7/24/2019 Gradjansko Pravo-Fizika i pravna lica

1/4

1. Subjekti graanskog prava: Pojam i vrste subjekatagraanskog prava

Pravni subjekt je nosilac prava i obaveza. Za pravni subjekt esto sekoristi izraz lice. Za pravni subjekt karakteristino je da se pojavljuje kaouesnik u granansko-pravnim odnosima. Menutim, ne pojavljuje se samoovjek pojedinac nego se pojavljuju i razne drutvene organizacije. Zato sejavlja potreba da se i neke drutvene organizacije pretvore u pravnesubjekte. Pravni subjekt moe biti: iziko lice i pravno lice!. Fiziko licepostoji kada se kao pravni subjekt tj. nosilac prava i obavezajavlja ljudskobi"e tj.iv ovjek#$. Pravno lice postoji kada se kao pravni subjekt pojavljuje drutvenaorganizacija. Pravni subject mora imati dva svojstva %da bi mogao bitiuesnik u granansk.pravnim odnosima&:!.pravna sposobnost

$.poslovna sposobnostPRAVA! P"S#"VA $ %$'(A SP"S")"S(Pravna sposobnost je svojstvo biti nosilac prava i obaveza. 'na jeosnovno svojstvo pravnog subjekta. (ko bi se nekom pravnom subjektuoduzela pravna sposobnost, on bi prestao biti pravnim subjektom %ovjek bisa pravnog gledita postao stvar, a pravno lice bi prestalo postojati&. Primjerje administrativni akt kojim se zabranjuje neka organizacija znai oduzimanjepravne sposobnosti toj organizaciji.Poslovna sposobnost je sposobnost zakljuivanja pravni) poslova,odnosno izjavljivanja volje koja ima gra*anskopravna dejstva, tj.nastanak,

promjenu ili prestanak subjektivni) gra*anski) prava. +vaki pravni subjektmora imati pravnu sposobnost, ali ne mora imati poslovnu sposobnost nitijednak stepen poslovne sposobnosti. Za poslovnu sposobnost se trai pravnorelevantna volja pravnog subjekta. Pravno relevantna volja je volja kojupravo uvaava tj. u onom momentu kada ju je pravni subjekt oitovao. Zapravne poslove ostale pravne radnje kao to su naputanje stvari trai seposlovna sposobnost.Pravna i poslovna sposobnost nisu ni prava ni dunosti, to su svojstva.azlika izme*u svojstava prava je u tome da se osoba moe odre"i svoji)subjektivni) prava ali se ne moe odre"i svoji) svojstava. izikoj osobi se nemoe oduzeti pravna sposobnost ali joj se moe oduzeti poslovna sposobnost

%to je tzv. lienje poslovne sposobnosti&.%eliktna sposobnost *uraunljivost+ je svojstvo pravnog subjekta dabude odgovoranza za tetne posledice svoji) postupaka. /ok se za poslovnusposobnost trai pravno relevantna volja pravnog subjekta, za deliktnusposobnost trai se odre*eni stepen svijesti %mogu"nost samoopredjeljenja&.Zbog toga i poslovno nesposobne lica mogu biti deliktno sposobne. 0pr. teki alko)oliar moe kada je trijezan biti svjestan da ne smije razbijati tu*eprozore. Za protivpravne radnje dovoljna je uraunljivost pravnog subjekta.

7/24/2019 Gradjansko Pravo-Fizika i pravna lica

2/4

,. Fizika lica - pojam! postanak! prestanak i atributi zikoglica!!

Fiziko lice je iv ovjek kao subjekt prava. +vaki ovjek je pravni subjekt

tj. nosilac prava obaveza, a uro*eno mu je svojstvo pravna sposobnost.1ovjek postaje pravnim subjektom samo onda ako mu to pravni poredakpriznaje ali i ne mora %robovlasnitvo je sistem u kome nisu svi ljudi bilipravni subjekti&.2 Postanak 3zike osobeizika osoba postaje ro*enjem. 4o znai da dijete im se rodi, dobiva pravnusposobnost tj.postaje nosilac prava i obaveza. /ovoljno je da dijete pokazujeznakove ivota i porod mora biti zavren. (ko je dijete bilo ro*eno ivo paumre, ono je bilo na jedan trenutak pravni subjekt. 4o je dovoljno da izazoveznaajne posljedice u nasljednom pravu. Ponekad se ukazuje potreba da senero*enom djetetu sauvaju neka prava. /ijete u majinoj utrobi u pravu se

naziva nasciturus. 5od nasciturusa se sluimo 3kcijom onaj ko "e se roditiuzima se kao da je ve" ronen6. Pri tome se mora voditi rauna o slijede"em:!. Fikcija mora i/i u korist nasciturusa#$. %ijete se zaista mora ro0iti ivo.(ko do*e do abortusa ili se dijete rodi mrtvo, otpadaju sve pravne posljedice3kcije.2Prestanak 3zike osobeiziko lice prestaje smr"u. +mrt znai i prestanak pravne sposobnosti3zikog lica. 7 sluaju da se ne zna da li je osoba ije pravne odnose trebarazrijeiti iva ili mrtva, pravo se slui presumpcijom smrti koja se u naempravu pojavljuje u vidu proglaenja nestalog lica umrlom. /akle, ovom

presumpcijom prezumira se i prestanak pravne sposobnosti 3zikog lica.

P"S#"VA $ %$'(A SP"S")"S( F$2$3'"4 #$5Aiziko lice stie pravnu sposobnost ro*enjem a gubi je smr"u. Pravnasposobnost se ne moe oduzeti 3zikoj osobi. 'snovna 8unkcija pravnesposobnosti je u tome da se pomo"u nje subjekti mogu ukljuiti u prometnozbivanje.Poslovna sposobnost! je sposobnost zakljuivanja pravni) poslova,odnosno izjavljivanja volje koja ima gra*anskopravna dejstva, tj.nastanak,promjenu ili prestanak subjektivni) gra*anski) prava. Postoji razlika menuljudima kao to je dob. 0pr. 0e mogu se voljne dispozicije djeteta i odraslog

ovjeka jednako tretirati, a isto se tako oitovanja volje normalnog duevnobolesnog ovjeka ne mogu izjednaiti. + obzirom na to, pokazuje se potrebada se kod neki) 3ziki) lica oitovanje volje usmjereno na sticanje prava obaveza prizna potpuno a da se kod neki) uinak ne prizna to se postiegradacijom-stepenovanjem poslovne sposobnosti.Poslovna sposobnost 3zike osobe ima 9 stepena: puna i ograniena

poslovna sposobnost! te poslovna nesposobnost.

7/24/2019 Gradjansko Pravo-Fizika i pravna lica

3/4

a& Puna ili potpuna poslovna sposobnoststie se po naem pravu sanavrenom !.godinom ivota. 'sobe koje su navrile ! godina nazivamopunoljetnim %izuzetak su stariji maloljetnici koji su zakljuili braktj.emancipacijom&. Punoletno lice moe sam sklopati pravne poslove.b& "graniena ili 0jelimina poslovna sposobnost. Pravni poslovi koje

sklopi osoba sa ogranienom poslovnom sposobno"u vae tek onda kada i)odobri zakonski zastupnik te osobe. Pravni posao koji sklapa osobaograniene poslovne sposobnosti zove se epavi pravni posao %negotiumclaudicans&-posao kao da epadok zakonski zastupnik ne da odobrenje.c& Potpuna poslovna nesposobnost. ;ica koje su potpuno nesposobne nemogu uopte same sklapati pravne poslove, ve" to za nji) ine nji)ovizakonski zastupnici. 5od nas su potpuno poslovno nesposobni maloljetnicimla*i od !< godina i punoljetne osobe koje su sudskom odlukom potpunoliene poslovne sposobnosti, a usljed zakonom odreneni) razloga.%eliktna sposobnost nastupa sa navrenom !0? '+'@?7 nauci se smatra da su potrebne najmanje 9 pretpostavke da bi se neka

drutvena organizacija mogla pojaviti kao pravni subjekt:!. /rutvena organizacija mora imati trajnu i vrstu organizaciju, premaspoljanjom svijetumora predstavljati organizacijsko jedinstvo#$. 'rganizacija mora imati zasebnu imovinu, odvojenu od imovine lanova#9. Mora dobiti pravnu sposobnost %subjektiviteta&.Me*utim, postanak odnosno nastanak pravnog lica, zavisi od momenta upisau nadleni registar, tj. 7 AP+.

7/24/2019 Gradjansko Pravo-Fizika i pravna lica

4/4

P(>0( +P'+'@0'+4 P(>0? '+'@?Pravna sposobnost pravnog lica je sposobnost pravnog lica da stie prava obaveze. Pravna sposobnost pravni) lica stie se na osnovu posebni)propisa: podnoenjem prijave ili upisom u odgovaraju"i registar, zavisno odvrste pravni) lica. Pravna lica stiu pravnu sposobnost osnivanjem. Pravna

lica gube pravnu sposobnost prestankom pravnog subjektiviteta pravnoglica. 4o moe biti u sluaju likvidacije ili iz drugog razloga %istekom roka,zabranom djelatnosti itd.&P'+;'>0( +P'+'@0'+4 P(>0'B ;A(Ce sposobnost preduzimanja pravni) poslova. eim ove sposobnosti pratireim pravne sposobnosti. 4ako npr.ako je pravno lice opte pravnosposobno, ono je istovremeno opte poslovno sposobno. Pravno lice stupa upravnom prometu preko svoji) zastupnika. zjavama volje zastupnikapravnog lica nastaje prava obaveze za pravno lice. 0a taj nain dolazi doizjednaavanja volje zastupnika sa voljom pravnog lica.>+4? P(>0D '+'@(

8 zavisnosti o0 organizacione structure! pravna lica se tra0icionalno0ijele na ustanove i u0ruenja. Po cilju 0jelatnosti koju obavljajupravna lica mogu biti komercijalna $ nekomercijalna. Prema vrstisvojinskog reima na sre0stvima organizacije razlikuju se

je0nosvojinska $ vi9esvojinska pravna lica.F"%A5$Ase razlikuje od zaklade po tome to se osniva za razdoblje nedue od Egodina %menutim,po novom pravu nema razlike izmenu 8ondacije i zaklade&.Zaklada moebiti osnovana za razliite, op"ekorisne i dobrovoljne svr)e. +vr)a se odrenujeaktom

zakladnika. Pri)odi koje ostvaruje zaklada mogu biti namjenjeni odrenenomkrugu 3ziki)osoba. %npr. iz pri)oda razni) stipendijalni) zaklada daju stipendijestudentima-amerikasveuilita&.