1GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

2 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

POLICIJSKA UPRAVA O SASTANKU 16+1 U DUBROVNIKU

Hvala građanima na suradnji i razumijevanju, a policijskim službenicimaHvala građanima na suradnji i razumijevanju, a policijskim službenicimaHvala građanima na suradnji i razumijevanju, a policijskim službenicimaHvala građanima na suradnji i razumijevanju, a policijskim službenicimaHvala građanima na suradnji i razumijevanju, a policijskim službenicimana dobro odrađenim zadaćamana dobro odrađenim zadaćamana dobro odrađenim zadaćamana dobro odrađenim zadaćamana dobro odrađenim zadaćamaZavršetkom uspješno odrađenih mjera osiguranja 8. sastanka navrhu šefova država zemalja srednje i istočne Europe i Kine te 9.poslovnog foruma zemalja srednje i istočne Europe i Kine 13. travn-ja, u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj održana izvanred-na konferencija za novinare na kojoj su govorili voditelj Stožeraosiguranja i zamjenik glavnog ravnatelja policije Josip Ćelić,načelnik Uprave za posebne poslove sigurnosti Miljenko Radnić,načelnik PU zagrebačke Marko Rašić i načelnik PU dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević.Voditelj Stožera osiguranja i zamjenik glavnog ravnatelja policijeJosip Ćelić uvodno je kazao da je ovo zahtjevno i složeno osig-uranje prošlo bez ijednog sigurnosno rizičnog događaja zahvalju-jući zajedničkom radu svih linija rada policije od temeljne, krimi-nalističke, prometne, granične, specijalne i interventne policije kojisu osigurali zaštitu na kopnu, moru i u zraku. Zahvalio se građan-ima na suradnji i razumijevanju, a policijskim službenicima na dobroodrađenim zadaćama.Načelnik Zagrebačke policijske uprave Marko Rašić rekao je kakoje ovo zahtjevno osiguranje započelo u Zagrebu 9. i 10. travnja,kada se provelo niz prometno i sigurnosno najsloženijih mjera iradnji. Navedeno je bilo moguće samo uz potpuni angažman ljud-skih i tehničkih resurssa, pa je tako u navedene dane angažirano1300 policijskih službenika. Zahvalio je građanima grada Zagre-ba na suradnji, a gradskim službama Grada Zagreba i zdravstvenimustanovama te medijima na angažmanu i potpori. Zaključio je daPolicijska uprava Zagrebačka nije evidentirala niti jedan sigurnos-no značajan događaj koji bi ugrozio goste niti građane.Ivan Pavličević, načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvan-ske u svom obraćanju novinarima izrazi je zadovoljstvo što jeosiguranje, unatoč nepovoljnim vremenskim prilikama i velikombroju turista na našem području, prošlo bez i najmanjeg inci-

denta. Na području ove Policijske uprave osiguranje je provodi-lo 900 policijskih službenika koji su profesionalno odradili svojposao te se svima zahvalio. Također se zahvalio sugrađanimana razumijevanju i strpljenju, Gradu Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji koji su pokazali veliku spremnost na surad-nju i gostoprimstvo te posebno medijima na korektnom praćen-ju i izvješćivanju.Načelnik Uprave za posebne poslove sigurnosti MUP-a MiljenkoRadnić odgovorio je na pitanja novinara o zahtjevnosti provođenjaosiguranja u specifičnoj sredini kao što je Dubrovnik te istaknuokako je unatoč specifičnim prometnim prilikama u Dubrovniku,a zahvaljujući višegodišnjem iskustvu u ovakvim osiguranjima, uDubrovniku sve proteklo u najboljem redu pri čemu je istaknukako su i građani pokazali spremnost na suradnju.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

ONA I OVA VREMENA

Sve iz onih vremena smrdi, ali ne i tadašnje privilegijeSve iz onih vremena smrdi, ali ne i tadašnje privilegijeSve iz onih vremena smrdi, ali ne i tadašnje privilegijeSve iz onih vremena smrdi, ali ne i tadašnje privilegijeSve iz onih vremena smrdi, ali ne i tadašnje privilegijeKriminal je i onda bio u službi domoljublja. Da se neprijatelju - Jugoslaviji, zatresvako sjeme. Kao što se i danas sve nevaljalo domoljubljem i zove i liječi. Pa inajteža bolest. Mržnja!

Kolo Na StradunuKolo Na StradunuKolo Na StradunuKolo Na StradunuKolo Na StradunuDubrovačka „Kolona peta”

Stradunom veselo šetaA onda na veselje naše„Žikino kolo” zaigraše!”

Gusle ječe, razgaljuju dušu,a opanci po Stradunu stružu.

Kolo vodi dubrovački pjesnik slavništo dohodi iz „Male Moskve” lani,

Čuvenoga roda i poroda,svijetli ponos našega naroda.

A do njega u kolo se hvatapisac slavne knjige „Bratstvo Srba i Hrvata”,

što se kiti imenom Hercegovine,nedostojan da je se i spomene.

Dok se kolo po Stradunu njiše,kad eto ti Župljanina MišeU kolo se on veselo hvata,

vuče kolo do crkvenih vrata.Htjede kolo razigrat’ u crkvi

al’ se plaši „Crkve u Hrvata!”

Tad od nekud stiže biskup Puljić,kad on stade na crkvena vrata.

A u crkvi svi ustaše i biskupa pozdraviše,

a igrači kola se silno ustraše i u gaće u*raše,te u strahu pjesmu zapjevaše:

„Lijepa naša Jugovinošto si vazda sretna bila,gdje si sada kukavico,

gdje si sadada nas spasiš ovih jada!Kad ćeš nama opet doćida doneseš svijetlo danaposlije ove duge noći!”

Anđeli, čuvari ove zemlje svetesačuvajte Hrvatsku od „Kolone pete!”

Boško Maslać, zna seDubrovčanin prve klase

Interesantan je taj naš Dubrovčanin, kako se usvom posljednjem tekstu u Glasa Grada, pot-pisao. Ne Darko Kaciga, već Boško Maslać.Za Kacigu se, voljeli ga ili mrzili, slagali se s njimili ne slagali, (ili vam je svejedno) već manje-višesve dobro zna, ali ne i za negatora svega onogašto negda bješe.Mrzitelj svega onoga što - Vi bi Dubrovčani rekli –vonja, na oni sistem, onu državu, ali ne i privilegi-ja iz onih vremena. Ako se zna, a treba znati, ve-

liki negator svega onoga prije Boško Maslać jenakon velike muke u mostarskom Sokolu, gdje jebio inženjer u službi mrske JNA, bio i direktor du-brovačkog Metala.Kako je to uspio, a da nije bio član mrske Komu-nističke partije, koja ga je još i progonila, nije mudala ni francusku vizu jer je vjerovao u Boga(!?), aizgleda da ga i dan-danas progoni. Teško je to ipretpostaviti, a kamoli razumjeti. Komunističkupartiju ili našega Boška.

Valjda je bio toliko stručan da je uDubrovniku za svoju pamet, kojanije bila ni u primisli jugoslovens-ka, dobio i stan na raspolaganje. Ito od onog mrskog zločinačkogTitova sistema. Čudna je ono biladržava, baš čudna u pogledu Boš-ka Maslaća. Komunistička partijajoš i više. Zato i nije opstala jer jepomagala svoje neprijatelje.Je li Maslaćevo ime vezano i uzneke gospodarske škakljive nep-odopštine u Metalu, valjda bi sejoš moglo nekako provjeriti. Vjero-jatno je, ovako ili onako, nastupilazastara, ali valjda postoji još živih

3GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

DARKO KACIGA U JEDAN, MIŠE GALJUF U NIŠTA!

Ne mogu šutjeti!Ne mogu šutjeti!Ne mogu šutjeti!Ne mogu šutjeti!Ne mogu šutjeti!Konačno, zašto bi bila nedopustivarasprava o pozdravu ZDS, za koju je sebio izjasnio mons. Puljić? Ne zalažem se,zbog objektivnopovijesne kompromitira-nosti, za reafirmaciju tog pozdrava, ali -koliko god bilo klimavo mišljenje Kusićevapovjerenstva o tom pozdravu - nužno jerazlikovati (zlo)uporabu tog pozdrava uvrijeme NDH od njegove motivacijskeopravdanosti u Domovinskom ratuGlas Grada je uistinu jedinstveno glasilo. Besplatanje a u njemu možete bez penalizacije puniti stranicelažima i mržnjom. Stjecajem okolnosti upravo naCvjetnicu, držeći u ruci maslinovu grančicu, moramponoviti čuvenu rečenicu Jadranke Kosor: “Ne mogušutjeti”.Regionalno proslavljeni Darko Kaciga (iznenada moj“zemljak”-Hercegovac u odmaku od DubrovčaninaBoška Maslaća) čudački formira listu “radikalnijihustaša” u koju posve neutemeljeno i proizvoljnosvrstava T. Karamarka, Ž. Markić, M. Kovača, D.I.Stiera i M. Brkića i dr. (u te druge zacijelo će svrstatii mene). Unatoč tome Kacigi bih dao alkarsku ocjenu“u jedan” uzimajući u obzir duhovitu kvalifikacijupremijera Plenkovića kao “nešto liberalnijeg i pro-evropski orijentiranog apsolutnog vlastodršca uHDZ-u i državi”.Za razliku od Kacige koji u svoju mržnju, ustrajnopreodijevanu u humanističko-antifašističku borbuprotiv demona “kleroustaštva”, umijesi dozu duho-vitosti, Miše Galjuf se, bez mjere i bez-dušno, oko-mio na mons. Želimira Puljića zbog dvije-triodmjerene i nipočemu problematične rečenice izintervjua datog austrijskom konzervativnom listu “DieTagespost”. Da bi mu polemika bila što ubojitijaGaljuf je potegao teška oružja: njemu treba cijeladuplerica, on monopolizira zdrav razum pa tko nemisli kao on automatski vrijeđa zdrav razum, a na-jbezdušnija je njegova manipulacija Pupovčevimlažnim brojem o 20.000 djece, navodno ubijene uJasenovcu.Galjufu nešto smetaju sve “novopovijesne” teze -po njemu moramo bezuvjetno vjerovati staropovijes-noj istini, utvrđenoj u partijskim komitetima, zabe-toniranoj kao što je zabetonirana Huda jama. Me-đutim, povijest je ipak složenija. Još od Hegela zna-mo da je jedno povijest koja se zbiva u stvarnosti, adrugo je povijest koju o toj stvarnosti pišu znanstveni-

ci. Ne protivi se zdravom razumu to štomons. Puljić vojsku koju su Engleziizručili partizanima naziva hrvatskomvojskom. Je li možda bila japanska? Is-tina je da je to bila poražena vojska, isti-na je da je jugoslavenska vojska na kra-ju kolopleta drugosvjetskog rata bilapobjednička.Vojska koja se - nesretno udružena sazločincem-gubitnikom Hitlerom - borilaza Hrvatsku poražena je od vojske kojase, “sretno” udružena sa zločincem-pobjednikom Staljinom, borila za Jugo-slaviju, usprkos porazu s pravom senaziva hrvatskom vojskom. Jednakotako 1991. je hrvatska vojska porazilajugoslavensku vojsku, koliko god Gal-juf i Kaciga, kao i Pupovac i Stazić, nebili sretni s tim ishodom i žalili za Jugo-slavijom. Galjuf se staropovijesnimlažima o 20.000 djece iz Jasenovcamože nadati da će ga sljedećeg BožićaPupovac odlikovati kao što je prošlogBožića odlikovao samoborskog obijačaautomobila.Nasuprot njegovoj laži, sudbina“kozaračke djece”, koliko god žalosna,bila je bitno drugačija. Roman Leljak sepotrudio i utvrdio da su ta djeca živjela iumirala na mnogo različitih mjesta iadresa, pa tako i u Srbiji, a onda su fal-sificiranjem činjenica (pa i fotografija!)preadresirana na “zadnju poštu Jasen-ovac”.Pouzdano se zna da je gospođa Budis-avljević spasila velik broj kozaračkedjece, ponajviše zahvaljujući podršcinadbiskupa Stepinca, uz pristanak pa isuradnju vlasti NDH. Koliko god Galjuf iKaciga pljuvali po Crkvi u Hrvata, većibroj Hrvata dobro zna da na balkanskojvjetrometini bez svoje Crkve Hrvati nebi opstali. Da, naša je Crkva Stepinčeva(i Kuharićeva) Crkva, i malo čega se izsvoje povijesti treba sramiti, na što jegospar Miše želi primorati svojim starop-ovijesnim galjufarijama.Naprotiv, Crkva se s pravom zalaže daje i poraženi vojnik žrtva za koju se sm-ijemo pomoliti, pa i u Bleiburgu. Stepi-nac je prosvjedovao protiv Jasenovca,ali i protiv Titova boljševičkog terora. OStepincu istinu govori “novopovjesničar-ka” Esther Gitman, a laž starop-ovjesničar Viktor Novak i njegovi dan-ašnji trabanti.Konačno, zašto bi bila nedopustiva rasp-rava o pozdravu ZDS, za koju je se bioizjasnio mons. Puljić? Ne zalažem se,zbog objektivnopovijesne kompromiti-ranosti, za reafirmaciju tog pozdrava, ali- koliko god bilo klimavo mišljenje

Kusićeva povjerenstva o tom pozdravu -nužno je razlikovati (zlo)uporabu togpozdrava u vrijeme NDH od njegovemotivacijske opravdanosti u Domovin-skom ratu. Dom je na kraju krajeva samoskraćena oznaka za domovinu, a ima linešto u sebi zlo biti spreman boriti se zaDomovinu? Pravo je pitanje što je komuDomovina. Pupovac bi (nažalost i mno-gi Hrvati) više volio da je opstala njegovadomovina Jugoslavija kao proširena Sr-bija, mi hrvatski domo-ljubi (znam kolikosu alergični orjunaši na taj izraz pa njimadomoljub znači domoguz) Jugoslavijunikad nismo doživljavali svojom domov-inom; u najboljem slučaju okvirom, ok-lopom, tamnicom ili eventualno prijelazn-om formacijom do trenutka mogućegizlaza koji smo ostvarili Domovinskimratom.Ukratko, glede povijesti koja se stvara “naterenu” rezultat je 1:1. Četrdesetih je po-bijedila jugo-vojska, a devedesetih je hr-vatska vojska porazila jugovojsku. A gle-de povijesti koja se o tim pobjedama iporazima piše borba ostaje otvorena:Mesić (koji zna jednako pjevati i ustaškei partizanske pjesme), Pusići (kojih je tatabio lojalan Pavelićev vojnik), Goldstein(koji je kao netalentirani povjesničarpokušao biti genijalni pronalazač jasen-ovačkih strojeva za mljevenje kostiju),Pupovac i njihovi trabanti su na straniHude jame i betona, pa bi uz betoniran-je jama u koje su bačene žive žrtve zau-vijek zabetonirali i stečevine partijski ok-troirane povijesne znanosti, a namadrugima stavili lokot na usta.Za razliku od zagovornika staropovijesnedogme, Jurčević, Jareb, Vukić, Lozo,Blanka Matković, Leljak i niz drugih suza istraživanje i razotkrivanje povijesneistine. Revizija u povijesnoj znanosti nijegrijeh nego imperativ! Bit će još sviračarazličitih melodija, pa zasad nije jasnokojim je sviračima uzaludan trud. Pov-ijest nastoji otkriti istinu, Galjuf nastavljalagati, što mu je jednom već pouzdanodokazao padre Prkačin, subrat padrePerice kojeg je Galjuf klevetao.U uljuđenoj državi za kakvu se tobožezalaže Miše Galjuf, lažovima se u javnimmedijima ne daje druga prigoda kakvuon, nakon pet prigoda iskorištenih za pla-siranje mržnje i laži, već najavljuje. Takvibi u uljuđenoj državi mogli objavljivatisvoje laži začinjene mržnjom samo navlastitom portalu ili biltenu, a ne u novi-nama koje, makar se dijelile besplatno,ipak sufinanciramo svi mi porezni ob-veznici. Ukratko, da zaključim: DarkoKaciga u jedan, Miše Galjuf u ništa!

Ante Šoljić

ljudi koji se sjećaju što je i kako je u Metalu bilo.Kada je Boško bio gospodin, a ne drug. Kada suistražitelji provjeravali je li ili nije bilo nevaljala.Je li gospodarski kriminal u to vrijeme u Metalu biostvaran ili izmišljen, ili je to bila izlika za nešto drugo,npr. nečije veliko hrvatstvo, valjda netko zna. Je libilo suda i zatvaranja, ili je i to bio obračun s onimakoji Jugoslaviju nisu mogli ni nacrtanu? Prišili Tietiketu, pa je Ti sad nosi!?Sve su Veliki Hrvati i mrzitelji Jugoslavije iz onih vre-mena pokrili tek otkrivenim domoljubljem. Kriminalje i onda bio u službi domoljublja. Da se neprijatelju– Jugoslaviji, zatre svako sjeme. Kao što se i danassve nevaljalo domoljubljem i zove i liječi. Pa i najtežabolest. Mržnja!

Marko Marić

4 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMO S LOPUDA

Godina prostituiranja majčinstvaGodina prostituiranja majčinstvaGodina prostituiranja majčinstvaGodina prostituiranja majčinstvaGodina prostituiranja majčinstvaNikad u povijesti naših prostora mlada žena majkanije bila toliko ponižena koliko sada u „svojojbrižnoj“ domovini. Koju poput Orsata traži naosamljenoj hridi europskog utočišta

Za nama je ostala 2018-ta; sumorna i potištena, u grčuagonije nestanka. U Gradu je brojimo od sv. Vlaha do sv.Vlaha. I tom prigodom, na Dan Grada; politički obojeno,znanstveno nepoželjno, populistički intonirano predložilesu se nagrade. I doživjele ljudsko, skrušeno i pastirskiiskreno upozorenje. U trivijalnosti pristupa, neozbiljnostivrednovanja doprinosa Gradu, dugogodišnja kritikanjapolitičke pogodnosti prikladnog trenutka prekinuo je dumToma Lučić.

MATANOVSKA POLITIKA BIJELOGA ŠTAPAU duhu Božijeg poslanja za svoj predani rad, nagrađenodanošću svoga puka, uskratio je sebi pravo zablude napijedestalu stranačke iskaznice sadašnje vlasti. Tiho, pris-tojno i skromno, zadovoljan učinkom svoga službovanjaizustio je: Hvala Vam, ali NE. I ostavio dubok trag uodvojenosti Svevišnjega spram prizemne, nečasne kame-leonske prilagodljivosti zemaljske moći.A taj obrazac prikupljanja političke podrške nastojao je prim-ijeniti i vječni zagrebački Gradonačelnik uz prijedlogpriznanja Zagreba gosparu drugu Budimiru Lončaru. Nodugo životno, političko i diplomatsko iskustvo nije se dalonasukati na Matanovsku politiku bijeloga štapa. Koja takoglatko, prepredeno i usiljeno vlada našim glavnim gradomkao odsjaj prizemnih i ograničenih vidika većine hrvatskogbiračkog tijela.Pa je taj grč agonije nestanka hrvatstva uzburkao politiku,Crkvu, znanost i starost. I godinama bio glavna predika soltara i Sabora kamuflirajući uzroke zaslužnih domoljub-nih i dušebrižnih junaka koji su nas u to doveli. Jer su uniš-tili sve stvarano i stvoreno, rasprodali i popljačkali djedovinu,obmanuli puk i zloupotrijebili Boga. Pa su velikodušnošćuuspostavili Ministarstvo brige za opstanak, povećali či-novništvo i ozakonili dražbu rađanja djece uz kratkoročnenaknade obilne besramne milostinje.Prezreno je dostojanstvo da se ponosno od svogazajamčenog rada stvara i održava obitelj. Vazda su bileobiteljske potpore ali i pravo na rad na svojoj grudi nanaslijeđu bliskih prethodnika. Preko noći nestalo je sve,nestaje i dalje. A prirodna želja za dječjim plačom pokun-jeno pruža dlan naknadi za prostituirano majčinstvo.

NAJSRAMNIJI ČIN NADMAŠENOG TALIBANSTVANikad u povijesti naših prostora mlada žena majka nije bilatoliko ponižena koliko sada u „svojoj brižnoj“ domovini.Koju poput Orsata traži na osamljenoj hridi europskogutočišta. I sve nas podsjeća na Republiku 1806. i zakletvuplemstva da neće imati djecu koja će služiti tuđinu. A sažrtvenika grmi glas vapaja za novorođenim članstvom a zakrivca povijesne nesreće upire se prstom na Blajburg i Kum-rovec. I vješto prikriva taj, u hrvatskoj povijesti najsramnijičin nadmašenog talibanstva; rušenja tri tisuće spomenikažrtvama palim za slobodu našega tla.Je li itko ikada čuo da se s oltara uputio prijekor hrvatskombarbarstvu i pozvalo na obnovu uspomena stradalemladeži. Nije! I na nevino hrvatstvo nadvilo se prokletstvo!Ali zato neumorno, strateški zacrtano, po noći i danu,mjesecima i godinama, uporno, drsko i nepristojnohodočasti se u pape Frana. Od predsjednice, premijera,do ministrice vanjskih poslova.Zahtijeva se kanonizacija kardinala kako bi se opravdala

odmazda zadnjih tridesetak godi-na. Knjige, predavanja, poslanice,uzdizanja do nebeske nevinosti ipravednosti, RTV. Požuruje se tajčin spasa Hrvatske. A dotledružina Franovih suradnikaproučava naslagano gradivo i tražipotvrde u kajanju grijeha:Ispovijedam se Bogu svemoguće-mu, i vama braćo da sagriješih vrlomnogo mišlju, riječju, djelom i pro-pustom. Moj grijeh moj prevelikigrijeh!Vjerujmo da se neće pronaćineokajani grijeh i da se neće osv-jetlati hrvatska čast i čojstvo u likuuzvišenih Košića, Puljića i inih ve-likodostojnika kao i ratnih zloči-naca, poput sada, od vlastizaštićenog misionara hrvatstvaDarija Kordića.

PLODNO TLOZA PODVALE I NAIVNOST

Kako je samo (naivnima) spa-sonosno zvučalo predizbornoobećanje današnje predsjedniceda će Hrvatska biti Švicarska. I di-vno je to predvidjela. Ali su jedrukčije razumjeli. A bila je iskre-na:Kada sve proćerdamo, rasproda-mo i otuđimo, nekad primorskazemlja postati će kontinentalna:bez Istre, otoka, obale, mora, bro-dogradilišta, ribarstva... Švicarska.Za pristup obali djedovine tražit ćese propusnica, valjda bez pu-tovnice u europskoj koloniji. A eg-zistenciju ćemo pronaći u izvoznospecijaliziranim tvrtkama d.o.o. isavjetodavnim agencijama: „Kakoslužiti Bogu a ne priznati svoje gr-ijehe“, „Kako laž pretvoriti u istinu“,„Kako uništiti stoljetnu povijest do-moljublja i opstati na podvalama“,Zašto naporno raditi ako se jošima djedovine za prodati“, „Kakopolitiku pretvoriti u radni stažizmišljenog radnog mjesta“, „Kako se klanjati tuđinu da bi sepreživjelo“...Proširit ćemo bolničke kapaciteteza unosne poslove i postati velesi-la za prodaju organa zdravogapuka. Hrvatskog ratničkog pob-jedničkog gena i mirnodopskogsluganskog podaništva. Naći ćese svašta, svega onoga što jenapredni svijet odbacio i ostaviou balkanskim gudurama plemen-ske zadrtosti plodnog tla za pod-vale, naivnost i usrdnu molitvuvječnoga spasenja.Za svjedočanstvo društvenog „us-pjeha“ novostvorenog poretka netreba nam poći daleko. U knjizidr.sc Nikole Tolje „Stanovništvo irodovi otoka Lopuda od 1614. do2016.“ u vremeplovu na str.539.

za 1935. god. čitamo: „Prema ob-javljenim podacima o 10 najus-pješnijih turističkih odredišta uKraljevini Jugoslaviji, Lopud je s53.831 noćenjem zauzeo šestomjesto.“ Dodao bih; uz red i ured-nost. Brojka za danas smiješna, alitada još nije bilo ni Hotela Grandaa kamoli Lafodie.Temelji turizma su postavljeni1920-tih godina zahvaljujući do-bročinitelju Ivu Kuljevanu i brzo suse oplođivali da bi dosegli vrhunacpočetkom 70-ih do kraja 80-ih go-dina prošlog stoljeća. Ali ono našto je za ukazati jest briga ostanovništvu općenito. Hotel Lafo-dia sagrađen je (1968.) isključivou namjeri zapošljavanja i opstan-ka domaće čeljadi i okolnih mjes-ta. Do stečaja i propasti Lopuda2002. u poduzeću Hoteli Lopudstalno zaposlenih bilo je 90-ak a usezoni i dvostruko.

GOSTI NIJESU BILIPROLAZNICI

Zlatno doba lopudskog turizmapored hotelskog i privatnogsmještaja, prirodnih i povijesnihljepota održavalo se brigom pre-ma izvoru postojanja; radom, re-dom i savješću. Gosti nijesu biliprolaznici. Nakon godina uzastop-nog ljetovanja postajali su prijateljigotovo članovi obitelji. I vraćali se.A zašto? Obalnim šetalištem nibicikla nije smjela proći, a stolovi istolice na javnim površinama bilisu zabranjeni. Mirne i sigurne šet-nje bile su željeni ugođaj ljetovan-ja.Glazba je bila dozvoljena dojedanaest. Za prekršaje brinula suse dvojica milicionera, danju inoću.I s nostalgijom tvrdimo: bilo jereda, poštovanja prema gostima imeđusobne uljudnosti. Život jetek’o opuštenim i zadovoljnim rit-mom. A čega smo danas svjedo-ci? Najmanje našega a sve višetuđega. Najmanje reda a najvišenereda. Od šest hotelskih kućasamo dvije turistički žive. Tri opus-tošena hotelska zdanja čekajupravorijek nadležnih. A povijesnapalača Zamanja, na obali u zjeni-ci mjesta sramotno zanemarena iod vlasnika i od Grada svjedočiruglo priželjkivane države.Povijesni vrt Dominikanskog sa-mostana od oko 6000 m2 služi zadeponij hotelskih i stambenihfekalija. Razulareni prijevoz danjui noću ni od koga sankcioniran,šetnje i prolaz čini pogibeljnim.I ono što nas čini jedinstvenim,možda i u svijetu, je prijevoz ku-pača od naselja do plaže; bez te-

5GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

hničkih uvjeta bez dozvola,bez ikakve kontrole. Turističkaponuda naglašava mjesto bezvozila.A bicikle, autići, motori, pa idamperi svakodnevni sukolorit nekad turističkog(sadaizletničkog) mjesta. Pa bašzato će novouspostavljeneagencije „Kako laž predočitikao istinu“ imati najviše EPPuspjeha. I postati navika. A tasramotna tiska na pristaništuizmeđu putnika, tereta i namir-nica mogla se je dugoročnoriješiti prije deset godina zaciglih 365000 kuna (49.000Eura) uključiv PDV.

AKO JEDNOGA DANAUSKRSNE NE ĆE

PREPOZNATI SVOJ SANPovećanjem Mula Barunovaispred Hotela Grand za što jeishodovana konzervatorskasuglasnost. A mnoštvo je on-oga što bi nered pretvorilo ured a ništa kostalo ne bi:Dužnost nadležnih da donesui primjene odluke turističke iživotne kulture. Kako je sve togodinama ignorirano od Gra-da i tako uništeno jedno odnajljepših otoka i naselja naJadranu, izljevom gorčinemoram rijet: Svi vi koji ste tre-bali, koji trebate i koji ćete tre-bati svoju dužnost prenijeti i naspas kulture i civilizacije Lopu-da, a to nijeste učinili, jer nijeiskazana ni želja ni volja, zasvakoga mještanina imještanku ostajete ološ, šljamili po dubrovačku; fundać ilifeca karaktera svojenadležnosti.I tako smo europskimdostignućima u vlastitojdušebrižničkoj demografskojpolitici od 150 zaposlenih spa-li, već dugo, na četvoricu (4)mještana, a od 384 stanovni-ka 1990-te na 179, 2019. god.I u kakvoj su vjeri, zanosu iljubavi izgarali ti velikanižuđene samostalne hrvatskedržave od P.Preradovića, A.Šenoe, I. Kukuljevića, V. Nazo-ra do uzvišenog SilvijaS.Kranjčevića kojemu i danasduša kliče: „Zdravo, sretna, oHrvatska moja“. A ako jed-noga dana uskrsne ne će pre-poznati svoj san, u nevjerici ćeugledati kosookog Hrvata ner-azumljivog jezika, vratiti se uspokoj i svim srodnim dušamaporučiti: Sretan vam Uskrs utišini pravde i pravednostiDrugoga Svijeta. Davor Mage

MOST NEZAVISNIH LISTA - MATO TOMLJANOVIĆ:

„Zaštitimo dignitet struke turističkih vodiča i Domovinskog rata“„Zaštitimo dignitet struke turističkih vodiča i Domovinskog rata“„Zaštitimo dignitet struke turističkih vodiča i Domovinskog rata“„Zaštitimo dignitet struke turističkih vodiča i Domovinskog rata“„Zaštitimo dignitet struke turističkih vodiča i Domovinskog rata“Most će inzistirati na primjeni klauzule o odstupanju od primjene direktive 2005/36/EZ

Most nezavisnih lista podržava Zajednicu društvaturističkih vodiča Hrvatske i Mostovi će zastupniciu Europskom parlamentu pokrenuti procedureizmjene Direktive 2005/36/EZ Europskog par-lamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikaci-ja, čija bi potpuna primjena dovela do zanemari-vanja činjenice da su turistički vodiči osobe ve-zane za područje na kojem rade. Most podržavakretanje roba, dobara i usluga, ali pritom moramozaštititi dignitet struke i Domovinskog rata.„Po pitanju mogućnosti da turiste na području RHvode i vodiči s licencama iz drugih članica EU,smatram da bi te osobe trebale biti vezane za po-dručje. Uostalom, za osposobljavanje, za stjecanjelicence za turističkog vodiča i polaganje stručnogispita na određenom području, odnosno županiji,treba izdvojiti i ne baš mala financijska sredstva.Zar je onda moguće poistovjetiti turističkog vodičaiz Hrvatske, s položenih desetak ispita iz općeg iposebnog dijela, s europskim kolegom koji je tak-vu licencu stekao temeljem jednostavnog zahtje-va nadležnom ministarstvu u svojoj državi? Uosta-lom, zar je moguće da ćemo bogatu povijest Hr-vatske svesti na Google tražilicu bez imalo osjećajai patriotizma?“ – izjavio je Mostov kandidat za eu-roparlamentarne izbore Mato Tomljanović.O Hrvatskoj, koju posjećuju mnogobrojni turisti,

najbolje mogu govoriti ljudi koji su životom vezaniuz njenu bogatu kulturnu baštinu i povijest, a jedanod njenih najvažnijih razdoblja je Domovinski rat ukojemu su mnogi spomenici svjetske vrijednostipretrpjeli teška materijalna oštećenja - ona su dodanas uglavnom sanirana i nisu vidljiva, ali i te kakopostoje i žive u svima nama.„Obvezni smo zaštititi i omogućiti točno tumačen-je svakog razdoblja naše bogate povijesti jer se toodražava na ugled zemlje u Europi i svijetu. Svjes-ni smo činjenice da sama izmjena postojeće Direk-tive može potrajati, radi čega ćemo inzistirati naprimjeni klauzule o odstupanju od primjene Direk-tive, odnosno članka 61., koji uzima u obzirpoteškoće s kojima se pojedina država članicamože susresti tijekom njezine primjene - u tomslučaju Europska komisija obvezna je s državomčlanicom proučiti o čemu se radi. Vrijednosti Do-movinskog rata ne mogu se tumačiti uzgred i te-meljiti na prvom što će ponuditi Google. Točno tu-mačenje najponosnijeg i najtežeg dijela hrvatskepovijesti smatramo obvezom i nacionalnim intere-som. Turistički vodiči su prve osobe s kojima sesusreću turisti i o njima uvelike ovisi kakav će dojamsteći o zemlji koju su posjetili, ali i koje će činjenicezapamtiti i o njima pričati u svojim zemljama.“ –objasnio je Tomljanović.

MOST NEZAVISNIH LISTA

Konačno će Mostov Prijedlog odluke o IGP-u bitiKonačno će Mostov Prijedlog odluke o IGP-u bitiKonačno će Mostov Prijedlog odluke o IGP-u bitiKonačno će Mostov Prijedlog odluke o IGP-u bitiKonačno će Mostov Prijedlog odluke o IGP-u bitistavljen na raspravu u Hrvatski saborstavljen na raspravu u Hrvatski saborstavljen na raspravu u Hrvatski saborstavljen na raspravu u Hrvatski saborstavljen na raspravu u Hrvatski saborPolitički tajnik Mosta NL Nikola Grmoja istaknuoje kako je Most prikupio 31 potpis saborskih zas-tupnika oporbe i predao prošli petak zahtjev dase konačno, nakon 14 mjeseci, raspravi MostovPrijedlog odluke o proglašenju Isključivog gos-podarskog pojasa. Most je naime još 19. veljače2018. u saborsku proceduru uputio ovaj prijed-log, ali nije nikad stavljen na dnevni red, a sadaće, odmah nakon pauze sabor morati raspravl-jati o ovoj važnoj temi.„Nakon 14 mjeseci će morati iz ladice izvući Mos-tov prijedlog kojim tražimo proširenje jurisdikcijeRH na Jadranskom moru. Most traži proglašenjesvih suverenih prava koja RH ima pravo progla-siti prema Konvenciji UN-a o pravu mora iz 1982.godine., a riječ je o morskom prostoru površineoko 24 tisuće četvornih kilometara. Most se i usvom programu za EU izbore zalaže za pro-glašenje isključivog gospodarskog pojasa iravnopravnost za hrvatske ribare. Promoviratćemo politiku proglašenja gospodarskih pojase-va na Sredozemlju s ciljem zaštite morskih resur-sa. Zalagat ćemo se da ribari iz cijele Europske

unije imaju jednake prilike, jer je održivost ribarst-va Mostov je prioritet“, rekao je Grmoja.Jadransko more je prirodno bogatstvo i naciona-lni resurs kojega moramo sačuvati radi sebe, ali iradi budućih generacija.„Vlada tvrdi da nećemo imati nikakve koristi odproglašenje IGP-a, a takav stav odraz je HDZ-ovepolitike nezamjeranja u Europskom parlamentu.Most se vodio primjerima drugih država koja suto učinile, kako u Sredozemlju tako i izvan njega,a među posljednjima to su učinile Velika Britanijai Francuska. Tu je i preporuka Europske komisijesvim državama članicama da proglase ovakve po-jaseve“, dodao je Grmoja.Rekao je kako su koristi od proglašenja IGP-aznačajne, a mi se oslanjamo na studiju Europskekomisije iz 2013., koja je predvidjela povećanekoristi, prvenstveno ekonomske i ekološke, ve-zane uz zaštitu okoliša. Republika Hrvatska kaoturistička zemlja, u kojoj turizam zauzima 20 pos-to BDP-a itekako ima interes za proglašenje Iskl-jučivog gospodarskog pojasa.

MOST nezavisnih lista

OTVORENI EKO APEL ZA BRSEČINE

Do kada bacanje šuta i zemlje?Do kada bacanje šuta i zemlje?Do kada bacanje šuta i zemlje?Do kada bacanje šuta i zemlje?Do kada bacanje šuta i zemlje?Do kada bacanje šuta i zemlje iznad plaže i ljetnikovcaCvijete Zuzorić u Brsčinama - pitaju nas s ogorčenjemmještani Brsečina i okolnih mjesta putem našeg Eko Fona020 453 850. aime, unatoč našim brojnim apelima protek-la dva mjeseca da se zaustavi ilegalno bacanje šuta i zemljeiznad plaže i ljetnikovca Cvijete Zuzorić, ono se i daljenastavlja. mjesto da se ovo divlje odlagalište u slikovitim

Brsečinama odmah zatvori i sanira onose dalje širi i ubrzo će stići do ljetnikovcai mjesne plaže. skoro počinje i turističkasezona, pa zar će Brsečine s ovim divl-jim odlagalištem dočekati turističku se-zonu!? Komunalne služne Grada i ins-pekcijske službe okoliša Grada, molimo,što prije riješite ovu najnoviju devastaci-ju prirode Brsečina. Voditeljica Zelenogtelefona Eko Fona Jadranka Šimunović

6 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

PISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJAPISMA / PRIOPĆENJA

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Urediti kapelicuUrediti kapelicuUrediti kapelicuUrediti kapelicuUrediti kapelicuU ulici Hrvatskih Branitelja, blizu Kuparske,nedaleko Doma umirovljenika, nalazi se malakapelica zvana sveta Elizabeta ili PohođenjaBlažene Djevice Marije. Kao građevinu koja jenapravljena od kamena lijepo je za viđet, me-đutim s gornje strane je užas. Krov s puno ok-ruglih kupa je prekriven s travom i grmljem. Ne-dostaje zvono s konopom. Znači nije lijepo zaviđet.Čestitam Uskrs svima.

Zdravko Trojanović Trojo

HNS PREDSTAVIO CILJEVE:

U EU parlamentu s novim ljudima, a protiv nametaU EU parlamentu s novim ljudima, a protiv nametaU EU parlamentu s novim ljudima, a protiv nametaU EU parlamentu s novim ljudima, a protiv nametaU EU parlamentu s novim ljudima, a protiv nameta

VODOVOD DUBROVNIK

Dovršena sanacija kanalizacije u Getaldićevoj uliciDovršena sanacija kanalizacije u Getaldićevoj uliciDovršena sanacija kanalizacije u Getaldićevoj uliciDovršena sanacija kanalizacije u Getaldićevoj uliciDovršena sanacija kanalizacije u Getaldićevoj uliciViše od 15 kubika raznog materijala, od pijeska i stvrdnutog injektiranog betona do velikih količina masnoće djelatnici VodovodaDubrovnik izvadili su iz kanala mješovite odvodnje u Ulici Marina Getaldića u povijesnoj jezgri. Ovaj sekundarni kanal sada je dubinski

očišćen u dužini od pedesetak metara, od Straduna do Ulice od Puča.„Radove na čišćenju ovog kanala započeli smo krajem prošle godine i, uz kraću pau-zu oko Feste svetog Vlaha, trajali su do sada. Riječ je bila o zahtjevnom projektu jer jesam kanal bio začepljen na više mjesta, a najveći problem predstavljao je injektiranibeton koji je prilikom obnove domova u povijesnoj jezgri svoj put pronašao do kanalaodvodnje i tu se stvrdnuo. Ali djelatnici Vodovoda su i taj problem uspješno riješili ikanal je doveden u prvobitno stanje, što nam je i bio glavni cilj“ – rekao je predsjednikUprave Vodovoda Dubrovnik, Lukša Matušić. Naglasio je i kako su ovi radovi, koje jeVodovod izveo vlastitim sredstvima, nastavak aktivnosti na sanaciji sustava odvodnjepovijesne jezgre.„Vodovod konstantno nadzire sustav odvodnje i reagira proaktivno. Dakle, trudimo seriješiti probleme i prije nego nastanu, ali za konačno rješenje kanalizacijskog sustavapovijesne jezgre bit će potrebno dovršiti sanaciju glavnog kanala ispod Straduna. Štose tiče tog projekta, do kraja godine očekujemo dovršetak tender dokumentacije iraspisivanje natječaja, a sami radovi trebali bi početi početkom iduće godine. Do tadaćemo nastaviti s čišćenjem sekundarnih kanala“ – istaknuo je Matušić.Vodovod je u sklopu ove investicije zamijenio i dotrajalu vodovodnu cijev u ovoj ulici,pa ona sada spremno dočekuje novu turističku sezonu.”

Iz Dubrovnika je krenula kampanjaHNS-a za izbore za Europski parla-ment. Na jugu Hrvatske su takosvoje prioritete i ciljeve predstavilinositelj liste te međimurski županMatija Posavec te predsjednica du-brovačkog HNS-a i kandidatkinja zaEuroparlament Nataša Gabričević.„HNS se, kao i ostale stranke,priprema za izbore za EU parlamentkoji će biti održani 26. svibnja s jed-nim osnovnim ciljem – promoviran-ja novih vrijednosti, novih sadržaja inovih ljudi. Kada govorimo o novimvrijednostima i novim politikamaonda govorimo o čisto jednojdrugačijoj paradigmi, da unesemojednu kulturu, pristojnost i neke nove standardena hrvatski politički prostor, u svakoj našoj regiji“– rekao je Matija Posavec dodavši da treba pov-ezivati i promovirati Hrvatsku u okvirima Europ-ske unije jer su njene institucije, a posebice Eu-ropski parlament, mjesta gdje se donose ključneodluke za život svakog građanina Europskeunije.„Kada govorimo o novim ljudima, onda govori-mo o ljudima koji su izuzetno uspješni u svojimlokalnim sredinama, možda nedovoljno nacio-nalno prepoznatljivi, ali ljudi koji zastupaju vr-

ijednosti svog zavičaja, svog kraja i koji su os-tavili jedan kvalitetan trag i spremni su za nacio-nalnu i za europsku razinu. Što se tiče du-brovačkog kraja, jedna od takvih je i NatašaGabričević, koja je iznimno uspješna i dokaza-na u javnom i privatnom sektoru, koja ima jedanvrhunski potencijal da sve one vrijednosti kojezastupa u životu i na svom poslu unese i napolitičku scenu Dubrovnika, Dubrovačko-neret-vanske županije i Republike Hrvatske“ – rekaoje o Posavec te izrazio svoju snažnu podrškunjoj i „ekipi mladih, vrijednih i sposobnih ljudi

koji, svatko na svojim pozicijama, dajurezultate“.Kao cilj naveo je jedan mandat u Europ-skom parlamentu, kako bi sa svoje lokal-ne razine kroz europske institucije nas-tavili rad na ravnomjernom razvoju Hr-vatske, na uspješnijem korištenju EUfondova, većem naglasku na obrazo-vanje, umirovljenike, poljoprivrednike ipoduzetništvo te kako bi se omogućilorasterećenje od brojnih nameta i pro-movirala država u najboljem mogućemsvjetlu.Nataša Gabričević 6. je na listi HNS-a.Rekla je kako će naglasak kampanje uDubrovniku i na jugu Hrvatske biti nakreativnim industrijama, zaštiti okoliša terasterećenju poduzetnika.„U Dubrovniku ćemo najviše govoritiupravo o kreativnim industrijama, poputprojekta Osjetite povijest kojeg je HNSu Dubrovniku predstavio u siječnju i kojimože jako dobro povezati mladekreativce, dizajn i stare zanate. Bit će jošpuno takvih projekata i ja vjerujem daćemo time privući birače da zaokruželistu broj 11 koju vodi Matija Posavec“ –zaključno je istaknula Gabričević uzpoziv biračima da izađu na izbore zaEuropski parlament i svoj glas daju up-ravo listi HNS-a.

HNS podružnica Dubrovnik

7GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

8 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

POZIV SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU

Edukativne radionice za djecuEdukativne radionice za djecuEdukativne radionice za djecuEdukativne radionice za djecuEdukativne radionice za djecuDragi roditelji, draga djeco,Sveučilište u Dubrovniku u sklopu projekta Europskenoći istraživača 2018./2019. organizira edukativne radi-onice za djecu (od 7 do 12 godina starosti) koje ukl-jučuju posjete različitim kulturnim i obrazovnim ustano-vama grada Dubrovnika (Državni arhiv u Sponzi, Ak-varij, Pomorski muzej, Pomorski odjel Sveučilišta uDubrovniku,“Apoteka“ Male braće, Institut za more ipriobalje...). Nakon posjeta ovim ustanovama djeca ćena radionici keramike uz stručno vođenje doc. dr. art.Kristine Kojan Goluža imati priliku izrađivati različitepredmete nadahnuti onim što su vidjeli (brodove, po-suđe za mirodije, ribice itd.). Stoga ako:Želiš probati nešto novo u svoje slobodno vrijeme?Zanima te što se to radi na Sveučilištu?Hoćeš naučiti izrađivati predmete od keramike?Želiš upoznati novoga prijatelja uz igru?zamoli svoje roditelje da te prijave na sljedećoj poveznici:https://forms.gle/hojTWiSryEadPJNG7 i povedu u Ka-mpus Sveučilišta u Dubrovniku na radionice keramikeu sklopu Europske noći istraživača!Napomena: Radionice će se odvijati u popodnevnimsatima (u terminu od 15 do 17:30), svakog utorka počev-ši od 30. travnja, a zaključno s 4. lipnja 2019. Radioniceće voditi doc. dr. art. Kristina Kojan Goluža, a odvijat ćese u Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku. Zbog og-raničenog prostora, maksimalni broj djece je 10. Pri-jave će se prihvaćati po principu „first come first served“.Kad dosegnemo limit stavit ćemo Vas na našu listu če-kanja, te ako netko od djece odustane - obavijestiti.Rok za prijavu je 26. travnja 2019.!

ŠTO ĆEMO RADITI NA RADIONICAMA:1. Papir i pismo – utorak 30.4. od 15 do17:30Posjet radionici restauracije papira idržavnom arhivu u Sponzi. S obzirom napodatak da su prve knjižnice nastale u Me-zopotamiji i da su se sastojale od glinenihpločica s napisima, djeca će izrađivati ra-zličite glinene pločice s natpisima po želji.Stari Egipćani su zapisivali dnevne obvezena glinenu podlogu stoga će i djeca kreiratisvoje, kojima kasnije mogu ukrasiti svojživotni prostor.2. Pomorstvo - utorak 7.5. od 15 do 17:30Posjet Pomorskom muzeju. Posjet Pomor-skom odjelu kako bi se djeca upoznala saktivnostima i profesijom pomoraca. Izra-da različitih brodova.3. Posuđe za mirodije i keramika - utorak21.5. od 15 do 17:30Posjet staroj apoteci u Franjevačkom sa-mostanu (fokus: keramički izlošci). Posjetradionici za restauriranje keramike. Izradaposudica i zdjelica za čuvanje mirodija.4. More i podmorje - utorak 29.5. od 14do 17:30Posjet Akvariju. Posjet znanstvenika s Insti-tuta kako bi se djeca upoznala s aktivnosti-ma Instituta. Izrada reljefa s prizorima mora.Izrada ribica u svrhu visećih ukrasa.5. Orlandova godina - utorak 4.6. od 15do 17:30Kratki obilazak grada i upoznavanje s Or-landom. Izrada Orlanda u keramici.

DURA

Tim Skrrrah Industries osvojio Hackathon Dubrovnik 2019.!Tim Skrrrah Industries osvojio Hackathon Dubrovnik 2019.!Tim Skrrrah Industries osvojio Hackathon Dubrovnik 2019.!Tim Skrrrah Industries osvojio Hackathon Dubrovnik 2019.!Tim Skrrrah Industries osvojio Hackathon Dubrovnik 2019.!Da su kreativnost i pozitivna konkurencija najjačiadrenalin dokazao je tim „Skrrrah Industries“ tesa svojom idejom SMART HOMEBOX osvojili suovogodišnji Hackathon Dubrovnik. Timova je biloukupno osam i svaki od njih se na svoj način bo-rio protiv, u ovom natjecanju najvećeg neprijatelja- sna. Osim kave i energetskih napitaka koji su sebrojali u litrama, bilo je tu i razgibavanja, skaku-tanja i raznih vježbi kako bi se održala koncen-tracija punih 36 sati, što nije nimalo lak posao.Peti Hackathon Dubrovnik u organizaciji Du-brovačke razvojne agencije DURA-e te uz part-nerstvo Future, RIT Croatia i Sveučilišta u Du-brovnik započeo je u subotu, 13. travnja s počet-kom u 09:00 sati i završio u nedjelju, 14. travnja u21:00 sat. Hackathon Dubrovnik i ovaj put je doka-zao da su mladi ljudi, zainteresirani za tehnologijuili već tehnološki educirani, pokretači razvoja zajed-nice i da mogu direktno utjecati na društvenepromjene.Najbudniji i najkreativniji bili su Frano Nola, Stjepan

Brzica, Klara Lucianović, Tomo Kulušić, PetarKlešković sa svojim projektom Smart Homebox .Smart Homebox je web aplikacija koja korisnici-ma omogućava jednostavan uvid u potrošnju tebrzo i jednostavno plaćanje računa za vodu i ele-ktričnu energiju. Skrrrah Industries je, uz razvojsame aplikacije, uložio trud i u razvoj prototipahardverskih komponenti i rješenja za snimanjestanja potrošnje uživo. Kao odgovor na navike po-tencijalnih korisnika u developmentu je i mobilnaaplikacija.Proizvod je u početnoj fazi osmišljen za dubrovač-ko tržište, ali se može, uz minimalne prilagodbeprimijeniti na bilo koji grad.Malo više kave nedostajalo je drugoplasiranomtimu “GBGH“ čiji su članovi Matej Kajinić i VlahoČerjan. Projekt pod nazivom 3A-D20 (An ArchiveAutomation-Decoder 2.0) je digitalizacija državnog

GRAD DUBROVNIK - ZADODJELU JEDNOKRATNIHPOTPORA UDRUGAMA ZA 2019.

Objavljen javniObjavljen javniObjavljen javniObjavljen javniObjavljen javnipozivpozivpozivpozivpozivGrad Dubrovnik raspisao je Jav-ni poziv za dodjelu jednokratnihfinancijskih potpora udrugamaza 2019. godinu, temeljem Od-luke o financiranju programa,projekata i manifestacija kojeprovode udruge i druge orga-nizacije civilnog društva. Okvirnibroj organizacija s kojima će seugovoriti provedba programajest do 40, a za ovu svrhu pred-viđeno je 300 tisuća kuna.Svaka organizacija koja udovol-java propisanim uvjetima možepodnijeti prijavu za dva progra-ma ili projekta. Po pojedinomprogramu ili projektu, organiza-cija može ostvariti od najmanje3000 do najviše 30 tisuća kuna.Javni poziv otvoren je od 5. travn-ja 2019. godine do iskorištenjafinancijskih sredstava ili najkas-nije do 1. prosinca 2019. god-ine.Programi koje ispunjavaju for-malno-pravne uvjete podliježuocjenjivanju i vrednovanju poje-dinog prijedloga programa. Pov-jerenstvo za ocjenjivanje progra-ma, projekata ili manifestacijavrednuje prijedloge programesukladno kriterijima koji nose od5 do 20 bodova. Financirat će sesamo oni s rezultatom od 70 iliviše bodova, po vremenu zapri-manja. Boduju se programskiciljevi, kvaliteta predloženog pro-grama, angažiranost u kan-didiranju programa, uključenostgrađana, volontera i slično.Potrebno je istaknuti kako seovaj Javni poziv ne odnosi nasufinanciranje programa, pro-jekata ili manifestacija za koje jeorganizacija već ostvarila finan-cijska sredstva iz Proračuna Gra-da Dubrovnika za 2019. godinu.

arhiva u Dubrovniku, s naglaskom na period Dubrovačke republike, uz računalnočitanje i prevođenje teksta uz upotrebu umjetne inteligencije. Svrha projekta je digi-talno arhiviranje, ubrzavanje procesa prijevoda, veća dostupnost informacijama pre-

ma zainteresiranim stranama i gradnja kul-ture i baštine.Treću nagradu osvojio je tim “Ljepotica izvijer” čiji su članovi Lora Mirčić, Tonko Blot-kamp, Damir Bulić, Ivan Zelentrović. Njihovprojekt se zove „LiberPASS“ u kojem se radio mobilnoj aplikaciji koja funkcionira kaopokaz za autobus, uz neke dodatne mo-gućnosti kao kupnja jednokratnih kartica,kartica s određenim brojem vožnji, on-lineplaćanje pokaza i kartica, uz raspored auto-busa.Na Hackathonu Dubrovnik 2019. nastupili sujoš timovi JJAK, ARGUS, ACERVATIO, FIFAi BLOCKBUSTER.

9GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

GRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIKGRAD DUBROVNIK

U ZAGREBU

Potpisan ugovor o kupnji dionica UTD RagusePotpisan ugovor o kupnji dionica UTD RagusePotpisan ugovor o kupnji dionica UTD RagusePotpisan ugovor o kupnji dionica UTD RagusePotpisan ugovor o kupnji dionica UTD RaguseGradonačelnik Mato Franković potpisaoje 16.travnja u Ministarstvu državne imov-ine u Zagrebu, u nazočnosti ministra Gora-na Marića, ugovor o prodaji i prijenosudionica trgovačkog društva UTD Ragusa.- Zadovoljstvo mi je što je Grad Dubrovnikimao mogućnost kupnje ovih iznimno vr-ijednih udjela i ja bih rekao da se konačnoUTD Ragusa vraća doma. Činjenica je dasmo sada došli u poziciju gospodaritistrateškom imovinom na samom ulazu uGrad, na Vratima od Pila, kroz koja dnevnoprođe par tisuća ljudi i zbog toga je iznim-no važno kontrolirati i promišljati taj pros-tor. Imat ćemo puno obveza, ali tome seveselimo. Zahvaljujem se Ministarstvudržavne imovine i CERP-u na dobrojsuradnji s Gradom Dubrovnikom. Ovo je

još jedan projekt koje smo uspješno rije-šili, nakon ljetnikovca Bunić Kaboga i VileČingrije. Radi se o vrijednoj dubrovačkojimovini, a vjerujem kako je još puno togaispred nas. – izjavio je gradonačelnikFranković nakon potpisivanja ugovora.Paket koji osigurava 53 posto vlas-ničkog udjela kupljen je po početnojcijeni od 17 milijuna kuna. Od ranije jeGrad Dubrovnik vlasnik 26,6 postoudjela društva.- Na tragu naše politike je da se Cen-tar za rekonstruiranje i prodaju rješavaudjela koji nisu od posebnog intere-sa, ali ovaj udio je od posebnog inter-esa za Grad Dubrovnik i zato sam izn-imno sretan što ga je Grad dobio nadražbi. Znam da to za budućnost Gra-

da Dubrovnika puno znači i želio bih da nika-da to nikome ne prepustite. – izjavio je ovomprigodom ministar Marić.Uz gradonačelnika Frankovića ugovor je, u imeCentra za rekonstruiranje i prodaju, potpisaoravnatelj Milan Plećaš. Na ovaj način GradDubrovnik postao je većinski vlasnik društvakoji gospodari vrijednim nekretninama naatraktivnoj lokaciji.

DOGRADNJA OSNOVNE ŠKOLE MOKOŠICA

Pokrenuta javna nabava za glavni projektPokrenuta javna nabava za glavni projektPokrenuta javna nabava za glavni projektPokrenuta javna nabava za glavni projektPokrenuta javna nabava za glavni projektGrad Dubrovnik pokrenuo je postu-pak javne nabave projektantskihusluga za izradu glavnog i izved-benog projekta s troškovnikom, zarekonstrukciju Osnovne škole Moko-šica. Procijenjena vrijednost nabaveje 400.000,00 kuna bez PDV-a.Oglašena je u Elektroničkom oglas-niku javne nabave te na web straniciGrada Dubrovnika.Dogradnja je planirana na mjestupostojećeg vanjskog igrališta koje senalazi istočno od postojeće glavneškolske zgrade i dvorane, a sastojatće se od ukupno 16 učionica, točnije

11 učionica namijenjenih za redovnunastavu te 5 učionica za specijaliz-iranu nastavu, s po jednim zajed-ničkim kabinetom na svake dvijeučionice. Nova školska zgrada bit ćeopremljena i uredskim, odnosno ad-ministrativnim prostorijama, po-livalentnom prostorijom, potrebnimsanitarijama i tehničkim prostorima tevanjskim ograđenim igralištem di-menzija 26 x 14 metara. Također,ostvarit će se topla veza izmeđuplanirane dogradnje i postojećeškole.Glavni projekt podrazumijeva sve

podprojekte i elaborate potrebne za ovaj tip objekta zaishođenje građevinske dozvole, a prema važećim za-konima i pravilnicima.Podsjetimo, završenom nadogradnjom OŠ Mokošicamoći će se osigurati nastava u jednoj smjeni, a realiza-cijom ceste Tamarić, za koju je Upravni odjel za izgrad-nju i upravljanje projektima nedavno ishodio lokacijskudozvolu, bi trebao biti riješen dugogodišnji problem lošecestovne komunikacije s kojim se suočavaju roditeljikoji dovode djecu u vrtić i školu, ali i svi stanovnici ovogdijela Mokošice.Inače, Grad Dubrovnik krenuo je i s ishođenjem dozv-ole za dogradnju i nadogradnju Dječjeg vrtića Pčelicau Mokošici, koji će nakon rekonstrukcije sa sadašnjihosam grupa narasti na ukupno njih 15. Osim toga, usko-ro počinje i uređenje parkinga koji će biti smješten naprostoru poviše škole i koji će donijeti nova 72 parkirnamjesta.

ODVODNJA OBORINSKIH VODA ULICE KARDINALASTEPINCA U LAPADU

Dobivena građevinska dozvolaDobivena građevinska dozvolaDobivena građevinska dozvolaDobivena građevinska dozvolaDobivena građevinska dozvolaGrad Dubrovnik je putem Upravnog odjela za izgradnju iupravljanje projektima dobio građevinsku dozvolu od 10.travnja 2019. za građenje sustava odvodnje oborinskihvoda Ulice kardinala Stepinca u Lapadu.U ovoj važnoj gradskoj ulici na predjelu Lapada trenutnone postoji sustav odvodnje oborinskih voda. Planiranoprojektno rješenje će, osim oborinskih voda u Ulici kardi-nala Stepinca, prikupljati vode sa sporednih ulica i padi-na Babinog kuka koje se slijevaju na ovu ulicu za vrijemeobilnih kiša.Dužina oborinskog kolektora je 785,65 metara, a obuh-

vatit će područje od Ulice PetraSvačića do Pošte Lapad.Riječ je o završetku sustava oborin-ske odvodnje u Lapadu, a novi sus-tav će se spojiti na postojeći oborin-ski kolektor koji od Pošte Lapad pro-lazi kroz šetnicu Lapad, a kapacite-tom je predviđen za prihvat ovihvoda. Realizacijom ovog projektariješit će se problem oborinskeodvodnje ovog dijela Lapada. Osimugradnje cjevovoda, projektom ćeobuhvatiti i rekonstrukciju dioniceceste. Uredit će se površinski asfalt-ni sloj koji je sada u lošem stanju,

izgradit će se nogostupi na dijelovi-ma ceste gdje to bude moguće i re-konstruirati javna rasvjeta.Sljedeća faza projekta je raspisivan-je javne nabave za za izvođenje ra-dova. Odabir izvođača očekuje sedo listopada ove godine, nakončega će započeti radovi na ovoj izn-imno važnoj dionici za područje La-pada. Planirani financijski iznos uProračunu Grada Dubrovnika za re-alizaciju ovog projekta je pet miliju-na kuna, a sami zahvat spada u kat-egoriju zahtjevnijih, kao i nedavnozavršena Vukovarska ulica.

GRAD DUBROVNIK POKRENUO POSTUPAK JAVNE NABAVE

Uskoro rekonstrukcija rive u RožatuUskoro rekonstrukcija rive u RožatuUskoro rekonstrukcija rive u RožatuUskoro rekonstrukcija rive u RožatuUskoro rekonstrukcija rive u RožatuGrad Dubrovnik pokrenuo je postupak javne nabave za izvođen-je radova rekonstrukcije rive u Rožatu. Procijenjena vrijednostnabave je 1.700.000,00 kuna s PDV-om. Krajnji rok za dostavuponude je 30. travnja 2019. do 10:00 sati.Rekonstrukcijom se želi spriječiti daljnje propadanje rive koja jeoštećena djelovanjem rijeke na njezine temelje i tlo na kojem jesagrađena. Naime, pristanišni betonski obalni zid je raspucan iutonuo, a kamena riva u zapadnom dijelu je gotovo potpunourušena.Sanacija obale će se provesti na način da će se najprije izvršitiiskop uzduž oštećenog rubnog dijela obale te će se izgraditi novi

obalni zid. Predviđeno je uređenje cjelokupne obalne crte s ver-tikalnim obalnim zidovima. Na prednjoj strani novog zida, na za-padnom dijelu, postojeća kamena obala se obnavlja u postojećemobliku s kamenim klesancima, koji će se prethodno demontirati,nakon izvedbe vertikalnih obalnih zidova od kalupnog betonaponovno će se ugraditi, uz dobavu i ugradnju nedostajućih ka-menih elemenata koji odgovaraju postojećoj vrsti kamenogpopločenja.Rok izvođenja sanacije rive je 150 kalendarskih dana, nakonuvođenja izvođača u posao, a rekonstrukcijom će se dobiti sig-urniji i prikladniji prostor ispred Franjevačkog samostana u Rožatu.Javna nabava za izvođenje ovih radova oglašena je u Elektron-ičkom oglasniku javne nabave te na web stranici Grada Dubrovni-ka.

SANITAT DUBROVNIK

Najopsežniji projektNajopsežniji projektNajopsežniji projektNajopsežniji projektNajopsežniji projektSmart parkinga naSmart parkinga naSmart parkinga naSmart parkinga naSmart parkinga nasvijetu!svijetu!svijetu!svijetu!svijetu!Dubrovnik će uskoro postati vodeći grad ukorištenju Smart tehnologije i to u sektoruparkinga. Sveobuhvatnim projektom vrijed-nim preko 3 milijuna kuna tvrtka Sanitat ćeobuhvatiti sva parkirališta u vlasništvu Gra-da postavljanjem ukupno 1.912 senzora, kojiće biti povezani s aplikacijom dostupnom zamobilne uređaje. Putem pametne aplikacijegrađani će imati uvid u raspoloživost slobod-nih mjesta po zonama, plaćanju povlaštenihi drugih parkirnih karata, ali i brojne drugemogućnosti koje će nuditi u samoj aplikaciji.Sam projekt izuzetno je zahtijevan, te je pose-ban izazov bio pronaći odgovarajući modelpo kojem će se raditi zbog zahtjevnih uvje-ta, koje mi u Dubrovniku imamo. Realizaci-jom ovog projekta Dubrovnik će postati je-dini u cijelosti pokriven grad smart parkingtehnologijom kao i grad s najvećim brojemparkirnih mjesta pod naplatom koja su obu-hvaćena ovim projektom.Za potrebe ugrad-nje Smart parking senzora i ocrtavanjeparkirališnih mjesta bit će potrebna i surad-nja građana. Parkirališna mjesta će se ocr-tavati dan prije postavljanja senzora u večern-jim satima (od 22:00 do 10 sati sljedećegdana) do kada bi trebali biti postavljeni i sen-zori, a već od 18:00 sati će građani poje-dinih zona biti pozvani i zamoljeni da izmjestesvoje automobile u tom periodu. Dnevno ćese postavljati po 50 (pedeset) senzora, kakobi što manje opterećivali dostupna mjestaza građane. Ocrtavanje parkirališta i postav-

ljanje senzora provodit će se od 15.travnja do 13. lipnja 2019. po sljedećemrasporedu:Travanj:15.4. Ponedjeljak Masarykov put

Maria Perića16.4. Utorak Vlaha Bukovca

Kneza Domagoja17.4. Srijeda Obala Stjepana Radića(Srđ)

Branitelja Dubrovnika(Sezam)18.4. Četvrtak Iva Dulčića

Josipa Kosora - Pub23.4. Utorak Ante Starčevića - bazen24.4. Srijeda Put od Republike

Ivana Zajca25.4. Četvrtak Iva Vojnovića Solidarnost

(I. dio)26.4. Petak Vukovarska

Vukovarska spojna29.4. Ponedjeljak Nikole Tesle30.4. Utorak Branitelja Dubrovnika

Bana JelačićaSvibanj:02.5. Četvrtak Ivana Meštrovića (I. dio)03.5. Petak Žičara gornji plato06.5. Ponedjeljak Ivana Meštrovića (II. dio)07.5. Utorak Zagrebačka08.5. Srijeda Kardinala Stepinca

Kralja Tomislava09.05. Četvrtak Lapadska obala

Miljenka Bratoša10.5. Petak Iza Grada - Tenis Tabor13.5. Ponedjeljak Iza Grada- ostatak14.5. Utorak Mihajla Hamzića

Između tri crkve15.5. Srijeda Nikole Tesle - Minčeta

Vatroslava Lisinskog/ Pomorski fakultet

16.5. Četvrtak Kneza Branimira

PREDSTAVLJENE SLIKOVNICE

Vitez Orlando - glavni lik dječjih autorskih slikovnica i pjesmiceVitez Orlando - glavni lik dječjih autorskih slikovnica i pjesmiceVitez Orlando - glavni lik dječjih autorskih slikovnica i pjesmiceVitez Orlando - glavni lik dječjih autorskih slikovnica i pjesmiceVitez Orlando - glavni lik dječjih autorskih slikovnica i pjesmicePredstavljanje dvije dječje slikovnice oOrlandu koje su pripremila djecaDječjeg vrtića Pčelica i učenici OŠ Ma-rina Držića, kao i vrtićke pjesme o Or-landu, održano je 15.travnja u prostoruLuže.Povodom 600-te obljetnice postavljan-ja Orlandovog stupa u Dubrovniku i pro-glašenja 2019. godine “Orlandovom go-dinom”, polaznici Dječjeg vrtića Pčeli-ca i njihova odgojiteljica Diana Brkićpredstavili su svoju slikovnicu naziva“Orlando hrabri vitez”. OdgojiteljicaBrkić govorila je o radu na slikovnici tese zahvalila Europskom domu Du-brovnik, Dživu Dražiću i Gradu Du-brovniku na suradnji u realizaciji projek-ta. Djeca su skladala i pjesmu “Orlan-

do” koju su veselo otpjevali pred pub-likom. Glazbu pjesme je skladala LinaIvanković, tekst Diana Brkić, a GiorgioBaranac je zaslužan za glazbenuprodukciju.Učenici Osnovne škole Marina Držićasu, s učitel j icom Ivanom Kašikić,pripremili slikovnicu “Legenda o Or-landu”. Učiteljica Kašikić govorila je onastanku slikovnice, za koju ju je inspir-irala ljubavna priča između našeg Or-landa i djevojke iz bogate obitelji. Dje-ca, autori teksta i ilustracija, recitirali susvoje priče iz slikovnice.Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšićnazočila je predstavljanju te je ovom pri-godom pohvalila dječju kreativnost,istaknuvši da se radi o dječjem progra-

mu Orlandove godine.-Ovo je lijepa prigoda kako bismo vid-jeli kako su djeca i njihove učiteljiceodnosno odgojiteljice kreativni. Jedandio slikovnica će se podijeliti pedijatr-ijskom odjelu Opće bolnice Dubrovnikza projekt ranog čitanja i svu djecu kojamoraju provesti jedno vrijeme u bolni-ci. Drugi dio slikovnica ide Dubrovačkimknjižnicama za njihov odjel kako bismodjeci približili priču o Orlandu. – naglasi-la je zamjenica Tepšić.Dio svojih slikovnica djeca su osobnouručila ravnatel j ici Dubrovačkihknjižnica Jeleni Bogdanović i glavnojsestri pedijatrije Opće bolnice Du-brovnik Anki Drobac, koje su se srdačnozahvalile na velikodušnoj gesti.

SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OPĆINA DUBROVNIK

Raspored bogosluženja Velike nedjelje i naRaspored bogosluženja Velike nedjelje i naRaspored bogosluženja Velike nedjelje i naRaspored bogosluženja Velike nedjelje i naRaspored bogosluženja Velike nedjelje i naVaskrs 28.4.Vaskrs 28.4.Vaskrs 28.4.Vaskrs 28.4.Vaskrs 28.4.u hramu Sv. Blagovještenja u Graduu hramu Sv. Blagovještenja u Graduu hramu Sv. Blagovještenja u Graduu hramu Sv. Blagovještenja u Graduu hramu Sv. Blagovještenja u Gradu

17.5. Petak Radeljević gornja etaža20.5. Ponedjeljak Od Batale21.5. Utorak Žrtava s Dakse

Dr.Ante Starčevića - sud22.5. Srijeda Dr. Ante Starčevića - MUP23.5. Četvrtak Obala pape Ivana Pavla II24.5. Petak Radeljević donja etaža27.5. Ponedjeljak Od sv. Mihajla

Pera Čingrije28.5. Utorak Iva Vojnovića

(od Čingrije do M.Marojice)29.5. Srijeda Iva Vojnovića

(od Čingrije do J. Kosora)30.5. Četvrtak Iva Vojnovića

(od M.Marojice do ‘Teatra’)Stjepana Cvijića

31.5. Petak Obala Stjepana RadićaPetra Krešimira IV

Lipanj:03.6. Ponedjeljak Iza Grada do Žičare,

F. Supila (gimnazija)04.6. Utorak Frana Supila do Gimnazije05.6. Srijeda Iva Vojnovića

(od ‘Teatra’ do J. Kosor)06.6. Četvrtak Frana Supila do Argentine07.6. Petak Josipa Kosora (ispred PBZ)

Don Frana Bulića10.6. Ponedjeljak Andrije Hebranga do S. Cvijića11.6. Utorak Andrije Hebranga od S. Cvijića12.6. Srijeda Iva Vojnovića Solidarnost (II. dio)13.6. Četvrtak Splitski put - ispod nadvožnjakaNapominjemo da je terminski plan okviran,budući izvođenje radova ovisi o vremenskimprilikama.Cilj Smart parking projekta je podići razinupružanja parkirališnih usluga na jedan visokinivo svjetskih razmjera te ponuditi našim građ-anima cjelovitu uslugu koju pruža modernatehnologija.Unaprijed molimo sugrađane za strpljenje isuradnju. SANITAT DUBROVNIK d.o.o.

Statije u 19 satiVELIKA SUBOTA 27.4.Liturgija u 10 satiVASKRS NEDJELJA 28.4.Jutrenje u 9 satiLiturgija u 10 sati

VELIKI ČETVRTAK 25.4.Liturgija u 10 satiČitanje stradalnih 12 evanđelja u 19 satiVELIKI PETAK 26.4.Carski časovi u 10 satiVečernje s iznošenjem Plaštanice u 17 sati

12 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ SA ZAMJENICIMA CEBALOM I MAREVIĆ I DUBROVAČKI GRADONAČELNIK MATO FRANKOVIĆ

Prijam za žurne službe koje su radile na osiguranju summita ”16+1”Prijam za žurne službe koje su radile na osiguranju summita ”16+1”Prijam za žurne službe koje su radile na osiguranju summita ”16+1”Prijam za žurne službe koje su radile na osiguranju summita ”16+1”Prijam za žurne službe koje su radile na osiguranju summita ”16+1”

IZASLANSTVO ŽUPANIJE I GRADA DUBROVNIKA

Na gradilištu Pelješkog mosta sNa gradilištu Pelješkog mosta sNa gradilištu Pelješkog mosta sNa gradilištu Pelješkog mosta sNa gradilištu Pelješkog mosta shrvatskim i kineskim premijeromhrvatskim i kineskim premijeromhrvatskim i kineskim premijeromhrvatskim i kineskim premijeromhrvatskim i kineskim premijeromŽupan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Mare-vić i Joškom Cebalom, kao i gradonačelnik Grada Dubrovni-ka Mato Franković, nazočili su u četvrtak, 11.travnja,svečanosti zabijanja posljednjeg pilota Pelješkog mosta.Naime, svečanim činom pritiskanja simboličkog dugmeta,premijeri Hrvatske i NR Kine, Andrej Plenković i Li Keqiang,‘zabili’ su posljednji, najveći pilot Pelješkog mosta, čime jeu Brijesti označen završetak prve faze gradnje ovog znača-jnog infrastrukturnog projekta kojeg gradi China Bridge andRoad Corporation.

9. POSLOVNI FORUM ZEMALJA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE I KINE

Župan i gradonačelnik na otvaranjuŽupan i gradonačelnik na otvaranjuŽupan i gradonačelnik na otvaranjuŽupan i gradonačelnik na otvaranjuŽupan i gradonačelnik na otvaranju”Danas smo se okupili u Dubrovniku koji je poznat po svojojpovijesti i vodećoj poziciji u svjetskoj trgovini. Premijeri ovih 16zemalja i Kine zalažu se za slobodnu trgovinu jer je ona važnaza uspostavljanje suradnje u kontekstu gospodarskog razvoja.U vrijeme negativnih gospodarskih trendova kinesko je gospo-darstvo naraslo 21 pu”, rekao je kineski premijer.U Dubrovniku je održan i sastanak na vrhu ”Kina +16” a pot-pisano je nekoliko ugovora i sporazuma o suradnji.Zamjenica župana Žaklina Marević nazočila je na konferenciji iotvaranju Europskog seniorskog kupa u juduZamjenica župana Žaklina Marević nazočila je na konferenciji iotvaranju Europskog seniorskog kupa u judu koji se za vikendodržao u Gospinom polju.Iako dubrovački renomirani seniorski turnir postoji već mnogogodina, ovo je peto izdanje otkako nosi oznaku službenog kupaEuropske judo unije. Na ovogodišnje natjecanje koje se održalotijekom subote i nedjelje, 13. i 14. travnja, u Gospinom poljusudjelovalo je ukupno 274 natjecatelja i natjecateljica iz 26 ra-zličitih zemalja.Zamjenica župana Žaklina Marević je na konferenciji za medijeuoči turnira izrazila zadovoljstvo dubrovačkim kupom i rekla daon služi kao daljnja motivacija.‘’Dubrovačko-neretvanska županija kroz Zajednicu sporta žup-anije svake godine podupire ovo i sva sportska natjecanja, uskladu s mogućnostima s obzirom na to da pokrivamo sve sports-ke klubove u županiji’’, napomenua je Marević.

Otvaranju 9. Poslovnog forumazemalja Srednje i Istočne Europei Kine u Dubrovniku nazočili su12.travnja i župan Nikola Dobro-slavić i gradonačelnik Grada Du-brovnika Mato Franković. Forumje okupio tisuću sudionika, odčega 400 iz Kine, a teme panelaje bila suradnja na području infras-trukture i ulaganja, proizvodnje, in-ovacija, trgovine, turizma i kulture.Premijer RH Andrej Plenkovićistaknuo je kako je posebno sret-an što se ovo okupljanje održavau Dubrovniku, biseru Jadranazaštićenim UNESCO-om.”Dubrovačka Republika u 14. jestoljeću bila poznata po razvijenojtrgovini, a njezina flota bila je trećanajjača na svijetu. Sjetimo se iMarka Pola, velikog moreplovcakoji je bio među prvim Europljani-ma koji je putovao Putem svile.

Upravo on simbolizira povezanostizmeđu Hrvatske i Kine. Ona jekolijevkom univerzalno poznatihizuma koji se svakodnevno koriste.Prva osoba koja je skakala pado-branom bila je Hrvat, prvi smoizradili hidroelektranu, danasnajbrži električni automobil i biciklna svijetu izrađen je kod nas”, re-kao je premijer Plenković.Naglasio je kako se između Europ-ske unije i Kine svakodnevno izm-ijeni više od milijarde eura, a re-kao je kako je Hrvatskoj cilj u idućih25 godina modernizacija dvajunajvećih luka te željezničke mreže.”Želimo investirati 3 milijarde u žel-jezničke mreže do 2030. Hrvatskamože postati vratima Mediterana”,rekao je premijer Plenković.Kineski premijer Li Kequiang nag-lasio je kako suradnja ima ključnuulogu na ovom Poslovnom forumu.

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicimaJoškom Cebalom i Žaklinom Marević te gra-donačelnik Dubrovnika Mato Franković pri-mili su u ponedjeljak u palači Ranjina pri-padnike žurnih službi koji su radili na osig-uranju i logistici nedavnog summita ”16+1”.Župan Dobroslavić uvodno je istaknuo kakoje bilo riječ o opsežnom poslu koji jeodrađen na visokoj razini.”Želim se zahvaliti svima vama jerje ovaj summit prošao u najbol-jem redu, nije bio nijedan incident.Ovo je bila izvrsna vježba cijelojHrvatskoj za predstojeće pred-sjedanje Vijeća EU u prvoj polov-ici 2020. godine kad ćemo imatisve čelnike članica EU. Takođerželim se zahvaliti i građanima Du-brovnika, ali i svim djelatnicima ko-munalnih službi, od Čistoće, San-itata, Libertasa, ali i Zračne lukeDubrovnik koji su također odličnoodradili svoj dio posla”, rekao ježupan Dobroslavić.

Gradonačelnik Franković je također poh-valio sve službe te istaknuo kako je bilovažno poslati poruku gostoprimstva i sig-urnosti. Također zahvalio se građanima nastrpljenju u danima održavanja summita.”Ovo je bio najveći diplomatski događaj upovijesti naše domovine. Trebalo je poslatiporuku sigurnosti i gostoprimstva, mislimkako smo uspješno odradili obje zadaće.

Naši gosti su otišli s jednim lijepim osjeća-jem iz našega grada i vjerujem da smo se ina ovaj način otvorili prema kineskomtržištu. To nam je jako važno jer je riječ ogostima koji dolaze izvan glavne sezone,”izjavio je Franković.Načelnik PU DN Ivan Pavličević rekao jekako nikad dosada nije bilo toliko štićenihosoba na jednom mjestu u isto vrijeme.

”Skup je prošao bez ijednog incidentai imamo pohvale sa svih strana. Mi smooduvijek znali kako se postaviti premaštićenim osobama, ali nikada do sadanismo imali situaciju da ih imamo tolikibroj u isto vrijeme. Pokazali smo da zna-mo, ali želim istaknuti kako su ta dvadana održavanja summita bila samo fi-nale višemjesečnih priprema. Usko smosurađivali s komunalnim službama kakobi sve prošlo kako treba. Zahvalan samtakođer našim sugrađanima na ukaza-nom strpljenju prilikom zaustavljanjaprometa i provođenja ostalih nužnihmjera”, rekao je Pavličević.

ŽUPANIJSKI OPERATIVNI CENTAR ZA PROVEDBU PLANAINTERVENCIJA KOD IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA MORA U DNŽ

O izradi novog Nacionalnog plana intervencijaO izradi novog Nacionalnog plana intervencijaO izradi novog Nacionalnog plana intervencijaO izradi novog Nacionalnog plana intervencijaO izradi novog Nacionalnog plana intervencijaOdržana je prva redovna sjednica Županijskog operativnog centra zaprovedbu Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Du-brovačko-neretvanskoj županiji u 2019. godini na kojoj se razgovaralo oizradi novog Nacionalnog plana intervencija kod iznenadnih onečišćen-ja mora, a čiji je nositelj Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.U Radnu skupinu za izradu navedenog plana uključeni su i predstavniciDubrovačko-neretvanske županije. Izrada i donošenje novog Nacional-nog plana očekuje se do kraja 2019. godine, nakon čega će se izraditi inovi Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

13GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

VIJEĆE ZA PREVENCIJU DNŽ

Održana šesta sjednicaOdržana šesta sjednicaOdržana šesta sjednicaOdržana šesta sjednicaOdržana šesta sjednica

Šesta sjednica Vijeća za prevenciju DNŽ održana je 15. travnja2019. godine u palači Ranjina.Predsjednik Vijeća, župan Nikola Dobroslavić, pozdravio je na-zočne i upoznao ih s radom Vijeća u prethodnom mandatu. Uproteklom razdoblju Vijeće je kao prioritetni cilj imalo preventivneradnje radi povećanja sigurnosti u cestovnom prometu, a poglavi-

ZA 322 UČENIKA U OSNOVNIM ŠKOLAMA

Dubrovačko-neretvanska županijaDubrovačko-neretvanska županijaDubrovačko-neretvanska županijaDubrovačko-neretvanska županijaDubrovačko-neretvanska županijaosigurala sufinanciranje prehraneosigurala sufinanciranje prehraneosigurala sufinanciranje prehraneosigurala sufinanciranje prehraneosigurala sufinanciranje prehraneDubrovačko-neretvanska županija osigurala je sufinanciranjeprehrane za 322 učenika u osnovnim školama kroz projekt „Su-financiranje troškova školske prehrane za djecu u potrebi uosnovnim školama u četiri hrvatske županije za drugo polugo-dište šk. god. 2018./2019.“ preko Zaklade „Hrvatska za djecu“.Osigurano je ukupno 180.642,00 kn za tri škole kojima je os-nivač Dubrovačko-neretvanska županija, a iskazale su potrebute udovoljile uvjetima natječaja: O.Š. don Mihovila Pavlinovića,O.Š. Stjepana Radića i O.Š. Cavtat. Ovo je nastavak projekatasufinanciranja školske prehrane iz proteklih godina.

ODRŽANA RADIONICA

Kreativnost i virtualno poslovanje u kulturiKreativnost i virtualno poslovanje u kulturiKreativnost i virtualno poslovanje u kulturiKreativnost i virtualno poslovanje u kulturiKreativnost i virtualno poslovanje u kulturi

ŽUPAN I SURADNICI ODRŽALI SASTANAK S PRAKTIKANTIMA KOJI ĆEPRAKSU ODRADITI U PREDSTAVNIČKOM UREDU DNŽ U BRUXELLESU

Biti na izvoru informacijaBiti na izvoru informacijaBiti na izvoru informacijaBiti na izvoru informacijaBiti na izvoru informacija

Radionica ‘Kreativnost i virtualno poslo-vanje u kulturi’ održana je na Odjelu zaekonomiju i poslovnu ekonomijuSveučilišta u Dubrovniku u okviru pro-jekta Ruralna, poučna, kulturno-etnograf-ska turistička atrakcija, na kojem jeSveučilište u Dubrovniku jedan od part-nera.Radionicu je održao snimatelj, montažeri redatelj Nikola Duper, a cilj je bio up-oznati polaznike s kulturnim turističkimproizvodom i njegovim specifičnostimate ulogom kreativnosti kao elementa kul-turne turističke ponude. Također, Duperje u svojemu izlaganju ukazao na važnostkorištenja internetske tehnologije u plas-manu kulturnog turističkog proizvoda, agovorio je i o mogućnostima kreiranjavirtualnih tura kako bi se na što bolji načinplasirao vlastiti turistički proizvod natržište.Radionica je bila namijenjena pred-stavnicima lokalne uprave, voditeljimamuzeja i umjetničkih galerija, hotelijeri-ma, turističkim zajednicama, voditeljima

kulturnih udruga i agroturističkih gospo-darstava, znanstvenicima i studentima.Voditeljica ovoga projekta na Sveučilištuu Dubrovniku je izv. prof. dr. sc. IvanaPavlić, voditeljica edukacije izv. prof. dr.sc. Katija Vojvodić, a organizatorica oveedukacije izv. prof. dr. sc. MarijaDragičević.Organizacija radionice je sufinancirana uokviru Operativnog programa Konkurent-nost i kohezija, iz Europskog fonda zaregionalni razvoj. Nositelj projekta Rural-na poučna, kulturno-etnografska turistič-ka atrakcija je Dubrovačko-neretvanskažupanija, a administrativno ga vodi Re-gionalna agencija DUNEA s 10 partnera.Ukupni prihvatljivi troškovi iznose32.645.708,48 kuna, od čega je be-spovratna sredstva u iznosu od27.748.345,48 kuna sufinancirala Europ-ska unija iz Europskog fonda za region-alni razvoj. Projekt se provodi kroz Oper-ativni program konkurentnost i kohezija2014.-2020., a započeo u siječnju 2017.godine te će trajati do siječnja 2020.

Župan Nikola Dobroslavić szamjenicima Žaklinom Marević iJoškom Cebalom, ravnateljicomJU DUNEA Melanijom Milić,direktoricom Centra za poduzet-ništvo Marijom Previšić te speci-jalistom za međunarodnu surad-nju Lukom Vidakom održao jeradni sastanak s praktikantimakoji će ove godine odraditistručnu praksu u Pred-stavničkom uredu Dubrovačko-neretvanske županije u Bruxelle-su.“Htjeli smo biti na izvoru infor-macija stoga smo otvorili Pred-stavnički ured DNŽ i prije ulaskau Europsku uniju. Kroz programstručne prakse omogućujemomladima da iz prve ruke upozna-ju rad Europskih institucija. Misli-mo da je svima vama, a time icijeloj zajednici na korist spoznatifunkcioniranje administracije EU.Svake godine imamo veliki brojprijava, čak i više nego što smopredvidjeli, a vjerujem da će ivama kao i generacijama prijevas zanimljivo i korisno”, rekaoje uvodno župan Dobroslavić.Praktikantima je aktivnosti ureda

i potrebne informacije o obavljan-ju stručne prakse prenijela voditel-jica Predstavničkog ureda Nikoli-na Trojanović.Dubrovačko-neretvanska župani-ja i Regionalna razvojna agencijaDUNEA već osam godina pro-vode program prakse za mladeiz županije te je kroz Predstavnič-ki ured DNŽ u Bruxellesu do sadaprošlo ukupno 80 mladih, a ovegodine bit će ih ukupno 28.Sve tri visokoobrazovne institucijekoje djeluju u Dubrovniku –Sveučilište u Dubrovniku (UN-IDU), Rochester Institute of Tech-nology Croatia (RIT Croatia) teMeđunarodno Sveučilište LIBER-TAS, na temelju potpisanog Spo-razuma o suradnji s DUNEA-om,svoje studente šalju na praksu uured DNŽ u Bruxelles.Praksa u Bruxellesu je vrlo koris-no iskustvo i izvanredna mo-gućnost učenja o načinu rada ifunkcioniranja same EU kao injezinih institucija te daje bolji uvidu mogućnosti koje se Hrvatskoj,njezinim županijama, gradovima,ali i građanima nude kao članiciEU-a.

to prevenciju štetnih ponašanja te brze i neprila-gođene vožnje što dovodi do gubitaka ljudskih živo-ta i ugrožavanja zdravlja. Kako Vijeće za prevencijuima ulogu koordinatora u osnivanju i djelovanju Vijećaza prevenciju u jedinicama lokalne samouprave, napoticaj župana kao predsjednika Vijeća za prevenci-ju Dubrovačko-neretvanske županije, osnovana su iVijeća za prevenciju u gradovima Metković, Ploče,Opuzen, Korčula i Dubrovnik te općinama Vela Luka,Blato, Ston i Župa dubrovačka. Radi ublažavanja svevećih problema koji su identificirani kao suvremeneprijetnje zdravom odrastanju djece i mladih, Vijećeje potaknulo edukativne programe u svrhu preven-cije zloporabe droga s naglaskom na sintetičke drogete prevenciju ovisnosti o kocki. Zamjenik načelnikaPU Dubrovačko-neretvanske, Miro Bajo i voditeljslužbe policije PU Dubrovačko-neretvanske NikolaNalbani, predstavili su stanje sigurnosti na područjuDNŽ. Prema riječima Voditelja službe policije PU Du-brovačko-neretvanske Nikole Nalbanija, kao prior-iteni ciljevi u ostvarivanju sigurnosti građana, PU DNje postavila preventivne radnje s ciljem smanjenjaprebrze vožnje, prevenciju upotrebe sintetičkih dro-ga, prevenciju korupcije i prevenciju ilegalnih migraci-ja. Na sastanku je dogovoreno da do sljedeće sjed-nice svi članovi daju svoje prijedloge za određivanjeprioriteta rada za naredno dvogodišnje razdoblje.

14 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

ZA IZBOR DIREKTORA TURISTIČKE ZAJEDNICE

Provedba natječajaProvedba natječajaProvedba natječajaProvedba natječajaProvedba natječajaU tijeku je provedba natječaja za izbor direktora/ice Turističke zajedniceOpćine Župa dubrovačka. Povjerenstvo u sastavu Silvio Nardelli, JosipPerić, Mato Handabaka, Luka Ivandić i Lukša Jakobušić provelo je postu-pak otvaranja zamolba po raspisanom Natječaju za izbor i imenovanjedirektora/ice Turističkog ureda TZ općine Župa dubrovačka na neodre-đeno vrijeme objavljenom u NN 23/2019 i Dubrovačkom vjesniku dana 8.ožujka 2019. godine.Od 11 pristiglih zamolbi utvrđeno je kako 6 kandidata zadovoljava uvjetepropisane natječajem. Kandidatima koji zadovoljavaju uvjete, navedenoPovjerenstvo uputilo je poziv na sjednicu Vijeća Turističke zajednice OpćineŽupa dubrovačka koja će se održati 23. travnja u prostorijama Općinekako bi se sa svakim kandidatom odradio intervju na kojem bi on pred-stavio sebe osobno , alI i dao svoju viziju plana i programa rada TZO. Svičlanovi Vijeća TZO sudjelovat će u ocjenjivanju svakog kandidata pojedi-načno. Nakon spomenute prezentacije pred svim članovima Vijeća TZO(1. Krug), naknadno će se pozvati 3 kandidata sa najvećim brojem bodo-va u 2. krug, kako bi ispred Vijeća TZO svoju viziju odnosno plan i programrada Turističke zajednice općine Župa dubrovačka u narednom razdobljupredstavili multimedijalno. Drugi, završni krug održat će se dana 29. travn-ja s početkom u 12 sati u prostorijama Općine, a nakon kojeg će seutvrditi tko će biti novi direktor u župskom turizmu.

REPUBLIKA HRVATSKADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJAOPĆINA ŽUPA DUBROVAČKAOPĆINSKO VIJEĆE

POZIVPOZIVPOZIVPOZIVPOZIVza dostavu prijedloga kandidata za dodjelu javnih priznanja

PRIJAM ZA NOVU UPRAVU KUD-a MARKO MAROJICA

O aktivnostima i budućimO aktivnostima i budućimO aktivnostima i budućimO aktivnostima i budućimO aktivnostima i budućimplanovimaplanovimaplanovimaplanovimaplanovima

Općina Župa dubrovačka pokreće postu-pak za predlaganje kandidata za dodjelujavnih priznanja, koja se dodjeljuju 26. svib-nja u prigodi Dana oslobođenja Župe du-brovačke - Dana Općine Župa dubrovač-ka.Javna priznanja se mogu dodijelitidomaćim i stranim fizičkim i pravnim oso-bama, u zemlji i inozemstvu, koje su svojimradom ili djelovanjem pridonijele promican-ju i ugledu Općine Župa dubrovačka i to:

1. Proglašenje počasnim građaninomOpćine Župa dubrovačka2. Nagrada Općine Župa dubrovačka zaživotno djelo3. Nagrada Općine Župa dubrovačka

Počasnim građaninom Općine Župa du-brovačka (pod točkom 1.) može se progl-asiti građanin Republike Hrvatske ili stranackoji je svojim djelovanjem i postupcimaznatno pridonio promicanju, značenju iugledu Općine Župa dubrovačka i Repub-like Hrvatske, ostvarivanju i razvijanju među-sobnih odnosa Općine Župa dubrovačka idrugih općina i gradova, naroda i država,razvoju demokracije, mira u svijetu i općemnapretku čovječanstva. Proglašenje počas-nim građaninom iskazuje se posebnompoveljom, a upisuje se i u Spomen-knjiguOpćine Župa dubrovačka.Nagrada Općine Župa dubrovačka za živo-tno djelo (pod točkom 2.) dodjeljuje sepojedincima, hrvatskim i stranimdržavljanima, za iznimna postignuća važnaza Općinu Župa dubrovačka na raznim

područjima djelovanja i stvaralaštva. Nagra-da Općine Župa dubrovačka za životnodjelo dodjeljuje se u obliku diplome i dara.Nagrada Općine Župa dubrovačka (podtočkom 3.) dodjeljuje se za postignućavažna za Općinu Župa dubrovačka naraznim područjima djelovanja i stvaralašt-va i to pojedincima, trgovačkim društvima,ustanovama i drugima. Nagrada OpćineŽupa dubrovačka dodjeljuje se u oblikugrba i dara, odnosno plakete i dara.Kandidate za dodjelu javnih priznanjamogu predlagati svi zainteresirani.To pravo jedino nemaju vijećnici općinskogvijeća Općine Župa dubrovačka, Općinskinačelnik Općine Župa dubrovačka i zapos-leni u Jedinstvenom upravnom odjeluOpćine Župa dubrovačka.Postignuća u znanstveno-istraživačkomradu kandidata i zasluge za razvitakznanosti s bilo kojeg područja, tepostignuća u književnim i umjetničkim dje-lima ocjenjuju se na temelju objavljenih ijavnosti dostupnih djela. Predlagač moraosigurati recenzije, odnosno kritičke ocjenenajmanje dva priznata stručnjaka za odre-đeno područje.Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja uzobrazloženja, odgovarajuću dokumentaci-ju i potpisane suglasnosti predloženih kan-didata, sukladno uvjetima ovog poziva,dostavljaju se na adresu: Općina Župadubrovačka, Odbor za dodjelu javnihpriznanja, Srebreno, Vukovarska 48, snaznakom – ‘’NE OTVARATI’’.Rok za predlaganje kandidata za javnapriznanja je do 3. svibnja 2019. godine.

Načelnik Općine Silvio Nardelli i voditeljica Odsje-ka za društvene djelatnosti Katarina Barović ugos-tili su novog predsjednika KUD-a Marko Maroji-ca Ivicu Grbića, novog tajnika Davorina Njirića,kao i dugogodišnje voditelje folklora MateaČanića i Ivana Vlašića - voditelja tamburaškogsastava i klape. Tema sastanka je bila predstav-ljanje nove uprave KUD-a kao i plana i programarada. Tom prilikom predstavnici KUD-a upozna-li su načelnika sa aktivnostima koje su poduzeteod izborne skupštine u prosincu 2018.g.Kulturno umjetničko društvo Marko Marojica broji145 članova, od čega ih je 69 u prvom sastavu, aveliki napredak se prethodnih godina uočavauključivanjem djece u folklor još od vrtićke dobi.Uz brojnost članova pojavio se i problem ne-dostataka adekvatnog prostora za održavanjeproba kao i za čuvanje župskih nošnji i glazbe-nih instrumenata i ostale opreme.Uz župske bale i Linđo, KUD je svoj programobogatio i sa konavoskim kolom „Namiguša“,proširio repertoar sa tamburašima, a ponovnose pokrenuo rad mješovite vokalne klape čiji seprvi nastup očekuje na snimanju emisije LijepomNašom koja će se u Župi dubrovačkoj snimatikrajem svibnja ove godine, a na kojoj će se žup-ski folkloraši pokazati u punom sjaju.Nastup najmlađih članova održan je na Palmanunedjelju ispod platana u Mlinima gdje su svojdoprinos humanitarnoj akciji „Imaj srce za druge“doprinijeli balom i župskim nošnjama.Na Mali Uskrs KUD Marko Marojica nastupit ćena Uskrsnom koncertu HFD „Jadro“ - Solin uSolinu. A prije sezone Župskog ljeta KUD će sud-jelovati na Županijskoj smotri folklora u Metkovićui malom festivalu folklora i baštine na Osojniku.Nova uprava najavila je da su već u tijekupripreme za 45. obljetnicu u sklopu koje će pokre-nuti priču o lijeričarstvu u Župi.Načelnik Nardelli zaželio je novoj Upravi mnogouspjeha sa željom da svojim radom očuvaju nasl-jedstvo i bogatu tradiciju župske folklorne baš-tine, da je otrgnu zaboravu prenoseći je na mlađinaraštaj, na župsku mladost te da je kao takvu sponosom prezentiraju široj javnosti.

15GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

U UTORAK, 23. TRAVNJA 2019.

13. sjednica13. sjednica13. sjednica13. sjednica13. sjednicaOpćinskog vijećaOpćinskog vijećaOpćinskog vijećaOpćinskog vijećaOpćinskog vijećaU zgradi Općine Konavle u Cavtatu u utorak,23. travnja, s početkom u 18 sati, bit ćeodržana 13. sjednica Općinskog vijećaOpćine Konavle.Dnevni red:1. Godišnji izvještaj o izvršenju proračunaOpćine Konavle za 2018. godinu2. Izvješće o izvršenju programa održavanjakomunalne infrastrukture za 2018.g.3. Izvješće o izvršenju programa gradnjeobjekata i uređaja komunalne infrastruktureza 2018.g.4. Izvješće o izvršenju programa utroškaboravišne pristojbe za 2018.g.5. Izvješće o izvršenju programa utroškasredstava naknade za zadržavanje neza-konito izgrađenih zgrada u prostoru za2018.g.6. Izvješće o izvršenju programa javnih po-treba u kulturi za 2018.g.7. Izvješće o izvršenju programa javnih po-treba u sportu za 2018.g.8. Izvješće o izvršenju programa demograf-skih mjera i socijalno-zdravstvenih potrebaza 2018.g.9. Izvješće o radu općinskog načelnika zarazdoblje srpanj-prosinac 2018.g.10. Izvješće općinskog načelnika o provedbiPlana gospodarenja otpadom OpćineKonavle za 2018.g.11. Čistoća i zelenilo Konavle d.o.o. –zahtjev za odobrenjem provedbe postup-ka javne nabave.12. Prijedlog Odluke o ispravku tehničkihpogrešaka u izmjenama i dopunama Ur-banističkog plana uređenja „Cavtat sa Zvek-ovicom“.13. Odvjetnik Pero Miljas – Razvrgnuće su-vlasničke zajednice na nekretninamakat.čest. 475/1,500,501,503,473/1,473/4 i473/5 sve k.o. Cavtat.14. Jadranski luksuzni hoteli d.d. – Prijed-log za nagodbu/mirno rješenje spora.15. Dječji vrtići Konavle – Izvješće o finan-cijskom poslovanju u 2018.g.16. Javna vatrogasna postrojba „Konavle“– Izvješće o financijskom poslovanju u2018.g.17. Dom za starije i nemoćne „Konavle“ –Izvješće o financijskom poslovanju u2018.g.18. Muzeji i galerije Konavala – Izvješće ofinancijskom poslovanju u 2018.g.19. Petar Dolić ,akademski kipar – Ponudamodeliranja za skulpturu „Vlaho Bukovac“.20. Ljevaonica umjetnina „Ujević“ – ponu-da lijevanja u gips, lijevanja u broncu, pr-ijevoza i montaže skulpture „Vlaho Buko-vac“.21. Prijedlog za osnivanje Inicijativnogodbora za osnivanje Zaklade za pomoćobiteljima i osobama slabijeg imovnog stan-ja.

Predsjednik Općinskog vijećaIvo Simović

ZAVIČAJNI MUZEJ KONAVALA

Izložba Katarine BećirIzložba Katarine BećirIzložba Katarine BećirIzložba Katarine BećirIzložba Katarine BećirU Zavičajnommuzeju Konavala usubotu, 13.travnja,otvorena je izložbaKonavoske pomice,Zbirka KatarineBećir. Izložba sesastoji od na-jreprezentativnijihprimjeraka koji sunastali u rasponu od dvadesetak godina. Kustosica i autorica teksta Maris Stanović ok-upljene je podsjetila na običaje u Konavlima tijekom preduskrsnog i uskrsnog razdoblja.Autorica likovnog postava Anita Arbulić na otvaranju je pozvala sve prisutne na eduka-tivne radionice za djecu tijekom školskih praznika te na predavanje Ivana Šimića ougroženosti palmi koje će se održati 11. svibnja u 19:00 sati u Zavičajnom muzeju Konav-ala. Ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić zahvalila je Katar-ini Bećir na darovanoj zbirci te upozorila na važnost održavanja umijeća izrade pletenihpalmi. Katarina Bećir obratila se prisutnim posjetiteljima koji su kasnije imali priliku razgle-dati izložbu i uživati u tratimjentu. Izložba se može pogledati do 15. lipnja.

ZA IZGRADNJU VATROGASNOG DOMA NA GRUDI

Općini Konavle odobreno devet milijuna kunaOpćini Konavle odobreno devet milijuna kunaOpćini Konavle odobreno devet milijuna kunaOpćini Konavle odobreno devet milijuna kunaOpćini Konavle odobreno devet milijuna kunabespovratnih sredstavabespovratnih sredstavabespovratnih sredstavabespovratnih sredstavabespovratnih sredstavaUz izgradnju Recik-lažnog dvorišta te do-gradnju i rekonstrukcijuDječjeg vrtića na Grudi,izgradnja Vatrogasnogdoma predstavlja jošjedan kapitalni infras-trukturni objekt u Konav-lima koji se financirasredstvima EU, a čija ćeizgradnja započeti u2019. godiniNačelnik Općine Konav-le Božo Lasić svečanoje 15.travnja potpisaougovor s ravnateljicomAgencije za plaćanja upoljoprivredi, ribarstvu iruralnom razvoju Matildom Copić u Mini-starstvu poljoprivrede kojim se OpćiniKonavle odobravaju EU sredstva za pro-jekt izgradnje Vatrogasnog doma na Gru-di. Ukupna vrijednost projekta je12.097.345,98 kuna, a intenzitet potpore 80posto ukupne investicije, odnosno9.677.876,78 kuna bespovratnih sredstavaEU.Projekt će se financirati iz Programa rural-nog razvoja RH, M07 – Temeljne usluge iobnova sela u ruralnim područjima, Sektor“Zajednički vatrogasni domovi”, kao zajed-nički projekt Općine Konavle i Općine Župadubrovačka.”Ovo je velika stvar za Općinu Konavle ipokazuje da se vrijedan rad i trud isplati.Na ovom projektu Općina radi već 5-6 go-dina i konačno ćemo dobiti Vatrogasni dompo europskim standardima”, rekao je uočipotpisivanja načelnik Lasić.U zgradi vatrogasnog doma planiran jeprostor za smještaj i boravak vatrogasacate drugih interventnih i sigurnosnih službi,

kao i smještaj te skladištenje odgovarajućihsredstava zaštite, vodeći pritom računa daje osigurana njihova stalna spremnost zabrzu i efikasnu reakciju u slučaju nesreće.Planirana je garaža kapaciteta sedam va-trogasnih vozila, od kojih je jedno parkirnomjesto predviđeno i za servisiranje iodržavanje vozila.Izgradnjom vatrogasnog doma na Grudiosigurat će se kvalitetan prostor za obukuvatrogasnih i interventnih snaga koje sud-jeluju u akcijama zaštite i spašavanja teborbe protiv požara. Također, maksimalnoće se podići operativna spremnost vatro-gasnih snaga cijelog područja, jer će seosigurati kvalitetan prostor za obuku iedukaciju.Uz izgradnju Reciklažnog dvorišta te do-gradnju i rekonstrukciju Dječjeg vrtića naGrudi, izgradnja Vatrogasnog doma pred-stavlja još jedan kapitalni infrastrukturniobjekt u Konavlima koji se financira sred-stvima EU, a čija će izgradnja započeti u2019. godini.

16 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

CVJETNICA NA OSOJNIKU

Red običaja, red zabaveRed običaja, red zabaveRed običaja, red zabaveRed običaja, red zabaveRed običaja, red zabaveU sklopu manifestacije Uskrs u Primorju, u nedjelju,14.travnja, je održan program “Cvjetnica na Osojni-ku”. Nakon mise održane u crkvi svetog Jurja, nastu-pili su KUD „Sveti Juraj“, Osojnik – Linđo, mala grupai Klapa Subrenum. Donacijom Turističke zajedniceGrada Dubrovnika i Grada Dubrovnika, u popodnevn-om programu podijeljeno je 1200 sadnica ljekovitogbilja, voća, povrća i cvijeća, uz prigodnu prodaju au-tohtonih domaćih proizvoda.Uskrs u Primorju održava se već desetu godinu zare-dom, a ovo je prvi put da su održane i seoske igrekoje će, sudeći po odazivu, postati nova uskršnjatradicija. Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić igradska vijećnica Katarina Doršner nazočile su jutarn-jem dijelu programa na Osojniku.

-Kad je krenula organizacija ove manifestacije,imali smo za cilj oživjeti ovaj dio ruralni dio Gra-da Dubrovnika i stvoriti novu ponudu koja će bitiprivlačna i našim sugrađanima i turistima kakobi došli i otkrili ovaj dio neposredno u blizini Gra-da. Nažalost odgodili smo dio programa zbognepredvidljivog vremena, ali uspjeli smo dio pre-baciti za danas i bilo je jako lijepo na Cvjetnici naOsojniku. Novost u programu su seoske igre kojeće, sigurna sam, postati nova atrakcija sudećipo ovako dobroj zabavi i velikom broju posje-titelja. – izjavila je ovom prigodom zamjenicaTepšić.Seoske igre su održane u tri natjecateljske sk-upine: muškarci, žene i djeca do 15 godina.Odaziv je bio izvan očekivanja, a domaćini s Os-ojnika pokazali su se uspješni u više kategorija.Male Salačke i Sočani su trijumfirali u kategoriji

do 15 godina od ukupno sedam ekipa, dok su ukategoriji muškaraca pobijedili Malci, također ukonkurenciji sedam skupina. Apsolutne pobjed-nice susreta su Salačke đurđice, koje su po-bijedile u konkurenciji pet skupina, a porazile sui Malce u revijalnom susretu. Pobjednici su dobilipečeno janje i poklon pakete, a nagrade su uručilipročelnik Upravnog odjela za turizam, gospo-darstvo i more Marko Miljanić i pročelnik Up-ravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnuskrb i civilno društvo Dživo Brčić. Na Mali Uskrs,28. travnja, na Gromači će se održati glavni diodogađanja - gostovanja kulturno-umjetničkih sk-upina iz naše regije i susjednih zemalja. Tradicio-nalna manifestacija „Uskrs u Primorju“za cilj imaoživljavanje dubrovačkih Gornjih sela, očuvanjelokalnog identiteta, tradicije i običaja, kao i obogaći-vanje turističke ponude Grada Dubrovnika.

17GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

U SKLOPU IZLOŽBE “TANZANIJA U SRCU”, DUBROVAČKIMUZEJI ORGANIZIRALI PREDAVANJE BOŽA BENIĆA

MUNGU IBARIKI AFRIKA:MUNGU IBARIKI AFRIKA:MUNGU IBARIKI AFRIKA:MUNGU IBARIKI AFRIKA:MUNGU IBARIKI AFRIKA:jedna (ne)obična misijajedna (ne)obična misijajedna (ne)obična misijajedna (ne)obična misijajedna (ne)obična misijaU sklopu izložbe fo-tografija “Tanzanijau srcu”, autor BožoBenić je u ponedjel-jak, 15. travnja, u žit-nici “Rupe” održaopredavanje MUN-GU IBARIKI AFRI-KA: jedna (ne) obič-na misija. Govorio jeo svom volonter-skom iskustvu uTanzaniji, raduudruge „Kolajnaljubavi“, Sirotištu sv.Ante, programu“Kumstva” te hu-manitarnoj akciji„Dubrovnik za Af-riku: kap vode –ocean ljubavi“.Bila je to i zadnja pri-lika dubrovačkojpublici za razgledatiizložbu.Kao volonter udruge „Kolajna ljubavi“, Benić je u dva navra-ta boravio u Tanzaniji. Od lipnja do kolovoza 2015. godinebio je voditelj Sirotišta sv. Ante u Songei, koje skrbi opedesetak djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, tekoordinator programa „Kumstva“ kojim udruga potpomažeškolovanje više od tisuću djece i mladih diljem zemlje. Usiječnju 2018. godine u Tanzaniju se vraća kako bi izvršionadzor nad izgradnjom vodoopskrbnog sustava u Župisv. Franje Asiškog u selu Monduli Juu na sjeveru zemljefinanciranim sredstvima prikupljenim u sklopu humanitarneakcije „Dubrovnik za Afriku: kap vode – ocean ljubavi“ kojuje realizirao u suradnji sa Župom sv. Mihajla.

PREDAVANJE OLIVERE DRUTTER

Pet tipova karakternihPet tipova karakternihPet tipova karakternihPet tipova karakternihPet tipova karakternihobrana kojima seobrana kojima seobrana kojima seobrana kojima seobrana kojima sekreira sudbinakreira sudbinakreira sudbinakreira sudbinakreira sudbinaPredavanje integrativne terapeutkinje Oli-vere Drutter ”Karakter ili sudbina” održalose 12. travnja u Čitaonici Narodne knjižniceGrad. Radeći s klijentima, WilhelmReich,otac tjelesno orijentirane psihoterapije,zaključio je kako ljudi slične tjelesne građeimaju slična ili ista uvjerenja, ponašanja iemocionalne blokade koje je nazvao karakternim obranama nastalimakao odgovor na neugodna iskustva od najranijeg perioda života do završet-ka puberteta. Obrane su služile kako bi se ljudi zaštitili od svih neugodnihemocija dok pokušavaju naći opravdanja za svoja stanja.Drutter je navela pet tipova karakternih obrana: šizoidna, oralna, mazohis-tična, psihopatska i rigidna.Predavanje je bilo namijenjeno svima onima koji pored želje za osobnimrazvojem, razmišljaju i o edukaciji za tjelesno orijentirane psihoterapeute.Centar za integrativni razvoj prva je škola za tjelesno orijentirane psihoter-apeute u Hrvatskoj koja je primljena u Savez psihoterapijskih udruga Hr-vatske (SPUH), i prva hrvatska škola priznata i primljena u EABP- Europ-sko udruženje tjelesno orijentiranih psihoterapeuta. Škola u Zagrebu i Splitupostoji već petnaest godina, a od jeseni kreće i prva generacija u Du-brovniku.

U DUBROVAČKIM KNJIŽNICAMA

Završen Tjedan medijske pismenostiZavršen Tjedan medijske pismenostiZavršen Tjedan medijske pismenostiZavršen Tjedan medijske pismenostiZavršen Tjedan medijske pismenostiPredavanjem o dezinformacijama ilažnim vijestima, održanom 11.travnja u Ekonomskoj i trgovačkojškoli, završen je ciklus predavanja/radionica koje su se u organizacijiDubrovačkih knjižnica održavalekroz Tjedan medijske pismenosti ina kojima je sudjelovalo oko 230učenika.Na predavanju za srednjoškolcegovorilo se o važnosti medijske pis-menosti s naglaskom na stjecanjevještina analize i vrednovanjasadržaja koje prenose mediji, te naosvješćivanje odgovornosti pri-matelja informacija, koji zahvaljujućimogućnostima koje pruža Internetpostaje sukreator medijskogsadržaja i tako utječe i na kreiranjestvarnosti. Na portalima se postav-ljaju sadržaji koji nisu istiniti i kojinemaju vrijednost, te koji zbogsvoje niske razine kvalitete naru-šavaju ugled novinarske struke. Uzsavjete i ponuđene alate za analiz-iranje i vrednovanje sadržaja, učeni-ci su na primjeru jednog člankapreuzetog s Interneta, pokušali,neki i uspjeli, procijeniti je li tajsadržaj vrijedan objavljivanja.U Narodnoj knjižnici - ogranak La-

pad održane su radionice za učeni-ke četvrtih i šestih razreda Osnovneškole Ivana Gundulića. Na ovim ra-dionicama, učenicima je krozprimjere pokazano kako funkcionira-ju društvene mreže, kako trebaju bitioprezni i ne izlagati svoje osobne po-datke javnosti, biti odgovorni premasebi i drugima na mreži, te kako pre-poznati nepoželjne i nasilnesadržaje.Kroz radionice se pokazalo da sudjeca u velikom broju izloženasadržajima s kojima se oni zbogsvog neiskustva ne mogu nositi.Savjetovano im je da u svoje ak-tivnosti uključe roditelje i starije.Kroz sva predavanja je naglašenapotreba analiziranja i vrednovanjamedijskih sadržaja s posebnimskretanjem pažnje na odgovornostsvakog pojedinca koji medijskesadržaje prima, pogotovo u slučajuako na osnovu njih donosi odluke ireagira u stvarnosti.Podsjetimo, Tjedan medijske pis-menosti u Dubrovačkim knjižnicamaodržao se u sklopu programa Drugihdana medijske pismenosti koje or-ganizira Agencija za elektroničkemedije u suradnji s UNICEF-om.

U METKOVIĆU ODRŽANA

Modelarska ligaModelarska ligaModelarska ligaModelarska ligaModelarska ligaModelarska liga Dubrovačko-neretvanske županije seodržala prošli tjedan u OŠ donMihovila Pavlinovića u Metk-oviću. Na natjecanju je sud-jelovalo 11 ekipa (22 učenika)iz osnovnih škola MarinaDržića iz Dubrovnika, Petra

Kanavelića s Korčule, te don Mihovila Pavlinovićai Stjepan Radić iz Metkovića. Učenici su tri sataizrađivali tehničku tvorevinu. Na kraju natjecanjaje ocjenjivačko povjerenstvo u sastavu: TomoSjekavica, Tomislava Ivanković i BranimirKrstičević najboljim ekipama proglasilo:1. mjesto - Ivan Šprlje i Veronika Brečić iz OŠ Stjep-ana Radića, Metković (mentorica: Marina Nikolić)2. mjesto - Ivica Krešić i Katja Jerković iz OŠ Stjep-ana Radića, Metković (mentorica: Marina Nikolić)3. mjesto - Stella Ribičić i Antonia Šurković iz OŠ

Marina Držića Dubrovnik (mentorica: Nives Ra-dović).Dvije prvoplasirane ekipe s modelarske lige Du-brovačko-neretvanske županije će predstavljatiŽupaniju na državnoj razini u Kraljevici.Natjecanje je organizirala Zajednica tehničke kul-ture Dubrovačko-neretvanske županije u suradnjis Društvom pedagoga tehničke kulture Dubrovač-ko-neretvanske županije i OŠ don Mihovila Pavli-novića iz Metkovića, uz podršku Hrvatske zajed-nice tehničke kulture.

ŠESTI VINSKI FESTIVAL

PredstavljanjePredstavljanjePredstavljanjePredstavljanjePredstavljanjeu Zagrebuu Zagrebuu Zagrebuu Zagrebuu ZagrebuU Zagrebu se 15.4., uwine friendly restoranuFINO & VINO predstaviovinski program 6. Du-brovnik FestiWinea, vin-skim novinarima, ljubiteljima i znalcima. Šesti vinski festi-val predstavljen je, uoči dubrovačke „pressice“ 22.4., zagre-bačkim novinarima koji prate vinsku scenu (a neće moćibiti nazočni u Dubrovniku), uz posebnog gosta - chefaJURU TOMIČA i kušanje vina s Gala večere te predstavni-ke vinarije AGRIS čiji će ŠKRLET 2017. otvoriti ovu večeru- izvrsnu inicijativu za edukaciju i stipendiranje mladih tale-nata dubrovačke gourmet scene!

18 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

PROGRAM OD 12. - 17.4.

Piše:Marija Đanović

19.travnjaKino Sloboda

15.00 KORGI : KRALJEVSKI PASVELIKOG SRCA /3D - animacija,avantura - sinkronizirano Režija: BenStassen / Gl: Luka Bulović, AntonijaŠola, Ivan Šarić, Hana Hegedušić,Janko Rakoš, Nina Erak-Svrtan16.30 ČUDESNI PARK – animacija,avantura - sinkronizirano Režija: Dav-id Feiss / Gl: Amanda Prenkraj, FranoMašković, Vanda Winter, Mario Mirk-ović, Saša Buneta, Marko Kofs18.00 HELLBOY – akcija, avanturis-tički Režija: Neil Marshall / Ul: DavidHarbour, Ian McShane, Milla Jovovich,Sasha Lane20.00 POSLIJE SVEGA – romantičniRežija: Jenny Gage / Ul: JosephineLangford, Hero Fiennes Tiffin, SelmaBlair21.45 PROKLETSTVO TUGUJUĆEŽENE – horor Režija : Michael Chaves/ Ul: Linda Cardellini, Patricia Velasqu-ez, Raymond Cruz

Dvorana Visia19.00 TA LUDA VJENČANJA 2 – ko-medija Režija : Philippe de Chauveron/ Ul: Christian Clavier, Chantal Lauby,Ary Abittan21.00 DIV – povijesna drama***Režija: Aitor Arregi, Jon Garańo / Ul:Ramón Agirre, Ińigo Aranburu, IńigoAzpitarte *** Film je dobitnik 10 nagra-da Goya te posebne nagrade žirija nafestivalu u San Sebastianu

20.travnjaKino Sloboda

15.00 ČUDESNI PARK – animacija,avantura - sinkronizirano16.30 DJEČAK OLUJE – obiteljskifilmRežija: Shawn Seet / Ul: Jai Court-ney, Geoffrey Rush, David Gulpilil18.15 POSLIJE SVEGA – romantični20.00 HELLBOY – akcija, avanturis-tički

Dvorana Visia18.00 TA LUDA VJENČANJA 2 – ko-medija20.00 BENOV POVRATAK – drama

21. travnjaNema projekcija

22.travnjaKino Sloboda

16.00 ČUDESNI PARK – animacija,avantura - sinkronizirano17.30 SHAZAM ! / 3D – akcijski, avan-tura Režija: David F. Sandberg / Ul:Zachary Levi, Lovina Yavari, MarkStrong19.45 POSLIJE SVEGA – romantični

21.30 PROKLETSTVO TUGUJUĆEŽENE – horor

Dvorana VisiaNema projekcija

23.travnjaKino Sloboda

15.00 ČUDESNI PARK – animacija,avantura - sinkronizirano16.30 DJEČAK OLUJE – obiteljskifilm18.15 POSLIJE SVEGA – romantični20.00 HELLBOY – akcija, avanturis-tički22.00 PROKLETSTVO TUGUJUĆEŽENE – horor Režija : Michael Chaves/ Ul: Linda Cardellini, Patricia Velasqu-ez, Raymond Cruz

Dvorana Visia19.00 BENOV POVRATAK – drama21.00 NE OSTAVI TRAGA – drama*** Režija : Debra Granik / Ul: Tho-masin McKenzie, Ben Foster, JefferyRifflard *** Central Ohio Film CriticsAssociation 2019 - Najbolji glumac /Heartland Film 2018 - Truly MovingPicture Award)/ Independent FFl ofBoston 2018 - Velika nagrada žirija /Jameson CineFest - Miskolc iff 2018 -Nagrada međunarodne kritike / asVegas Film Critics Society Awards2018 - Najbolji adaptirani scenarij / LosAngeles Film Critics AssociationAwards 2018 - Najbolja redateljica /National Board of Review, USA 2018 -Izvrsna izvedba i Top film godine / NewYork Film Critics - Top film godine /San Diego Film Critics Society Awards2018 - Najbolji film, Najbolja redatelji-ca i Najbolja izvedba;...

24.travnjaKino Sloboda

16.00 ČUDESNI PARK – animacija,avantura - sinkronizirano Mirković, Saša Buneta, Marko Kofs17.30 DJEČAK OLUJE – obiteljskifilmRežija: Shawn Seet / Ul: Jai Court-ney, Geoffrey Rush, David Gulpilil19.30 PRETPREMIJERA :OSVETNICI : ZAVRŠNICA / 3D - akci-ja, avantura, SF Režija: Anthony Rus-so, Joe Russo / Ul: Brie Larson, Scar-lett Johansson, Robert Downey Jr.,Josh Brolin, Chris Hemsworth, ChrisEvans, Tom Holland, Elizabeth Olsen,Paul Rudd

Dvorana Visia19.00 NE OSTAVI TRAGA – drama21.00 SKRIVENA BOJA STVARI –drama Režija : Silvio Soldini/ Ul: Vale-ria Golino, Adriano Giannini, AriannaScommegna

PRIČE

Novitati s PrijekogaNovitati s PrijekogaNovitati s PrijekogaNovitati s PrijekogaNovitati s PrijekogaZa zimskih večeri znala je na ure držatmolitvenik i kraliješ u ruci i molit. Duhmladosti bješe potamnio, a nervi postanutanki. Nije nikoga puštala u dvore,samovala je u svojoj kamari„Molim te, ćaće, molim te ko sveca na oltaru ne dajme gosparu Jozu za spozu. Ćutim Frana i želim bitnjegova,“ plakala je Agneza. Frano je skladan i čestitpučanin, nije odrlija ko što ti misliš!“ „ Ne, ne i ne!“viko je jedan ćaćko signjore Agneze. Lukjernar na tavolinu sto segasit. Pavo priđe lukjernaru i ulije ulje u nj. „Jozo skoro dolazi s vijađai doć će te prosit, Agneza,“ reče ćaćko i izađe u koridur. „Što memučiš?“ vikala je kćer za ćaćkom. „Primit ćemo ga i tratat pogocpocku,“ odvrati Pavo. „Može bit da si kurte viste pa ne vidiš davuče desnu nogu. Smuče se po svijetu, a onda dohodi u Grad.“„Ćerce, ne poželi boljega, perke ga nećeš naći.“ Plakala Agneza kakogrešnica ispod Gospina kvadra. „Veramente mislila sam da će sesmekšat i pustit me na miru. Ne gusta me Jozo, može imat sva blagaovog svijeta, neću za njega poć.“Agneza i Frano kriomice se sastajali u ribarskoj kolibici njegova ćać-ka. „Ako me ćaćko ne da tebi, ostat ću siđelica,“ govorila AgnezaFranu. „Stara hudoba, samo misli o bogactvu. Čini bulikane i beči seuskošen, a zašto? Vragovi ga odnijeli!“ Jedno večer zateče hi u amo-ru na klupi uz more. Vas protrne i prenemože se. Odnesu ga u dvor.Čim je došo k sebi stade vikati: „Lupežu, karonjo, ovo ti je zadnja.Bjež gomnaru, er ću te raskvartat!“ „Oslobodi nas Bože,“ reče Franoi istrči iz dvora. Agneza sklopi ruke i reče: „Ovo više ne može ovakohodit.“ Bolna i prestrašena baci se na odru.Za zimskih večeri znala je na ure držat molitvenik i kraliješ u ruci imolit. Duh mladosti bješe potamnio, a nervi postanu tanki. Nije ni-koga puštala u dvore, samovala je u svojoj kamari. Jozo joj pošaljezlatne manilje i kolarin od perla na dar. „Agneza mislila da ne meritani da ga pogleda. Jozo i dalje oblijetao njezine dvore govoreći daneće ničim manjkat. Kad ga Agneza opet odbije poče se družit sanajgorim zlicama i izgubi počtenje i bogactvo. Sve tuge što su gazadesile nije mogo izbrojit.„Ah, nek me Bog pomože,“ reče i ispije kutalac vina u prvoj oštariji.„Oh, Gospe, dvigni me sa zla puta,“ jauko i mrnjorio Jozo. Uskoroposta origjino u Gradu, propali famozni gosparun. Časomice bi stoispred Agnezinih dvora i ko čičibeo nešto parlato, a onda dubokouzdahnio. „Zbogom mi ostani moja ljubavi, nek Bog ti da slatki mir.“Vikale za njim kundurice; „Ne prdi , Jozo, ludijeh, hodi doma spat.“„Usaho vam bezobrazni jezik, smrdećice vražije.“Jozo pođe doma, zakračuna vrata i isa se u saloču prije skontradure.

NAJIŠČEKIVANIJI FILM GODINE U KINU SLOBODA

„„„„„Osvetnici: ZavršnicaOsvetnici: ZavršnicaOsvetnici: ZavršnicaOsvetnici: ZavršnicaOsvetnici: Završnica“““““pretpremijerno u srijedu, 25.travnjapretpremijerno u srijedu, 25.travnjapretpremijerno u srijedu, 25.travnjapretpremijerno u srijedu, 25.travnjapretpremijerno u srijedu, 25.travnjaRedatelji Anthony i Joe Russo, Marvel studio i Disney donose namnajiščekivaniji i najuzbudljiviji film godine „Osvetnici: Završnica“,koji u redovnu distribuciju kreće od 25. travnja, a u kinu Slobodaće se pretpremijerno prikazati dan pr-ije, u srijedu 24. travnja u 19.30 sati.Sjajnu glumačku ekipu Osvetnikapredvode Brie Larson, Scarlett Johans-son, Robert Downey Jr., Josh Brolin,Chris Hemsworth, Chris Evans, TomHolland, Elizabeth Olsen, Paul Rudd.Niz nesretnih događaja koje je pokren-uo Thanos rezultirao je nestankompolovice svemira te razbijanjem redo-va Osvetnika, no ujedno prisilio preo-stale Osvetnike na borbu u veličan-stvenoj završnici, posljednjem,dvadeset i drugom Marvelovu filmu,Osvetnici: Završnica. Ulaznice možetekupiti na www.ulaznice.hr ili na blaga-jni Kina Sloboda.

19GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

ZLD: u novoj sezoni očekujemo ukupnopovećanje broja putnika od 5-6 %

U Dubrovniku održan 4. sastanakpartnera LAirA projekta

U okviru projekta LairA (Landside

Airport Accessibility) 15. i 16. travn-

ja 2019. u Dubrovniku je održan part-

nerski sastanak projekta na kojem

su ustanovljeni dosadašnji rezultati

i utvrđeni zajednički koraci i rješenja

za buduće razdoblje.

Cilj projekta LAirA je smanjenje up-

otrebe energije i ekoloških utjecaja

transportnih aktivnosti u zračnim

lukama i širem okruženju istih, i to

promjenom obrazaca ponašanja

mobilnosti putnika i

zaposlenika zračnih luka

te izradom inovativnih

strategija javnih tijela u

pogledu planiranja mo-

bilnosti niske emisije is-

pušnih plinova.

Josip Paljetak, zamjenik

direktora Prometnog

sektora ZLD tom priliko

je istaknuo kako se na

sastanku okupilo deset-

ak projektnih partnera iz

cijele Europe, od Dubrovnika do

Beča i Budimpešte, a sve kako bi

razmotrili lokalnu strategiju za svaku

zračnu luku.

„Ta strategija bi za svaku zračnu luku

uključila implementaciju različitih

soft i smart tehnologija, a sve u svrhu

boljeg povezivanja aerodroma sa

okruženjem, tj. s lokalnom urbanom

sredinom koristeći pritom razne vi-

dove prometa koji još nisu razvijeni,

kao ni razna tehnička rješenja,

primjerice biciklizam i pješačke

staze te razne aplikacije, i to u svrhu

pronalaska najlakšeg i na-

jekonomičnijeg rješenja do svog kra-

jnjeg odredišta”, ističe Paljetak.

Također navodi kako geografska i

gospodarska razvijenost, uz

prometnu infrastrukturu itekako

utječu na provedbu projekta. Cilj je

prikupiti sve podatke i analize, naći

slične primjere u Europi i izvan nje,

te ponuditi aerodromima poput Du-

brovnika i Venecije na-

jbolja rješenja. „Najbolji

primjeri poslužit će aero-

dromima koji promišlja-

ju o učinkovitosti povezi-

vanja sa svojom urban-

om sredinom, te će im

ponuditi neka konkretna

rješenja, bez da isti

moraju ulagati puno vre-

mena i truda u analizu i

traženje najbolje prakse,

zaključuje Paljetak.

Za ljetnu sezonu iz Zračne luke Du-

brovnik najavljuju nove avio pr-

ijevoznike, zatim povećanje fren-

kvencija i nove destinacije postojećih

avio prijevoznika.

Od novih prijevoznika American Air-

lines prometuje u razdoblju od 08.06

do 28.09. 2019. ponedeljkom, srije-

dom i subotom, a u mjesecu rujnu

uvodi se i dodatni let nedjeljom.

Philadelphia je najveće čvorište

„American Airlinesa“ na istočnoj

obali SAD-a i najvažnija transferna

zračna luka za cijele SAD, ali i Ka-

nadu i Karibe, pa ne treba posebno

naglašavati značaj postojanja i pov-

ećnja dodatnih letova na ovoj liniji.

Ryan Air će imati letove ponedel-

jkom, srijedom, petkom i nedjeljom

na liniji za Dubrovnik, i to u razdobl-

ju od 02.06 do 25.10. 2019.

Israel Airlines (El Al) utorkom će imati

linije za Ben Gurion u Tel Avivu (TLV),

i to u razdoblju od 04.06 do 22.10.

2019.

Povećanje frekvencija i nove desti-

nacije postojećih prijevoznika najavili

su iz sljedećih avio kompanija: Vo-

lotea, LOT Polish, Easy Jet, Norwe-

gian.

Volotea je najavila povećanje broja

letova na svim destinacijama za oko

10% i dvije nove destinacije: Atena

(Athens Airport – ATH) i Lyon-Saint

Exupéry Airport (LYS).

LOT Polish uvodi novu liniju za Kra-

kow subotom, i to u razdoblju od

25.05 do 28.09. 2019.

EasyJet uvodi povećanje broja leto-

va od ukupno 12%, te dvije nove

destinacije: Nantes International Air-

port (NTE) i Berlin Tegel Airport

(TXL).

Norwegian (IBK i NAX) najavio je

povećanje broja letova od 10% za

ovu sezonu.

Iz Zračne luke Dubrovnik očekuju

ukupno povećanje broja putnika od

oko 5-6%, dok će povećanje broja

operacija biti oko 4% za ljetnu se-

zonu 2019.

20 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

BOEING 747 - 800

Kineska delegacija predvođena

premijerom RH Andrejem Plenk-

oviće stigla je 10. travnja 2019. u

Dubrovnik. Frano Luetić, direktor

Zračne luke Dubrovnik prilikom sli-

jetanja zrakoplova Boeing 747-800

istaknuo je kako je to veliki značaj

za Republiku Hrvatsku, Dubrovač-

ko-neretvansku županiju, Grad Du-

brovnik, a za Zračnu luku Dubrovnik

ujedno i ekperiment, obzirom da je

rekonstruirana pista puštena u

funkciju. „Ovo je najveći putnički zra-

koplov koji je ikad sletio u Zračnu

luku Dubrovnik te smo zbog toga

sretni i ponosni”, izjavio je Luetić za

Libertas Televiziju.

Boeing 747-8 je širokotrupni zrako-

plov izrađen od najvećeg proiz-

vođača zrakoplova na svijetu. Na-

Najveći zrakoplov koji jeikada sletio u Čilipe

javljen je bio 2005. godine. To je

treća generacija 747 sa produljen-

im trupom, redizajniranim krilima i

poboljšanom efikasnošću. 747-8 je

najveća verzija od 747 familije, i

ujedno je najveći komercijalni zra-

koplov izgrađen u Sjedinjenim

Američkim Državama. Također je

najduži putnički zrakoplov na svijetu.

747-8 postoje dvije verzije. Jedna je

747-8 Intercontinental (747-8I) i

druga je 747-8 Freighter (747-8F).

Prvi let 747-8I je bio 20. ožujka 2011.

godine. Dostava prvih modela 747-

8I je počela 2012. godine, a prva ga

je predstavila Lufthansa 1. lipnja

2012. godine. Do svibnja 2017. go-

dine ukupno je bilo naručeno 134

zrakoplova, od čega 86 teretne verz-

ije i 48 putničke verzije, a do lipnja

iste godine je bilo 114 zrakoplova

proizvedeno.

Nova krila B747-8 sada spadaju u

kategoriju F (najveća kategorija), po

rasponu krila. Novi wingtips pomažu

u smanjenju vrtloga na bočnim

vrhovima krila, smanjuju turbulencije

i otpor, te je samim time bolja efikas-

nost goriva.

Boeing je 2006. godine zaprimio je

čak 41 komad narudžbi za zrako-

plov B747-8. Sada ima sve zajedno

131 narudžbu. Do kraja svibnja

2017. godine zaprimljeno je 45

narudžbi zrakoplova B747-8I, od

kojih su 43 isporučena. Kompanije

koje posjeduju B747-8I u svojoj floti

su: Lufthansa, Korean Air, Business

Jet/VIP, Air China i jedan zrakoplov

B747-8I je naručio nepoznati kupac.

37GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

PETAK, 19.4.05:50 – 06:4522:05 – 23:00

SUBOTA, 20.4.14:15- 15:2014:20 – 15:1514:55 – 15:4022:05 – 23:00

NEDJELJA, 21.4.07:25 – 08:3010:35 – 11:4014:45 – 15:4015:10 – 16:0522:05 – 23:00

PONEDJELJAK, 22.4.11:40 – 12:4514:00 – 14:5514:45 – 15:4022:05 – 23:00

UTORAK, 23.4.10:35 – 11:4011:40 – 12:4514:00 – 14:5514:45 – 15:4022:05 – 23:00

SRIJEDA, 24.4.07:25 – 08:3012:10 – 13:1514:00 – 14:5514:05 – 15:0020:05 – 21:0022:05 – 23:00

ČETVRTAK, 25.4.10:35 – 11:4011:40 – 12:4514:45 – 15:4020:05 – 21:0022:05 – 23:00

PETAK, 19.4.06:15 – 07:1012:35 – 13:4013:20 – 14:2516:20 – 17:15

SUBOTA, 20.4.06:15 – 07:1006:50 – 07:4521:00 – 22:05

NEDJELJA, 21.4.06:15 – 07:1013:15 – 14:2013:35 – 14:3016:20 – 17:1521:15 – 22:20

PONEDJELJAK, 22.4.06:15 – 07:1012:35 – 13:4013:20 – 14:2516:20 – 17:1520:30 – 21:35

UTORAK, 23.4.06:15 – 07:1012:15 – 13:2013:20 – 14:2516:20 – 17:15

SRIJEDA, 24.4.06:15 – 07:1012:55 – 13:5013:15 – 14:2013:50 – 14:5520:30 – 21:35

ČETVRTAK, 25.4.06:15 – 07:1013:20 – 14:2516:20 – 17:1516:55 – 18:0021:15 – 22:2022:20 – 23:15

Informacije o ostalim polascimai odlascima možete dobiti na

telefon 773 377, 773 100ili na: www.airport-dubrovnik.hr

ZAGREB

DUBROVNIK

DUBROVNIK

ZAGREB

RED LETENJA CROATIA AIRLINESCROATIA AIRLINES

Pet dodatnih letovaizmeđu Zagreba i Dubrovnika

kao PODRŠKA SUMMITU ‘KINA+16’Hrvatski nacionalni avioprijevoznik,

Croatia Airlines, za vrijeme summi-

ta 16 zemalja srednje i istočne Eu-

rope i Kine, koji se u Dubrovniku

održavao 11. i 12. travnja 2019.,

uvela je pet dodatnih letova između

Zagreba i Dubrovnika.

“U želji da pruži snažnu podršku

održavanju godišnjeg sastanka ki-

neske inicijative 16 plus 1, Croatia

Airlines u srijedu, 10. travnja uvela

je dva dodatna poslijepodnevna

leta Zagreb – Dubrovnik, koji su se

obavili Airbusom 320, najvećim zra-

koplovom u floti kapaciteta 174

sjedala.”

Uvođenjem dodatnih letova Zagreb

- Dubrovnik v.v. i zamjenom tipa

zrakoplova na pojedinim linijama

Croatia Airlines ponudila je sudion-

icima summita i svim ostalim put-

nicima više od tisuću dodatnih sjed-

ala. Osim navedenih letova, ko-

mpanija će u navedenom razdobl-

ju obaviti i sve redovite letove

Zagreb – Dubrovnik v.v., kojih je u

prosjeku šest na dan,” napisali su

u priopćenju iz Croatia Airlines.

Dana 3. travnja 2019. polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na brdu sv.

Ivan, obilježena je 23. obljetnica pada američkog zrakoplova na kojoj su

prisustvovali predstavnici Veleposlanstva SAD-a, predstavnici Hrvatske

vojske, predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovni-

ka, Općine Konavle te Zračne luke Dubrovnik.

OBLJETNICE

Obilježena 23. obljetnicapada američkog zrakoplova

38 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

39GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Izvoz hrvatskih iluzijaNeki su uzbuđeni takvim najavama sretnije budućnosti, a drugi naprosto ne vjeruju, da je došlovrijeme, da nas spašava – komunizam

Zadnjih godina, čini se, da u Hrvatskoj sviimaju manje nego što im treba. Satiričari,više nego im treba. Osobito pred izbore zaEU- parlament.Političari očekuje od svih građana da iza-đu na izbore. Neki od njih kažu, onaj kojine izađe, nema pravo poslije kukat, kakosu krivi kandidati izabrani. Zato svi trebajuna izborima pažljivo zaokružit’ one, koji sunas tako uspješno zastupali u Hrvatskoj iza nagradu ih poslat u Brisel. Da se i tamoproslave. Još kad’ ovi kandidati za političkefunkcije, ne bi slali čudne poruke svojimbiračima, koje, jedni ne razumiju, a drugine vole, a treći im se rugaju. Ma, zamisli ti,oni nama kažu, kako je narodu dostaobećanja, i kako trebamo prave promjene!I da borba protiv korupcije ne poznajestranačku pripadnost.A opet, treba izać na birališta i učinit neštoza svoju državu. A ne se samo pitat’ štadržava može učinit za tebe? Zapravo, boljeti je da to - ne znaš!Predsjednik kineske vlade je doletio uZagreb avionom Air China. Naši bi rekli,sirotinja, nemaju svoj predsjednički avion.A možda se samo špara. Eto, recimo, Kin-ez je našem premijeru regal’o košarkaškuloptu, a on njemu nogometnu s potpisimai biciklu Rimac, čija proizvodnja se finan-cira nepovratnim sredstvima EU.Pa ti sad vidi; Hrvat velikodušno darujeRimčev bicikl vrijedan nekoliko tisućaeura.I lako ti je to, nego će Kinezi sto posto, tubiciklu rastavit na proste faktore, a ondaje vjerno iskopijat, zamrčit drugi znak, i ondaje prodavat širom svijeta k’o svoju, po stodolara.I nama. Preko Allibabe, s besplatnim ship-pingom! Besplatno, nego kako, jer su oniveć u Zagrebu otvorili magazin. Zato nema

ni carine ni poštarine!Inače, vole nas prijatelji Kinezi i naša vladaje uvjerena, kako će nam nakon mosta, gra-dit’ željeznice, stadione a moguće i spasitbrodogradnju. I, k’o i do sad’, prodavat namstotine milijuna Eura vrijedne, razne đinđeminđe, bez kojih mi ne možemo. A što ćemomi njima prodavat? Ako ih pogusta našaizložba iluzija u Šangaju, našu negativnutrgovačku bilancu, popravit ćemo izvozomneograničenih količina naših, hrvatskih il-uzija. Neki su uzbuđeni takvim najavama

sretnije budućnosti, a drugi naprosto nevjeruju, da je došlo vrijeme, da nas spaša-va - komunizam.Ma, što god ‘ko mislio, Kinezi su čudo! Raz-voj Kine u zadnjih 20 godina je nemogućei zamislit. I mi smo čudo! Mi smo nazadov-ali, više nego što su Kinezi napredovali.I to je skoro nemoguće i zamislit. Zato jenaš premijer, onu pametnu biciklu regal’okineskom kolegi. A imamo mi i drugih in-telektualnih izuma, osim gore spomenuto-ga.Neki predlažu, da im ponudimo one pam-etne klupe. One, u koje je, naš mladi infor-matički genije ugradio ruter, zavario nekoli-ko cijevi, sve pokrio pleksiglasom, pa čovjeksjedi na klupi u hladu i puni mobitel. Ako,naravno nije doma zaboravio kabel punjačamobitela!Oni neznalice što podcjenjuju sve naše,pitaju se, zašto se klupa na kojoj se moženapuniti mobitel zove - pametna klupa? Izašto klupa uopće treba biti pametna? Htjelibi znat’, jeli ne’ko već izumio solarnu kantuza smeće, koja mjeri krvni tlak, ili cukar pro-laznicima? Ili, recimo, solarni poštanskisandučić, koji može primat i e-mail-ove?Naša predsjednica države, bila je uČeškoj, gdje je izrazila zadovoljstvo, što jeuspjela njezina inicijativa triju mora, sas-

tavljena od dvanaest ze-malja, koje su sve bilenekad’ iza željeznezavjese. Osim Austrije!Tako su mladi Hrvatidoznali, da su učili pov-ijest iz krivih knjiga, a oni stariji su ionakonavikli, da se promjenom vlasti, redovno ipovijest mijenja, ili se od starosti više i nesjećaju. Pa im i ne prema. Češki predsjed-nik, koji je baš u toj, poznoj dobi, mora bitda se dobro zabrinuo za svoje pamćenje,

jer se ne sjeća, da je naša bivša država,skupa s njegovom bivšom Čehoslovačkom,virila iza zajedničke željezne koltrine.Domaći kritičari svega što naša predsjed-nica izgovori, ovaj su put u najvećoj dilemi;predsjednica države sigurno ne može bitglupa. To nikako. Ne može bit’ ni nein-formirana. Ostaje, dakle, samo mogućnost,da predsjednica dobro zna, kako govorineistinu i da to čini - namjerno. Što otvarapitanje: zašto to radi?Komemoracija u Jasenovcu, ove godine jetrajala tri dana. Prvi dan došli su antifašisti,Židovi, Srbi i manjine. Baš u sastavu iz de-vetsto četrdeset četvrte!Drugi dan, na obljetnicu proboja jasen-ovačkih logoraša, u crnini zamotana, pa-tila je predsjednica države. Iako nije koris-tila starohrvatski pozdrav, njeni kritičari nisusigurni, je li tamo bila iz pijeteta, ili je zani-ma, ‘ko je kriv za neuspješan proboj jase-novačkih logoraša.I na kraju, u nedjelju, blagdanska izvedbapatnje, stranke na vlasti, i svih koji su s nji-ma morali doć. Gledajući na TV-u trodnevnupatnju hodočasnika u Jasenovcu, narod semor’o zapitat, za kim to pate naši političari,za žrtvama ili za svojom promidžbom, krozpodjele u narodu. Ili se samo pripremajuza Veliki Petak.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77www.dubrovnik-marketing.com

dubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa.

091 3210 244, 091 1170 577www.dubrovnik-marketing.com,www. dubrovnikrealestate. info

NOVO - PREKRASNA NOVOGRADNJAU ZATONU NA MAGISTRALI - Otvorenepredbilježbe na prodaju 3 zgrade sa po8 stanova, garaža, vrtovi, tarace, lijepipogled na more iz svih stanova, veličinastanova 41, 44, 69 i 87 m2. Početak grad-nje svibanj 2019., završetak do 12/2020.g. Kontakti za termine sastanka:Agencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

NOVO - PREKRASNI STAMBENI OB-JEKAT U RIJECI DUBROVAČKOJ NASAMOJ OBALI - U tijeku je predbilježbaprodaje stanova u Prijevoru s pogledomna Rijeku Dubrovačku i ACI marinu,samo još 3 stana na prodaju -dvosobnistanovi 87 i 92 m2. Depozit samo 10.000kn. Početak gradnje proljeće 2019.,završetak do 12/2020.g. Kontakti za ter-mine sastanka: Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

NUNCIJATA - NOVOGRADNJA SAPRELIJEPIM POGLEDOM - Prodaju setrosobni stanovi u novogradnji u Du-brovniku, na Nuncijati. Gradnja je u tijekua zavšetak gradnje je veljača 2020. g.Kvadratura stanova je 105m2. Kvalitet-na gradnja i opremanje na nivou 3*.Parkirno mjesto u cijeni. Više informaci-ja u agenciji DMP, 091 1170 577

ŠIPČINE samostojna kuće, taraca, vrt660m2, garaža 32m2, mogućnost do-gradnje kuće i gradnja novog objekta,450.000 eura, Agencija DMP 091 3210244, 091 1170 577

Srebreno, lijepi uređeni stan 46m2 na I.katu, 132.000 eura, Agencija DMP 0913210 244, 091 1170 577

MOKOŠICA NAŠ DOM SNIŽENA CIJE-NA, 3-sobni renovirani stan u prizemljuzgrade, 83m2, ograđeni vrt cca100m2,165.000eura, Agencija DMP 091 3210244, 091 1170 577

Ploče poviše kapelice kuća sa zeml-jištem 870m2, mogućnost izgradnje 3objekta, Agencija DMP 091 3210 244,091 1170 577

ŠIPČINE POSLOVNI PROSTOR -ULIČ-NI LOKAL 50m2 plus 14m2 parking,

95.000 eura, Agencija DMP0913210244, 0911170577

Rožat luksuzna novogradnja,A++, standvoetažni 88m2,vrt 97m2 , 2 parkinga ugaraži, lift, nema poreza na promet,Agencija DMP 0913210244,0911170577

Cavtat, lijepi uređeni stan, 72m2 +vrt20m2 od mora 100m, 155.000euraAgencija DMP 0913210244,0911170577

ŠIPAN LUKA IZUZETNA PRILIKA kućaza renoviranje 200m2, okućnica povol-jno 95.500 eura

Šipan Luka građevno zemljište 640m2,povoljno 78.500 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2u jednom komadu.

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća uDolima 270m2 okućnica 700m2,140.000eura

NOVO ORAŠAC - samostojnaodržavana kuća, 100m2, sa đardinom,450m2, parkingom, pogled na more,270.000eura

Čilipi u centru kod crkve više kuća580m2 okućnica 800m2 samo420.000eura

Merkante centar prodaje se poslovniprostor 40m2, 97.000eura AgencijaDMP 0913210244, 0911170577

LAPAD DOC centar prodaje se izuzetniuređeni poslovni prostor 68m2, s punosvjetla i lijepim pogledom. Mogućnostpodijele u 2 apartmana, Agencija DMP0913210244, 0911170577

Prodajemo više stanova u novogradnjiu Lapadu, sve informacije u uredu agen-cije. Agencija DMP 0913210244,0911170577

Iznajmljuje se nova garaža 20m2 naGorici, struja voda, moguć dugoročninajam, 280eura, Agencija DMP 091 3210244, 091 1170 577

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj porucine smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o.B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARAZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebnopriložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosnoboravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatkekako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašegoglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugimkorisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

TRAŽITE NEKRETNINU /Obratite se najboljima u Gradu

STAN U POTKROVLJU KAMENE KUĆES ODLIČNIM POGLEDOM NA GRAD /59,97m2 prostranog otvorenog prosto-ra, spavaća soba s boravkom, blagova-onicom i kuhinjom dok se s lijeve straneulaznog stepeništa nalazi odvojena kup-aonica, pun dnevnog svjetla / 235.000eura / 091 612 8097

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM IGLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2okućnice, u suštini dva manja apartma-na s bazenom, mirno i tiho naselje u bliz-ini Cavtata / 235.000 eura / 091 612 8097

OBITELJSKI STAN U GRUŽU / 73m2,dvije sobe, kupaonica, wc, kuhinja i dnev-ni boravak, lođa. Nedaleko od ulice An-drije Hebranga / 200.000 eura / 091 6128097

STANOVI U NOVOGRADNJI U SOLI-TUDU / Zgrada u novogradnji na mirnojpoziciji, 8 stambenih jedinica, osiguranparking u garaži, predbilježbe u tijeku,55m2 / 192.000 eura / 091 612 8097

RENOVIRANA KAMENA KUĆA U CEN-TRU GRADA / 110m2, četiri etaže, uprizemlju odvojena jedinica u funkcijiapartmana / 650.000 eura / 091 612 8097

STANOVI U NOVOGRADNJI, ZVEKOV-ICA / Dvosobni stanovi u novoj stam-benoj zgradi u neposrednoj blizini Cavta-ta, parking uključen u cijenu, završetakobjekta lipanj 2019., 75,18m2 / 151.000eura / 091 612 8097

KAMENA KUĆA U STAROM GRADU /120m2, prizemlje i dva kata, nedaleko odStraduna, potrebna renovacija / 450.000eura / 091 612 8097

DVOSOBNI STAN NA NUNCIJATI /Moderan i useljiv stan s pogledom namore i parkingom, 64.66m2, dvije sobe,

dvije kupaonice, kuhinja i dnevni bora-vak / 214.500 eura / 091 612 8097,EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA USRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA /Predstavljamo novu stambeno-poslovnuzgradu u neposrednoj blizini ulice IvaVojnovića, u Lapadu. Uredite životni pros-tor po vlastitim željama. Radovi započetiu ožujku 2018., rok završetka objekta je-sen 2019., 50,23m2 / 199.000 eura / 091612 8097

OBITELJSKI STAN / Moderan i uređeni2.5 sobni stan s parkingom na GornjemKonalu, 78m2, visoko prizemlje novijestambene zgrade / 229.000 eura / 091612 8097

DVOSOBNI STAN U SOLITUDU /87,63m2, dvije spavaće sobe i dvije kup-aonice, prostrana terasa / 320.000 eura /091 612 8097

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU / 67m2 i593m2 okućnice, udaljena 100 metara odmora. Idealna za odmor ili turističko izna-jmljivanje / 190.000 eura / 091 612 8097

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustiteprofesionalcima da rade za Vas

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UN-UTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene ili zaadaptaciju

TRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJUMOKOŠICE / Uređene ili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA/ Poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Zakupca tražimo stan od 60m2, terasa ili vrt,prizemlje ili visoko prizemlje, sunčano,uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČJUGRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizina glavneceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili tera-sa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEML-JIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2,maksimalna udaljenost od aerodroma satvremena vožnje, poželjan pogled naotvoreno more

Prodajem vikendicu na Zubačkim Ubli-ma. 099 514 4655.

Iznajmljujem skromnu garsonjeru dvoji-ci stalno zaposlenih muškaraca na dužirok. 419 574.

Iznajmljivam sobe u Čibači, cijena podogovoru. 092 285 8452.

Prodajem građevinsko zemljište uGružu. 095 807 3265.

Prodajem dva zemljišta na otokuKoločepu. 095 807 3265.

Iznajmljuje se stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

Tražim garsonjeru ili manji stan, po-dručje Lapad, blizina bolnice. 098 9581993.

VOZILA(ponuda/potražnja)

Prodajem Hyundai Accent 1.3; 2001god. Reg. do 5./’19. Cijena po dogovo-ru. 099 490 10 32

Prodaje se Peugeot 206, 1.4 XT,benzin,2001.g. 152000 km, 10 tisućakuna. 095 3986 426

Mercedes ML 270 CDI, 2004g 270000km, garažiran, izuzetno očuvan, reg. do5./’19.g. 7300eura. 091 3210 244

Kupujem stare Buba Volkswagen ko-mbije i dijelove za iste. Može i olupinebez papira. 097 670 7137.

Kupujem Tomos automatic 3, po mo-gućnosti da ima papire. Kupjem dvokrilnipolovni ormar. 091 585 5001.

Povoljno prodajem 4 nove zimske gumedimenzije 185/65 R 15 XL 92T. 099 8571306.

POSAO(ponuda/potražnja)

Popravci na odjeći, 25 kuna! 413 795.

Viši stručni savjetnik za poljoprivreduDNŽ uređuje đardine. Dajem stručnesavjete (rezidba agruma, maslina, ukras-nog bilja, zelene ograde, poslovi hortikul-ture, gnojidbe, zaštite, sadnje) i drugo.Dipl. inž. agronomije. 098 958 1993.

Dajem instrukcije iz matematike. Adresau blizini OŠ Marina Držića. 095 199 4405.

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052.

Električar sa velikim iskustvom nudi

svoje usluge za “sitne” popravke u va-šoj kući ili stanu. 091 506 1526

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvara-mo balkone roletama. Vršimo ugradnjui servis roleta. Kontakt: 091 147 2794,020 201 131 ili na mail: gkrizmanic@gmail.com

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, knjige, klupice,ograde, kolone, pila 091 728 5208.

Izrađujemo povoljno, u kratkom rokukovane ograde, nadstrešnice, stepenicei ostale metalne konstrukcije. 098 344611.

Nudim razne usluge popravaka barki(od kolega do plastike). 098 165 6048.

RAZNO(ponuda/potražnja)

Prodajem tri stare hrastove bačve zaukras. 200 kn/kom. 098 765 757.

Veliki regal od punog drva crvenosmeđeboje sastavljen od garderobnih ormara,vitrine, bifea, ladica, darujem zbogselidbe. 099 500 5574.

Kupujem starinske kamene podne pločei ostale zanimljive kamene stvari. Po-nude na broj: 097 670 7137.

Vrlo povoljno prodajemo kupe kanalicenove, neupotrebljene, manja količina.098 495 428

Prodajem kupe kanalice i mediterankepo tri kune. 091 249 6674.

Prodaje se zbogselidbe odlično očuva-na kuhinja, rastavljena, narančaste boje.Cijena po dogovoru. 098 838 8004.

ULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

Poziv na obljetnicu 50 godina mature ŠUP-aDavne 1966. godine, skoro dvije stotine djevojčica i dječaka krenuloje izučiti kojekakve zanate u tadašnji ŠUP, iza Gospe u Karmenu,podijeljeni u sedam razreda,većina ih je, njih 152, maturiralo 1969.godine, na Montovjerni. Ove godine 11. svibnja, želimo obilježitipedesetu obljetnicu, te pozivamo sve koji su sposobni i voljni bitiprisutni ovoj obljetnici da se jave na: 091 2509 610.

42 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

NAŠE PRIČE S PUTOVANJA NEZABORAVNIM PERASTOM KOJIJE POVEZIVAO DUBROVNIK S ELAFITIMA I MLJETOM - PRIČA 18.

Piše: Ivan Bamba Čumbelić

Muka IsukrstovaMuka IsukrstovaMuka IsukrstovaMuka IsukrstovaMuka IsukrstovaNa Vratniku je počelodobro vajat i domalo jeneugodni ples po kolpimanjeke smučijo i naćero nabandu od broda, na čistuariju, ali i na “obrumavanje”

na”, više se ne sjećan. Na Vratni-ku je počelo dobro vajat i doma-lo je neugodni ples po kolpimanjeke smučijo i naćero na banduod broda, na čistu ariju, ali i na“obrumavanje”. Našo san rođa-ka Marka, voštanoga kolura, nag-nuta priko bande, trvdo ćapanaza ogradu, kako da će sada dušupuštit.- A kenova čeče, hoće li ti malasnaga doć?- A ništa mi nemo govorit. Izvrati-jo san budijo, ali lako mi je zato,nego san danaske priuzo novudentijeru, a sad mi je pjucla umore, na.Ijako i sam zamantran, pokušosan ga utješit, ali njegov jad je bijovelik i neutješan. Ko ona nemirnapovršina morska.Muka Isukrstova.Drugi događaj koji me podsijećana “Perasta” je tragedija tega lije-

poga i nesrjetnoga broda i dijelanjegove posade. Dugo nijesmoznali što je s Peron Šupicon,Tonkon Matićen i Nikon Ribićen.Jesu li živi i zarobjeni, oli su pog-inuli. Dugo je treperio tračak nade,ali jednoga dana izdunula ga jecrna vijes.Obaznalo se da su poginuli u Sl-anomu od granate ispaljene sbroda JRM. Brod izranjen, a onipoginuli. A niti je Perast bijo ratnibrod, a niti oni soldati.Bijo je 5. listopada 1991.god. Nji-hovi posmrtni ostaci privremenosu sahranjeni u Slanomu, a kas-nije prinešeni na rodni Mljet.Vijes o pogibiji trojice s Perasta,Miho Skurla i ja obaznali smo uOficiji. Kad smo se malo vratili našes, nagovorijo san Miću daodma pođemo u Matića, prvogasusjeda, dat fameji sućut i ostatmalo š njima, dzeru jih razabrat.Antun i Jele sami, uplakani, a Jelejedva duhata od neizrecive boli ižalosti. Skupila je zadnje ostatkesnage da reče:

Spomen obilježje u častpoginulim pomorcima sm/b Perast - Sobra 2015.

-Antune, da se judima napit. Do-nesi onega lijepoga vina što smoga pokonjemu Tonku za pira ču-vali.Kako mjesečar oputijo se sjedo-kosi otac:- Tonko moj.Malo kada san bojega, a grčegavina pijo. S mira, iz velikogakvadra, gledo nas je lijepi lik Tonk-ov, kako da će sada progovorit.A Pero Šupica bijo mi je generaci-ja, možda godište od menemlađi. Sjećan se dobro da mi jeon zajimo prvi crtani roman koje-ga san u životu prolego, s RejonKarsonon, “Duga Kosa”, kakoglavnjen junakon, pod naslovon“Nemirna granica”. I u djetinstvu,i kasnije, sve do smrti bijo je Peroizuzetno dobar, sinpatičan,srdačan, susretljiv, indženjoz, masve vrline jucke u njemu se sas-tale. Nigda od njega nijesi mogogrubu riječ, oli bestimju čut. At-letske i lijepolike pojave, pod-sijećo je na antičkoga junaka, azno je prilijepo i zanimljivo pripov-ijedat, svak bi ga odgusta slušo.S Ribićen nijesan vele komerćo,kako je iz Polača, a ono malopoznavanja otkrivalo je skromnai vajana momka.Iza Pera i Ribića ostale su udov-ice i nejaka djeca, a iza Tonkazaručnica.Magle vrsima i montanjama post-aju gušće, tamnije biva, mukaživa, muka Isukrstova. Pripovije-do mi je Pero Zjalo da je jedannjegov profesor često govorijo:- Jadan je čovijek.

Gledan s peče Pod Milićima vrheponad selo u magli. Vrh VelikogaGrada razdvaja oblake od šilokakako prova od vapora kolpe mor-ske, a sve montanje i cijelo selo ipoje u njekakvon čamini štogočulu i depresiju u dušu ulijeva.Veliki Četvrtak, Velika Setemana,muka Isukrstova koju njekako svapriroda proživljava. Bezvojno i us-poreno sve činin, a kamena težinana srce mi legla. Diana mi, ono-madne, poručiva kako bi bilodobro da i ja štogođ zanimljivo iveselo od Perastu napišen, pamakar i samo ono kako je MaliMarko dentijeru utopijo. Zna do-bro moja zlatnopera velika MalaMljećka da se srcu zapovidjet nemože, nego da te ta bezglavamazga tiska i poteže kuda je njuvoja. Tako vidin da će ovi malah-ni vijenac rečenica imat više tur-obni negoli veseli ton i po temubit u skladu s raspoloženjen Ve-like Setemane.Vraćali smo se doma iz Grada popriličnomu moru od šiloka, a va-por je bijo “Perast”, oli “Porozi-

GALERIJA “SEBASTIAN ART”

Izložba „Nebo ljubavi“Izložba „Nebo ljubavi“Izložba „Nebo ljubavi“Izložba „Nebo ljubavi“Izložba „Nebo ljubavi“Ivane Jovanović TrostmannIvane Jovanović TrostmannIvane Jovanović TrostmannIvane Jovanović TrostmannIvane Jovanović TrostmannU renomiranoj dubrovačkoj galeriji “Sebastian Art”otvorena je izložba akademske slikarice Ivane Jo-vanović Trostmann rađenih u tehnici ulja i akrilikana platnu ili gipsanoj ploči. Kustosica izložbe je pov-jesničarka umjetnosti Andrea Batinić Ivanković,Izložbu su nastupom uveličao zbor molitvene zajed-nice Effatha i međunarodno priznati tenor StijepoGleđ Markos. On je, pored ostalih, izveo i naslovnupjesmu izložbe “Nebo ljubavi”, autori glazbe i tekstakoje su zajedno Stijepo i njegova supruga Jelena.- Izraz Ivane Jovanović Trostmann pokazuje sh-vaćanje krhkosti ovozemaljskog života. Izrazito du-hovno, samosvojno i individualno formirano slikarst-vo proizašlo iz mentalnih impulsa zapitano predmisterijama života, moderno je i suvremeno. Nezato jer to želi biti, već naprosto jest: moderno uoriginalnosti i suvremeno u autentičnosti. Slikarst-vo s prikazima Božjeg sina, kraja njegovog ovozem-ljskog života i prelaska u nebesku vječnost prepunoje dramatske snage, moćne geste i pigmentacijevišestruko uslojenih tonova tamnomodre, sive i crneboje, sve stopljeno u jakoj svjetlosti. Na velikim ul-jima intenzivnija je figurativnost i realističan prikazIsusovog lica, dok na manjim raspelima umjetnica

ostaje vjerna apstrahiran-om izrazu bez dojma suviš-ka i nepotrebne op-terećenosti slike. Premdana prvi pogled raspela dje-luju reducirano, ta njezina„apstraktnost“ nije ne-dostatak već svjež izrazšutnje, a upravo u šutnji go-vor nije zapriječen već na-diđen. U Ivaninim slikamane „stanuje“ mimesis jerona ne slika svijet da bi gaprikazala izvana, nego svi-jet iznutra; vrlo bogat,kreativan i vječno zapitan.Tematski gledano, ovajopus usmjeren je prema svim onim najvišim ljudskim duhovnim vrijednostima:poštenju, iskrenosti i ljubavi. Ljubavi prema našem Otkupitelju i prikazivanju nje-gove boli i tuge za spas čovječanstva čime se usmjerava da u svojim djelima unajvećoj mjeri pridonese pobožnom obraćanju ljudskih srdaca Bogu- rekla je naotvorenju kustiosica Andrea Batinić Ivanković, dodajući:-Slikarica je umjetnica koja kroz svoje slike komunicira s onim božanskim te ko-risti svoj specifičan likovni jezik koji svojim sazvučjem komunicira sa strunamaduše i oplemenjuje čovjeka. Izložba Nebo ljubavi u cjelini bi se mogla opisatiznačajnim Shumannovim citatom: „Slati svjetlo u dubinu ljudskog srca – umjetni-kov je poziv.“Brojnim nazočnim posjetiteljima i ljubiteljima umjetnosti obratili su se i don MarinLučić te pater Vinko Maslać kao i slikaričina prijateljica Maja Žugaj-Borić.

43GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

VIJESTI S PELJEŠCA Priredio Joško Jelavić

Prvi turisti u Hotelu Belleveu u OrebićuDolaskom prve skupine poljskih turista 11.travnja je s ovogodišnjim poslovanjem počeoHotel Bellevue u Orebiću koji posluje u sklopu HTP Orebić. Ujedno je prvi sezonskihotel na pelješkoj rivijeri koji je otvorio vrata gostima. Uz Hotel Bellevue u kategoriji 4zvjezdice otvorene su i njemu pripadajuće vile u toj kategoriji i depadanse s 3 zvjezdice.Odlukom uprave HTP Orebić nova direktorica Hotela Bellevue je Malvina Krističević,dosadašnja direktorica Hotela Orsan koja je na tu dužnost postavljena nakaon odlaskadotadašnjeg direktora Antonija Piantanide koji je preselio u Zagreb.

Pelješka vina na međunarodnom sajmu u MostaruVinska i turistička ponuda Pelješca od 11. do 14. ovoga mjeseca predstavila se nameđunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru. U organizaciji udruga Plavac maliPelješac i Pelješki vinski puti predstavljena su vrhunska i kvalitetna vina poljoprivrednihzadruga Dingač u Potomju, Postup u Donjoj Bandi i Putniković kao i vinske tvrtkeMatuško vina u Potomju. Usporedo s vinskom, na zajedničkom štandu turističke zajed-nice Dubrovačko-neretvanske županije predstavila se i ovogodišnja turistička ponudaPelješca, a informatori su bili predstavnici općinskih turističkih zajednica u Stonu, Trp-nju i Janjini. Gosti iz BiH nakon Poljaka drugi su po brojnosti u pelješkim turističkimodredištima.

Sajam cvijećaU organizaciji Turističke zajednice općine Orebić u subotu, 13. ovog mjeseca, na TrguMimbelli u Orebiću održao se tradicionalni sajam cvijeća. U vremenu od 8 do 12 satimogle su se kupiti lončanice i sadnice, a za svaku kupljenu sadnicu još jedna dobive-na je besplatno.

Predstavljena knjiga ‘Ratni put korčulanskih postrojbiu domovinskom ratu’U organizaciji općine Ston i Narodne knjižnice Ston u subotu navečer, 13. ovog mjese-ca, u knjižnici je predstavljena knjiga ‘Ratni put korčulanskih postrojbi u domovinskomratu’ umirovljenog pukovnika Željka Seretineta, aktivnog sudionika na stonskom ratiš-tu u obrani juga Hrvatske od 1991. do 1995. godine. Knjigu su uz autora predstavitinjen urednik doktor znanosti Dinko Radić i sam aktivni sudionik u Domovinskom ratu.Na predstavljanju su prikazani izvodi iz knjige i filma o djelovanju korčulanskih i pel-jeških postrojbi u obrani i deblokadi Stona 1991. i 1992. godine. Ova opsežna knjigakoja donosi cijeloviti popis oko 2 tisuće hrvatskih branitelja s Korčule i Pelješca, pog-inulih i ranjenih prethodno je predstavljena u Orebiću i Trpnju.

Dokumentarni film ‘Dijete 31.’U organizaciji župnog ureda Župe pomoćnice kršćana u Orebiću i volontera u nedjelju,14. ovog mjeseca navečer u Orebiću je prikazan polusatni dokumentarni film ‘Dijete31.’ u produkciji međunarodne humanitarne organizacije ‘Marijini obroci’ koja od 2002.godine uspostavlja programe prehrane u školama u najsiromašnijim zajednicama svi-jeta u kojima glad i siromaštvo sprečavaju djecu da steknu obrazovanje. Podružnica tesvjetovne udruge u Hrvatskoj koja također uključuje ljude dobro volje bez obzira nareligijsku i svaku drugu ripadnost, djeluje od 2009. godine. Njena je svrha da svakodijete u najsiromašnijim zemljama svijeta dobije dbevni topli obrok, a dosad je zahval-jujući toj udruzi u taj program uključeno milijun i 400 tisuća djece. Nakon projekcijefilma prikupljani su dobrovoljni prilozi i sav novac je uplaćen udruzi Marijini obroci uHrvatskoj.

Sve više gostijuUsusret uskrsnim blagdanima pojačan je turistički promet na pelješkoj rivijeri u ore-bićkoj općini gdje prema podacima TZ općine Orebić na početku tjedna boravi oko300 većinom inozemnih gostiju. Postupno se otvaraju hotelski, ugostiteljski i drugi ob-jekti a nakon Hotela Bellevue prve ovogodišnje goste, skupinu inozemnih turista pri-mio je i najveći orebićki i pelješki hotel ‘Aminess Grand Azur’ koji posluje u sklopuhotelske tvtke Laguna Novigrad. Nakon kampa Nevio koji posluje u sklopu tvrtke Vi-ganj Commerce na Dubravici je prve ovogodišnje ljubitelje kampiranja primio i KampLavanda obitelji Opačak iz Perne u Kućštu. S poslovanjem je počeo i pansion Mimbelliu Orebiću.

Pelješka vina u Novom SaduU nastavku promocije hrvatskih vina na tržištu Srbije u 2019. godini u organizaciji HGKpotkraj proteklog tjedna posredstvom udruge Plavac mali Pelješac na međunarodnomsalonu vina u Novom Sadu predstavljena su i najpoznatija pelješka vina Dingač i Pos-tup i vrhunski plavci. Svoja vina predstavile su poljoprivredne zadruge Dingač u Poto-mju, Postup u Donjoj Bandi i Putniković kao i vinska tvrtka Matuško vina u Potomju,koja je i prošle godine sudjelovala na toj vinskoj manifestaciji. Pelješki vinari zadovoljnisu nastupom na salonu jer su privukli zanimanje tamošnjih uvoznika koji su posebnozainteresirani za uvoz peljeških plavaca, osobitio Dingača i Postupa.

Akcija zaštite od palmine pipeZbog pojave palmine pipe i na središnjem dijelu Pelješca Općina Janjinapozvala je sve vlasnike palmi da se uključe u akciju zaštite od tog opasnogštetnik koji se širi i ugrožava palme. Tom akcijom želi se što je moguće višespriječiti širenje tog štetnika i ujedno smanjiti troškove tretiranja oboljelihstabala palmi. Za tu svrhu Općina će angažirati ovlaštenu tvrtku koja sebavi zaštitom palmi od palmine pipe i u dogovoru s vlasnicima početi sazaštitom još zdravih i liječenjem zaraženih stabala, a cijena tretiranja zavisitće o obuhvatu zaštite i broja stabala koja treba zaštititi od palmine pipe.

Općinsko vijeće općine TrpanjNa 14. sjednici Općinskog vijeća Općine Trpanj donesene su odluke okomunalnoj naknadi i komunalnom doprinosu koje su usklađene s novimZakonom o komunalnom gospodarstvu, a njihovim donošenjem ne mijen-jaju se postojeće cijene tih usluga za korisnike. Na jedinici su donesenesmjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Općinedo 2022. godine. Odlučeno je da se nabave aparati za naplatu parkiranjakoji će se postaviti na uređena parkirališta s ukupno 350 parkirnih mjesta, aparkiranje naplaćivati u razdoblju od 1. lipnja do 30. srpnja.

Uskrsni doručakU turističkoj zajednici Općine Orebić utvrđen je program enogastronom-ske i zabavne priredbe „Uskrsni turistički doručak” koja će se šestu godinuzaredom održati na Uskrsni ponedjeljak 22. ovoga mjeseca na Trgu Mim-belli u Orebiću. Slane i slatke delicije pelješkog kraja pripremat će i usluživatiosoblje hotela Bellevue, Orsan, Aminess Grand Azur i Adriatic, pansionaMimbelli i restorana La Casa u Orebiću, a pridružit će im se slastičarnaCroccantino i članice pelješkog ogranka Lige protiv raka kao i obrt NaturaAntunović sa svojim rakijama i likerima. U zabavnom programu sudjelovatće Duo sol iz Korčule i klapa Nava iz Orebića. Za stanovnike Vignja, Kućištai Perne bit će organiziran prijevoz turističkim vlakićem do turističke agen-cije Dalmatino Tours Mirka Grepa iz Orebića. Početak manifestacije je u 10sati.

KORČULAVlaho Pomparak izabran za potpredsjednikahrvatskog pčelarskog savezaPredsjednik pčelarske udruge ‘Vrijesak Pelješac’ koja okuplja pčelare sPelješca i Korčule, Vlaho Pomparak iz Korčule izabran je za potpredsjedni-ka hrvatskog pčelarskog saveza u kojem će predstavljati pčelare iz Dal-macije i drugih primorskih županija. Njegov izbor na tu funkciju poduprlesu sve pčelarske udruge u Dalmaciji, hrvatskom Primorju i Istri, a za njegaosobno i sve županijske pčelare to je veliko priznanje. Ujedno i potvrdauspješnog rada u pčelarstvu u Dubrovačko-nretvanskoj županiji u kojoj uzudrugu Vrijeska Peljšac još djeluju pčelarske udruge u Konavlima, Župidubrovačkoj, dubrovačkom primorju, Metkoviću, Opuzenu i Pločama ukojima je okupljeno više od 500 pčelara s 3700 pčelinjih zajednica.

Joško Jelavić

MLJETDan maslinovog ulja Mljet 2019.Na četvrtoj manifestaciji ‘Dan maslinovog ulja Mljet 2019.’ koja je u orga-nizaciji Udruge maslinara Mljeta održana u Domu kulture u Babinom polju,dodijeljena su priznanja i nagrade maslinarima za najviše ocijenjena uljalanjske berbe. Prvu nagradu za ekstra djevičansko ulje dobio je OPG PetraMarkovića, drugu OPG Antuna Marketa a treću OPG Iva Matane Čana, svihiz Babinog polja. Uručio ih je zamjenik načelnika općine Mljet Nikola Kralj iuz čestitke dobitnicima pohvalio rad udruge, napredak u maslinarstvu iuljarstvu na Mljetu i obećao i ubuduće materijalnu i financijsku pomoć općinei Udruzi i njenim članovima. Ove godine na ocijenjivanju i analizi u labora-toriju Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku bilo je znatnomanje uzoraka ulja jer je lanjska berba potpuno podbacila i na cijelomMljetu ubrano samo 25 tona maslina. Prije dodjele priznanja, održan jestručni skup na kojem su stručni suradnici u Ministartvu poljoprivrede izbivše savjetodavne službe diplomirani inženjeri agronomije Ivana TomasTalajić i Zoran Kajić govorili o preventivnom djelovanju na zaštiti maslinaod bolesti i štetnika i o tehnikama rezidbe i obrade maslina, a gost iz Most-ara dr. znanosti Miro Barbarić o gnojidbi maslina. U ime udruge i nazočnih40-ak maslinara zahvalili su im predsjednik Ivan Market i tajnik Pero Ma-tana a riječi zahvalnosti uputili su i čelništvu općine Mljet koje udrugu finan-cijski pomaže od osnivanja 2009. godine i novčano potiče proizvodnju ek-stra djevičanskog ulja.

Joško Jelavić

44 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

FELJTON 274

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik- tur is t in fo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkogturizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (36)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (36)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (36)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (36)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (36)Otvaranje turističkogdruštva u Gružu 1936. g.U cilju što uspješnijeg razvojaturizma u Dubrovniku, osim Tur-ističkog društva Dubrovnik osno-vano je 1936. g. turističko društ-vo u Gružu pod nazivom „Društ-

vo za unapređenje turizma u Dubrovniku 2, za po-dručje Gruža, Lapada i Rijeke dubrovačke“.Upravni odbor Društva bio je sastavljen kako slije-di:Predsjednik: Pasko KolićPrvi podpredsjednik: dr. Baldo MarinovićDrugi podpredsjednik: Josip SoldatTajnik: Luko VidakBlagajnik: Frano KrileZadatak i djelokrug Društva izrađen je premasmjernicama datim u Uredbi o unapređenju turiz-ma Ministarskog savjeta Kraljevine Jugoslavije od6. veljače 1936. godine. Zadaci Društva iznijeti suu 12 točaka.Društvu je zadatak da ispituje i proučava mjere,koje imaju za opći cilj unapređenje turizma u Du-brovniku 2, kao i da se stara o njihovom ostvaren-ju. U tu svrhu Društvo će se zalagati:- za izgradnju higijenskih stanova za radnike kojisu stanovali u lošem Radničkom domu i još gorimbarakama,- za čistoću i higijenske prilike, izgradnju javnihzahoda i pissoira, povećan broj čistača,

- za uređenje gradske tržnice (stavili suprimjedbe na općinski Pravilnik o grad-skim tržnicama),- za uređenje gruške obale na Batali,za popravak uronulog pločnika zagre-bačke obale i nove obale,- za čišćenje korita Rijeke dubrovačke iuređenje obale u Komolcu i Rožatu,- za odvajanje putničkog i teretnog pros-tora za carinski pregled putnika,- za stanicu prve pomoći i sanitetskakola,- za pošumljavanje i održavanje pos-tojećeg šumskog pokrivača i za zaštituod požara,- za pojačanje policije u cilju spreča-vanja učestalih provala,- za osnivanje meteorološke stanice,- za slobodno pučko morsko kupalištei da se zabrani podizanje građevina naprostorima na obali koja su prikladnaza slobodna kupališta,- da se negdje na Lapadu uredi javnokupalište na kojem bi se mogleodržavati međunarodne vaterpolo utak-mice, jer sadašnje u gradskoj luci nijeza to prikladno.Drugi svjetski rat prekinuo je rad „Društ-va za unapređenje turizma u Dubrovni-ku 2“ ali je ponovno aktiviran 1980. g.Briga Turističkog saveza oko osnivan-

ja kulturnih društava u Dubrovniku aposebno „Dubrovačke filharmonije“.Ozbiljna glazbena događanja u Du-brovniku krajem 19. i početkom 20 st.bila su veoma bogata. Postojao jeglazbeni paviljon na Pilama gdje su nas-tupali dubrovački glazbenici, a u samojkafani „Dubravci“ redovno je nastupaovojni orkestar, jer je Dubrovnik tada imaodosta veliku vojnu kasarnu i među nji-ma i brojne glazbenike. Po dubrovačkimhotelima i pansionima često su nastu-pale glazbene grupe iz susjednih gra-dova. Godine 1865. izgrađen je „Bond-in teatar“ - današnje kazalište Marin Držiću kojem su se održavali i mnogi koncer-ti.

Glazbeni život u Dubrovnikuposlije Prvog svjetskog rataRat je sve prekinuo a poslije rata osno-van je 24. kolovoza l925. Dubrovačkisimfonijski orkestar pod imenom „Du-brovačka filharmonija“. Od 1946. nosinaziv „Gradski orkestar“, 1992. mijenjaime u „Festivalski orkestar“, a od 1995.ustalio se naziv „Dubrovački simfonijskiorkestar“.Od 1926. dirigent simfonijskog orkestraje Josef Vlach Vruticki iz Čehoslovačke

koji vodi ovaj orkestar uspješ-no sve do Drugog svjetskograta. (Kraj 3. dijela o turis-tičkim organizacijamaizmeđu dva svjetska rata)Turistički Savez i sva turistič-ka društva pomagala su,među ostalim, i rad „Du-brovačke filharmonije“ pa suse tako u njihovim prostori-ma, u palači Sponza, čestoodržavali koncerti, kako zasame građane Grada tako iza brojne domaće i straneturiste.U to vrijeme, zahvaljujući Tur-ističkom Savezu, bilo jeotvorene nekoliko kina,djelovale su dvije limeneglazbe, a u Bondinom teatrunastupale su mnoge kazal-išne grupe iz Zagreba, Ljubl-jane i Sarajeva.I na kraju ponavljam ono štosam već nekoliko puta u ovojknjizi napisao: „bez kulturenema turizma, a bez turizmakulture“.Na Pilama ispred kafane Dubravka održavali su se brojni koncerti

45GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI IZ TURIZMA Uređuje Lukša Lucianović DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Europa mora postatiEuropa mora postatiEuropa mora postatiEuropa mora postatiEuropa mora postatiEuropa narodaEuropa narodaEuropa narodaEuropa narodaEuropa narodaNa internetskom portalu Saveza antifašističkih boraca iantifašista Republike Hrvatske čitamo o susretu antifa-šista Europe, koji je krajem ožujka ove godine održan uslovenskom gradu Sežani. Raspravljalo se o toleran-ciji, jedinstvu i vrijednostima koje su jamstvo za suživotrazličitosti. Antifašisti Europe zgroženi su zbog usponaekstremne desnice koja tolerira i potiče mržnju premadrugima i drugačijima, koja nastoji revidirati povijest idijeliti narode diljem Europe. Fašizam i nacizam, dvanajveća zla prošlog stoljeća, ponovno otvaraju raneprošlosti, a desničarski fašistoidni političari koji ne bira-ju sredstva u postizanju svojih političkih ciljeva. U Zajed-ničkoj izjavi, donesenoj na kraju susreta, okupljeni anti-fašisti Italije, Austrije, Hrvatske i Slovenije izrazili su pro-tivljenje akcijama krajnje desnice koja diljem Europepoprima sve veći zamah.„Okupili smo se i da ojačamo prijateljstvo među našimnarodima i da se odupremo silama koje ne siju mržnjusamo među našim narodima, nego i širom Europe. Dan-ašnja Europa, naša zajednička domovina, nastala je iznajkrvavijeg rata u povijesti čovječanstva. Tada, prijeosamdeset godina, mislili smo da je nacifašizamnapokon poražen, ali vidimo da nije tako. Pogubni re-zultati neoliberalne politike uočljivi su prije svega u južnojEuropi. Nezaposlenost, siromaštvo i nedostatak pers-pektive za mlade generacije druga su, tamnija stranadanašnje Europe, a ujedno i vrlo povoljno tlo na kojemniču ekstremno desne fašistoidne stranke. U socijalnojnevolji ljudi osjećaju potrebu za snažnim autoritarnimvodstvom. Sve to, kao i posljedice toga, već smo vidje-li… Naše prijateljstvo nastalo je u surovom razdobljuborbe protiv fašizma i nacizma tijekom Drugog svjetskograta i postalo je kamen temeljac današnje Europe, kojanije idealna, ali smo svi mi odgovorni za njezinubudućnost. Europa mora postati Europa naroda, a nealat u rukama velikih financijskih prijestolnica. Uskoroće se održati europski izbori, možda najznačajniji odsvih dosadašnjih. Recimo to ljudima, recimo im da našai njihova sudbina, a pogotovo sudbina mlađih generacijasudbonosno ovisi o tome tko će biti u Europskom par-lamentu. Želimo Europsku uniju koja je doživjela dubokupromjenu, koja vrednuje posao, osobu i njezino dosto-janstvo, s drugom ekonomskom politikom, sve jačom,sve povezanijom, sve popularnijom Europom. Želimoda ova Europa pobijedi na sljedećim izborima i pobije-di Europu zidova, barijera, mržnje i diskriminacije. Ra-zličite kulture moraju nas obogatiti i ne dijeliti nas. Uza-jamno poštovanje i tolerancija preduvjet su za suživotrazličitosti“ - ističe se u Zajedničkoj izjavi s nedavnogsusreta u Sežani antifašista Italije, Austrije, Hrvatske iSlovenije.

Izlet u JablanicuIzlet u JablanicuIzlet u JablanicuIzlet u JablanicuIzlet u JablanicuUdruga antifašista Dubrovnik, u okviru obilježavanjasedamdeset šeste obljetnice Bitke na Neretvi organiz-ira u subotu, 11. svibnja jednodnevni izlet u Jablanicu.Obilježavanje obljetnice jedne od prijelomnih bitakaNOB-e,koja je zbog svog izuzetnog humanitarnog kar-aktera nazvana i Bitkom za ranjenike,.počet će u 11 satipolaganjem vijenaca na središnje spomen obilježje svječnim plamenom i bacanjem crvenih karanfila s mos-ta u rijeku Neretvu nastavit će se u 12 sati prigodnimprogramom ispred muzeja Bitke na Neretvi i druženjemsudionika. Polazak autobusa iz Dubrovnika je u 6,30 apovratak istoga dana oko 19 sati. Cijena izleta je stopedeset kuna i uključuje prijevoz autobusom i ručak ujablaničkom restoranu „Zdrava voda“. Rezervacije mjes-ta s uplatom, do popune raspoloživog autobusa, u ure-du Udruge antifašista Dubrovnik, ponedjeljkom srije-dom i petkom od 10 do 12 sati do zaključno 8. svibnja.

Najprodavanije britanske novine: Hrvatska zaNajprodavanije britanske novine: Hrvatska zaNajprodavanije britanske novine: Hrvatska zaNajprodavanije britanske novine: Hrvatska zaNajprodavanije britanske novine: Hrvatska zaturiste skuplja od konkurencijeturiste skuplja od konkurencijeturiste skuplja od konkurencijeturiste skuplja od konkurencijeturiste skuplja od konkurencije

Usvojen reformski paket turističkih zakonaUsvojen reformski paket turističkih zakonaUsvojen reformski paket turističkih zakonaUsvojen reformski paket turističkih zakonaUsvojen reformski paket turističkih zakona

Britanski turisti ove godine, zbog neizvjes-nosti oko izlaska iz Europske unije,odgađaju odluku o rezervaciji godišnjegodmora, što je neke destinacije navelo nasnižavanje cijena kako bi privukli goste.Cijene pale u popularnim destinacijama,ali ne i u HrvatskojCijene su pale u nekim među Britancimapopularnim destinacijama u Španjolskoj,Cipru i Bugarskoj. No u Hrvatskoj, konkret-no Zadru, koji je također već više godinapopularan među Britancima, cijene su po-rasle, a on je ujedno i najskuplja destinaci-ja od ukupno njih šest čije cijene je us-poređivao britanski The Sun, najproda-

vanije novine u Velikoj Britaniji.Najveći pad cijena imala je Mallorca gdjeje cijena odmora od tjedan dana začetveročlanu obitelj pala za 21,6 posto, naoko 2700 britanskih funti. U to je uključenboravak, ali i ručkovi, večere, pića i slično.Nešto manji pad, ali i niže cijene, ima Cos-ta Del Sol, također u Španjolskoj, gdje sutroškovi za tjedan dana pali za 17,7 posto,na 2041 funtu.Cipar također pokušava sniženjem cijenaprivući Britance pa su tako u Pafosu cijeneza ovu sezonu 10,5 posto niže nego 2018.pa bi tjedan dana odmora u toj destinacijičetveročlanu obitelj koštao 2378 funti.

Na 150. Sjednici Vlade RH usvojen je re-formski paket turističkih zakona. Riječ jeo konačnim prijedlozima zakona o turis-tičkim zajednicama i promicanju hr-vatskog turizma, o članarinama u turis-tičkim...Riječ je o konačnim prijedlozima zakonao turističkim zajednicama i promicanju hr-vatskog turizma, o članarinama u turis-tičkim zajednicama te o turističkoj pris-tojbi, a koji je Vlada danas uputila u Sab-or.Tri turistička zakona koja je Vlada danasuputila u Sabor velik su reformski i de-centralizirajući iskorak, jer se velika sred-stva i odlučivanje prepuštaju gradovimai županijama, ocijenio je ministar turizmaGari Cappelli na konferenciji za novinarenakon sjednice Vlade te dodao kako suspomenuti zakoni reformski i idu za un-apređenjem sustava turističkih zajednicai njegovim usklađivanjem s modernimtrendovima.Cappelli: Tri nova turistička zakona veliksu reformski i decentralizirajući iskorakCappelli je poručio i da ti zakoni iduk tome da turističke zajednice (TZ) post-anu financijski samodostatne kao i da seviše bave upravljanjem destinacijama.”Ovo je jedan od prvih koraka dakonačno stavimo sve na svoje mjesto ida vidimo da li uopće upravljamo desti-nacijama, da li to radimo dobro i kolikoje uopće u nekoj destinaciji turista. Utome važnu ulogu preuzima i sadašnjiGlavni ured HTZ-a koji postaje praktičkiagencija za marketing, nešto poput ”Vis-it Britain”, njemačke turističke organiza-cije i dr.”, rekao je Cappelli.Istaknuo je i da se zakonom o TZ potičei udruživanje TZ-ova, što se već i prijedonošenja zakona događa na terenu,primjerice u imotskom kraju, a slično na-javljuju i iz Gorskog kotara, s Kvarnera,Hvara, Makarske rivijere i drugdje, što jepo njemu dokaz da se ide u dobromsmjeru.Vezano uz Zakon o članarinama u TZ-ovima ministar Cappelli istaknuo je da se

sa 28 stopa za obračunavanje te članarinedošlo na pet, s čime se gospodarstvo ras-teretilo za 11 milijuna kuna. Također se21 djelatnost oslobađa plaćanja te čla-narine, dok su neke nove djelatnostiuvedene, poput banaka. “Više će se poticati kroz fond za turističkinerazvijena područja i kontinent, za kojiće se izdvajati 9 posto u odnosu na dosa-dašnjih 7,5 posto, a od tih sredstava ćese u razdoblju od pet godina dodjeljivatisredstva regionalnim TZ-ovima koje ost-varuju manje od 500 tisuća kuna prihodagodišnje, i to kao razliku do iznosa od 500tisuća. No, nakon isteka pet godina sred-stva će se raspoređivati TZ-ovima i region-alnim i lokalnim na tim područjima putemjavnog natječaja”, objasnio je Cappelli,dodajući da se time želi sve izjednačiti dajednako ‘startaju’.Zakon o turističkoj pristojbi propisuje dase ubuduće visinu njena iznosa više nećeodređivati uredbom Vlade, nego će jeodređivati županijske skupštine, a mini-star će pravilnikom propisivati samo min-imalne i maksimalne iznose, primjerice od10 do 15.“Uveli smo i novost od 2 posto i u članari-nama i u turističkim pristojbama za pro-jekte i programe udruženih TZ-ova, a bit-na stvar kod pristojbe je i uvođenje mo-gućnosti naplate za kruzere u pomorskomprometu i prometu na unutarnjim vodama,ali se odluka o tome prepušta gradskimvijećima, ako žele mogu uvesti”, kazao jeCappelli.Uskoro na red dolazi i zakon o turističkomzemljištuNajavio je i da uskoro ide izmjena zakonao turističkom zemljištu, što je važno za in-vesticije, kao i da se priprema izrada novestrategije razvoja hrvatskog turizma od2020. na dalje, čime će, po ocjeni Cap-pellija, “ova Vlada i prije isteka mandatadonijeti najbitnije zakone za turizam, a kojisu se čekali zadnjih 20 godina, kako bipoticali daljnja ulaganja i dobili jači, bolji iefikasniji sustav koji je potreban u turizmu”zaključio je Cappelli.

46 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

Priredio:Damir Račić

352 GODINE OD POTRESA KOJI JE ZADESIO DUBROVNIK 6.TRAVNJA1667. – POSTOJI LI U DUBROVNIKU SEIZMOGRAFSKI UREĐAJ (2)

Životinje osjećaju približavanje potresaŽivotinje osjećaju približavanje potresaŽivotinje osjećaju približavanje potresaŽivotinje osjećaju približavanje potresaŽivotinje osjećaju približavanje potresaDo kada je seizmografski uređaj u Pomorskoj vojnojAkademiji u Gružu funkcionirao nije mi poznato, jer nije bilodaljnjih novinskih izvješća u lokalnoj tiskovini. Možda dopočetka II. svjetskog rata, a možda je prenesen u neki drugigrad? Ostaje nepoznato

Bilo je strahovito gledatikako se kuće ljuljaju i drma-

ju, a nadasve gledajući kako se giba zvonikMale Braće. Osjetilo se je i u lagjama namoru, po čemu se vidi da je bio dosta jak.Užasno je bilo slušati viku i tresku žena idjece, plač, gdje trču na ulicu, s prozoradovikuju, i vape Božiju pomoć. Dućandžije izanatlije iz dućana pohitaju na ulice. O tomese je cijeli dan po Gradu govorilo. Javljajunam pak, da je u okolici popadalo nekolikobrzojavnih stupova.„Crvena Hrvatska“ od 13.2.1909. god; broj13. ŽIVOTINJE OSJEĆAJU PRIBLIŽAVANJEPOTRESAOdgovara li uistinu tvrdnja, da životinje mogupredosjetiti potres ili da opažaju prije čovje-ka? Taj je upit postavljen povodom, koji jepred nekoliko dana uzdrmao tlom južne Ital-ije i prouzročio onaku groznu katastrofu.Strašan i porazan potres od 373 P.N.E. kojije razorio grad Etiku, osjetile su mnoge živo-tinje koje imadu svoje rovove i rupe pod zem-ljom, pet dana prije a to su guje (zmije), krticei miševi itd. Te su životinje provalile iz svojih

tamnih skrovišta i navalile na grad i okolicu.Malko prije trešnje koja je u godini 1873.opustošila Škotsku, skakale su ribe nadmorskom površinom, pa čak i one koje živeu najdubljim dubinama. Za domaće se živo-tinje čini da su vrlo osjetljive u predosjećan-ju potresa. Godine 1825. pobjegoše iz čilean-skog grada Talkaknama svi psi, a stanovni-ci se ne mogaše nikako da doume uzroku;zatim je došao potres koji je sve uništio.Nekoliko dana prije potresa od godine 1867.koji je udario otok Javu pobjegle su sve ko-koši u polje. Godine 1905. ne mogahustanovnici Labora nikako da razumiju koji lije uzrok, kad je među slonovima zavladalapanika. Nekoliko sati iza toga uzdrmao jegradom žestok potres. Aleksandar Hum-boldt (1769-1859, njemački prirodoslovac iistraživač - nap. D.R.) napisao je, da je opaziou Orinoku kako su svi krokodili, predosjetiv-ši potres izišli iz svojih voda. Kakav je i koji jetaj čudan nagon (kod) životinja? Bijašerečeno da potres popračuje električne po-jave koje životinje osjećaju. Drugi opet mis-le, da životinje imadu neko ćutilo kojim pred-

viđaju prirodnu strahotu i za kojeg mi ne zna-mo.„Narodna Svijest“ od 15.2.1927. god, broj7. ŽESTOKI POTRES U OKOLICIOpća panika. - Bijeg iz kuća, sakupljanje naBrsaljama. - Štete u Stonu i Slanomu. -Svi-jetlo na moru. - Nema ljudskih žrtava. - Jav-ne pokorničke molitve. (razni podnaslovi -nap. D.R.)Jaki potres. U ponedjeljak 14. o.m. na 4,45s jutrom osjetio se je i u našem gradu i uokolici jaki potres, da jačega i trajnijega nit-ko živ ne pamti. Mnogi su mislili onako izsna, da se već nalaze pokopani u ruševina-ma. Neki su odmah skočili vanka i dozivalijedan drugoga, hvaleći Bogu da su živi os-tali. U mnogim je kućama padao inkart, slikesa zida, a u nekima i štuk. Ujutro se opaziloviše dimnjaka srušenih, a u nekim zgradamajačih pukotina. Ujutro se nije ni o čemu go-vorilo nego o potresu. Kad počele dolazitivijesti da je Ston, Slano i Ljubinje još gorenastradalo. U Stonu se je srušio zvonik nacrkvi matici, a neke su kuće u Stonu i Slano-mu tako rasklimane, da iz njih treba spaša-vati pokućstvo. U gradu, Bogu hvala nije biloljudskih žrtava, ni mrtvih ni ranjenih, ali je jakistrah svak trpio i bojao se da se potres neponovi. I zbilja u više navrata, ujutro oko 5,30,7 i 9,30 sati ćutili su se slabiji, mukli udarci.(Tekst je znatno opširniji, te citiram samoneke zanimljive podatke objavljene u sklopuistog novinskog izvješća - nap. D.R.)Životinje su oćutile potres malko prije te sesnažno uznemirile. Nastavlja se

ZA SUĐURAĐ

Uskoro izrada Urbanističkog planaUskoro izrada Urbanističkog planaUskoro izrada Urbanističkog planaUskoro izrada Urbanističkog planaUskoro izrada Urbanističkog planauređenjauređenjauređenjauređenjauređenjaGrad Dubrovnik pokrenuo je postupak javne nabave za izraduUrbanističkog plana uređenja naselja Suđurađ na otoku Šipanu.Procijenjena vrijednost nabave je 320.000,00 kuna bez PDV-a. Kra-jnji rok za dostavu ponude je 6. svibnja 2019. do 10:00 sati.Planom će se tako nastojati riješiti osnove prometne, pomorske,komunalne i druge infrastrukture, omogućiti projekte koji imajupotencijal za iskorištavanje EU fondova, razraditi i utvrditi uvjeteza izgradnju građevina i drugih objekata, oživiti otok putemodrživog razvoja gospodarstva, turizma i poljoprivrede te utvrditimjere za zaštitu okoliša, prirodnih i kulturnih vrijednosti.

DJECA OSNOVNIH ŠKOLA GRADA DUBROVNIKA

Izglasali 6 novih projekataIzglasali 6 novih projekataIzglasali 6 novih projekataIzglasali 6 novih projekataIzglasali 6 novih projekataUspješne rezultate pilot projekta „Participativno budžetiranje u os-novnim školama“ 17.travnja su predstavili članica Uprave DURA-e Marina Lazarević, gradonačelnik Mato Franković i ravnateljicaOŠ Ivana Gundulića Vedrana Elez na konferenciji za medije uVelikoj vijećnici.Plan Grada Dubrovnika je od 2020 godine implementirati modelparticipativnog budžetiranja, koji ima cilj da se odluke o raspodjelidijela javnih sredstava donosi u komunikaciji s građanima. Na te-melju toga, u osnovnim školama je proveden pilot projekt koji jepolučio veliki uspjeh. Učenici su ukupno izglasali 6 projekata sukupnom vrijednošću od 60.000,00 kuna.Učenici Osnovne škole Lapad izglasali su kućicu za dežurne i ure-đenje prostora za trgovinu i pekaru, učenici OŠ Ivana Gundulićauređenje prostora dnevnog boravka te organiziranje mini matu-ralne zabave. Nadalje, učenici OŠ Marina Držića su za uređenjednevnog boravka, a učenici OŠ Marina Getaldića odlučili su dažele uređenje vanjske zelene površine.

47GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

Priredio:Đivo Bašić

ADMIRAL BLAS DE LEZO (1689.-1741.) I PRIČA O SV. ANTUNU PADOVANSKOM UADMIRALSKOJ ODORI IZ SAMOSTANA SV. LEONARDA (KOTARI BLIZU SAMOBORA) – (2)

Njegov mjesec plače uvijek zasjenjenNjegov mjesec plače uvijek zasjenjenNjegov mjesec plače uvijek zasjenjenNjegov mjesec plače uvijek zasjenjenNjegov mjesec plače uvijek zasjenjenNikada prije Sredozemlje nije bilo prekriveno tako različitim zastavama”.Vojsku je predvodio vojvoda od Montemara, a kontingent se sastojao od23 generala, 19 brigadira i 129 časnikaOd 2 milijuna pezosa, milijun i pol bio je nam-ijenjen za novi pohod. Glasine da Španjols-ka priprema novi pohod bile su razlog zauzbunu cara Karla VI. misleći da će Španjol-ska ponovno zauzeti italske teritorije u austr-ijskom posjedu. Kada su završene pripreme,Filip V. objavio je dekret namjere ponovnogosvajanja Orana tako da bi smirio ostale eu-ropske sile. Pohod je početno organiziran 16.ožujka 1732. godine u luci Alicante. Osobaodgovorna za pripremu pohoda bio je princod Campo Florida, glavni zapovjednik i up-ravitelj Kraljevine Valencije. Grad je bioprepun vojnika, mornara i plemića (po procje-ni vlasti oko 30.000 ljudi).U to je vrijeme grad dobivao većinu robe pre-ko luke, uz malu pomoć obližnjih gradića igradova, ali sama opskrba grada bila je većuspjeh. Don José Carrillo de Albornoz, vojvo-da od Montemara, kojeg je Filip V. izabraoza vođu ekspedicije, 7. lipnja 1732. godinenazočio je u samostanu Santísima Faz molitviza zaštitu i uspjeh svog plana.Luka se susljedno popunila jarbolima i svimvrstama jedara, a do kraja svibnja 1732. Cam-po Florido je obavijestio španjolskog gener-ala don Alejandra de la Mottea da je riješioembargo (zapljenu, pa i trgovačke robe) svihtransportnih brodova u blizini.Sve je planirano do posljednjeg detalja i po-hod je mogao započeti (isplovljavanjem). Ve-lika flota se sastojala od 12 linijskih brodova,50 fregata, 7 galija i 26 galijica, 4 brika, 97šambeka, nekoliko topovima naoružanihbrodica i borbenih plovila (oko 109 transport-nih brodova), te nekoliko manjih brodova iplovila različitih tipova (navodno je bilo uku-pno oko 500-600 brodova, što je mogućeuvećan broj), a vrhovni zapovjednik flote bioje veteranski pomorski časnik don FranciscoJavier Cornejo.Flota je izazvala veliko divljenje u cijeloj Eu-ropi, a pisac tog vremena je rekao: „Nikadaprije Sredozemlje nije bilo prekriveno takorazličitim zastavama”. Vojsku je predvodiovojvoda od Montemara, a kontingent se sas-tojao od 23 generala, 19 brigadira i 129 čas-nika. Pješadiju su činile 32 bojne (bataljuna):artiljerijska postrojba (bataljun; 600 muška-raca, 60 komada artiljerijskog naoružanja i20 mužara), pukovnija španjolskih i valon-skih straža (svaka po 4 bojne), pukovnije izŠpanjolske, Sorije, Vitorije, Kantabrije i As-turije (svaka po 2 bojne), pukovnije Irske,Ulstera i Namura (svaka po 1 bojnu), puk-ovnije Aragóna, Hainauta, Antwerpena, prvai treća Švicaraca (svaka po 2 bojne/batalju-na), te družina strijelaca, vodiča (svi rođeni uOranu), administrativnog, pravnog i medicin-skog osoblja (sveukupno 23.100 ljudi).Konjica se sastojala od pukovnija Kraljice iPrinca (svaka po 417 ljudi), Santiago i Gran-ada (svaka po 419 ljudi), te još 4 pukovniješpanjolskih draguna/surovnika (svaka po 3odreda; sveukupno 3.372 čovjeka). Svi su

vojnici bili na brodu nakon svih pripremazavršenih 15. lipnja 1732., a flota je sutradanisplovila u savršenoj formaciji dojmljivog pri-zora. Španjolski vojnik i pjesnik Eugenio Ger-ardo Lobo, koji je i sam bio sudionik, pos-vetio je stihove toj španjolskoj ekspediciji:‘Vidi, pogledaj odred, vidi snažnu vojsku, kral-ja Španjolske uzvišen trud, i barjak strog nes-retnog (mršavog) Maura. Njegov mjesecplače uvijek zasjenjen.’Nekoliko dana poslije flota se zbog suprotnihvjetrova morala prikriti u blizini rta Palos, ali24. lipnja 1732., nakon svladavanjapoteškoća, nastavila je putovanje premaOranu gdje je i stigla 27. lipnja 1732. godine,a vojvoda od Montemara naredio je pos-trojbama iskrcaj na plaži Aguadas, u bliziniMers el-Kebira, ali to se nije moglo ostvaritido sljedećeg dana.U zoru su se vojnici počeli iskrcavati bez sko-ro ikakvog otpora. Osmansko-alžirski vojnicikoji su dotad ostali na obrambenimpoložajima počeli su napadati španjolskevojnike; međutim, vatrena moć španjolskihbrodova, osobito linijskog broda ‘Castilla’(pod zapovjedništvom don Juan José Navar-ra), uvelike su doprinijeli zaštiti iskrcanih pos-trojbi uz pomoć brodskih topova, izbacujućiiz stroja muslimanskevojnike i prisiljavajućiih bježati. Prije podneiskrcale su se sve pje-šadijske postrojbe, akonjica je uslijedilaubrzo nakon toga.Nakon podneva su segrenadiri („bombaši“)zajedno s konjicompostupno počeli oku-pljati na malombrežuljku gdje je biovidljiv (uokolo ležeći)jedini izvor i odakle sušpanjolske postrojbeformirale i preuzelekontrolu, a koji suMauri htjeli preuzeti.Vojvoda od Montema-ra naredio je podizan-je male utvrde kako bise osigurala komuni-kacija s flotom.Družina mušketira(vojnika naoružanihmušketama) postavl-jena je kako bi zaštitilaradnike na utvrdi, ali subili pod stalnim napa-dom velikog broja os-mansko-a lž i rsk ihvojnika, te su se nakraju zbog nedostatkastrjeljiva počeli pov-lačiti. To je povlačenjeohrabrilo oprezno

napredujuće Maure. Mon-temar koji je to primijetioposlao je 16 družina pje-šadije pod zapovjed-ništvom don Alejandra dela Motte i 4 eskadrile špan-jolskih draguna za napadna prednju crtu musliman-skih vojnika.Napad konjice i pješaštvabio je toliko snažan da jeuzrokovao mnoge pos-tradale neprijatelje, te je prisilio zbunjenemaurske trupe na povlačenje do drugedaleke planine. Broj janjičara, Maura i Tura-ka iznosio je ukupno oko 20.000 do 22.000ljudi. De la Motte i njegova vojska nastavi-la je napredovati dok nisu dosegli Mers el-Kebir gdje su otkrili polje na kojem su seokupili janjičari, te su odmah uništeni, a 300janjičara je pobjeglo od kojih su svi pripad-ali garnizonu Mers el-Kebira. Prestravljeniintenzivnom vatrenom moći grenadira,postrojbe kaštela Mers el-Kebir kapituliralesu pod uvjetom da će im biti dopuštenopovlačenje do Alžira. Odmah nakon togavojska De la Mottea opsjedala je Mers el-Kebir. Montemar je vidjevši taj uspjeh po-slao svoju vojsku na obližnje planine gdjeje bila većina neprijatelja, ali su se ti pre-strašeni i demoralizirani povukli iste noći uOran koji je također bio napušten zajednosa svim svojim utvrdama i kaštelima koriš-tenim za obranu.

Nastavlja se

48 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

IZVRSNI REZULTATI IZ SARAJEVAPet zlata za Plesno rekreacijski studio Dubrovnik

KOŠARKA - DOIGRAVANJE ZAPRVAKA PRVE HRVATSKE LIGEOproštaj DubrovnikaU majstorici polufinala doigravanja zaplasman u najelitniji razred hrvatskekošarke, Premijer ligu, košarkaši Du-brovnika izgubili su u četvrtak, 11.travn-ja, u Zagrebu od Dubrave 92:82 (43:34),te su tako završili sezonu. Bili su četvrtiu ligaškom dijelu I. Hrvatske lige - Jug,a s obzirom da su u taj rang tek ušli,njihov nastup u drugom razredu hr-vatske košarke može se smatrati uspje-hom.Najefikasniji među izabranicima ŽeljkaVreće bio je Ivan Vodopija sa 32 koša,imao je i 11 skokova te 4 asistencije.Pogodio je 14 od 20 šuteva iz igre, te 2od 4 slobodna bacanja. Valorizacija 37!Ostali: Maro Lučić (12 koševa), PetarDubelj (9), Nikola Došen (8), VlahoRaguž (8), Filip Vujičić (7), Jure Boban(4) i Vedran Soko (2). Još su igrali An-tonio Petrović i Toni Mustapić.U finalu za veći rang sastaju se SonikPuntamika - Dubrava.

VESLANJE - 36. IZDANJECROATIA OPENA U ZAGREBUNeptunu dvije bronceNa 36.izdanju Croatia Opena u Zagre-bu, najpoznatijoj regati u Hrvatskoj, ok-upilo se proteklog vikenda oko 400posada iz deset država. Neptunaši su,pod vodstvom trenera Pava Bečića,prof. Mladena Marinovića te tajnikaMara Kapovića, osvojili dvije brončanemedalje.Antonio Štrman i Roko Mucić su bilitreći u dvojcu na pariće u konkurencijimlađih juniora, a Toni Crnjak i LovroČondrić, također u dvojcu na pariće,ali u konkurenciji lakih seniora.Neptun je imao i tri posade u ‘B’ finalute jednu u ‘C’ finalu. Prvog dana u skifuu konkurenciji juniora Pero Kukuljica jebio peti, a Toni Perović šesti u ‘B’ fi-nalu. Drugog dana Kukuljica i Perovićsu zauzeli četvrto mjesto u ‘B’ finaludvojca na pariće u juniorskoj konkuren-ciji, ukupno deseto.

I. HMNLSquare na kraju ligaškog natjecanja drugi

I. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGASlaven pobijedio i CroatijuPobjedom u 17.kolu nad vodećom Croati-jom na Grudi sa 1:0 (Ivan Pulić), u borbu zatitulu prvaka uključio se i Slaven. Poraz jepretrpio i drugoplasirani Gusar u Potomju odGrka s 2:1(Mateo Kljunak, Ivan Šutalo;Tomislav Dodig), dok je Župa dubrovačkanakon pobjede u Žrnovu nad Žrnovom 3:0(Viktor Lekaj 2, Zvonimir Čikato) u prilici da,ukoliko u zaostalom susretu savlada Grka,izbije na prvo mjesto.

VATERPOLO - LIGA PRVAKA,SKUPINA BPrvi poraz Juga COVaterpolisti Juga CO su u 12.kolu Ligeprvaka skupine B doživjeli prvi ligaškiporaz, i to u Mađarskoj od Szolnokia10:7 (2:2, 4:2, 3:2, 1:1). Unatoč porazuJugaši su dva kola prije kraja ligaškogdijela i dalje prvi, imaju tri boda više oddrugoplasiranog BMP Sport Manage-menta iz Verone.Jug CO: Popadić, Macan, Fatović (2),Lončar, Joković (1), Garcia, Lozina,Merkulov, Čulina, Žuvela (1), Benić,Papanastasiou (3), Vukojević. Trener:Vjeko Kobešćak.Ostali rezultati 12.kola: Spandau 04 -Olympiacos 3:11, BPM Sport Manage-ment - WASPO Hannover 12:7, HAVKMladost - Jadran Split 11:12. Poredak:1. Jug CO 29 bodova, 2. BPM SportManagement 26, 3. Olympiacos 24, 4.Szolnoki 21, 5. Jadran Split 12, 6. WAS-PO Hannover 9, 7. HAVK Mladost 8, 8.Spandau 04 7. U 13.kolu, 24. travnja,igraju: Jug CO - Jadran Split, SzolnokiDozsa - BPM Sport Management,Spandau 04 - HAVK Mladost, Olympi-acos - WASPO Hannover.

Povratak Nikše DobudavaterpoluDodajmo ovim vijestima iz vaterpola daje bivši Jugaš Nikša Dobud, u svomeuropskom debiju za PRO Recco, upobjedi 13:7 nad Ferencvarošem u 12.kolu skupine A europske Lige prvaka,postigao dva pogotka. Dobud je, kao iMarko Bijač, član talijanskog sastava,jedinog bez poraza u Ligi prvaka, a vodiga Ratko Rudić.

III. HNL - JUGDubrovčani i Opuzenci slaviliPobjede GOŠK Dubrovnika 1919. iNeretvanca, remi Neretve i potraziblatskog Zmaja i Jadrana LP - to jeukratko rezime nastupa trećeligaša izDubrovačko neretvanske županije u23.kolu. Rezultati: Zagora - GOŠK Du-

U posljednjem 22.kolu ligaškog dijelasezone Square je na gostovanju u Šibe-niku protiv Crnice izgubio 7:1, ali je zah-valjujući neriješenom rezultatu FutsalDinama i Universitasa iz Splita ostaodrugi, te će u doigravanje za prvaka ig-rati protiv sedmoplasiranog Splita.Ostali parovi su: Novo Vrijeme Apfel -Crnica, Vrgorac - Universitas i Futsal Di-namo - Uspinjača Gimka.Prva utakmica četvrtfinala igra se u Gos-pinom polju u četvrtak, 18. travnja. Uz-vratna je u Splitu, u petak, 26. travnja,a majstorica, ako do nje dođe, narasporedu je u utorak, 30.travnja u Gos-pinom polju.Square: Zoran Primić, HaronDžanković, Hrvoje Cvjetković, Stjepan

Rezo (1), Marko Kuraja, Andro Zarač,Matej Perić, Josip Nebergoj, BrunoSarruf Guimaraes Bruninho, MaroĐuraš, Ante Daničić, Alen Turuk. Tren-er: Antun Bačić.Ostali rezultati 22.kola: Novo Vrijeme -Brod 035 10:1, Osijek Kelme - Vrgorac2:4, Uspinjača Gimka - Alumnus 4:3,Futsal Dinamo - AFC Universitas 3:3,Split - Jesenje 5:3.Poredak: 1. Novo vrijeme Apfel 58bodova, 2. Square 42 (13 pobjeda, 3neriješena rezultata i 6 poraza, uz golrazliku 78:60), 3. Vrgorac 41, 4. FutsalDinamo 41, 5. Uspinjača Gimka 37, 6.Universitas 34, 7. Split 32, 8. Crnica 30,9. Alumnus 22, 10, Brod 035 14, 11.Jesenje 9, 12. Osijek Kelme 6.

Plesno rekreacijski studio Dubrovniksudjelovao je na međunarodnom ples-nom festivalu ‘’Inter Dance Fest’’, u Sa-rajevu. Na ovogodišnjem, devetomizdanju Inter Dance Festa, koji seodržao od 11. do 14. travnja 2019.,svoje plesno umijeće pokazalo je 90plesnih klubova iz ukupno 18 država.Dubrovački Zumba Kids Mini, ZumbaKidsi i Zumba Teensi, zlatni plesači izPlesno rekreacijskog studija Dubrovnikpredstavili su se sarajevskoj publici sukupno pet koreografija u svojim kate-gorijama i postigli izvrsne rezultate:- Zumba Teens Dubrovnik ‘’DivineSanctuary’’ /Formation/Junior - 1. mjes-to,- Zumba Kids Mini Dubrovnik ‘’No Ex-

brovnik 1919 1:3 (Mislav Glavinić, Ivo Caput i Bal-do Cicijelj), Neretvanac - Junak 3:2 (StephenChinedu 2 i autogol gostiju), Neretva - Imotski3:3 (Luka Juričić, Ante Sršen i Luka Bubalo),Uskok - Jadran LP 2:1 (Marko Musulin), Kamen- BŠK Zmaj 4:1 (Jakov Marinović), Hrvace - Pri-morac B 1:0, Urania - Croatia 1:1, Primorac 1929.Stobreč - RNK Split 1:1. Poredak: 1. Uskok 43boda (+19), 2. Junak 41 (+13), 3. Primorac B40 (+12), 4. Croatia 40 (+6), 5. Urania 39 (+8),6. Kamen 38 (+9), 7. Hrvace 36 (+4), 8. JadranLP 33 (+14), 9. Neretva 33 (+8), 10. GOŠK Du-brovnik 1919. 31 (+3), 11. Neretvanac 28 (-8),12. BŠK Zmaj 25 (-26), 13. RNK Split (kažnjen sa6 bodova) 22 (+3), 14. Primorac 1929. Stobreč21 (-15), 15. Zagora 20 (-18), 16. Imotski 16 (-28). U 24.kolu u subotu, 20. travnja, igraju: GOŠKDubrovnik 1919. - Urania, Jadran LP - Kamen,BŠK Zmaj - Hrvace, Primorac B - Neretvanac,Junak - Neretva, Imotski - Primorac 1929. Sto-breč, RNK Split - Zagora, Croatia - Uskok.

Ostali rezultati 17.kola: Metković - Sokol 1:1 (Stipan Marević; An-tonio Lipotić), Konavljanin - ŠD Smokvica 4:0 (Jure Lovrić 2, BožoKrilanović, Goran Šorgić), Hajduk 1932 - Orebić 3.1 (Bruno Berk-ović 2, Boris Tulić; Ante Kordić).Poredak: 1. Croatia 38 bodova (37:13), 2. Župa dubrovačka (utak-mica manje) 36 (40:18), 3. Slaven 34 (32:18), 4. Gusar 32 (38:15),5. ONK Metković 31 (26:14), 6. Konavljanin 20 (19:32), 7. Orebić(utakmica manje) 18 (16:21), 8. Žrnovo 16 (14:37), 9. Sokol 15(17:35), 10. Hajduk 1932. 15 (19:33), 11. Grk (dvije utakmice man-je) 14 (20:31), 12. ŠD Smokvica 13 (27:37). U 18.kolu, 22.travnja,igraju: ŠD Smokvica - Slaven, Croatia - Grk, Gusar - Hajduk 1932.,Župa dubrovačka - ONK Metković, Sokol Dubravka - Konavljanin,Žrnovo - Orebić.

cuses’’ /Group/Children 1 - 1. mjesto,- Zumba Kids Dubrovnik ‘’Azukita’’ /Formation/Children 2 - 1. mjesto,- Zumba Teens Dubrovnik ‘’El Anillo’’ /Group/Junior - 1. mjesto,- Zumba Kids Dubrovnik ‘’Level Up’’ /Group/Children 2 - 1. mjesto.‘’Čestitamo našim vrijednim plesačimakoji su zajedničkim snagama ponovnodali sve od sebe i to potvrdili izvrsnimrezultatima na ovogodišnjem plesnomfestivalu u Sarajevu.Zadovoljni ostvarenim rezultatima vra-tili smo se u Grad gdje nastavljamo in-tenzivnim radom i pripremama za nad-olazeća natjecanja koja uskoro slijede.’’- poručuje Paola Šutić, voditeljica Ples-no rekreacijskog studija Dubrovnik.

49GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

JUDO-EUROPSKI SENIORSKI KUP U DUBROVNIKUIva Oberan zlatnaFrancuska je najuspješnija država petog izdanja Europskogseniorskog kupa u Dubrovniku s tri zlatne, tri srebrne i jednombrončanom medaljom. Ukrajina je s tri zlata, dvije srebrne ičetiri brončane medaljedruga, a na visokomtrećem mjestu je Hrvats-ka s dva zlata i petbrončanih medalja.Drugog dana natjecanjau Gospinom polju našejudoke su osvojile četiribronce (Josip Kokeza ukategoriji do 100 kilogra-ma, Maja Blagojević ukategoriji do 70, KarlaProdan u kategoriji do 78 te Zrinka Miočić u kategoriji preko 78kilograma).Podsjetnik, prvog dana najbolje su bile Ana Viktorija Puljiz ukategoriji do 48 kilograma i Iva Oberan u kategoriji do 63 kilo-grama dok je broncu izborio Mislav Krček u kategoriji do 73kilograma.S dvije zlatne i tri brončane medalje četvrta po uspješnosti jeSrbija, a peta Nizozemska, koja je osvojila najviše medalja –devet (zlato, tri srebra i pet bronci). Belgija, Velika Britanija iRusija su na diobi šestog mjesta s po jednom zlatnom i bronča-nom medaljom. Medalje su otišle u ukupno 15 država.Drugog dana natjecanja u kategoriji do 81 kilogram zlato jeosvojio 21-godišnji Milan Bunčić, reprezentativac Srbije, koji jeu finalu dobio Nikolu Gusića iz Crne Gore te ostvariio svoj na-jveći uspjeh na Europskim seniorskim kupovima. U obje borbeza treće mjesto uspješniji su bili reprezentativci Srbije: StefanMajdov je dobio Dominika Sumpora iz Hrvatske, dok je JovanNiškanović savladao u borbi za brončanu medalju AustrijancaAdama Borchashvillia.U kategoriji do 90 kilograma zlato je osvojio Ukrajinac VitaliiShepel. Vlasnik brončane medalje s reprezentacijom na Eu-ropskom prvenstvu prošle godine dobio je u finalu NizozemcaMarinusa van de Vena. Ukrajinac Vladyslav Grynchuk i Ni-zozemac Jan Reijntjens su osvojili brončane medalje. U finalu

kategorije do 100 kilograma Ukrajinac Anton Savytskiy je savladao Danila Pantića iz Crne Gore.Josip Kokeza je osvojio broncu za Hrvatsku, a Emil Mattsson za Švedsku. U kategoriji preko 100kilograma zlato za Veliku Britaniju. Najbolji je bio Christopher Sherrington koji je u finalu savladaoUkrajinca Nodara Machutadzea. Broncu su izborili Leonid Gasyuk iz Ukrajine i Guerman Andreeviz Francuske.U kategoriji do 70 kilograma u finalu su bile dvije Nizozemke. Zlato je osvojila vlasnica bronce saposljednjeg Svjetskog juniorskog prvenstva i srebra s posljenjeg Europskog juniorskog prvenstvaMargit de Voogd, a srebro Donja Vos. De Voogd je prvi put stajala na pobjedničkom postoljuEuropskog seniorskog kupa. Maja Blagojević iz Hrvatske, 2015. osvajačica srebra na Europskomprvenstvu do 23 godine, dobila je u borbi za broncu Silju Kok iz Nizozemske, dok je Izraelka MayaGoshen savladala za treće mjesto Idu Eriksson iz Švedske. Blagojević je u Dubrovniku stigla dosvoje sedme medalje na Europskim seniorskim kupovima (pet brončanih i dvije zlatne).U kategoriji do 78 kilograma Julie Pierret iz Francuske je bila najbolja. Bila je bolja u finalu odJovane Peković iz Crne Gore. Karla Prodan je osvojila broncu za Hrvatsku, a Renee van Harselaarza Nizozemsku. Van Harselaar je u borbi za broncu dobila Petrunjelu Pavić, članicu Judo klubaDubrovnik 1966.U kategoriji preko 78 kilograma zlatna je bila Milica Žabić iz Srbije. Uspjela je to pobjedom u finaluprotiv Francuskinje Marine Erb. Ukrajina (Ruslana Bulavina) i Hrvatske (Zrinka Miočić) su imalenatjecateljicu na najnižoj stepenici pobjedničkog postolja.

OTVORENO PRVENSTVO DUBROVNIKA ZA TENISAČICE I TENISAČE DO 10 GODINAPobjednici Ana Petković i Mateo JerkovićPobjednici Otvorenog prvenstva Dubrovnika za tenisačice i tenisače do 10 godina su članovi Tenis klubaDubrovnik, Ana Petković i Mateo Jerković.Petković je u polufinalu pobijedila Ivu Šverko, članicu Tenis kluba Split 1950., a u finalu Petru Svetac, svojukolegicu iz Tenis kluba Dubrovnik. Svetac je polufinalu pobijedila Petrunjelu Mijović iz Tenis kluba Župadubrovačka.Mateo Jerković je u polufinalu bio bolji od Emila Zirwesa iz Njemačke, a u finalu od Marina Krešića izMetkovića. Krešić je u polufinalu pobijedio Vlaha Petkovića iz Tenis kluba Dubrovnik.Na prvenstvu, održanom na tenis terenima u Uvali Lapad, natjecalo se trinaest dječaka i dvanaest djevojči-ca iz deset klubova iz dvije države, Njemačke Hrvatske: Lilienthal, Mot iz Blata, Split 1950., Resnik, Metk-ović, Šubičevac iz Šibenika, Orebić, Župa dubrovačka, Makarska i Tenis klub Dubrovnik.

BOĆANJE / II. HBL-DUBROVNIK-NERETVAPostranje slavilo na Donjem BrgatuU III. HBL-i nastavljen je proljetni dio boćarske sezone2018./2019. odigravanjem 8. kola. Vodeće Postranjeslavilo je na Donjem Brgatu i tako i dalje drže vodstvona tablici. Rijeka je u derbiju začelja osvojila važnebodove protiv Komolac Omble. Hvidra Gromača je nadomaćem terenu iznenadila Ploče, dok je Slivno uvjer-ljivo slavilo protiv Omladinca. Odigravanje utakmiceizmeđu Slavena i Gornje Vrućice prekinula je kiša. Re-zultati 8. kola: Slaven - Gornja Vrućica prekinuto zbogkiše, Rijeka - Komolac Ombla 15:7, Hvidra Gromača -Ploče 12:10, Donji Brgat - Postranje 6:16, Slivno - Om-ladinac 18:4. Poredak: 1. Postranje 19 bodova, 2. Ploče15, 3. Slaven (-1) 12, 4. Donji Brgat 12, 5. Hvidra Gro-mača 12, 6. Slivno 10, 7. Omladinac 10, 8. Rijeka 9, 9.Gornja Vrućica (-1) 8, 10. Komolac Ombla 7 bodova. 9.kolo igra se 22.04. u 16,00 sati: Omladinac - Slaven,Postranje - Slivno, Ploče - Donji Brgat, Komolac Ombla

- Hvidra Gromača, Gornja Vrućica - Rijeka.ŽUPANIJSKA LIGA - DUBROVNIKStrijelac slavio na OrašcuBoćari Orašca poraženi su na svom terenuod Strijelca. Bosanka je očekivano savlad-ala Petku i zadržala vodstvo na tablici. Brgatje bio bolji od Mokošice, dok je TorcidaOsojnik bila bolja od Montovjerne. Rezultati8. kola: Brgat - Mokošica 10:6, Petka -Bosanka 4:12, Orašac - Strijelac 6:10, Tor-cida Osojnik - Montovjerna 9:7. Poredak: 1.Bosanka 22 boda, 2. Torcida Osojnik 19, 3.Brgat 15, 4. Mokošica 13, 5. Strijelac 10, 6.Orašac 10, 7. Montovjerna 4, 8. Petka 0bodova. 9. kolo igra se 28.4.: Torcida Os-ojnik - Brgat (16,00) Montovjerna - Orašac(10,00) Strijelac - Petka (16,00) Bosanka -Mokošica (15,00)

MEĐUNARODNI KOŠARKAŠKI TURNIR UHERCEG NOVOMKonavle trećeVeterani Košarkaškog kluba Konavle osvojili su treće mjestona međunarodnom turniru koji je prošlog tjedna održan uHerceg Novog. Nakon što su u četvrtfinalu pobijedili Leo-tara iz Trebinja 48:33, u polufinalu su izgubili od Valjeva42:28. U susretu za treće mjesto pobijedili su ekipu Sokoliiz Nikšića nakon produžetka 48:47. Prvo mjesto osvojilo jeValjevo koje je u finalu bilo bolje od Karače iz Herceg No-vog 51:41. Sudjelovalo je osam ekipa.

ŽUPANIJSKA LIGA - PELJEŠACNa Pelješcu se nije igralo zbog kišeNa Pelješcu se nije igralo zbog kiše, pa će se utakmice odovog kola igrati na Uskrsni ponedjeljak (22.4.)Rezultati 8.kola: Sveta Ana - Bistrina, Ponikve - Putniković, Brijesta -Duba Stonska, Faraon - slobodan. Poredak: 1. Bistrina 14bodova, 2. Faraon 12, 3. Duba Stonska 11, 4. Ponikve 10, 5.Sveta Ana 6, 6. Putniković 3, 7. Brijesta 3 boda. 9. kolo igrase 28.4. u 15,00 sati: Brijesta - Faraon, Duba Stonska - Pon-ikve, Putniković - Sveta Ana, Bistrina - slobodna.ŽUPANIJSKA LIGA - KONAVLEZrinskom bodovi iz UskopljaBoćari Zrinskog osvojili su sva 3 boda na gostovanju kod Usko-plja. Sokol i Ljuta podjelili su bodove.Rezultati 8. kola: Sokol -Ljuta 8:8, Uskoplje - Zrinski 7:9, Pridvorje - slobodno. Poredak:1. Ljuta 13 bodova, 2. Uskoplje 12, 3. Zrinski 10, 4. Sokol 7, 5.Pridvorje 4 boda. 9. kolo igra se 28.4. u 15,00 sati: Uskoplje -Sokol, Pridvorje - Ljuta, Zrinski - slobodan. Luko Hendić

DUBROVČANI PRVACI – NAJVEĆIUSPJEH U POVIJESTI DUBROVAČKOGRUKOMETA

RKHM Dubrovnik odRKHM Dubrovnik odRKHM Dubrovnik odRKHM Dubrovnik odRKHM Dubrovnik odiduće sezone igratiduće sezone igratiduće sezone igratiduće sezone igratiduće sezone igratće u Premijer ligiće u Premijer ligiće u Premijer ligiće u Premijer ligiće u Premijer ligiRukometaši Rukometnog kluba hrvatskemladeži Dubrovnik ispisali su u srijedu, 17. travn-ja, i svoju i dubrovačku športsku povijest. Dvakola prije kraja prvenstva pobjedom nad Splito-pm 32:22 (19:11), osigurali su prvo mjesto i od iduće sezone će biti u najelitnijem razredu hr-vatskog rukometa – Premijer ligi. Zasluge za najveći uspjeh Kluba u povijesti idu svima: igračima,treneru, stručnom štabu, upravi Kluba, kao i vjernim navijačima. Iskrene čestitke!DUBROVNIK Gospino polje. Gledatelja 500. Suci: Ivica Glavinić i Mile Veraja (obojica iz Metk-ovića), delegat: Đino Giljević (Ploče). RKHM DUBROVNIK: Morović (2 obrane), Knez, Brnin (1),Avdić, Putica (1), Zujić (2), Bušlje (3), Bevanda (1), Dabelić (1), Srna (7), Meštrić (2 obrane), JurićGrgić (11), Barišić (10 obrana), Radić (1), Lončarica (2). Trener: Silvio Ivandija, službeni pred-stavnik: Sven Krile, fizioterapeut: Zdenko Jonjić.

50 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

51GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

Priredio: Nikša Violić

KONAVOSKA BAŠTINA

Razvaline ladanjskoRazvaline ladanjskoRazvaline ladanjskoRazvaline ladanjskoRazvaline ladanjskogospodarskog zdanjagospodarskog zdanjagospodarskog zdanjagospodarskog zdanjagospodarskog zdanjaBalbi u MasješamaaBalbi u MasješamaaBalbi u MasješamaaBalbi u MasješamaaBalbi u MasješamaaRazvaline i ostaci ladanjsko gospodarskog zdan-ja Balbi nalazi se na brdu Stražnik, a stotinjak jemetara udaljeno od ceste koja iz zaseoka Masje-ša vodi prema Komajima. Ovaj je ladanjski objektbio jednostavan. U katastarskim knjigama Konav-ala, 1837.g. ovo ladanje je bilo u vlasništvu vlastelina Balbija. Uzstambenu kuću prizemnicu, sa lijeve strane nalazi se kapelica načijem pročelju je zvonik na preslicu.Neposredno u blizini ladanjske kuće je nekoliko gospodarskih zgra-da, prostrani đardin, a sa zapadne strane je terasa na kojoj je gustijer-na s kruništem i kamena ograda na terasi, što je sačinjavalo mali,ograđeni vidikovac.Obitelj Balbi je na predjelu Čilipa posjedovala veći zemljišni posjedna kojem je radio veći broj kmetova. Konavljani nisu mogli nikadapodnijeti da im je nakon kupovine Konavala dubrovačka vlastelaoduzela zemlju i da su oni postali kmetovi. Konavljani su dva putadizali ustanak ali bez uspjeha. U vrijeme rodnih godina na posjeduvlastelina Balbia ljetina bi bila obilata, a u podrumu bačve punavina. Jednom je jedan njegov kmet, Konavljanin kradomice ušao upodrum, skinuo kapu i njome zahvatio vina iz bačve i pio. Uhvati gagospar Balbio i žestoko se okomi na Konavljanina. Ovaj u bijesu imržnji prema vlasteli, fizički nasrne na gospodara, dobro ga izu-dara i nanese mu teže ozljede.Kako je stari dubrovački kazneni zakon bio veoma strog premaneposlušnim kmetovima i seljacima, neposlušni i nagli Konavljan-in, bio je primoran hitro bježati preko dubrovačke granice i skloniose u Crnoj Gori.

52 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

MI SMO OMBRELA VAŠEG DOMA - IZNUTRA I IZVANA, OD PODRUMA DO KROVAMI SMO OMBRELA VAŠEG DOMA - IZNUTRA I IZVANA, OD PODRUMA DO KROVAMI SMO OMBRELA VAŠEG DOMA - IZNUTRA I IZVANA, OD PODRUMA DO KROVAMI SMO OMBRELA VAŠEG DOMA - IZNUTRA I IZVANA, OD PODRUMA DO KROVAMI SMO OMBRELA VAŠEG DOMA - IZNUTRA I IZVANA, OD PODRUMA DO KROVA

Tel/Fax: 020 411 779 / 333 394 Mob: 098 564 881 E-mail:ocinje-marketing@email.ht.hr Web: www.ocinje-market.hr

Krovna ploča kao spužva, aljeti spavamo pod zvijezdamaMoje ime je Željka Bender, živim u Mokošici,na putu za Osojnik.U Domovinskom ratu nam je kuća izgorila, tenam ravna krovna ploča koja je ujedno i krov

od tada stalno prokišnjava, bez obzira koliko putasmo je krpili. Da stvar bude još gora, ljeti je ispodte ploče (160 m2), kao u vrućem loncu. Ne pomažunam ni dvije klime koje stalno rade, jer iz plafonaisijava vrućina. Ne možemo spavati u kući, a raču-ni za struju su jako veliki. Možete li nam pomoći

da ovo riješimo?Cijenjena gopođo Bender!Izvidom Vaše ravne krovne ABploče uočene su napuklinekoje su nastale uslijed termoučinka vatre, ali i puknuća kojasu uobičajena za takve pov-ršine, a koja nastaju tijekomvremena- zbog utjecaja at-mosferilija. Također, oko izvo-da - dimnjak i ventilacijskecijevi, vidljive su pukotine kojenastaju zbog spajanja dvajutijela. Procedura je jednostav-na, a prvenstveno treba dobroočistiti krovnu ploču od nečis-toća, odvojivih dijelova starihbitumenskih zakrpa i polimercementih premaza, te ko-mpletnu površinu uključujući

i gore spomenute izvode premazati sa EXT/INT PRIM-ER-om, kao stabilizirajućim premazom za beton, bi-tumen, žbuku, ciglu… Nakon toga preko svih vidl-jivih pukotina na krovnoj ploči (oko dimnjaka i venti-lacijskih cijevi), valja postaviti posebnu trajno elastičnutraku za premošćenje pukotina (POL-E-FORCE), tepreko nje premazati sloj CLIMATE-SHIELD-a. Nakonsušenja premaza koji je nanijet na traku, preko ko-mpletne površine ravne AB ploče, kao i uz dimnjak iventilacijske izvode preamazati 4 sloja SPM Thermo-Shield Inc. premaza - CLIMATE-SHIELD. Svaki sl-jedeći sloj premaza se premazuje nakon 24 sata odpredhodnog, kako bi kemijski potpuno bio suh.Ukupna potrošnja premaza treba biti 550 g/m2, štoodgovara debljini suhog nanosa premaza od 300mikrona (0,3 milimetara). Na ovaj način imati ćete tra-jnu hidroizolacijsku zaštitu čiji je sastav borosilikatnemikrokeramičke vakuum kuglice (sfere) i akrilna vode-na baza, što daje trajnu elastičnost od 250%, a pre-maz ne gubi svoja svojstva u temperaturnom inter-valu od -40, do +204 stupnja Celzijusa. Što se tičetermo učinka, premaz je učinkovit potpuno, te odbija98,8% sunčeve topline i infra crvenog zračenja, takoda ćete i ljeti i zimi imati komfor života koji Vam sadanedostaje, te uštedu električne energije vidljivu naračunima koje plaćate.

Vukovarska 30 - Dubrovnik

Ocinje Marketing

Krovna ploča je zaštićena u svibnju 2017. Obitelj Bender više nemaproblema s prokišnjavanjem, a ljeti ne spavaju pod zvijezdama. Ušte-da električne energije po računima, za tri ljetna mjeseca, u odnosuna godine bez CLIMATE-SHIELD-a je 400,00 kn.

PREDSTAVLJENA KNJIGA

Znanost i umjetnost odgoja – Praktični priručnik oZnanost i umjetnost odgoja – Praktični priručnik oZnanost i umjetnost odgoja – Praktični priručnik oZnanost i umjetnost odgoja – Praktični priručnik oZnanost i umjetnost odgoja – Praktični priručnik osuvremenom odgoju za roditelje i odgojiteljesuvremenom odgoju za roditelje i odgojiteljesuvremenom odgoju za roditelje i odgojiteljesuvremenom odgoju za roditelje i odgojiteljesuvremenom odgoju za roditelje i odgojiteljePredstavljanje knjige„Znanost i umjetnost odgoja– Praktični priručnik o suvre-menom odgoju za roditelje iodgojitelje“ održano je u dvo-rani Ivana Pavla II. u utorak,16.travnja. Knjigu je pred-stavila glavna urednica i jed-na od autorica knjige Gor-dana Buljan Flander, klinič-ka psihologinja i psihotera-peutkinja, ravnateljica Po-liklinike za zaštitu djece imladih Grada Zagreba.Među nazočnima bio je i gra-donačelnik Mato Franković.Gordana Buljan Flander jepojasnila da se odlučila napisanje priručnika kako bi roditelji na jednom mjes-tu mogli pronaći odgovore na svakodnevnedileme s kojima se suočavaju u odgoju djece, odrođenja do adolescencije.Nazočnima se obratio i gradonačelnik Frankovićkoji je istaknuo važnost odgoja i rada s mladimljudima, poglavito u današnje vrijeme modernihtehnologija.Knjiga “Znanost i umjetnost odgoja – Praktičnipriručnik o suvremenom odgoju za roditelje iodgojitelje” nastala kao plod dugogodišnjeg radaGordane Buljan Flander i suradnika u Polikliniciza zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Hrab-

rog Telefona. Sadržajno prati roditeljstvo od sameodluke na roditeljstvo do kraja adolescencije kroz45 tema grupiranih u 11 cjelina: Temelji roditeljst-va, Razvojne teme, Briga o malom djetetu,Odgojne teme, Dijete u vrtiću i školi, Emocionalnisvijet djece, Dijete u odnosu s drugima, Svakod-nevni život, Naša obitelj se mijenja, Teškoće naputu odrastanja i Kutak za mene. Svi tekstovidonose suvremene znanstvene i stručne spozna-je te konkretne savjete i primjere iz prakse, uz po-pis korištene literature u kojoj čitatelji – roditelji,odgojitelji i stručnjaci koji rade s djecom, mogunastaviti istraživati temu.

SASTANAK SUGOSTITELJIMA PREDSEZONU

Grad je partner,Grad je partner,Grad je partner,Grad je partner,Grad je partner,ali reda i mjereali reda i mjereali reda i mjereali reda i mjereali reda i mjeremora bitimora bitimora bitimora bitimora bitiGradonačelnik Grada Du-brovnika Mato Frankovićodržao je 15.travnja sastanaks ugostiteljima pred novu ljet-nu sezonu, kako bi se ras-pravilo o problemima s koji-ma se suočavaju ugostitelji usvom poslovanju u starojgradskoj jezgri i razmotrila po-tencijalna rješenja. Sastankusu nazočili i predstavnici UOza komunalne djelatnosti imjesnu samoupravu, komu-nalnog redarstva i drugihnadležnih upravnih odjela tepredsjednik Gradskog kotaraGrad Marin Krstulović.Najviše se raspravljalo o Od-luci o reklamiranju na područ-ju Grada Dubrovnika, izmjeniZakona o zakupu i kupo-prodaji poslovnog prostora teprijedlogu gradnje javnogsanitarnog objekta u Ulici Cvi-jete Zuzorić. Razgovaralo se io zakupu javnih površina,mastolovcima i radu ugostitel-jskih objekata zimi.

53GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

- doc.dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog - utorak i srijeda, 23. i 24. travnja.- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije - srijeda i četvrtak, 24 i 25. travnja.- doc.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije - petak, 26. travnja.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - četvrtak, 9. svibnja.- prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. - specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu - petak, 10. svibnja.Primaju se narudžbe za ambulante:- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med. - specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- dr.Georg Michael Hess, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice- dr.sc. Ivan Zeljković, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog- prof. dr. sc. Ivica Dučić, specijalist plastične i rekonstruktivne kirurgije- dr. Nikola Pavlović, specijalist interne medicine, kardiolog- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog- prof.prim. dr. sc. Tomislav Breitenfeld, dr. med, specijalist neurolog, subspecijalist intenzivne i vaskularne neurologije

Pratite nas na našoj web,Facebook i Instagramstranici! POLIKLINIKA

MARIN MED

U Poliklinici Marin Med obavljaju se najmodernija i najnapred-nija dostignuća i zahvati iz ortopedije. Zamjena zglobova,zahvaljujući modernoj medicini, minimalna je kirurška trau-ma, a samim tim takva je i postoperativna rehabilitacija. Ko-mplikacije su reducirane, a rezultati fantastični!Preglede i operacije obavlja naš poznati hrvatski stručnjak,specijalist ortopedije i traumatologije prim.dr.sc. MladenMiškulin koji je do sada svojim angažmanom u Poliklinici

Marin Med brojnim pacijen-tima s ortopedskim prob-lemima uvelike olakšaoliječenje, ali i vrlo važnu re-habilitaciju nakon obavljenihzahvata. No, kao i u drugimpodručjima, i u ortopediji jenajvažnije potražiti pomoćliječnika na vrijeme. Najgoreje dovesti se u situaciju danormalne,svakodnevneživotne aktivnosti, postanuproblem.

Poliklinika Marin Med brine i o Vašim kostimaNE ZANEMARUJTE

ORTOPEDSKE PROBLEME

ORTOPEDIJA DJEČJE DOBIZA NAJMLAĐE PACIJENTEImate dijete sa ortopedskim prob-lemima? Pregled možete obaviti uPoliklinici Marin Med u koju dolazicijenjeni zagrebački profesor dr.Darko Antičević koji se bavi isključi-vo ortopedijom dječje dobi. Naručitesvoje dijete već za slijedeći tjedan.

54 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

ZAVRŠILI DANI KRŠĆANSKE KULTURE U DUBROVNIKU

Koncert s izborom iz korizmenih tradicijskih napjevaKoncert s izborom iz korizmenih tradicijskih napjevaKoncert s izborom iz korizmenih tradicijskih napjevaKoncert s izborom iz korizmenih tradicijskih napjevaKoncert s izborom iz korizmenih tradicijskih napjevaZavršna večer Međunarodne manifestacijeDani kršćanske kulture u Dubrovniku okupilaje u ponedjeljak, 15. travnja u crkvi Male braćeizvođače i publiku na programu nazvanom„Koncert duhovnih skladbi u izvedbi klapa izborova iz Dubrovačke biskupije“ kojeg je pr-

iredio glazbenik Krešimir Magdić.U programu su nastupili: vokalna grupa mladihžupe Svetog Spasa iz Mokošice, Mješoviti zboržupe Svetog Spasa iz Mokošica zajedno svokalnom grupom mladih, zbor župe sv. Ni-kole iz Cavtata, klapa Skontradura, klapa Oš-

GEO GRUPA, Vukovarska 22

U sklopu izrade geodetskog projektaza stambenuzgradu na k.č. 1284 u novoj izmjeri odnosno česticezemlje 440/11 i č. zgr. 264 u staroj izmjeri k.o.Brašina izrađenog na zahtjev stranke Katice Lisowski,pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih česticazemlje na utvrđivanje granica i uvid u geodetskielaborat na predmetnim česticama dana 26. travnja2019. g. u 10.00 sati ili u prostorijama Ureda uMercante centru, 2. kat Vukovarska 22. Kontakt broj:098 765 401.

HABITAT GEO d.o.o.

Dr. A. Starčevića 15, Dubrovnik, 098 765 401

Na zahtjev stranke g. Davora Kalačića u tijeku jeutvrđenje granica za k.č. 1783 u k.o. Čilipi, te sepozivaju vlasnici i posjednici susjednih čestica daprisustvuju postupku utvrđivanja međa na parceli nakojima su nositelji prava ili vlasništva. Postupakutvrđivanja međa će se obaviti dana 26. travnja 2019.u 14:00 sati, a mjesto dolaska je ispred predmetnekatastarske čestice. Kontakt broj: 092 306 5020.

tro, klapa Amfora, klapa Cavtajke,vokalna grupa mladih Gospe odPorata, klapa Klasične gimnazijeRuđera Boškovića, mješoviti zborUmjetničke škole Luke Sorkočevića,Katedralni pjevački zbor i Dubrovačkikomorni zbor.Glazbeni voditelji klapa, zborova ivokalnih grupa su: Ivan Burum,

Nikša Kusalić, Matija Novak-ović, Željana Lučić, MarijaManjić, Krešimir Magdić,Maja Marušić i Frano Kraso-vac.Zatvarajući manifestaciju du-brovački biskup mons. MateUzinić je, uz ostalo, takođerizrekao riječi zahvale istaknu-vši kako mu je drago da oviDani kršćanske kulture u Du-brovniku nisu kršćanskisamo po sadržaju nego i poodnosima koji su se stvorilite poželio da ti odnosi buduono što će nadahnjivati sveu danima koji dolaze.Desetodnevnu manifestacijuDani kršćanske kulture kojase u isto vrijeme odvija i uSplitu i Šibeniku, u Dubrovni-ku organizira Vijeće za kultu-ru i znanost Dubrovačkebiskupije i nakladna kuće„Verbum“ iz Splita.

Angelina Tadić

55GlasGrada - 735 - petak 19. 4. 2019.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Fotograf: Željko Tutnjević Grafičkai tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358980, fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada,Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Prvostepeni ili prvostupanjskiPrvostepeni ili prvostupanjskiPrvostepeni ili prvostupanjskiPrvostepeni ili prvostupanjskiPrvostepeni ili prvostupanjskiViše smo puta u ovoj kolumni koristili tekstove prof.dr. Mile Mamićasa Filozofskog fakulteta u Zadru, koji se u svojim radovima često bavinaoko sitnim razlikama među sličnim riječima hrvatskog standard-nog jezika. Danas smo u knjizi Govorimo hrvatski u izdanju Hrvatskogradija našli njegov tekst pod naslovom Prvostepeni-prvostupanjski ukojemu piše sljedeće:“Pridjev prvostupanjski u novije se vrijeme češće javlja u vezi s riječisud, presuda i slično. Riječ stepen danas ne spada u hrvatski književnijezik, nego nam je normalna riječ stupanj, ali smo se svi navikli napridjev prvostepeni, drugostepeni, u vezi sa sud, presuda itd. Kad sesredinom prošlog stoljeća u nas sustavno stvaralo pravno i političkonazivlje, za te su se sveze upotrebljavali nazivi sud prvoga, drugoga,trećega stupnja. Nekad se javlja i pridjev prvosudni, ali u vezi s presu-da, dakle, prvosudna presuda. Često nalazimo i izraze prvomolbenisud, drugomolbeni sud, prvomolbena presuda, drugomolbena pre-suda itd. Takvo je stanje bilo do 1918.godine. Nakon toga ti se izrazipotiskuju srbizmom: prvostepeni sud, drugostepeni sud, prvostepe-na presuda, drugostepena presuda itd. Kako ćemo danas nazvatitakav sud, takvu presudu? Imamo dvije mogućnosti: prvo, da upo-trebljavamo tročlane izraze: sud prvoga stupnja, presuda drugogastupnja, itd. i drugo: da stvorimo pridjev prvostupanjski, drugostu-panjski, trećestupanjski, pa dobijemo dvočlane izraze: prvostupanjs-ki sud, drugostupanjska presuda, jednostavno kao srpanjski, sasvimu redu tvoren pridjev. Može se ponekad potpuno izbjeći brojevnaprecizacija pa reći viši sud, prizivni sud, vrhovni sud, pa će onda ipresuda biti: presuda višega suda, presuda, prizivnoga suda, presu-da vrhovnoga suda itd. A prvostepeni nam svakako više ne treba”.Tijekom aktualnih suđenja na svim sudskim razinama, kojih su punasva sredstva informiranja, susrećemo se često i s pojmom za kojinam uvaženi profesor kaže da nam nije potreban pa neće biti suviš-no, ako to već nijesmo znali, prikloniti se njegovu savjetu: ne prvoste-pena presuda nego prvostupanjska presuda. K.T.

UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na Nikolu Cvjetovića, tatunaše Nine, učiteljica i roditelji učenika prilažu 1900 kuna. U sjećan-je na pok. gospođu Zlatanu, majku naše prijateljice Ane, umjes-to cvijeća 200 kn prilažu Marija i Pasko. Umjesto cvijeća pokojnojJeli Šimunović, 100 kuna prilaže Marija Živković. U spomen napok. Nikolu Cvjetovića, supruga naše kolegice, umjesto cvijećadjelatnici Sanitarne inspekcije prilažu 300 kn. U spomen na pri-jatelja Nina, 200 kn prilažu Libuša i Jelena. U spomen na dragugospođu Mariju Kastrapeli, 200 kn prilažu Đina i Đuro Klokoč.Obitelj A i B Mojaš donacija 120 kn. Zlatko Kovač Ramiz donaci-ja 50 kn. Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kn. Marija Radićdonacija 200 kn. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.IBAN: HR7924070001100305036. Tekst za objavu molimo slatina: dva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9 - 14h.

SUH - PODRUŽNICA DUBROVNIK

Izlet u KotorIzlet u KotorIzlet u KotorIzlet u KotorIzlet u KotorSindikat umirovljenika Hrvatske - podružnica Dubrovnik organiz-ira, u subotu 27. travnja, jednodnevni izlet u Kotor na proslavublažene Ozane Kotorske. Polazak s Pila je u 6:30. Pozivamo sveumirovljenike naše članove i sve one koji to žele postati da nam sepridruže. Prijaviti se možete u prostorijama naše podružnice naadresi Josipa Kosora 30, Dubrovnik, ponedjeljkom, srijedom ipetkom u vremenu od 9:00 -11:00 sati ili na 332 857 ili 358 615.

MATICA UMIROVLJENIKA DUBROVNIK, PODRUŽNICA LAPAD

Petodnevni izlet u Slavoniju i BaranjuPetodnevni izlet u Slavoniju i BaranjuPetodnevni izlet u Slavoniju i BaranjuPetodnevni izlet u Slavoniju i BaranjuPetodnevni izlet u Slavoniju i BaranjuMatica umirovljenika Dubrovnik, Podružnica Lapad organizira zasvoje članove i sve one koji su zainteresirani za petodnevni izlet uSlavoniju i Baranju od 8. - 12.5. Dolazak u Vinkovce Hotel Slavoni-ja, 4 polupansiona, izleti: Kopački rit, selo Suza, Osijek, Vukovar,Ilok, Đakovo, Tordinci. Sve informacije na 098 990 7001.

DRUŠTVO PRIJATELJA “LIJEPE NAŠE” KONAVLE

Izlet u BaranjuIzlet u BaranjuIzlet u BaranjuIzlet u BaranjuIzlet u BaranjuDruštvo prijatelja “LIJEPE NAŠE” Konavle, Gruda organizira izletu Baranju od 1. do 5.5. Plan putovanja: 1.5. - polazak autobusoms Grude (ukrcaj Cavtat, Dubrovnik) za Baranju. Smještaj: Lug -hotel Lug(4*) - 15 km od Osijeka. 2.5. - posjet Osijeku i NP Kopač-ki rit. 3.5. - posjet Aljmašu i Erdutu. 4.5. - posjet Vukovaru i Erdutu.5.5. - posjet Đakovu (katedrala), povratak (Dubrovnik, Cavtat, Gru-da). Za sve informacije javiti se Željku Zglav na 098 344 660.

FRANINA MRKOVIĆ, 1927.KATICA SAMBRAILO, 1928.VLAHO PREVIŠIĆ, 1930.MARIJA MIKIĆ, 1930.ANTUN GVEROVIĆ, 1931.ZDENKO LUČIĆ, 1939.IBRO BADNJEVIĆ, 1939.

JELE ŠIMUNOVIĆ, 1941.KATE FILIPI, 1942.NAZARIJE BORAS, 1944.BALDO KRALJ, 1946.ĐURO GRDOVIĆ, 1953.NIKŠA BRAUTOVIĆ, 2001.

56 GlasGrada - 735 - petak 19.4. 2019.

misao

tjedna

Konfucije

Život je stvarno jednostavan,ali čovjek inzistira da ga zakomplicira

DUBROVAČKA PRIVATNA GIMNAZIJA

Akcija “Zelena čistka - let’s do it Croatia - let’s do it Europe”U utorak,16. travnja, učenici i nastavnici Du-brovačke privatne gimnazije u suradnji s Tur-ističkom zajednicom grada Dubrovnika sud-jelovali su u velikoj akciji “Zelena čistka - let’sdo it Croatia - let’s do it Europe”, koja seprovodi ne samo na razini Hrvatske nego icijele EU. Uz samu organizaciju DPG, akci-ju je obogatila s još jednom hvalevrijednomsuradnjom s TZ grada Dubrovnika, koja je iovoga puta donirala velik broj sadnica koji-ma smo dodatno oplemenili okoliš školskezgrade.Naravno da su se u akciju uključili i učeniciosnovne škole Ivana Gundulića te je biloposebno dojmljivo vidjeti malene os-novnoškolce i velike srednjoškolce kakozajedničkim snagama vrijedno čiste, sade iuređuju školski okoliš.

UDRUGA „RIJEČ ŽIVOTA“

Festival životaza pomoć

obitelji Švarc

Udruga „Riječ Života“ organizira man-ifestaciju pod nazivom „Festival Živo-ta“ u period od 18.- 21. travnja. Festi-val će se održavati u parku u Pilama.Festival je humanitarnog karaktera, zapomoć obitelji Švarc. Prikupljenedonacije u cijelosti će se uplatiti naračun Ivane Švarc koja boluje od cel-ebralne paralize. Želja im je pomoćiobitelj pri skupom liječenju Ivane čijisu troškovi prošle godine premašili140.000 kn.

U BEČU

Predstavljen nosač zvukaIvana Jelača Bečanima predstavila hrvatske skladatelje i njihove suvremenikena Walterovom fortepijanu iz Kneževa dvora u Dubrovniku

Nosač zvuka „Hrvatski skladatelji i njihovi su-vremenici na Walterovom fortepijanu izKneževa dvora“ predstavljen je prošle srijede,10. travnja u Beču. Nosač zvuka rezultat jedugogodišnje suradnje Ivane Jelače s Du-brovačkim muzejima, a dubrovačkoj je publi-ci predstavljen prošle godine u sklopu 69. Du-brovačkih ljetnih igara.Promocija je održana u dvorani Veleposlanst-va RH u Republici Austriji, koje je ujedno bilo iorganizator ovog događaja. Nazočili su joj broj-ni uzvanici i poklonici glazbene umjetnosti,među kojima i hrvatska veleposlanica dr. Ves-na Cvjetković te predsjednica Hrvatsko-austr-ijskog društva Dubrovnik Branka MartinovićVuković. Predstavljanje je vodio DomagojMarić, savjetnik za kulturu u VeleposlanstvuRH u Beču, koji je kroz razgovor s du-brovačkom fortepijanisticom predstavio Beč-anima ovu svestranu 33-godišnju samostalnuumjetnicu koja kroz projekte i vlastite idejeistražuje, izvodi i promovira klasičnu glazbu uzemlji i inozemstvu. Marić je istaknuo kako sepijanistica Ivana Jelača specijalizirala za iz-vođenje glazbe na povijesnim instrumentima,završivši poslijediplomski studij specijalizacijena Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Napomen-uo je da je Jelača i umjetnička voditeljicaudruge „Sve je ostalo glazba“, utemeljene2012. godine, kroz koju radi na približavanjuklasične glazbe, posebno mladim naraštajima,te promicanju izvedbenih umjetnosti.Predstavljanje CD-a održano je trojezično nahrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, aosim nosača zvuka, Bečanima je audio-vizual-no predstavljen i impozantni dubrovačkifortepijano. Ivana Jelača, jedna od rijetkih hr-vatskih umjetnica koja ima priliku svirati na orig-inalnom Walterovom instrumentu iz 1790. go-dine, govorila je o svome umjetničkom putu i

razvoju te razlikama izvođenja na modernom ipovijesnom klaviru. Zahvalila je hrvatskomVeleposlanstvu u Beču na suradnji te GraduDubrovniku, Dubrovačko-neretvanskoj žup-aniji, Ministarstvu kulture RH i Ministarstvu van-jskih i europskih poslova RH te Turističkojzajednici Grada Dubrovnika i Društvu prijatel-ja dubrovačke starine na potpori ovom i os-talim projektima. Posebno je zahvalila svojimpartnerima: Hrvatsko-austrijskom društvu Du-brovnik i Dubrovačkim muzejima, uz čiju po-dršku se ovim vrijednim glazbeno-kulturnimprojektima hrvatska kultura i umjetnost pro-movira u inozemstvu.