1GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

2 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

PISMO S LOPUDA

Procavćeli korov hrvatskog čistunstvaProcavćeli korov hrvatskog čistunstvaProcavćeli korov hrvatskog čistunstvaProcavćeli korov hrvatskog čistunstvaProcavćeli korov hrvatskog čistunstvaSaga o Agrokoru je na svakom kantunu i Premijerova izjavada posljedice građani neće osjetiti prisjeća nas na Rimskeugovore o predaji naše domovine. Ni tada građani to nijesuosjetili kako se danas materijalistički razmišlja. Ali su zatopošli u partizane. I položili tisuće života za svoju grudu

Na osvetničkom poligonu, iznje-drene Vlasti, pljušte granate povlastitoj povijesti. Silinom očajni-ka; svi porazi, sve stramputice isva zla upućeni su na adresu ko-munističkih zločina.A zlo, pobijeđeno i osuđeno odcijelog čovjekoljubivog čovječan-stva, uporno se hoće pretvoriti udobro. I slijede popisi stratištagubitnika. Kao da rata nije ni bilo.Sve pravednici čistih ruka i zlos-retnici postali su žrtve poretka. Akud bi nas odveo popis svih„naših“ stravičnosti od Lisačkihrudina preko Jadovnog do Jase-novca, od početka do završetkarata. Cijelih pet godina.

SVOJA GREŠNOST OPRAVDA-VA SE NJIHOVIM GRIJEHOM

Puna knjiga šturih podataka.Budući da je svaki rat i gnijezdozločina transformirane ljudske pr-irode u kojoj vlastita opstojnostinstiktom samoodržanja potpunoignorira i obezvrjeđuje protivnič-ko pravo na život, rađaju se iponavljaju strahote.U neznanju i plemenskoj isključi-vosti svoja grešnost opravdava senjihovim grijehom. I stiglo je vr-ijeme zakonite odmazde. Pa smoprimorani prisjetiti se i usporeditizločine, „naše“ i njihove. Ustaškei komunističke.Svrstani uz savez najcrnijeideologije u povijesti čovječanst-va, rasne isključivosti i religijskerazlikovnosti uz parolu „Za domspremni“ u okrilju aždaje žrtvova-li smo sve; od ponosa, Božijihpostulata, najljepšega teritorija kokolijevke hrvatstva. I podišli oku-patoru u ulozi krvnika za cijenukakve takve Hrvatske; okrnjene,fiktivne, sluganske.Združeni u želji nezavisnosti uziskustvo sa solunskog fronta gdjeje pobjeda istočnih susjeda sazavišću, puno kasnije pretvorenau ostvarenje želje za vlastitomdomovinom stvoren je prešutnisavez vrha duhovnosti i bojovni-ka. I danas to izrijekom potvrđujeministar obrane: „uvijek je vojskabila združena s našom Crkvom...“Ali balkanski duh zagriženosti, vrt-loga i vječne fronte naoptuženičkoj klupi izravno doka-

zuje: „Vršio je pokrštavanje(prekrštavanje) preko 200 hiljadanaših ljudi, najveće zalaganje zaspas „osuđenih“ na putu u Jase-novac bila je molba kod Poglavni-ka da im se osigura humaniji pr-ijevoz, a ne vagonima za stoku.“

MESIJA U ULOZITROJANSKOGA KONJA

Obrana sve opovrgava i dokazujesva najljudskija nastojanja za spassvakoga života spram svojih mo-gućnosti u krvoločnoj diktaturiVlasti. A mi čekamo presudu iobećanog Mesiju koji je u uloziTrojanskoga konja već davno za-koračio u piramidu vlasti i otvoriovrata procvjetalom korovu hr-vatskog naroda.Uz mnoštvo primjera crnog zlodu-ha onaj Predsjednice „bezazlenopolitički“ jasno pokazuje dvolič-nost i opredijeljenost za prvo bije-lo polje nacionalnog grba uklan-janjem Titove biste kao vođe anti-fašizma čime ignorira Ustavdržave na čijem je čelu. U posjetuArgentini iskazuje zahvalnostdemokraciji koja je spasilaprogonjene slobodarske čelnike(ustaške i nacističke zlotvore), a uMađarskoj tepa Orbanizaciji kaonaciideologiji, da bi vrhunaclicemjerja ovjekovječila u Jasen-ovcu susretom s izraelskim kole-gom zaklinjanjem u antifašizam ipreziranjem NDH. I čergom nas-tavlja obilaziti domovinu, na-jbogatiju a iseljenu zemlju. I ne znakoliko je za to upravo sama kriva,za razjedinjenost svojih građana.Na sam spomen zločinačkihrežima dobro bi bilo kad bi ozločinima jedne i druge stranepribližila sebi istinu.U svojoj suštini ideologija naci-fa-šističkoustaška ili kleroustaškapogubna je ne samo za društve-nu zajednicu, humanost i napre-dak već i za sam ljudski rod. Jerjedan primjer (1942.) hvalisavogzločina oslikava patološku mržnjuu razbojničkom nagonu i na na-jnevinijega:“Nakon što smo poklali srpskoselo raspalili smo ražanj. Uz mirisjanjetine točilo se rujno vino.Pjesmu „Vilo Velebita“ naruši namplač skrivanog djeteta na tavanu.

Hajde Ivane ušutkaj to derište-zapovjedim. Skoči Ivan nađedijete na majčinoj sisi, otrgnega, donese ga na prozor ipoviče: evo vam ga. Dočekalismo ga na bajunete. Jedanmanje! Ha,ha, ha.. Čuli smozadnji krik majke.“Isti junačina nastavljaslavodobitno i u kruguznatiželjne mladeži nakonpodužih priča o „podvizima“prosipa vrećicu s nekoliko kilazlatnih zuba, prstenja i nakitauz unezvjeren povik:„Ovim nožom na živo smo imkopali zube, kidali prste, a uzvezane noge i ruke vadili oči.Što su samo urlikali, ali bi imzačepili usta. Ovo zlato jemeni nagrada, a vreća punaoči pošla je Poglavniku nadar“.

DEFORMIRANISVJETONAZOR

Slične stravičnosti ponovile suse 50 g. kasnije u četničkojagresiji na Hrvatsku kad sumotornim testerama ubijalinevine Hrvate. Svi takvi zloči-ni u deformiranom svjetona-zoru i isključivošću „Za domspremni“ (s druge strane „Zaotadžbinu“) išli su na rukuokupatoru, ali ne i do kraja.Najsnažniji i najmasovniji an-tifašistički pokret u okupiranojEuropi oblikovao se u NOB.Za oslobođenje zemlje, svihnaroda za rodnu grudu. Uzpjesmu „Proklet bio izdajicasvoje domovine,“ i „prije ćemomi umrijeti nego svoje zemljedat“ ostvarilo se oslobođen-je. Uz milijunske žrtve oslo-bođena je zemlja.Iscrpljeni, u zanosu pobjede ikazne činili su se i zločini.Zasuradnju s okupatoromsvrstavani su u kolone izdaji-ca. I ta poguba ljudske naraviuzimala je svoje žrtve. A jesuli svi bili nevini? Duboka sum-nja istine u sprezi vlasti iprezrenog svjetonazorapotvrdila se (neukusnom)dodjelom Nagrade Grada os-vjedočenom grešniku zastradanje dubrovačke mla-dosti.Pošten i čestit čovjek, omiljenmeđu mještanima Lopuda,korijenima Venecijanac,barun Mayneri zbog svojeizražene simpatije prema tali-janskome okupatoru izgubioje glavu. Rekli bi: “ni kriv nidužan“.

Vaganje ratnih zločina nezah-valno je. No nije svejedno stra-dati na braniku domovine ili uslužbi krvoločnog okupatora.U amneziji prohujalog vreme-na cvjeta korov zla i na otškri-nuta vrata tiska svoju „istinu“.Dolazite li na Lopud na obalido škojića (Petrali) uočit ćetespomen križ dvojici domoljub-nih branitelja, neprežaljenihmladića stradalih u minskompolju nedavnog rata. U sredi-ni kamenog križa je raspelokoje nosi „hrvatski“ NDH-azijs-ki grb prvog bijelog polja. Jesuli mladići za tako nešto ginuli,je li Isus za tako nešto bio ras-pet i sada nosi teret zločinst-va?

TREBA LI NAM BEZKRAJNAKRVNA OSVETA

PLEMENSKOG BALKANA!?Neznanje, primitivizam i pron-ikla odmazda zatvara namvrata naprednog obzorja. Dokje ponos na uspjeh našihnogometaša (redom pečal-bara) pretvoren u euforiju, naglavnom dočeku na Trguizmeđu brojnih trobojnica biloje i onih bez krune grba, od10.travnja 1941. Sa lijevestrane bine široko se vijoriotakav barjak, a u objektivu ka-mere često je bila ustašoidnazastava s natpisom Posušje.Lijepo su to uočili naši „dobri“istočni susjedi i na nacional-noj TV prokomentirali vječnuustašoidnost, a sebe prikaza-li kao povijesnu žrtvu. I štonam to treba? Treba li nambezkrajna krvna osveta ple-menskog Balkana!?U vremenu ljetne opuštenos-ti, ispraćaj omiljenog pjevačauz rakete i topovnjače uobličioje EPP aktualne vlasti, a samčin sućuti, dostojanstva ižalosti pretvoren je u derneksalvi što kulturnom svijetu ni-kad nije pripadalo. Pa što nasse tiče, to je naše, to smo mi!No između inih bio je jedanvelikan hrvatske političke es-trade kojemu uz obitelj samoSDP položi prigodni vijenac.Vice Vukov. Nedostignutimtenorom i žarom, u zabranjen-im vremenima, raspirivao jeduh neovisne Hrvatske, naci-ju podizao na noge a uz dugipljesak morao je napustiti do-movinu. Nadškolovan uozračju slobode, jednakosti ibratstva vratio se u Sabor kaočlan SDP-a, u sanjanom Sab-

3GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

oru je nastradao i ostao zaboravljen.Žrtvom ugrađeni, zatrti su plodovi in-telekta, općeg dobra i zajedništva. Acijela nevolja koja nas je agresijomsnašla na arhitekturi Načertanija ras-plamsavana je neugaslim žarom Jas-enovca i još onom malo spominjanim:zavidnošću nad morem, otocima i pri-obaljem. Ta međa Virovitica-Karlovac-Karlobag iako ratom obranjena mirn-odobski je sve manje naša.Na vlastitom tlu postali smo stranci. Uuslužnoj djelatnosti. Pa sjetimo senečega iz vremena „omraženog zločin-ca.“ Pred zasjedanje ZAVNOH-a1944.u Topuskom potajno ali snažnozagovarana je ideja formiranja AP Srbau Hrvatskoj predvođena Mošom Pija-dom. Argumentirana je Jasenovcom iustaškim zločinima. Jer ako se Hr-vatskoj dozvoli cjelovita državnostprobuđeni ustašluk dovodi u opasnostSrbe , Židove, Rome...Odlučnim NE i prije zasjedanja to je Titostavio ad acta. Toliko o Titovoj ulozi ogranicama današnje nam domovine. Ao krilatici svoj na svome prisjetimo seizgradnje magistrale 1962-65. i pokuša-jem SAD-a da se kapitalom osvoji Hr-vatsku (što imamo danas). Prijedlog jebio da će isfinancirati gradnju čitaveceste uz uvjet postavljanja svojih crp-nih stanica. Bit će da je još poneštouvjetovano. Svakako Titov odgovor jebio rezolutan: „Gradit ćemo svojim sna-gama, razvijat ćemo svoju naftnu indus-triju. Hvala Vam“ I ostali smo svoji nasvome.

BEZ SVEGA, ALI S PUTOVNICOMA danas? Bez banaka, bez tvornica,bez brodogradnje, bez hotela, bez INE,bez poljoprivrede. Ali zato s vlastitomputovnicom. Jer saga o Agrokoru je nasvakom kantunu i Premijerova izjava daposljedice građani neće osjetiti prisjećanas na Rimske ugovore o predaji našedomovine. Ni tada građani to nijesuosjetili kako se danas materijalističkirazmišlja. Ali su zato pošli u partizane.I položili tisuće života za svoju grudu.U memorijalnom muzeju na Sutjescinad 7126 uklesanih imena,(/polovicaDalmatinaca. I tu se stvarala Hrvatska),stoji stih Branka Miljkovića: „ Da li ćesloboda umjeti da pjeva kao što susužnji pjevali o njoj?“ Podozrivost u krv-lju zalivenu pravdu, pravednost, ravno-pravnost i poštenje. I danas je itekakotu. Iznevjereni su svi ideali. PogaženUstav. I tuđmanizam je zaobiđen.Pomirba odbačena. Njegoš bi to rek’o:„ Ni’ko čašu meda ne iskapi da je ča-šom žuči ne zagorči“.A ta žudnja za sretnom domovinom „Hrvatska zvana čežnja“ možda iznjedrinašega Tenesija Wilijamsa i ne završinaslovom“Hrvatska zvana ponor“.

Davor Mage

IZBORI U SUSJEDNOJ DRŽAVI

Pobjeda Komšića, pobjeda obespravljene BosnePobjeda Komšića, pobjeda obespravljene BosnePobjeda Komšića, pobjeda obespravljene BosnePobjeda Komšića, pobjeda obespravljene BosnePobjeda Komšića, pobjeda obespravljene BosneKako gospar, a radije bih ga oslovio drugom i slutim da bi i njemu to bilo draže,Komšić, za razliku od prof.dr.sc. ima toliko političkog znanja da zna da je politikaumjetnost (starodubrovački: umjeteonstvo) mogućega, kao i obrazovanja dazna čitati (dajtonski) Ustav BiH i po njemu skrojene izborne zakone

„Nacionalni tjednik“ Globus udijelio je ko-mpletnu naslovnicu, a deboto i cijeli broj na-kon nedavnih izbora u Bosni i Hercegovinisvojoj političkoj komentatorici prof.dr.sc. Mir-jani Kasapović, kako bi zajednički vrištali: ŽEL-JKO KOMŠIĆ: BOSANAC KOJI ĆE RAZBITIBIH; odnosno vrijeđali: „Opasni trijumf poli-tičkog štetočine: kako je bosanski unitaristpostao grobar države triju naroda“; odnosnoprdoklačili: „Izbor ‘Bosanca nad Bosancima’za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ojačatće hrvatski separatizam i potaknuti val iselja-vanja Hrvata te dodatno ohrabriti mnogoopasniji srpski separatizam predvođenDodikom“. S naslovnice strijeljaju opasneKomšićeve oči, da opasnije nijesu bile ni na-jsmrknutije ikad snimljene Hitlerove, ni Stalji-nove, ni Pavelićeve, ni Trumpove.Inače prof.dr.sc.Mirjana Kasapović smatra seapsolutno kvalificiranom za ove stvari, jer jerodom iz Bosne, jer je politolog i jer je napis-ala knjigu „Bosna i Hercegovina podijeljenodruštvo i nestabilna država“. Ja, iako nijes-am ni Bosanac, ni politolog, niti sam napisaoknjigu o BiH, neskromno kako mi priliči,smatram da sam puno bliži dijagnozi bitibosanskohercegovačkog sindroma, pa ću je,parafrazirajući njezine „znanstveno utemel-jene“ objekcije o gosparu Željku Komšiću,okarakterizirati kao: otužnu politološku figu-ru, skromna političkog znanja i obrazovanja,čaršijske političke retorike i stila, ali zavidnerazine samodopadnosti.A slavni metkovski mostovski dvojac Petrov-Grmoja je rezolutan da Komšić ne smije bitiprimljen u Zagrebu kao predstavnik hrvatskognaroda u BiH.Ma zapravo bih se strašno (bosanski: právo)volio složiti s njima. Mislim na tezu prof.dr.sc.Mirjane da bi gospar Komšić kao „bosanskiunitarist postao grobar države triju naroda“.Kao i s diskvalifikacijom g.Komšića od straneMetkovaca da ga se ne smije tretirati pred-stavnikom hrvatskog naroda u Bosni i Her-cegovini. Jer on to i nije, on jest predstavnikBOSANSKOG NARODA, valjda najobesprav-ljenijeg naroda u (jugoistočnoj) Evropi.Kako gospar, a radije bih ga oslovio drugomi slutim da bi i njemu to bilo draže, Komšić,

za razliku od prof.dr.sc. ima toliko političkogznanja da zna da je politika umjetnost (star-odubrovački: umjeteonstvo) mogućega, kaoi obrazovanja da zna čitati (dajtonski) UstavBiH i po njemu skrojene izborne zakone, tekako, također za razliku od prof.dr.sc. Kasa-pović, ima čistokrvno (bosanski opet: právo)„hrvatokatoličko“ prezime, kandidirao se kaoHrvat, jer mu ustav ne dozvoljava da to učinikao Bosanac, e da bi pobijedio kao Bosanac,jer se Hrvatom ne osjeća i jer su ga kao takvogprepoznali i po treći put najvećim brojem gla-sova od svih ostalih kandidata nagradili pred-stavnici najmnogoljudnijeg naroda u BiH –njegovoga Bosanskog (molim lektora da miu ovom kontekstu pusti veliko početno slovo)naroda.A da ni to bosanstvo i ti Bosanci nijesu ništabitno različiti od okolnih balkanskih naroda,pobrinuo se uvjeriti nas njihov upravo izabra-ni predstavnik drug/gospar Komšić već uvečeri izbornog trijumfa, kad je, umjesto dase kao „grobar države triju naroda“ npr. oko-mio na „Šumara“ iz Banja Luke i njegovu „Ra-publiku Šumsku“ (kako im je tepao jedanpokojni beogradski portal), koji su u svomčetničkom idiotluku ukinuli i puko ime bosan-sko; on je ko prstom u g..no (dubrovački:gomno) raspalio po pelješkom, odnosno hr-vatskom odnosno evropski financiranommostu. Pa mu je s tim u svezi (srpski: vezi)jedan komentator s ovih prostora citirao MilošaObrenovića, koji je navodno ovako ispratioprvog srpskog ambasadora u Carigradu: „ Idina Portu i tamo da se kurčiš. Ali ako osetiš daje tvrdo, ti se čim pre odkurči. Zapamti, Portaje to!“ Nijesam sikur je li prispodoba dokrajaadekvatna, intanto me pogustala.

Darko Kaciga Dubrovčanin

PS 1. Svaki je nacionalizam zlo. Osim bosan-skog. Dok ne stasa do razine okolnih nacio-nalizama.P.S. 2. Ceterum censeo… uostalom mislimda treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svi-ma koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministar-stvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke du-brovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime –Most Dubrovnik.

tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020

4 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

O TOME SE (NE)GOVORI

Problem Komarde, Gruža i jošProblem Komarde, Gruža i jošProblem Komarde, Gruža i jošProblem Komarde, Gruža i jošProblem Komarde, Gruža i jošjednog WC-a na gradskim zidinamajednog WC-a na gradskim zidinamajednog WC-a na gradskim zidinamajednog WC-a na gradskim zidinamajednog WC-a na gradskim zidinamaŠto se tiče WC-a na gradskim zidinama, mislim da jesvakako potreban još jedan veći na suprotnom dijelu odpostojećeg kojeg, u slučaju, kvara treba popraviti u štokraćem roku (od jednog do 2-3 dana), a ne da se posjetiteljikada dođu u Grad malopotrebno olakšavaju npr. u drvenomarmadurom zabarikadiranoj Stross-mayerovoj ulici gdje seosjeća smrad pišalinePostoji „Elaborat o izboru lokacijesidrišta za cruisere u akvatorijuGrada Dubrovnika“ (2004./2005.),te stručni projekti „Studija za prih-vat putnika s cruisera na prostoruispred Komarde“ kao i „Nadopu-na studije za prihvat putnika s bro-dova na prostoru ispred Lazareta“i dr.Kada preko Banja želite doći doStrompulina (u kasnijim ljetnimpopodnevnim satima), ondaponekad trebate preskočiti konopna drvom izdignutom dijelu, tepotom i proći pored drugog (zbogobnove zadnjih lađa Lazareta) zadoći do Strompulina. To jed-nostavno možete izbjeći jed-nostavnim prolaskom preko Ko-marde. Na Komardi se može jošponešto betonirati izmeđumrk(i)jente tako da ljudi mogu (uvećoj mjeri) komodno leći i svojskise ispružiti. Međutim, tu iskrcavatiljude s kruzera je nepromišljeno jer

će u prvom redu to poremetiti ku-panje domaćeg (pretežno starijeg)pučanstva koji upravo zbog gužveizbjegava Banje. Kada bi iskrcava-li (i ukrcavali!) ljude podno onihskalina od prve lađe (nekadašnjegdisco-cluba “Bachus“), također bibila gužva, pa i za korisnike prvelađe Lazareta, ali pitanje je da lizbog relativne pličine i sigurnostiputnika tu uopće može pristati plo-vilo (lajbot) s kruzera (uzmimo uobzir i ponekad bezobzirno ne-mirno more).Svojevremeno sam pisao o kop-nenom pristupu u Veneciju (auto-busima) jer je jedan članak u on-dašnjem Nedjeljnom Vjesniku go-vorio upravo o tri zone naplate au-tobusa koji se približavaju Venecijiod kojih je ovaj najbliži i najskuplji,ali nije baš blizu Venecije.Kada sam u tekstovima (GlasuGrada i Vijestima muzealaca ikonzervatora) predlagao nasipan-

je i popločavanje onog dijela od Malog arsenala, preko Sv. Luke doOrsana u starom Portu (kao što je to Austrija učinila s ostatkom Pes-karije), onda sam prvenstveno mislio na prohodnost po Gradu jer bionda autobus putnike iskrcao u blizini, pa bi ovi preko Tabora pješke(uz vodstvo osobe) dolazili preko Porta na Stradun i dalje. To sampredlagao zbog rasterećenja i mogućnosti razgledanja, a ne većegpriljeva putnika i posjetitelja u staru jezgru Dubrovnika! Ono autobus-no stajalište na Pločama koje su izmjestili zapravo bliže prema Gradunije dobro rješenje jer se sada putnici autobusa „Libertasa“ i drugiiskrcavaju skoro doslovno - na skaline (ispred su one nepotrebne ismetajuće pravokutne masivne arle)! Treba riješiti onaj park iza fon-tane/česme Međed i karićare koji bi onaj asfaltirani prostor ispred samodijelom okupirali (uostalom, tamo je i WC).Što se tiče WC-a na gradskim zidinama, mislim da je svakako potre-ban još jedan veći na suprotnom dijelu od postojećeg kojeg, u sluča-ju, kvara treba popraviti u što kraćem roku (od jednog do 2-3 dana), ane da se posjetitelji kada dođu u Grad malopotrebno olakšavaju npr.u drvenom armadurom zabarikadiranoj Strossmayerovoj ulici gdje seosjeća smrad pišaline.Mjerači putnika i posjetitelja koji dnevno pristižu u staru gradsku jezg-ru su zapravo blesimetri gluposti, ali svakako statistika za proučavan-je, pa i ljudske gluposti, kao i svakog pokušaja ograničenja ulaska u tujezgru, a srž problema leži u priljevu putnika s mora (kruzera) i iz auto-busa pristiglih kopnenim putem. Ako ograničite broj kruzera na jedandnevno (na pola puta između Lokruma i Mrkana - Bobare), onda stena konju što se tiče morskog dijela. U Gružu će nažalost biti velikihproblema (trebalo bi pratiti alergije i ostale bolesti kod ljudi npr. naKantafigu, Luncijati/Nuncijati i dr.), sve dok se kruzeri ne izmjeste izaDakse prema Kalamoti/Koločepu, ali tu je i dodatni problem jer jeKoločepski kanal najproblematičniji zbog nemirnog mora i nevreme-na na cijelom dijelu od Albanske obale pa donekle prema sjeveru(postoje podaci o tome, pa za to područje ima dosta zapisa o starimbrodolomima). Nažalost, marina u Gružu je primjer kako takva izgrad-nja ne prati konture obale i ne uklapa se u prirodni krajobraz, već sekonture obale nastoje nekim valjda budućim nasipanjem i asfaltiran-jem uklopiti u neprirodni oblik marine, što je apsurd svoje vrste.

Đivo Bašić

MANA ILI VRLINA?

ZaboravZaboravZaboravZaboravZaboravPadne li uopće na pamet političarimai svim drugim javnim osobama onošto su izjavili prije 5, 10 ili više godina,s tim da im se to može vratiti poputbumerangaIz jednog posebnog razloga prelistao samprije nekoliko mjeseci lokalni tjednik „Du-brovački vjesnik“ tražeći neke zanimljivedogađaje koji su se dogodili u našem gradutijekom 2003. godine. Izdvojio sam 10-akdogađaja koji mogu biti interesantni i stranci-ma, kao npr. posjeta Pape Ivana Pavla II. Du-brovniku i drugi događaji. Međutim, nije nag-lasak na prošlim događajima već na neče-mu posve drugom.Listajući „Dubrovački vjesnik“, iz navedenegodine, nisam mogao ne uočiti izjave poje-dinih čelnika stranaka, tj. njihove komentareu svezi pojedinih tadašnjih aktualnih događajau našem gradu. Bespredmetno je podsjećatina ime bilo kojeg političara ili drugu javnuosobu citirajući iz lokalne tiskovine njihove,komentare, izjave i slično. Hoću reći, kako jeu bilo kojoj prilici itekako važno najprije do-bro promisliti pa tek onda nešto izjaviti ili kakonarodna poslovica kaže: „najprije ispeci, paonda reci“.S odmakom od 15 godina, mnoge pom-

pozne izjave i komentari u svezi lokalnih novih„projekata“ (kako se sada to kaže) pozitivnihpromjena, novih npr. komunalnih planova tj.“pogleda u bolju budućnost“ djeluju besmis-leno i smiješno s današnjeg stanovišta.Mnoge osobe više ne obnašaju nekustranačku funkciju na lokalnoj ili državnoj „razi-ni“, drugi su u političkoj (i životnoj) mirovini, aodređeni broj nije više ni među živima. Kolikosu raznovrsne izjave javnih osoba prije 15godina bile realne, to je već upitno i za raspra-vu u „malim noćnim razgovorima“ uz kavu.Naravno, može se postaviti pitanje, jesu liautori bili svjesni svojih izjava ili su to bile samouobičajene političke floskule (šuplja otrcanafraza, bez ikakvog uporišta)! Prije 15 godinana lokalnoj političkoj sceni (odnosno u Hr-vatskoj) bilo je više jakih stranaka koje sumeđusobno vodile žestoki verbalni rat, pa jesamim tim bilo i više istupa u javnosti posred-stvom medija mnogobrojnih stranačkih čelni-ka čije su izjave ostale zapisane u lokalnojtiskovini.Nisu političari specifična skupina, ali su sig-urno na vrhu sante leda, čije su izjave pravi„biseri“ demagogije (obmanjivanje lažnim iz-javama). Njima se mogu pridružiti i drugemanje ili više eksponirane osobe koje se baverazličitim djelatnostima u lokalnoj zajednici.Povremeno dođu u žižu javnog interesasvojim „bravuzornim“ komentarima „i ostanu

živi“. Kaže se da je „šutnja zlato“, ali često jejezik javne osobe brži od razuma i reagiranesuvislim izjavama. Naravno, radi se i o os-obnoj promidžbi i taštini. Posljedice su dobropoznate, određena osoba mora naknadnoreagirati pokušavajući „ispraviti krivi navod“,već poznatim izlizanim opravdanjem tj. ko-mentarom „da je izvučeno iz konteksta“, tj. izgovorne ili tekstualne cjeline, jer dotična oso-ba nije tako mislila, pa onda još „saspe drvljei kamenje“ na medije što su krivo interpretirali(prenijeli) njegovu ili njezinu izjavu.Urednici „legendarnog“ splitskog tjednika„Feral Tribune“ objavljivale su „znamenite“izjave hrvatskih javnih osoba u jednoj pozna-toj rubrici koju neću navoditi, ali je naslov bioprimjeren. Padne li uopće na pamet političa-rima i svim drugim javnim osobama ono štosu izjavili prije 5, 10 ili više godina, s tim da imse to može vratiti poput bumeranga?!Naravno, pod pretpostavkom da stranačkakonkurencija zaželi „pročeprkati“ nečiju poli-tičku prošlost i podsjetiti ih što su izjavili u svezinekog aktualnog događaja ili danog obećan-ja.Rudi Supek (1913-1993, hrvatski filozof, so-ciolog i psiholog) izjavio je sljedeće: „Zabo-rav je najizrazitija ljudska mana ili vrlina“.Nažalost, zbog zaboravljivosti hrvatskog nar-oda veoma mu se često razbije o glavu, teima političare kakvi jesu. Damir Račić

5GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Osumnjičeni za nabavu i prijevozOsumnjičeni za nabavu i prijevozOsumnjičeni za nabavu i prijevozOsumnjičeni za nabavu i prijevozOsumnjičeni za nabavu i prijevozoružja i pirotehničkih sredstavaoružja i pirotehničkih sredstavaoružja i pirotehničkih sredstavaoružja i pirotehničkih sredstavaoružja i pirotehničkih sredstava- Policijski službenici policijske postaje Gruda dovršili su krim-inalističko istraživanje kojim se 20-godišnjak sumnjiči za ka-zneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljan-ja oružja i eksplozivnih tvari.Naime, sredinom srpnja ove godine u zagrebačkoj poslovni-ci tvrtke čija je djelatnost dostava i isporuka pošiljki pristiglaje pošiljka više paketa u kojima su se nalazila zakonom zabran-jena pirotehnička sredstva i to 320 komada baklji i 4 signalnerakete. Suradnjom policijskih službenika Policijske upravedubrovačko-neretvanske i njihovih zagrebačkih kolegaprovedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđenasumnja da je pirotehnička sredstva, putem interneta, naručiospomenuti 20-godišnjak te je protiv njega podnesena kazne-na prijava u redovnoj zakonskoj proceduri.- Tijekom ulazne granične kontrole na MCGP Nova Sela upopodnevnim satima u petak, 19. listopada, policijskislužbenici Postaje granične policije Metković, u dva odvoje-na slučaja zaplijenili su nedozvoljeno oružje i eksplozivne tvari.U prvom se slučaju radi o 167 komada streljiva, jednom piš-tolju i jednoj ručnoj bombi, pronađeno u osobnom vozilusplitskih registracijskih oznaka kojim je upravljao 30-godišn-jak.U drugom se slučaju radi o trotilskom metku - eksplozivutežine 200 grama i 3 komada elektro-detonatorskih kapislipronađenih u osobnom vozilu zagrebačkih registracijskihoznaka kojim je upravljao 28-godišnjak.Pronađeno oružje i eksplozivne tvari su uz potvrdu oduzete,a policija protiv dvojice muškaraca u redovnoj zakonskoj pro-ceduri podnosi kaznenu prijavu zbog sumnje da su počinilikazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavl-janja oružja i eksplozivnih tvari.

Tjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovač-

ko-neretvanske zabilježeno je 13 prometnih nesreća, od kojih 8 sozlijeđenim osobama u kojima su 4 osobe teže, a 8 ih je lakše ozlijeđeno.S materijalnom štetom zabilježeno je 5 prometnih nesreća.Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitel-ja prometnih prekršaja poduzeli 495 represivnih mjera od kojih izdva-jamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji sunajčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice uprometu“ te je tako 208 osoba sankcionirano zbog prekoračenja do-puštene brzine kretanja, 83 mjere poduzete su prema osobama kojenisu koristile sigurnosni pojas, 15 osoba je prekršajno sankcioniranozbog vožnje u alkoholiziranom stanju i 6 osoba sankcionirano zbognepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.Od ostalih prekršaja izdvajamo 50 mjera poduzetih zbog nepropisnogzaustavljanja i parkiranja i 25 mjera zbog nepropisnog pretjecanja.Izdvajamo slučaj 45-godišnjaka koji je, prilikom kontrole prometa uranim jutarnjim satima u subotu, 21. listopada, na Korčuli, zatečen uvožnji osobnog vozila u alkoholiziranom stanju kada mu je izmjerenakoncentracija alkohola od 2,21 g/kg. Vozač je zadržan u prostorijamapolicije do otriježnjenja te je prekršajno sankcioniran sukladno Zakonuo sigurnosti prometa na cestama.

Na autocesti A-1 vozio 246 km/hNa autocesti A-1 vozio 246 km/hNa autocesti A-1 vozio 246 km/hNa autocesti A-1 vozio 246 km/hNa autocesti A-1 vozio 246 km/hNa dijelu autoceste A-1 u blizini općine Pojezerje, u subotu, 20. listopa-da, oko 16,10 sati, policijski službenici Policijske postaje Metković,zaustavili su 24-godišnjeg državljanina Republike Hrvatske, vozačaosobnog vozila marke Mercedes, koji se kretao brzinom od 246 km/h(umanjeno za 10%-221 km/h), odnosno 101 km/h više od dozvoljenebrzine kretanja. Vozač se kretao u pravcu Dubrovnika, a zbog preko-račenja brzine kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 3.000 kuna izaštitnom mjerom zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategor-ije u trajanju od jedan mjesec.

Preminuo 49-godišnjak iz OpuzenaPreminuo 49-godišnjak iz OpuzenaPreminuo 49-godišnjak iz OpuzenaPreminuo 49-godišnjak iz OpuzenaPreminuo 49-godišnjak iz OpuzenaPrema obavijesti Kliničkog bolničkog centra Split, u petak, 19. listopa-da, od posljedica zadobivenih ozljeda uslijed eksplozije plina, premin-uo je 49-godišnjak koji je 16. rujna u svojoj obiteljskoj kući u Opuzenuizazvao požar aktiviranjem plinske boce.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

ŠTO HOĆETE, PA VI IMATE 80 GODINA (2)

Slažem se, ali se i ne slažemSlažem se, ali se i ne slažemSlažem se, ali se i ne slažemSlažem se, ali se i ne slažemSlažem se, ali se i ne slažemNe slažem se i sa kritikom Dubrovačkebolnice. Ja imam sasvim druga - svježa -iskustva. Pala sam, kad sam bila na raftinguna Neretvi u Bosni na koljeno i dobila samveoma kvalificiranu pomoć od jednog mladogspecijalizanta u odjelu za traumatologijuPoštovani,ja sam u neku ruku Vaša kolegica, radim kao dopis-nik iz zemalja Zapadnog Balkana za njemačke i aus-trijske medije, živim stalno u Gradu i redovito čitamVaša tiskana izdanja. Jako me je zanimalo pismo jed-nog anonimnog čitatelja na drugoj stranici broja. Štose tiče poteškoća dostupa do plaže za osobe s inval-iditetom: slažem se u potpunosti. Što se tiče mjesta

za osobe s invaliditetom ne slažem se. Vidim ja stalno da takve osobe prefer-iraju mjesta odmah iza vozača - unatoč tome da se moraju popeti gore nastepenicu i da je usko tamo. To nisu mjesta za osobe s invaliditetom a one čakdižu s tih mjesta „normalne“ putnike i to ponekad na veoma ružni način. Menesu digle nekoliko puta, ja to shvaćam kao kompliment: imam 67 godina alisam fit jer bavim se športom svaki dan po dva ili tri sata.Ne slažem se i sa kritikom Dubrovačke bolnice. Ja imam sasvim druga - svježa- iskustva. Pala sam, kad sam bila na raftingu na Neretvi u Bosni na koljeno idobila sam veoma kvalificiranu pomoć od jednog mladog specijalizanta uodjelu za traumatologiju. Usluge su bile na istoj razini kao u Njemačkoj, osobl-je je bilo kompetentno i ljubazno. To je bilo prije jedan desetak dana, svakidan ide nešto bolje i već plivam opet svaki dan i vratila sam se u teretanu.Hvala doktorima, a svojim vršnjacima hoću reći: Budimo nešto aktivniji, čakkad i vas boli, vježbe su najbolja fizioterapija, a mišići su jedni dio našega tijelakoji se obnavlja čak kad imamo 90 godina.Hvala da mogu živjeti s Vama u Vašem divnom gradu.

mag. Elke Windisch

ZRAČNA LUKA DUBROVNIK

Rekonstrukcija uzletno-sletne staze - obavijestRekonstrukcija uzletno-sletne staze - obavijestRekonstrukcija uzletno-sletne staze - obavijestRekonstrukcija uzletno-sletne staze - obavijestRekonstrukcija uzletno-sletne staze - obavijestRadovi na rekonstrukciji uzletno-sletne staze Zračne luke Dubrovnik odvijati će se od8. studenoga do 15. ožujka 2019. Za vrijeme izvođenja radova, redovni zimski prometodvijati će uz manja ograničenja, a sukladno službeno objavljenom redu letenja kojije dostupan na web stranici zračne luke. airport-dubrovnik.hr.

Privremena cestovna regulacijaPrivremena cestovna regulacijaPrivremena cestovna regulacijaPrivremena cestovna regulacijaPrivremena cestovna regulacijaRadi izvođenja radova na zračnoj luci od petka, 2. studenoga 2018. stupa na snagu

nova privremena regulacija prometa. Glavniulaz u zračnu luku za sva vozila biti će s is-točne strane (sadašnji ulaz za cargo i upravnuzgradu). Za vrijeme izvođenja radova parkiral-ište na zračnoj luci biti će slobodno, odnosnobez naplate parkinga. Molimo sve putnike ikorisnike naših usluga da slijede privremenucestovnu regulaciju.Zahvaljujemo na razumijevanju.

Zračna luka Dubrovnik

6 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Recepcija grada bezRecepcija grada bezRecepcija grada bezRecepcija grada bezRecepcija grada bezvoznog redavoznog redavoznog redavoznog redavoznog redaNa krovu autobusne čekaonice kod TZGrada Dubrovnika na Pilama nedostajedugačka limena tabla sa brojevima po-laska autobusa. Ne treba ponavljati da suPile recepcija Grada pa je neprihvatljivoda se ovakvi propusti ne ispravljaju. Zatoodgovorni: napokon postavite limenu ta-blu s brojevima polaska Libertasovih au-tobusa.U Ulici Hrvatskih branitelja, kod kućnogbroja 4, pločnik je razrovan, kamene pločeslomljene... Ima li netko tko je nadležanza ovo? Zdravko Trojanović Trojo

O ŽIČARI

Zašto ugovor još uvijek nije potpisan?Zašto ugovor još uvijek nije potpisan?Zašto ugovor još uvijek nije potpisan?Zašto ugovor još uvijek nije potpisan?Zašto ugovor još uvijek nije potpisan?

REAGIRANJE NA ISTUP VIJEĆNIKA MOST-a MARA KRISTIĆA I DOLORES LUJIĆ O POTPISIVANJU UGOVORA O KONCESIJI ZA ŽIČARU

Radi se isključivo o populizmu i namjernom zavaravanju javnostiRadi se isključivo o populizmu i namjernom zavaravanju javnostiRadi se isključivo o populizmu i namjernom zavaravanju javnostiRadi se isključivo o populizmu i namjernom zavaravanju javnostiRadi se isključivo o populizmu i namjernom zavaravanju javnosti

Prošlo je gotovo pola godine odkada je gradsko vijeće donijeloOdluku o dodjeli koncesije zažičaru društvu Excelsa nekretnined.o.o., te time ovlastilo gra-donačelnika da potpiše ugovor.Nedugo iza toga je carinskauprava prema navodima grad-ske uprave ovršila društvo Excel-sa nekretnine u iznosu od goto-vo 17 milijuna kuna zbog koriš-tenja žičare u gospodarske svrhebez posjedovanja ugovora o kon-cesiji.Iako nemamo saznanja o tome jeli taj novac sjeo na račun GradaDubrovnika i tada smo smatrali dasu se neovisno o svemu navede-nom stekli uvjeti da se potpišeugovor za predstojeće razdoblje.Na naše pitanje zašto to još uvijek

nije napravljeno gradonačelnik jedao odgovor kako je državno odv-jetništvo preporučilo ne potpisivatiisti dok se ne riješi pitanje koriš-tenja žičare bez ugovora o konc-esiji.Prihvatili smo takav odgovor i ra-zumijemo oprez gradonačelnika,poučenog iskustvima svog pre-thodnika. Međutim, pitanje koriš-tenja žičare bez ugovoranavodno je riješeno onog trenut-ka kada je carinska uprava ovr-šila društvo Excelsa nekretninepa se opravdano postavlja pitan-je zašto još uvijek nije potpisanugovor na temelju odluke koje jedonijelo gradsko vijeće i jelidržavno odvjetništvo još uvijek pr-iječi potpisivanje ugovora ili jeposrijedi nešto sasvim treće?

Važno je napomenuti da jeHrvatski sabor u međuvre-menu usvojio konačni prijed-log novog Zakona o žičara-ma koji propisuje da ćeumjesto ministra, kako je tobilo predviđeno u nacrtu za-kona, Vlada Rh donijeti Ured-bu o utvrđivanju visine konc-esijske naknade što ostavljaprostor da Vlada donese novicjenik za dubrovačku žičaru isruši odluku gradskog vijeća.Naime, novi zakon je propisaokako koncesionar ne možekoristiti žičaru bez ugovora okoncesiji, ali zakonom nijeutvrđeno pod kojim uvjetimaovlaštenik koncesije mora pot-pisati ugovor o koncesiji pa jestoga potpisivanje ugovora okoncesiji prema odluci grad-skog vijeća kojom gradu pri-pada 15 posto prihoda koje

žičara ostvari na godišnjoj razi-ni i dalje isključivo pitanje vol-je samog koncesionara. Osamom zakonu se oglasila inaša saborska zastupnicaSanja Putica koja je ustvrdi-la kako se nada da će se sadakada je donesen novi zakon ikada se donese nova uredbai ovaj dubrovački problem bitiriješen.S obzirom da smo mi smatra-li da je ovaj problem riješenonog dana kada smo donijeliodluku o dodjeli koncesije nagradskom vijeću, pitamose je li čekanje na novi za-kon prema kojem će se ured-bom Vlade RH moći smanjitivisina koncesijske naknadestvarni razlog zbog kojegugovor još uvijek nije pot-pisan? Gradski vijećniciDolores Lujić i Maro Kristić

Grad Dubrovnik nema nikakve skrivene razloge za nepotpisivanjeugovora o koncesiji za žičaru, kako to politikantski tvrde vijećniciMOST-a. Jedini i isključivi razlog naveden je u dopisima Državnogodvjetništva Republike Hrvatske i o tome smo u nekoliko navratajavno govorili, pa i na sjednicama Gradskog vijeća.Naime, Gradsko vijeće je 9. travnja 2018. godine donijelo Odlukuo dodjeli koncesije. No, DORH je dopisima od 12. travnja i potomod 17. srpnja obavijestio Grad Dubrovnik da postoje zakonskezapreke za sklapanje Ugovora o koncesiji i to sve dok Excelsa

nekretnine ne podmire dospjeli dug na račun neplaćene konc-esijske naknade Republici Hrvatskoj i Gradu. Grad je poduzeosve pravne radnje za zaštitu svojih interesa te će Ugovor biti sk-lopljen kada se ispune svi zakonski preduvjeti za to.Dakle, što se tiče konstrukcije dvoje vijećnika o tome kako se spotpisivanjem Ugovora čeka kako bi se novim Zakonom o žičara-ma Excelsa nekretninama omogućilo da im se umanji naknadaza korištenje žičare, radi se isključivo o populizmu i namjernomzavaravanju javnosti.

KLUB PRIJATELJA LOKRUMA

Kada će se ukloniti opasne salonitneKada će se ukloniti opasne salonitneKada će se ukloniti opasne salonitneKada će se ukloniti opasne salonitneKada će se ukloniti opasne salonitnecijevi iz Rezervata Lokrum?cijevi iz Rezervata Lokrum?cijevi iz Rezervata Lokrum?cijevi iz Rezervata Lokrum?cijevi iz Rezervata Lokrum?Kada će se ukloniti opasne salonitne cijevi iz Rezervata Lokrum - pitajunas zabrinuti zaljubljenici Lokruma posljednjih dana. A kako i ne bi kadopasna salonitna cijev viri već mjesecima (a sigurno ih ima još punopod zemljom) pored nekadašnjeg betonskog WC-a na Dumanskimbanjama u blizini maslinika. Inače ovo napušteno betonsko zdanje jepravo ruglo otoka Lokruma o čemu smo toliko puta otvoreno pisali dase treba ukloniti. Voditeljica Zelenog foruma Jadranka Šimunović

7GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

IZASLANSTVO GRADA DUBROVNIKA U SLOVENIJI

Iskustva Ljubljane za održiva mobilna rješenjaIskustva Ljubljane za održiva mobilna rješenjaIskustva Ljubljane za održiva mobilna rješenjaIskustva Ljubljane za održiva mobilna rješenjaIskustva Ljubljane za održiva mobilna rješenjaGradonačelnici Ljubljane i Dubrovnika su razgovarali o mogućnostimasuradnje dva grada, prvenstveno na temu pametnih gradskihtehnologija, mobilnosti i električnih vozila, projekta ‘car sharing’ iprometnih rješenja, gdje bi iskustva Ljubljane mogla biti od velikepomoći za razvoj sličnih projekata u DubrovnikuGradonačelnik Du-brovnika MatoFranković, sa sura-dnicima, boravio je17. listopada uLjubljani gdje sesusreo s gra-d o n a č e l n i k o mZoranom Jank-ovićem. Posjet jebio prilika da se du-brovačko izaslanst-vo upozna s pro-cesima koje GradLjubljana provodi ucilju promjene urbane mobilnosti, koristeći pritom Smart City rješenja.Ljubljana je predvodnik u primjeni održivih mobilnih rješenja, a za promjene koje suuveli nagrađeni su brojnim nagradama. Grad Dubrovnik upravo radi na SUMP pro-jektu (Smart Urban Mobility Project), kojim se žele uvesti slične promjene, te sunjihova iskustva u tom smislu od velike pomoći.Ljubljana je u vrlo kratkom roku, od 2005. do 2014., uvela velike promjene u smjeruzaštite okoliša i održivog razvoja. Novouspostavljeni režim prometa u gradu podržavaodrživa mobilna rješenja. Tako je gradska jezgra 2012. godine zatvorena za motornipromet. Urbanu strukturu i popularizaciju vožnje bicikla je potpomogao projekt be-splatnog korištenja bicikli. Sve više gradskih prijevoznih sredstava ide na pogon

metanom zbog redukcije CO2, a po centru gra-da putnike besplatno prevoze električna miniprijevozna sredstva Kavalir.Gradonačelnici su razgovarali o mogućnostimasuradnje dva grada, prvenstveno na temu pam-etnih gradskih tehnologija, mobilnosti i elek-tričnih vozila, projekta ‘car sharing’ i prometnihrješenja, gdje bi iskustva Ljubljane mogla bitiod velike pomoći za razvoj sličnih projekata uDubrovniku.Razgovarali su također o kulturnoj i turističkojsuradnji, kongresnom turizmu te mogućnosti-ma povlačenja sredstava iz EU fondova.Gradonačelnik je sa suradnicima i obišao nekeod uspješnih urbanih rješenja Grada Ljubljane,kroz koje je vidljivo nastojanje gradske upraveda olakša svakodnevni život građanima primjen-om modernih tehnologije, što je cilj i Grada Du-brovnika.

ORSULA

KomemoracijaKomemoracijaKomemoracijaKomemoracijaKomemoracijaPovodom obilježavanja 74.obljetnice zločina počin-jenog nad trinaestoricomkonavoskih domobrana1944. godine 19. listopadaje na Orsuli održana ko-memoracija uz molitvu, po-laganje vijenaca i paljenjesvijeća. Komemoraciji sunazočili gradonačelnikGrada Dubrovnika MatoFranković, zamjenica gra-donačelnika Jelka Tepšić ipredsjednik Gradskogvijeća Marko Potrebica, predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, članovi obitelji ubijenih, predstavnici Općine Konavle, pred-stavnici Udruge hrvatski domobran Dubrovnik, Udruge Daksa te udruga proisteklih iz Domovinskog rata.Grad Dubrovnik

UPRAVNI ODJEL ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE IZAŠTITU OKOLIŠA GRADA DUBROVNIKA

Dostupan novi, poboljšani preglednikDostupan novi, poboljšani preglednikDostupan novi, poboljšani preglednikDostupan novi, poboljšani preglednikDostupan novi, poboljšani preglednikprostornih podataka Visios Basicprostornih podataka Visios Basicprostornih podataka Visios Basicprostornih podataka Visios Basicprostornih podataka Visios BasicUpravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Gra-da Dubrovnika postavio je poboljšani preglednik prostornih podata-ka Visios Basic. Sukladno najavama o boljoj dostupnosti prostorno-

planskih podataka građanima od 12. listopada 2018. godine,a kao prvi korak u tom procesu, Upravni odjel postavio je un-aprijeđeni preglednik prostornih podataka kojem je mogućepristupiti na linku web stranice Grada Dubrovnika.Na ponuđenoj platformi nalaze se noviji katastarski podaci, auz aktualizirane kućne brojeve, prikazuju se i svi usvojeni pros-torno-planski dokumenti itd. Od ostalih poboljšanja ponuđenaplatforma omogućuje više alata za pretraživanje i prikaz poda-taka te je neovisna o pretraživaču u kojem se otvara.

8 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

ZA AKADEMSKU GODINU 2018./2019.

Grad Dubrovnik stipendira učenike i studenteGrad Dubrovnik stipendira učenike i studenteGrad Dubrovnik stipendira učenike i studenteGrad Dubrovnik stipendira učenike i studenteGrad Dubrovnik stipendira učenike i studente

UPRAVNI ODJEL ZA EUROPSKE FONDOVE, REGIONALNU I MEĐUNARODNU SURADNJUGRADA DUBROVNIKA

Projekt parka s dječjim i sportskim igralištem uProjekt parka s dječjim i sportskim igralištem uProjekt parka s dječjim i sportskim igralištem uProjekt parka s dječjim i sportskim igralištem uProjekt parka s dječjim i sportskim igralištem uSuđurđu prijavljen za sufinanciranje iz EU fondovaSuđurđu prijavljen za sufinanciranje iz EU fondovaSuđurđu prijavljen za sufinanciranje iz EU fondovaSuđurđu prijavljen za sufinanciranje iz EU fondovaSuđurđu prijavljen za sufinanciranje iz EU fondovaUpravni odjel za europske fondove, regional-nu i međunarodnu suradnju Grada Dubrovni-ka prijavio je 2,8 milijuna kuna vrijedan pro-jekt „Uređenje parka, sportskog i dječjeg ig-rališta, Suđurađ, Šipan“ na natječaj 7.4.1. „Ul-aganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenjelokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništ-vo, uključujući slobodno vrijeme i kulturneaktivnosti te povezanu infrastrukturu“.Projekt jer ukupno vrijedan 2.828.531,54 kuna,dok ukupni iznos prihvatljivog ulaganja unatječaju iznosi 2.665.863,38 kuna uz inten-zitet potpore od 80 %, odnosno 2.132.690,70kuna. Razliku između dodijeljenih sredstava iukupne vrijednosti projekta osigurava GradDubrovnik iz vlastitih prihoda.Natječaj je otvoren unutar Mjere 7 „Temeljneusluge i obnova sela u ruralnim područjima“

iz Programa ruralnog razvoja Republike Hr-vatske za razdoblje 2014. – 2020., a finan-cira se sredstvima Europskog poljoprivred-nog fonda za ruralni razvoj.Zahvat koji je osmišljen kao park u sklopukojeg će se nalaziti sportsko i dječje igralištenamijenjen je svom lokalnom stanovništvunaselja Suđurđa, ali i cijelog otoka Šipana. Un-utar granice zahvata uredit će se park u sk-lopu kojega će se smjestiti sportsko igralište(košarkaško) te dječje igralište opremljeno ra-zličitim spravama. U svrhu što bolje pristu-pačnosti prostora na rubovima zone zahvatauredit će se uličice, odnosno skalini. Parterigrališta će se asfaltirati, tribine, zidovi i stepen-ice obložit će se kamenom iz okolice, dok ćese staze posuti rasutim oblutcima. Ostatakparcele će se hortikulturno urediti.

Realizacijom ove investicije Suđurađće dobiti jedan novi, uređeni javniprostor. Dječje i sportsko igralište ćeomogućiti sigurno i aktivno provođen-je slobodnog vremena djece, roditel-ja i posjetitelja što će znatno pobolj-šati kvalitetu života lokalnogstanovništva. Ujedno, park će postatiprostor pogodan za organizaciju ra-zličitih manifestacija koje će povećatikvalitetu kulturne i turističke ponudeu naselju, a time i zadovoljstvo turistai lokalnog stanovništva.

GRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIK

UZ SUFINANCIRANJE EU SREDSTVIMA

Počeli radovi na rekonstrukcijiPočeli radovi na rekonstrukcijiPočeli radovi na rekonstrukcijiPočeli radovi na rekonstrukcijiPočeli radovi na rekonstrukcijijavnog WC-a u Donjem Čelujavnog WC-a u Donjem Čelujavnog WC-a u Donjem Čelujavnog WC-a u Donjem Čelujavnog WC-a u Donjem ČeluRadovi na projektu rekon-strukcije javnog sanitarnogobjekta s bio pročistačemu Donjem Čelu na otokuKoločepu započeli su pro-teklog tjedna. Investiciju naprizemnici smještenoj uneposrednoj blizini morajužno od pristaništa vodiUpravni odjel za izgradnjui upravljanje projektimaGrada Dubrovnika dok ra-dove prema ugovoru vrijed-nom 408.562.00 kune izvo-di tvrtka Blažević d.o.o. uznapomenu da su za sufi-

nanciranje projekta već odobrena bespovratna sredstva u iznosu 250.000kuna. Sredstva su, podsjetimo, dodijeljena u ožujku ove godine u okviruPlana usmjeravanja i rasporeda sredstava za razvoj područja otoka u 2018.godini koji provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske

unije. Unutar postojećeg objekta javnog WC-a izvršit će se izmjena instalacija vode iodvodnje, podnih i zidnih obloga, stolarijete sanitarnih elemenata i galanterije. Takođ-er će se izvesti trenutno nepostojeća rasvje-ta i ventilacija prostora, dok će se odvodnjaotpadnih voda riješiti izgradnjom bio jameispred samog objekta. U sklopu glavnogprojekta rekonstrukcije, park uz sanitarniobjekt krajobrazno će se urediti i oplemenitimediteranskim i autohtonim sortama,opremiti klupama za odmor i novim rasvjet-nim tijelima te urediti šljunčanim stazama.Ravna površina krova planirana je kao vid-ikovac s pripadajućom urbanom opremom;ogradom i klupom za odmor.

Grad Dubrovnik dodjeljuje pet vrsta sti-pendija učenicima i studentima za aka-demsku godinu 2018./2019. u sljedećimkategorijama: studentske stipendije na-darenim studentima, stipendije studen-tima osobama s invaliditetom, stipendijeučenicima i studentima iz obitelji slabijegimovinskog stanja, stipendije učenicimai studentima koji su sami stradalnici ilisu djeca stradalnika Domovinskog rata istipendije učenicima i studentima u def-icitarnim zanimanjima. Za nadarene stu-dente dodjeljuju se ukupno 22 stipendije:· 12 stipendija u području prirodnih, teh-ničkih i biotehničkih znanosti te područ-ju biomedicine i zdravstva· 8 stipendija u području društvenih i hu-manističkih znanosti· 2 stipendije u umjetničkom područjusukladno Pravilniku o znanstvenim i um-jetničkim područjima, poljima i granama

(„Narodne novine“, br. 118/09., 82/12. i32/13).Za učenike i studente deficitarnih zani-manja dodijelit će se ukupno 16 stipendi-ja, 5 stipendija učenicima i 11 stipendijastudentima. Za učenike sljedećih 5 sti-pendija: za zanimanje konobar 2 sti-pendije, te po jedna za zanimanja kuhar,elektromehaničar i vodoinstalater. Za stu-dente tri stipendije za magistra matema-tike nastavničkog smjera , tri stipendijeza magistra edukacijska rehabilitacije,dvije stipendije za magistra informatikenastavnički smjer, dvije stipendije zasmjer doktor medicine, te jedna stipendijaza magistra fizike nastavnički smjer.Za učenike i studente iz obitelji slabijegimovinskog stanja dodijelit će se ukup-no 16 stipendija, 6 učeničkih i 10 stu-dentskih onima koji, uz ispunjavanje os-talih uvjeta natječaja, ispunjavaju i

utvrđen uvjet prihoda. Studenti koji su osobe sinvaliditetom pravo na stipendiju mogu ostvaritiako, uz ispunjavanje ostalih uvjeta natječaja, nji-hov stupanj tjelesnog oštećenja iznosi 50% iliviše, ili su korisnici osobne invalidnine sukladnoodredbama važećeg Zakona o socijalnoj skrbi.Stipendije mogu ostvariti i učenici i studenti kojisu sami stradalnici ili su djeca stradalnika Do-movinskog rata, uz ispunjavanje svih uvjetanatječaja.Iznosi stipendija koje će se dodijeliti je:· za učenike koji se školuju u Dubrovniku - 320,00kuna mjesečno (osim za mjesece srpanj i kolo-voz),· za učenike koji se školuju izvan Dubrovnika -640,00 kuna mjesečno (osim za mjesece srpanj ikolovoz),· za studente koji se školuju u Dubrovniku - 600,00kuna mjesečno (osim za mjesece srpanj i kolo-voz),· za studente koji se školuju izvan Dubrovnika -1.000,00 kuna mjesečno (osim za mjesece srpanji kolovoz).Natječaji su otvoreni do 6. studenoga 2018. g.

9GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

DEŠA DUBROVNIK I LIBERTAS FOUNDA-TION IZ SAN PEDRA, CALIFORNIA

Dodijeljeno 12Dodijeljeno 12Dodijeljeno 12Dodijeljeno 12Dodijeljeno 12stipendija učenicimastipendija učenicimastipendija učenicimastipendija učenicimastipendija učenicimaobrtničkih zanimanjaobrtničkih zanimanjaobrtničkih zanimanjaobrtničkih zanimanjaobrtničkih zanimanjaU četvrtak, 18.10. u prostorijama udruge DEŠADubrovnik, predstavnici dobrotvorne organiza-cija Libertas Foundation iz San Pedra, Califor-nia dodijelili su 12 stipendija učenicima obrt-ničkih zanimanja te učenicima lošijeg imovnogstanja sa područja Dubrovačko neretvanskežupanije. Stipendije u iznosu od 1000 USDdodijeljene su za školsku godinu 2018/2019učenicima iz Konavala, Doline Neretve, gradaDubrovnika, Mljeta i Pelješca za zanimanja:konobar, slastičar, kuhar, elektromehaničar,vodoinstalater, cvjećar, automehaničar, frizer.Uz pomoć udruge DEŠA – Dubrovnik, kojapredstavlja logistiku zaklade Libertas Founda-tion-a, natječaj je objavljen još u lipnju, te je 22učenika predalo svoje zamolbe.Prigodom odabira kandidata za stipendije, savisokim stupnjem socijalne osjetljivosti pred-stavnici Libertas Foundation biraju djecu iz ru-ralnih područja, pazeći pri tome na materijal-no stanje obitelji ali i na odabir obrtničke škole.

Na taj način olakšavaju obiteljima školovanjedjece, te potiču mlade ljude da završe obrt-ničko zanimanje i vrate se u svoje rodno mjes-to, kako bi tamo stvarali uvjete za život ibudućnost. Libertas Foundation je neprofitna,javna i dobrotvorna organizacija, osnovana uSan Pedru u prosincu 1991. godine. Osnovalisu je naši ljudi, porijeklom iz raznih dijelovaŽupanije, ali i ljudi porijeklom iz cijele Hrvatske,s ciljem pomoći domovini. Kroz Libertas Foun-dation su osnovali stipendijski fond „Ante i Eve-lyn Mrgudić“, kako bi pomogli stipendiratimlade ljude u deficitarnim zanimanjima širomDubrovačko - neretvanske županije.Cilj ove stipendije je poticanje mladih ljudi naostanak u ruralnim dijelovima Županije, moti-vacija za upis u obrtnička zanimanja te finan-cijska pomoć obiteljima lošeg imovnog stan-ja. Glavni donator stipendija za 2018. godinuje gospođa Denise Benmosche, koja je sasvojim suprugom prošle godine donirala180.000 kn za Dječji odjel Opće bolnice Du-brovnik. Od 2003. godine do danas Libertasfoundation je dodijelila 185 stipendija na po-dručju Dubrovačko neretvanske županije.

Izvršna direktorica Ana Cvjetković

TAJNE PODZEMNOG SVIJETA OPĆINE STON

Započela speleološka istraživanja na PelješcuZapočela speleološka istraživanja na PelješcuZapočela speleološka istraživanja na PelješcuZapočela speleološka istraživanja na PelješcuZapočela speleološka istraživanja na PelješcuU sklopu projekta ”Tajne podzemnog svi-jeta općine Ston” započeta su speleološ-ka istraživanja na Pelješcu.Nositelj projekta je Hrvatsko planinarskodruštvo Sniježnica te ga provodi u surad-nji s Javnom ustanovom za upravljanjezaštićenim dijelovima prirode Dubrovač-ko-neretvanske županije i Hrvatskim bio-speleološkim društvom. Cilj projekta je in-ventarizirati i vrednovati pronađene spe-leološke objekte kao i zabilježiti dosadanepoznate u Općini Ston. U okviru pro-jektnih aktivnosti provodit će se istraživanješpiljske faune, izrada topografskih nacrtaspeleoloških objekata, kao i edukativnapredavanja i izložbe za lokalno stanovništ-vo. S obzirom na neistraženost područja,cilj je uključiti lokalno stanovništvo i upot-rijebiti njihovo znanje o podzemnim ob-jektima njihovog kraja. Tijekom prvog spe-leološkog obilaska izrađen je topografskinacrt špilje Deveterice.

Spomenuta špilja koja je odavno poznatalokalnom stanovništvu smještena je najužnoj padini Pelješca, iznad sela Putnik-ovići, odnosno zaseoka Vukotići. Zahtjevanpristup speleološkom objektu počinjezaraslim pastirskim putem a nastavlja posiparima i južnim obroncima grebena. De-vetericu karakterizira ulazna dvorana duga75, široka 47 i visoka 30 metara. Dvoranase koristila kao sklonište životinjama i pastir-ima na ispaši čemu svjedoče izgrađenipodzidi i suhozidna rampa. Također na višemjesta u dvorani vidljivi su tragovi mjestaza ogrjev i jelo. Spomenuta dvorana senastavlja u uske kanale s malim brojem sta-laktita, saljeva i zavjesa. Projekt Tajnepodzemnog svijeta Općine Ston provodise uz financijsku podršku Ine budući daodabran je u sklopu njihovog programaZeleni pojas - natječaja za sufinanciranjeprojekata u području zaštite okoliša i pr-irode 2018. ina.hr/zelenipojas

SPLIT - ’’RAZVOJ ODRŽIVOG TURIZMA U GRADOVIMA S POVIJESNOM JEZGROM’’

Živimo od turizma i trebamo postići balansŽivimo od turizma i trebamo postići balansŽivimo od turizma i trebamo postići balansŽivimo od turizma i trebamo postići balansŽivimo od turizma i trebamo postići balans

U sklopu konferencije ‘’Razvoj održivogturizma u gradovima s povijesnom jez-grom’’, koja se 23. listopada održala uSplitu, na panelu je govorio i dubrovačkigradonačelnik Mato Franković te predstav-io mjere koje Dubrovnik provodi u ciljupostizanja održivog turizma.‘’Mi živimo od turizma i toga moramo bitisvjesni. Cilj mjera, koje su ponekad nep-opularne, nije nekoga potjerati, cilj je dašto dulje živimo od turizma i upravo zatoradimo na održivom turizmu. Želimo pov-ećati kvalitetu pružene usluge, a s drugestrane staviti naglasak na čovjeka, koji jecentar cijele te priče i koji je stanovnik toggrada koji je turistička atrakcija’’, rekao jegradonačelnik Franković na temu održivogturizma i upravljanja destinacijom.Govoreći o povijesnoj jezgri i velikompritisku turista na gradske zidine gra-donačelnik je kazao kako se ne stoji sastrane i čeka da sve to pored nas prođe,već se poduzimaju konkretni koraci.‘’Tako s Društvom prijatelja dubrovačkestarine obnavljamo predziđe gradskih zid-ina, koje će biti atrakcija sama za sebe tećemo imati i drugu mogućnost za one kojižele takvo nešto obići i smanjiti pritisak nasame zidine’’, pojasnio je gradonačelnikFranković, napominjući kako cijena nijejedini model kojim se upravlja turizmom,

iako u jednom segmentu jest korektiv kojise može koristiti.Gradonačelnik je podsjetio i na mjere kojesu se poduzele u cilju boljeg rasporedaturista s brodova na kružnim putovanjimai dogovore s CLIA-om te odluku o najvišedva broda u jednom danu, koja iduće go-dine stupa na snagu.‘’Uspjeh se mjeri kvalitetom, a broj možebiti jedno od mjerila uspješnosti. Grad Du-brovnik je u proteklih godinu dana za posti-zanje kvalitete napravio nekoliko koraka,poput usvajanja Strategija razvoja u tur-izmu s jasnim rješenjima, te donošenjaPlana upravljanja povijesnom jezgrom kojije ključan za daljnji razvoj same povijesnejezgre i buduće upravljanje turističkomdestinacijom’’, kazao je dubrovački gra-donačelnik, dodajući kako je Dubrovnikvjerojatno jedina destinacija u Hrvatskojkoja može reći da ima sezonu od 11 mjese-ci, od čega punih 9 mjeseci visoke sezon-alnosti.‘’Na kraju treba i podvući crtu i znati odčega živimo, a živimo od turizma. Ali tu tre-ba postići balans i već danas raditi nabudućnosti koja će nam donijeti i zadovol-jne turiste i zadovoljne građane. To je ciljodržive destinacije, koja garantira njezinudugovječnost’’, zaključio je gradonačelnikDubrovnika.

10 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

SVEUČILIŠTE DUBROVNIK

Međunarodna znanstvenaMeđunarodna znanstvenaMeđunarodna znanstvenaMeđunarodna znanstvenaMeđunarodna znanstvenakonferencija SINCERE 2018.konferencija SINCERE 2018.konferencija SINCERE 2018.konferencija SINCERE 2018.konferencija SINCERE 2018.Eminentni znanstvenici raspravljat će osocio-ekonomskim učincima digitalnetransformacijeSocio-ekonomski učinci digitalne transformacije (So-cio-Economic Effects of Digital Transformation) temaje 2. međunarodne znanstvene konferencije SINCERE- “Smart Ideas and a New Concept of Economic Re-generation in Europe”, koja će se, u organizaciji Odjelaza ekonomiju i poslovnu ekonomiju, održati naSveučilištu u Dubrovniku od 25. do 27. listopada.Svečano otvorenje Konferencije upriličit će se u četvr-tak, 25. listopada, u 10 sati, u amfiteatru sveučilišnogKampusa (Branitelja Dubrovnika 41).U sklopu svečanosti otvaranja održat će se panel dis-kusija na kojoj će sudjelovati: Mirna Medica, viša sav-jetnica u DG NEAR Europske komisije za digitalnodruštvo i gospodarstvo, prof. Slavo Radošević, sav-jetnik Europske komisije za pametnu specijalizaciju iprofesor na University College London, prof. AlexCoad, savjetnik Europske komisije, jedan od vodećihsvjetskih autoriteta u području istraživanja brzoras-tućih poduzeća i urednik časopisa Research policy,koji se već dugi niz godina ubraja među pet najboljih

KULTURA I SOCIJALA

Javni poziviJavni poziviJavni poziviJavni poziviJavni poziviOpćina je objavila JAVNI POZIV za predla-ganje Programa javnih potreba u kulturi uškolstvu, socijalnoj skrbi, skrbi o stradalnici-ma Domovinskog rata, zdravstvenoj zaštitii skrbi o djeci i mladima Općine Župa du-

brovačka za 2019. godinu. Pozivaju se sveustanove, udruge, društva, pravne i fizičkeosobe koje obavljaju djelatnosti u naveden-im segmentima da dostave svoje programerada i financijske planove za 2019. godinuradi mogućeg uvrštavanja u Program jav-nih potreba Općine Župa dubrovačka za2019. godinu. Sve zainteresirane udruge

moraju svoje programe i projekte prijavitina propisanim obrascima ispunjenim iskl-jučivo na računalu. Isti su dostupni na webstranici Općine Župa dubrovačka www.zupa-dubrovacka.hr. Prijava na Javni pozivmože se podnijeti najkasnije do 18. stude-noga 2018. u Odsjek za društvene djelat-nosti Općine Župa dubrovačka.

znanstvenih časopisa na svijetu izpodručja ekonomije, i prof. Kate Or-ton Johnson, sociologinja saSveučilišta u Edinburghu.Drugog dana Konferencije održat ćese okrugli stol u organizaciji Ekon-omskog instituta u Zagrebu nakojem će biti riječi o mogućnostimapametne specijalizacije i razvojapametnih gradova u Hrvatskoj.Tema konferencije je digitalna trans-formacija europskih gospodarstava.Naime, svijet u kojem živimo sve višepostaje digitaliziran. Nove teh-nologije mijenjaju naše društvo, kul-turu i svakodnevni život. Prije sve-ga, revolucioniraju način na koji našagospodarstva djeluju. Proizvodi iusluge sutrašnjice bit će digitalni, štootvara mnoge mogućnosti za rastgospodarstava. Put prema iskorišta-vanju tog potencijala počinje danasi zahtijeva mijenjanje i prilagodbuekonomske politike.Konferencija se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RepublikeHrvatske Kolinde Grabar Kitarović i uz potporu Ministarstva znanosti i obrazo-vanja. Sandra Buratović Maštrapa

DUBROVNIK

Završila “72 sata” neponovljivog iskustva volontiranja “bez kompromisa”Završila “72 sata” neponovljivog iskustva volontiranja “bez kompromisa”Završila “72 sata” neponovljivog iskustva volontiranja “bez kompromisa”Završila “72 sata” neponovljivog iskustva volontiranja “bez kompromisa”Završila “72 sata” neponovljivog iskustva volontiranja “bez kompromisa”Trodnevna Međunarodna volonterska akcija „72 sata bez kompro-misa“ u Dubrovniku je od 18. do 21. listopada okupila dvjestotinjakvolontera koji su zdušno volontirali na radnim akcijama na koje suih, bez prethodnog znanja o vrsti volonterske akcije, voditelji raspore-đivali.

Mladi volonteri su čistili domove i kapelicu, ali i okoliš uz magis-tralu i ispod mosta, gulili voće i pripremali ga za kuhanje džema,slagali knjige i pravili red u knjižnici, ukrašavali slatkiše i voće,animirali djecu da se i oni s roditeljima uključe i prepoznaju lje-potu volontiranja već od osnovnoškolskih dana. Sve što su lije-po zamotali i ukrasili u nedjelju su na župama ponudili vjernici-ma na kupnju. Od prikupljenog novca pomoći će svojim vršn-jacima u Zambiji da dobiju školarine kako bi i njima školovanjebilo dostupno. A džem će darovati korisnicima biskupijskog Car-itasa.U zelenim majicama mogli su se vidjeti na ulicama Dubrovnikai okolice. Dio volontera sudjelovao je i u prijašnjim akcijama, ajednom dijelu ovo je bilo prvi put da volontiraju u ovom projektu.No, nisu oni samo radili i pomagali. Kroz rad i obroke na terenusu se i upoznavali i družili. Nedjelja je bila posebna i po tome jersu posjetili korisnike domova za starije osobe te su se s njimadružili i plesali te im tako uljepšali boravak u domu.Volontiranje su završili u župi sv. Petra na Boninovu gdje susudjelovali na misi a nakon toga je druženje uz prisjećanje narazličite smiješne situacije nastavljeno uz hranu s roštilja. Ni pjes-me nije nedostajalo.Volontere je ne samo podržao nego i na pojedinim akcijamaobilazio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić. Animatori Du-brovačke biskupije pomogli su u organizaciji i koordiniranju, asve su osmislili i s mladima proveli članovi Vijeća za mlade Du-brovačke biskupije, Studentski katolički centar Dubrovnik i Car-itas Dubrovačke biskupije.Ovogodišnji volonterski maraton održan je u deset gradova imjesta u Hrvatskoj a to su: Dubrovnik, Metković, Osijek, Sinj,Sisak, Slavonski Brod, Split, Suhopolje, Zadar i Zagreb.

A.T. / Foto: „72 sata bez kompromisa“ - Dubrovnik

11GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

12 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

KONFERENCIJA PERIFERNIH PRIMORSKIH REGIJA

Župan Dobroslavić kao izaslanik predsjednika Europskog odbora regijaŽupan Dobroslavić kao izaslanik predsjednika Europskog odbora regijaŽupan Dobroslavić kao izaslanik predsjednika Europskog odbora regijaŽupan Dobroslavić kao izaslanik predsjednika Europskog odbora regijaŽupan Dobroslavić kao izaslanik predsjednika Europskog odbora regija

15 GODINA SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU

Zamjenica Marević na proslaviZamjenica Marević na proslaviZamjenica Marević na proslaviZamjenica Marević na proslaviZamjenica Marević na proslaviZamjenica župana Žaklina Marević sudjelovala je 19.lis-topada 15. obljetnici rada Sveučilišta u Dubrovniku.Zamjenica se obratila nazočnima prigodnim govorom tepoželila svima uključenima u rad Sveučilišta još mnogouspješnih godina kvalitetnog rada.”Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti vas ovdje danas uime župana Nikole Dobroslavića, cijele Dubrovačko-neretvanske županije, ali pogotovo i u svoje osobno ime.Ovih minulih 15 godina Sveučilišta u Dubrovnikuobilježeno je s nekoliko važnih prekretnica. Onu očitu ćuodmah istaknuti, a to je izgradnja Studentskog doma,no neću se na njoj zadržati. Jer ona je nekakav vrhunaci kruna ovih 15 godina, ali ne smijemo zaboraviti ni ot-

Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je naskupštini Konferencije perifernih primorskihregija Europe (CPMR) u Madeiri u Portuga-lu kao izaslanik predsjednika Europskogodbora regija.Tom prigodom predstavljao je stavovelokalne i regionalne samouprave vezane uzprijedloge za Europsku Komisiju za pro-račun EU nakon 2020. godine u panelu„Proračun EU“, uz članove odbora za pro-račun Europskog Parlamenta te direktoraOdjela za proračun Europske Komisije.Župan Dobroslavić govorio je i o prijedloguEuropske Komisije kao dobroj podlozi za

raspravu, ali pritom naglašujući da ga prijeusvajanja treba značajno doraditi. Svojupodršku pružio je prijedlogu financiranjanovih prioriteta Europske unije s tim da istine smiju biti nauštrb Kohezijske te Zajed-ničke poljoprivredne politike i ruralnog raz-voja. Izrazio je razumijevanje lokalne i re-gionalne samouprave za prijedlog Europ-ske komisije o povezivanju korištenja sred-stava iz fondova s vladavinom prava u člani-cama, no naglasio je kako se to ne smijenegativno odražavati na regije i gradove.Na samom kraju izlaganja, župan Dobro-slavić je predložio moguća rješenja, kao što

je povećanje financiranja vlastitih sredsta-va iz BDP-a članica u odnosu na tekućiperiod te izrazio nadu da će se Proračunizglasati u sadašnjem mandatu Europskekomisije i Parlamenta.Konferencija perifernih primorskih regijaokuplja oko 160 regija iz 25 država Europ-ske unije i šire. Organizacija je veliki zago-vornik snažne Kohezijske politike, plavograsta, energetske politike, brige o kli-matskim promjenama, politike susjedstva,posjeduje značajnu mrežu kontakata unu-tar Europskih institucija i nacionalnih vladate djeluje kao snažan lobi za regije.

varanje Kampusa, moderne iprimjerene zgrade kakve se ne biposramile ni europske prijestolnice.Sveučilište je ideja koja se prilagođa-va vremenu i otvara potrebamatržišta, hvala vam cijenjeni rektore napromišljanju i radu, a pozdravljamideju, za koju se nadam da će seostvariti, otvaranja smjera Agronom-ije jer je to iznimno važno. Sdubokim uvjerenjem da će Sveučil-ište u Dubrovniku u budućnosti ob-likovati bezbroj naših mladih ljudičestitam svim bivšim i sadašnjem re-ktoru, kao i svim vrijednim ljudimakoji ga danas vode”, rekla je zamjen-

ica Marević koja je primila i priznan-je Županiji za osobit doprinos u radui razvitku Sveučilišta u Dubrovniku.Na svečanosti dodijelila su se-priznanja institucijama, tvrtkama iudrugama te su se uručile Rektor-ove nagrade najboljim studentima u2017./2018. akademskoj godini.Manifestacija se održala u amfiteat-ru Sveučilišta, a nazočili su joj minis-trica znanosti i obrazovanja BlaženkaDivjak, rektori i drugi visoki uzvanicisa Sveučilišta diljem Hrvatske, gra-donačelnik Dubrovnika Mato Frank-ović, državni tajnik za turizam FranoMatušić i drugi.

O PRIJEDLOGU IZMJENA I DOPUNA PPDUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE ISTRATEŠKE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠNJEGOVIH IZMJENA I DOPUNA

Ponovna Javna raspravaPonovna Javna raspravaPonovna Javna raspravaPonovna Javna raspravaPonovna Javna raspravaDruga ponovna Javna rasprava o PrijedloguIDPPDNŽ i Strateške studije utjecaja na okolišIDPPDNŽ traje od 2. listopada do 2. studenog2018. godine. U tom razdoblju, Javni uvid omo-gućen je svakim radnim danom od 09:00 do15:00 sati u Velikoj vijećnici zgrade Upravnihtijela Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neret-vanske županije, Pred dvorom 1. Javno izla-ganje koje je održano u Gradu Dubrovniku, u

utorak 16. listopada 2018. godine otvori-la je zamjenica župana Žaklina Marević,a odgovore na pitanja davali su pred-stavnici Upravnog odjela za prostornouređenje i gradnju, Upravnog odjela zakomunalne poslove i zaštitu okoliša, Zavo-da za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije i izrađivačaStrateške studije tvrtka Dvokut Ecro izZagreba. Ponovljena rasprava održana jezbog prijedloga i inicijativa koje su zaprim-ljene tijekom redovne Javne rasprave, akoje su podržale jedinice lokalne samou-prave na kojem se području nalaze, nakoje građani i udruge nisu imali priliku re-agirati.

NA KORČULI

Potpisan ugovor o sufinanciranju izgradnje novePotpisan ugovor o sufinanciranju izgradnje novePotpisan ugovor o sufinanciranju izgradnje novePotpisan ugovor o sufinanciranju izgradnje novePotpisan ugovor o sufinanciranju izgradnje noveoperativne obale uz trajektni pristan ”Dominče”operativne obale uz trajektni pristan ”Dominče”operativne obale uz trajektni pristan ”Dominče”operativne obale uz trajektni pristan ”Dominče”operativne obale uz trajektni pristan ”Dominče”U Gradskoj vijećnici Grada Korčule 22. listopada je upril-ičeno svečano potpisivanje Ugovora o sufinanciranju izgrad-nje nove operativne obale uz trajektni pristan ”Dominče”između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Žup-anijske lučke uprave Korčula. Riječ je o projektu vrijednom10,1 milijuna kuna od čega je prva faza vrijedna 7,8 miliju-na kuna, a druga 2,3 milijuna. Potpisivanjem ugovora Min-istarstvo je osiguralo 5,8 milijuna kuna za prvu fazu, dok ćepreostala sredstva osigurati Dubrovačko-neretvanska žup-anija i Županijska lučka uprava Korčula. Ugovor su pot-pisali pomoćnik ministra Josip Bilaver i ravnatelj ŽLU Ko-rčula Vedran Leleković uz nazočnost župana Nikole Do-

broslavića, zamjenika Joška Cebala i gra-donačelnika Korčule Andrije Fabrisa. Na-kon potpisivanja uslijedilo je obilježavanjepočetka radova.

Najvažnije inicijative bile su na zahtjev Hr-vatskih cesta:- ucrtavanje nove varijante trase brze cestekroz Župu i Konavle,- ucrtavanje nove varijante brze Pelješkeceste dionice Brijesta - D414 i Kapetani –Orebić- preoblikovanje i pomicanje izdvojene tur-ističke zone Privala u Vela Luci.Na Javnom izlaganju iznesena su različi-ta pitanja i mišljenja, na koje su predstavni-ci izrađivača Izmjena i Strateške studijedavali odgovore i objašnjenja, a na svapitanja dobivena u Javnoj raspravi uključu-jući i Javno izlaganje dat će se i pisaniodgovori.

13GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

USPJEŠNO POKRENUTA AKCIJA PLASMANA NERETVANSKEMANDARINE U GRADOVIMA I OPĆINAMA DILJEM HRVATSKE

Prijave još otvorenePrijave još otvorenePrijave još otvorenePrijave još otvorenePrijave još otvoreneU organizaciji Povjerenstva za mandarine Dubrovačko-neretvan-ske županije, LEADER mreže Hrvatske i Udruge gradova Repub-like Hrvatske, uspješno je krenula realizacija inicijative samostal-nog plasmana neretvanske mandarine na javnim površinama koji-ma upravljaju jedinice lokalne samouprave diljem Hrvatske.Prve pošiljke mandarina ovaj tjedan su krenule u gradove Skra-din, Drniš, Duga Resa te općine Orle i Nova Rača, dok je za idućitjedan u planu grad Dubrovnik, grad Kaštela te općine Novigrad,Selnica, Strahoninec i Štrigova.U organizaciji su daljnje pošiljke za grad Novalju te općine: Jas-enice, Zrinski Topolovac, Babina Greda, Nijemci, Cerna, Gradište,Erdut, Ernestinovo i Vrbovsko.Inicijativa nailazi na rastući odaziv kako sa strane proizvođača takoi od jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Prijave sui dalje u tijeku.Napominjemo ovom prilikom da su do 22.10.2018. otvorene pri-jave i za samostalni plasman mandarina u gradu Zagrebu.Za sve prijave i informacije vezane za ove inicijative proizvođačise mogu obratiti savjetniku u Upravnom odjelu za gospodarstvo imore, Čedi Vučkoviću na 020 351 482, 098 344 998, mail:cedo.vuckovic@dnz.hr

U ČAST POGINULIM KONAVOSKIM DOMOBRANIMA

Predstavnici Županije položili vijenacPredstavnici Županije položili vijenacPredstavnici Županije položili vijenacPredstavnici Županije položili vijenacPredstavnici Županije položili vijenacZamjenici župana Žaklina Marević i Joško Cebalo te pročelnica Up-ravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko-neret-vanske županije Nikolina Kraljević 19.listopada su, u spomen ubijenihkonavoskih domobrana u noći 1944. godine, položili vijenac i zapa-lili svijeću. Nakon prigodne molitve, u čast 13 poginulih Konavljana,simbolično je spušten vijenac niz liticu Orsule te su obljetnicu obilježilii Dubrovački trombunjeri pucanjem iz svojih trombuna. Obljetnici sunazočili i predstavnici Grada Dubrovnika, Općine Konavle, Udrugaproisteklih iz Domovinskog rata, Društva političkih zatvorenika Du-brovnik, Udruge Daksa 1944-1945, Hrvatskog domobrana Dubrovnikte članovi obitelji ubijenih vojnika.

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ SASTAO SE S GENERALNIMDIREKTOROM HRVATSKIH VODA ZORANOM ĐUROKOVIĆEM

O projektima vodoopskrbeO projektima vodoopskrbeO projektima vodoopskrbeO projektima vodoopskrbeO projektima vodoopskrbeŽupan Nikola Dobroslavić, zamjenica Žaklina Marević i v.d.pročelnici Miho Baće i Ivo Klaić održali se u ponedjeljak, 22.listo-pada, u Palači Ranjina sastanak s generalnim direktorom Hrvatskihvoda Zoranom Đurokovićem i njegovim suradnicima.Hrvatske vode ulažu golema sredstva u vodoopskrbu i odvodnjuna području županije, a posebno je bilo govora o projektima navod-njavanja Donje Neretve vrijednom oko 500 milijuna kuna, projektuGornji horizonti, vodoopskrbi Metkovića, Ivanice, odvodnji u Mal-ostonskom zaljevu i o novom sustavu uslužnih područja u gospo-darenju vodama.Osim o ulaganjima u Općini Konavle za Molunat i Grudu razgo-varalo se o ulaganjima u dolinu Neretve. Župan izrazio zadovoljst-vo suradnjom Hrvatskih voda i općina, a naglašena je izgradnjaobaloutvrda na području Male Neretve i Komina kao i predstojećaulaganja Hrvatskih voda tako i općine Slivno i Grada Ploča.Na sastanku je bilo govora i o problematici izvorišta Doljani kojase rješava na nivou općine Čapljina i Grada Metkovića. Međutemama je bila i izgradnja primarnog kolektora na području gradaNeuma kao četvrte faze u sklopu projekta Komarna-Klek- Neum-Mljetski kanal i rješavanje pravnog statusa tvrtke Mareco koja skr-bi o odvodnoj mreži tog sustava.

ŽUPAN SUDJELOVAO NA PANELU „JADRANSKO-JONSKIKORIDOR“ U SKLOPU EU KONFERENCIJE O CESTAMA

Koridori za zajednički napredakKoridori za zajednički napredakKoridori za zajednički napredakKoridori za zajednički napredakKoridori za zajednički napredakŽupan Nikola Dobroslavić sudjelovao je 24.listopada upanel raspravi „Jadransko-jonski koridor“ u sklopu Europ-ske konferencije o cestama pod nazivom ” Koridori za

zajednički napredak”.Župan Dobroslavić je naglasio kako drži da je od četiri stupa Jadransko-jonske strategije, najvažniji stup povezivanje regije.“Nažalost, ta strategija se ne realizira dovoljno dobro, a najbolji primjer jeJadransko-jonski koridor i Jadransko-jonska autocesta. Taj koridor je im-perativ za suradnju i razvoj u regiji, ali on je sada ‘bijela krpa’ na toj europ-skoj karti. Naš zaključak je da je nužno žurno realizirati taj koridor, ali i

ostvariti povezivanje morem istok-zapad i obrnuto. Naši sus-jedi Talijani inzistiraju na brzoj željeznici između Brindisija iRiminija, a nužno je i bolje avio-povezivanje”, rekao je županDobroslavić.“Moramo naći način kako ubrzati taj projekt. Nužno je ucijeli proces više ukljuciti Europsku komisiju jer je taj koridorvažan za cijelu Europu. Interes je EU da bude povezana narelaciji sjever-jug i to se mora financirati sredstvima EU. Tak-ođer moramo i fiksirati taj pravac i precizirati kao TNT kori-dor zajedno s Vc koridorom. U Hrvatskoj je 1/3 autocesteza Jadransko-jonski koridor već izgrađeno i smatram da bitrebalo utvrditi jedno tijelo koje će voditi radove na projekti-ranju Jadransko-jonske autoceste. Mislim da bi Hrvatskatrebala biti koordinirati tim tijelom To je prirodno s obziromda smo članica EU i imamo najviše izgrađeno autoceste”,rekao je župan Dobroslavić. Naglasio je kako Dubrovačko-neretvanska županija već dugi niz godina u svojim pros-tornim planovima nosi autocestu od čvora Metković do Os-ojnika, te kako je za pojedine dionice već riješena potrebnadokumentacija.

14 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

UZ DAN OPĆINE KONAVLE 2018.

Prijam za obitelji poginulih braniteljaPrijam za obitelji poginulih braniteljaPrijam za obitelji poginulih braniteljaPrijam za obitelji poginulih braniteljaPrijam za obitelji poginulih braniteljai civilnih žrtava Domovinskog ratai civilnih žrtava Domovinskog ratai civilnih žrtava Domovinskog ratai civilnih žrtava Domovinskog ratai civilnih žrtava Domovinskog rataPred početak trodnevne proslave Dana Općine Konavle,načelnikBožo Lasić i predsjednik Općinskog vijeća Ivo Simović u prostori-jama Općine Konavle primili su obitelji poginulih branitelja i civilnihžrtava Domovinskog rata. Načelnik Lasić upoznao je okupljene sastanjem u Općini, odrađenim projektima, kao i budućim planovi-ma nakon čega je uslijedio prigodni domjenak. ”Hvala vam svimašto ste se odazvali. Ne možemo vam vratiti živote najmilijih, alimožemo pomoći maksimalno koliko je u našoj moći”, rekao jeovom prilikom načelnik Lasić te ih pozvao sve na svečanu sjed-nicu u nedjelju na Grudi povodom Dana općine Konavle.

Načelnik Lasić u Pridvorju otvorio izložbu ”Trasiranje komunikacija”Načelnik Lasić u Pridvorju otvorio izložbu ”Trasiranje komunikacija”Načelnik Lasić u Pridvorju otvorio izložbu ”Trasiranje komunikacija”Načelnik Lasić u Pridvorju otvorio izložbu ”Trasiranje komunikacija”Načelnik Lasić u Pridvorju otvorio izložbu ”Trasiranje komunikacija”

Izložba Policijske udruge braniteljaIzložba Policijske udruge braniteljaIzložba Policijske udruge braniteljaIzložba Policijske udruge braniteljaIzložba Policijske udruge braniteljaPUD 91 ”Bili smo prvi, a ostaliPUD 91 ”Bili smo prvi, a ostaliPUD 91 ”Bili smo prvi, a ostaliPUD 91 ”Bili smo prvi, a ostaliPUD 91 ”Bili smo prvi, a ostalizadnji” i otvaranje knjižnice Cavtatzadnji” i otvaranje knjižnice Cavtatzadnji” i otvaranje knjižnice Cavtatzadnji” i otvaranje knjižnice Cavtatzadnji” i otvaranje knjižnice Cavtat

Svečano otvorena zgradaSvečano otvorena zgradaSvečano otvorena zgradaSvečano otvorena zgradaSvečano otvorena zgradaOpćine i vodovod u BanimaOpćine i vodovod u BanimaOpćine i vodovod u BanimaOpćine i vodovod u BanimaOpćine i vodovod u BanimaU sklopu programa proslave Dana Općine Konavle u petak,19.listopada, je u Cavtatu i službeno otvorena zgrada Općinei Poslovno trgovački centar.Događaju su prisustvovali brojni uzvanici, a nakon kratkogobraćanja načelnika Lasića prostor je blagoslovio dubrovačkibiskup mons. Mate Uzinić.U sklopu Poslovno trgovačkog prostora uz banku, koja je većzapočela s radom, bit će trgovina, placa, ribarnica i caffe bar,a vrijednost radova na zgradi je 13 milijuna kuna.U sklopu trodnevnog programa proslave Dana općine ranijetijekom dana svečano je otvoren i vodovod u selu Bani, te supoloženi vijenci na spomenike Konavljanima koji su dali živo-te za Hrvatsku u Gabrilima, Čilipima i Banima. U pratnji načelni-ka bili su zamjenik načelnika Ivo Radonić, predsjednik Općin-skog vijeća Općine Konavle Ivo Simović te predstavnici Udruge ratnih veterana Hrvatski domob-ran Dubrovnik predvođeni predsjednikom Željkom Kulišićem.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić otvorio je u četvrtak, 18.listo-pada navečer u Pridvorju izložbu Trasiranje komunikacija Riječ jeo prezentaciji uskotračne željezničke pruge kroz Konavle čija jedionica Donja Glavska – Zelenika. Planiranje i trasiranje je započe-lo 1898. godine a završilo 1901. godine kad je puštena u promet.Izložba se sastoji od prezentacije originalne projektne dokument-acije za gradnju željeznice u Konavlima o čemu je i na izložbi biloriječ. Uz izloženu dokumentaciju prikazivana je i projekcija filma ponazivom Željezna trasa Konavala mladoga konavoskog umjetnikaJakova Piplice u kojoj je na zanimljiv način doneseno kazivanjeNika Zlovečere, jednog od radnika željeznice. U Konavlima je vrlosnažno sjećanje na željeznicu koja je do 70ih godina prilazila krozKonavle. Ona kao prvenstveno vojno strateški objekt postala jeokosnica razvoja Konavala, danas osim što predstavlja vrijednuindustrijsku baštinu Konavala nedjeljiv je dio identiteta Konavala.Na izložbi su govorili ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Anto-nia Rusković Radonić koja je prigodnim govorom podsjetila nagodišnjicu otvaranja novog odjela u Pridvorju prije godinu dana iukratko je objasnila koliko se toga napravilo u kratkom vremenu.Upozorila je na zahtjevne uvjete rada u Muzejima i galerijama Konav-ala s obzirom na svega 12 zaposlenika u četiri muzejske jedinice i

izrazila ponos na kvalitetu rada s malim resursima. Nakon ravnatel-jice riječ su uzele autorice izložbe Helena Puhara i Lucija Vuk-ović, kustosice u Muzejima i galerijama Konavala koje su na pro-jektu izložbe radila 2 godine. Izložba je prvotna bila zamišljenakao program inovativnih praksi koje je Ministarstvo kulture finan-cijski potpomoglo. Riječ je bila o kombiniranoj prezentacijeklasične građe i interpratacija suvremenih umjetnika. Izložba jeprvotno bila namjenjena Kući Bukovac ali je na kraju realizirana uOdjelu za arheologiju i spomeničku baštinu. Katalog uz izložbu jezamišljen kao vodič kroz arhitektonsko ostvarenje željezničkepruge u Konavlima. Autor fotografija koje su korištene u katalogui koje su izložena je priznati hrvatski fotograf Boris Cvjetanović.Osim presnimaka projektne dokumentacije na izložbi su prezet-nirani i originalni nacrti trase koji su dio građe Muzeja i galerijaKonavala.Načelnik Općine Konavle Božo Lasić je otvorio izložbu i u svomgovoru pohvalio rad Muzeja i galerija Konavala i izrazio oduševl-jenje programom. Među posjetiteljima na otvorenju su bili Tomis-lav Petrinec, glavni konzervator u Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske i Niko Kapetanić, predsjednik DPDS-a. Izložba će bitiotvorena do 2. prosinca 2018.

Nakon što je u sklopu obilježavanjaDana općine Konavle u petak,19.listopada, prvo svečano otvorenvodovod u Banima, a potom i novazgrada Općine, kasnije u popod-nevnim satima u Domu kulture uCavtatu upriličeno je otvaranjeizložbe Policijske udruge branitel-ja PUD 91, ”Bili smo prvi, a ostalizadnji”.U 18 sati na Trgu dr. Franja Tuđma-na položeno je cvijeća kod bistedr. Tuđmana, kada je upriličen isusret s pripadnicima Policijskeudruge branitelja PUD 91 i Odre-da naoružanih brodova. Prvi dansvečanog programa zaključen jesvečanim otvaranjem knjižniceCavtat u zgradi na autobusnomkolodvoru.

15GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

Održana informativna radionica o mogućnostima financiranja iz podmjere 6.3.1.Održana informativna radionica o mogućnostima financiranja iz podmjere 6.3.1.Održana informativna radionica o mogućnostima financiranja iz podmjere 6.3.1.Održana informativna radionica o mogućnostima financiranja iz podmjere 6.3.1.Održana informativna radionica o mogućnostima financiranja iz podmjere 6.3.1.U vijećnici Općine Konavle 23.listopada je održana informativna radionica o mogućnostima financiranja poljoprivrednika iz Podmjere6.3.1 (Program Ruralnog Razvoja RH 2014 – 2020) na kojoj su zainteresirani upoznati s programom čiji su korisnici mala poljoprivred-na gospodarstava upisana u Upisnik poljoprivrednika, ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999eura, čija potpora po korisniku iznosi 15 tisuća eura. Informativnu radionicu vodili su Perica Pušić, pročelnik Upravnog odjela za ruralnirazvoj, gospodarstvo i EU fondove te Petra Perhat, vlasnica konzultantske agencije Parentium Konzalting.

Potpisan ugovor o izgradnji sustava odvodnje uPotpisan ugovor o izgradnji sustava odvodnje uPotpisan ugovor o izgradnji sustava odvodnje uPotpisan ugovor o izgradnji sustava odvodnje uPotpisan ugovor o izgradnji sustava odvodnje uMoluntu vrijedan više od 15 milijuna kunaMoluntu vrijedan više od 15 milijuna kunaMoluntu vrijedan više od 15 milijuna kunaMoluntu vrijedan više od 15 milijuna kunaMoluntu vrijedan više od 15 milijuna kuna

Ugovor vrijedan višeod 15 milijuna kuna (sPDV-om) o izgradnjisustava odvodnje uMoluntu u Konavlimapotpisali su u nedjel-ju, 21.listopada, pop-odne u Čilipima gen-eralni direktor Hr-vatskih voda ZoranĐuroković i direktorKonavoskog komu-nalnog društva MarkoGlavić.Generalni direktor Hr-

... na Orsuli u spomen na... na Orsuli u spomen na... na Orsuli u spomen na... na Orsuli u spomen na... na Orsuli u spomen nakonavoske domobranekonavoske domobranekonavoske domobranekonavoske domobranekonavoske domobraneNačelnik Općine Konavle Božo Lasić, predsjednik Općin-skog vijeća Ivo Simović i član Županijske skupštine Vlaho Ivaniš položili su19.listopada vijenac i zapalili svijeću u spomen na 13 konavoskih domobra-na koje su 1944. godine na Orsuli ubili partizani. Načelnik Lasić ovom pril-ikom je istaknuo kako ubijeni konavoski mladići na Orsuli nisu počinili ni-kakav zločin, a napomenuo je kako se na današnji dan prisjeća na njihovužrtvu kako bi se slavila sloboda. Lasić je potom zatražio od svih prisutnih daminutom šutnje odaju počast ubijenima. Kod spomen ploče, koju je 1996.godine postavila udruga Hrvatski domobran Dubrovnik, vijence su položili isvijeće zapalili članovi obitelji ubijenih, zamjenici župana dubrovačko-neret-vanskog, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, načelnik Općine Konav-le Božo Lasić te predstavnici Udruge hrvatski domobran Dubrovnik, UdrugeDaksa te udruga proisteklih iz Domovinskog rata kao i članovi obitelji ubijenih.Predsjednik konavoskog Općinskog vijeća na kraju komemoracije simboličnoje s Orsule bacio jedan vijenac u more u spomen na ubijene Konavljane.

VVVVVijenci u spomen na palogijenci u spomen na palogijenci u spomen na palogijenci u spomen na palogijenci u spomen na palogviteza Mata Golubića, u Stravčiviteza Mata Golubića, u Stravčiviteza Mata Golubića, u Stravčiviteza Mata Golubića, u Stravčiviteza Mata Golubića, u Stravčimisa za poginule branitelje...misa za poginule branitelje...misa za poginule branitelje...misa za poginule branitelje...misa za poginule branitelje...U nedjelju, 21.listopada, su na Vojskom dolu položenivijenci na spomen ploču hrvatskom vitezu, satniku MatuGolubiću, nakon čega je u Stravči u župnoj crkvi sv. Jurjaslužena sveta Misa za poginule hrvatske branitelje. Upopodnevnim satima u Čilipima je upriličeno polaganjevijenaca kod spomenika ”Konavoska mati”.

vatskih voda Zoran Đuroković istaknuo jekako su ulaganja Hrvatskih voda u Konavli-ma, uz lani potpisani ugovor o sufinanciran-ju izgradnje kanalizacije na Grudi, ukupnovrijedna oko 30 milijuna kuna.Načelnik Općine Konavle Božo Lasić izjavioje kako se Molunat više ne može turističkirazvijati bez dobre kanalizacije i ostale in-frastrukture.Direktor Konavoskog komunalnog društvaMarko Glavić rekao je kako će se u Moluntugraditi preko 4,5 kilometara vodovoda shidrantskom mrežom, a paralelno i sustavkolektora za prikupljanje otpadnih voda.“Imali smo ovog ljeta problem u Moluntu sonečišćenjem mora zbog fekalija i nadamse da ćemo s ovim projektom to riješiti”, iz-javio je Glavić.

Predstavljene mjere demografske obnove na Konavoskoj razvojnoj konferencijiPredstavljene mjere demografske obnove na Konavoskoj razvojnoj konferencijiPredstavljene mjere demografske obnove na Konavoskoj razvojnoj konferencijiPredstavljene mjere demografske obnove na Konavoskoj razvojnoj konferencijiPredstavljene mjere demografske obnove na Konavoskoj razvojnoj konferencijiU Samostanu sv. Vlaha u Pridvorju 20.listopada se održala kona-voska razvojna konferencija na temu “Demografske perskeptiveKonavala”.Konferencija je započela stručnim okruglim stolom na kojem su,ispred Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu poli-tiku sudjelovali pomoćnik ministrice Ivica Bošnjak, te dr. sc. Doma-goj Novosel i dr. sc. Mislav Rubić, a iz Općine Konavle načelnikBožo Lasić, koordinator konferencije Vlaho Mujo, zamjenik načelni-

ka Ivo Radonić, pročelnici Perica Pušić i Mario Curić, članovistručnog tima konferencije kojeg vodi prof. Toni Prusina te ravnateljiškola i vrtića na području Općine Konavle. Drugi dio konferencijebio je u također u Samostanu sv. Vlaha u Pridvorju, a u radu susudjelovali svi zainteresirani Konavljani koji su se mogli upoznati spodacima o kretanju broja stanovnika Konavala te demografskimmjerama Općine Konavle i Ministarstva za demografiju, obitelj,mlade i socijalnu politiku.

16 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

DAN OPĆINE KONAVLE 2018.SVEČANOJ SJEDNICI NAZOČILI BROJNI KONAVLJANI I UZVANICI

Dodijeljena priznanja laureatimaDodijeljena priznanja laureatimaDodijeljena priznanja laureatimaDodijeljena priznanja laureatimaDodijeljena priznanja laureatima

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEizgradnju nove škole i vrtića uCavtatu u suradnji sa Županijom.Mislim kako ćemo to uspješnoriješiti, a zahvaljujući Županiji us-pješno se obnavlja škola na Gru-di. Izgradili smo novu zgraduOpćine, u nju smo uselili, ali tu ćebiti i tržnica, samoposluga, kafić,već posluje banka tako da je tojedan značajan objekt za Konav-le ”, rekao je načelnik te se osvr-nuo na investiciju koju Društvo pr-ijatelja dubrovačke starine planirana Prevlaci.”Mogli smo te radove simboličnozapočeti za Dan općine, ali boljepričekati još malo. Uređenje tetvrđave koja je bila zapostavljena25 godina je važno kako zaKonavle tako i na nacionalnoj razi-ni”, rekao je načelnik Lasić.Izaslanik premijera Andreja Plen-kovića, župan Nikola Dobroslavićrekao je ovom prilikom kako suKonavle danas jedna od najbol-

jih jedinica lokalne samoupravekako u županiji tako i u Hrvatskoj.Podsjetio je ipak kako je početakobnove nakon rata bio mukotr-pan posao.”Sjetit ćemo se kako su Konavle1992. godine krenule od nule, odporušenog područja, a Republi-ka Hrvatska je, na čelu s prvimpredsjednikom dr. FranjomTuđmanom, na sebe preuzelacjelokupnu obnovu porušenogpodručja. Moramo pamtiti našebranitelje, ali i sve one koji su namdonijeli pred vrata to zlo, ne kakobi se vraćali u prošlost već kakone bi dopustili da se to ikada višedogodi”, rekao je župan Dobro-slavić.”Na toj istini moramo temeljiti našput u budućnost i zato ozdravlja-mo sve ono što naša Vlada dan-as radi, ne samo u gospodarstvunego i u strateškim projektima.Spomenut ću ovdje tri pristupaVlade: nastavak gradnje Pel-ješkog mosta, Vlada je vratila dos-tojanostvo Hrvatskoj vojsci koja jedanas bolje opremljena i ona jejamstvo naše sigurnosti. Treći

Na svečanoj sjednici Općinskogvijeća održanoj u nedjelju na Gru-di povodom Dana općine Konav-le i 26. obljetnice oslobođenjadodijeljena su priznanja ovogo-dišnjim laureatima. NagradaOpćine Konavle za životno djelododijeljena je posthumno DonVladu Puci, za izniman doprinosu duhovnoj i materijalnoj obnoviKonavala nakon Domovinskograta, Nagrada Općine Konavle zaizuzetan i osobito vrijedan dopri-nos iz područja zdravstva i soci-jalne skrbi dodijeljena je dr. NeriVrkaš, a za izuzetan i vrijedandoprinos iz područja sportaNagrada Općine Konavle otišla jeu ruke Biciklističkom klubuKonavle.Također, zahvalnica OpćineKonavle za izniman doprinosu očuvanju konavosketradicije i doprinosu ugledaKonavala dodijeljena je ”Kona-voskim materama”, odnosnoženama koje u svakodnevn-om životu nose konavoskunošnju. Riječ je o Mariji Bekić(Radovčići), Kati Zadre(Močići), Kati Bačan (Grušići),Luci Mazavac (Popovići), MariLobro (Radovčići), Luci Đura-tović (Vitaljina), Kati Rašica,(Đurinići), Stani Radonić (Vital-jina), Jani Spremić (Vitaljina),Mariji Božović (Višnjići), AniVidak (Gruda), Radi Golubić(Ljuta), Mari Čupić (Vodovađa),Luci Pušić (Dunave), KatiBraičević (Cavtat), Kati Đurković(Cavtat), Luci Matijašević (Pop-ovići), Seli Šturica (Kuna Kona-voska), Pavi Ljubenko (Đurinići),Mari Pržić (Vitaljina).Sjednicu je otvorio predsjednikOpćinskog vijeća Konavala IvoSimović koji je na samom počet-ku pozdravio branitelje.”Čast mi je što mogu pozdravitibranitelje i obitelji poginulih bran-itelja, predstavnike udrugaproisteklih iz Domovinskog rata,posebno Tigrove s kojima smopotpisali ugovor o suradnji, udru-gu Hrvatskih branitelja dragovol-jaca Domovinskog rata i ONB-a”,rekao je Simović.Načelnik Božo Lasić ovom pril-ikom je istaknuo kako ga veselišto može između dva Danaopćine podvući crtu i vidjeti kakoje napravljeno sve ono što jeobećano.”Prošla je godina dana otkakosam zadnji put bio ispred vas, alisu okolnosti su tada biledrugačije. Bili smo na početku

mandata, ali smo već tada predvama imali projekte, od kanaliza-cije na Grudi do uređenja ulaza uCavtat. Ponosan sam što u naj-manju ruku mogu kazati kakostojim pred svojim Konavljanima,ovdje sa svojim suradnicima, uz-dignute glave jer ostvarujemo štosmo obećali. Moram ovdjespomenuti, izgradili smo cestuprema Stravči, radi se raskrižje naZvekovici prema Cavtatu, završilismo cestu u Tihoj i riješili tamoimovinsko-pravne odnose, ak-tivno se radi na projektiranju brzeceste od Dubrovnik do Zračneluke i zahvaljujući našim ljudima,konačno se i nas općine pita kudaona treba ići. Tražili smo da se neruše kuće na Zvekovici i uspjeli

smo u tome”, rekao je načelnikLasić.”U tijeku su radovi na kanalizacijina Grudi, a danas smo prije ovesjednice potpisali 12 milijunakuna vrijedan ugovor za radovena odvodnji u Moluntu. Vodu smodoveli u Bane, a ostala su namjoš tri mjesta, a to su Kuna Kona-voska, Pavlje brdo i Gunjina. Mo-ram se ovdje osvrnuti i na projektZračne luke, to je jedna od na-jvećih investicija u Hrvatskoj vr-ijedna preko milijardu kuna”, re-kao je načelnik Lasić.Napomenuo je kako su velikasredstva uložena u zdravstvenuskrb, od kardiološke ambulantena Grudi, fizijatrije, Doma za star-ije i nemoćne.”Također ne mogu ne spomenu-ti brojne vrtiće koji rade krozKonavle, i Bogu hvala neka rade.Nismo zanemarili ni kulturu isport, u petak je otvorena novaknjižnica u Cavtatu, pripremamoizgradnju Muzeja za iseljenike.Napravili smo niz dječjih igrališ-ta. Prihvaćen je i UPU Cavtata saZvekovicom, a pripremamo

pristup je potpora našim sunar-odnjacima u BiH i mi se nećemopomiriti s time da Hrvati nisuravnopravan narod”, rekao ježupan Dobroslavić te obećao rje-šavanje pitanja osnovne škole uCavtatu.Okupljene su pozdravili i zastup-nica u Europarlamentu DubravkaŠuica koja je poručila kako jeprvenstveno veseli vidjeti da su uKonavlima stvoreni uvjeti za boljiživot zbog čega Konavljani višene ‘bježe’ u Dubrovnik, gra-donačelnik Dubrovnika MatoFranković koji je čestitao vodstvuOpćine na projektu obnovetvrđave na Prevlaci, a pohvalio jei dobar međusobni odnos.Zastupnik u Hrvatskom saboru iizaslanik predsjednika Hrvatskogsabora Gordana JandrokovićaBranko Bačić rekao je kako je zanajveći dio uspješne realizacijeprojekata u Konavlima zaslužan

upravo načelnik Lasić i njegovisuradnici koji dobro koristevertikalu vlasti, a zastupnicaSanja Putica posebno je poh-valila načelnika Lasića jer je urješavanje konavoskih proble-ma uključio mlade ljude.Načelnik Općine Župa du-brovačka Silvio Nardelli kazaoje kako su Konavle dobarprimjer što se vidi iz brojnihprojekata, a posebno je česti-tao na uspješnom njegovanjutradicije i baštine te poticanjuOPG-ova i održavanja mani-festacija koje predstavljajuKonavle.Prisutnima se obratio i pred-

sjednik Gradskog vijeća GradaPakraca Miroslav Ivančić koji jepoželio da Konavle budu ”onakolijepe kako su ih zamišljali bran-itelji dok su ih branili i oslobađa-li”.Program su uljepšala djecaDječjeg vrtića Konavle, učeniceOsnovne škole Gruda, učeniciOsnovne škole Cavtat, klapa Čil-ipi, a prikazan je promotivni filmo Konavlima.Sjednici su prisustvovali i brojnidrugi gosti, među kojima državnitajnici Frano Matušić i NikolinaKlaić, gradonačelnik Mato Frank-ović, načelnik Općine Župa du-brovačka Silvio Nardelli, načelnikOpćine Dubrovačke primorje Ni-kola Knežić, načelnik OpćineSton Vedran Antunic, načelnikaPolicijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević, gen-eralni direktor Hrvatskih voda Zo-ran Đuroković i njegov zamjenikValentin Dujmović, ali i velepo-slanik RH u Crnoj Gori VeselkoGrubišić, ministrica u Vladi CrneGore Marija Vučinović i brojni dru-gi.

17GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

18 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

PROGRAMKINEMATOGRAFA

DUBROVNIKOD 26. - 31.10.

26.LISTOPADAKino Sloboda

16.00 CHRISTOPHER ROBIN – avan-tura Režija : Marc Forster / Ul: EwanMcGregor, Hayley Atwell, Bronte Car-michael18.00 KUĆA MAGIČNOG SATA - ko-medija, obiteljski, fantazija Režija: EliRoth / Ul: Jack Black, Cate Blanchett,Owen Vaccaro, Kyle MacLachlan20.00 FILOZOFIJA UBOJSTVA – triler,misterija Režija: Simon Kaijser / Ul: GuyPearce, Pierce Brosnan, Minnie Driver21.45 PARK UŽASA - horor Režija :Gregory Plotkin / Ul: Amy Forsyth,Reign Edwards, Bex Taylor-Klaus

Dvorana Visia19.00 ALEKSI – drama Režija: BarbaraVekarić / Ul: Tihana Lazović, GoranMarković, Leon Lučev20.30 ZVIJEZDA JE ROĐENA – glazbe-ni, drama Režija : Bradley Cooper / Gl:Lady Gaga, Bradley Cooper, Sam El-liott

27.LISTOPADAKino Sloboda

16.00 CHRISTOPHER ROBIN – avan-tura Režija : Marc Forster / Ul: EwanMcGregor, Hayley Atwell, Bronte Car-michael18.00 KUĆA MAGIČNOG SATA - ko-medija, obiteljski, fantazija Režija: EliRoth / Ul: Jack Black, Cate Blanchett,Owen Vaccaro, Kyle MacLachlan20.00 FILOZOFIJA UBOJSTVA – triler,misterija Režija: Simon Kaijser / Ul: GuyPearce, Pierce Brosnan, Minnie Driver21.45 PARK UŽASA - horor Režija :Gregory Plotkin / Ul: Amy Forsyth,Reign Edwards, Bex Taylor-Klaus

Dvorana Visia19.00 Metropolitan HD Live: GiacomoPuccini : ČEDO ZAPADA

28.LISTOPADAKino Sloboda

16.30 KUĆA MAGIČNOG SATA - ko-medija, obiteljski, fantazija Režija: EliRoth / Ul: Jack Black, Cate Blanchett,Owen Vaccaro, Kyle MacLachlan18.30 ALEKSI – drama Režija: Bar-bara Vekarić / Ul: Tihana Lazović,Goran Marković, Leon Lučev20.00 FILOZOFIJA UBOJSTVA – triler,misterija Režija: Simon Kaijser / Ul: GuyPearce, Pierce Brosnan, Minnie Driver21.45 PARK UŽASA - horor Režija :Gregory Plotkin / Ul: Amy Forsyth,Reign Edwards, Bex Taylor-Klaus

Dvorana Visia17.00 SVJETSKI DAN AUDIOVIZUAL-NE BAŠTINE: DRUŽBAPERE KVRŽICE (1970.)(SLOBODAN ULAZ)

Režija : Vladimir Tadej /

Ul: Inge Apelt, Adem Ćejvan, BorisDvornik, Antun Nalis18.30 ZVIJEZDA JE ROĐENA – glazbe-ni, drama Režija : Bradley Cooper / Gl:Lady Gaga, Bradley Cooper, Sam El-liott21.00 FAHRENHEIT 11/9 – dokumen-tarni film Režija: Michael Moore / Gl:Michael Moore, Roger Ailes, BrookeBaldwin

29.LISTOPADAKino Sloboda

17.00 CHRISTOPHER ROBIN – avan-tura Režija : Marc Forster / Ul: EwanMcGregor, Hayley Atwell, Bronte Car-michael19.30 FILOZOFIJA UBOJSTVA – triler,misterijaRežija: Simon Kaijser / Ul: Guy Pearce,Pierce Brosnan, Minnie Driver21.30 PARK UŽASA - horor Režija : Gregory Plotkin / Ul: Amy For-syth, Reign Edwards, Bex Taylor-Klaus

Dvorana Visia19.00 ALEKSI – drama Režija: Bar-bara Vekarić / Ul: Tihana Lazović,Goran Marković, Leon Lučev21.00 ZVIJEZDA JE ROĐENA – glazbe-ni, drama Režija : Bradley Cooper / Gl:Lady Gaga, Bradley Cooper, Sam El-liott

30. / 31. LISTOPADAKino Sloboda

17.00 CHRISTOPHER ROBIN – avan-tura Režija : Marc Forster / Ul: EwanMcGregor, Hayley Atwell, Bronte Car-michael19.30 FILOZOFIJA UBOJSTVA – triler,misterija Režija: Simon Kaijser / Ul: GuyPearce, Pierce Brosnan, Minnie Driver21.30 PARK UŽASA - horor Režija :Gregory Plotkin / Ul: Amy Forsyth,Reign Edwards, Bex Taylor-Klaus

Dvorana Visia19.00 ALEKSI – drama Režija: BarbaraVekarić / Ul: Tihana Lazović, GoranMarković, Leon Lučev21.00 FAHRENHEIT 11/9 – dokumen-tarni film Režija: Michael Moore / Gl:Michael Moore, Roger Ailes, BrookeBaldwin

HRVATSKA GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA - STANICA DUBROVNIK

Speleospasilačko spašavanje -Speleospasilačko spašavanje -Speleospasilačko spašavanje -Speleospasilačko spašavanje -Speleospasilačko spašavanje -Bezdan 2018.Bezdan 2018.Bezdan 2018.Bezdan 2018.Bezdan 2018.U vježbi su sudjelovali pripadnici HGSS StanicaDubrovnik, HGSS Stanica Orebić, članovi Speleodruštva Zelena brda iz Trebinja, Speleo društva Ursusspelaeus iz Foče, Speleo društva PD Subra iz Hercegnovog i članovi HPD Sniježnica iz Dubrovnika

U petak i subotu 19. - 20. listo-pada u organizaciji Hrvatskegorske službe spašavanja Stan-ice Dubrovnik, provedena je spe-leospasilačka vježba „Bezdan2018“ Kako se prema svimistraživanjima Dubrovnik i okoli-ca nalazi na seizmički najosjetl-jivijem području kojem prijeti ra-zorni potres, Stanica Dubrovnikje u svom „Planu i programuodržavanja vježbi za članoveHGSS Stanice Dubrovnik za2018 godinu“ predvidjela vježbukoja se koristi prilikom spašavan-ja iz dubokih jama, ali i prilikomspašavanja iz ruševina nastalihpotresom.Kako se radi o kompleksnojvježbi koja iziskuje puno spaša-vatelja, opreme i logistike, od-lučeno je da se na vježbu pozo-vu i spašavatelji iz Stanice Ore-bić kao i članovi speleospasi-lačkih službi iz okolnih namdržava, odnosno članovi službikoje bi nama, ali i mi njima uslučaju potrebe mogli priskočitiu pomoć. Cilj je bio da ovom ali ibudućim zajedničkim vježbamasa spašavateljima iz okolnih namdržava dogovorimo jedinstvenukomunikaciju u jami i ruševina-ma i da ujednačimo primjenu is-tih tehnika prilikom spašavanja.Vježba je započela u petak 19.listopada u večernjim satimakada su obavljene pripremneradnje s ciljem upoznavanja su-dionika vježbe s konfiguracijomjame „Bezdan“ te zadaćama

koje ih očekuju prilikom vježbe.U subotu u 9,50 sati prvi spaša-vatelji su ušli u jamu te su nakončetiri sata izrade sistema u 12,50sati uz pomoć nosila započeli sizvlačenjem unesrećene osobesa (-120) metara. Izvlačenje jetrajalo do 16,22 sati kada je unes-rećeni iznesen na površinu jame,a vježba je završila izlaskom zad-njeg spašavatelja iz jame u 18,15sati.Na kraju je u večernjim satima usubotu u prostoru HGSS Stan-ice Dubrovnik obavljena analizavježbe i za sve sudionike je odorganizatora priređen roštilj.U vježbi sudjelovali pripadniciHGSS Stanica Dubrovnik, HGSSStanica Orebić, članovi Speleo -društva Zelena brda iz Trebinja,Speleo - društva Ursus - spelae-us iz Foče, Speleo – društva PDSubra iz Herceg novog i članoviHPD Sniježnica iz Dubrovnika.I nešto o jami: Jama Bezdannalazi se u mjestu Komaji, Opći-na Konavle i zadnja izmjerenadubina je 142 metra, a duljine je755 metara. U zadnje dvije god-ine provedena su dva značajni-ja istraživanja, a zbog svojebogate flore i faune i zbog čin-jenice da nije do kraja ispitana idalje je interesantna zaistraživanje.Zahvaljujemo se Državnoj upraviza zaštitu i spašavanje Područn-om uredu Dubrovnik na podrškii pomoći u organizaciji smješta-ja za sudionike.

19GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

Piše:Marija Đanović

PRIČE

Placareva astucijaPlacareva astucijaPlacareva astucijaPlacareva astucijaPlacareva astucijaČekala krijeposna krčmaricanjegov dolazak, ali on se nepojaviBijaše on placar, perdidžonata.Pun malicije lazio je ulicama i pro-davo iglenice, kurdjele, trake,tračice, rotele konca i gaćnike. Kadbi sve doprodo svratio bi do krčmeu kojoj je rabotala krčmarica Dob-rila, divica od dvaes i pet godišta. Placareva uljud-nos uljeze joj u srce. „Ako moja dobra srjeća uzhtjed-bude imat ću š njom plakijer. Blagosovjena joj mat-er bila, fala Bogu bit ću njen gospodar,“ tiho mrnjo-rio pelicar. „Ovako zaluđena neće me se odvrć.Većeg lašca od mene nema na kugli zemaljskom,“smijejo se placar. Sve svoje posle s mirom obavi iondar nagovori Dobrilu da izađe pred krčmu da sedogovore o matrimanjalima. „Ne treba mi ni prčijeni imanja, svega imam,“ govorio s astucijom pelic-ar.Čekala krijeposna krčmarica njegov dolazak, ali onse ne pojavi. „Koji me skando danaske toka? Ah,jao meni, uteče placar, kurvin sin. Oduzme mi čas.Ako ga moj brajo uhiti na peče će ga isječ. Naučitće ga da se u čas dobre čeljadi ne tiče,“ plakalaDobre. Pasale su dvije setemane i Dobrin brat nađekraj Orlanda kako doziva: „Momice, divičice, sinjore,kupite trake i tračice za klobučiće lijepih kolura.“„Bože, njeki glas čujem koji čini da od straha hrabrosmi odhodi. Što ću? Mislio placar.Jakob ga uhiti, veže mu noge i ruke i objesi o dubna Gracu. „Drago mi te je gledat kako se treseš,manigode. S tobom imam sredit konte.“ Udre gatojagom po škini i goloj tjelici. Tako spramotan isnižen nađe ga njeki skitaša pa ga odveže. Zatražiod njega svu munitu. Tako placar osta i bez prateži.Otrese se, otegne noge i akorda se ko mrnar u or-manicu. Ne pada mu više davat obećance mlađah-nim ljepavicama. Od tog brjemena dijelio je dobrobrijeme s družstvom mrnara s ormanice i tako dosvrhu ljuvenim tugama.

7. DUBROVNIK FILM FESTIVAL

Dodijeljene nagradeDodijeljene nagradeDodijeljene nagradeDodijeljene nagradeDodijeljene nagradeOd rekordnih 320 prijavljenih filmovadjece i mladih iz desetak mediteranskihzemalja, 21.listopada su u Kinu Slobo-da izabrani najbolji prema izboru žirija,publike, ali i same djeceSvečanom dodjelom nagrada zatvorenje 7. DUFF, koji je okupio rekordan brojmladih filmskih kreativaca. Grand Prixnagradu dobio je film Velika bijela kućaudruženja MladiCe iz Bosne i Herce-govine, koji priča o osjetljivoj temi - po-dršci i ljubavi.Ocjenjivački žiri dodijelio je nagrade iza najbolje filmove u 4 kategorije - an-imiranoj, igranoj, dokumentarnoj iotvorenoj kategoriji. Evo tko su dobitni-ci nagrada ocjenjivačkog žirija:Animirani film:Kategorija do 15 godina - Bread Givenby the Sea / Kruh koji je dalo more -ANILUPA, PortugalKategorija od 16 do 20 godina - Hang-over Blooze - Klemen Kekec, Maribor,SloveniaIgrani film:Kategorija do 15 godina - Vizure / View-points - Fran Karlović, Bacači sjenki, Hr-vatskaKategorija od 16 do 20 godina - Miško/ Mishko - Hanis Bagashov, Makedoni-ja

Dokumentarni film:Kategorija do 15 godina - Pismo / Letter -Izidora Mustak, Strahoninec, HrvatskaKategorija od 16 do 20 godina - SLR / StartLighting Rollfilm - Lana Bregar, SlovenijaOtvorena kategorija:Međuljudski šum / Interpersonal Noise -Magdalena Janđel , HrvatskaNagradu “Djeca biraju” osvojio je animira-ni film H20 + NaCl Lucije Bilandžić iz Vuk-ovara,a nagradu publike za najbolji film festivaladobio je film Pismo Izidore Musak iz Stra-honineca.Žiri je odlučio posebno pohvaliti još dvafilma, koja uspijevaju iskazati poetsku viz-iju autora na sebi specifičan način. To sufilmovi:Na moru / At Sea - Film Workshop Crew &Girolamo Macina, ItalijaAlegorija /Allegory - Sonja Pongračić, VAN-IMA, HrvatskaOsim projekcija filmova i ocjenjivanja, i 7.DUFF donio je mnoštvo zanimljivogsadržaja dubrovačkim učenicima. Tako suosnovnoškolci i srednjoškolci sudjelovaliu radionicama igranog i animiranog filma,izrade videoigara i snimanja dronom, a svesu radionice bile popunjene do posljedn-jeg mjesta. Dubrovačka publika uživala jei u projekcijama legendarnog ProfesoraBaltazara povodom 50. godišnjice tog an-imiranog filma, te imala priliku slušati pre-davanje “Filmska režija, između umjetnosti

i zanata” crnogorskog redatelja i profesora na filmskojakademiji Nikole Vukčevića. Najvažnije od svega - biloje to nekoliko dana predivnog druženja djece i mladihiz raznih zemalja, koji su imali priliku u kreativnomozračju podijeliti svoja iskustva, razmišljanja, učiti jed-ni od drugih, i na kraju otići iz Dubrovnika s bogatimiskustvom koje će pamtiti cijeli život.

CIKLUS KNJIŽEVNOST U LAZARETIMA

Razgovor s autorom: Marija Ott FranolićRazgovor s autorom: Marija Ott FranolićRazgovor s autorom: Marija Ott FranolićRazgovor s autorom: Marija Ott FranolićRazgovor s autorom: Marija Ott FranolićU susretu koji nam slijedi ugostit ćemo Mariju Ott Franolić koja je svoj znanstvenirad posvetila istraživanju fenomena ženskih dnevnika. O pisanju, Dnevniku DivneZečević, svim referencama koje žene pisanjem dnevnika aktualiziraju, o nevidlji-vosti, ženama, umjetnosti, snazi koja je potrebna da se nadvladaju društvenebarijere i predrasude. Razgovor s autoricom u Art radionici Lazareti vodit će imoderirati Staša Aras u petak, 26. listopada, u 19:30. Marija Ott Franolić je diplo-mirala komparativnu književnost i ruski te doktorirala na ženskoj povijesti i žen-skim autobiografskim tekstovima. Članica je udruge Blaberon za poticanje čitan-ja i kritičkog mišljenja. Vodi književnu radionicu Crna kutija u Knjižnici Medveščaku Zagrebu. Potiče čitanje djece vrtićke dobi. Drži predavanja i edukacije o važnostičitanja, osobito za predškolsku dob. Bila je članica Povjerenstva za izradu Nacio-nalne strategije poticanja čitanja pri Ministarstvu kulture. Dobitnica stipendije Cen-tra za napredne studije (Center for Advanced Studies CAS SEE) Sveučilišta uRijeci. Piše znanstvene i popularne tekstove. Autorica je knjige Dnevnik ustremljennedostižnom: svakodnevica u ženskim zapisima (Disput, 2016.). Živi u Zagrebu.

20 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

BOGAT SUBOTNJI FESTIVALSKI PROGRAM

Obilje ukusnih zalogaja predObilje ukusnih zalogaja predObilje ukusnih zalogaja predObilje ukusnih zalogaja predObilje ukusnih zalogaja predkraj Good Food Festivalakraj Good Food Festivalakraj Good Food Festivalakraj Good Food Festivalakraj Good Food FestivalaPretposljednji dan Good Food Festivala Dubrovnik2018., subota, 20. listopada, bio je bogat događanji-ma uključujući neke od vrhunaca ovogodišnjeg festi-vala poput večera s poznatim hrvatskim chefovimaDinom Galvagnom i Ivanom Pažaninom te humani-

tarni Rixos brunch. Moja kuhaona d.o.o. pripremila je izuzetno dobro posjećenuradionicu ‘’Food-styling i fotografiranje hrane’’, a Marina Žibert Ercegović sja-jnu radionicu ‘’Sous vide: ako jedeš dobro, živiš dobro!’’. Ricardo Luque održaoje predavanje ‘’Nasljeđa autohtonih civilizacija Latinske Amerike u svjetskojgastronomiji’’ približivši Dubrovčanima iznova posebnosti svoga rodnog kraja.Tradicionalni objed na Osojniku donio je dašak tradicije dubrovačkog krajapod otvorenim salačkim nebom i uz gostoprimstvo domaćina. Priča o Lekri-u,jedinom vinu koje se proizvodi u Dubrovniku, u Vinariji Škar i ove je godinezainteresirala brojne Dubrovčane i njihove goste kao i radionica spravljanjarozate u Udruzi Deša. Odjel za komunikacijske taktike TZGD

NOVI ZAMAMNI FESTIVALSKI OKUSI I MIRISI

Djelić Venezuele na Good FoodDjelić Venezuele na Good FoodDjelić Venezuele na Good FoodDjelić Venezuele na Good FoodDjelić Venezuele na Good FoodFestivalu očarao DubrovčaneFestivalu očarao DubrovčaneFestivalu očarao DubrovčaneFestivalu očarao DubrovčaneFestivalu očarao DubrovčaneProgram Good Food Festiva-la 2018. u petak, 19. listopa-da, okupio je velik broj ljudi,poglavito Dubrovčana koji suosobito rado sudjelovali naVenezuelanskoj večeri urestoranu Kantenari, na kojojsu domaćin Ricardo Luque,grupa Cubismo i članoviplesne Udruge Ritmo de Sal-sa donijeli djelić Venezue-le u Dubrovnik. Zapaženaje bila i radionica kuhanjau skladu s prirodom kojuje održao poznati hrvatskichef Dino Galvagno te ra-dionica ‘’Štrukle i savijače’’koju je priredila Moja kuh-aona d.o.o. iz Zagreba.Neizostavan dio programabila je još jedna u nizu ra-dionica pripreme tradicio-nalnih slastica u UdruziDeša, ovoga puta pos-većena krokantu.

Venezuelanska večer urestoranu Kantenari, SunsetBeach Dubrovnik, bila je pra-va Venezuela u malom gdjeje spoj okusa, mirisa teglazbe i plesnih ritmova us-pio posve dočarati ljepote togdalekog kraja. Za to je pona-jviše zaslužan glazbenik i lju-bitelj kuhanja Ricardo Luque,

pravi domaćin ove večeri koji je sva-ko jelo na meniju od četiri slijedaopisao i ispričao priču koju uz sebeveže budući da se radilo o tradicio-nalnim jelima i namirnicama. Dojamsu upotpunili članovi plesne UdrugeRitmo de Salsa koji su uspjeli po-taknuti prisutne na ples u lati-noameričkom ritmu. Ukusna hrana,dobra glazba i rasplesani gostipotvrda su uspjeha ove uistinuposebne večeri!Posjetiteljima Good Food Festivalaveć dobro poznati chef Dino Galvag-no održao je radionicu kuhanja u

skladu s prirodom u TIC-u Pile.Svojim znanjem i stručnošću zain-teresirao je okupljene pa je radioni-ca trajala oko dva sata.Dubrovčanima se prvi put na GoodFoodu predstavila Moja kuhaonad.o.o. iz Zagreba radionicom‘’Štrukle i savijače’’ koju je održalavoditeljica Karmela Karlović uz asis-tenciju Sanje Mikše i SandreRončević u TIC-u Pile. Iskusne ku-harice podijelile su s posjetiteljimasve ‘trikove zanata’ u pripremi štruklii savijača: od tankog tijesta,pripreme nadjeva do rezanja i

pečenja. Svi su se pogostilisvježe pečenim delicijama čijimiris je mamio i prolaznike naPilama. Radionica pripremanjatradicionalnih slastica UdrugeDeša bila je posvećena primor-skom svadbenom krokantu.Dešine marljive članice još sujednom pokazale svoju brzinu,vještinu, znanje, i prije svegaiskustvo. Slastice od krokantabile su oduvijek dio mnogihsvadbenih slavlja, a zasigurnoće to biti i ubuduće zahvaljujućiupravo trudu Udruge Deša.

HUMANITARNO DOGAĐANJE NA GOOD FOOD FESTIVALU

Prikupljen rekordan iznos naPrikupljen rekordan iznos naPrikupljen rekordan iznos naPrikupljen rekordan iznos naPrikupljen rekordan iznos naDubrovačkoj trpezi 77330 kunaDubrovačkoj trpezi 77330 kunaDubrovačkoj trpezi 77330 kunaDubrovačkoj trpezi 77330 kunaDubrovačkoj trpezi 77330 kunaNa Dubrovačkoj trpezi prikupljen je rekordan iznos od 77330 kuna što je 12 000 kuna više nego prošle godine. Savprihod namijenjen je za Udrugu za Down sindrom Du-brovačko - neretvanske županije i Udrugu za osobe s in-telektualnim teškoćama „Rina Mašera“. Na trpezi dugoj čak200 metara predstavilo se sedamdesetak izlagača koji suatraktivnom prezentacijom svojim jela privukli veliki brojposjetitelja, kako domaćih, tako i inozemnih.

Trpezu je otvorio gradonačelnikMato Franković koji je s direktori-com Turističke zajednice GradaDubrovnika Romanom Vlašić ipročelnikom gradskog Upravnogodjela za turizam, gospodarstvo imore Markom Miljanićem prethod-no i obišao ponudu duž cijelogaStraduna. Predstavili su se brojnidubrovački hoteli i restorani, pekari,slastičari i ugostitelji, te konavoski ipelješki vinari prezentirajući svojeznanje i umijeće. Uz simbolične

cijene posjetitelji su mogliuživati u brojnim delicijamai kušanju vina. U prigodn-om programu nastupili suKUD sv. Juraj Osojnik i Kla-pa Subrenum, a voditelj jebio Ivica Puljić.Tradicionalna “Dubrovač-ka trpeza” omiljeno je hu-manitarno događanje uGradu, a već nekoliko go-dina rezervirana je zazavršnicu Good Food Fes-tivala. To je pravi užitak zaoči i nepca za sve ljubitel-je dobre hrane i vina. Dankada se održava Du-

brovačka trpeza dan je kada Du-brovčani žele da je Stradun još dul-ji, a plemenita namjena uvijek jeposeban povod koji iznova okupiveliki broj ljudi. Organizatori Du-brovačke trpeze, uz Turističkuzajednicu grada Dubrovnika suGrad Dubrovnik, Županija Du-brovačko - neretvanska, Hrvatskagospodarska komora - Županijskakomora Dubrovnik, Obrtnička ko-mora Dubrovačko neretvanske žup-anije, Ceh ugostitelja te Turističkougostiteljska škola Dubrovnik.Do kraja petog Good Food Festiva-la danas predstoji još radionicapripreme koktela u organizacijiCocktail Academy Dubrovnik kojaće se održati od 15 do 17 sati naadresi Iva Vojnovića 32., a potom iradionica Jadranke Ničetić i LucijeTomašić ‘’Topli marcipan, kolačDržićevog doba’’ u 17 sati, u TIC-uPile. Peti Good Food Festival zavr-šit će u Dubrovačkoj pivovaridogađanjem “Street Food & Beer”koje počinje u 19 sati uz najboljedubrovačko pivo, street food upripremi restorana Porat te glazbudubrovačkog benda Valetudo.

37GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

JAVNA TRIBINA U SPLITU

Pročistač Ombla kao primjer rješenjaPročistač Ombla kao primjer rješenjaPročistač Ombla kao primjer rješenjaPročistač Ombla kao primjer rješenjaPročistač Ombla kao primjer rješenjaza splitske probleme s vodoopskrbomza splitske probleme s vodoopskrbomza splitske probleme s vodoopskrbomza splitske probleme s vodoopskrbomza splitske probleme s vodoopskrbomDubrovačka iskustva s gradnjom uređaja za pročišćavanje pitke vodepredstavljena su u Splitu na javnoj tribini “Kvaliteta pitke vode u Splitu“.Razloge pokretanja projekta pročistača Ombla te savladane prepreke iprovedena rješenja na putu do dovršetka uređaja okupljenima nasplitskom Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije prezentiraoje predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.„Nakon uspješnog odabira tehnologije putem pilot projekta, javnim

natječajem je odabran izvođač rado-va i pokrenuta gradnja uređaja kojije danas pred završetkom. Bilo jepotrebno riješiti brojne prepreke, odproblematike javne nabave prekoodabira optimalnih projektantskih rje-šenja do nadilaženja problema u sa-mom procesu izgradnje. Vodećamisao bila je napraviti uređaj koji ćenajbolje riješiti problem zamućenja,ali i druge moguće probleme s koji-

ma bi se mogli sus-resti u budućnosti“ -rekao je ovom prigodom Matušić.Kako je najvažnije pitanje na koje se tražioodgovor bilo - kako riješiti problem zamućenjapitke vode na splitskom području, upravo jedubrovački pročistač predstavljen kao primjeruspješnog odabira odgovarajuće tehnologijete dovođenja cjelokupnog procesa do samogkraja.O aktualnoj situaciji s opskrbom na splitskompodručju te pronalasku optimalnog rješenjaza problem zamućenja, uz predsjednika Up-rave dubrovačkog Vodovoda raspravljali su istručnjaci s Fakulteta građevine, arhitekture igeodezije, splitskog Vodovoda i kanalizacije,Hrvatskih voda te Nastavnog zavoda za jav-no zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

DUBROVNIK

Europska konferencija o cestamaEuropska konferencija o cestamaEuropska konferencija o cestamaEuropska konferencija o cestamaEuropska konferencija o cestamateti u svijetu”, rekao jeministar Butković tedodao kako Hrvaskojpreostaje završitiizgradnju dionica au-toceste na istokuzemlje prema granicis Mađarskom, dio Vckoridora koji će LukuPloče preko BiHspojiti s Mađarskomte dionica Jadransko– jonskog koridora od Pločaprema Dubrovniku koji će hr-vatsku autocestovnu mrežuspajati od Italije, preko CrneGore do Grčke. Naglasio je ivažnost izgradnje brze ceste odDubrovnika do Zračne luke Du-brovnik.Predsjednik Uprave Hrvatskihcesta Josip Škorić rekao je

ovom prilikom kako će sena skupu raspravljati o ra-zličitim aspektima promet-nog odnosno cestovnogpovezivanja. Dodao je kakoje Dubrovnik izabran zaodržavanje ove konferencijejer se ovdje grade veliki in-frastrukturni projekti koji semoraju zajednički koncipira-ti i usuglasiti sa susjednimzemljama.”Važni su koridori zajed-ničkog napretka i održivemobilnosti. Upravo zatosmo odabrali Dubrovnik zaodržavanje konferencije ipozvali predstavnike sus-jednih zemalja, da zajedno

planiramo i koncipiramo mrežuprometa”, rekao je uvodno Ško-rić na konferenciji na kojoj sud-jeluju i predstavnici susjednihzemalja Bosne i Hercegovine iCrne Gore.Na skupu je među ostalima bioi ministar zaštite okoliša i ener-getike RH Tomislav Ćorić, aputem video linka prisutne jepozdravila i zastupnica u Euro-parlamentu Dubravka Šuica.Sudionike konferencijepozdravio je i izvršni dopred-sjednik Međunarodnog ces-tovnog udruženja (IRF) Micha-el Dreznes kao i dekan Fakulte-ta prometnih znanosti Sveučiliš-ta u Zagrebu Tomislav JosipMlinarić. Konferencija seodržala u organizaciji Hrvatskihcesta, Hrvatskog društva zaceste – Via Vita, Fakultetaprometnih znanosti u Zagrebu,Međunarodne cestovne orga-nizacije (International Road Fed-eration) i Europskog cestovnogudruženja (European UnionRoad Federation).

Otvaranju Europske konferen-cije o cestama na temu „Kori-dori za zajednički napredak iodrživu mobilnost”, u Dubrovni-ku 22.listopada, ispred Du-brovačko neretvanske županijenazočila je zamjenica županaŽaklina Marević.Konferenciju je službeno otvor-io ministar mora, prometa i in-frastrukture Oleg Butković kojije ovom prilikom istaknuo kakose nijedna država ne razvijasama za sebe, odnosno kakosvima treba dobra suradnja sasusjednim zemljama. ”Promet-ni koridori su prometne žile ku-cavice koji spajaju i opskrbljujui kroz koje teče roba, usluge,

teče život. Upravo je strategijaHrvatske kvalitetnije usuglaša-vanje upravljanja prometom sasusjednim zemljama. Ovakavpoložaj naše zemlje nosi raz-vojne potencijale, važna su broj-na ulaganja osobito u kontek-stu željezničke infrastrukturekoja je desetljećima zanemari-vana. Hrvatska je zadnjih godi-na najviše ulagala u autoceste,i sada teče proces restruktur-iranja čitavog cestarskog sekto-ra. Provodi se refinanciranje idug će biti otplaćen do 2033.godine, a autoceste će ostati urukama države i građana. Mora-mo još dodati kako su naše au-toceste proglašene 13. po kvali-

38 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

U DUBROVNIKU ODRŽAN PRVI THE AESTHETIC MEDICINE CONGRESS

Najbolji svjetski stručnjaci estetskeNajbolji svjetski stručnjaci estetskeNajbolji svjetski stručnjaci estetskeNajbolji svjetski stručnjaci estetskeNajbolji svjetski stručnjaci estetskemedicine predstavili trendovemedicine predstavili trendovemedicine predstavili trendovemedicine predstavili trendovemedicine predstavili trendoveKongres je već prve godine ostvario dvjestotinjak sudionikaiz cijeloga svijeta a organizatori su potvrdili Dubrovnik kaodestinaciju održavanja drugog The Aesthetic MedicineCongress

Međunarodni kongres estetskemedicine The Aesthetic MedicineCongress ovog je vikenda u Du-brovniku u hotelu Palace okupiovrh svjetske estetske medicine.Svečano ga je otvorila predsjedni-ca Odbora za zdravstvo i socijal-nu politiku Hrvatskog sabora InesStrenja, koja je ovom prilikomistaknula:„Hrvatska i Dubrovnik prepoznatisu kao dostojna destinacija zaodržavanje kongresa o estetskojmedicini, što potvrđuje potencijalHrvatske u razvoju ovog sektoraturizma. Čestitam organizatorimai nadam se da ćemo svjedočiti svevećem broju ovakvih projekata.“Organizator kongresa, estetskiliječnik Nikola Milojević prikazujućipromo film o prirodnim ljepotamaHrvatske pozvao je sve okupljeneda uživaju u programu kongresaali i ljepotama Du-brovnika.„Jedan od razlogamog povratka u Hr-vatsku su prirodne lje-pote kojima se Hr-vatska može pohvali-ti. Prepoznati smokao top turistička des-tinacija no potencijal u

zdravstvenom turizmu još nije isko-rišten. Nadam se da će svi sudion-ici nakon konferencije biti bogatijiza puno novih saznanja, što seodlično uklapa u naš cilj - razvitakzdravstvenog turizma.“ – izjavio jeorganizator kongresa NikolaMilojević.Otvorenju je prisustvovao i državnitajnik u Ministarstvu turizma FranoMatušić ističući kako Hrvatska imadugu povijest zdravstvenog turiz-ma.„Ove godine obilježit ćemo 150 go-dina zdravstvenog turizma na Hva-ru, a prema istraživanjima upravoće ta grana turizma biti najvećipokretač putovanja u budućnosti.Zahvaljujući prirodnim ljepotama,Hrvatska ima veliki potencijalpostati top destinacijomzdravstvenog turizma a ovakvi kon-gresi potvrđuju da idemo u dobrom

smjeru.“U suradnji s British College of Aes-thetic Medicine, estetski liječnikNikola Milojević po prvi je puta uHrvatskoj u tako velikom broju ok-upio vrh svjetske estetske medi-cine. Tijekom tri dana kongresakroz predavanja, radionice i pan-el diskusije, estetičari će govoritio svim aspektima estetske medi-cine, svjetskim trendovima te zdravstvenom turizmu.Predavanje je otvorio dr. Paul Myers iz Velike Britanije,ravnatelj konzultantske tvrtke za procjene organizacije kojasavjetuje i pruža potporu samostalnim liječnicima kod procje-na i produljenja njihovih licenci.Uslijedilo je predavanje dr. Tapana Patela koji je nedavnouvršten na listu časopisa Tatler među top 30 anti-agingstručnjaka. Ovog puta predstavio je najnoviji trend u estetskojmedicini. Riječ je o ‘more is less’ pristupu prema kojem ujednom tretmanu koristeći po 12 ampula hijaluronskog der-malnog filera estetičari pomlađujemo kožu te usavršavajuproporcije lica.Uz navedene predavače, treba spomenuti i dr. PatrickaTreacyja, jednog od najutjecajnijih estetskih liječnika u svi-jetu, u Los Angelesu je 2017. i 2018. godine imenovan jed-nim od 100 najboljih globalnih lidera u estetskoj medicini.Potom dr. Koenraada De Boullea dermatologa i ravnateljaprivatne dermatološke klinike Aalst u Aalstu u Belgiji, dr.Hervéa Raspalda, voditelja Klinike Face Genčve S.A. i članaMeđunarodnog društva estetske plastične kirurgije, dr. RituRakus, jednu od liderica u nekirurškim zahvatima u VelikojBritaniji, poznatu i kao „londonska kraljica usana“, te dr.

Petera Prendergasta, predsjednikastručnog društva European College ofAesthetic Medicine and Surgery, koji jeobučio stotine kirurga za estetske zahvatena radionicama održanima diljem svijeta.Kongres je već prve godine ostvario dvjes-totinjak sudionika iz cijeloga svijeta a or-ganizatori su potvrdili Dubrovnik kao des-tinaciju održavanja drugog The AestheticMedicine Congress.

Marija Salopek Mirosavljević

KONFERENCIJA U DUBROVNIKU

Održivo poslovanje temelj je gospodarstva budućnosti i nema alternativeOdrživo poslovanje temelj je gospodarstva budućnosti i nema alternativeOdrživo poslovanje temelj je gospodarstva budućnosti i nema alternativeOdrživo poslovanje temelj je gospodarstva budućnosti i nema alternativeOdrživo poslovanje temelj je gospodarstva budućnosti i nema alternativeU prostorima hotela Excelsior u Dubrovni-ku održana je u ponedjeljak, 22.listopada,velika konferencija u organizaciji HUP-a iUN Global Compacta na temu održivograzvoja: „Održivost - budućnost poslovan-ja“. Svijet se suočava s ogromnim ekon-omskim, socijalnim i ekološkim izazovima.Postalo je jasno da tvrtke više ne mogunapredovati ako ujedno ne napreduju i lju-di i planet u cjelini.Privatni sektor mora biti pokre-tač održivog razvoja koje je te-melj gospodarstva budućnostikojem težimo.Uzvanicima se prvo obratilaGordana Deranja, predsjedni-ca HUP-a, potom ministar gos-podarstva, poduzetništva i obr-ta i potpredsjednik Vlade RHDarko Horvat u funkciji izaslan-ika premijera Vlade RH, Sue Al-lchurch, direktorica partnerskihodnosa i komunikacija UN Glo-bal Compacta, a Davor Ma-jetić, glavni direktor HUP-a

uveo je govornike u panel na temubudućnosti radne snage svojim izlaganjem.Na panelu s temom budućnosti tržišta radasudjelovali su: Blaženka Divjak, ministricaznanosti i obrazovanja, Marcel Engel, Ex-ecutive Director Global Compact mreže Nje-mačka, Jacek Krawczyk, President of theEmployers´ Group, EESC, Lana KlubičkoRuntić, direktorica ljudskih resursa, Rimac

automobili i Ivan Bartulović, glavni direktorza ljudske resurse i korporativne komuni-kacije, A1. Raspravu je moderirala Iva Bion-dić, prodekanica za strateški razvoj VERN’a.Sljedeći panel na konferenciji „Održivost –budućnost poslovanja“ bio je održan natemu ulaganja u održivost.Kao uvod u panel, prezentaciju je održaoAlan Rousso, Managing Director, External

Relations and PartnershipsEBRD-a. Na panelu su osim nje-ga sudjelovali: Josip Funda,Senior Country Economist, Sv-jetska banka, dr.sc. Ivan Mišetić,generalni tajnik, Atlantic Grupad.d., Vanja Vagić, Corporate Af-fairs Manager, Mars MultisalesBaltics Balkan Adriatic, Sue All-church, Chief of Outreach andEngagement, UN Global Com-pact, Hrvoje Patajac, direktorkontrolinga, Adris grupa.

Izvor: Ivana Zlatarić,Odjel za odnose s javnošću i

marketing HUP-a

39GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Video nadzorOdgovor na pitanje, zašto većini Hrvata ne ide bašnajbolje, mog’o bi se izvuć’ iz svjetske studije oekonomiji, koja pokazuje da se za uspjeh u životu,važnije roditi u bogatoj obitelji, nego s velikim talentomNaš Grad ulaže velika sredstva u video nadzor građana, radipovećanja sigurnosti u prometu i suzbijanju kriminaliteta. Sto-tine kamera na 48. javnih površina. Moderna elektronika je čudo;slikat’ će ti onu stvar, u gro planu, ako zaboraviš zatvorit’ parapet.Neki stariji građani tvrde, da u Ustavu i Deklaraciji o ljudskimpravima piše, kako se snimanje smatra zadiranje u privatnost ikontrolom kretanja ljudi, što je nekad bilo kazneno djelo! Za mužakoji vara ženu, ili za ženu koja vara muža, svakako da je to, za-diranje u privatnost. Ma, ti ljudi još žive u svojim uspomenama inisu svjesni, da je politika uznapredovala od Orwela na ovamo;državno špijuniranje privatnoga života i poslovnih aktivnosti građa-na, nije više ni kažnjivo, ni sablažnjivo. A i to je samo prijelaznamjera, do najmodernijeg čipiranja. Mala žrtva osobne slobode, zasigurnost građana, kažu naši vođe.Da je i američki vođa Benjamin Franklin, davno nekad, mog’o izamislit’ terorizam, kruzere i tisuće taksista na djelu, sigurno ne binikad’ rek’o ono čuveno: oni koji su spremni žrtvovati sloboduza sigurnost, ne zaslužuju ni slobodu, ni sigurnost.A oni čovjekoljupci koji su mislili, da su Rusi grezi, prilikom uklan-janje ‘’državnih neprijatelja’’, sad’ ih smatraju jako profinjenima. UIstanbul su, u konzulat Saudijske Arabije, došla petnaestorica,predvođena glavnim forenzičarem ove zemlje blagostanja, dabi, po nalogu njegova visočanstva kralja, riješili problem s disi-dentom, novinarom Washington Post-a. Inkriminirani novinar, pis’oje samo loše stvari i afere o svojoj zem-lji, a nije hvalio dobre stvari. U samosedam minuta, uvjerili su ga, da višenikad’ ništa ne napiše. I to pilom za re-zanje glave, standardnom opremomljudi od kraljeva povjerenja, pobožnihsluga, kojima je vjera na prvom mjestu.A ostatak svijeta, zabrinut ovim poten-cijalnim ograničavanjem slobode novi-nara očekuje, da se strogo ukori Sau-dijsku Arabiju. Čim nađu glavuspomenutog novinara.I dok se čeka reakcija na ovu aferu sArapskog poluotoka, na zapadu Bal-kanskog su poluotoka, našu predsjed-nicu novinari pitali, što ona misli o nizuafera, koje potresaju našu državu.Predsjednica je mudro zaključila, da se

od afera ne može živje-ti. I da se treba koncen-trirati na pozitivne stvari.Otkrila nam je do sad’strogo čuvanu tajnu:Hrvati se iseljavaju zatošto mediji pišu o nega-tivnim stvarima, što imzaklanja pogled, na svešto je dobro. Hrvati videsamo afere, rekla jepredsjednica. A bivšapredsjednica Povjeren-stva za odlučivanje osukobu interesa je re-kla, kako predsjednicadržave ne vidi afere, jerjoj pogled zaklanjaju -umjetne trepavice.I fakat, novinari upornopišu o negativnim stva-

rima, o aferama, u kojima su se obogatili krim-inalci, a koje su mediji otkrili, dokazujući, dase od afera može, ne samo živjet’, nego i uživat’u plodovima svojih nedjela, bez imalo strahaod hrvatskog pravosuđa.U prilog tvrdnjama navode, svjetsku rang listu,po kriteriju neovisnosti pravosuđa i hrvatskupoziciju na 120. mjestu, od ukupno 140.Između Mozambika i Kambodže. A podaci suobjavljeni još prije, nego je ovih dana, oslo-bođen krivnje naš bivši premijer Ivo.Zato su neki pravdoljupci, nabrojali nasumično,tek nekoliko presuda naših neovisnih instituci-ja, koje su zaslužne za ovaj visoki rejting.Pa spominju slučaj Ličanina, oslobođenog krivnje, jer je sasvimbezazleno ugur’o prst američkoj košarkašici, onako prijateljski,k’o stari folklorni običaj, poput rukovanja.U Šibeniku je isto tako oslobođen, poznati poduzetnik, vozač ikapetan jahte, kojemu su tijekom godina, pod auto ili brod podli-jetali brojni građani i nesretno gubili živote.Svećenik iz Slavonije, nije baš oslobođen odgovornosti za pretjer-anu ljubav prema djeci; iako neće iza rešetaka, radit’ će za općedobro. Amen!Sin umirovljenoga generala, uhićen s kvintalom droge neće uzatvor, jer mu je ne’ko sve podmetnuo. I on će radit’ za opće do-bro!A da ne bi sve izgledalo, k’o da nam je pravda preblaga, teškobolesni Huanito iz Pule, uzgajivač konoplje za korištenje u med-icinske svrhe, neće tako skoro čeprkat’ po đardinu. Dobio je dvijegodine.Izgleda da mediji cijelo zdravstvo pretvaraju u veliku aferu. Uzpomoć žena, koje se bune kako ih ginekolozi deru na živo, a is-

tovremeno ih vlada i Crkva mame darađaju. Uz njih su i pacijenti sdrukčijim problemima, koji izdajničkišalju slike bolničkih odjela, koje je gra-dio Franjo (ali Josip), a zadnji put pit-uravala samoupravljačka radničkaklasa.Pa se onda ministar od zdravlja na-šega, mora pravdat’ pred javnošću.Ko da se ne zna, koliko on napornoradi za zdravstvo. Ali, za blistave re-zultate međutim, treba između 5 i 7godina. Jebi ga!Oporba paničari, kako doktori bježevanka radit’, dok su liste čekanja sad’još duplo duže, pa kako u čekaoni-cama pada klačina s plafona, a zidovipo bolnicama, puni su umidece. Uzto su se kažu, neki nesretni pacijenti

žalili (k’o da ima sretnih pacijenata), kako im za večeru davaju fetukruha i prozirnu fetu salama. Što bi oni, cijelu kulenovu seku? Ajoš je lako za ove što imaju apetita, jer to znači da će baremskapulat’ kad’ - tad’ i odšetat’ doma; ali oni što nemaju apetita,ozbiljni bolesnici, njih kažu, šalju doma da umru. To bi, bogobo-jazni ministar nazv’o – Božjom voljom.Takve ocjene oporbe, ministar naziva paušalnima, ocjenjujući danam je zdravstveni sustav među - najboljima na svijetu. Njegoventuzijazam je još više podijelio javnost, pa bi jedni, poslali ‘’opas-noga’’ ministra hitno na liječenje, a drugi, sretni što nam je zdravstvomeđu najboljima na svijetu, a puni empatije, žale ljude iz na-jgorih zemalja; što mislite, kako je tek njima?I na kraju nova naučna teza. Odgovor na pitanje, zašto većiniHrvata ne ide baš najbolje, mog’o bi se izvuć’ iz svjetske studije oekonomiji, koja pokazuje da se za uspjeh u životu, važnije roditiu bogatoj obitelji, nego s velikim talentom. I velike škole će prijesvršit’ djeca bogatih, nego ona druga. I zaposlit’ će se prije onaprva, nego ona druga. Što bi se naški reklo; bolje ti se rodit’ bezpameti, nego bez sreće!Štoviše, ako nisi bogat, bolje ti je da nisi ni pametan; manje boliglava.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 020 550888, 0913210244, 0911170577www.dubrovnik-marketing.com.www.dubrovnikrealestate.info

NOVO PREKRASNI STAMBENI OB-JEKAT U RIJECI DUBROVAČKOJTRAJE predbilježba prodaje stanova uPrijevoru s pogledom na Rijeku Du-brovačku i ACI marinu,veličine stanova61m2,72,78m2, depozit samo 10.000kn. Kontakti za termine sastanka: Agen-cija DMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Novogradnja Lapad Solitudo apartmanu izgradnji 1 kat, 54 m2, parking u cijeni,useljenje 1.2019. Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

Ilijina Glavica kod gradske garaze odceste 60 skalina, stan 55m2 s vrtom50,posebni ulaz,povoljno Agencija DMP,091 3210 244, 091 1170 577

Mokošica, 3-sobni renovirani stan uprizemlju zgrade, 83m2, ograđeni vrtcca100m2, Agencija Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

PONUDA MJESECA Izuzetno povoljnoLozica kuća sa zemljištem 900m2 s pri-vatnom plažom, Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

ATRAKTIVNO Mlini lijepa vila sa 4 stanai garažom,pogled na more, okućnica,snižena cijena, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

Ploče poviše kapelice kuća sa zeml-jištem 870m2 ,mogućnost izgradnje 3objekta Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

Rožat luksuzna novogradnja, A++, standvoetažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkingau garaži,lift, nema poreza na promet,Agencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Župa,Brašina,prodaju se 2 stana 115m2visoko potkrovlje i prizemlje 61m2 saokućnicom, vrtovi, 4 parking mjesta,lokacija izuzetno dobra za turističkoiznajmljivanja,cijena povoljna AgencijaDMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Župa Čelopeci građevno zemljište1200m2 ,95.000eura

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se na-jboljima u GraduRENOVIRANA KAMENA KUĆA U CEN-TRU GRADA / 110m2, četiri etaže, uprizemlju odvojena jedinica u funkcijiapartmana / 600.000 eura / 091 356 0200

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE S GO-TOVIM PROJEKTOM, LOPUD / projektza izgradnju kamenih villa za odmor med-iteranskog stila. Mogućnost kupnje zem-ljišta, kuće ili cijelog projekta / 180.000 eura/ 091 356 0200

EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA USRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA/ Predstavljamo novu stambeno-poslovnuzgradu u neposrednoj blizini ulice IvaVojnovića, u Lapadu. Uredite životni pros-tor po vlastitim željama. Radovi započetiu ožujku 2018., rok završetka objekta lje-to 2019., 50,23m2 / 199.000 eura / 091356 0200

KUĆA NA AUTOBUSNOM KOLODVO-RU / U našoj ekskluzivnoj ponudi kućanasuprot autobusnog kolodvora idealnaza turističko iznajmljivanje, 115m2 stam-benog prostora i terasa / 350.000 eura /091 356 0200

OBITELJSKA KUĆA U GRUŽU / 86m2,dvije sobe, uređeno i spremno za usel-jenje. Druga etaža odvojen prostor u roh-bau stanju / 280.000 eura / 091 356 0200

KAMENA VILLA U SRCU STAROG GRA-DA / 172m2 koje se prostiru na pet etaža,moderno uređeno i spremno na useljen-je, idealno za ljetni dom / 1.150.000 eura /091 356 0200

OBITELJSKI STAN / Moderan i uređeni 2.5sobni stan s parkingom na Gornjem Konalu,78m2, visoko prizemlje novije stambenezgrade / 229.000 eura / 091 356 0200

ČETVEROSOBNI STAN U KAMENOJKUĆI U GRUŽU/ U našoj ekskluzivnoj po-nudi stan 107m2 na drugom katu kamenekuće s pogledom na more. Idealan zaturističko iznajmljivanje / 330.000 eura /091 356 0200

KAMENA KUĆA ZA RENOVACIJU USTONU / 74m2 stambenog prostora i43m2 vrta, s pogledom na more / 135.000eura / 091 356 0200

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU / 67m2 i593m2 okućnice, udaljena 100 metara odmora. Idealna za odmor ili turističko izna-jmljivanje / 190.000 eura / 091 356 0200

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM IGLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2okućnice, u suštini dva manja apartma-na s bazenom, mirno i tiho naselje u bliz-ini Cavtata / 235.000 eura / 091 356 0200

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustiteprofesionalcima da rade za Vas

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČ-JU MOKOŠICE / do 50m2, za konkret-nog kupca

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA/poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UN-UTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene iliza adaptaciju

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Zasigurnog kupca tražimo stan od 60m2,terasa ili vrt, prizemlje ili visoko prizemlje,sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČJUGRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizina glavneceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili tera-sa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2,maksimalna udaljenost od aerodroma satvremena vožnje, poželjan pogled naotvoreno more

Iznajmljujem kat kuće za radnike uCavtatu tijekom cijele godine, cijena podogovoru. 092 375 2610.

Iznajmljujem jednosoban stan fulopremljen u Cavtatu Uvala Tiha.Posjeduje i parking. 091 400 3320.

Iznajmljujem jednosoban stan za ure-dnog mladića lijepo i novo uređen uMokošici s parkingom na duže vrijemeod 01.11. 419 574.

lznajmljujem stan na Vojnovića obiteljibez djece ili 3 studenata. 091 538 2229.

Iznajmljuje se stan u Gružu na povol-jnoj lokaciji na određeno vrijeme. 099517 4023

U Župi dubrovačkoj, Čelopeci, servis-na zona, prodajem povoljno 1500 m2negrađevinskog zemljišta. 098 601 939.

Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

Tražim garsonijeru ili manji stan, po-dručje Lapad, blizina bolnice. 098 9581993.

Prodaje se zemljište u K.O. Đurinići,dubovi i livadice, izvan plana prostor-nog uređenja, oko pet tisuća m2, tri kmzračne linije do mora u Moluntu, uz as-faltiranu cestu, sve komunalije pristup-ne. 020 796 632.

Šipan Luka građevno zemljište 640m2,povoljno 78.500 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2u jednom komadu.

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća uDolima 270m2 okućnica 700m2,168.000eura

NOVO ORAŠAC - samostojnaodržavana kuća, 100m2, sa đardinom,450m2, parkingom, pogled na more,270.000eura

Čilipi u centru kod crkve više kuća580m2 okućnica 800m2 samo420.000eura

Merkante centar prodaje se poslovniprostor 40m2, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

LAPAD DOC centar hitno prodaje seposlovni prostor 40m2, 2 ulaza,povoljnoAgencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Prodajemo više stanova u novogradnjiu Lapadu sve informacije u uredu agen-cije. Agencija DMP, 091 3210 244, 0911170 577

Iznajmljuje se nova garaža 20m2 naGorici,struja voda,moguć dugoročninajam, Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj porucine smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o.B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARAZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebnopriložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosnoboravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatkekako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašegoglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugimkorisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

Iznajmljujem 2-sobni stan na dulje vr-ijeme. 436 861 (ostaviti podatke na sek-retarici ako se ne javimo pa ćemo vaszvati povratno)

VOZILAProdajem Renault Scenic 1.4 16V, ben-zin, 2008.g., 88665 km, reg do 5./’19.40000kn. 091 263 0536.

Prodaje se Renault scenic, 1.9 dci 120ks. Oprema dinamique. 2004.g. 230000km. Reg do 7./’18. Prvi vlasnik. 0993937 544.

Prodaje se Renault Scenic, 2009.g.,108000 km, odlično očuvan, redovitservis. 55000 kn. 098 96 60 420 ili 098511 744.

POSAOPopravci na odjeći, 25 kuna! 413 795.

Viši stručni savjetnik za poljoprivreduDNŽ uređuje vrtove - đardine. Dajemstručne savjete (rezidba agruma, masli-na, ukrasnog bilja, zelene ograde,poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite,sadnje i drugo prema potrebi. Dipl. inž.agronomije. 098 958 1993.

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama. Vršimo ugrad-nju i servis roleta. 091 1472 794, 020201 131 ili na mail: gkrizmanic@gmail.com

Električar sa velikim iskustvom nudisvoje usluge za “sitne” popravke u va-šoj kući ili stanu. 091 506 1526

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, ograde,kolone, pila. 091 728 5208.

Radim bravariju kvalitetno, dobro i brzo.Na teren dolazim po pozivu. Ograde,tende, rukohvate kapije, popravak vra-ta, brave, ljepljene lepenke i još dostatoga. 092 269 8477.

Izvodimo grube radove, uređujemo vr-tove i đardine, pituravamo. 095 5875709.

Izrađujem portret u olovci prema fo-tografiji format A3 za 250 kn, a dva por-treta zajedno 350 kn. 091 894 1866.

Profesorica s iskustvom daje lekcije iztalijanskog i engleskog jezika. 092 1793936.

RAZNOProdajem stariji namještaj puno drvokao novo. Dvije komode i vitrinu, pov-oljno. 098 982 3690.

Prodajem polovnu kuhinju sa bojleromrubinetom i perilicom posuđa za 700kn. 098 914 6654.

Prodajem novi zapakiran špaher

Končar.pola plin, pola struja. 1200 kn.095 776 4849.

Prodajem vrlo očuvan apartmanski re-gal. Komoda, 2 viseća elementa,stolić+fotelja. Izgled drva. Cijena130eura. 095 801 6323.

Prodaje se nova, neraspakirana, vibr-irajuća masažna fotelja s osloncem zanoge, daljinskim upravljačem i garan-cijom. Cijena po dogovoru. 091 9265325.

Vrlo povoljno prodajemo kupe kanal-ice nove, neupotrebljene, manja količi-na. 098 495 428

POMOĆ I NJEGAOzbiljna gospođa šezdesetih godina,brinula bi o starijoj ženskoj osobi 24sata. 095 532 9147

Traži se ozbiljna osoba za njegu star-ijeg muškarca 24 h. Stan, hrana i plaća.436 861 (ostaviti poruku na sekretariciako se ne javimo).OSOBNI ODNOSI 18+

Muškarac 48 godina, u vojnoj mirovini,isključivo za brak traži žensku osobumedicinsku sestru. Molim samo ozbil-jne ponude. 097 638 2802.

Ima li starija cura ili udovica slobodnaza upoznavanje, prijateljstvo i povre-meno ugodno druženje sa slobodnimmuškarcem srednjih godina? 092 3584620.

USAMLJENA KARLA 50 Usamljenasam i napaljena sam! Dođi kod meneda zabavimo se! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

ISKUSNA DARIJA 60 Iskusna sam,želim mlađeg za povremene susretekod mene! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

JELKA 69 Imam 69 godina, punoiskustva i želim mlađeg za seks! Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

BAKA GORDANA 70 Nisam se dugoseksala, želja mi da nađem muškarca

za diskretnu avanturu! Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

UDANA ZRINKA 44 U lošem braku,želim ljubavnika za odnos kod mene.....Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

STUDENTICA MAJA 23 Imam 23 god-ine, plavuša sam, 168 cm visoka, 65kg, želim avanturu, a ti? Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

SLATKA IVA 25 Jako sam slatka, želimupoznati dečka koji je za susret, akcijui dobar provod! Za kontakt nazovi: 064

601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

ANA 21 Želim normalnog muškarca zavezu i stalan odnos pun ljubav. Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

OZBILJNA LAURA 30 Ako si iskren,želiš vezu, ja sam žena za tebe, znaš?Javi mi se odmah! Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

ISKUSNA LEJLA 59 Vrlo iskusna ženau najboljima godinama, javi mi se zaspoj! Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

42 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA - ISHRANAPUČANSTVA U DUBROVNIKU TIJEKOM I. SVJETSKOG RATA (9)

Savjet narodu: ne prodavaj smokve iSavjet narodu: ne prodavaj smokve iSavjet narodu: ne prodavaj smokve iSavjet narodu: ne prodavaj smokve iSavjet narodu: ne prodavaj smokve irogače za nikakav novacrogače za nikakav novacrogače za nikakav novacrogače za nikakav novacrogače za nikakav novacU Dubrovniku je evidentna velika nestašica osnovnihživežnih namirnica. Sve se dijeli na iskaznice ili bonove

„P.C.H.“ od 22.12.1917.god, broj 662.„Ograničenje električne

rasvjete“ radi prolaznog pomanjkanja gori-va prisiljena je ograničiti (elektr. centrala)javnu i privatnu rasvjetu; „Prodaja mesa“.Za Božić i Novu godinu prodavat će semeso u gradskim mesarnama (kao i) naBadnji dan i na Staru godinu; „Općinskiopskrbni odbor“ dijelio je ove sedmiceiskaznice za živež i to za ribu, ulje i za sir.„P.C.H.“ od 29.12.1917. god; broj 663.„Odredba glede kruha“. Od jučer dne 28.do 31. o. mj. ostaje isti dnevni obrok po(osobi) od 200 gr. a od 1. januara unapr-ijed snizuje se na 180 gr. po osobi. Nasnagu stupaju i nove cijene kruhu.; „Pov-išak hrane trudnim ženama i majkama štodoje“.Što bi se moglo naročito istaknuti u sveziobjavljenih naslova u svezi ratne 1917. go-dine, te kraćih ili skraćenih novinskih iz-vješća u svezi istih naslova? Najkraćerečeno, skuplja se sve-i-svašta za potrebevojne industrije i vojske. Dubrovačke crkvei one iz okolice ostaju bez zvona. Iako jeDubrovnik spojen željezničkom prugoms unutrašnjošću (s Bosnom) ili morskomvezom sa Splitom, u Dubrovniku je evi-dentna velika nestašica osnovnih živežnihnamirnica. Sve se dijeli na iskaznice ilibonove. Na ratno profiterstvo, kri-jumčarenje, tužbe građana na mnogenezakonitosti oko podjele hrane i sl. ure-dništvo upozoruje nadležne vlasti. Imena„glavnih igrača“ u toj raboti nikad nisu ob-jelodanjena. Sve-u-svemu sve je kao i pre-thodne 1916. samo je za siromašnopučanstvo još i gore u četvrtoj ratnoj god-ini. Zato su češći napisi o nadomjestici-ma. Uredništvo „P.C.H.“ tijekom 1917.godine uvodi rubriku „kratke bilješke“ kojese izravno ne odnose na naš grad, ali utim kratkim bilješkama navode se cijeneživežnih namirnicama u drugim hrvatskimgradovima. U Dubrovniku, kao i u cijelojA.-U. monarhiji, u drugoj polovici 1917. go-dine provodi se uplaćivanje VII. ratnogzajma.U 1917. godini navršilo se je 250 godinaod katastrofalnog potresa u Dubrovniku.Iz podužeg novinskog izvješća koje je ob-javljeno pod naslovom „Veče dubrovačkihuspomena“ citiram samo dio koji se odno-si na jedno zanimljivo predavanje.„Dominikanac O. A. Posinković, sakupiv-ši obilno vijesti, učeno i zanim(lj)ivo opisagroznu katastrofu u Dubrovniku: potres od6.IV.1667., stanje u našem gradu pred tunesreću, te nevolje, koje su kroz nekolikogodina za njom slijedile, dok se je grad,koji je onom žalosnom prigodom izgubiomnoštvo puka iz svih slojeva, nešto malo

podignuo požrtvovanim zauzimanjemsvojih uzor sinova, nadasve opata Stjep-ana Gradića.“„P.C.H.“ od 12.1.1918. god; broj 665.„Na moru – bez morske soli“. Već su, čininam se, dvije godine prošle, da kod nas ugradu nigdje nema malo morske soli naprodaji. (...); „Gdje se nalazi zaplijenjenišećer?“ Na više je mjesta po gradu i unekim dućanima bila zaplijenjena priličnovelika količina šećera. (...); „Kruh saprimjeskom (dodatkom) krumpira“. Prima-mo iz gragjanstva: „Sad kad je umanjenkrušni obrok, a ima dovoljno krumpira,mogao bi se praviti kruh sa primjeskomjednog dijela krumpira. To se je već činilou našem gradu prve godine rata, to se idrugamo čini“. (...); Oglas: DEŽ (Du-brovačka električna željeznica) – Cijenikvrijedi od 1.II.1918. unaprijeda.„P.C.H.“ od 19.1.1918. god; broj 666.„Iz Aprovizacije“. Ovih će dana na prodajinešto sardjela i inčuna; Morska siva solprodavat će se od ponedjeljka 21. o. mj;Ovih će se dana prodavati neštomarmelade (konzerve od voća).„P.C.H.“ od 26.1.1918. god; broj 667.„Predaja kovinskih predmeta“. Izašla jeobznana, da se moraju predati predmeti,što su u cjelini ili većim dijelom od bakraili bakrenih smjesa, od čistoga nikela, odčelikova lima poplaćena nikelom ili od al-iminija, cijevi od kositra, sprave za točen-je piva i t.d. (...); „Iz Aprovizacije. Iskazniceza lardo, krumpir i ribu izdavaju se u Opći-ni alfabetskim redom; „Zabranjena proda-ja postola“; „Zapljena životnih namirnicau svagdanjem prometu“ tko nema odgo-varajuće dokumente izdate od ć. k.Namjesništva ili od ć. k. kotarskog Pogla-varstva.„P.C.H.“ od 2.2.1918. god, broj 668.„Cijenik mesa“. Govedina: subotom K 12,nedjeljom, utorkom i četvrtkom K 9,60. La-patci, loj, teletina, janjetina, bravetina,prasetina: a) pleće, vrat i glava; b) lonza,panceta i bedra; c) lardo. (navedene surazličite cijene – nap. D.R.).„P.C.H.“ od 16.2.1918. god; broj 670.„Iskaznice za duhan“. Opća je željapušača, da se i u našem gradu uvedu iska-znice za kupnju duhana kao što je i udrugim mjestima. Tad ne bilo bilo onak-ove strke i i gužve, kakve je uvijek kod naskad stigne duhan, jer bi tad svaki pušačbio stalan (siguran), da će moći kupiti onajdio koji ga pripada.„P.C.H.“ od 23.2.1918. god; broj 671.„Neka se posve odijele vrste mesa!“. Pi-tamo nadležne, zašto ne nalože mesari-ma da sasvim odijele prvu od druge even-tualno i od treće vrste mesa, pak povišesvake vrste da se postavi tablica sa

označenom cijenom? (...);Zanimljivosti – nap. D.R. „Matija Gubec“ ve-lika historijska tragedija iz hrvatske prošlosti.Svraćamo pažnju (građanstvu) na ovajvanredni program kinematografa na (u)Širokoj ulici. Potanje donosimo u poseb-noj objavi. (Točan lokalitet nije naveden –nap. D.R.)„Brodovi od cementa“. U imenik okružnogsuda, kao trgovačkog suda u Spljetu up-isana je ovih dana tvrtka jednog inokosnogtrgovca za gradnju brodova od cementa.Sjedište je tvrtke Spljet. (Naziv) tvrtke glasidoslovce: Prvo austrijsko poduzeće (za)gradnju brodova u armiranom betonu. Vlas-nik je Ing. Paul Zigerli, Spljet.„P.C.H.“ od 9.3.1918. god; broj 673.„Predavanje o gojidbi povrća i dijeljenju sje-menja (u Dvoru)“. Nakon predavanja raz-davat će (se) sjemenje graha, špinata,svibanjske repe, kupusa, krastavaca i t. d.„P.C.H.“ od 16.3.1918. god; broj 674.„Cijenik mesa za Dubrovnik“ (govegje, brav-lje, teletina, janjetina, prasetina, loj).„P.C.H.“ od 6.4.1918. god; broj 677.„Poskupio šećer“.„P.C.H.“ od 13.4.1918. god; broj 678.„Kruh“. Od 11. ovog mjeseca mijesi se uDubrovniku kruh od 80% pšeničnog i 20%kukuruznog brašna. Cijena 94 pare (za) kg.Dnevni obrok ostaje isti. Svaka pojedinaporcija zapada 15 para; „Konac od aloe“.Mjesna Trgovačko-obrtnička komora, os-obito da dogje u susret siromašnijemupučanstvu, u prvom redu šavcima i švelja-ma, odlučila je da uvede u Dubrovnikuproizvodnju konca od aole (kod nas zvane„smokve indijane“) od koje je konac posvečvrst i dobar za radnju, a uz to sasvim jeft-in; „Gojenje kunelja (kuneja)“. Već u prvojgodini rata u našem su gradu od upućenihosoba bile podastrte upute i učinjeni shod-ni prijedlozi, da bi se na kojem obližnjemzgodnom otoku uvelo gojenje kunića. Ovajumjesni prijedlog više smo puta zagovara-li, predočujući opću korist, ali i to, kaonažalost mnogo važnih pitanja u Dubrovni-ku, ostade na samim riječima i – na papiru!(...); „Smokve i rogači“. Cijena je smokva-ma i rogačima porasla do nevjerojatnosti.Smokve se prodaju po 1500 do 2000 K zaq., a rogači preko 1000 kruna q. (...) Zabuduću ljetinu treba raditi drugčije. Moj jesavjet (iz pera g. I. C. Vukuća) narodu bio:ne prodavaj smokve i rogače za nikakavnovac! (...). U rubrici „sitne vijesti“ piše:namjesništvo je stavilo pod zapor (zabranu)sve zalihe suhih smokava i rogača u našojpokrajini.„P.C.H.“ od 20.4.1918. god; broj 679.„Naredba glede štednje rasvjete“ imaju sekafane, pivare, restauracije i bars (barovi)zatvoriti na 11 sati u večer, a gostione,krčme i namalične prodaje (maloprodaja)ili točenje vina na 9 sati u večer.„P.C.H.“ od 27.4.1918. god; broj 680.„Legitimacije za duhan“ i to jedino muškimpušačima koji su navršili 18-tu godinu živo-ta. Izdavat će se za cijeli mjesec najedan-put jedna stanovita količina duhana; „Pazitena bolesti krumpira“.

Nastavlja se

Priredio:Damir Račić

43GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

NA ODJELU ZA UMJETNOST I RESTAURACIJU

Gost predavač s prestižnog InstitutaOpificio delle Pietre Dure iz FirencePeter Hans Stiberc, stručnjak zarestauraciju polikromiranihdrvenih skulptura firentinskogInstituta Opificio delle PietreDure, boravio je na Odjelu zaumjetnost i restauraciju od 15.do 19. listopada. U nizu zanim-ljivih predavanja studente je up-oznao sa skulpturalnom bašti-nom centralne Italije s osobitimnaglaskom na specifičnosti te-hnologija izrade i izazovimakonzervatorsko-restauratorskihzahvata. Na javnom predavan-ju organiziranom 16. listopada

2018. u Dvorani Pape Ivana Pavla II. održaoje predavanje Donatello’s Magdalen andSaint Gerome sculptures, both carved andmodelled. Conservation treatment and com-putertomographic analysis of a unique com-bination of tehniques. Opificio delle PietreDure danas je Institut talijanskog Ministar-stva za zaštitu kulturnih dobara koji je 1588.osnovao Ferdinando I. Medici. Iako osno-van kao radionica za obradu poludragogkamenja, početkom 20. stoljeća postao jejedna od prvih javnih ustanova u svijetu kojase bavi konzervacijom i restauracijom kul-turnih dobara. Institut danas obuhvaća res-tauratorske radionice za restauracijudrvenih polikromiranih skulptura, tapiseri-ja i tepiha, drevnih brončanih skulptura ioružja, zidnog slikarstva, crteža i grafike,kamene plastike, Pietre dure intarzija upoludragom kamenu, nakita, štafelajnogslikarstva, keramike i tekstila.

U POVODU 15. OBLJETNICE RADA

Sveučilište proslavilo DiesAcademicus, Dan Sveučilišta

amar Riviera Priznanje je preuzela Marilka Tovarac, članUprave Vicenco Jerković u ime Atlantske plovidbe i direk-torica općih poslova Paula Krmek u ime Zračne luke Du-brovnik. Nagrađeni su i udruga Erasmus Student NetworkDubrovnik a Priznanje je primila predsjednica Anja Nagy,te UNIDU radio čije je Priznanje preuzeo glavni urednik AlenRoki.Ovom prigodom dodijeljene su i Rektorove nagrade na-jboljim studentima na Sveučilištu u Dubrovniku u akadem-skoj 2017./2018. godini. Rektorove nagrade dobili su: AnaSršen, s prosječnom ocjenom 4,94 na studiju Financijskimenadžment, Katarina Gnječ, s prosječnom ocjenom 4,89na studiju Poslovna ekonomija, smjer Marketing, ElenaMatana, dobitnica Rektorove nagrade, s prosječnom ocjen-om 4,89 na studiju Poslovna ekonomija, smjer Marketing,Antonela Đurić, dobitnica Rektorove nagrade za najboljiuspjeh na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo, s prosječn-om ocjenom 4,96 na studiju Poslovno računarstvo, SanjaGrđan, dobitnica Rektorove nagrade za najbolji uspjeh naOdjelu za akvakulturu, s prosječnom ocjenom 5,0 na studi-ju Marikultura, Mislav Ćimić, s prosječnom ocjenom 5,0 nastudiju Mediji, Marko Roško, s prosječnom ocjenom 5,0 nastudiju Odnosi s javnostima, Luka Pleša, s prosječnomocjenom 5,0 na studiju Odnosi s javnostima. Anja Vlašić,dobitnica Rektorove nagrade za najbolji uspjeh na studijuPovijest Jadrana i Mediterana, s prosječnom ocjenom 4,02.U zabavnom dijelu programa nastupila je Klapa Kaše.

Sveučilište u Dubrovniku obilježiloje Dies Academicus, Dan Sveučiliš-ta u Dubrovniku u povodu 15. obl-jetnice rada, 19. listopada 2018.,svečanom sjednicom Senata upril-ičenom u sveučilišnom Kampusu.Uvodno su nazočne pozdraviliizaslanik predsjednika Hrvatskogsabora i predsjednika Vlade RH,gradonačelnik Grada DubrovnikaMato Franković, ministrica znanostii obrazovanja prof. dr. sc. BlaženkaDivjak, zamjenica župana ŽaklinaMarević, dubrovački biskup mons.Mate Uzinić i predsjednica Rektor-skog zbora visokih učilišta Repub-like Hrvatske prof. dr. sc. DijanaVican. Uzvanicima se zatim obra-tio rektor Sveučilišta u Dubrovnikuprof. dr. sc. Nikša Burum, a njegovgovor može se pročitati ovdje.Pozdravnim govorima laureati i uz-

vanici čestitali su Sveučilištu 15. obl-jetnicu, istaknuli njegovu važnost zalokalnu, regionalnu ali i nacionalnuzajednicu te zaželjeli puno uspje-ha u budućem radu.Odlukom Senata Sveučilišta u Du-brovniku, donesenoj na 151. sjed-nici, održanoj 28. rujna 2018., u pri-godi obilježavanja petnaeste obljet-nice rada Sveučilišta u Dubrovniku,za osobit doprinos radu i razvitkuSveučilišta, dodijelila su se priznan-ja.Priznanje za Ministarstvo znanosti iobrazovanja preuzela je ministricaznanosti i obrazovanja prof. dr. sc.Blaženka Divjak. Zamjenica župa-na Žaklina Marević primila jePriznanje za Županiju Dubrovačko-neretvansku a gradonačelnik Gra-da Dubrovnika Mato Franković zaGrad Dubrovnik. U ime tvrtke Val-

44 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

FELJTON 250

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik- tur is t in fo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkogturizma (1898. - 2018.)“ (12)turizma (1898. - 2018.)“ (12)turizma (1898. - 2018.)“ (12)turizma (1898. - 2018.)“ (12)turizma (1898. - 2018.)“ (12)Prvi svjetski rat razorio jegolema materijalna do-bra te izazvao mnogedruštvene potrese ipromjene, kako u Euro-pi, tako i na ovim prostori-ma. Dolazi do, relativno,brzog oporavka na svim

poljima društvenih i gospodarskih djelat-nosti, pa tako i u turizmu. To se posebnoodnosilo na Dubrovnik koji je odmah shva-tio da je turizam, odnosno ugostiteljstvo,jedna od njegovih budućih strateških gos-podarskih grana.U ratu Dubrovnik nije pretrpio oštećenjate se relativno brzo oporavio. Već 1919. g.počela se poboljšavati opća ekonomskasituacija u Evropi tako da su turisti već tegodine u znatnijem broju počeli dolaziti naovo područje. Osnivaju se razna društva ameđu njima je i DUB.U daljnjem tekstu opisat ćemoaktivnost Društva DUB u pisanjuIva Perića od osnivanja do dan-ašnjih dana. Na kraju spomenutćemo i pravilnik društva te važnijegodine u radu ovog društva.1. Osnivanje društva DUBO osnivanju DUB-a pisao je IvoPerić u svojoj knjizi „Razvitak tur-izma u Dubrovniku i okolici“ pa

njegov tekst prenosim ucijelosti.Nastavak rađa Društvaza promicanje interesa

Dubrovnika pod imenom»Dub« poslije Prvog

svjetskog rataDruštvo za promicanje inter-esa Dubrovnika, kako pišeIvo Perić, nije radilo tikomPrvog svjetskog rata, a nititijekom prve dvije poratnegodine. Važnost postojanjai djelovanja takvog društvanametala je potrebu da seono obnovi i nastavi radom.Zbog toga je potkraj veljače1921. sazvan sastanak zain-teresiranih građana, koji suna tom sastanku zaključili da’ se Društvo zapromicanje interesa Dubrovnika obnovi i iz-

abrali su njegovu privre-menu upravu. Nedugo po-tom, 9. III 1921, održana jeskupština Društva, na kojojje zaključeno da se ono re-organizira na temelju novihpravila i da se nazove»Dub«.Ime »dub« (hrast) uzeto jekao simbol stasanja, čvr-stoće i dugovječnosti. Ima-

la se pri tom u vidu i činjenica da je i Du-brovnik dobio svoje ime po okolnoj dubravi,u kojoj su rasli jaki, „ponosni“ dubovi. Pravi-la »Duba - društva za razvitak Dubrovnika iokolice« potvrdila je Pokrajinska vlada zaDalmaciju u Splitu 28. V 1921. Sjedište»Duba« bilo je u Dubrovniku.Društvo je imalo sljedeće zadatke:a) okupljanje stanovnika dubrovačke oblas-ti, Dubrovčana i prijatelja Dubrovnika u Kral-jevini Jugoslaviji i tuđini, da se zainteresira-ju za napredak Dubrovnika i okolice;b) promicanje industrije stranaca;

c) uređenje saobraćajnih sredstavasa pozadinom i preko mora;d) razvijanje, uzdržavanje i nadziran-je puteva, vodovoda i rasvjete;e) pošumljavanje okolice, uređivanjeparkova, nasada, šetališta, zabaviš-ta;f) poticanje na gradnju stanova, vil-la, hotela, kupališta, igrališta;g) nadziranje građevne estetike ihigijene ulica i grada;h) osnivanje čitaonica, biblioteka,muzeja, kazališta umjetničkihatelijera, izložbenih paviljona;i) populariziranje prirodnih ljepota istarina dubrovačkih publikacijama islikama;j) unapređenje domaćeg a naročitoumjetničkog obrta;k) surađivanje sa općinskim idržavnim vlastima, sa domaćim istranim društvima na polju kulturn-og, ekonomskog i socijalnog pre-poroda pučanstva dubrovačkeoblasti«.

Ptičji vrt postavilo je Društvo DUB u parku Gradac

Društvo DUB brinulo se oko svih kupališta u Dubrovniku

45GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

U HRVATSKOJ MATICI ISELJENIKA PODRUŽNICA DUBROVNIKODRŽANO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

„4 otoka / 4 mjesta / 4 recepta” i„4 otoka / 4 mjesta / 4 recepta” i„4 otoka / 4 mjesta / 4 recepta” i„4 otoka / 4 mjesta / 4 recepta” i„4 otoka / 4 mjesta / 4 recepta” inajava 7. Dana blatske lumblijenajava 7. Dana blatske lumblijenajava 7. Dana blatske lumblijenajava 7. Dana blatske lumblijenajava 7. Dana blatske lumblije

U podružnici Hrvatskematice iseljenika uDubrovniku progra-mom predstavljanjemprojekta „4otoka / 4mjesta / 4 recepta” inajavom programa 7.Dana blatske lumblijei službeno je 17. listo-pada započeo ovogo-

dišnji program 7. Dani blatske lumblije, manifestacije koja se većtradicionalno odvija u drugoj polovici listopada u Blatu, a sve ucilju promicanja i očuvanja blatske lumblije.Ovogodišnji program službeno je započeo predstavljanjem u Du-brovniku gdje se predstavio projekt 4 otoka / 4 mjesta / 4 receptakoji je započeo u prosincu prošle godine sa predstavljanjem uHrvatskom pomorskom muzeju prilikom predstavljanja i otvaran-ja Virtualnog muzeja iseljeništva i radionicama na učilištu Aspira /studij gastronomije.Nakon pozdravne riječi Maje Mozare ( HMI Dubrovnik) novi pro-jekt „4otoka / 4mjesta / 4 recepta”predstavila je IvanaSardelić (Blatskifižuli ustanova u kul-turi), a Maja Šepa-rović (Turističkazajednica općineBlato) predstavila jeprogram 7. Danablatske lumblije čijisu posebni gosti ovu godinu predstavnici „4 otoka / 4 mjesta / 4recepta” koji će od 26.- 27. listopada sudjelovati u radionicamaizrade starogrojskog paprenjaka i viške pogače, predstavljanjueko-etno sela Dol i torte hrapoćuše te će se zajedno predstaviti nazavršnoj manifestaciji 27. listopada kada će se upriličiti izložba,degustacija i proglašenje najbolje blatske lumblije i varenika. Uznavedeno prezentirati će se ponuda i degustacija autohtonihblatskih likera, specijalnih likera te ostalih vrsnih proizvoda obitel-jskih poljoprivrednih gospodarstava.Po završetku predstavljanja upućen je poziv svima da dođu u Bla-to i posjete bogat program 7. Dana blatske lumblije gdje mogusudjelovati u radionicama, predstavljanjima i degustacijama.„...jer Blatska lumblija nije samo kolač, ona je cijela jedna pričakoja govori o tradicionalnom načinu otočkog življenja, okružju inačinu života, a uza se veže romantičnu ljubavnu priču.”Projekt “4 otoka / 4 mjesta / 4 recepta” povezuje četiri iseljeničkaotoka i njihova četiri mjesta ( Korčula - Blato, Hvar - Stari Grad,Brač - Dol, Vis - Vis) preko njihovih tradicionalnih recepata (blats-ka lumblija, starogrojski paprenjak, torta hrapoćuša dol i viškapogača).Navedeni recepti imaju dugu tradiciju izrade u navedenim mjesti-ma i dio su baštine mjesta iz koje su odlazili, a na navedenimpodručjima se rade stotinama godinama tako da je neosporno zazaključiti da su u svim doseljeničkim valovima bili prisutni u trenu-cima migracija.Gastronomija i autohtoni, tradicionalni kolači dio su povijesti kojimože povezati Dalmaciju, naše otoke i naše iseljeništvo. Iseljeni-ke iz područja Dalmacije u većem broju slučajeva povezuje jednatragična okolnost, a to je da su se u većini slučajeva iseljavali izneimaštine i skoro pa da se može reći potrebe za preživljavanjem.U tim vremenima velike neimaštine kada su materijalna dobra bilanedostupna za ponijeti jedino što im je preostalo ponijeti u nep-oznati daleki svijet bili su okusi, mirisi i uspomene na svoj rodnikraj. Pa je tako velik dio njih i ponio i uspomene na jela koji su ihvraćali u djetinjstvo i u mjesta u kojima su odrasla.

U ŽUPI SV. MARIJE MAGDALENE U MANDALJENI

Sastanak dekanata Dubrovnik 2Sastanak dekanata Dubrovnik 2Sastanak dekanata Dubrovnik 2Sastanak dekanata Dubrovnik 2Sastanak dekanata Dubrovnik 2

Dekanatski sastanak dekanata Dubrovnik 2 održan je u župisv. Marije Magdalene u Mandaljeni u srijedu, 24. listopada podpredsjedanjem dekana don Ivice Pervana. U duhovnom dijelusastanka klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom užupnoj crkvi predvodio je domaći župnik don Vilim Petrović,dok su u radnom dijelu svećenici razgovarali o različitim pasto-ralnim planovima u svojim župama kao i na području ovog de-kanata. A.T. / Foto: fra Drago Ljevar

EKO OMBLIĆI

RadioniceRadioniceRadioniceRadioniceRadioniceU Eko centru u Mokošici u okviru Tjedna jabuka od 15. do 21.10.održane su tri radionice u nekoliko popodneva na temu Jabuka -kraljica voća. Prva radionica je bila edukativna zašto je jabukuvažno jesti, druga a je bila likovna kada su svi mogli crtati po svomizboru jabuku te napisati svoju eko- poruku o jabuci. Treća radi-onica je bila na Osojniku u sklopu Good Food Festivala kada sudjeca mogla sudjelovati (jedan naš Eko Omblić se odvažio razv-lačiti tijesto) na radionici izrade domaćeg štrudela od jabuka.

Voditeljica radionica u Eko centru: Jadranka Šimunović

46 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

OGRANAK MATICE HRVATSKE U DUBROVNIKU

Predavanje o Ernestu KatićuPredavanje o Ernestu KatićuPredavanje o Ernestu KatićuPredavanje o Ernestu KatićuPredavanje o Ernestu KatićuOgranak Matice hrvatske u Du-brovniku priredio je predavanjekoje je u ponedjeljak, 22. listopa-da, u Čitaonici Narodne knjižniceGrad, održala dr. sc. HelenaBrautović s naslovom „Dramskisvijet Ernesta Katića’’.Ernest Katić (1883.-1955.) istak-nuti je dubrovački književnik, pub-licist i dramski pisac, a nadasveistinski zaljubljenik u dubrovačkuprošlost i njezinu tradiciju. Nakonzavršene gimnazije u Dubrovniku, upisuje studij pra-va u Grazu gdje 1907. stječe doktorat, te se opet usvoj rodni grad vraća 1920.g u kojem otvara odvjet-nički ured. Svojim književnim radom počeo se bavitiveć u gimnazijskim danima, a svoj prvi veliki uspjehpostigao je dramom ‘’Jakobinka’’ koja je premijernoizvedena 1914. u HNK-u u Zagrebu. Ostaje zamijećeni po drugim dramama: ‘’Vlastela u bjegstvu’’, ‘’Im-berak’’, ‘’Ljubav na Prijekome’’, te najintrigantnijimdjelom posvećeno pjesnikinji Cvijeti Zuzorić. ErnestKatić bio je predsjednik dubrovačkog ogranka Mati-ce hrvatske u Dubrovniku 1937., članom Uprave zak-lade Blaga djela, član gradskog Uresnog povjeren-stva, društva DUB, te suorganizator povijesnog 11.kongresa PEN-a.

TEATAR BURSA

Glumice II. kategorijeGlumice II. kategorijeGlumice II. kategorijeGlumice II. kategorijeGlumice II. kategorijePredstava “Glumice II. kategorije” zaigratće u Teatru Bursa 26. i 27. listopada spočetkom u 20 sati. Riječ je o komaduu režiji Srđane Šimunović prema tekstuIva Vojnovića, Davora Mojaša i same re-dateljice Šimunović.Autorski projekt “Glumice II. kategorije’’,pisan je ženskom rukom za žene, i pos-većen je svim glumicama svijeta, svimženama koje u ovim teškim vremenima

uspijevaju pronaći sreću na daska-ma koje život znače. Tema ove pred-stave je “što se događa na dan prem-ijere u garderobi“, u prostoru potpuneprivatnosti. Igraju: Izmira BrautovićMima, Nika Lasić & Srđana Šimu-nović.Gledateljima omogućavamo otvaran-je svijeta koji je uvijek skriven iza bar-šunaste zavjese... Taj skriveni svijetkoji u sebi sadrži borbu s tremom,životne probleme izvođača koji utječuna samu izvedbu. Kreativni proces

stvaranja te individualnu moćsvake glumice da se nosi sasvojim “demonima”. Unutarsamog teksta nalazimo frag-mente tekstova velikih dra-matičara, za koje su ove triumjetnice/glumice/autoriceposebno vezane (Vojnović iMojaš). Ovaj autorski projektje i “spa tretman’’.Glumice u ovom projektugeneracijski su domino efektprirodnih nasljednica i pre-thodnica u svakom pogleduodnosno kako bi Vojnović tosročio “čuvarice - mučenice”.

S. Šimunović

MJESEC HRVATSKE KNJIGE

Predavanje o župskom i konavoskomPredavanje o župskom i konavoskomPredavanje o župskom i konavoskomPredavanje o župskom i konavoskomPredavanje o župskom i konavoskomglagoljskom natpisuglagoljskom natpisuglagoljskom natpisuglagoljskom natpisuglagoljskom natpisuU okviru programa Mjeseca hrvatske knjige dr. sc. Marica Čunčić održat ćepredavanje „Dva glagoljska natpisa iz 11. st.: Natpis Župe dubrovačke iKonavoski natpis“ u četvrtak, 25. listopada u 19 sati u Znanstvenoj knjižnici.Dva glagoljska natpisa u najjužnijoj Hrvatskoj starija od Baščanske pločepotvrđuju hrvatsku prisutnost, pismenost, crkvenost i graditeljstvo u 11. st. uKonavlima. Konavoski natpis na bijelom mramoru pisan je najstarijim tipomglagoljice. Natpis Župe dubrovačke na crijepu najveći je tekst nekog glagol-jskog natpisa iz 11. st. Već više od dva desetljeća od 15. listopada do 15.studenoga održava se Mjesec hrvatske knjige. Glavna tema ovogodišnjemanifestacije je Baš baština, a odvija se pod motom (U)čitaj nasljeđe! pričemu je osnovni motiv glagoljica kao posebnost hrvatske baštine, naciona-lnog i kulturnog identiteta.

DLJI I CABOGA STIFTUNG

Veliki pljesak za DubrovačkiVeliki pljesak za DubrovačkiVeliki pljesak za DubrovačkiVeliki pljesak za DubrovačkiVeliki pljesak za Dubrovačkipuhački kvintet i Stefani Grbićpuhački kvintet i Stefani Grbićpuhački kvintet i Stefani Grbićpuhački kvintet i Stefani Grbićpuhački kvintet i Stefani GrbićU nastavku suradnje Dubrovačkih ljetnih igara i zakladeCaboga Stiftung, 23. listopada je, pred domaćom i in-ozemnom publikom u ljetnikovcu Bunić Kaboga, nastu-pio Dubrovački puhački kvintet uz gošću Stefani Grbić.Dubrovački glazbenici - flautistica Đive Franetović Kušelj,oboistica Martina Hrćan, klarinetist Stijepo Medo, fago-tist Matija Novaković i hornist Toni Kursar, u pratnji pi-janistice Stefani Grbić, ovom su prigodom izveli Diverti-mento br. 1 „Chorale St. Antoni“ u B-duru Franza Jose-fa Haydna, Kvintet za glasovir i puhače u Es-duru, op.16 Ludwiga van Beethovena te Stare mađarske ples-ove Ferenca Farkasa. Izvedba glazbenika nagrađena jevelikim pljeskom pa je publika imala priliku uživati i uglazbenom dodatku. Idući program koji Dubrovačke ljet-ne igre u suradnji sa zakladom Caboga Stiftung orga-niziraju u ljetnikovcu Bunić Kaboga je koncert za djecuKarneval životinja 25. studenog, za što će ulaz, uz ranijepreuzimanje ulaznica, također biti besplatan. U sklopuDubrovačkog zimskog festivala publiku očekuju pri-godne radionice za djecu te božićni koncert Du-brovačkog komornog zbora, 23. prosinca. Karla Labaš

MJESEC HRVATSKE KNJIGE

Kako iz nezanimljivog teksta uraditi poezijuKako iz nezanimljivog teksta uraditi poezijuKako iz nezanimljivog teksta uraditi poezijuKako iz nezanimljivog teksta uraditi poezijuKako iz nezanimljivog teksta uraditi poezijuU sklopu programa Mjeseca hrvatske knjige, putopjesnikinja Maja Klarić održalaje predavanje o poeziji i radionicu „Blackout“ poezije u utorak, 23. listopada, uČitaonici Narodne knjižnice Grad. Klarić je strastvena hodačica i svjetska putni-ca koja poeziju pronalazi „svud oko nas“ svoje je predavanje započela kratkimpregledom povijesti poezije dotaknuvši se nekih ključnih trenutaka njenog raz-voja. Od početaka kada se prenosila usmenom predajom i uglavnom izvodilauz glazbu i ples pamteći važne momente života zajednice, preko zapisa u egi-patskim piramidama, pa sve do današnjih dana.Maja Klarić dotakla se i prvog pravog putopjesnika Blaisea Cendrarsa, švicars-ko-francuskog autora, kojemu nije bila strana ni eksperimentalna poezija i kojije u suradnji sa Soniom Delaunay, francuskom umjetnicom ukrajinskog podri-jetla, objavio poemu „Transibirska proza ili mala Jeanne od Francuske“, zanim-ljivu zbog neobičnog grafičkog rješenja u obliku deplijana dugačkog dva me-tra. Uvodno predavanje Klarić je zaključila zanimljivim suvremenim pjesničkimpojavama, svojevrsnim produktima pojave društvenih mreža. U konkretnomprimjeru „Instagrama“, kao što su kanadska pjesnikinja indijskog podrijetla RupiKaur ili tajnoviti autor „Atticus“. Zanimljiv je podatak da pjesnikinja Rupi Kaur, uova prozna vremena, na svojim pjesničkim večerima zna okupiti i do 200 tisućaljudi, što je za život poezije izuzetno važan, do sada nezabilježen trenutak. Na-kon priče o povijesti poezije, Maja Klarić pozvala je okupljene na aktivno sud-

jelovanje u maloj kreativnoj radionici pisanja koja se temel-ji na tzv. „Blackout“ poeziji. Ona je namijenjena svima, bezobzira na uzrast ili afinitete prema pisanju. Nakon počet-nog zazora, publika se predala kreativnom stvaranju pret-varavši savjete o ljepoti, političke feljtone, kuharske recepte,biografske članke i horoskope u stihove, poeziju i sliko-pjesme koje će možda pokloniti, a možda zadržati i ukra-sili svoj osobni prostor.Kako i sama pjesnikinja dok piše prolazi sličan procestražeći i spajajući riječi, radionica stvaranja poezije od go-tovih tekstova ne razlikuje se odviše od istinskog kreativnogpisanja. Možda će na radionici Maje Klarić neki samozata-jni pjesnik dobiti svoj prvi poticaj za igru riječi bez gotovogtekstovnog predloška, koja će ga proslaviti.

47GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

Priredio: Nikša Violić

ŽUPSKA BAŠTINA

Crkva sv. Ilara u MlinimaCrkva sv. Ilara u MlinimaCrkva sv. Ilara u MlinimaCrkva sv. Ilara u MlinimaCrkva sv. Ilara u MlinimaNa najstarijem lokalitetu u Mlinima je župnacrkva sv. Ilara „sancti Hiylacrioni“. U starimkronikama spominje se već 1164.g. i grobljeuz nju. Život sv. Ilara opisao je sv. Jeronimkoji navodi da je sv. Ilar bio pustinjak i svetac.Porijeklom iz Palestine.Prema staroj legendi, na ovim prostorimaharao je zmaj koji je boravio u cavtatskoj špil-ji Šipun. Taj zmaj je stanovništvu nanosio zlo, pa su molili sv.Ilara da ih oslobodi naopasnog zmaja. I sv. Ilar je pošao unavedenu špilju u Cavtatu i snagom Božje volje naredio je zmajuda pođe s njim. Podigao je ruku i učinio put kroz more, pa jepo suhu preveo zmaja u Mline. Tražio je od stanovnika da naobali u Mlinima naprave veliku lomaču na kojoj je spalio zma-ja.I tako je sv. Ilar oslobodio ovaj kraj od poganstva i pokrstio Ilireu IV. st. (Prema legendi sv. Ilar je na prostoru današnjeg Bon-inova, u IV.st. snagom Božje volje zaustavio silni cunami i natom mjestu zabio u zemlju tri križa. To su bili najstariji spomen-ci kršćanstva na našem prostoru i na tom mjestu Dubrovčanisu sagradili tri crkve: sv. Ilara, Đurđa i Klementa. Kasnije, polov-inom prošlog stoljeća, pok. dum Pero Vuletić i župa sv. Petragrade novu crkvu posvećenu sv. Petru koja danas krasi ovajpredio Boninova).U Mlinima na mjestu gdje je sv. Ilar spalio ogromnog zmajapoganstva, u njegovu čast izgrađena je crkva i on postajenebeski zaštitnik Mlina. Crkva je teško stradala u Velikom po-tresu 1667. g. i na njenim ruševinama je 1683.g. podignutadanašnja, barokna crkva. Ponovo je bila oštećena u potresima1823. 1824. i 1979.g. nakon čega je slijedila obnova. Sakristijaje nadograđena polovinom prošlog stoljeća i u njoj se nalaziveliko gotičko raspelo iz 15.st., zlatna pokaznica iz 1625.g.Pobočna kapela je iz 1874.g. sa oslikanim zidovima - rad slika-ra Bruna S. Grilla, koji krase ovu staru crkvu. Zvonik je sagrađen1934.g.Na zvoniku je zvono na kojem je natpis posvećen sv. Ilaru:„Napominjem narodu sv. Ilare da si zmaja poganstva ovdjeuništio“. Župa sv. Ilara u Mlinima odvojila se 1449.g. od mat-ične župe u Mandaljeni. Do tada je u župi bilo 215 kuća. Starematične knjige propale su 1806.g. u haranju Crnogorske i Ruskevojske kroz Župu, kao i župna kuća koja se nalazila ispod crkveprema moru. Uz plažu u Mlinima je stara crkvica sv. Roka iz15.st. U njenoj blizini, na rječici Zavrelje je stari most, i visokiplatan s raskošnom krošnjom, posađen 1743.g. Vlastelin MihoBunić posjedovao je u Mlinima dvije ladanjsko stambene kućesa zemljišnim posjedima.

MJESEC HRVATSKE KNJIGE

Ljubavi, ljepote, mora i nebaLjubavi, ljepote, mora i nebaLjubavi, ljepote, mora i nebaLjubavi, ljepote, mora i nebaLjubavi, ljepote, mora i nebaU okviru programa Mjeseca hrvatske knjige 2018. u srijedu,17 listopada, u Čitaonici Narodne knjižnice Gradpredstavljen je roman Dubravke Oraić Tolić „Doživljaji KarlaMaloga“

Dubravku Oraić Tolić, poznatijukao autoricu kultnih knjiga i esejaiz književnosti i kulture („Teorijacitatnosti“, „Muška moderna i žen-ska postmoderna“, „Akademskopismo“, „Čitanja Matoša“, „Petoevanđelje“…), na pisanje ovogneobičnog i naslovom višezn-ačnog romana pisanog u oblikuelektroničkih pisama koja glavnijunak uz pomoć bake šalje svojimčitateljicama i čitateljima, potakn-uo je sretan obiteljski događaj -rođenje unuka Karla. Kombinira-jući umjetnički postupak očuđen-ja i estetiku banalnosti, autorica ješirokoj publici ponudila epistolar-ni roman s elementima auto-biografije u kojem svakodnevicu,Karlov rodni Zagreb, Biograd iZagorje koje posjećuje s didomBendžom i bakom Dubravkomkao i suvremenu kulturu može

doživjeti kroz čudan spoj dječjenevinosti te odraslog humora iširokog kulturnog znanja. Iako lik-ovnom opremom, pa i samimnaslovom, knjiga možda upućujena dječju književnost, riječ je o ro-manu prepunom jezičnih, zvuk-ovnih i asocijativnih igara, namijen-jenom odraslima i to u prvom reduonima koji su možda zaboravili daje svijet prepun predivnih stvari nakoje treba obratiti pozornost te danam, rečeno riječima Karla Mal-oga, za sreću ne treba više „doliljubavi, ljepote, mora i neba“.Papirnatog Karla Maloga, inačestrastvenog pobornika tzv. stvar-nosne književnosti, oživotvorio jeKarlo Šarenac, učenik 8. razredaOŠ Lapad, koji je svojim interpre-tativnim čitanjem osvojio kako sim-patije publike tako i svojih fiktivnihdjeda i bake.

PREDAVANJE SLAVICE STOJAN U KNEŽEVU DVORU

Pirna drama u DubrovnikuPirna drama u DubrovnikuPirna drama u DubrovnikuPirna drama u DubrovnikuPirna drama u DubrovnikuProf. dr.sc. Slavica Stojan održat će zanimljivo pre-davanje o pirnoj drami u Dubrovniku, 26. listopada uGlazbenoj dvorani Kneževa dvora s početkom u 18.30sati.Postoji duga i bogata tradicija povezanosti književnostii događaja vjenčanja. Stari Grci su smislili pjesničkuformu koju su nazvali epitalamij. Formu su populariz-irali rimski pjesnici poput Ovidija, Katula i Klaudija, azaživjela je u vrijeme renesanse novim životom i mod-ificiranijim formama.„Promotrimo li stariju hrvatsku književnost očito je dase pod veliki broj dramskih djela može podvući na-

zivnik pirnog stvaralaštva. Za neke je povijesne drame povijesno potvrđeno dasu bile prikazane na nečijoj svadbi, za neke tek slutimo da su to bile, a postojei one drame koje su inspirirane nekim pirom kao stvarnim događajem.“- istaknulaje prof. Stojan.Pirna drama u Dubrovniku iskazuje raguzeanski identitet naglašavajući sedamtemeljnih postavki odnosno općih mjesta na kojima te drame počivaju: protiv-ljenje ženidbama “ne sličnim” i zauzimanje za doktrinu korta supra korti, nag-lašena erotiziranost, pa čak i opscenost, glazbena pratnja (trublje i bubnjevi),pjesma zahvalnica bogu Himeneju (zaštitniku prve bračne noći), fenomen dram-ske robinje, kao i pohvala slobodi, miru, Gradu i dubrovačkoj vlasteli.Ovo predavanje je drugo u sklopu zajedničkog edukativnog projekta Du-brovačkih muzeja i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku pokre-nutog prošle godine s ciljem da se dodatno obrazuje zajednica i potakne je sena veću odgovornost prema kulturno-povijesnom naslijeđu koje se baštini zah-valjujući Dubrovačkoj Republici.

48 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT MEĐUNARODNI JUDO TURNIR TROFEJ NIKŠIĆA

7 medalja za Judo klub Dubrovnik7 medalja za Judo klub Dubrovnik7 medalja za Judo klub Dubrovnik7 medalja za Judo klub Dubrovnik7 medalja za Judo klub DubrovnikJudo klub Dubrovnik je u subotu 20.10. nastupio sa 14 natjecatelja na 10. međunarodn-om judo turniru „Trofej Nikšića“ i osvojio 7 medalja. U jakoj međunarodnoj konkurenciji s350 natjecatelja, članovi Judo kluba Dubrovnik još su jednom ostvarili odlične rezultate.Srebrne medalje su osvojili Vlaho Lujo, Stipe Prčan, Antonio Milutinović i Ivan Nović.Brončani su Bruno Bencek, Šime Buterin i Marko Đanović. Nadomak medalji s osvojenim5.mjestom su bili Mario Lonco i Ivan Čuić a još su nastupili Marin Perger Milutinović, LukaIvanković, Patrik Kajinić i Filip Matušan.

STOLNI TENIS - HEP SUPERLIGA

Libertas Marinkolor - Mladost 4:0Libertas Marinkolor - Mladost 4:0Libertas Marinkolor - Mladost 4:0Libertas Marinkolor - Mladost 4:0Libertas Marinkolor - Mladost 4:0Samo 47 minuta igre trajao je susret 3. kola HEP Superlige gdje su Pituri ekspresno uGospinom polju dobili novake u ligi - momčad Mladosti iz Petrinje 4:0. Tomislav Japec -Antonio Glec 1:0 (11:2; 11:3; 11:2); Miho Simović - Alen Anušić 2:0 (11:3; 11:4; 11:6);Neven Juzbašić - Robert Ramuščak 3:0 (11:1; 11:3; 11:3); Japec/Simović - Anušić/Ra-mušćak 4:0 (11:3; 11:7; 11:4). Sljedeći susret HEP Superlige odigrat će se u subotu, 27.listopada u Varaždinu gdje će Pituri odmjeriti snage sa aktualnim prvakom Hrvatske - STKSC Ronald Ređep. Damir Gleđ

STOLNI TENIS

Adrijan BokaricaAdrijan BokaricaAdrijan BokaricaAdrijan BokaricaAdrijan Bokaricanovi predsjedniknovi predsjedniknovi predsjedniknovi predsjedniknovi predsjednikIzborna skupština Stolnoteniskogsaveza Dubrovačko-neretvanskežupanije održana je u nedjelju,21.listopada. Novi predsjednik Stol-noteniskog saveza Dubrovačko-neretvanske županije je AdrijanBokarica (STK Konavljanin), dok sudopredsjednici Ivica Petković (STKLibertas Marinkolor i Joze Burmas(STK Lučica). Članovi izvršnogodbora su: Marinko Matulović (Lib-ertas Marinkolor), Pepo Deranja(Konavljanin), Ivan Čuljak (Ploče) iRobert Tothorti (Dubrovnik). Tajnikje Dario Petković (LibertasMarinkolor), a predsjednik Nadzor-nog odbora Bajro Sarić.

I. HRVATSKA RUKOMETNA LIGA (Ž)

Treća pobjeda DalmatinkeTreća pobjeda DalmatinkeTreća pobjeda DalmatinkeTreća pobjeda DalmatinkeTreća pobjeda DalmatinkeRukometašice Dalmatinke, na krilima RenateKežić koja je postigla čak 17 pogodaka, pobijedilesu u 5. kolu Prve hrvatske lige u Pločama SesveteAgroproteinku s 25:22 (12:10). Tri pobjede (Zrin-ski, Trešnjevka i Sesvete) i dva poraza (Lokomo-tiva i Podravka) u prvih pet kola su i više negodobar start povratnica u najelitniji razred hrvatskogženskog rukometa. Dalmatinka: Andrijana VlatkaJelčić (3 obrane), Antonija Rotim, Klara Arar, Lu-cija Cvijanović, Lana Jara (2), Anđela Zelić (1),Ema Barbir, Renata Kežić (17), Petra Marinović(5 obrana), Magdalena Žderić (3), Marija Radoš

(1), Josipa Oršulić, Matea Krilić, IvaŽderić, Anamarija Nikolac i AndreaKlarić (1). Trener: Ivan Jerković.Ostali rezultati 5.kola: Bjelovar - Zamet27:18, Koka - Osijek 29:24, Umag -Podravka (odgođeno), Murvica -Lokomotiva 16:27, Split - Trešnjevka(odgođeno).Poredak: Podravka i Lokomotiva po10, Sesvete, Bjelovar i Dalmatinka po6, Zrinski i Koka po 4, Split 2010 iMurvica po 2, Trešnjevka, zamet,Umag i Osijek bez bodova.U 6. kolu, u subotu, 27. listopada, Dal-matinka je gost Osijeka.

III.HRVATSKA RUKOMETNA LIGA - JUG

Prvi službeni nastupi MokošicePrvi službeni nastupi MokošicePrvi službeni nastupi MokošicePrvi službeni nastupi MokošicePrvi službeni nastupi MokošiceOd ove sezone po prvi put se za prvenstvene bodovenatječu i rukometaši Mokošice. Izgubili su oba susreta nastartu trećeligaškog nadmetanja. U svom prvom susretuizgubili su u Omišu od druge ekipe Hrvatskog dragovolj-ca 35:20 (16:6), a u 2.kolu u Gospinom polju od drugeekipe Solina 30:16 (16:13). Zanimljivo je zabilježiti i da jeprvi prvenstveni pogodak u povijesti Mokošice postigaoDominik Nemedi u Omišu. Protiv Hrvatskog dragovoljcaII igrali su: Marko Prkačin, Nikola Previšić, Nikša Šanje

I. HRVATSKA RUKOMETNA LIGA - JUG

Dubrovnik na vrhuDubrovnik na vrhuDubrovnik na vrhuDubrovnik na vrhuDubrovnik na vrhuI u svom četvrtom ogledu - četvrta pobje-da rukometaša Dubrovnika. Sada su uSolinu bili bolji 28:24. Izabranici SilvijaIvandije su jedina ekipa u četiri prva kolasa stopostotnim učinkom. Srna je sa 7 po-godaka bio prvi strijelac Dubrovnika, Puti-ca je dao 6, Maro Dabelić 4, Hrvoje Lončar-ica i Tomislav Radić po 3, Brnin i Bevandapo 2, te Ivan Dobrić 1. U Solinu su još igra-li: Tomislav Barišić, Luka Morović, MarinoKnez, Anes Avdić i Paolo Bašica. Ostali re-zultati 4.kola: Trogir - Metković Mehanika23:24, Buzet - Karlovac 25:30, Kozala - Ri-bola Kaštela 29:28, Mornar Crikvenica -Split 35:29, Hrvatski Dragovoljac - Biograd29:23. Poredak: Dubrovnik 8, Metković Me-hanika 7, Karlovac i Kozala po 6, Trogir,Ribola Kaštela, Hrvatski Dragovoljac iBuzet po 4, Mornar i Biograd po 2, Solin 1,Split 0. U idućem kolu Dubrovnik dočekujeTrogir. Igrat će se u utorak, 30. listopada.

Pred kolo 2. HrvatskePred kolo 2. HrvatskePred kolo 2. HrvatskePred kolo 2. HrvatskePred kolo 2. Hrvatskestolnoteniske ligestolnoteniske ligestolnoteniske ligestolnoteniske ligestolnoteniske ligeU B dvorani u Gospinom polju u nedjelju, 21.listopa-da, odigrano je pred kolo 2. Hrvatske stolnoteniskelige - Dalmatinska regija, na kojem su se natjecaliklubovi iz Dubrovačko neretvanske županije. Rezul-tati odigranih susreta:Libertas Marinkolor II. - Konavljanin 4:1Lučica - Ploče 4:0Konavljanin - Lučica 4:3Libertas Marinkolor II. - Ploče 4:0Libertas Marinkolor II.- Lučica 4:2Konavljanin - Ploče 4:0.Nastavak natjecanja u 2. Hrvatskoj stolnoteniskoj ligi- Dalmatinska regija je u nedjelju, 4 studenog a, uZadru gdje će 4 stolnoteniska kluba iz Dubrovačkoneretvanske županije županije (Libertas MarinkolorII., Konavljanin, Ploče i Lučica) odmjeriti snage sa eki-pama: Zadar, Šibenik, Vodice, STK Donja Kaštela iSplit II.. Damir Gleđ

(2), Sandro Nemedi (3), Mateo Vučićević (1), Boris Brailo, Ivan Zvono (2),Domagoj Prkačin (1), Petar Vareškić, Karlo Šutalo (3), Stjepan Dedić, Doma-goj Padovan (2), Maroje Zec (2) i Mario Bučić, Dominik Nemedi 4. Treneri:Davor Zec i Ivica Miloslavić. Protiv Solina II igrali su: Marko Prkačin, NikolaPrevišić, Nikša Šanje (1), Sandro Nemedi (2), Boris Brailo, Karlo Šutalo(5), Domagoj Prkačin, Ivan Zvono, Petar Vareškić, Domagoj Padovan (1),Mario Bučić, Mateo Vučićević, Maroje Zec, Stjepan Dedić i Dominik Nem-edi (7). Treneri: Davor Zec i Ivica Miloslavić. Ostali rezultati 2.kola: Metk-ović Mehanika II - Zadar II 28:21, Dubrovnik II - Split II 24:21, HrvatskiDragovoljac II - Biograd II 29:21. Poredak: Hrvatski Dragovoljac II i Solin IIpo 4, Metković Mehanika II, Dubrovnik II, Split II i Biograd II po 2, Zadar IIi Mokošica bez bodova.

TRIGLAV JADRANSKA LIGA

Jug CO izgubio uJug CO izgubio uJug CO izgubio uJug CO izgubio uJug CO izgubio uGružu od MladostiGružu od MladostiGružu od MladostiGružu od MladostiGružu od MladostiIznenađenje u Gružu. U 2.kolu Triglav re-gionalne lige Mladost je pobijedila JugaCO 9:7 (2:2, 1:2, 3:3, 3:0).Jug CO: Popadić (6 obrana), Macan, Fa-tović (2), Lončar (1), Joković, Garcia, Loz-ina, Merkulov (2), Čulina, Kržić, Benić (1),Papanastasiou (1), Vukojević, Žuvela. Tr-ener: Vjeko Kobešćak.Ostali rezultati 2.kola: Šabac - Partizan12:10, POŠK - Mornar BS 8:6, Primorac -Jadran ST 10:12, Crvena Zvezda - JadranHN 6:9.Poredak: Mladost, Jadran ST i Jadran HNpo 6, Jug CO, Mornar BS, Šabac i POŠKpo 3, Partizan, Primorac i Crvena Zvezdabez bodova.U 3.kolu igraju Jadran HN - Jug CO, Mla-dost - Šabac, Mornar - Primorac, Partizan- POŠK, Jadran ST - Crvena Zvezda.

49GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

KLUB AMERIČKOG NOGOMETA DUBROVNIK SHARKS VAS POZIVA:

Dođite, buDođite, buDođite, buDođite, buDođite, budite dio nove i zanimljive pričedite dio nove i zanimljive pričedite dio nove i zanimljive pričedite dio nove i zanimljive pričedite dio nove i zanimljive pričeSharksi pozivaju sve koji su nam se javili, ione koje još nisu, a zainteresirani su zapridružiti se našemu klubu da se jave na091 5209 786, 099 222 3232 ili na info@dubrovniksharks.hr ili u inbox FB stranice.Budite dio nove i zanimljive priče, zaniml-jivog i adrenalinom prepunog sporta. Bu-dite gospari! Klub američkog nogometa Du-brovnik Sharks prima nove članove jerGospari za novu sezonu, a nadaju se i zamnoge nadolazeće, imaju novog glavnog

trenera. Njegovo ime je Corrado di Marti-no, talijanski trener sa iskustvom od preko20 godina igranja i treniranja sporta. Bio jedvaput prvak ruske lige kao obrambenikoordinator i prvak talijanske lige s mnogimdomaćim klubovima. On je preuzeo kormi-lo kluba od 1. listopada, te je ovo izvrsnaprilika za prijem novih članova, kako bizajedno, pod iskusnim vodstvom treneraDi Martina, išli u nove pobjede! Čekamovas! Predsjednik kluba Marko Miletić

BICIKLISTIČKI KLUB KONAVLE

Utrka „Konavle 100 km“Utrka „Konavle 100 km“Utrka „Konavle 100 km“Utrka „Konavle 100 km“Utrka „Konavle 100 km“U sklopu proslave Dana Općine KonavleBiciklistički klub Konavle dana 4. studenoga2018. organizira tradicionalnu sedmu re-kreativnu biciklističku utrku “Konavle 100 km”.Utrka će biti kružnog formata sa startom i cil-jem u Čilipima, a vozit će se cestom kroz Kona-vosko polje (kroz Kraljevu, Pridvorje, Lovornoi Ljutu) do Grude, zatim magistralom od Grude,kroz Čilipe do Zvekovice, te potom kroz Kona-vosko polje do Čilipa.Sudionici će se moći natjecati u tri kategorije ito kategoriji sport (četiri kruga ukupne duljine120 km), u kojoj kategoriji će najbolji natje-catelji dobiti i novčanu nagradu, kategoriji clas-sic (dva kruga ukupne duljine 60 km), te kate-goriji MTB- (jedan krug duljine 30 km). Natje-catelji se u kategorijama sport i classic mogunatjecati isključivo sa cestovnim biciklima, dokje kategorija MTB predviđena samo za bicikles gumama širine 1,9 inča i širim. Mjerenje vre-mena je elektronsko, te će ga na cilju vršitisudac Hrvatskog biciklističkog saveza. Stazanije primjerena za mlađe uzraste, jer promettijekom utrke neće biti zatvoren, pa maloljetni-ci do 16 godina mogu sudjelovati samu u prat-nji, te uz predočenje pisane izjave roditelja ilistaratelja, dok maloljetnici do 18 godine mogusudjelovati bez pratnje uz predočenje izjaveroditelja ili staratelja, a svi sudionici obaveznotijekom cijele utrke moraju nositi zaštitnekacige.Prijave i podjela startnih brojeva će na danutrke biti organizirana u Čilipima ispred Domakulture od 8:30 do 9:45 sati, dok svi zaintere-sirani za utrku mogu prijaviti i na http://www.stoperica.live/races/59 do 3. studenoga2018. u 12:00 sati. Kotizacija za kategorije sporti rekreacija iznosi 120,00 kuna, a za kategorijuMTB 60,00 kuna, dok se uplata može izvršitiopćom uplatnicom do 3. studenog 2018. (pri-likom preuzimanja startnog broja obaveznona uvid donijeti dokaz o uplati), te prije samogstarka prilikom preuzimanja startnog broja.Svim sudionici utrke će prilikom podjele broje-va dobiti promotivnu majicu utrke, biti će imorganizirana okrjepa na Zvekovici i u cilju, bitiće osigurana medicinska i tehnička pomoć,dok će nakon utrke biti organiziran zajedničkiručak i dodjela nagrada najboljim natjecatelji-ma u svakoj kategoriji.Sve dodatne informacije o utrci možete dobitina telefone 091 4713 044 (Lukša), 098 345759 (Zoran), 098 9763 265 (Ivan), na e-mailbk.konavle@gmail.com ili na facebook straniciBiciklističkog kluba Konavle. Lukša Čupić

TAEKWON DO KLUB „SHARK“ IZ DUBROVNIKA

Daria Margeta treća u SlovenijiDaria Margeta treća u SlovenijiDaria Margeta treća u SlovenijiDaria Margeta treća u SlovenijiDaria Margeta treća u SlovenijiMeđunarodni turnir „A“ klase u taekwondou organiziranje u subotu, 21. listopada, u mjestu Žalec, Slovenia. Taek-won-do klub „Shark“ iz Dubrovnika sudjelovao je zajed-no sa 63 kluba iz svih dijelova Europe.Od ukupno 468 natjecatelja, Daria Margeta iz „Sharka“izborila je brončanu medalju, te pokazala spremnost zanadolazeći turnir koji će se održati u Dubrovniku 27. listo-pada.

ITF TAEKWON TURNIR U DUBROVNIKU

Više od 300 natjecatelja u Gospinom polju ove nedjeljeViše od 300 natjecatelja u Gospinom polju ove nedjeljeViše od 300 natjecatelja u Gospinom polju ove nedjeljeViše od 300 natjecatelja u Gospinom polju ove nedjeljeViše od 300 natjecatelja u Gospinom polju ove nedjeljeI ove, kao i prethodne dvije godine, održava se ITF taekwon do turnir u organizacijiTaekwon’do kluba “Shark” Dubrovnik. 3. Međunarodni turnir i ove godine očekujebrojne natjecatelje iz 9 zemalja, te više od 300 natjecatelja. Iz godine u godinu organi-zatori se trude da nivo natjecanja dovedu do vrhunske razine, one u klasi “A” turnira.Turnir se održava 27.10. u športskoj dvorani u Gospinom polju.

I. B.HRVATSKA LIGAODBOJKAŠICA

Trogir - DubrovnikTrogir - DubrovnikTrogir - DubrovnikTrogir - DubrovnikTrogir - Dubrovnik0:30:30:30:30:3U svom drugom susretu Prve ‘B’ hr-vatske lige -jug odbojkašice Du-brovnika, koje vode Mirjana Vreća iMarina Radić, su u Trogiru po-bijedile Trogir 3:0 (25:12, 25:18 i25:14) te tako nakon poraza u1.kolu od Sinja u Gospinom polju3:2, sada u 3.kolu došle do prvepobjede.Dubrovnik u 4. kolu, 27. ili 28. listo-pada, dočekuje Makarsku, koja ovenedjelje u 3. kolu ugošćuje NovuMokošicu.Nova Mokošica nakon gostovanjau Makarskoj dočekuje kod Split II u4. kolu.

MEĐUNARODNA VESLAČKA REGATA STUDENTSKIH OSMERACA U DUBROVNIKU

Posade Universiteta ‘Aldo Moro’ iz Barija i AZS Wratislavia iz Poljske najbržePosade Universiteta ‘Aldo Moro’ iz Barija i AZS Wratislavia iz Poljske najbržePosade Universiteta ‘Aldo Moro’ iz Barija i AZS Wratislavia iz Poljske najbržePosade Universiteta ‘Aldo Moro’ iz Barija i AZS Wratislavia iz Poljske najbržePosade Universiteta ‘Aldo Moro’ iz Barija i AZS Wratislavia iz Poljske najbržeNa međunarodnoj veslačkoj regati studentskih osmeraca ‘Semper Primus’, kojaje ove godine održana po 19. Put (start na Kantafigu, cilj na glavnom mulu),veslači Universiteta ‘Aldo Moro’ iz Barija bili su prvi. Kod studentica prva je krozcilj prošla posada AZS Wratislavia iz Poljske. Organizatori regate bili su Stu-dentski zbor Sveučilišta u Dubrovniku, te suorganizatori Sveučilište u Dubrovni-ku, Studentski centar Dubrovnik, Hrvatski veslački savez, Dubrovački sveučiliš-ni sportski savez, Hrvatski sveučilišni sportski savez, Veslački savez Zagreb,Dalmatinski veslački savez, te članovi Veslačkog kluba Neptun. Rezultati Sem-per Primus 2018. Studenti: 1. University ‘Aldo Moro’ C.U.C. Bari (Italija) 2:40.8,2. University of Maribor (Slovenija) 2:46.1, 3. Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sveučilište Zagreb 2:55.9, 4. Medicinski fakultetSveučilišta Zagreb 2:59.4, 5. Sveučilište u Dubrovniku3:21.3, 6. Veleučilište ‘Lavoslav Ružička’ u VukovaruDNF.Studentice: 1. AZS Wratislavia (Poljska) 3:39.6, 2.Sveučilište u Splitu 3:39.9, 3. Wroclac University (Poljs-ka) 3:45.9, 4. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu3:55.6, 5. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 4:03.4,6. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 4:09.2.Veterani: 1. Grad Metković 3:18.6, 2. Grad Dubrovnik3:24.0.

PLIVANJE

Jugaši u reprezentacijiJugaši u reprezentacijiJugaši u reprezentacijiJugaši u reprezentacijiJugaši u reprezentacijiJugovi plivači Michel Brassard i Mario Šurkovićdobili su poziv izbornika reprezentacije za sud-jelovanje na pripremama seniorske, juniorske imlađe juniorske reprezentacije Hrvatske koje seodržava na Korčuli od 20. do 27.10. U stručnomstožeru na pripremama je i Jugov trener FraneĆirak. Odmah po završetku priprema putuju namiting Jadran GP koji će se 27. i 28.10. održati uŠibeniku.Svoju prvu akciju za reprezentaciju Hrvatske odra-dio je i kadet Marko Baletin. U periodu od 22.09do 29.09. sudjelovao je na pripremama kadetskereprezentacije Hrvatske koje su se održale u Tu-heljskim toplicama. Ovo je bio Markov prvi pozivu reprezentaciju, a zaslužio ga je zahvaljujućikvalitetnim rezultatima koje je ostvario u protek-loj sezoni osvojivši medalju na kadetskom Prven-stvu Hrvatske i plasiravši se na 7.mjesto HPS-ove sezonske liste svestranosti. PK Jug

50 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

BOĆANJE / PRVENSTVO ŽUPANIJE - SENIORI / PAROVI - KLASIČNO / PRECIZNO IZBIJANJE

Prvaci: Miljević i Bajo (BK Komolac) u parovima,Prvaci: Miljević i Bajo (BK Komolac) u parovima,Prvaci: Miljević i Bajo (BK Komolac) u parovima,Prvaci: Miljević i Bajo (BK Komolac) u parovima,Prvaci: Miljević i Bajo (BK Komolac) u parovima,Stipeljković (BK Faraon) u preciznomStipeljković (BK Faraon) u preciznomStipeljković (BK Faraon) u preciznomStipeljković (BK Faraon) u preciznomStipeljković (BK Faraon) u preciznomU boćarskoj dvorani u Srebrenom održanaje završnica prvenstva Županije u parovima,dok je u boćarskoj dvorani u Metkoviću odi-grana završnica prvenstva Županije u disci-plini precizno izbijanje. U parovima su slavilii postali prvaci Županije za 2018. godinuAndro Miljević i Srećko Bajo članovi BK Ko-molac. Oni su u finalu bili bolji od para BKPloče Luke Gašpara i Nebojše Marinovića.Treća mjesto pripalo je Mateu Haićmanu iNikoli Sambrailu iz BK Postranje, dok su 4.bili Jure Krstičević i Bruno Jurica članovi BKMetković. Oba para iz finala plasirala su sena završnicu 16 najboljih parova Hrvatske,koje će se održati u boćarskoj dvorani Sre-breno 27.10.2018., jer je boćarski savez Du-brovačko-neretvanske županije sa BK ŽupaDubrovačka domaćin i organizator završnice.U preciznom izbijanju iznenađujuće, alizasluženo prvak Županije za 2018. godinupostao je Nedjeljko Stipeljković član BK Far-aon iz Trpnja. Drugo mjesto pripalo je MiliBorasu iz BK Prud, treći je Mladen Kežić izBK Ploče, dok je 4. mjesto zauzeo ĐorđeGrbić iz BK Umčani. Ovoj pobjedom Stipel-jković je izborio završnicu prvenstva Hrvatskekoja će se odigrati 28.10.2018. u boćarskojdvorani u Srebrenom, jer je organizacija idomaćinstvo pripalo također BS DNŽ i BK

Župa Dubrovačka kao i u parovima.Rezultati i plasmani završnice prvenstva Žup-anije:Parovi:četvrtfinale:Jure Krstičević, Bruno Jurica (Metković) - Ni-kola Pavlović, Pero Raić (Komolac) 12:7Luka Gašpar, Nebojša Marinović (Ploče) -Stanko Matković, Pero Fiorović (Župa Du-brovačka) 13:6Gornja Vrućica - Srećko Bajo, Andro Miljević(Komolac) 0:6(b.b.)Mateo Haićman, Nikola Sambrailo (Postran-je) - Štefi Ljubimir, Luko Kelez (Postranje)13:5.Polufinala:Srećko Bajo, Andro Miljević - Mateo Haićman.Nikola Sambrailo 11:6Luka Gašpar, Nebojša Marinović - JureKrstičević, Bruno Jurica 13:10.Za 3. mjesto:Mateo Haićman, Nikola Sambrailo - JureKrstičević, Bruno Jurica 10:13.Finale:Srećko Bajo, Andro Miljević - Luka Gašpar,Nebojša Marinović 12:1.Poredak:1. Srećko Bajo, Andro Miljević (Komolac)2. Luka Gašpar, Nebojša Marinović (Ploče)

3. Mateo Haićman, Nikola Sambrailo(Postranje)4. Jure Krstičević, Bruno Jurica (Metk-ović)5. Nikola Pavlović, Pero Raić (Komolac)6. Stanko Matković, Pero Fiorović (ŽupaDubrovačka)7. Štefi Ljubimir, Luko Kelez (Postranje).Precizno:četvrtfinalne serije (zbroj 2 serije):Damir Ilić (Župa Dubrovačka) - 11Nedjeljko Stipeljković (Faraon) - 22Nikola Žeravica (Rijeka) - 8Mladen Kežić (Ploče) - 30Velinko Taslak (Župa Dubrovačka) - 8Mateo Haićman (Postranje) - 19Đorđe Grbić (Umčani) - 23Mile Boras (Prud) - 20.Finalna serija:Mile Boras - 14Nedjeljko Stipeljković - 18Đorđe Grbić - 9Mladen Kežić - 13.Poredak:1. Nedjeljko Stipeljković (Faraon)2. Mile Boras (Prud)3. Mladen Kežić (Ploče)4. Đorđe Grbić (Umčani)5. Mateo Haićman (Postranje)6. Damir Ilić (Župa Dubrovačka)7. Velinko Taslak (Župa Dubrovačka)8. Nikola Žeravica (Rijeka).

Luko Hendić

OVOG VIKENDA U SREBRENOM

Završnica prvenstva Hrvatske u disciplinamaZavršnica prvenstva Hrvatske u disciplinamaZavršnica prvenstva Hrvatske u disciplinamaZavršnica prvenstva Hrvatske u disciplinamaZavršnica prvenstva Hrvatske u disciplinamaparovi - klasično i precizno izbijanjeparovi - klasično i precizno izbijanjeparovi - klasično i precizno izbijanjeparovi - klasično i precizno izbijanjeparovi - klasično i precizno izbijanjeOvog vikenda, točnije u subotu i nedjelju, u boćarskoj dvorani u Srebrenom odi-gravat će se završnice prvenstva Hrvatske u disciplinama parovi - klasično i pre-cizno izbijanje. Na završnicama će nastupiti po 16 najboljih parova i 16 najboljih upreciznom iz cijele Hrvatske. Boćarski savez Dubrovačko-neretvanske županije iBK Župa Dubrovačka domaćini su i organizatori ovog značajnog natjecanja u boćan-ju. Našu županiju u parovima klasično zastupat će Srećko Bajo i Andro Miljević(BK Komolac) i Nebojša Marinović i Mladen Kežić (BK Ploče).

A-1 HRVATSKA LIGA KOŠARKAŠICA

Ragusa - Pula 76:95Ragusa - Pula 76:95Ragusa - Pula 76:95Ragusa - Pula 76:95Ragusa - Pula 76:95Košarkašice Raguse izgubile su u 3.kolu uGospinom polju od Pule s 95:76 (54:43).Ragusa: Carmen Miloglav (17 +10 asisten-cija), Marija Pocrnjić (9), Ana Haklička (4),Mihaela Pavlović (14 +6 skokova), ŽivanaJanković (13+ 8 asistencija), Katarina Zarač(15), Romana Stojanović, Ani Putica (4), Le-ona Kristić, Lucija Papić i Paula Mojaš. Tre-nerica: Cvetana Matić. Ostali rezultati 3.kola:Split - Brod na Savi 112:53, Šibenik - Po-dravac Gigant 63:38, Mursa - Medvešćak50:89, Zadar - Zagreb 72:66, Požega -Trešnjevka 2009 41:85. Poredak: Split,Trešnjevka i Pula po 3-0, Medvešćak,Zagreb i Zadar po 2-1, Šibenik, Ragusa iPodravac po 1-2, Plamen Požega, Brod naSavi i Mursa po 0-3. U 4.kolu, 28.10., igra-ju: Zagreb - Ragusa (16 sati). U 4.kolu jošse sastaju: Trešnjevka - Medvešćak, Brodna Sav - Mursa, Pula - Split, Podravac Gi-gant - Zadar, Plamen Požega - Šibenik.

Svečano otvaranje je u subotu, 26.listopada, u10:30. U preciznom izbijanju DNŽ će predstavl-jati Nedjeljko Stipeljković iz BK Faraon Trpanj. Igrase u nedjelju, 27.listopada, s početkom u 8:45. Uslučaju da netko iz drugih Županija ne dođe nanatjecanje, ta mjesta popunit će predstavniciDubrovačko neretvanske županije po plasmanusa završnice prvenstva Županije. Natjecanje sesuditi nacionalni suci Srećko Batinić, Petar Biočić,Mato Markić, Štefi Ljubimir i Ivica Fiorović. Voditeljnatjecanja je Luko Hendić. L.H.

PRVA HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA

Dubrovnik - Dubrava 70:83Dubrovnik - Dubrava 70:83Dubrovnik - Dubrava 70:83Dubrovnik - Dubrava 70:83Dubrovnik - Dubrava 70:83Košarkaši Dubrovnika upisali su drugi prvenstve-ni poraz u Prvoj ligi. U subotu navečer u sportskojdvorani u Gospinom polju u susretu 3. kola, KKDubrovnik - KK Dubrava 70:83 (33:37). Vodili sudomaćini u 29. minuti s rekordnih +10 (58:48),početkom četvrte četvrtine imali 65:58 no pogo-dio je gostujući trener Darko Krunić igrom s dvacentra (Smolić i Šutalo) i prelaskom na zonu.Zagrepčani serijom 15-0 u 37. minuti vode 73:65.Kada su u završnici trice pogodili Perić i Šimović,bilo je jasno kako će gosti - kući pjevajući. Du-brovački klub nakon tri odigrana kola ima jednupobjedu (Sonik Puntamika) i dva poraza(Agrodalm i Dubrava iz Zagreba).KK Dubrovnik: Petrović, Stasjuk, Soko, Došen 8,Dubelj 21, Koprivica, F. Vujičić 2, Vodopija 16,

Lučić 6, Boban 12, Raguž 5, J.Vujičić. Trener: Željko Vreća. Ostalirezultati 3.kola: Jazine Arbanasi 95 -Kvarner 95:74, Rudeš - Đakovo84:77, Universitas - Agrodalm 70:77,Zapruđe - Pula 85:58, Ribola Kašte-la - Sonik Puntamika 61:81. Poredak:Dubrava i Agrodalm po 3-0, JazineArbanasi, Sonik Puntamika i Đako-vo po 2-1, Zapruđe, Dubrovnik, Pula1981, Kvarner 2010, Universitas iRudeš po 1-2, Ribola Kaštela 0-3.U 4.kolu, 27.listopada, Dubrovnikgostuje u Puli protiv Pule 1981 (18sati). U 4.kolu još se sastaju: Dubra-va - Universitas, Kvarner - Sonik Pun-tamika, Agrodalm - Ribola Kaštela,Đakovo - Zapruđe, Jazine - Rudeš.

KK Dubrovnik

51GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

Piše: Denis Pavela

UDRUGA SIGURNOST U PROMETU

AkcijaAkcijaAkcijaAkcijaAkcija Odgovorni mladi vozači Odgovorni mladi vozači Odgovorni mladi vozači Odgovorni mladi vozači Odgovorni mladi vozačiCilj akcije je podizanje razine svijesti iodgovornosti mladih vozača u vožnji sukladnopropisima, s naglaskom na pogibeljnost vožnjepod utjecajem alkohola

U organizaciji udruge “Sigurnost uprometu”, u sklopu akcije ‘Europ-skog foruma mladih’ i organizacije‘Odgovorni mladi vozači’ (“Respon-sible Young Drivers” – RYD) u noćisa subote na nedjelju 20./21. listopa-da 2018. po sedmi put se u RH tedrugi put u Dubrovniku održala većtradicionalna međunarodna akcija“Europska noć bez nesreća”.‘Europska noć bez nesreća’ jeedukacijska kampanja za povećanjesigurnosti u prometu mladih vozača,koja je 1995. pokrenuta u Belgiji, aod 2003. je bila i pod pokroviteljstvomEuropske komisije. Akcija se i ove go-dine provela i u Hrvatskoj, u noćnimklubovima u Zagrebu i Dubrovniku(night club „Revelin“ i caffe bar „Tro-cadero“).Cilj akcije je podizanje razine svijestii odgovornosti mladih vozača u vožnjisukladno propisima, s naglaskom napogibeljnost vožnje pod utjecajemalkohola.U Dubrovniku je testirano ukupno 66vozača, 19 nije konzumiralo alkohol(9 Ž i 10 M), 16 je bilo ispod < 0,5(9Ž i 7M) a čak 31 je bilo iznad >=0,5 (9 Ž i 22 M), što je dvostruko višenego u Zagrebu gdje je 11 vozačaimalo iznad >= 0,5 (2 Ž i 9 M), zatim25 ispod < 0,5 (9 Ž i 16 M) a 17 voza-ča nije konzumiralo alkohol (9 Ž i 8M).Važnost ove akcije je i sprječavanje„pritiska vršnjaka“ gdje je prirodno dase mladi ljudi stalno natječu i preispi-tuju pa su se u akciju uključile i os-obe iz javnog života od kojih bi ovegodine istakli najboljeg hrvatskogvaterpolistu Sandra Sukna koji sepridružio našim anketarima u Du-brovniku.Osobe iz javnog života ali i svi ostalibi svojim primjerom trebali pokazatikako je „frajerica“ ili „frajer“ osobakoja može bolje plivati, trčati ili bavitise sportom a ne voziti brzo pod utje-cajem alkohola, što je najgore, često„nabrijane“ iliti snažne automobile odroditelja. Ovo je često recept zaprometne nesreće sa najtežim posl-jedicama.Nažalost, niti ove godine nismo us-pjeli izbjeći loše vijesti sa terena i stra-davanja mladih vozača i putnika pril-ikom noćnih izlazaka. Gledajući re-zultate istraživanja od 2012. do dan-as situacija se polako popravlja, bar-em što se tiče alkoholiziranosti mladihvozača i spremnost da prilikom izlas-ka barem jedan u društvu bude odgo-voran vozač, što ukazuje na potrebu

nastavka ove ali i po-trebu za novim akci-jama i edukativno-preventivnim akcija-ma sa ovom rizičnom skupinom voza-ča.Koji je cilj ove akcije? Sresti se samladima u „njihovom okruženju”, teih putem međusobnog dijaloga up-oznati sa svim opasnostima koje proi-zlaze iz vožnje pod utjecajem alko-hola, bez korištenja represivnih ili tzv.„Otac - Majka” tonova. To je glavnaporuka ove akcije, koja je u potpunoopuštenoj atmosferi obavljena bespr-ijekorno. Najbolji pokazatelj za to jestšaljivi pristup i zanimanje mladih zarezultate „puhanja“, ali ubrzo je sm-ijeh zamijenila zabrinutost kod mladihvozača koji su „napuhali“ iznad sig-urne granice uz relativno malu količinukonzumiranog pića.Koncept ove akcije je uistinu jednosta-van, slobodan, i na dobrovoljnoj bazi.Akcija se provodila na način da su usvakom od odabranih noćnih klubo-va ekipa volontera (između 18 i 26 go-dina starosti) na ulazu zaustavljali gru-pu posjetitelja i nudili dragovoljno sud-jelovanje u aktivnosti. Grupa je odre-dila jednog, pa čak i više članovagrupe, koji pristaje da tu noć ne kon-zumira alkohol i da bude „odgovorni“vozač („responsible young driver“) napovratku grupe kući. Odabrani vozačje dobio narukvicu radi lakše pre-poznatljivosti. U slučaju kada seustanovilo kako odabrani vozač uis-tinu nije konzumirao alkohol dodijelilismo mu mali poklon. U slučaju da jeodabrani vozač ipak bio pod utjecan-jem alkohola sugerirali smo mu da nesjeda za upravljač. Prošle godine jefokus bio na dragovoljnosti akcije isamoinicijativi mladih vozača, kako bidobili na kvaliteti akcije i izbjegli „natje-canje“ u „napuhavanju“ alkometra odstrane mladih vozača, pa nas jeiskreno iznenadila masovnost sudion-ika i veliki odaziv bez ikakve dodatneanimacije ili nagovaranja na sudjelo-vanje.Osim neposrednog kontakta, fokusistraživanja će biti i tzv. „peer pressure“odnosno pritisak vršnjaka na mladogvozača, gdje ćemo nastojati doprijetido cijelog društva koje zajednički ideu noćni život, kako bi rasteretili priti-sak na mladog vozača. Brzina ineiskustvo ne idu zajedno, a ostatakdruštva ne bi trebali poticati vozačana prebrzu vožnju, najčešće van mo-gućnosti i iskustva, odnosno trebali biga spriječiti da vozi pod utjecajem.

III. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA

Neretva nanijela prvi poraz JunakuNeretva nanijela prvi poraz JunakuNeretva nanijela prvi poraz JunakuNeretva nanijela prvi poraz JunakuNeretva nanijela prvi poraz JunakuNogometaši Neretve su u 9.kolu nanijeli prvi porazvodećem Junaku iz Sinja, pobijedivši ga 2:1. Sinjani sudo susreta u Metkoviću imali stopostotni učinak, čakosam pobjeda. Oba pogotka za Metkovčane postigaoje Luka Juričić. GOŠK Dubrovnik 1919. je izgubio u gos-tima od Uranie rezultatom 3:2. Domagoj Veraja i ToniNikolić bili su strijelci za izabranu vrstu Milana Petrovića.Jadran LP je u Ivanbegovini s Kamenom odigrao 2:2.Pogotke su postigli Mihovil Šutalo i Marijan Šuto. BŠKZmaj je u Hrvacama izgubio sa čak 6:0, dok je neugod-no iznenadio Neretvanac koji je u Opuzenu izgubio odPrimorca iz Biograda s 3:0. Ostali rezultati 9.kola: Zago-ra - RNK Split 1:1, Uskok - Croatia 2:0, Primorac 1929.Stobreč - Imotski 2:3. Poredak: Junak 24, Uskok 18, Pri-morac B i Neretvanac po 16, Urania 15, Croatia, Neretvai Kamen po 14, GOŠK 12, Primorac S, Jadran LP i Zag-ora po 11, Imotski 8, Hrvace 7, Split 5 (-6), BŠK Zmaj 3.U 10.kolu, u subotu, 27. listopada, igraju: GOŠK Du-brovnik 1919. - Uskok, Primorac B - BŠK Zmaj, JadranLP - Hrvace, Junak - Primorac 1929. Stobreč RNK Split -Urania, Imotski -Zagora. Nedjelja, 28. listopada: Neret-vanac - Neretva, Croatia - Kamen.

I. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

Dvije utakmice prekinuteDvije utakmice prekinuteDvije utakmice prekinuteDvije utakmice prekinuteDvije utakmice prekinuteObilježje 5.kola su, na žalost, dvije prekinute utakmice:Croatia - SD Smokvica te Hajduk 1932. - Župa dubrovač-ka. Vinovnici prekida su Ivan Tomić (SD Smokvica) i Hr-voje Gugić (Hajduk) zbog napada na Roberta Hausvičku(glavnog suca u Gabrilima) i Mersada Zukića (pomoćnogsuca u Vela Luci). Uz kazne za vinovnike gosti su upisalinove bodove za zelenim stolom. Rezutati 5.kola: Metk-ović - Konavljanin 1:1, Slaven - Gusar 2:1, Grk - Orebić1:1, Žrnovo - Sokol 3:3. 1. ONK Metković 13 bodova(14:1), 2. Slaven 12 (10:3), 3. Orebić 10 (5:3), 4. Gusar 9(14:9), 5. Župa dubrovačka 9 (10:7), 6. Croatia 9 (5:4), 7.Grk 7 (8:8), 8. Hajduk 1932. 4 (7:12), 9.Sokol 4 (6:12),10. Konavljanin 4 (4:11), 11. SD Smokvica 3 (7:13), 12.Žrnovo 2 (6:13). U 6.kolu, u nedjelju, 28. listopada, igra-ju: Sokol - ONK Metković, Croatia - Slaven, Gusar - Grk,SD Smokvica - Konavljanin, Župa dubrovačka - Žrnovo,Orebić - Hajduk 1932..

II. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

Maestral startao pobjedomMaestral startao pobjedomMaestral startao pobjedomMaestral startao pobjedomMaestral startao pobjedomOdigrano je 1.kolu županijskih drugoligaša. Rezultati:Enkel - Maestral 0:3, Omladinac Lastovo - Rat 1:1, Putni-ković - SOŠK 1919, slobodan Faraon. U 2.kolu, 28.listo-pada, igraju: Rat - Enkel, SOŠK 1919 - Omladinac, Fara-on - Putniković, slobodan Maestral.

I. HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA

Square - Alumnus 4:2Square - Alumnus 4:2Square - Alumnus 4:2Square - Alumnus 4:2Square - Alumnus 4:2Pobjedom u 3.kolu nad Alumnusom 4:2 malonogometašiSquarea su potvrdili da će ove sezone voditi borbu zasami vrh. Pogotke su postigli Dos Santos Pele, MarkoKuraja, Blago Gašpar i Ante Daničić. Ostali rezultati3.kola: Osijek Kelme - Universitas 2:5, Vrgorac - Jesenje8:0, Futsal Dinamo - Crnica 2:2, Split - Brod 035 2:1,Uspinjača Gimka - Novo vrijeme Apfel 4:4. Poredak: Us-pinjača, Square i Novo Vrijeme Apfel po 7, Alumnus iUnivesitas po 6, Vrgorac 4, Osijek Kelme i Split po 3,Crnica i Futsal Dinamo po 2, Brod 035 i Jesenje po 1.U 4.kolu, 27.listopada, igraju: Universitas - Square, Fut-sal Dinamo - Uspinjača, Alumnus - Vrgorac, Osijek Kelme- Brod 035, Novo Vrijeme Apfel - Split, Crnica - Jesenje.

52 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Obilježena 74. obljetnica oslobođenja DubrovnikaObilježena 74. obljetnica oslobođenja DubrovnikaObilježena 74. obljetnica oslobođenja DubrovnikaObilježena 74. obljetnica oslobođenja DubrovnikaObilježena 74. obljetnica oslobođenja Dubrovnika- Nažalost, svjedoci smo da se posljednjih godina falsificira povijest, negirase ili umanjuje značaj naše antifašističke borbe, uništena je antifašističkaspomenička baština, a u školskim udžbenicima povijesti i dalje se izostavljajuili najčešće iskrivljuju povijesne činjenice o antifašističkoj NOB-i, nerijetko seveličaju sluge okupatora i NDH pa se tako mladima uskraćuje mogućnostspoznavanja povijesne istine o fašizmu i antifašizmu na ovim prostorima išire“ – rekao je uz ostalo Krešimir Ivanišević u svom prigodnom govoru

U predvečerje 74. obljetnice oslobođenjaDubrovnika i šireg dubrovačkog područja odnacifašističkih okupatora u Drugom svjetskomratu, u srijedu 17. listopada, Udruga antifašis-ta Dubrovnik organizirala je Komemoraciju naSpomen groblju boraca NOR-a na Bonino-vu. To je tradicionalni događaj u povodu Danaoslobođenja Dubrovnika kada se antifašisti igrađani prisjećaju 18. listopada 1944. god-ine, dana kada su partizanski borci otjeraliokupatore i Gradu vratili toliko željenu slobodu.Uz prisutnost Jadrana Barača, predsjednikaGradske organizacije SDPH Dubrovnik, i MataJerinića, predsjednika Udruge antifašista Du-brovnik, okupljenima pred kosturnicom naSpomen groblju boraca NOR-a na Boninovuprigodno je govorio Krešimir Ivanišević, članPredsjedništva Udruge antifašista Dubrovnik.„Obilježavamo 74. obljetnicu oslobođenjaDubrovnika i šireg dubrovačkog područja odtri i po godine fašističke okupacije od stranetalijanskih i njemačkih okupatora i njihovihdomaćih slugu – ustaša i četnika. Ovdje smoda po običaju i prilikama, skromno i dosto-janstveno odamo počast i zahvalnost onimakoji su poginuli u borbi za oslobođenje na-šeg Grada i njegove šire južnodalmatinskeokolice i da se barem na trenutak prisjetimotih teških ali slavnih dana od iznimnog pov-ijesnog značaja za naš Grad i za konačnooslobođenje naše zemlje od fašističkih oku-patora i njihovih domaćih pomagača.Krajem ljeta i početkom jeseni, prije sedam-deset i četiri godine vrhovni komandant Nar-odnooslobodilačke vojske maršal Tito,

procjenjujući značaj ovoga područja za pov-lačenje njemačkih snaga iz Grčke i Albanije,za predstojeće savezničke operacije i za izda-jničke špekulacije četnika, naredio je 29. her-cegovačkoj i 26. dalmatinskoj diviziji da štoprije oslobode Dubrovnik i južnu Dalmaciju.U operaciji oslobođenja, vođenoj na vrlo nep-ovoljnom terenu Trebinje – Dubrovnik, jedin-ice 29. hercegovačke divizije su 17. i 18. listo-pada 1944. godine izvršile snažan napad,razbile neprijateljske snage i zajedno s jedini-cama 2. dalmatinske brigade, Konavoskog iDubrovačkog partizanskog odreda, koje sudjelovale u priobalju, oslobodili šire dubrovač-ko područje, oslobodile i ušle u Dubrovnik.Za ostvarenje oslobođenja, narod Dubrovni-ka i šireg dubrovačkog područja, u toku fašis-tičke okupacije podnio je velike ljudske i ma-terijalne žrtve. Međutim, nije se dao pokoritiveć je u velikom broju učestvovao u Narod-nooslobodilačkoj borbi. Tako je na područjubivših općina Dubrovnik, Metković, Ploče i Ko-rčula, dakle uglavnom na području naše Du-brovačko-neretvanske županije, bilo 14.049aktivnih učesnika u NOR-u, od kojih je nažalostpoginuo svaki deveti, odnosno ukupno je pog-inulo 1.680 boraca – partizana sa šireg du-brovačkog područja. Na ovom području sunjemački i talijanski okupatori, nacisti i fašisti,uz pomoć domaćih izdajnika – ustaša i četni-ka, izvršili ratni zločin nad 9.147 civilnih žrtavaod kojih je 1.505 ubijeno, a ostali su bili zatva-rani i mučeni, maltretirani i masovno tjerani ulogore i izbjeglištvo, odakle se mnogi nikadanisu vratili svojim kućama. Tih hrabrih partiza-

na i civilnih žrtava fašizma s pijetetom sesjećamo i ističemo njihov neizmjernidoprinos našoj hrvatskoj slobodi i samo-stalnosti.To su povijesne činjenice koje su i našuzemlju – Republiku Hrvatsku svrstalemeđu zemlje stradalnice od nacifašizma,a potom i pobjednice nad tim najvećimzlom u povijesti čovječanstva. Testravične brojke naših žrtava fašizma nemožemo zaboraviti. Nažalost, svjedocismo da se posljednjih godina falsificirapovijest, negira se ili umanjuje značajnaše antifašističke borbe, uništena suantifašistička spomenička baština, a uškolskim udžbenicima povijesti i dalje seizostavljaju ili najčešće iskrivljuju pov-ijesne činjenice o antifašističkoj NOB-i,nerijetko se veličaju sluge okupatora iNDH pa se tako mladima uskraćuje mo-gućnost spoznavanja povijesne istine ofašizmu i antifašizmu na ovim prostorimai šire“ - rekao je uz ostalo Krešimir Iva-nišević u svom prigodnom govoru ističućina kraju: „Prisjećajući se danas teškihdana fašističke okupacije našega Gradai okolice iz prve polovice prošlihčetrdesetih, jednako tako i prošlihdevedesetih, istovremeno ponosni naveliki doprinos Dubrovnika i šireg du-brovačkog kraja antifašizmu borbi za slo-bodu, te na hrabre partizanske borce ibranitelje koji su u četrdesetima oslo-bodili, a u devedesetima obranili Du-brovnik i južnu Dalmaciju, izražavamovječnu zahvalnost za njihovo hrabro, ljud-sko i slobodarsko djelo. Neka je vječnaslava borcima i braniteljima, poginulim zaoslobođenje i obranu Dubrovnika i južneDalmacije“.Potom su položeni vijenci Gradske orga-nizacije SDPH Dubrovnik i Udruge anti-fašista Dubrovnik, a za kraj Komemoracijeje pjesnik Mato Jerinić kazivao nekolikoprigodnih poetskih stihova.

kl

BOLOGNA

Predstavljanje sportskih događaja u sklopu projekta Zero WastePredstavljanje sportskih događaja u sklopu projekta Zero WastePredstavljanje sportskih događaja u sklopu projekta Zero WastePredstavljanje sportskih događaja u sklopu projekta Zero WastePredstavljanje sportskih događaja u sklopu projekta Zero WastePredstavnici Dubrovačko-neretvanske žup-anije sudjelovali su na studijskom putovanjukoje se održalo u Bologni u okviru ZeroWaste Blue projekta. Cilj studijskog puto-vanja bio je prijenos znanja, rezultata irazmjena najbolje prakse putem prezent-acija i rada u skupinama.Predstavnici Dubrovačko-neretvanske žup-anije prezentirali su dva sportska događanjakoja su uključena na projektu i koja će se,koristeći Zero Waste Blue metode, održatiu Županiji tijekom 2019. godine. Metkovs-ka skalinada koja će se održati u ožujku2019. godine i Stonski maraton koji će seodržati u rujnu 2019. sportska su događanjakoja su uključena u sustav Zero Waste Bluei testirana putem platforme.Uz podršku stručnjaka koji su već sudjelov-ali u Zero Waste, provjerila se održivostdogađanja te su se ponudila društvena iekonomska rješenja za održive sportskedogađaje. Sudionici su se također sastali sorganizatorima Bolonjskog polu-maratona

Run Tune Up, predstavnicima UISP-a (tali-janska unija sporta za sve Emilia-Romagne)te predstavnicima općine Bologne koji suprezentirali svoja iskustva u organizacijiodrživih sportskih događaja.Projekt Zero Waste Blue nastavak je uspješ-no završenog EU projekta Zero Waste, acilj projekta je analiza negativnog utjecajana okoliš prilikom organizacije različitihmanifestacija i javnih okupljanja. ProjektZero Waste Blue implementira se u okviruprograma INTERREG Italija-Hrvatska i kap-italizira svoga prethodnika te proširuju‘ideju’ Zero Waste-a prilikom organizacijeraznih manifestacija.Sportske manifestacije idealne su aktivnostiza primjenu instrumenata koje potiču održivilokalni razvoj, a turističku destinaciju čineatraktivnijom tijekom cijele godine. Stogasu ciljevi ovog projekta širenje ideje Zerowaste, zaštita i promocija prirodne i kulturnebaštine kroz sportsko-rekreativne manifest-acije te kreacija zajedničkog turističkog

proizvoda Zero Waste sport events Bluebrand.Jedan od ciljeva projekta je produljenje tur-ističke sezone kroz provedbu održivih, tzv.Zelenih sportskih događaja na lokalitetimaznačajne kulturne i/ili prirodne baštine u Ital-iji i Hrvatskoj. Projekt će pridonijeti novojsuradnji svih partnera na projektu, a zajed-ničkim radom doći će se i do novih turis-tičkih proizvoda korisnih za lokalni ekonom-ski razvoj.Ukupna vrijednost Zero Waste Blue projektakoji traje od lipnja 2018. do studenog 2019.iznosi oko 860 tisuća eura, vodeći partnerje Grad Opatija, a ostali partneri na projek-tu su Fakultet za menadžment u turizmu iugostiteljstvu u Opatiji, Agencija za razvojzadarske županije Zadra Nova, Dubrovač-ko-neretvanska županija, ERVET Agencijaza ekonomski razvoj Regije Emilia Roma-gna, Regija Emilia Romagna, Regija Vene-to, Regija Molise, Grad Ancona i tvrtkaVeneto inovacije.

53GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - petak, 2. studenoga.- doc.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije - petak, 2. studenoga.- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu - ponedjeljak i utorak, 5. i 6. studenoga.Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini

Zašto trpite bolove ako se možete izliječiti?Naručite se u Poliklinici Marin Med na pregled kralježnice kod dr. Darka Perovića.

BOLE VAS LEĐA? PREGLEDAJTE SE I RIJEŠITE SE BOLOVA!Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. DarkoPerović iz Kliničke bolnice Dubrava sa bogatimznanjem i iskustvom u liječenju svih bolestikralježnice obavlja preglede u Poliklinici MarinMed. Jedinstvenim kirurškim postupcimamoguće je riješiti bolna stanja kralježnice.Temeljiti pregled i kvalitetna konzultacija sa

- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- dr. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog

Pratite nas na našojFacebook i

Instagram stranici!POLIKLINIKAMARIN MED

liječnikom iznimno su važni, kao i iskustvo udijagnosticiranju problema, odnosnoodgovarajuća preporuka na koji se način riješitiboli u leđima. O svemu tome ovisi i uspješnostzahvata i mogućnost izlječenja. Zakažite svojtermin kod dr. Perovića u Poliklinici Marin Medza ponedjeljak, 5. studenoga!

54 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

Piše:Antun Švago

TRAŽIMO DJELATNIKE (Ž)za čišćenje prodajnih i uredskih prostora

Prijave djelatnika na pola radnog vremena, 20 satirada tjedno. U obzir dolaze umirovljenici i studenti

Radno vrijeme 06,30 - 10,00 h.Lokacija rada:

trgovački centar SubCity Mlini, Dubrovnik.

Prijave telefonom između 10 i 17 sati:mobitel: 091 400 7740, gđa Ljiljana Pintarić

mail: posao@bpcleaning.eu

MATO MALI I PERO NJIOV

ZađeviceU ovoj današnjici, kaže Jane, svak pametuje, a bilo bi,Bože mi prosti, pametnije ludovaU našoj je Vali za osta i opsta, ponavja to i Jane, čejade moralobi lukavije vengo pametnije. Vidiš što vidiš, znaš što znaš, a držišse onega, žali Bože, što nema veze ni s onijem što vidiš ni sonijem što znaš.Radilo se jedno, a mislo i govorilo drugo. Pa kadarke što ustrebaizokreneš. Nigda se nije živjelo normalno. I mirno. A kakvi smo –i neće.Ako se igda sve to moglo dobro viđe, najboje se more danaske.Ne treba ti nego navi radijo, upali televiziju ili ovu škatulinu. Iliotvori novine. Libra ijonako malo ko čita.Davno je reko Matoš da je lješve posta čoek vengo kralj, ali unaske se danaske, više vengo igda prije, gleda živje krajevski,pa ako treba i na štetu čoeka.Stara je i u naske bila, samo Boga pitaj je li još i živa, kako sečejad koja mislu drugovačije neće lako naj ni u sebe doma, aliće se zato lako naj oni što umiju misli, pa da su i na kraj svijeta.U naske si, kaže Mato, mogo i radi i govori i misli, ali ti ništa nijevajalo ako to nijesi i umijo. Nije ti vajalo ni ima, ako to nijesi umijo.U naske negda, nastavja on, dobar čoek nije bijo oni za kojegasi mogo rije da je dobar ko kruv, vengo oni koji se borijo protivsvojije slabosti. Danaske se sve izokrenulo: Dobar je samo oniko ima. I od koga se more ima koristi. Vako ili nako.Dok je naše čejade radilo i Bogu se molilo, i Oni Gore je višebremena bijo s nama doje. Danaske je i On više Gore.Radi se samo kako bi se što više zgrnulo. Ko se više ima breme-na ometa i š Njime Gore. Oholos nas je uzela pod ruku, a poniznosje ko zna đe bačena, pa zato sotona paklena kolo vodi.U ovoj današnjici, ukjučiva se Pero, za bi dzeru pametan ne morašbi vele pametan, jerbo je konkurencija mala. Sve se dalo u sol-de. Tu je velika konkurencija. Soldaši su mjera svega. Ko ima

velik je, ko nema ne more bivengo oni ko nema.Kadarke je pamet zaoglavlje-na, ne da se ništa lako viđe,ali kadarke se oslobodi, vidise i ono što čejade nije nigdapromislilo da će viđe.Ko dvoje mladije dok su za-jubjeni – ništa se ne da viđe.Ali, kadarke jubav olabavi,mane se vidu i na kilometar.Danaske je važno nešto dobro zapakira, a što je unutra - manjeje važno. Ne igra ulogu.Prije je bilo: boje da ti mijenjaš svijet, vengo da svijet mijenjatebe, dok je danaske: drž se svijeta, ostavi se ćorava posla.Negda je bilo i to: ne moli se Bogu za ono što moreš i sam, Božjapomoć neće škroka. Onega Gore si mogo izda, ali ga nijesi mogoprevari. Tako je i danaske, a tako će bi i dovijeka.Govorila je pokonja Januka da sutrašnjica ne počinje śutra, da jeona odavna na putu, i da su jom najviše potrebni judi koji izabirusamoću, jer se u samoći rađaju velike misli, a u gomili ili mnošt-vu samo mali judi.Stari su vazdarke govorili kako nije najgori oni što čini naopako,još su gori oni koji to vidu, ali okreću leđa ili prešućuju.Bogu danaske trebamo zafali na svemu što nam je do, a ka-darke ne znamo danaske - jednoga dana ćemo mu zafali i naonemu što nam nije do.Vazdarke je u naske bilo zađevica. Ove i one vrste. Ovije i onijejudi.Ko se uzdo u Njega Gore učijo je i od bojije i od gorije od sebe,bježo je od zađevica, dok je oni koji se uzdo u solde i današn-jicu, bijo sebi najpametniji i držo je sve druge za budale.Oni ko umije misli sve more i viđe, dok oni koji ne umije ne vidiništa, a misli da sve vidi.U ovoj današnjici, kaže Jane, svak pametuje, a bilo bi, Bože miprosti, pametnije ludova.

GEODETSKI URED DUBROVNIKStjepan Tomašić, Brsečinska 2b

POZIV NA JAVNI UVID - Predmet: Parcelacijskielaborat na k. č. 815 (č. zem. 1236 i č. zgr. 304) k.o. Dubrovnik (Gruž). Geodetski ured Stjepan Tomašićpoziva nositelje prava na k. č. 812/1, 813/1, 813/2,814, 815, 816/1 i 816/2 (č. zem. 976/5, 977, 978,979/1, 984/3, 984/5, 1236, 1506 i č. zgr. 303/1,303/2, 304) k. o. Dubrovnik (Guž) na javni uvid uparcelacijski elaborat, koji će se održati na adresiBrsečinska 2B, Dubrovnik 30.10.2018. u 10:00h.

U SJEĆANJE

Dr.don Niko Kličan (1938.-2018.)Dr.don Niko Kličan (1938.-2018.)Dr.don Niko Kličan (1938.-2018.)Dr.don Niko Kličan (1938.-2018.)Dr.don Niko Kličan (1938.-2018.)Dr. don Niko Kličan (1938.-2018.) prem-inuo je nakon dulje bolesti u nedjelju, 21.listopada, u Beču, a bit će pokopan urodnom Pridvorju u Konavlima. Misa za-dušnica nakon koje slijedi pokop namjesnom groblju, bit će u župnoj crkvisv. Srđa i Baha u Pridvorju u petak, 26.listopada u 15.30 sati.Niko Kličan rođen je 21. svibnja 1938. uPridvorju od roditelja Boža i Nike rođ.Cikut. Nakon gimnazije u Dubrovniku iteologije u Zagrebu, zaređen je u Du-brovniku 27. lipnja 1965. godine, a 4. sr-pnja iste godine u Pridvorju je slaviomladu misu.Tijekom 1966. godine don Niko je bio upastoralnoj službi u Suđurđu. Slijedeće1967. godine otišao je na postdiplomskistudij u Rim. Na Gregorijani je studiraodruštvene znanosti te je doktorirao 1975.godine. Vratio se u biskupiju sa željomda radi kao profesor. Preuzeo je župu uTrstenom, te je u isto vrijeme asistiraona teološkom fakultetu u Zagrebu. Zbogteške spojivosti tih dviju službi don Niko je uskoro otišao u Beč itamo nastavio svoje svećeničko i profesorsko djelovanje. Iz Du-brovačke biskupije ekskardiniran je 2001. godine i inkardiniranje u Bečku nadbiskupiju. Osnivač je, a bio je više godina i pred-sjednik, Matice hrvatske u Beču. Na blagdan sv. Antuna 2015.godine u svom rodnom Pridvorju u Konavlima zlatnom misomproslavio je 50. obljetnicu svećeničke službe. A.T.

55GlasGrada - 710 - petak 26. 10. 2018.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Arogacija nije arogancijaArogacija nije arogancijaArogacija nije arogancijaArogacija nije arogancijaArogacija nije arogancija

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA DUBROVNIK

Poziv stanarima i građanimaPoziv stanarima i građanimaPoziv stanarima i građanimaPoziv stanarima i građanimaPoziv stanarima i građanimaHrvatska stranka umirovljenika Dubrovnik pokrenula je aktivnostioko ugradnje dizala u stambenim zgradama koje ima P+3 kata.Pozivamo predstavnike stanara, ali i sve građane koji žive u ovimzgradama, da nas posjete u našim stranačkim prostorima Ćira Car-ića 3 (ponedjeljak, utorak, srijeda od 9-12 sati) kako bismo skupilisto vise iskazanih interesa za ovaj projekt i ispunili preduvjet za kan-didiranje za sredstva EU. Iz EU fondova bi se financiralo 85% cijenekoštanja pojedinog dizala a u sufinanciranje dijela preostalih 15 %uključit će se i Grad Dubrovnik, o čemu imamo obećanje gra-donačelnika Frankovića. Uključite se u projekt jer dizalo jest najpo-trebnije starijim osobama ali jednako tako i mladim obiteljima s dje-com, invalidima i svim teže pokretljivim građanima. Pridružite namse, kako bismo življenje ljudi ovoga grada učinili uljuđenijim i kvalitet-nijim. Olga Muratti, predsjednica GO HSU Dubrovnik

22. listopada u 74. godini životapreminula je naša draga Vikica

Marija (Vikica)Nappholz rođ. Wolf

Sprovod drage pokojnice bio je usrijedu, 24. listopada. Hvala svimakoji su nam uputili tople riječisućuti i ispratili je na počinak

Ožalošćeni suprug Antun -Toni, sin Robert, nevjesta Dina

i ostala tugujuća rodbina

MARIJA LUJAK, 1925.JELE ŠKERO, 1926.LJUBICA OBERAN, 1929.NIKOLA BOGDANOVIĆ, 1931.PERO PUTICA, 1932.JELE NIKOLIĆ, 1932.

FRANČISKO GLIGOR, 1932.BOSILJKA BJELANČIĆ, 1935.BISERKA KONCUL, 1938.MARIJA NAPPHOLZ, 1945.IVANA ŽALIG, 1974.

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ - U sklopu akcije KatarinaLine d.o.o., partner Tour Guide system d.o.o. Split donira udruzi2560,60. Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljujusvim darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaću-ju na žiro-račun Udruge. IBAN HR9823400091110343594 kodPrivredne banke d.d. da dostave tekst uplate na 091 4753 581 ilie-mail downdnz@gmail.

UDRUGA DVA SKALINA - XXX donacija 100 kn. Obitelj A i BMojaš donacija 120 kn. Transporti Đuraš donacija 500 kn (trošk-ovi razglasa). Kralj, obrt za autotaksi prijevoz donacija 500 kn(troškovi razglasa). U spomen na pok. Frančiska Gligora, 600 knprilažu prijatelji. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN:HR7924070001100305036. Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.t-com.hr, tel. 312 315 od 9:00

Prelistavajući stare dubrovačke“Foje od pazara” više puta samnaišao na riječi aroganat - aro-ganca što me je dovelo douvjerenja da su u ta vremenaone bile uobičajene u kolokvi-jalnom govoru Dubrovčana.Kako se danas rijetko, naroči-to u rečenom obliku, koriste,potražio sam spominje li ih idanas netko od stručnjaka inašao članakprof.dr.M.Mamića s Filozof-skog fakulteta u Zadru, koji podistim naslovom piše, (uz djelo-mično kraćenje KT), ovako:“Rimsko je pravo poznavalopravnu ustanovu koja se zvalaarrogatio,što u hrvatskom dajearogacija. To je značilo ‘pos-vojenje, posinjenje’.Taj se jepojam bitno razlikovao od poj-ma adopcija, što također odgo-vara hrvatskom nazivu pos-vojenje, ali ne i nazivu posinjen-je. Naziv arogacija obuhvaćaoje posvojenje punoljetnemuške osobe, osobe koja višenije bila pod očinskom vlasti.Naziv adopcija označuje pos-vojenje maloljetne osobe bezobzira na spol.

Premda rimska pravna ustano-va arogacija nije ušla u moder-ni pravni jezik europskih zem-alja, nama je ona potrebna jerje od istoga korijena nastaladruga imenica arogancija, aotuda i naš prilagođeni pridjevarogantan u značenju ‘drzak,obijestan, ohol, osoran, napra-sit’, a imenica od toga pridjevaznači ‘drskost, oholost…i td.Konačno, ponovimo da, iakopotječu od istoga latinskogakorijena, arogacija i arogancijane znače isto”.Osim čitatelja s pravničkomnaobrazbom, mislim da je malokojemu čitatelju GG-a biopoznat sam pojam arogacija, atakođer i kao pravna radnja.Danas kada je vrlo teško (zah-valjujući birokratsko administra-tivnim zaprekama) ostvaritiposvojenje djeteta, nezamislivoje da bi se to moglo ostvariti uodnosu na punoljetnu muškuosobu. Ipak, u nekim drugimvremenima i to je bilo mogućepa zato možemo reći: “nekadbilo, sad se spominjalo”, ali iupamtiti kao svojevrstan kuri-ozitet iz života naših starih. K.T.

56 GlasGrada - 710 - petak 26.10. 2018.

misao

tjedna

Ciceron

Znanje treba koristiti, a ne samo stjecati

OVOGA PETKA U KATEDRALI

DSO, Noam Zur, Mirabai Weismehl Rosenfeld i Šimun KončićSljedeći koncert na programuDubrovačkog simfonijskogorkestra održat će se u petak, 26.listopada u Dubrovačkoj katedra-li. Orkestrom će, kao i prošlogapetka, ravnati Noam Zur, dok ćekao solisti nastupiti violinisticaMirabai Weismehl Rosenfeld i vi-olist Šimun Končić. Početak kon-certa je u 20.30 sati. Na progra-mu ovog koncerta naći će seUvertira Beethovenovog „Prom-eteja“, Mozartova Sinfonia Con-certante za violinu, violu i orke-star u Es duru te Haydnova Sim-fonija br. 96 u D duru „Čudo“.

ZAGREB

Premijera filma “Aleksi”Barbare Vekarić

U sjajnoj atmosferi Girls Weekenda 20. listopada je u Zagre-bu premijerno predstavljen film Aleksi, Barbare Vekarić s Tih-anom Lazović u naslovnoj ulozi. Aleksi, prvi domaći film nam-ijenjen generaciji milenijalaca, stiže u hrvatska kina 25. listo-pada, nakon što je uz sjajne kritike otvorio ovogodišnji Pula

Film Festival.Naslovna junakinja filma vraćase kući sa studija i, budući dane uspijeva pronaći posao,tijekom ljeta na Pelješcupokušava pronaći samu sebe.Njezini roditelji (tumače ihNeda Arnerić i Aljoša Vučk-ović) nisu oduševljeni tim raz-vojem događaja i priželjkujuda od Leona Lučeva preuzme

vođenje obitel-jskoga vinskog podruma. No Aleksi, poučena primjeromprijateljice koju tumači Nataša Janjić, ima druge planovekoji uključuju i tri posve različita muškarca, a igraju ih Ja-son Mann, Goran Marković i Sebastijan Cavazza. O anti-junakinji koja ruši sve stereotipe pa i one o ženama nahrvatskom filmu, prije same projekcije živo se raspravljalona zanimljivom panelu koji je moderirala novinarka i ured-nica Vlatka Kolarović. Redateljica filma Barbara Vekarić,glumci Goran Marković i Aljoša Vučković, producenticefilma Marina Andree Škop i Darija Kulenović Gudan, ali iLidija Bačić koja u Aleksi ima cameo ulogu, iz različitih supozicija predstavili svoja iskustva i dojmove o položajužene u našoj filmskoj industriji. Najavni singl iz filma, Isp-rati od soli, ali i druge glazbene brojeve u Aleksi izvodi bendGoran i sateliti, a autorski potpisuje Tvrtko Hopek.

dubrovniknet team / foto: Mario Poje i Ivan Buvinić

PRIRODOSLOVNI MUZEJ DUBROVNIK

Na korak od nestanka, ugroženileptiri okolice Dubrovnika

U Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik u petak, 26. listopada u 12 sati održatće se predavanje pod nazivom Na korak od nestanka, ugroženi leptiri oko-

lice Dubrovnik, koje će održati dr.sc. Toni Koren, lepidopterolog udruge Hyla. Predavanje se održava usklopu istoimenog projekta kojim se žele skupiti dodatna saznanja te podići svijest o najugroženijim vrsta-ma danjih leptira koji nastanjuju područje južne Dalmacije. Ovo područje posljednjih 200 godina posjeću-ju mnogi vrhunski znanstvenici no pitanje je koliko ustvari znamo o leptirima koji tu obitavaju? Kolikoleptira živi oko Dubrovnika? Zašto neke vrste nisu pronađene preko 100 godina? Koje su najrjeđe vrsteokolice Dubrovnika, a i čitave Hrvatske? Kako se vi možete uključiti u zaštitu leptira? Projekt Na korak odnestanka, ugroženi leptiri okolice Dubrovnika provodi Udruga Hyla u suradnji sa Prirodoslovnim muzejomDubrovnik, pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovimaprirode Dubrovačko-neretvanske županije.

OVE NEDJELJE POČINJE

Zimskoračunanjevremena

Zimsko računanje vreme-na počinje u nedjelju, 28.listopada, u 3 sata ujutro,pomicanjem kazaljki zajedan sat unatrag, tako dase 3 sata računa kao 2sata. Zimsko računanjevremena trajat će do 31.ožujka 2019. godine.