIKA IZ DOMOVINSKOGRATA DNŽ

Tužna 26. obljetnicaTužna 26. obljetnicaTužna 26. obljetnicaTužna 26. obljetnicaTužna 26. obljetnicaUdruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata DNŽ iove godine obilježava tužnu 26-tu obljetnicu, 1. listopada 1991.,početak agresije na naše područje. PROGRAM:9 sati - Boninovo - polaganje vijenaca10 sati - Crkva sv. Vlaha - program osnovnih škola12 sati - Srđ - polaganje vijenaca uz molitvu18 sati - spuštanje vijenaca u more za sve poginule na moru sbroda Tirena iz luke Gruž19 - sati - Svečana sv. Misa u crkvi Male braće za sve poginule uDomovinskom ratu. Predsjednica Udruge Marija Lukšić

56 GlasGrada - 654 - petak 29.9. 2017.

misao

tjedna

FriedrichNietzsche

Što više letimo, to manji izgledamo onima koji stoje na zemlji

ZRAČNA LUKA DUBROVNIK

Ovoga petka dvomilijunti putnikZračna luka Dubrovnik ove godine po prvi put dočekuje svog dvomilijuntog putnika upetak, 29. rujna, u 11,30 sati, na letu Croatia Airlines-a iz Zuricha.

ZAGREB TOURFILM FESTIVAL - “PROMOCIJA TURIZMA - STIL ŽIVOTA”

Nagrada za životno djeloPavi Župan Rusković

Na šestom Međunarodnom festivalu turističkog filma, ZagrebTourfilm festival, inače punopravnom članu CIFFT-e - Međun-arodnog udruženja turističkih filmskih festivala, u organizacijiTurističke zajednice grada Zagreba i Balduči filma, predstavl-jen je do sada najveći broj filmova iz 76 zemlja svijeta te dodijel-jene nagrade najboljim filmovima.Nagradu za životno djelo “Promocija turizma - stil života” kojuZagreb Tourfilm Festival dodjeljuje zaslužnim pojedincima kojisu gostima Hrvatske i njihovom ugodnom boravku u njoj, ali ipromociji naše zemlje u svijetu, posvetili cijeli život, za 2017. dobila je poznata i priznatadugogodišnja turistička djelatnica i bivša ministrica turizma - Pave Župan Rusković.

FRANCUSKA ALIJANSA DUBROVNIK

Dan otvorenih vrata, upis na tečajFrancuska alijansa Dubrovnik, povodom Europskog dana jezika otvorila je svoja vrata na adresidon Frana Bulića 4 svima koji su se željeli upoznati s radom udruge, profesorima, programima,metodom rada, literaturom i ostalim aktivnostima, 26. i 27. rujna. Francuska alijansa Dubrovnikproteklih je dana započela i s upisima na tečajeve francuskog jezika za djecu i odrasle na drugomkatu Poslijediplomskog središta Dubrovnik, a upisi traju do 10. listopada.

DRŽAVNE NAGRADE NA PODRUČJU PALIJATIVNE SKRBI

Priznanja Branku Bazdanui Stijepu Gleđu Markosu

NAŠA ČELJAD

Pepo iz PridvorjaTko to više ne znagospara StijepaCaputa Pepa izPridvorja koji većpuno godina dola-zi na Grušku placusa svojim domaćimproizvodima i kojije uvijek nasmijan idobro raspoložen?Zapravo gosparPepo, kako ga odmilja svi zovu, dola-zi 15 godina nagrušku placu a 20je godina dolaziona gradsku zelenuplacu, što značiukupno 35 godina.Njegov banak nagruškoj placi naćićete u drugomredu od mora posredini place. Nabanku ćete ovihdana naći svega:grožđa, mladoggraha, luka, ku-pusa, paprika, po-madora….Pitamo gosparaPepa kako je biloprije dolazit na placu, posebno kada je u Graddolazio prodavati svoje proizvode, tko mupomaže u baštini i ima li kakvih primjedbi.- Prije 35 godina dolazio sam u Grad najvišekamionom do Ploča, a nekada je kamiondolazio sve do ispred Sv.Vlaha i tu bi nasiskrcao. Ne vozim auto pa me sin sadadoveze i odveze.Baština mi se nalazi najviše u Prirdvorju, naraznim mjestima, a u baštini mi pomažu svimoji u obitelji, žena, sin, nevjesta a dvije un-uke su mi još male.A što se tiče primjedbi volio bih da je ovagruška zelena placa dobro pokrivena kaošto je to ribarnica, jer kada je kiša jako jegrubo a i ljeti kada zapeče sunce!Inače sa ostalim sam zadovoljan, uz osm-ijeh će Pepo.Na kraju smo zapitali 84.godišnjeg gosparaPepa da nam kaže odakle mu tolika dobravitalnost da još radi sve u baštini i još proda-je na placi?Jedem sve moje domaće, uglavnom „ju-hato“, što znači na žlicu. A poslije objedapopijem pola čaše mog domaćeg vina.Svaka čast gospar Pepo, samo Vi ovakozdravo nastavite i raditi i živjeti. Radujemose i dalje vašim dolascima na grušku placusa vašim ekološkim proizvodima iz lijepihzelenih plodnih Konavala.Zdravi nam i veseli bili.

Jadranka Šimunović

Na Medicinskomfakultetu Sveučilištau Zagrebu, u pros-torima katedre Cen-tra za palijativnumedicinu, medicin-sku etiku i vještinekomunikacije (CE-PAMET), u petak21.rujna 2017. dodijeljena su vrijednapriznanja za rad i doprinos na područjupalijativne skrbi dvojici naših sugrađa-na, Branku Bazdanu i Stijepu Gleđu -Markosu. Branku Bazdanu priznanjeje dodjeljeno u stručnom dijelu i to zautemeljenje Palijativne skrbi (izgradn-ja odjela) u Općoj bolnici Dubrovnikte za osnivanje i razvoj palijativne skr-bi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti naširem području Dubrovniku. StijepoGleđ - Markos dobio je priznanje u vo-lonterskom dijelu i proglašen je palijativcem2016. godine. Vrijedno priznanje je dobioza svoj humanitarni i volonterski rad s pali-jativnim pacijentima na Odjelu opće bolniceDubrovnik. Priznanja su dodijelili predstojni-ca i voditelj Centra prof.dr.sci. Marijana Braš

i prof.dr.sci Veljko Đorđević, a dodjelipriznanja su uz mnoge uzvanike nazočilibivši dekani medicinskog fakultetaprof.dr.sci. Nada Čikeš, akademikprof.dr.sci. Davor Miličić i sadašnji prode-kan prof.dr.sci. Davor Ježek.

Dom zdravlja Dubrovnik