OD PRANJAVIH DO ASFALTNIH CESTA

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

SAOBRAAJNI FAKULTET

Predmet: GRADITELJSKA MEHANIZACIJA

MEHANIZACIJA ZA ASFALTNE RADOVE

-Seminarski rad-

Student: Mentor:Samed ibri s-83-I/11 Doc.dr.Muhamed Sarvan

Travnik, Maj 2013SADRAJ Uvod ...3.Od pranjavih do asfaltnih cesta ....... 4.Proizvodnja asfaltne mjeavine ..7.Silosi za kameno brano .... 8.Cisterne za bitumen ... 9.Silosi za asfaltnu mjeavinu 10.Reciklaa asfalta ..... 11.Freze za asphalt ... 12.Finieri na tokovima ...... 14.Finieri .... 15.Finieri na lancima .............................. 17.Transport ..... 18.Termo kontener za asphalt .. 19.Valjanje asfalta ... 20.Osmiljena maina za asfaltiranje bez zatvaranja ulica .. 23.Zakljuak . 24.Literatura ......................................................................................................................... 25.

UVODEkstremni rast populacije I ekonomski razvoj doveli su do razvijanja iroke mree asfaltnih puteva u zadnjih 50-70 godina. Hiljade kilometara novih puteva je izgraeno da zadovolji poveane zahtjeva saobraaja. Pored izgradnje puteva pojavio se zahtjev za brim odvijanjem saobraaja. Tako su se poetkom 20 st. poeli otkrivati materijali za izradu asfalta. Pored pronalaska materijala vremenom se moralo raditi I na usavravanju materijala kako bi se dobila to idealnija podloga za saobraajnice.Sve to je morala pratiti auto-industrija pred koju je postavljen zahtjev da izradi maine kaje bi sve to mogle tansportovati I ugraivati. Tako se sve do danas radi na usavravanju maina za skidanje asfalta kako bi se ugradio novi sloj asfalta, na odreenim saobraajnicama, kamiona za transport, finiera za ugradnju asfalta i valjaka.Iz tog razloga su napravljeni kamioni sa termo-kontenerima koji omoguavaju prijevoz asfalta I do 100 km a da pri tome aspfalt ne gubi toplotu potrebnu za ugradnju.U novije vrijeme se pojavilo idejno rjeenje finier maine koja e omoguavati postavljanje novog sloja asfalta a da se pri tome saobraaj nastavlja bez zastoja.

[footnoteRef:2]OD PRANJAVIH DO ASFALTNIH CESTA [2: Wikipedia.org]

Poetak gradnje cesta see daleko u prolost. Ve su stari Rimljani gradili ceste koje su ih povezivale s Grcima, Fenianima ili Kartaanima s kojima su trgovali. Provincijske su ceste poploavali kako bi proizvodi ostali isti. Dolaskom industrijske revolucije dolazi do poveanja trgovanja i istodobno do sve veih potreba za boljim cestama. Nepodnoljivi su uvjeti, koje su uzrokovale pranjave ceste, natjerali ljude da pronau nova rjeenja. kot McAdam osmislio je prvu modernu cestu tako da je razvio jeftin materijal za poploavanje iz zemlje i kamenog agregata. Taj je materijal danas poznat pod imenom makadam. Poetkom 20. stoljea svoju je priliku iskoristila vicarska tvrtka Ammann koja je prva proizvodila poljoprivredne strojeve, naime, oni su 1908.patentirali svoj prvi stroj za gradnju makadamskih cesta. Godina 1908. bila je prekretnica s veim znaajem jer se te godine u Francuskoj odrao prvi meunarodni kongres o gradnji cesta. Na njemu je svoje zamisli o budunosti cesta predstavio vicarski fiziar dr. Gug-klielminetti iz Valaisa, koji je zavrio prvi odsjeak ceste napravljen od mjeavine viskoznoga katrana i pijeska. To je bio zapravo nastanak asfaltne ceste.

Obiteljska vicarska tvrtka Ammanngradnjom je strojeva za polaganje i pripremu smjesa za ceste slijedilo taj trend od samoga poetka. Strojnim pristupom gradnji cesta stvorili su uvjete zaletu tzv. Asfaltne revolucije u cestogradnji.Trideset godina kasnije, godinu dana prije izbijanja II. svjetskog rata, u vicarskoj su imali oko 8000 km asfaltnih cesta priemu su se unato rastuem tehnolokom razvoju suoavali i s problemima. Dovoljno vrst mineralni agregat, koji je bio jedan od vanih sastojaka asfalta, morali su se uvoziti iz inozemstva jer domai nije ispunjavao odreene zahtjeve. To je trajalo sve dok Heinrich Aeberil, odgovorni direktor za ceste u Zrichu, nije doao na dobru zamisao. Uspjelo mu je, naime, povezati sloj domaeg mineralnoga agregata s katranom na takav nain da se od tada bezbrino upotrebljavao. Aeberil je rijeio jo jednu nepozna-nicu. Katran je tada bio poznat kao najbolji vezivni element pri gradnji cesta. No, imao je svoje negativne utjecaje na zdravlje i bio je karcinogene prirode. Stoga je Aeberil razvio proces u kojem je mjeavina agregata i katrana bila to due izloena vruini to je jako smanjilo tetne utjecaje na zdravlje.

Za to je otkrie Aeberil primio visoko njemako dravno priznanje. Aeberil je aktivno sudjelovao s poduzeem Ammann i zajedno su razvijali stroja za polaganje kolnika. Prvi pokusi s asfaltnim prekrivanjem izvedeni su na Jurastrasee u Langenthalu (vicarska). Puno godina kasnije ta je cesta, koja povezuje sredite grada sa eljeznikom stanicom, preimenovana u Macadam. Razvoj gradnje kolnika napredovao je iz dana u dan. Dananje mijeanje tvornikoga asfalta odlikuje najsavremenija tehnologija koja ih izrauje jednostavne za upotrebu I vrlo uinkovite. Trenutno je u svijetu najvei trend recikliranje, iz staroga se asfalta dobiva novi. Trend sma-njivanja emisija ugljinoga dioksida (CO2) jo je uvijek u tijeku. Najnoviji procesi mijeanja poveaju produktivnost i pojaavaju uporabu asfalta niskih temperatura. Jedan od veih svjetskih izazova trenutno je odravanje postojeih cesta i autocesta.

Asfaltna baza,asfaltno postrojenje sloena tehnoloka oprema za proizvodnju vruih asphalt-betonskih mjeavina. Sastoji se od nekoliko podcjelina: silosa za kamenu sitnje, kotlova za bitumen i prirodni asfalt, silosa za kameno brano, kotlova za naftu, bubnja za zagrijavanje i suenje kamenih sastojaka, opreme za opraivanje bubnja, sita za vrue sijanje, mjealice svih sastojaka, silosa za prihvatanje gotove vrue mjeavine, unutranje transportne opreme,opreme za mjerenje, pogonske opreme, opreme za prijenos energije, opreme za upravljanje. Bubanj za suenje moe se grijati pomou nafte ili plina. U smislu naina rada mogu biti asfaltna postrojenja s ciklikim ili s neprekidnim mijeanjem sastojaka. Prva su uglavnom velika stalna postrojenja, s velikim uinkom do nekoliko stotina tona na sat, ili srednje velika lako rastavljiva prenosiva postrojenja, srednjega uinka. Druga su uglavnom manja polupokretna asfaltna postrojenja iji su pojedini dijelovi na podvozjima s gumenim tokovima.[footnoteRef:3]PROIZVODNJA ASFALTNE MJEAVINE [3: www.scribd]

Asfaltne mjeavine po vruem postupku se proizvode na asfaltnim postrojenjima tako to se kameni materijal zagrijava, sui i mjea sa bitumenom u odreenim odnosima pri definisanoj temperaturi i brzini mjeanja. Asfaltne baze mogu biti: Stacionarne mobilne.Po nainu proizvodnje, u zavisnosti od naina doziranja materijala, zagrijavanja I mijeanja asfaltne baze se dalje dijele na: Asfaltna baza sa diskontinualnim procesom proizvodnje, gdje se doziranje i mjeanje obavlja sa prekidima I, Asfaltna baza sa kontinualnim procesom proizvodnje, gdje se doziranje po zapremini i mjeanje obavljaju neprekidno. Postoje dva tipa ovih baza, jedan sa sistemom za rasijavanje, vruim bunkerima i mjealicom i drugi bez sistema za rasijavanje, vruih bunkera i mjealice (gdje se zagrijavanje agregata dodavanje veziva i mjeanje obavlja u jednom bubnju).Kapacitet asfaltnih baza se krede od 30 t/h (mobilne) pa do 400 t/h. Baze srednjeg kapaciteta, koje su uobiajene kod nas, imaju kapacitet od 100 do 200 t/h.U Evropi se uglavnom primjenjuju asfaltne baze sa diskontinualnim procesom proizvodnje, osim u Francuskoj, koja iskljuivo upotrebljava baze sa kontinualnim nainom proizvodnje.Asfaltnu bazu treba tako locirati da transport agregata i gotove asfaltne mjeavine bude to krai. Najcjelishodnije je postavljanje asfaltne baze na izvoru materijala (u kamenolomu, separaciji ili uz elj.stanicu, tako da trokovi snabdijevanja materijalom budu minimalni.

SILOSI ZA KAMENO BRANOSve asfaltne baze imaju metalne silose za smjetaj kamenog brana, koje se doprema auto-cisternama. Posebno je odvojen silos za povratno kameno brano. Kameno brano iz silosa se dovodi do vage za kameno brano pomou punog transportera.MJEALICE Asfaltne baze najee imaju mjealicu sa dvije horizontalne osovine sa lopaticama a razlikuju se prema obliku suda mjealice, obliku i nagibu lopatica i brzini okretanja. Mjealica se na donjoj strani otvara radi isputanja gotove asfaltne mase.CISTERNE ZA BITUMENCisterne za bitumen se grade od visokokvalitetnih elinih panela u razliitim oblicima i veliinama.Izolovane su veoma otpornom staklenom vunom i obloene aluminijskim panelima. Standardno su opremljene pokazivaima nivoa, termometrima i cijevima za meusobno spajanje.Bitumen se lageruje u stacionarne cisterne koje su snabdjevene sistemom za grijanje. Zagrijavanje bitumena se postie kruenjem vrelog mineralnog ulja (postojano i do 300 C) kroz sistem cijevi za zagrijavanje. Vezivo se iz cisterni uzima zapreminskom rotacionom pumpom Bitumen, u principu, tee neprekidno izmeu asfaltnog postrojenja i cisterne, kroz cijevi za dogrijavanje, sa automatskim vraanjem u sluaju zastoja u radu baze.

SILOS ZA ASFALTNU MJEAVINU

Proizvedena asfaltna mjeavina se lageruje u silosu. Kapacitet silosa je razliit i odreuje se na osnovu prirode posla i kapaciteta postrojenja. Pri montiranju silosa treba voditi rauna da visina gabarita ne bude nepotrebno vea od visine kamiona kako ne bi dolo do segregacije asfaltne mjeavine prilikom pada sa vee visine u sanduk kamiona.

14

[footnoteRef:4]RECIKLAA ASFALTA [4: www.scribd ]

Poetkom osamdesetih godina prolog vijeka, francuska firma ERMONT, poinje sa proizvodnjom nove vrste asfaltnih postrojenja kontinualnog procesa sa mjeanjem u bubnju, koja su u stanju da proizvode asfaltne meavine regeneracijom od 10 do 70% asfaltnog materijala iz starih asfalta.

Princip rada sistema za reciklauProces suenja agregata odvija se u kontra smeru u odnosu na kretanje vruih gasova. Sagorjeli gasovi i vodena para iz procesa suenja padaju u filter komoru i apsolutno nemaju kontakt sa bitumenom. Meanje agregata i bitumena obavlja se u neutralnoj atmosferi u zoni koja je dobro izolovana od plamena sa brenera i gdje nema vazdune struje. Turbina plamenika fiziki razdvaja zonu mjeanja, ona povlai paru iz bitumena, iz procesa meanja prema breneru gdje potpuno sagorijeva.Materijal za reciklau (stari asfalt) ubacuje se u bubanj iza zatitnih lopatica gdje se sui i zagrijava prije ulaska u zonu mjeanja.

FREZE ZA ASFALT Na asiji je postavljeno otvoreno korito, unutar koga se nalazi rotirajui valjak sa specijalno oblikovanim iljcima. Pomou tih iljakavaljak gloda - skida asfaltne slojeve. Istrugani materijal se ostavlja u izduenju korita ili se putem transportne trakepuni u vozila ispred glodalice. Samo struganje asfalta moe bitihladno ili vrue, to znai da glodalica po potrebi moe zagrevati asfalt.Cat motori sa ACERT tehnologijom pruaju dovoljnu koliinu snage istovremeno smanjujui emisije. U skladu su sa relevantnim standardima amerike Agencije za zatitu okolia (US EPA Tier 3) te standardima Evropske unije (European Stage IIIa).iljci koji reu prema gore pruaju efikasnost rezanja i produeni ivotni vek svrdla.Transportne trake koje se prazne sa prednje strane potpomau efikasno kretanje jedinice za vuu, ak i na uskim radnim povrinama. Optimalan balans izmeu teine i konjskih snaga, kako bi freza dobila maksimalan broj dostupnih konjskih snaga.Kompjuterizovani sistem monitoringa (Computerized Monitoring System CMS) vri monitoring rada maina i ima tri nivoa upozorenja ukoliko otkrije neke nepravilnosti u radu maine.Sistem za kontrolu tereta omoguava maini da radi uz najveu efikasnost.Sistem za prskanje vode za kontrolu irenja praine i hlaenje svrdla.Izvanredan pristup motoru, hidraulinoj pumpi i takama koje se servisiraju na dnevnoj osnovi.Remikser je jedna od najsloenijihgraevinskih maina, tj.skup opreme na jednom postolju putem koje seskida slojasfalta, reciklira, obogauje ili ne,novim i postavlja na trasu.Cijeli procesujednoj maini. Recikliranje je mogueu sluaju obnove debljih asfaltnih slojevahladnim postupkom pomou prostijih remikserauglavnom na gumenim tokovima,koji istovremeno u hodu struu asfaltni sloj, meaju ostrugani usitnjeni materijal sa vezivom i ponovo ugrauju izmeani materijal unutar jednog bubnjasa valjkom za glodanje koji ujedno mijea ostruganu kamenu sitnje sa vezivom.Recikliranje tanjih asfaltnih zastoratakoe hladnim postupkom mogue je pomou vrlo sloenih remikserakoji istovremeno struu asfaltni sloj, meaju usitnjeni sastrugani materijal sa vezivom i ponovo ugraujuizmijeani materijalpomou vie ureaja smjetenihispod pokretnog postoljana gusjenicama. FINIERI NA TOKOVIMAFinieri su sloene mainena sopstveni pogon napostolju sa gusenicamaili gumenim tokovima zaizradunosivih slojevaod asphalt-betonskih mjeavina kod puteva, zatim avionskih pista, zatim obloga kanala itd. Sastojise iz komponentikoje prihvataju, razastiru i zbijaju masu, a po potrebi mogu sluiti kao gladilice. Kreu se tokom rada neprekidno vrlo malom brzinom. Finieri sudakle maine kontinualnog dejstva, radebez prekida na asfaltiranju dionice puta, kamioni savrelim asfaltomdolaze, sipaju masu u ko finiera i vraaju se nazad, a finier rasprostirematerijal. Koevi su razliite veliine i postoji veliki broj razliitih principa rada.

[footnoteRef:5]FINIERI [5: Wikipedia .org]

Finier razastire asfaltnu mjeavinu u sloj odreene debljine i poprenog presjeka na projektovanoj niveleti, koji je zatim spreman za valjanje. Finieri mogu ugraivati slojeve debljine od 1cm do 30 cm, a irina ugraivanja moe biti od 1 m do 12 m. Radna brzina finiera je od 0,5 do 16 m u minuti. Kapacitet ugraivanja najede iznosi od 15 do 300t/h a moe i do 800 t/h. Osnovni dijelovi finiera su traktor i vibraciona ploa.Traktor je postavljen na gusjenice ili tokove i osim motora ima sljedee dijelove: ko za prijem mjeavine dva nezavisna rebrasta transportera na dnu koa dva mala valjka za guranje kamiona dva poprena puna transporteraFinieri sa tokovima su lahki za transport i imaju veu putnu brzinu. Povoljniji su za radove na javnim putevima radi svojih manevarskih sposobnosti.Finieri sa gusjenicama su povoljniji u radu na nevezanim podlogama, na strmijim dionicama puteva kao i kada je potrebno izvoditi iroke sekcije.Osnovni koncept rada finiera je zasnovan na uglu izmeu ploe i podloge. Ugao varira u zavisnosti od teine ploe, kontaktne povrine dna ploe kao i oblika prednjeg dijela. eljena ravnost povrine se postie ako su sve sile koje djeluju na vibracionu plou u stanju ravnotee, samo tada je vibraciona ploa zauzela potreban ugao napada. Zato je vano da otvarai za dotok materijala na pune transportere budu adekvatno otvoreni, da transportne trake guraju ujednaeno materijal prema puevima te da se dri konstantna visina materijala ispred vibracione ploe. a) Ukoliko imamo viak materijala na punom transporteru poveava se otpor kretanju i u namjeri da savlada otpor vibraciona ploa se podie. Kao rezultat dobijamo neravnu povrinu.b) Ukoliko ispod pua imamo malo materijala vibraciona ploa pada jer nema dovoljno materijala da je podupire, a rezultat je neravnost izvedenog slojac) Ako je dotok materijala na puni transporter ispravanan, tada vibraciona ploa moe da odrava zahtjevanu ravnost. Vibraciona ploa djelomino sabija sloj i ravna njegovu povrinu. ekii na vibracionoj ploi vibriraju gore-dole te sabijaju asfaltnu mjeavinu ispred ploe, te ploa lako klizi preko sloja. ekii ploe daju najveu zbijenost sloja u fazi razastiranja mjeavine , tzv.pred-sabijanje. Efikasnost zbijanja finierom se kree od 85 do 95% laboratorijske zbijenosti.Vibracione ploe su opremljene sistemom koji proizvodi vibracije. Frekvencija vibracija se odreuje sa ciljem da se dobije najbolja zbijenost. Grijai ploa spreavaju ljepljenje asfalta za samu plou (peglu). Veoma je vana konstantna temperatura mjeavine da se ne bi mijenjala njena viskoznost. Asfaltne mjeavine se ugrauju iskljuivo pri povoljnim vremenskim prilikama; temperatura podloge treba da je vea od 5C (habajui slojevi). Kod gornjih i donjih nosivih slojeva vano je da podloga ne smije biti smrznuta .Debljina sloja koju razastire finier treba da je do 1,25 puta vea od debljine sloja poslije valjanja. Ovaj koeficijent se utvruje na probnoj dionici.Za ugraivanje asfaltne mjeavine potrebno je planirati dovoljan broj finiera, broj i tip valjaka i broj i nosivost kamiona.Najvanija aktivnost je da se uskladi odnos proizvodnje, transporta i ugradnje asfalta.Kamion koji dovozi asfaltnu masu mora stati 20 do 30 cm ispred finiera. Na ovom rastojanju finier prilazi kamionu (a ne obratno) jer udar kamiona u finier izaziva udar vibracione ploe u ugraeni asfaltni sloj. Ugraivanje mjeavine mora tei bez prekida. Svako zastajanje finiera utie na ravnost sloja, a kod duih zastoja i na zbijenost.Kada se ugradnja vri sa dva ili vie finiera, ni u kom sluaju uzduni razmak izmeu dva susjedna finiera ne smije da bude vei od 15 m.U novije vrijeme za vee irine ugraivanja dva ili tri finiera se spajaju u jednu liniju ali je samo jedan operater (voza).Za pravilan rad finiera, osim vozaa, potrebna su samo tri radnika: jedan za navoenje kamiona i dva uz vibracionu plou. Ako se rade popravke lopatama, neto je nepravilno: ili mjeavina ili podeavanje finiera.

FINIERI NA LANCIMA Cat motori sa ACERT tehnologijom pruaju dovoljnu koliinu snage istovremeno smanjujui emisije. U skladu su sa relevantnim standardima amerike Agencije za zatitu okoline Dostupne su i asije sa elinim lancima i Mobil-Trac sistemom.Nezavisni sistem doziranja ima za cilj da eliminie razdvajanja i smanji habanja.Moduli elektronske kontrole pruaju jednostavnu dijagnostiku motora, te pogonskih i sistema doziranja.Duple kabine mogu se montirati iza okvira maine, kako bi se obezbedila maksimalna preglednost.Izdrljivi hidraulini levci pruaju veliki kapacitet i otporni su na savijanje.Dostupne su i po duini podesive vodilice koje se mogu montirati za prednje ili zadnje strane.

TRANSPORT

Dozvoljena duina prevoza, sem ekonomskih razloga, zavisi i od vremenskih uslova. Dovoljena je svaka razumna transportna duina na kojoj temperatura mjeavine nee pasti na temeraturu niu od propisane optimalne temperature za ugraivanje, odnosno za 10C od temperature mjeavine pri izlasku iz mjealice. Prema BiH smjernicama, prevoz asfaltne smjese ogranien je sa najveom duinom transporta od 100 km, odnosno na vrijeme 2 sata pod uslovom, da se za prevoz upotrebljavaju vozila sa termokesonima.U suprotnom sluaju duina prevoza asfaltne mase ograniena je na 70 km, odnosno maksimalno trajanje prevoza na 1,5 sat. Postoje tri izrazite faze u prevozu asfaltne mase do gradilita gdje e biti ugraena. To su: utovar mase u kamion prevoz do gradilita istresanje mase u ko finieraDa bi se minimizirale bilo kakve opasnosti, prevoz mora biti dobro planiran i efikasno odraen. Tokom utovara mase na asfaltnoj bazi u kamion vano je da se minimizira rizik segregacije. Utovar mora biti izveden brzo da bi se izbjeglo gubljenje toplote. Kamioni bi trebali biti utovarani po cijeloj duini koa kamiona. Ukoliko su ivice utovarene mase strme, postoji velika opasnost da moe doi do segregacije tokom transporta. Kamioni moraju biti pokriveni tokom transporta asfaltne mase jer specijalni termo-zatitni pokrivai speavaju hlaenje mase i njenu segregaciju prilikom istovara u ko finiera. Pokriva ne smije leati direktno na asfaltnoj masi; najbolje je kada je podignut oko 15cm iznad mase.Osnovni uslovi da bi se kamioni mogli koristiti za prevoz asfaltne mase su: - da zadnji tokovi imaju direktan kontakt sa finierom da dimenzije koa kamiona odgovaraju dimenzijama koa finiera da ne isputaju ulje ili gorivo da je ko kamiona od metala, vrst i ravnih povrine da ima dobar mehanizam otvaranja/zatvaranja koaBroj kamiona planira se tako da ne dolazi do prekida rada asfaltne baze, odnosno finiera (svaki zastoj asfaltne baze veoma utjee na kvalitet proizvedene mjeavine, svaki zastoj finiera pogorava kvalitet ugraenog sloja. Obino dolazi do poveanja neravnine sloja i smanjuje se nivo zbijenosti.

TERMO-KONTEJNER ZA ASFALTTermo-kontejner za asfalt predstavlja praktino rjeenje za prijevoz vrueg asfalta na velike udaljenosti. Rije je o izuzetno dobro termiki izoliranom ureaju koji zadovoljava potrebe korisnika za viesatnom upotrebom manjih koliina asfalta. Njegovom upotrebom smanjuje se rizik pada temperature asfalta ispod optimalne temperature potrebne pri ugradnji te se produava mogua udaljenost izmeu asfaltne baze i mjesta ugradnje. Pogodan je za koritenje na vozilima kiperima potrebne nosivosti. Najee se koristi kapacitet termo-kontejnera od 8,5 t, ali mogue su i izvedbe u rasponu od 1,5 do 14t. Osnovne tehnike karakteristike kontejnera u izvedbi kapaciteta 8,5 t: duina . 2,95 m irina . 2,15 m visina . 1,30 m teina praznog spremnika . 900 kg potpuna termika izolacija otvaranje/zatvaranje poklopca sa plinskim amortizerom dodatna oprema: pristupne ljestve, platforma sa gazitem, noge, privrsni materijal,...

[footnoteRef:6]VALJANJE ASFALTA [6: www.scribd]

Ispravna zbijenost asfaltne mjeavine obezbjeuje otpornost saobraajnice I njen duzi vijek trajanja. Obino se valjanje asfalta dijeli na tri faze: poetno valjanje glavno valjanje zavrno valjanjeKljuni faktor zbijanja asfaltne mjeavine je njena temperatura. Na kraju pegle finiera ona je normalno izmeu 130 i 160C. U ovom podruju mjeavina ima relativno nisku internu viskoznost. Ako temperatura opada, viskozitet bitumena raste, a to se ogleda u poveanju otpora asfalta na zbijanje.Vrijeme hlaenja je definisano kao interval u kome je mogue zbijanje asfaltne mase; zauzima vrijeme od polaganja asfalta finierom do vremena kada je materijal postigao temperature,kada napori na zbijanju ne poveavaju zbijenost (gustinu) materijala.Za valjanje asfalta upotrebljavaju se sledee vrste valjaka: statiki, glatki valjak valjak sa gumenim tokovima vibracioni, glatki valjakStatiki valjak ima eline glatke valjke. Proizvode se masom od 3 do 14 t. Mogu biti sa dva ili tri toka. Valjak sa tri toka ima veliki povrinski pritisak ali malo dubinsko djelovanje. Sabijanje sloja nije jednako po cijeloj irini a prednji toak prenosi manje optereenje od druga dva pogonska toka. Tandem valjak ima prednji i zadnji toak iste irine i ravnomjerno sabija po cijeloj irini toka. Statiki valjci se koriste za poetno i zavrno valjanje. Penumatski valjci imaju sve gumene tokove, istih dimenzija i prenika. Gume su glatke, neprofilisane a raspored tokova prednje i zadnje osovine je smaknut, tako da je pokrivena cijela irina valjanja. Tokovi osciliraju gore-dole a optereenje po toku je od 3 do 5 t., a valjci su mase od 3 pa do 35 t. Pritisak u gumama mora biti jednak u svim gumama. Brzina kretanja valjka i pritisak u gumama se postepeno poveavaju. U zavrnom valjanju kreu se i do 20 km/h.Vibracioni valjci su po konstrukciji isti kao statiki. Imaju veliko dubinsko djelovanje, potrebno im je 2 do 3 puta manje prelaza od statikog valjka. Meutim, kod njih esto dolazi do pojave podunih pukotina (nisu podobni za tanke slojeve).Valjanje poinje odmah iza finiera i za vrijeme valjanja tokovi uvijek moraju biti mokri sa dovoljno vode u sistemu za kvaenje da ne bi dolo do ljepljenja asfalta na tokove. Valjci se kreu polahko i ujednaenom brzinom prema vunim tokom finiera. Brzina valjaka ne treba da prelazi 5 km/h za statike i vibro valjke, odnosno 8 km/h za pneumatske valjke.Promjena putanje valjaka ne smije biti nagla da ne bi dolo do zasjecanja i pomjeranja asfalta.Cat motori su pouzdani, izdrljivi i snani.Produeni servisni rok smanjuje vrijeme zastoja u radu i trokove odravanja.Dostupan je irok spektar veliina i konfiguracija za glavne poslove na asfaltiranju kao i za primenu u industriji.Vibracijski sistem osigurava najveu efikasnost pri sabijanju i minimalan servis. Jaka dinamina sila pomae da se sa najmanjim brojem prelazaka postigne eljena gustina.Veliki rezervoari za vodu koji su otporni na hru i sistem za prskanje pod pritiskom, pruaju duge periode pouzdanog rada izmeu punjenja.Odlina preglednost do rubova valjaka.Slobodan prostor sa strana omoguava kompaktorima da rade u blizini trotoara, zidova i drugih prepreka.Izvanredna lahkoa u radu.irok spektar veliina i konfiguracija kako bi se ispunile razliite potrebe.

OSMILJENA MAINA ZA ASFALTIRANJE BEZ ZATVARANJA ULICAGoa Galitski, diplomat Umea Instituta za dizajn u vedskoj osmislio je takozvani Dynapac Red Carpet, mainu koja e postavljati novi sloj asfalta dok vozila prelaze prekonje. Maina radi tako to mikrotalasi zagrevaju i tope gornji sloj asfalta i vraaju ga u stanje pre polaganja. etke sakupljaju rastresiti asfalt koji se alje u deo maine u kojem se dodaje mala koliina bitumena i taj materijal se ponovo vraa na put. Povrina se ravna pomou valjaka i zatim hladi.Dynapac Red Carpet radi veoma sporo tako da je podloga spremna za korienje u saobraaju, im se pojavi ispod maine. irina maine bila bi dva metra tako da ne bi mogla da obezbedi prolaz teretnim vozilima ili velikim terencima.Galitski smatra da je proces asfaltiranja odavno zreo za promene, a maine, materijali i tehnologija nisu se mnogo promenili od etrdesetih godina 20. veka. Za popravke i odravanje puteva i dalje se upotrebljavaju maine koje su dizanirane za postavljanje novog sloja asfalta.Poto krpljenje rupa i odravanje puteva zahteva zatvaranje saobraajnice, putari esto ekaju poslednji trenutak da bi izvrili neku popravku. Ovakva maina omoguila bi odravanje kvaliteta asfalta na veoma viem nivou uz manja usporavanja saobraaja.ZAKLJUAK

Danas je u svijetu nezamisiv put koji nije asfaltiran. Zbog toga se u svakoj do drava svake godine postavljaju velike koliine asfaltnih mjeavina I tako se zatrpavaju mahadamski pranjavi putevi. Pored toga to se rijeimo praine,asfaltiranjem dionica puta dolazi I do lakeg, udobnijeg I breg transporta. Tako se danas vodi velika briga da se napravi idealna podloga do asfalta s najboljom ravninom kako korisnici nebi imali problema.

LITERATURA

1. Wikipedia.org2. www.scribd