SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU POMORSKI ODJEL

NAUTIČKI SMJER

Ivica Đurđević-Tomaš Zvonimir Cetinić

Dio autoriziranih predavanja iz predmeta:

SREDSTVA POMORSKOG PROMETA I

Akademska godina 2006/2007

1. Tipovi brodova prema klasifikacijskim društvima Brod - osim ratnog broda, je ploveći objekt namijenjen za plovidbu morem, kojemu je duljina jednaka ili veća od 12 metara i bruto tonaža jednaka ili veća od 15 BT, iIi je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Brodica - ploveći objekt namijenjen za plovidbu morem, a koji nije brod. Jahta – plovilo koje u neprivredne svrhe služi razonodi, sportu ili rekreaciji, ali isključujući plovila isključivo za natjecanje. Javni brod - ploveći objekt kojeg je vlasnik, odnosno brodar, država ili njezino tijelo, a koji nije ratni brod i služi isključivo u neprivredne svrhe. Novi brod - ako nije izričito drugačije određeno jest brod u gradnji (od trenutka polaganja kobilice, ili sličnog stanja gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova). Postojeći brod - brod koji nije novi brod. Brodar - fizička ili pravna osoba koja je kao držatelj broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda. Posada broda - propisima određeno osoblje broda propisanih kvalifikacija, koje osigurava upravljanje, poriv i sigurno korištenje broda, a uključuje i osoblje, koje poslužuje posadu broda i putnike. Putnik - svaka osoba na brodu osim djece ispod jedne godine života i osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu. Posebno osoblje - osobe koje nisu putnici ili članovi posade ili djeca ispod jedne godine života, ali se nalaze na brodu u svezi s posebnom namjenom broda, kao na primjer osobe zaposlene pri ulovu ili preradi ribe i drugih živih bića iz mora, znanstveni radnici, osoblje laboratorija, stručno osoblje, administrativno upravno osoblje, pripravnici na školskim brodovirna i sl. Teretni brod – brod koji nije putnički.

Putnički brod - brod (ili brodica) ovlašten prevoziti više od 12 putnika, posebno izgrađen i opremljen za tu svrhu, sa jednom ili više paluba u trupu i nadgrađu, te sa ili bez kabinskog smještaja za putnike. Dodatno gornjem u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske razlikuju se slijedeće podvrste drvenih putničkih brodova jednostavne gradnje: - Putnički brod za jednodnevne turističke izlete u periodu od 1. travnja do 31. listopada; - Putnički brod za turistička krstarenja sa prekonoćnim boravkom turista u kabinarna u periodu od 1. travnja do 31. listopada.

Slika broj 1 – putnički brod za kružna putovanja Ro - ro putnički brod - putnički brod opremljen dodatnim palubama za vozila koja se krcaju na vlastitim kotačima preko rampi na boku/krmi/pramcu.

Slika broj 2 – Ro – ro putnički brod

Nuklearni brod - brod opremljcn uređajem na nuklearni pogon. Brod za opći teret (generalni teret) - brod namijenjen za prijevoz općeg tereta koji se ne nalazi u kontejnerima. Ro - ro teretni brod - brod posebno građen za prijevoz vozila koja se ukrcavaju i iskrcavaju na vlastitim kotačima, i/ili tereta na paletama ili u kontejnerima koji se mogu ukrcavati ili iskrcavati vozilom.

Slika broj 3 – kontejnerski brod za horizontalno ukrcavanje

Višenamjenski brod - brod posebno izgrađen i opremljen za prijevoz više vrsta tereta kao što su opći teret, kontejneri, automobili, rasuti teret i sl. (npr. Brod za opći teret - Kontejnerski brod, Kontejnerski brod - Ro-ro teretni brod i sl.).

Slika broj 4 – višenamjenski brod – brod hladnjača Brod za rasuti teret - brod s vlastitim pogonom, s jednostrukom ili dvostrukom oplatom namijenjen za prijevoz suhog rasutog tereta, građen s jednom palubom, dvodnom i/ili uzvojnim i/ili potpalubnim bočnim tankovima. Pod pojmom broda za prijevoz rasutog tereta s jednostrukom oplatom podrazumijeva se brod za prijevoz rasutog tereta kod kojeg jedno ili više skladišta tereta graniče samo sa vanjskorn oplatom ili sa dvije vodonepropusne pregrade od kojih je jedna vanjska oplata, koje imaju razmak: - manji od 760 [mm], za brodove za rasuti teret čija je kobilica položena ili su bili u sličnom stadiju gradnje prije 1. siječnja 2000. godine, - manji od 1000 [mm], za brodove za rasuti teret čija je kobilica položena ili su bili u sličnorn stadiju gradnje nakon 1. siječnja 2000. godine

Slika broj 5 –brod za rasuti teret – panamax

Brod za rudaču - brod s vlastitim pogonom namijenjen za prijevoz rudače u rasutom stanju u središnjim skladištima tereta, građen s jednom palubom, dvodnom i dvije uzdužne pregrade u skladištima tereta.

Slika broj 6 – brod za prijevoz rude

Brod za cement - brod namijenjen za prijevoz cementa u rasutom stanju, bez grotala na glavnoj palubi sa sustavom pumpi i cjevovoda za ukrcaj i iskrcaj cementa.

Brod za mješoviti teret - općeniti pojam koji obuhvaća brodove koji mogu prevoziti ulje i suhe rasute terete, s tim da se oni ne prevoze istovremeno (iznimka je ulje u taložnim tankovima).

Ovdje spadaju brodovi kao što su: Brod za rudaču/ulje - brod s vlastitim pogonom s jednom palubom, dvodnom i dvije uzdužne pregrade u skladištima tereta, namijenjen za prijevoz rudače u središnjim skladištirna tereta iIi za prijevoz ulja u središnjim i bočnim skladištima tereta.

Slika broj 7 – brod za mješoviti teret (ulje, rasuti teret i rudača) Brod za ulje /rasuti teret/ rudaču- brod s vlastitim pogonom s jednom palubom, dvostrukom oplatom, dvodnom, uzvojnim i potpalubnim bočnirn tankovima, namijenjen za prijevoz ulja ili suhog rasutog tereta, uključujući i rudaču u rasutom stanju.

Slika broj 8 – brod za mješoviti teret (rudača, ulje)

Kontejnerski brod - brod posebno izgrađen i opremljcn odgovarajućim uređajima za prijevoz kontejnera.

Slika broj 9 – brod za prijevoz kontejnera

Tanker za neškodljivi tekući teret - brod za prijevoz tekućeg neškodljivog/neopasnog tereta u razlivenom stanju (vino, voda, ulje biljnog i životinjskog porijekla i sl.). Tanker za ulje - općeniti pojam za brod s vlastitim pogonom s jednostrukom ili dvostrukom oplatom i strukturnim tankovirna prvenstveno namijenjen za prijevoz ulja u razlivenom stanju u tankovima tereta, a koji uključuje slijedeće vrste brodova:

Slika broj 10 – brod za prijevoz zemnog ulja (sirove nafte)

- Tanker za sirovo ulje - brod koji se koristi za prijevoz sirovog ulja, isključujući prerađevine. - Brod za mješoviti teret - kada prevozi ulje u razlivenom stanju kao teret ili dio tereta. - Tanker za kemikalije - kada prevozi ulje u razlivenom stanju kao teret ili dio tereta. - Tanker za prerađevine - za prijevoz bilo koje vrste prerađevina sirovog ulja, isključujući sirovo ulje - Tanker za sirovo ulje - Tanker za prerađevine - brod koji smije prevoziti ili sirovo ulje ili prerađevine, ili obje vrste tereta istovremeno. Ako je tanker za ulje namijenjen isključivo za prijevoz tekućeg tereta s točkom plamišta iznad 60°C (zatvoreni pokus), slijedeća napomena mora biti unesena u odgovarajuće isprave: " Nije dozvoljen prijevoz tekućeg tereta s plamištem ispod 60°C (zatvoreni pokus) "

Slika broj 11 - Tanker za sirovo ulje i prerađevine

Tanker za preradevine - tanker za ulje koji se koristi za prijevoz bilo koje vrste prerađevina sirovog ulja, isključujući sirovo ulje.

Slika broj 12 - Tanker za prerađevine

Tanker za kemikalije - brod prvenstveno namijenjen za prijevoz štetnih tekućih tereta u razlivenom stanju građen i opremljen tako da je opasnost za brod, posadu i okolinu od utjecaja štetnih tekućih tereta minimalna, a uključuje i tankere za ulje kada prevoze štetne tekuće terete u razlivenom stanju, kao teret ili dio tereta. Brod za ukapljene plinove - brod za prijevoz plinova ukapljenih pod tlakom i/ili pri niskoj temperaturi u tankovima posebne izvedbe. Brod za rashlađeni teret - brod posebno namijenjen za prijevoz stalno rashlađenog tereta, izuzimajući brodove za prijevoz ukapljenih plinova i ribarske brodove, s fiksnim rashladnim sustavom i izoliranim skladištima

Slika broj 13 – brod za prijevoz rashlađenog tereta

Tegljač - brod posebno građen i opremljen za tegljenje i/ili spašavanje brodova i drugih plovećih iii plutajućih objekata .

Slika broj 14 – tegljač Brod za opskrbu - brod koji je prvenstveno namijenjen za prijevoz posebnih materijala i opreme za opskrbu pomorskih uređaja i pomorskih odobalnih objekata i ispomoć pri obavljanju posebnih aktivnosti, te je u svezi s prethodno navedenom namjenom opremljen posebnim uređajima za takve aktivnosti.

Slika broj 15 – višenamjenski brod (tegljač, opskrbni brod i vatrogasni brod)

Brod dizalica - brod posebno građen i opremljen za dizanje i prijenos teških tereta. Brod za stoku - brod građen za prijevoz žive stoke u skladištima i na platformama iznad glavne palube, podijeljenim na odjeljke za stoku.

Slika broj 16 – brod za prijevoz stoke Istraživačkl brod - brod bez skladišnih prostora, namijenjen isključivo za znanstvena ili tehnološka istraživanja, opskrbljen posebnom opremom i uređajima za tu namjenu (laboratorijima, dodatnim prostorima za osoblje...) Školski brod - brod građen i namijenjen isključivo za praktičnu obuku pomoraca, opskrbljen posebnom opremom i uređajima za tu namjenu (nastavnim prostorijama, dovoljnim brojem stambenih prostorija za nastavnike i učenike, itd.). Ribarski brod - brod namijenjen i opremljen za ulov ribe ili drugih živih bića iz mora ili s morskog dna. Plutajuci objekt - jest objekt obično postavljen u lukama ili drugim zaštićenim područjima stalno privezan, usidren, položen na, ili potpuno ili djelomično ukopan u morsko dno, a koji nije namijenjen za plovidbu. Ovdje spadaju: - Plutajući dok - plutajući objekt, posebno usidren i privezan, bez vlastitog poriva, izgrađen i opremljen za dizanje i predavanje moru brodova, plovećih i plutajućih objekata prilikom radova dokovanja, preinaka ili popravaka. - Plutajuće skladište - plutajući objekt, posebno usidren i privezan, namijenjen i opremljen za skladištenje tekućih, krutih ili rasutih tereta. - Plutajući restoran - plutajući objekt, posebno usidren i privezan, namijenjen i opremljen za ugostiteljske svrhe. - Plutajuća elektrana - plutajući objekt, posebno usidren i privezan, na koga je ugrađeno postrojenje za proizvodnju električne energije. - Pontonski most - most položen na jednom ili na nizu međusobno povezanih plutajućih objekata (pontona), posebno usidrenih i privezanih. - Pontonska marina - niz međusobno povezanih plutajućih objekata (pontona), posebno usidrenih i privezanih, s priključcima za energetiku ili bez njih, namijenjenih za prihvat jahti, brodica i (iznimno) manjih brodova. - Fiksna odobalna platforma - općeniti pojam koji obuhvaća bilo kakvu fiksnu ili plutajuću konstrukciju ili sustav, trajno oslonjenu ili fiksiranu za morsko dno pomoću gravitacije, pilona ili na neki drugi način, projektiranu i postavljenu na točno određenu odobalnu lokaciju. Fiksna odobalna platforma se prvenstveno može koristiti za: bušenje, proizvodnju. preradu, skladištenje, krcanje i/ili smještaj osoba.

- Podmorski cjevovod - općeniti pojam koji obuhvaća dio podmorskog cjevovoda položen ispod morske površine pri maksimalnoj oseci. Podmorski cjevovod može u potpunosti ili djelomično biti postavljen: na osloncima iznad morskog dna, položen na morsko dno ili ukopan u morsko dna.

Slika broj 17 - Plutajući dok Brzi brod - brod koji ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovirna jednake ili veće od: 7.1922 x D x 0.1667 ; gdje je D - istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji [m3], isključujući neistisninske brodove čiji je trup potpuno iznad površine uslijed djelovanja aerodinamičkih sila generiranih površinskim efektom. Ovdje spadaju:

- Brzo HSC plovilo - plovilo koje udovoljava zahtjevima GI. X, Konvencije SOLAS 74, s dopunama, odnosno HSC Kodeksa (HIGH SPEED CRAFT CODE) i koje ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovirna jednake ili veće od (7.1922 x D x 0.1667 )

Brza HSC plovila se mogu podijeliti kako slijedi: - Plovilo kategorije A - brzo putničko plovilo kako je utvrđeno u Gl. I, stavka 1.4.12 HSC Kodeksa. - Plovilo kategorije B - brzo putničko plovilo kako je utvrđeno u Gl. I, stavka 1.4.13 HSC Kodeksa.

- Teretno plovilo - brzo plovilo koje nije putničko plovilo a kako je utvrđeno u GI. I, stavka 1.4.10 HSC Kodeksa. Dinamički podržavano plovilo (DSC) plovilo koje udovoljava zahtjevima IMO Rezolucije A.373(X), s dopunama, tj. plovilo koje plovi na površini ili iznad nje, kojemu se svojstva razlikuju od konvencionalnih istisninskih brodova. Uz prije navedeno brodom s dinamičkim uzgonom smatra se plovilo koje udovoljava jednom od slijedeća dva uvjeta: - plovilo kojem je cjelokupna težina, ili njezin značajni dio uzgonjen silama različitim od hidrostatičkih - plovilo koje ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovima jednake ili veće od (7.1922 x D x 0.1667 ) . Između ostalih ovdje spadaju jednotrupna ili višetrupna plovila kao što su:

-Hidrokrilac (Hydrofoil) - neistisninsko plovilo koji plovi iznad površine djelovanjem hidrodinamičkih sila koje se generiraju podvodnim krilima.

- Lebdibrod (Surface Effect Ship SES) - lebdjelica kojoj je zračni jastuk djelomično iii potpuno sačuvan trajno uronjenim krutim elementima strukture trupa .

Brzo plovilo - plovilo koje nije ni Brzo HSC plovilo, niti Dinamički podržavano plovilo (DSC), ali koje ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovima jednake ili veće od (7.1922 x D x 0.1667 )

2. Osnovna svojstva broda mogu se podijeliti na tri skupine: navigacijska, eksploatacijska i tehničko-ekonomska. Navigacijska svojstva broda: - Plovnost je sposobnost broda da plovi u traženom položaju (pri zadanom gazu). - Stabilitet je sposobnost broda da se odupire djelovanju vanjskih sila koje ga nastoje izbaciti iz položaja ravnoteže. - Nepotopivost je sposobnost broda da ostaje na površini (i sačuva plovnost i stabilitet) pri naplavljivanju jednog iii više nepropusnih prostora. - Umjerenost njihanja je sposobnost suprostavljanja broda velikim i naglim amplitudama na valovima. - Upravljivost je sposobnost broda da održava ili mijenja pravac kretanja prema želji kormilara, djelovanjem kormila ili drugih sredstava za upravljanje. - Gibanje je sposobnost kretanja broda po vodi određenom brzinom, pod djelovanjem sile poriva koju proizvodi pogonski stroj, vjetar i veslo. Eksploatacijska svojstva broda - Nosivost je sposobnost broda da primi određenu količinu tereta pri određenom gazu. Mjeri se tonama; u metrickoj toni od 1000 kg ili engleskoj toni (long ton) 1016 kg (2240 engleskih funti, lbs, po 0,45359 kg). - Zapremina (obujam za teret) je obujam brodskog prostora određen za smještaj tereta. Mjeri se u kubičnim metrima (m3), kubičnim stopama(cu.ft.) ili registarskim tonama (1 RT = 2,832 m3 = 100 cu.ft.).

- Mogućnost prijevoza putnika (odnosi se samo na putničke brodove) je broj mjesta za smještaj putnika na brodu u različitim kategorijama smještaja.

- Brzina je sposobnost broda da za određeno vrijeme prevali neki put. Na moru se brzina mjeri u čvorovima (čvor je naziv za brzinu od jedne milje na sat), 1 čv = 1852 m/h.

- Autonomnost (samostalnost) plovljenja je vrijeme u kojem brod plovi bez punjena zaliha goriva, maziva, vode i opskrbe. Određuje se u ovisnosti o namjeni i području plovidbe broda.

- Čvrstoća trupa broda je sposobnost konstrukcije da se pod djelovanjem vanjskih sila ( tlak vode, udari valova, težine tereta i sl.) ne deformira više od dozvoljene granice. Tehničko-ekonomska svojstva broda čine: - Cijena gradnje broda sastoji se od cijene materijala i uređaja, te cijene radne snage. Ovisi o stupnju složenosti konstrukcije i stupnju automatizacije, te o organizaciji proizvodnje brodogradilišta. Gradnjom većih serija smanjuje se cijena gradnje pojedinog broda. - Cijena eksploatacije broda ovisi o broju posade (izdaci za plaće), tipu, snazi i tehničkim karakteristikama pogonskog postrojenja (izdaci za gorivo, mazivo i popravke), o cijeni gradnje broda (amortizaciji) te o ostalim troškovima broda u eksploataciji. - Cijena prijevoza tereta (vozarina) i putnika ovisi o liniji na kojoj brod plovi. Za različite vrste tereta cijene su različite.

3. Podjela prema području plovidbe: Oznake područja plovidbe su: 1 - (neograničena plovidba) - međunarodna plovidba svim morima i vodama koje su pristupačne s mora. 2 - (velika obalna plovidba) - međunarodna plovidba morima (i vodama koje su pristupačne s mora) koja se nalaze izmedu Gibraltarskog i Babelmandepskog tjesnaca, uključujući Crno more i Azovsko more, te izvan Mediterana do luka Lisabon i Casablanca u Atlanskom oceanu, te Crvenim morem do luka Aden i Berbera. 3 - (mala obalna plovidba) - međunarodna plovidba Jadranskim morem i dijelom Jonskog mora (i vodama koje su pristupačne s mora) do crte koja spaja rt Santa Maria di Leuca (uključujuci luku Taranto) i rt Katakolon (uključujući luku Katakolon), Jonske otoke i zaljeve: Patraski, Korintski (uključujući Korintski kanal) i Atenski do crte koja spaja rt Kolona i rt Skili. 4 - (obalna plovidba Jadranskim morem) - međunarodna plovidba Jadranskim morem (i vodama koje su pristupačne s mora) do crte koja spaja rt Santa Maria di Leuca, rt Kefali (otok Krf) i rt Skala (kod Butrinskog zaljeva), za koje se brod ne udaljava vise od 20 Nm od najblize obale, kopna ili otoka. Pri planiranju putovanja izmedu istočne i zapadne obale Jadranskog mora, pod pojmom obale, kopna ili otoka isključuju se obale otoka Palagruže, Galijule, Pianose, otočne skupine Tremiti, otoka Sazan i obala Albanije od rta Gjuhes (Sqepi i Gjuhes) do rta Panormes (Sqepi i Panormes). 5 - (nacionalna plovidba) - plovidba unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske i vodama koje su pristupačne s mora.

6 - (nacionalna obalna plovidba) - plovidba unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske (i vodama koje su pristupačne s mora) kako je određeno Pomorskim zakonikom Republike Hrvatske. U vremenskom razdoblju od 1. travnja do 31. listopada ovo područje plovidbe se proširuje na: plovidbu 1,5 Nm od polazne crte u smjeru gospodarskog pojasa, plovidbu Viškim kanalom do otoka Visa i Biševa, te uz navedene otoke ne udaljavajući se vise od 1,5 Nm od njihovih obala. 7 - (nacionalna priobalna plovidba) plovidba zaštićenim područjima unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske i vodama koje su pristupačne s mora, I to: Fažanskim, Zadarskim, Srednjim, Pašmanskim, Vrgadskim, Murterskirn, Šibenskim, Splitskim, Bračkim, Hvarskim, Neretvanskim, Stonskim i Koločepskim kanalom i Pirovačkim zaljevom. 8 - (lokalna plovidba) - plovidba lukama, te zaljevima, ušćima rijeka i jezerima, i to: Limskim, Raškim, Kaštelanskirn i KlekNeumskim zaljevom, Prokljanskim jezerom (uključujući ušće rijeke Krke do rta Jadrija), Rijekom Dubrovačkom i Neretvom.

4. Klasifikacija brodova «Klasifikacija brodova, utvrđivanje vrsnoće tj. klase brodova, prema njihovim tehničkim svojstvima i očuvanosti nastala je iz potrebe da interesanti u brodarskom poslovanju (brodar, osiguratelji, krcatelji, davatelji pomorskog kredita) mogu pribaviti pouzdane stručne podatke o vrsnoći pojedinog broda.»

• Edward Lloyd - vlasnik taverne - prikuplja podatke o brodovima, zapovjednicima, teretu,

putovanjima…(17 st.) na temelju kojih su zaključivane prodaje ili zakupi brodova, naručivanje prijevoza, osiguranje broda ili tereta.

• razvija se najčuveniji zavod za registraciju podataka o brodovima “Lloyd” da bi osiguratelji

znali o kakvom se brodu radi

• 1760. Register of Shipping (kasnije nazvan Lloyd’s Register of Shipping) osnovan od strane osiguratelja

• 1799. New Register Book of Shipping osnovan od strane brodovlasnika • 1834. sjedinjuju se u zajedničko društvo Lloyd’s Register of British and Foreign Shipping • 1914. Lloyd’s Register of Shipping • 1828. BUREAU VERITAS • 1861. REGISTRO ITALIANO • 1864. DET NORSKE VERITAS • 1867. GERMANISCHER LLOYD • 1867. AMERICAN BUREAU OF SHIPPING • 1899. NIPPON KAIJI KYOKAI • 1913. REGISTAR SSSR (RUSKI) • 1968. ova društva osnivaju međunarodno udruženje klasifikacijskih zavoda (IACS)

• osnovni uvjet sigurnosti broda je njegova konstrukcija

• podjela brodova na dobre i loše

• osiguratelji su zahtjevali garancije o sposobnosti broda za prijevoz tereta

• te garancije preuzimaju registri ili klasifikacijska društva - u početku brodove razvrstavaju u

pojedine klase prema konstrukciji i stupnju istrošenosti

• 1855. prvi građevni propisi Lloyd’ Register • propisivanje načina gradnje broda

• karakteristike materijala za pojedine dijelove broda • nadzor nad gradnjom broda u početku samo trupa a kasnije i pogonskih strojeva i opreme • Klasifikacijska društva preuzimaju odgovornost za konstruktivni materijal, pogonski uređaj i

propisnu opremljenost broda.

• projektant broda konstrukcijom i izborom materijala može predvidjeti naprezanja u strukturi

broda koja će se pojaviti u normalnoj službi broda • klasifikacijska društva ne davaju garancije za sigurnost broda i tereta u svim uvjetima jer ne

vode kontrolu kako se brodom rukuje i i manevrira, te kako je teret raspoređen: LOŠ RASPORED TERETA=VELIKA NAPREZANJA KONSTRUKCIJE BRODA !!!

• s pravne strane se ograničuje odgovornost za eventualne štete koje bi mogao pretrpjeti netko

od zainteresiranih u vezi s poslovanjem društva

• klasifikacijska društva su imala i imaju veliki utjecaj na tehnički razvoj brodogradnje • zastarjelim propisima se razvoj spriječava a tehnički naprednim pa čak i odstupanjem od

pravila se razvoj pospješuje

• stalno ažuriranje propisa

Djelatnosti klasifikacijskih društava Djelatnosti su tehničke naravi, usmjerene na unapređenje sigurnosti ljudskih života i imovine na moru kao i zaštita okoliša mora i unutarnjih vodnih putova. Ovo se postiže provođenjem slijedećih aktivnosti:

• utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu te baždarenje brodova • utvrđivanje iskoristivosti i baždarenje plutajućih objekata • utvrđivanje sigurnosti kontejnera • utvrđivanje postupka za sigurno korištenje broda i za zaštitu od zagađivanja okoliša • istraživanje nezgoda brodova • klasifikacija brodova i plutajućih objekata • aktivnosti u svezi s tehničkom dokumentacijom, izgradnjom, preinakama, popravcima i

korištenjem brodova i plutajućih objekata i kontejnera Prethodne aktivnosti uključuju:

• izdavanje tehničkih pravila, koja propisuju najviše moguće međunarodno priznate tehničke standarde

• tehnički nadzor u skladu s tehničkim pravilima • izdavanje dokumenata, knjiga i izvještaja na temelju obavljenog tehničkog nadzora

Tehnička pravila Pravila za tehnički nadzor pomorskih brodova propisuje međunarodno prihvaćene tehničke norme za obavljanje tehničkog nadzora u svrhu utvrđivanja sposobnosti za plovidbu i drugih svojstava pomorskih brodova. Pravila propisuju zahtjeve u svezi sa: 1. Zaštitom ljudskih života na moru 2. Zaštitom pri radu i smještajem posade i drugih osoba zaposlenih na brodu 3. Smještajem putnika na brodu 4. Zaštitom broda 5. Zaštitom tereta na brodu 6. Zaštitom okoliša od onećiščenja s broda Pravila se primjenjuju na: 1. Nove brodove 2. Postojeće teretne brodove, bez obzira kada su građeni, ako se preinačuju u putničke 3. Postojeće brodove, ako se na njima obavljaju popravci, izmjene, preinake ili obnova opreme većeg

značaja, promjena namjene, područja plovidbe ili broja putnika, koji brod može prevoziti, u opsegu za kojeg Registar ocijeni da je razborit i prikladan.

Tehnički nadzor Obavljanjem tehničkog nadzora Registar utvrđuje udovoljava li brod odgovarajućim zahtjevima Pravila za određenu namjenu i za određeno područje plovidbe. Brodogradilišta, proizvođači, brodari itd, obvezni su ekspertima Registra omogućiti pristup i osigurati potrebne uvjete za obavljanje tehničkog nadzora. Isprave Na temelju obavljenog tehničkog nadzora Registar sukladno svojim ovlastima izdaje ili ovjerava isprave i knjige. Nadzor nad gradnjom Nadzor nad gradnjom neposredno obuhvaća: 1. Odobrenje tehničke dokumentacije 2. Nadzor gradnje broda kod graditelja

Prije početka gradnje broda treba podnijeti Registru na uvid ili odobrenje tehničku dokumentaciju u tri primjerka. Tehnička dokumentacija mora biti izrađena i upotpunjena potrebnim podacima, tako da je moguće provjeriti udovoljava li brod zahtjevima Pravila. Odobrenje tehničke dokumentacije potvrđuje se pečatom Registra i potpisom eksperta. Tijekom gradnje broda brodogradilište, odnosno izvođač radova mora na zadovoljstvo Registra izraditi program provjere funkcionalnosti (program ispitivanja). Tijekom gradnje broda, odnosno izvođenja radova, ekspertu mora biti omogućen siguran pristup radovima koji su direktno ili indirektno vezani uz nadzor. Dužnost brodogradilišta, odnosno izvođača radova jest pravovremeno izvještavati Registar o gotovosti pojedinih faza gradnje broda, kako bi ekspert mogao izvršiti pregled u svrhu utvrđivanja usklađenosti izvedenih radova s Pravilima. Cilj provjere funkcionalnosti je dokazivanje usklađenosti pregledavanih sustava/opreme/uređaja s Pravilima.

Tehnička dokumentacija broda Opća dokumentacija koja se podnosi na uvid (ne podliježe odobrenju: 1. Tehnički opis 2. Opći plan 3. Plan kapaciteta 4. Linije broda s tablicama očitanja 5. Plan dokovanja Dokumentacija koja se odnosi na trup: 1. Glavno rebro s karakteristiènim presjecima i općim podacima 2. Uzdužni presjek 3. Vanjska oplata 4. Palube 5. Pražnice grotala 6. Dvodno 7. Nepropusne pregrade 8. Upore i nosači 9. Pojačanja za led i ostala pojačanja 10. Struktura pikova sa statvama 11. Skrokovi i nogavice 12. Temelji strojeva i odrivnih ležajeva 13. Nadgrađa i kućice 14. Otvori na palubama 15. Dokumentacija o opremljenosti trupa za podvodni pregled (vezanu uz oznaku IWS) 16. Temelji opreme, jarbola, stupova i dizalica 17. Ljuljna kobilica 18. Zavarivanje i plan snimanja 19. Zaštita od korozije 20. Priručnik za krcanje 21. Program ispitivanja 22. Proračun unutarnjih sila broda na mirnoj vodi (momenti savijanja, poprečne sile, itd) 23. Proračun geometrijskih karakteritika poprečnih presjeka broda (mom. tromosti itd.) 24. Za slučaj direktnog proračuna: model strukture, svojstva, rubni uvjeti, opterećenja 25. Plan fiksnih i privremenih sredstava koja omogućuju pristup pregledavanim mjestima Osim ove dokumentacije, podnosi se i dokumentacija koja se odnosi na: 1. Stabilitet 2. Nadvođe 3. Strojni uređaj 4. Cjevovode 5. Rashladne uređaje 6. Električnu opremu 7. Automatizaciju 8. Radioopremu 9. Sredstva za signalizaciju 10. Pomagala za navigaciju 11. Protupožarnu zaštitu 12. Sredstva za spašavanje 13. Uređaji za rukovanje teretom

14. Zaštitu pri radu, smještaj posade i prijevoz putnika 15. Prijevoz opasnih tereta 16. Prijevoz kemikalija 17. Prijevoz ukapljanih plinova 18. Program ispitivanja na pokusnoj plovidbi Nadzor nad gradnjom trupa i ugradnjom strojeva, uređaja i opreme u brod Ovim nadzorom se utvrđuje: 1. Je li konstrukcija izvedena u skladu s Pravilima i odobrenom tehničkom dokumentacijom i jesu li

upotrijebljeni propisani materijali. 2. Jesu li materijali, strojevi, uređaji i oprema koji se ugrađuju u brod izrađeni pod nadzorom u

skladu s Pravilima i imaju li odgovarajuće potvrde o nadzoru nad izradbom. 3. Provode li se radovi u skladu sa zahtjevima Pravila i dobrom brodograđevnom praksom. 4. Jesu li obavljena zadovoljavajuća ispitivanja funkcionalnosti u opsegu i skladu s propisanim i

odobrenim programom ispitivanja i zahtjevima Pravila. Zahtjevi ispitivanja tijekom gradnje Zahtjevi ispitivanja nepropusnosti trupa Nakon što su postavljene sve pražnice grotala i ugrađena sva vodonepropusna vrata, te postavljeni svi prolazi kroz strukturu, a prije nego što se nanese zaštitni prijemaz, cementna ili neka druga obloga preko zavarenih spojeva, svi tankovi i vodonepropusne pregrade ili vodonepropusne palube moraju se ispitati ne nepropusnost. Tlačenje prostora/dijelova strukture kod kojih je jedna od granica vanjska oplata moraju se ispitati prije porinuća. Hidrauličko tlačenje, tlačenje zrakom, ispitivanje polijevanjem vodenim mlazom, ispitivanje strukture tankova. Tipno odobrenje proizvoda Tipno ispitivanje je ispitivanje ili niz ispitivanja, koja se obavljaju da se utvrdi udovoljava li proizvod svim zahtjevima Pravila i propisa te tehničkom opisu proizvođača. Proizvod koji se tipno ispituje mora biti izrađen u skladu s odobrenom dokumentacijom, od odobrenog materijala i uz primjenu odobrene tehnologije i po odgovarajućim normama, koje će se primjenjivati u proizvodnji. Ogledni primjerak treba biti izabran iz tekuće proizvodnje. Odobrenje proizvođača i ispitnih institucija Svrha odobrenja je utvrđivanje je li prouzvođač sposoban izraditi i isporučiti proizvode koji udovoljavaju zahtjevima Pravila glede kakvoće, identifikacije i dokumentacije. Ispitne institucije koje pružaju usluge ispitivanja proizvoda ili usluge umjeravanja uređaja i opreme, koje podliježu nadzoru, moraju biti odobrene za takve djelatnosti.

Pregled postojećih brodova Pregled se obavlja na zahtjev brodara. Brodar je odgovoran za organizaciju pregleda. Pregledi se pomno pripremaju unaprijed, za što je potrebno osigurati uvjete i dokumentaciju. Registar nakon obavljenog pregleda na zadovoljstvo Registra izdaje odgovarajuće isprave. Postoji više vrsta pregleda: osnovni pregled - provjera svojstava trupa, strojeva, opreme i uređaja ugrađenih na brodu, te

provjera stupnja istrošenosti odnosno funkcionalnosti redovni pregled - godišnji pregled, međupregled, obnovni pregled. postupni pregled - svake godine se vrši pregled na pr. 20% do 25% stavki pregled podvodnog dijela trupa - pri dokovanju, u vodi izvanredni pregled - nakon nezgode, popravaka, dugotrajne raspreme i sl. Utvrđivanje sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe Provodi se odobrenje tehničke dokumentacije i pregled broda. Tijekom pokusne plovidbe brod ne smije prevoziti ni teret ni putnike, nego isključivo posadu i osobe zaposlene na brodu u svrhu izvođenja radova i ispitivanja. Na brod se primjenjuju pravila koja se odnose na teretni brod. Na osnovi izvršenog nadzora brodu se izdaje svjedodžba o sposobnosti broda za obavljanje pokusne plovidbe. Pregled obuhvaća provjeru da li je brod građen pod nadzorom i u skladu s propisima i odobrenom tehničkom dokumentacijom i provjeru funkcionalnosti brodskih sustava. Oznake klase Brodu koji udovoljava zahtjevima pravila dodjeljuje se oznaka klase odnosnog registra, koje se dodjeljuju poput dodatne identifikacije sigurnosti i svojstava broda. Oznaka klase registra se sastoji od osnovne oznake klase , iza koje se dopisuju dodatne oznake, a zajedno određuju stupanj pouzdanosti i osnovne značajke broda. Oznake klase registra se dodjeljuju brodu za 1) trup, 2) strojni uređaj, 3) rashladni uređaj. Trupu broda se u svrhu klasifikacije dodjeljuju: 1 Osnovna oznaka

• Oznaka nadzora nad gradnjom • Oznaka kakvoće trupa

2 Dodatne oznake klase

• Oznaka područja plovidbe • Oznaka kategorije pojačanja za led • Oznaka namjene • Oznaka konstrukcijskih osobina broda

Primjeri : @ 1A1 Passanger Ship E0 NAUT-B @ 1A1 Tanker for Chemicals and Oil products E0 @ 1A1 General Cargo/Container Carrier E0 ICE-1A @ 1A11 Tanker for Oil PP3 E0 @ 1A1 Bulk Carrier HC/E E0 @ 1A1 E0 HELDK ICE-C @ 1A1 Container Carrier E0 ICE-C @ 1A1 SUB III @ 1A1 Oil Storage Vessel CRANE E0 F-AMC HELDK POSMOOR (ATA) @ simbol označavanja da je brod građen pod nadzorom Lloyd Registra 1A1 glavna oznaka klase da brod udovoljava pravilima registra bez obzira na tip broda E0 oznaka za službu brodova koji udovoljavaju pravilima za strojarnicu bez nadzora na moru i privezu NUAT-B oznaka za službu brodova s povećanom sigurnošću plovidbe što uključuje posebne dodatke na komandnom mostu i nautičkim instrumentima ICE-1A oznaka za službu brodova s pojačanjima za led ICE-C oznaka službe brodova za lagane ledene uvjete PP3 oznaka službe za tankere posebno uređene za zaštitu od zagađenja mora HELDK oznaka službe za brodove sa helikopterskim palubama SUB III Oznaka za podmornice CRANE oznaka službe brodova s trajno postavljenim dizalicama F-AMC oznaka službe broda sa pojačanom zaštitom od požara POSMOOR (ATA) oznaka službe brodova sa automatiziranim sustavom za sidrenje i pozicioniranje s daljinski upravljanim pokretačima Minimalna klasa je ovisna o tipu broda, opremi na njemu i području plovidbe i sastoji se od 1A1. Sigurno gospodarenje i zaštita okoliša, sprečavanje zagađenja Pravila za sprečavanje zagađivanja primjejuju se na nove brodove, putničke, tankere i tegljače, ili na neke druge brodove sa samostalnim porivom, ili ako Registar nađe za potrebnim. Glavni oslonac za pravila za zaštitu od zagađenja su međunarodne pomorske organizacije i konvencije IMO (International Maritime Organization), MARPOL 73/78 MEPC (Marine Environment Protection Committee) i IMDG-Code (International Maritime Dangerous Goods).

Klasifikacijske isprave i Registar pomorskih brodova Zahtjev za izdavanje svjedodžbi o klasi podnosi brodar pismenim putem Nakon što se brodu dodijeli klasa ragistra, njegove osnovne značajke s oznakom klase objavljuju se u registru pomorskih brodova. U registru se pomorskih brodova osim osnovnih i dodatnih oznaka klase vezanih za trup, stroj i rashladni uređaj, brod detaljno opisuje i dodatnim podacima vezanim uz njegove glavne izmjere, nosivost, materijal gradnje, snagu porivnih i pomoćnih strojeva i slično. Registar pomorskih brodova se u pravilu izdaje jedanput godišnje.

Isprave i izvještaji Na temelju obavljenog tehničkog nadzora Registar sukladno svojim ovlastima izdaje ili ovjerava odgovarajuće isprave (svjedožbe i knjige). Nakon obavljenog osnovnog ili obnovnog pregleda na zadovoljstvo Registra, Registar izdaje odgovarajuće isprave, a nakon obavljenog godišnjeg pregleda, redovnog pregleda i međupregleda na zadovoljstvo Registra, Registar potvrđuje odgovarajuće isprave. Pregledi postojećih brodova u vezi sa izdavanjem, ovjeravanjem i produljenjem brodskih isprava propisani su u pravilima dio 1., odjeljak 5. - pregledi postojećih brodova Pravilima za tehnički nadzor pomorskih brodova. Isprave se izdaju u skladu sa međunarodnim konvencijama i nacionalnom pomorskom regulativom.

BRODSKE ISPRAVE Izdavanje i ovjeravanje isprava Na temelju obavljenog tehničkog nadzora Registar sukladno svojim ovlastima izdaje ili ovjerava isprave (svjedožbe i knjige). Nakon obavljenog osnovnog ili obnovnog pregleda Registar izdaje odgovarajuće isprave a nakon obavljenog godišnjeg pregleda, redovnog pregleda registar potvrđuje odgovarajuće isprave. Popis obvezatnih isprava koje brodovima izdaje ili ovjerava registar navedeni su u tablicama 3.2-1 i 3.2-2 dio 1. –Opći propisi, odjeljak1 «Pravila za tehnički nadzor pomorskih brodova». Pogledati sliku broj 18. Nakon završetka nadzora nad gradnjom kada su prema mišljenju stručnjaka Registra ispunjeni svi zahtjevi za izdavanje odgovarajuće statutarne isprava izdaje se privremena svjedodžba. Privremena svjedodžba ima valjanost 5 mjeseci nakon čega se izdaje svjedodžba punog roka trajanja. Nakon završetka pregleda Registar dostavlja brodaru izvještaje o pregledu. Isprave i izvještaje o obavljenim pregledima brodar je dužan stalno čuvati na brodu te omogućiti uvid u ista na zahtjev Registra.

Održavanje i prestanak valjanosti isprava Brodar je dužan pridržavati se slijedećeg: - brodom se mora upravljati i mora se krcati u skladu s uvjetima ili ograničenjima danim u ispravama koje je izdao Registar; - brodom se mora upravljati i mora se krcati uzimajući u obzir raspored tereta i balasta, ako je to neophodno u svrhu osiguranja od pomaka tereta, što uključuje i upravljanje brodom pri nepovoljnim vremenskim uvjetima. - posada mora biti stručno osposobljena za obavljanje svojih zaduženja. - zapovjednik ili brodar moraju obavijestiti registar:

- prilikom dokovanja broda - u slučaju promjene namjene broda ili izmjena na trupu, strojnom uređaju i ostaloj opremi ako

to utječe na isprave - prilikom raspreme broda (stavljanje broda izvan službe) - u slučaju prodaje broda ili promjene zastave - u slučaju havarije

- pridržavati odredaba pravila glede obavljanja propisanih redovnih pregleda; - preinake ili izmjene moraju biti izvršene u suglasnosti s Registrom; - popravci trupa, strojnog uređaja ili opreme, koji utječu, ili bi mogli utjecati na pojedinu brodsku ispravu, i koji bi se za vrijeme plovidbe obavili od strane posade ili osoblja ukrcanog na brod moraju biti unaprijed dogovoreni sa Registrom.

Isprave koje je izdao ili potvrdio Registar gube valjanost u slijedećim slučajevima:

- nakon isteka roka valjanosti naznačenog na njima - ako se propisani redovni pregledi ne obavljaju u zato predviđenim rokovima - ako se bez suglasnosti Registra obave preinake ili izmjene - ako se ne obavijesti Registar o havariji ili nedostatku - ako se za vrijeme godišnjeg pregleda, odnosno međupregleda ne obavi pregled stavki

postupnog pregleda kojima je rok pregleda dospio ili je prekoračen. - ako se primjedbe ne otklone do datuma dospijeća ili se njihovo otklanjanje nije odgodilo u

dogovoru sa registrom. - u slučaju nepridržavanja bilo kojih uvjeta ili ograničenja danih u ispravama. - u slučaju promjene zastave broda

Registar može povući postojeće svjedodžbe te izdati nove, skraćenog roka valjanosti, do kada brodar mora ukloniti nedostatke. Registar će suspendirati ili povući postojeće svjedodžbe ukoliko uočeni nedostatak ugrožava sigurnost broda, ljudske živote ili okoliš i zahtijevat će popravke u luci pregleda. Ponovna uspostava valjanosti isprava Valjanost svjedodžbe kojoj je prestala valjanost, ili je suspendirana ponovo će se uspostaviti nakon zadovoljavajuće obavljenih pregleda. POPIS OSNOVNIH ISPRAVA ZA TERETNE BRODOVE -svjedodžba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda -svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda -svjedodžba o sigurnosti radioopreme teretnog broda -potvrda upravljanja sigurnošću -međunarodna svjedodžba o teretnoj liniji -međunarodna svjedodžba o baždarenju (1969) -međunarodna svjedodžba o sprečavanju zagađivanja uljima -knjiga o uljima I i II dio -knjiga o smeću -registar teretnog uređaja i skidljive opreme -tablica devijacije magnetskog kompasa -svjedodžba o zaštiti pri radu i smještaju posade i drugih osoba zaposlenih na brodu - uvjerenje o najmanjem broju članova posade

HARMONIZIRANI SUSTAV PREGLEDA I CERTIFIKACIJE (HSCC – HARMONIZED SYSTEM OF SURVEY AND CERTIFICATION) IMO Rez. A.833 (21)

- protokol iz 1988 u svezi SOLAS ’74 konvencije sa izmjenama i dopunama, stupio je na snagu 3.02.2000.

- Do tada su SOLAS ’74, MEĐUNARODNA KONVENCIJA O TERETNIM LINIJAMA 1966 (ILL ’66) I MARPOL 73/78 uključivali zahtjeve za certifikaciju za teretne i putničke brodove sa periodom valjanosti svjedodžbi od jedne do pet godina

- Nakon primjene Protokola iz 1988 na SOLAS ’74, ILL ’66 te izmjena i dopuna na MARPOL ’73/78 omogućena je harmonizacija pregleda i certifikacija s petogodišnjim periodom valjanosti za sve teretne brodove, uključujući i Svjedodžbu o sigurnosti radioopreme teretnog broda i Svjedodžbu o sigurnosti opreme teretnog broda čija je valjanost ranije bila jednu odnosno dvije godine.

- Harmonizirane svjedodžbe se potvrđuju godišnje, nakon obavljanja konvencijskih pregleda u svezi sigurnosti radioopreme, teretne linije, sigurnosti opreme i MARPOL-a. Valjanost svjedodžbe o sigurnosti putničkog broda ostaje i dalje godinu dana.

Slika broj 18 – izvadak iz popisa obveznih brodskih isprava

5. GRADNJA BRODA I ELEMENTI KONSTRUKCIJE BRODA Gradnja broda započinje odlukom brodarskog poduzeća da će graditi određenu vrstu broda te dogovaranjem uvjeta gradnje sa brodogradilištem uz dogovaranje uvjeta kreditiranja sa bankarskim kućama. Brod koji se treba sagraditi mora biti u skladu sa postojećim Pravilima za klasifikaciju te Pravilima za tehnički nadzor pomorskih brodova relevantnog Registra odnosno mora biti moguća gradnja takvog broda. Kada se potpiše ugovor brod od samog početka osnivanja prate eksperti Registra te se odobrava dokumentacija, nadzire se materijal i proizvodi koji se ugrađuju u brod, nadzire se gradnja i na kraju se vrši klasifikacija broda i vrši se statutarna certifikacija u ime nacionalnih pomorskih uprava – Administracija. Gradnju broda u svim fazama prate eksperti registra, inspektori brodara i brodogradilišta. U slijedećem poglavlju prikazan je foto-zapis gradnje broda hladnjače «Lady Račišće» Mediteranske plovidbe Korčula od «postavljanje kobilice» do faze opremanja u splitskom brodogradilištu. Uz foto zapis gradnje opisani su i pojedini konstruktivni elementi broda. Iako je brodogradnja i konstrukcija broda ogromno područje uz ovakav prikaz gradnje broda pokušalo se što jednostavnije objasniti sve faze gradnje i konstruktivne elemente, u ovom slučaju reprezentativnog uzorka, višenamjenskog broda – broda za prijevoz generalnog tereta specijaliziranog za prijevoz hlađenog tereta. Gradnja broda se sastoji od slijedećih faza: 1. UGOVOR 2. REZANJE ( IZRAĐENI I ODOBRENI NACRTI, NABAVLJEN MATERIJAL) 3. «POSTAVLJANJE KOBILICE» 4. PORINUĆE 5. PRIMOPREDAJA Montaža M/V Lady Račišće je započela postavljanjem prve sekcije 321.S2 koju vidimo na slici 21 i taj čin se često u medijima proslavlja kao početak gradnje broda. Međutim “gradnja” broda je započela puno prije postavljanja prve sekcije na navoz. Od potpisivanja ugovora, odobrenja dokumentacije, materijala, opreme do samog početka formiranja sekcija u brodogradilištu.

Slika broj 19 – formiranje sekcija u radionicama brodogradilišta “Split”

Čelične ploče (limovi) i profili koji će se ugraditi u brod se nabavljaju znatno prije početka gradnje i skladište se na slagalištu limova i profila. Prije nego se počne raditi sa limovima i profilima oni se pjeskare i bojaju antikorozivnom bojom (shop-primer) nakon čega se obrađuju u odsjecima za obradu limova i profila. Pri obradi limova i profila formiraju se željeni oblici pojedinog ugradbenog elementa koji se ugrađuju u sekciju. Na slici 19 vidi se brodograđevna radionica u kojoj se vrši spajanje zavarivanjem sekcije koja se sastoji od velikog broja pripremljenih profila i limova. Nakon što se završi formiranje sekcije i nakon što se ona odobri potrebno je prebaciti sekciju do navoza da bi se ugradila. To se obavlja specijalnim vozilima velikih kapaciteta ili dizalicama. Na slici 20 je prikazan prijevoz sekcije na navoz brodogradilišta. Slika broj 20 – prijevoz sekcije na navoz Montaža broda započinje «postavljanjem kobilice» odnosno postavljanjem prve sekcije na navoz ili u suhi dok - slika broj 21 .

Slika broj 21 - postavljanje prve sekcije na navoz

Plosna kobilica

Slika broj 22 - plosna kobilica ugrađena na M/V Lady Račišće u sklopu prve ugrađene sekcije

Na slici 22 se vidi plosna kobilica koja sa hrptenicom čini važni element uzdužne čvrstoće. Osim hrptenice vide se i uzdužnjaci dna odnosno uzdužnjaci pokrova dvodna, dio rebrenice te opločje dna i opločje pokrova dvodna. Budući je kobilica važni element čvrstoće, a izložena je struganju o potklade doka, pa čak i oštećenju o dno broda, njezina debljina je najmanje 2 mm veća od debljine limova susjednog voja.

Slika broj 23 – plosna kobilica

Gredna kobilica

Gredna kobilica je masivna paralelopipedna čelična greda koja se proteže od pramčane do krmene statve po uzdužnoj simetrali broda. Uz nju se s obje strane zavaruju dokobilični vojevi (2). S vojevima se spajaju rebrenice (3). Iznad gredne kobilice nalazi se okomiti lim, tzv. hrptenica (4), koji završava horizontalnim limom (5). Elementi 1, 2, 4 i 5 čine jaku uzdužnu vezu. Ugrađuje se na male brodove uglavnom drvene gradnje.

Slika broj 24 – gredna kobilica

Ljuljna kobilica

Budući se prešlo s gradnje grednih, odnosno sastavljenih, na gradnju plosnih kobilica, povećao se ne samo zanos nego i ljuljanje broda. Da bi se ljuljanje smanjilo, sagrađene su tzv. 1juljne kobilice. One su smještene po uzvoju dna da ne bi povećale gaz i širinu broda . Napravljene su od bulbastih profila koji su zavarivanjem spojeni s uzvojnim vojem dna. U ovoj konstrukciji ljuljne su kobilice direktno zavarene s uzvojnim vojem. Ljuljne se kobilice ne protežu preko cijele dužine broda. One obično idu po srednjem, ravnom dijelu dna a sežu približno do polovine dužine broda. Ljuljne kobilice moraju biti tako spojene s uzvojnim vojem da ne smetaju da se bočne potklade pomiču pri dokovanju broda.

Slika broj 25 – ljuljna kobilica

Slika broj 26 – ljuljna kobilica

Dvodno

Slika broj 27 – dio dvodna (hrptenica, opločje dvodna, opločje dna, uzdužnjaci dna broda i pokrova dvodna, te neprekinuti bočni uzdužni nosači) ugrađen na M/V Lady Račišće

Dvodno je odvojen prostor na dnu broda, omeđen opločjem dna, opločjem pokrova dvodna a sa strana rubnom pločom . U poprečnom smjeru ukrepljeno je rebrenicama (1), a u uzdužnom - hrptenicom (2), bočnim hrptenicama (nosačima) (3), rubnim pločama (4), vanjskim dnom (5) i unutrašnjim dnom (6). Rebrenica ima tri vrste: čvrstih kao na slici, okvirnih, sastavljenih od okvira, i nepropusnih. Rebrenica, kao element završava na rubnoj ploči te uzvojnim koljenom (7) i rebrom (8), čini jaku poprečnu vezu.

Slika broj 28 – nacrt dvodna sa osnovnim konstruktivnim elementima

Dvodno je nepropusnim rebrenicama podijeljeno u odvojene tankove. Tankovi služe za smještaj tekućeg goriva, ulja i slatke vode. Osim toga, kad brod plovi prazan, odnosno u balastu, preostali se tankovi pune morskom vodom da povećaju težinu broda. Nadalje, ako se dno ošteti, ono povećava sigurnost broda jer unutrašnje dno sprečava prodor. Dvodno se proteže, prema SOLAS konvenciji, od pramčane do krmene sudarne pregrade. Pokrov dvodna se proteže do bokova broda tako da štiti uzvojni voj. U dvodnu se smještaju tankovi za gorivo, slatku vodu (osim

pitke vode), te za balast, tako da je prostor koji nije pogodan za druge korisne svrhe ipak iskorišten. Gdje god je moguće, tankove otpadnog ulja kao i tankove za cirkulaciju ulja treba odmaknuti od oplate. Tankovi goriva moraju pregratkom (eng. cofferdam) biti odijeljeni od tankova ulja za podmazivanje, ulja hidraulike, biljnih ulja, napojne vode, kondenzata i pitke vode. Dvodno, osim ostaloga je i nepropusna struktura za slučaj prodora vode kod npr. nasukavanja. Konstrukcija dvodna sastoji se od nutarnje i vanjske oplate te uzdužnih i poprečnih nosača. Konstrukciju dvodna podijelit ćemo na ove strukturne dijelove: - hrptenicu, - bočne uzdužne nosače, - rebrenice, - rebra dna, - proturebra, - pokrov dvodna i - uzvojna koljena

Današnji brodovi s obzirom na sustav orebrenja dijele se na tri tipa: a) poprečno orebrenje samo, b) poprečno i uzdužno orebrenje kombinirano i c) uzdužno orebrenje samo. U slučajevima b) i c) u dvodnu imamo umjesto rebara dna i proturebara ove strukturne dijelove: - uzdužnjake dna i - uzdužnjake pokrova dvodna. Uzdužnjacima dna, bokova i paluba Uzdužnjaci se izvode neprekinuti kroz rebrenice i okvire. Na mjestima gdje se uzdužnjaci prekidaju, na poprečnim pregradama, njihova koljena prolaze kroz poprečne pregrade. Na mjestima gdje uzdužnjaci završavaju na nepropusnim rebrenicama i pregradama, spojevi se izvode koljenima debljine jednake debljini rebrenica. Hrptenica, gornje opločje dvodna, uzdužnjaci dna broda i pokrova dvodna, te neprekinuti bočni uzdužni nosači spadaju u elemente uzdužne čvrstoće broda. Najvažniji elementi uzdužne čvrstoće broda u dvodnu su hrptenica i srednji lim pokrova dvodna , koji s plosnom kobilicom čine I-nosač. Rebrenice, rebra dna, proturebra i uzvojna koljena su elementi poprečne čvrstoće.

Hrptenica Hrptenica je sastavljena od limova uspravno postavljenih na sredinu kobilice, u simetrali broda. Ona je glavni uzdužni nosač broda u strukturi dvodna. Hrptenica s kobilicom u spoju s ostalim elementima strukture dna doprinosi uzdužnoj čvrstoći trupa i sprječava njegovu deformaciju. Osim toga, ona, kao i ostali uzdužni nosači dna, prenosi lokalna opterećenja na više rebrenica. Na taj način mjesto na koje djeluje pritisak bit će rasterećeno, tj. opterećenje će se rasprostrijeti na veću površinu i zbog toga će postati specifično manje. Pri dokovanju broda, ne baš rijetko nailazi se na prostrane deformacije na dnu broda, što je u većini slučajeva posljedica dodira dna broda s tvrdim tlom. Tom prilikom nastaju velika opterećenja tog

dijela broda. Često se pri tome pomisli da su popustili uzdužni nosači u dvodnu (hrptenica i/ili bočni uzdužni nosači). Međutim, popuste rebrenice zbog opterećenja kojeg su na njih prenijeli hrptenica i/ili bočni uzdužni nosači. Hrptenicu po dužini broda općenito treba produžiti koliko je moguće dalje prema pramcu i krmi a po mogućnosti i spojiti je za statve, pa u tom slučaju hrptenica, a s njom i kobilica, spajaju na svojim krajevima dva strukturna elementa najveće čvrstoće, tj. pramčanu i krmenu statvu. Na srednjem dijelu broda na duljini koja nije manja od 0,6 L, ona se proteže neprekinuto kroz dvodno. Hrptenica se ubraja u primarne elemente uzdužne čvrstoće broda. Da bi se osigurao dobar pristup svim dijelovima dvodna, njezina visina nikad ne smije biti manja od 650 mm Slika broj 29 – hrptenica sa provlakom te rebrenice ugrađene na M/V Lady Račišće Hrptenica je na oko 0.75 L konstruirana nepromočivo. Na krajevima broda može imati provlake (primjer sa slike broj 29) radi dostupnosti svim prostorima dvodna Tuneli u dvodnu Neki brodovi nemaju hrptenicu. Na njima se lijevo i desno od simetrale broda ugrađuje po jedna bočna stijenka koje tvore središnji tunel u dvodnu.

Slika broj 30 – nacrt tunela u dvodnu

Tamo gdje je izgradjen središnji tunel dvodna, okosnicu dna broda čine bočne stijenke tunela, plosna kobilica i srednji lim pokrova dvodna,. tj.. imamo nosač oblika kvadra – slika broj 26. Treba istaknuti da ovako dobiveni tunel na dnu broda dosta doprinosi uzdužnoj čvrstoći broda. Prostor središnjeg tunela dvodna koristi se za polaganje raznih cjevovoda ili kao sabirnik balastne vode odnosno tekućeg tereta. Bočni nosači Neprekinuti bočni uzdužni nosači dna ubrajaju se u nosive elemente uzdužne čvrstoće. Općenito, na manjim brodovima, oni su konstruirani kao ploče prekinute na punim rebrenicama. Trebaju se protezati što je moguće više prema pramcu i krmi, što je prikazano na slici 31. Slika broj 31 – protezanje bočnih nosača

Osim što doprinose uzdužnoj čvrstoći broda zadaća bočnih nosača je da rasporede pritiske odozdo i odozgo i da spriječe krivljenje dna odnosno pokrova dvodna - oni ukrućuju te plohe.

Slika broj 32 – hrptenica u prvom planu i bočni nosači ugrađeni na M/V Lady Račišće

Rebrenica

Rebrenice spadaju među najvažnije elemente poprečne čvrstoće broda. One i oplata dna odolijevaju hidrostatskom pritisku vode. Na brodovima s dvodnom rebrenice se općenito prekidaju na hrptenici. Razmak između rebrenica ne smije biti veći od 5 razmaka između rebara. Rebrenice se u konstrukciji dvodna pojavljuju u tri različite izvedbe:

- pune rebrenice (slika broj 34),

- nepropusne rebrenice (slika broj 35) i

- otvorene rebrenice (slika broj 36). Pune rebrenice Rebrenice se postavljaju ispod pregrada i naboranih (korugiranih) pregrada. U strojarnici se rebrenice postavljaju na svakom rebru ispod glavnog motora, a na svakom drugom rebru u ostalom dijelu strojarnice. Rebrenice se ukrepljuju na svakoj poziciji uzdužnjaka vertikalnim ukrepama, koje imaju istu visinu kao i uzdužnjak pokrova dvodna, ali visinu ne treba uzimati veću od 150mm. Dimenzije rebrenica u uzdužnom sustavu ukrepljenja se određuju kao za poprečni sustav.

Slika broj 33 – ukrepe rebrenica

Slika broj 34 - Puna rebrenica Nepropusne rebrenice Nepropusne rebrenice se postavljaju na krajevima tankova. Debljina nepropusnih rebrenica ne smije biti manja od veličine koja se zahtijeva za stijenke tankova. Ni u kom slučaju debljina nepropusnih rebrenica ne smije biti manja od debljine pune rebrenice. Dimenzije ukrepa na nepropusnim rebrenicama određuju se po propisima za strukturne tankove.

Slika broj 35 - Nepropusna rebrenica Otvorene (okvirne) rebrenice Na mjestima gdje se ne zahtijeva puna rebrenica, postavljaju se okvirne rebrenice.

Slika broj 36 - Otvorena rebrenica

Pune rebrenica i otvorene rebrenice služe samo za čvrstoću trupa, dok nepropusne rebrenice, osim toga, još i za podjelu prostora dvodna u više odjeljaka. Dimenzije rebrenica proizlaze bilo iz opterećenja okvira sastavljenog od sponje, rebara i rebrenice ili, ali istodobno - za vodo i uljonepropusne rebrenice - iz hidrostatskog tlaka koji okomito djeluje na njihovu plohu. To posebice vrijedi za rebrenice u balastnim tankovima, koje su naizmjenice oplakivane morskom vodom i vlažnim zrakom. Dakle, na mjestima gdje se materijal puno troši zbog korozije, dimenzije materijala su povećane, tako da tijekom vremena njegova čvrstoća ostane dovoljno velika, usprkos neizbježnom trošenju.

Slika broj 37 – nepropusna rebrenica ugrađena na M/V Lady Račišće Slika broj 38 – puna rebrenica ugrađena na M/V Lady Račišće

Uzdužnjaci dvodna Uzdužnjaci dvodna dijele se na uzdužnjake dna i uzdužnjake pokrova dvodna. Kako im i sami naziv kazuje, oni se protežu uzduž broda, pa, prema tome, predstavljaju elemente uzdužne čvrstoće i karakteriziraju uzdužni sustav gradnje broda, udnosno dvodna broda. Uzdužnjaci su, uglavnom, sastavljeni od raznih vrsta valjanih profila. Na uzdužnjacima od plosnog profila ne smiju se praviti skalopi za olakšanje Oni su osnovni elementi strukture tih ploha. Na brodove za opći teret dulje od 120 m i na brodove ojačane za teške terete u dvodno se općenito ugrađuju uzdužnjaci. Uzdužnjaci su spojeni izravno ili pločicom za poprečne elemente strukture kroz koje prolaze. Uzdužnjaci su neprekinuti i sežu dokle je praktično moguće. Iz konstrukcijskih razloga obično se prekidaju blizu krajeva broda.

Slika broj 39 – uzdužnjaci pokrova dvodna i uzdužnjaci dna ugrađeni na M/V Lady Račišće Spajanje strukture dvodna i bokova Slika broj 40 - Spajanje strukture dvodna i bokova

Pošto je uzvoj dio broda koji je jako opterećen, a pogotovo pri valjanju kada se brod nađe na valovima, potrebno je da konstrukcija prijelaza dvodna u bok bude izvedena naročito čvrsto. To se, pri nagnutoj rubnoj ploči, postiže tako da se izvan dvodna u produženju rebrenica ugrađuju uzvojna koljena. Na svom drugom kraju koljena se spajaju s bočnim rebrima obično pomoću zavarenog prijeklopnog spoja. Dakle, ta koljena vezuju rebra bokova s rubnom pločom pokrova dvodna i s rebrenicama. Slika broj 41 – Rebro, koljeno, sponja na M/V Lady Račišće

Slika broj 42 – Rebra, sponje,podveze na M/V Lady Račišće

Orebrenje Orebrenjem se ukrepljuje vanjska oplata boka, a tvore ga rebra, ukrepe i/ili nosači. Rebra i nosači zajedno sa vanjskom oplatom boka predstavljaju međusobno povezane ukrijepljene panele koji mogu biti ukrijepljeni poprečno i uzdužno. Paneli boka se oslanjaju na dno, na palube i na poprečne pregrade a rebra podupiru krajeve sponja prenoseći opterećenja palube na dno broda. Sustav orebrenja Sustav orebrenja ovisi o namjeni broda, veličini broda, vrsti i načinu krcanja tako da postoje tri načina orebrenja i to:

• Na malim brodovima gdje uzdužna čvrstoća nije od presudnog značaja, poprečni sustav orebrenja ima prednost obzirom na bolje korištenje prostora.

• Uzdužni sustav orebrenja je povoljniji sa stajališta uzdužne čvrstoće. Uzdužni sustav orebrenja boka se pretežito primjenjuje na brodovima za tekuće terete, rasuti teret i na ratnim brodovima. Uzdužni sustav orebrenja se ostvaruje sa uzdužnjacima dna, bokova i paluba. Uzdužnjaci se protežu po dužini broda. Uzdužnjaci boka trebaju biti raspoređeni tako da leže u istoj ravnini s ukrepljenjima uzdužnih i poprečnih pregrada. Poprečni elementi strukture u uzdužnom sustavu orebrenja su poprečna okvirna rebra

• Na brodovima za suhi teret se dosta primjenjuje mješoviti sustav orebrenja. Kako pri uzdužnom sustavu orebrenja, visoki bočni poprečni okviri smetaju slaganju tereta, to se bokovi brodova za suhi teret orebruju poprečno. Dno i palube se orebruju uzdužno.

Slika broj 43 - Mješoviti sustav orebrenja tankera: sredina uzdužno, pramčani pik poprečno

Slika broj 44 -Mješoviti sustav orebrenja broda za rasute terete: bok i paluba među grotlima poprečno,

dno i paluba izvan grotala uzdužno

Razmaci rebara Položaj poprečnih rebara se obično označuje brojevima od krme prema pramcu. Rebro 0 se obično nalazi na poziciji krmene okomice. Od njega prema pramcu slijede oznake rebara sa pozitivnim predznakom, a prema krmi s negativnim predznakom. Razmaci rebara u pramčanom i krmenom dijelu broda do sudarnih pregrada su manji nego u središnjem dijelu broda između pramčane i krmene sudarne pregrade.

Slika broj 45 – razmaci rebara na krmenom dijelu M/V Lady Račišće

Pramčana statva Budući se trup broda od sredine prema naprijed sve više suzuje, limovi oplate lijevog i desnog boka se spajaju na prednjem kraju broda u čvrstu strukturu koju nazivamo pramčana statva. S tom statvom završava se prednji dio broda, tj. na njoj završava kobilica i vojevi oplate lijevog i desnog boka. U plovidbi ona je izložena naprezanjima uzrokovanim tlakom i udarcima mora. Osim toga, statva mora biti dovoljno čvrsta da odoli velikim opterećenjima kojima je podvrgnuta njezina struktura kad brod plovi kroz led, kada pri pristajanju udari o obalu, nasuče se ili udari u neku zapreku. Pored posjedovanja velike čvrstoće i krutosti, struktura statve mora se takodjer dobro spojiti za trup, kako bi na njega uspješno prenijela primljena opterećenja. Iz nacrta strukture pramca i krme može se vidjeti da su i razmaci između rebara na tim djelovima manji (600 mm) nego u središnjem dijelu broda (740 mm). Slika broj 46 – izgled pramčane statve i bulba na M/V Lady Račišće Bulb na engleskom jeziku znači: gomolj, lukovica, žarulja. Taj naziv je primijenjen jer oblik bulb-pramca ima izgled lukovice. Takva konstrukcija pramca izvodi se samo na njegovom podvodnom dijelu. Slika broj 47 – bulb prije ugradnje u sekciju 422

Slika broj 48 – nacrt strukture pramca, pramčana statva

Krmena statva Krmena statva je nosač velike čvrstoće na kojem završava krma broda. Na jednovijčanim brodovima ona se većinom dijeli na statvu propelera i statvu kormila – slika broj 38. Vijak se vrti u otvoru koji sačinjavaju statva propelera, statva kormila i most. Potrebno je naglasiti da se propeler smješta što je moguće niže, kako bi se omogućilo dok je brod prazan da što veći dio njega ostane pod vodom, i na taj način održi potreban učinak. Na statvi propelera završava se donji krmeni dio trupa. Ona u sredini ima provrt za prolaz i oslonac propelerne osovine i zbog toga je na tom mjestu pojačana. Stražnji dio otvora za smještaj propelera tvori statva kormila, koja nije baš dobro ukrućena jer se nalazi izvan trupa, pa se lako može oštetiti pri nasukanju broda. Ako brod "sjedne" krmom, često se pri nasukanju statva kormila savije u stranu. Takvo oštećenje iziskuje vrlo složene radove na krmi broda. Slika broj 49 – statva vijka i nadgrađe prije ugradnje Slika broj 50 - vijak

Slika broj 51 – dio statve vijka, provrt za prolaz i oslonac propelerne osovine

Nepropusne pregrade U funkcionalnom smislu pregrade dijele brod u više prostora. Po orijentaciji pregrade mogu biti poprečne ili uzdužne. U sigurnosnom smislu pregrade sprečavaju potonuće u slučaju prodora vode u neki prostor, kao i širenje vatre u slučaju požara. U ekološkom smislu pregrade smanjuju zagađenje u slučajevima oštećenja stijenki tankova. U konstruktivnom smislu pregrade služe kao elementi poprečne i uzdužne čvrstoće. Pregrade su oslonci za potpalubne nosače, nosače dna i nosače boka. Podupiru nadgrađa, palubne kućice i opremu na palubi. Važan su oslonac kod dokovanja. Sudarna pregrada Sudarna pregrada na teretnim brodovima duljine L<200 m, mora se nalaziti na udaljenosti ne manjoj od 0.05 L od pramčane okomice, a na brodovima duljine L>200 m, sudarna pregrada se mora nalaziti na udaljenosti ne manjoj od 10 m od pramčane okomice. Sudarna pregrada se mora protezati do palube nadvođa. Na sudarnoj pregradi između palube nadvođa i pokrova dvodna ne smiju se postaviti vrata, provlake, prilazni otvori ili ventilacijski kanali. Otvori sa nepropusnim zatvaranjem mogu se nalaziti na sudarnoj pregradi iznad palube nadvođa.

Slika broj 52 - Sudarna pregrada broda fine forme Ostale nepropusne pregrade, ovisno o vrsti broda, moraju se također protezati do palube nadvođa (pregradne palube). Nepropusne pregrade se, gdje je god to moguće, postavljaju u ravnini rebara. Ako se izvode stepeničasto, svi dijelovi moraju biti nepropusni. Ostale nepropusne pregrade mogu imati nepropusna vrata. Ispod najdublje vodne linije, vrata trebaju biti klizna samo izuzetno se odobravaju i ovješena vrata. Nepropusna vrata moraju biti dovoljno čvrsta i odgovarajuće izvedbe. Otvori za nepropusna vrata moraju biti odgovarajuće ukrepljena.

Slika broj 53 - klizna vodonepropusna vrata ispod vodene linije Klizna vrata se moraju pomno postaviti da su ispravno vođena u svim položajima. Mehanizam za zatvaranje se mora pouzdano rukovati s obje strane pregrade i sa palube nadvođa. Ukoliko se zatvorenost vrata ne može utvrditi neposrednim opažanjem, mora se ugraditi indikator na mjestu odakle se rukuje vratima. Pregrade sa ravnim opločenjem i s ukrepama

Ukrepe na pregradama s ravnim opločenjem mogu biti vodoravne ili uspravne. Za postavljanje ukrepa vrijede preporuke: ukrepe treba postavljati uspravno ako je visina pregrade manja od širine, a vodoravno ako je širina manja od visine. Na trgovačkim brodovima s poprečnim orebrenjem, obično se postavljaju uspravne ukrepe, budući da su visine skladišta u međupalublju obično manje od širine. Sudarne pregrade i pregrade osovinskog voda su obično uske i visoke, zbog čega se najčešće ukrepljuju vodoravnim ukrepama. Kod brodova s uzdužnim orebrenjem bokova, vodoravne ukrepe pregrada se postavljaju u istom razmaku kao i uzdužnjaci s kojima se povezuju koljenima. Uspravne ukrepe pregrada u tankovima za tekući teret omogućuju lakše čišćenje tankova Pregrada od naboranih (korugiranih) limova Žlijebovi naboranih pregrada mogu biti vodoravni ili uspravni. Kod vodoravnih žlijebova može se izvesti postupno povećanje debljine limova prema dnu, čime konstrukcija postaje nešto lakšom, ali takva konstrukcija lošije podnosi tlačna naprezanja, pa je u praksi ustanovljen veliki broj oštećenja. Uspravni žljebovi daju nešto veću težinu pregrada nego kada se ona radi s vodoravnim žljebovima, ali ipak lakšu od strukture pregrade s ukrepama, međutim bolje podnose tlačna naprezanja. Uzdužne pregrade tankera imaju redovito uzdužne vodoravne žlijebove jer sudjeluju u uzdužnoj čvrstoći. Prednosti naboranih pregrada su u tome što su lakše, jednostavnije ih je izvesti, lakše se čiste jer su glatke i olakšavaju rukovanje teretom. Nedostaci naboranih pregrada proizlaze iz krivljenja ravnih limova na hladno u postupku izrade prešom u odgovarajućim kalupima, kada na mjestima pregiba dolazi brže do korozije. Ovaj se problem rješava dobrim zaštitnim premazima, ili uglastim pregradama sastavljenih od zavarenih traka.

Slika broj 54 - Korugirana pregrada broda za rasute terete

Palube Palube su vodoravne ljuske, opne, stijenke trupa broda, koje u vojevima čine limovi palube. Osim paluba postoje i druge vodoravne stijenke: djelomične palube, pokrovi, krovovi, platforme. Izložene palube nepropusno zatvaraju trup broda po cijeloj izloženoj duljini i širini trupa. Na palubama se smještaju putnici, teret i oprema. Palube mogu biti gornje nepropusne stijenke tankova. Platforme i druge djelomične palube služe za smještaj opreme, pomoćnih strojeva i radiona, te za razne spreme, npr. u strojarnici ili pikovima. Brodovi mogu imati jednu ili više paluba. Palube se oslanjaju na potpalubne strukture ispod sebe, te na bokove, uzdužne i poprečne pregrade broda. Vrste paluba Gornja paluba: najgornja paluba neprekinuta po cijeloj duljini broda. Proračunska paluba, paluba čvrstoće: paluba koja čini gornji pojas poprečnog presjeka trupa. To može biti najgornja neprekinuta paluba ili paluba srednjeg nadgrađa odgovarajuće duljine (preko 0.15L). Pregradna paluba najgornja paluba do koje sežu nepropusne pregrade. Paluba nadvođa, glavna paluba: paluba do koje se računa nadvođe, u skladu s Pravilima za nadvođe. Izložene palube: Izložene palube i dijelovi paluba izložene utjecaju mora. Donje palube: sve palube ispod gornje palube. Ako ima više donjih paluba, one se nazivaju: druga paluba, treća paluba itd., idući od gornje palube. Palube nadgrađa: paluba koja odozgo zatvara nadgrađe. Ako postoji više redova nadgrađa, one se nazivaju: paluba nadgrađa 1. reda, paluba nadgrađa 2. reda itd., računajući od gornje palube. Palube nadgrađa neposredno iznad najgornje neprekinute palube se nazivaju paluba kaštela, paluba mosta i paluba krmice. Razmak među palubama Razmak među palubama se mjeri na boku broda od donje do donje strane lima palube. Na teretnim i manjim putničkim brodovima, razmak između paluba iznosi 2.25 - 2.40 m. Na velikim putničkim brodovima je taj razmak obično 2.40 m, a u salonima 2.70 - 3.30 m. Prostor među palubama se zove međupalublje. Na tankerima, brodovima za rasute terete i na brodovima za prijevoz spremnika u teretnim prostorima nisu uobičajene međupalube, tako da je položaj palube određen visinom broda.

Skok palube Uzvoj palube u uzdužnom smjeru prema krmi i prema pramcu je skok. Skok palube na pramcu je 2 do 4 puta veći od skoka na krmi. Skok palube doprinosi boljoj pomorstvenosti broda, čvrstoći i izgledu trupa. Općenito na malim brodovima bez kaštela i krmice skok palube je važan i posebno velik, a kod jako velikih trgovačkih brodova sa velikim nadvođem nije bitan i može se izostaviti. Slika broj 55 – skok palube Preluk palube Zaobljene palube u poprečnom smjeru je preluk. Preluk je na manjim brodovima obično visine oko 1/50 širine broda. Na većini brodova je preluk luk kružnice velikog promjera ili dio parabole. Na nekima je samo srednji dio preluka zakrivljen, a prema bokovima je pravac. Na većim brodovima, pretežito iz tehnoloških razloga, se umjesto preluka palube primjenjuju pregibi u sredini ili na dva mjesta (na srednjoj trećini širine) po širini broda. Preluk olakšava otjecanje naplavljenog mora i doprinosi čvrstoći palube Donje palube se općenito grade bez skoka i preluka. Skok i preluk olakšavaju otjecanje vode s palube. Skok doprinosi ljepšem izgledu i poboljšava svojstva pomorstvenosti. Preluk dodatno povećava otpornost na izvijanje. Palube mogu biti drvene, čelične i čelične obložene drvetom ili nekom drugom oblogom. Slika broj 56 – preluk palube Palube mogu biti drvene, čelične i čelične obložene drvetom ili nekom drugom oblogom.

Slika broj 57 – glavna paluba i grotla broda za prijevoz rasutog tereta

Grotla U funkcionalnom pogledu, grotla služe za ukrcaj i iskrcaj tereta. Skladišta i grotla trebaju biti prilagođena za što bolji smještaj, ukrcaj i iskrcaj tereta. Tankeri imaju samo male otvore na palubi dovoljne za ukrcaj ili iskrcaj tekućeg tereta. Kod trgovačkih brodova, grotla trebaju biti što je moguće veća, ili se postavljaju uporedna grotla u dva ili više redova. Brodovi za generalni teret imaju otvore na 40%-50% širine broda. Brodovi za rasuti teret imaju otvore i preko 50% širine broda. Kontejnerski brodovi mogu imati dva do tri reda otvora po skladištu, između 75%-80% širine broda, koji put i do 90% širine (slika broj 60). U strukturnom pogledu, grotla su otvori na palubama, dakle diskontinuiteti u strukturi, odnosno oslabljenja paluba. Kod otvora na palubama, javljaju se strukturni problemi sa uzdužnom čvrstoćom, s poprečnom čvrstoćom, s torzionom čvrstoćom, koncentracijama naprezanja, zamorom materijala i s kontinuitetom elemenata strukture. Grotla po potrebi imaju uzdužne i poprečne pražnice (soljere) grotala . Pražnice grotala na izloženim palubama imaju dvojaku ulogu: jedna im je uloga u osiguravanju nepropusnosti a druga uloga je u osiguravanju čvrstoće. Pražnice grotala nisu nužna sa stajališta nepropusnosti na palubama ispod palube nadvođa, niti na palubama unutar zatvorenih i nepropusnih nadgrađa ili kućica, izuzev kada njihovo postavljanje nalažu zahtjevi za čvrstoćom. Otvori strojarnice i kotlovnice moraju biti dobro uokvireni i čvrsto ograđeni čeličnim grotlištem.

Slika broj 58 - grotlo broda za rasute terete

Slika broj 59 - Grotlo broda za rasute terete i podupiruće strukture

Slika broj 60 - Rapored grotala broda za prijevoz spremnika

Slika broj 61 - Grotlo i međupalublja M/V Lady Račišće Pražnice grotala na izloženim palubama su opterećene uslijed prelijevanja valova preko palube osobito poprečne pražnice. Uzdužne pražnice mogu sudjelovati u uzdužnoj čvrstoći broda. Poprečne pražnice su dio poprečnog okvira brodskog trupa. Pražnice na izloženim palubama trpe dinamička opterećenja od udara valova. Osim toga, pražnice su neposredno opterećene i uslijed vlastite težine poklopaca i tereta na poklopcima grotala, odnosno naplavljenog mora na izloženim palubama.

Slika broj 62 - Pražnice grotla s vodoravnim ukrepama i potpornim koljenima Poklopci grotala Operacije s poklopcima grotala moraju biti brze i jednostavne zbog sigurnosnih i gospodarskih razloga. Poklopci se projektiraju za svaki brod, obično u specijaliziranim projektnim uredima, a pri tome je potrebito voditi računa o zahtjevanoj veličini otvora grotla, o visini pražnica iznad palube, o raspoloživom prostoru za slaganje, o opterećenjima poklopaca kao i o deformacijama pražnica grotala, što definira projektant broda. Poklopci se mogu izrađivati u brodogradilištima ali još češće u posebnim radionama ili firmama. Dva su osnovna tipa poklopaca grotala: nepropusni poklopci na izloženim palubama koji se postavljaju na povišenim pražnicama i poklopci grotala u mađupalublju koji ne trebaju biti nepropusni a poželjno je da budu u ravnini s palubom na koju su postavljeni. Poklopci se moraju projektirati u skladu s propisima o teretnim linijama i zahtjevima klasifikacijskih udruga.

Slika broj 63 – poklopac skladišta prije ugradnje na M/V Lady Račišće

Nadgrađa i palubne kućice U funkcionalnom smislu, nadgrađa i palubne kućice predstavljaju dopunske prostore na brodu za nastambe, spreme i upravljanje brodom, koji na svojim stijenkama mogu imati vrata, okna, prolaze i slične otvore. Osim toga, nadgrađa predstavljaju rezervnu istisninu, što povećava sigurnost, a nadgrađa na pramcu i krmi poboljšavaju sposobnost plovidbe.

Slika broj 64 - Nadgrađa putničkog broda

Slika broj 65 - Nadgrađe teretnog broda, M/V Lady Račišće u fazi opremanja Nadgradnja na pramcu broda se zove kaštel, nadgradnja na sredini broda se zove most , a nadgradnja na krmi broda se zove krmica ili kasar . Slobodni prostori između dva nadgrađa zovu se zdenci.

Palubne kućice koriste smještaju razne spreme, razdjelnih ormarića, uklopnih ploča itd. Na krovovima palubnih kućica smještaju se teretna vitla i druga palubna oprema. Često se nalaze između grotala. U veće kućice se može smjestiti brodska praonica ili brodski ured. Nadgrađe je struktura natkrivena palubom, iznad palube nadvođa, koja se prostire od boka do boka broda, ili struktura čije izložene bočne stijenke nisu udaljene od oplate boka broda za više od 4% širine broda. Odvojena nadgrađa mogu biti poredana u jedan ili više redova. Palubna kućica je struktura natkrivena palubom, iznad palube čvrstoće, čije su izložene bočne stijenke udaljene od oplate boka broda za više od 4% širine broda. Duga palubna kućica je kućica čija duljina prelazi 0.2L ili 12m, unutar 0.4L sredine broda. Problemi čvrstoće dugih kućica se moraju posebno razmatrati. Kratka palubna kućica je kućica koje ne udovoljava uvjetima za dugu palubnu kućicu. Svi pristupni otvori na krajnjim stijenkama zatvorenih nadgrađa trebaju biti osigurana nepropusnim vratima, iste čvrstoće kao i sama stijenka. Vrata se trebaju otvarati i zatvarati s obje strane stijenke. Visina pražnica treba biti u suglasju sa Međunarodnom konvencijom o teretnim linijama LLC66. Svi otvori na palubama nadgrađa ili palubnih kućica, neposredno iznad palube nadvođa trebaju biti zaštićeni nepropusnim poklopcima. U uzdužnom smislu, nadgrađa ne moraju pratiti skok palube, nego mogu imati i ravne palube i palube u obliku slomljenog pravca. U oba slučaja se ne može zadržati stalna visina nadgrađa po duljini. U poprečnom smislu, palube nadgrađa obično imaju oblike sastavljene od pravaca prema boku i kružnih lukova ili pravaca na sredini broda. Krovovi palubnih kućica su obično simetrično skošeni. Kormila U funkcionalnom smislu, kormilo služi za upravljanje brodom. Svaki brod prema propisima mora imati sredstva za upravljanje koja osiguravaju dovoljna svojstva upravljivosti. Pod sredstvima za upravljanje se podrazumijevaju kormilo i kormilarski uređaj pravilno postavljeni na brod. Većina brodova ima jedno kormilo, ali ima brodova sa dva i tri kormila. Kormila se po mogućnosti postavljaju u mlaz vijka. U strukturnom smislu, kormilo je strukturni izdanak, izvan trupa broda, obično na krmi, koji ne sudjeluje u strukturi broda, ali za sebe mora imati konstrukciju koja zadovoljava zahtjevima funkcije i opterećenja, a pričvršćenje kormila za trup mora biti sigurno. Težina kormila se mora prenijeti preko nosača postavljenih na gornjem kraju struka kormila, a struktura trupa mora biti ojačana u području preuzimanja težine kormila.

Slika broj 66 - Montaža kormila Maksimalni kut otklona kormila koji se obično kreće od 36 do 40 stupnjeva, ograničava se sa graničnicima kormila . Prema obliku presjeka tijela kormila, kormila mogu biti:

• jednoplošna • strujna.

Jednoplošna kormila imaju znatno veći otpor od strujnih i danas se rijetko nalaze, uglavnom kod plovila bez vlastitog pogona. Strujna kormila imaju presjek simetričnog strujnog profila, koji znatno smanjuje otpor, ali zbog šuplje strukture, javljaju se problemi nepropusnosti (slika broj 68). Prema načinu pričvršćenja kormila za trup, kormila se dijele na:

• oslonjena kormila • ovješena kormila • poluovješena kormila.

Oslonjena ili obična se kormila pričvršćuju preko jednog ili više ležaja na statvi kormila za krmenu statvu, a preko struka kormila za trup broda. Ovješena kormila su pričvršćena za trup broda samo preko struka kormila. Poluovješena kormila se oslanjaju dodatno na statvu kormila ili na rog kormila, izdanak povezan za krmu. Po obliku su najčešća pravokutna kormila. Pri tome su duga uska kormila djelotvornija sa stajališta upravljanja. Kod ovješenih i poluovješenih kormila, često se primjenjuje trapezni oblik, kojim se podiže hvatište sile na kormilo prema gore. Mogući su i drugu oblici kormila, obično zaobljeni. Prema omjeru površina kormila ispred i iza osi vrtnje, kormila se dijele na:

• nebalansna: cijela površina kormila je iza osi vrtnje kormila, • polubalansna: 10%-15% površine kormila je ispred osi vrtnje, • balansna: 20%-25% površine kormila je ispred osi vrtnje kormila.

Slika broj 67 – plosno i strujno kormilo

Slika broj 68 – list kormila prije ugradnje na M/V Lady Račišće

Slika broj 69– sekcije završene i prihvaćene, spremne za ugradnju 31.10.1998.

Na slikama 69 i 70 se vidi razlika između broja sekcija koje su pripremljena za ugradnju i ugrađenih sekcija na navoz. U svakoj fazi gradnje broda uvijek postoji znatno veći broj napravljenih i odobrenih sekcija (grupa) nego što ih je ugrađeno na navoz.

Slika broj 70 – sekcije postavljene na navoz 31.10.1998

Pored tankova dvodna, u trupu broda ima još tzv. strukturnih tankova. U strukturne tankove pripadaju: pretežni tankovi, duboki tankovi, suhi tankovi i kaljužni tankovi. Tankovi dvodna manjih brodova mogu primiti 20% deplasmana, a većih 12-15%. Međutim, da bi se brod na moru dobro držao, potrebno je da, pored vlastite težine (konstruktivne težine), ima još i dodatnu težinu od približno 30% deplasmana. Dakle, težina tekućine koju mogu primiti dvodna nije dovoljna pa se za tu svrhu koriste krajnji dijelovi broda – na pramcu prostor ispred sudarne pregrade a na krmi iza sudarne pregrade. To su prednji pretežni tank (engl. Fore peak) i stražnji pretežni tank (engl. After peak)

U tankovima dvodna dopušta se prijevoz goriva kojemu je plamište iznad 60oC. Gdje god je moguće, tankove otpadnog ulja kao i tankove za cirkulaciju ulja treba odmaknuti od oplate. Za odvajanje tankova goriva od od drugih tankova koriste se pregratci. Tankovi goriva moraju biti pregratkom odijeljeni od tankova ulja za podmazivanje, ulja hidraulike, biljnih ulja, napojne vode, kondenzata i pitke vode. Provlake za ulaz u tankove goriva u dvodnu, smješteni ispod tankova tereta, ne dopuštaju se u tankovima tereta nafte, niti u strojarnici. Otvori usisa mora moraju bit zaštićeni rešetkom.

Slika broj 71 – Raspored strukturnih tankova

Konstruktivni elementi dvodna

Slika broj 72 – Strukturni dijelovi dvodna HRVATSKI ENGLESKI hrptenica center girder puna rebrenica solid floor bočni nosač side girder propusni bočni nosač nontight side girder središnji voj center strike pokrov dvodna inner bottom plating oplata boka side shell oplata dna bottom plating rebra u skladištu hold frames rubna oplata margin plate koljeno frame bracket uzdužnjaci dna bottom longitudinals uzdužnjaci pokrova dvodna inner bottom longitudinals

Elementi poprečne i uzdužne čvrstoće broda Slika broj 73 - Elementi poprečne i uzdužne čvrstoće broda HRVATSKI ENGLESKI palubna proveza deck stringer završni voj sheer strake opločje boka plating bočne proveze stringers uzdužnjaci dna longitudinals kobilica keel rebrenica floor upora stanchion rebro frame koljeno bracket sponja deck beam rebra uvučena tumblehome rebra izbačena flare camber preluk središnji voj rider plate hrptenica center girder kobilični voj keel plate dokobilični voj garboard; “A” strake