GRADSKO VIJEÆE - · PDF fileKnjiga II. Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena površina, 1:25.000 2. Infrastrukturni sustavi, Plan vodoopskrbe i odvodnje, elektroopskrbe i

GRADSKO VIJEÆENa temelju èlanka 24., stavak 1. Zakona o prostornom ureðe-

nju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) ièlanka 28. Statuta Grada Kaštela (“Slu�beni glasnik Grada Kaš-tela”, broj 6/01, 2/02 i 01/06) Gradsko vijeæe Grada Kaštela na 7.sjednici odr�anoj 20. travnja 2006. g. donijelo je

ODLUKUo donošenju Prostornog plana ureðenja

Grada Kaštela

I. TEMELJNE ODREDBE

Èlanak 1.

Donosi se Prostorni plan ureðenja Grada Kaštela (u daljnjemtekstu: Plan, PPU).

Prostornim planom ureðenja su, u skladu sa: Strategijom iProgramom prostornog ureðenja Republike Hrvatske, te s Pros-tornim planom Splitsko-dalmatinske �upanije, utvrðeni uvjeti zaureðenje gradskog podruèja te je odreðeno svrhovito korištenje,namjena, oblikovanje, obnova i sanacija graðevinskog i drugogzemljišta, zaštita okoliša, te zaštita spomenika kulture i osobitovrijednih dijelova prirode.

Èlanak 2.

Prostorni plan je sastavni dio ove Odluke i sadr�an je uelaboratu “Prostorni plan ureðenja Grada Kaštela” i sastoji se od:

Knjiga I. Tekstualni dio:I. Obrazlo�enje

1. Polazišta2. Ciljevi prostornog razvoja i ureðenja3. Plan prostornog ureðenja

II. Odredbe za provoðenje

Knjiga II. Kartografski prikazi:1. Korištenje i namjena površina, 1:25.0002. Infrastrukturni sustavi,Plan vodoopskrbe i odvodnje,elektroopskrbe i telekomunikacija, 1:25.0003.a. i 3.b. Uvjeti za korištenje,ureðenje i zaštitu prostora, 1:25.000

Knjiga III. Kartografski prikazi:4. Graðevinska podruèja naselja, 1:5.000

Knjiga IV. Plan zaštite od elementarnihnepogoda i ratnih opasnosti

II. ODREDBE ZA PROVOÐENJE

OPÆE ODREDBE

Èlanak 3.

Prostorni plan ureðenja Grada Kaštela (u daljnjem tekstu:PPU), utvrðuje uvjete za dugoroèno ureðenje podruèja Grada,svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanacijugraðevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te posebno zaš-titu kulturne baštine i vrijednih dijelova prirode.

Prostorni plan ureðenja Grada Kaštela obuhvaæa naselja (kaostatistièke jedinice): Kaštel Suæurac, Kaštel Gomilica, KaštelKambelovac, Kaštel Lukšiæ, Kaštel Stari, Kaštel Novi i KaštelŠtafiliæ i obuhvaæa ukupnu površinu od 5688 ha.

Svrha i opæi cilj Prostornog plana ureðenja grada Kaštela jeosiguranje razvoja grada na naèelima odr�ivog razvoja. Ovaj ciljæe se ostvarivati na naèin da se propiše, omoguæi i potièe:

a) Prostorni razvoj baziran na demografskom razvojutemeljenom na prirodnom priraštaju stanovništva iogranièenom mehanièkom prilivu (uz omoguæavanjepoboljšavanja obrazovne strukture i zaposlenosti) teuspostava ravnote�e izmeðu takovog demografskograzvoja i prostornog razvoja grada (racionalno korištenjeprostora).

b) Zaštita vrijednih podruèja, posebno obalnog pojasa,povijesnih jezgri naselja, pojedinaènih spomenika ispomenièkih lokaliteta, kvalitetnih parkovskih, šumskih irekreacijskih površina i kvalitetnog poljoprivrednogzemljišta te sanacija dijelova ugro�ene ili devastiraneprirodne i kulturne baštine.

c) Gospodarski razvoj baziran na èistim tehnologijama,proizvodnim pogonima manjeg mjerila (razvoj malih isrednjih poduzeæa), znaèajnom udjelu servisnih djelatnostii turizma te razvoju poljoprivrede i ribarstva.

d) Osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostalegraðevine i sadr�aje dr�avnog i �upanijskog znaèaja uskladu sa njihovim realnim potrebama.

Prostorni plan ureðenja Grada Kaštela se zasniva na pret-postavci da æe na prostoru Grada 2015. godine �ivjeti oko 45.000stalnih stanovnika, boraviti do 20.000 povremenih stanovnika, teda æe se na istom prostoru nalaziti do 17.000 radnih mjesta.Predviðeni broj stanovnika se smatra realnim i po�eljnim maksi-malnim okvirom demografskog razvoja na podruèju Grada dokraja planskog razdoblja.

Provedba Prostornog plana ureðenja Grada Kaštela temeljitiæe se na ovim odredbama. Njima se definiraju temeljne namjene ikorištenje prostora, naèini ureðivanja prostora te zaštita svihvrijednih podruèja unutar obuhvata Plana. Navedeni uvjeti koji-ma se regulira buduæe ureðivanje prostora u granicama obuhvataPlana su utvrðeni kroz tekstualni i grafièki dio plana koji pred-stavljaju cjelinu za tumaèenje svih planskih postavki. Detaljnijiuvjeti i oblici ureðenja i zaštite prostora u granicama graðevin-skog podruèja biti æe utvrðeni Generalnim urbanistièkim planom(GUP-om) èija se obvezna izrada i obuhvat propisuju ovim Pla-nom.

Odredbama ovog Plana se utvrðuju osnovni uvjeti ureðenjaprostora a omoguæava se da se detaljnijim odredbama GUP-autvrde i drugaèiji uvjeti što se neæe smatrati izmjenom ovog Plana.

Èlanak 4.

1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENEPOVRŠINA NA PODRUÈJU GRADA

Odreðivanje namjene površina temelji se na naslijeðenojorganizaciji prostora Grada, njegovim buduæim razvojnim potre-bama te pogodnosti prostora za smještaj razlièitih urbanihfunkcija.

U Prostornom planu ureðenje Grada Kaštela odreðene suslijedeæe osnovne namjene površina:

GODINA 14 Kaštel-Suæurac, 16. svibnja 2006. g. BROJ 2/2006

Podruèje za razvoj i ureðenje površina naselja sa utvrðenimizgraðenim i neizgraðenim dijelom graðevinskog podruèje

� mješovita namjena (M)

� proizvodna namjena (I),

� poslovna namjena (K),

� ugostiteljsko turistièka namjena (T),

� športska i rekreacijska namjena (R),

Površine izvan naselja za izdvojene namjene

� poslovna namjena (K),

� površina za iskorištavanje mineralnih sirovima (E),

Ostale površine

� površine infrastrukturnih sustava (IS),

� prometne površine za cestovni, �eljeznièki, pomorski izraèni promet,

� groblja (G),

� posebna namjena (N),

Neizgraðene površine

� poljoprivredne površine:

� osobito vrijedno obradivo tlo (P1),

� vrijedno obradivo tlo (P2),

� ostala obradiva tla (P3),

� parkovno i pejza�no zelenilo,

� šumske površine:

� zaštitne šume (Š2),

� ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ).

Izgraðeni dio graðevinskog podruèja utvrðen je na temeljupodataka iz Hrvatske osnovne karte 1:5.000, reambulirane 2001.godine te ortofoto snimke iz 2002. godine. U izgraðeni dio nisuukljuèene sve izdvojene pojedinaène manje graðevine. Linijarazgranièenja je povuèena pribli�no po granicama èestica izgra-ðenog ili prete�ito izgraðenog djela podruèja. Neizgraðene dije-love graðevinskog podruèja èine sve neureðene i neizgraðenepovršine veæe od 5000m2.

Razmještaj i velièina površina prikazani su u kartografskomprikazu br. 1. Korištenje i namjena površina. Daljnje razgra-nièavanje prostora Grada Kaštela prema detaljnijim namjenama,oblicima i uvjetima ureðenja i zaštite odrediti æe se u GUP-uKaštela, detaljnijim planovima i lokacijskim dozvolama što seizraðuju u skladu s Zakonom, ovim odredbama i prema Programumjera za unapreðenje stanja u prostoru. U smislu ovih odredbi poddetaljnijim planovima podrzumijevaju se detaljni i urbanistièkiplan ureðenja.

Èlanak 5.

Granice graðevinskih podruèja i kriterijirazgranièavanja

Graðevinsko podruèje predstavlja one dijelove prostora unu-tar obuhvata PPU-a koji su predviðeni za izgradnju i ureðenjenaselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene. Graðe-vinsko podruèje se sastoji od izgraðenih i neizgraðenih dijelova ufunkciji daljnjeg razvoja naselja. Na graðevinskom podruèju nemogu se graditi graðevine koje bi svojim postojanjem ili upora-bom ugro�avale �ivot i rad stanovnika u naselju, odnosno vri-jednosti postojeæeg okoliša, sve u skladu s va�eæim propisima.Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja graðevnih èestica mo�e seobavljati samo unutar graðevinskog podruèja u skladu s odred-bama Prostornog plana.

U Prostornom planu su utvrðene detaljne granice graðe-vinskih podruèja na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5000(kartografski prikaz br. 4. Graðevinska podruèja naselja).

Granice graðevinskih podruèja su, gdje je to bilo moguæe,utvrðene po granicama katastarskih èestica. Kada granica dijelikatastarsku èesticu uvjeti preparcelacije æe se utvrditi lokacij-skom dozvolom ili detaljnijim planom temeljem poznavanja lo-kalnih uvjeta na dotiènom podruèju i slijedeæih kriterija:

� pri razgranièavanju prostora granice se odreðuju ukorist zaštite prostora te ne smiju iæi na štetu javnogprostora.

� ako se postojeæa katastarska èestica veæim dijelom, kojije dostatan za osnivanje graðevne èestice propisanePPU-om ili GUP-om, nalazi u površini u kojoj jegradnja dozvoljena iz tog dijela se formira novagraðevna èestica (ili više njih).

Èlanak 6.

2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA

Graðevine od va�nosti za Dr�avu i �upaniju odreðene susukladno posebnom propisu i Prostornom planu Splitsko-dalma-tinske �upanije. Prostor graðevina od interesa za Dr�avu i �upa-niju odreðuje se zonom unutar namjene površina, trasom ililokacijom prikazanim na kartografskim prikazima ovog Plana teopisom danim u odgovarajuæim tekstualnim odredbama.

Èlanak 7.

2.1. Graðevine od va�nosti za Dr�avu i �upaniju

Graðevine od va�nosti za Dr�avu

1. Prometne graðevine

a) Cestovne graðevine s pripadajuæim objektima iureðajima:

� Jadranska autocesta (Jonski pravac),

� Zagreb - (Rijeka) – Dubrovnik,

� D8 - dr�avna cesta, rekonstrukcijapostojeæe ceste,

� D8 - zraèna luka “Resnik”,

b) �eljeznièke graðevine s pripadajuæim objektima

� Jadranska �eljeznica, dionica Šibenik-Split,

� MP 118, Knin-Split,

� Planirana magistralna �eljeznièka pruga,

� �eljeznièka postaja Kaštel Stari

c) Zrakoplovne graðevine

� Zraèna luka Split - Kaštela

2. Energetske graðevine

a) Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenjenapona 110 kV

� DV 2 x 110 kV, Kaštela – Trogir

� TS 110/35 kV, Kaštela

3. Vodne graðevine

a) Graðevine za korištenje voda:

� vodoopskrbni sustav Split – Solin – Kaštela

b) Graðevine za zaštitu voda:

� Sustav za odvodnju otpadnih voda gradovaKaštela i Trogira, opæina Seget (priobalni dio) iOkrug, te podruèja naselja Slatine (dijela gradaSplita);

4. Proizvodne graðevine

� �eljezara Split d.d. – Kaštel Suæurac

� Dalmacijacement d.d. – Kaštel Suæurac

� Eksploatacijsko polje i graðevine eksploatacijemineralnih sirovina – Kaštel Suæurac

Strana 18 - Broj 2 SLU�BENI GLASNIK GRADA KAŠTELA 16. svibnja 2006. godine

5. Graðevine i kompleksi za potrebe obrane

� Kompleks Bri�ine, Kaštel Suæurac

Èlanak 8.

Graðevine od va�nosti za �upaniju



� � 6098, D56 - Kladnice - Kaštel Stari (�6137)

� �6137, D409 - Kaštela - D8

� dionica planirane brze ceste Trogir - Omiš

b) Pomorske graðevine:

� Luke otvorene za javni promet

� Resnik

� Kaštel Suæurac,

� Kaštel Kambelovac,

� Kaštel Lukšiæ,

� Kaštel Stari,

� Kaštel Suæurac - Tvornica “Sv. Juraj”;

2. Regulacijske i zaštitne graðevine

� regulacijske i vodne graðevine na lokalnimvodama – stalni i povremeni potoci i bujice


� TS 110/35, Kaštela 1

Èlanak 9.

2.2. Graðevinska podruèja naselja

Prevladavajuæa morfološki tip unutar fizièke strukture Kaš-tela je niska, rahla izgradnja u zelenilu. Jedno od obilje�ja ovestrukture je, kao posljedica nedostatka javnih prostora i javnihsadr�aja, i nedostatak urbaniteta u smilsu gradskih prostora veæihgustoæa i visina izgradnje te funkcionalne slo�enosti. Stoga jeovaj uvjetni nedostatak potrebno kompenzirati odgovarajuæimureðenjem prostora posebne vrijednosti ili znaèaja za sliku gradaodnosno prostora znaèajnih vrijednih urbanih obilje�ja, posto-jeæih ili potencijalnih. Ove prostore èine prije svega obalni pojas ipovijesne jezgre te pojas uz Cestu dr. Franje Tuðmana.

PPU propisuje temeljne kriterije za ureðenje i sanaciju triosnovne prostorne cjeline utvrðene na temelju ocjene vrijednostiprostora, morfoloških obilje�ja i stupnja ureðenosti naselja.

1. Podruèje izmeðu obale i Ceste dr. FranjeTuðmana

� zaštita i èuvanje cjeline kao i posebno vrijednihsklopova puèke arhitekture povijesnih jezgri,

� odr�avanje graðevina povijesnih jezgri i rekonstrukcijau svrhu unapreðenja uvjeta stanovanja, gdje je moguæa ipromjena gabarita graðevina, sve prema posebnimuvjetima nadle�ne slu�be za zaštitu kulturne baštine upostupku izdavanja lokacijske dozvole,

� usklaðivanje gradnje s okolnim objektima i povijesnimjezgrama naselja u pogledu dimenzija i naroèito visinagraðevina na temelju analize vrijednosti naselja,

� ozelenjavanjem min 50 % obalne fronte èesticapolo�enih do obale, s gara�ama u sklopu graðevine,zabranom ulaska u gara�u s obale,

� sadnjom novih i odr�avanjem postojeæih drvoreda, tezadr�avanjem karakteristiènih pogleda i silhuetanaselja,

� formiranje obalne šetnice koja æe u konaènicipovezivati cijeli obalni prostor Kaštela,

ureðenje dijelova parkovnog i prirodnog zelenila tepješaèkih i biciklistièkih staza u funkciji odmora i

rekreacije.

2. Podruèje izmeðu Ceste dr. Franje Tuðmana iJadranske magistrale

� odr�avanjem i rekonstrukcijom postojeæih, teuspostavom novih ulica (kolnih, kolno pješaèkih ipješaèkih) i drugih javnih gradskih prostora,

� izgradnja stambenih i javnih graðevina interpolacijama,dogradnjama i novom izgradnjom,

� poticanjem izgradnje prostora javnih i poslovnihnamjena uz Cestu dr. Franje Tuðmana – nova �arišta ipotezi urbaniteta,

� favoriziranjem izgradnje poslovnih, radnih, športskih irekreacijskih graðevina i sadr�aja,

� formiranjem i ureðivanjem javnih zelenih površina,posebno drvoreda i parkova,

� obveznom zaštitom postojeæih i formiranjem novihdrvoreda, posebno uz Cestu dr. Franje Tuðmana,

3. Podruèje sjeverno od Jadranske magistrale

� uspostavom uliène mre�e odgovarajuæih dimenzija kojatreba omoguæiti siguran promet svih tipova vozila (javnigradski prijevoz, interventna vozila – hitna pomoæ,vatrogasci, školski autobusi),

� omoguæavanjem mješovite namjene, te izgradnjomprateæih sadr�aja stanovanja, graðevina za javne idruštvene namjene, šport i rekreaciju i sl.,

� ureðenjem zelenih površina i sadnjom drvoreda teomoguæavanjem pristupa i ureðenja dijelova vrijednihprirodnih predjela,

� saniranjem i dogradnjom poteza uz Jadranskumagistralu (primarno graðevinama poslovne namjene) ucilju formiranja èvršæe urbane matrice s više elemenataurbanistièkog reda te obveznom sadnjom obostranogdrvoreda.

Èlanak 10.

Zone mješovite namjene

Naselja ili dijelovi naselja su podruèja mješovite namjene ukojima prevladava stambena izgradnja te svi sadr�aji koji pratestanovanje, kao što su obrazovni, zdravstveni, sportsko rekre-acijski, poslovni, trgovaèki, ugostiteljski i servisni sadr�aji teprometne i zelene površine i komunalni objekti i ureðaji. Naselja idijelovi naselja ukljuèuju i turistièko ugostiteljske graðevine isadr�aje te manje poslovne i radne sadr�aje izmiješane sa ostalimnamjenama, uz uvjet da radni sadr�aji ne utjeèu negativno nakakvoæu okoliša. Na graðevnoj èestici za gradnju stambene ilistambeno poslovne graðevine, pored jedne ili više graðevinaosnovne namjene, moguæe je graditi, uz poštivanje ukupne izgra-ðenosti graðevne èestice, i pomoæne graðevine (gospodarske,spremišta, kotlovnice te iznimno gara�e kada to nije moguæe usklopu gabarita osnovne graðevine ili u podrumskom dijelu gra-ðevine).

Stambene graðevine, obzirom na visinu, na podruèju GradaKaštela planiraju se kao niske graðevine. Maksimalna visinaniskih stambenih graðevina je 3 nadzemne eta�e odnosno P+2 smoguænošæu gradnje podrumskih eta�a. Iznimno, u skladu sdetaljnijim odredbama GUP-a omoguæava se izgradnja stam-benih prostora i u graðevinama mješovite ili stambene namjenevisine P+3.

Prema broju stambenih jedinica i velièini, stambene gra-ðevine nadzemne (bez podruma) brutto razvijene površine BRPNdo 400m2 te s najviše 4 stambene jedinice, u smislu ovih odredbi,definiraju se manjim stambenim graðevinama. Stambene graðe-vine nadzemne (bez podruma) brutto razvijene površine BRPNveæe od 400m2 ili iste graðevine s 5 ili više stambenih jedinica, usmislu ovih odredbi, definiraju se višestambenim graðevinama.Višestambenom graðevinom se smatra i dvojna graðevina nad-

16. svibnja 2006. godine SLU�BENI GLASNIK GRADA KAŠTELA Strana 19 - Broj 2

zemne (bez podruma) brutto razvijene površine BRPN veæe od300m2 (odnosno 600m2 za obje graðevine) ili iste graðevine sa 7ili više stambenih jedinica.

Izgradnja stambenih graðevina te graðevina mješovite nam-jene ukljuèujuæi i stambenu omoguæava se iskljuèivo na urba-nistièki definiranim lokacijama. Urbanistèki definirana lokacijaje ona koja se nalazi unutar podruèja s utvrðenim sustavom javnoprometnih površina i osnovnom komunalnom infrastrukturom.Osnovnu komunalnu infrastrukturu èine pristupne kolne i pje-šaèke površine odgovarajuæe širine, te objekti za elektroopskrbu iopskrbu vodom te odvodnju prema lokalnim prilikama.

Èlanak 11.

Ukoliko se detaljnijim odredbama GUP-a ne odredi druga-èije, za izgradnju unutar površina naselja utvrðuju se slijedeæiosnovni uvjeti:

Minimalna površina graðevne èestice za stambenu istambeno poslovnu izgradnju iznosi:

� za otvoreni tip izgradnje (slobodnostojeæa graðevina):500 m2, ukoliko se radi o novoj parceli u neizgraðenomdijelu zone,350 m2, ukoliko se radi o interpolaciji izmeðuizgraðenih èestica i to iskljuèivo za izgradnju manjihstambenih graðevina.

� za poluotvoreni tip izgradnje (dvojna graðevina):400 m2, ukoliko se radi o novim parcelamau neizgraðenom dijelu zone,300 m2, ukoliko se radi o interpolaciji izmeðuizgraðenih èestica.

� za graðevine u nizu 220 m2. Maksimalnapovršina pojedine graðevne èesticeza graðevine u nizu je 320m2.

U smislu ovih odredbi, slobodnostojeæa graðevina je graðe-vina koja sa svih strana ima neizgraðeni prostor (vlastitu graðevnuèesticu ili javnu površinu). Dvojna graðevina je graðevina èija sejedna strana nalazi na meði graðevne èestice i na toj strani senaslanja na susjednu graðevinu, a s ostalih strana ima neizgraðeniprostor; maksimalna visina dvojne graðevine je Po+P+2. Gra-ðevina u nizu je graðevna cjelina od najmanje tri a najviše petmeðusobno prislonjenih graðevina pribli�no jednakih gabarita ioblikovanja, èija gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nado-gradnja uvjetuje cjelovito rješenje graðevne cjeline. Maksimalnavisina graðevine u nizu je Po+P+1.

Graðevinska èestica mora imati pristup na javno-prometnupovršinu minimalne širine kolnika 5.5 m za novoplanirane dvo-smjerne ulice, odnosno 3,5 m za novoplanirane jednosmjerneulice. U prete�ito izgraðenim dijelovima gdje zbog postojeæihgraðevina nije moguæe postiæi ove širine, minimalna širina kol-nika dvosmjerne ulice je 4,5 m, odnosno 3,0 m za jednosmjerne.

Minimalna udaljenost graðevine od granica susjednih èesticaje polovica visine do vijenca, ali ne manje od 3m, te od javno-pro-metne površine 5 m. Minimalna meðusobna udaljenost novo-planiranih graðevina jednaka je polovici zbroja njihovih visina dovijenca. Vijenac graðevine je gornja kota stropne konstrukcijenajviše eta�e graðevine.

Maksimalni koeficijent izgraðenosti graðevne èestice, zastambenu i stambeno poslovnu namjenu je:

� za otvoreni tip izgradnje 0,35 za manje stambenegraðevine odnosno 0,25 za višestambene graðevine,

� za poluotvoreni tip izgradnje 0,35 ukoliko je nadzemna(bez podruma) brutto razvijene površine BRPN dvojnegraðevine do 300m2 (odnosno ukupno za obje do600m2) odnosno 0,25 za graðevine veæe površine

� za graðevine u nizu do 0,40.

Maksimalna tlocrtna površina slobodno stojeæe stambene ilistambeno poslovne graðevine mo�e biti 250 m2, za dvojne graðe-vine 150m2 odnosno ukupno 300 m2, a za graðevine u nizu doukupno 400 m2 (ukupna tlocrtna površina svih graðevina kojeèine niz).

Maksimalna visina stambene ili stambeno poslovne graðe-vine mo�e biti Po+P+2 sa kosim ili ravnim krovom. Ukoliko jenagib prirodnog terena graðevne èestice (uzevši u obzir najvišu inajni�u toèku graðevne èestice i njihovu udaljenost) manji od10% (1:10) teren se smatra ravnim, a ukoliko je taj nagib veæiteren se smatra kosim. Najveæa visina (V) stambene ili stambenoposlovne graðevine mjereno od najni�e kote ureðenog terena uzgraðevinu do gornje kote vijenca graðevine iznosi:

� prizemnica (P) – 4,0 m (za kosi teren 5,0 m);

� katnica (P+1) – 7,0 m (za kosi teren 8,0 m);

� dvokatnica (P+2) – 10,0 m (za kosi teren 11,0m), itd.

Na ravnom terenu prizemlje je eta�a graðevine èija je kotapoda najviše 1,0 m iznad najni�e kote ureðenog terena uz graðe-vinu. Na kosom terenu prizemlje je eta�a graðevine èija kota podamo�e biti najviše 2,0m iznad najni�e kote ureðenog terena uzgraðevinu. Vijenac graðevine, u smislu ovih odredbi je gornjakota stropne konstrukcije najviše pune eta�e graðevine.

Minimalni broj parking mjesta koja treba osigurati za manjestambene graðevine je 2PGM/100m2 BRP2. Minimalni broj par-king mjesta koja treba osigurati za višestambene graðevine je3PGM/100m2 BRP2 graðevine, od èega minimalno 40% u pod-rumskom dijelu graðevine.

Za poslovne, trgovaèke i zanatske sadr�aje na posebnojèestici - maksimalna izgraðenost graðevne èestice je Kig=0,3,udaljenost od susjedne èestice minimalno 2/3 visine graðevine, nemanje od 4m. Maksimalna visina vijenca graðevine 10,0 mmjereno od najni�e kote ureðenog terena uz graðevinu do kotevijenca. Minimalno 20% graðevne èestice, ukljuèujuæi rubnedijelove prema stambenoj namjeni, treba ozeleniti. Parkiranje zaradnike i posjetioce rješava se na graðevnoj èestici, s koje jepotrebno osigurati kolni pristup na javno-prometnu površinuminimalne širine kolnika 5.5 m za novoplanirane dvosmjerneulice, odnosno 3,5 m za jednosmjerne ulice. Duljina dijela uliènefronte preko kojeg se kolno pristupa graðevnoj èestici je maksi-malno 30% ukupne duljine uliène fronte graðevne èestice.

Za prateæe sadr�aje javne i društvene namjene na interpolira-nim lokacijama unutar površina naselja maksimalna izgraðenostdo Kig=0,4, ostalo prema odredbama za stambene graðevine. Zaradne i poslovne djelatnosti koje se odvijaju na dijelu èestice ili udijelu graðevine primjenjuju se uvjeti za stambene graðevine.

U zonama naselja mogu se graditi i graðevine za turizam iugostiteljstvo na graðevnim èesticama do 5000m2 uz primjenuodredbi za stambene graðevine. U zonama mješovite namjenenaselja mogu se ureðivati otvoreni prostori u funkciji sporta irekreacije ili parkova.

PPU utvrðuje lokacije za luke posebne namjene – sportskorekreacijske luke i luke nautièkog turizma. Njihova primarnanamjena je sportska luka za lokalno stanovništvo te komercijalnokorištenje. Omoguæava se i izgradnja prateæih sadr�aja kao što su:istezalište, dizalica, graðevine za odr�avanje i servisiranje plovi-la, klupske prostorije i spremišta za sportove na vodi, ugostiteljskisadr�aji, specijalizirane trgovine (oprema brodova) te parkira-lišne površine i površine za èuvanje plovila na suhom. U okviruluke treba osigurati kontinuitet du�obalne šetnice. Detaljniji uv-jeti njihove izgradnje i ureðenja utvrditi æe se odredbama GUP-a.

Èlanak 12.

2.3. Izgraðene strukture van naselja

Izgraðene strukture van naselja su:

� površine graðevinskih podruèja izvan naselja zaizdvojene namjene,

� površine izvan graðevinskih podruèja na kojima seplanira izgradnja u skladu sa zakonom, drugimpropisima i odredbama ove odluke.

Prostornim planom su odreðene zone za izdvojene namjeneizvan graðevinskih podruèja naselja, kao što su gospodarske –poslovne (Kaštel Lukšiæ) i eksploatacijska polja Medovaèa i sv.Ante. Uvjeti za gradnju u tim zonama su odreðeni u toèki 3. ovihodredbi. Kao površine graðevinskih podruèja izvan naselja za


izdvojene namjene utvrðuju se i zone poslovne namjene u naseljuK. Suæurac.

Izvan graðevinskog podruèja Grada Kaštela planira se iz-gradnja:

� na poljoprivrednom zemljištu I kategorije boniteta, zonaoznake P1, omoguæava se intenzivna staklenièkapoljoprivredna proizvodnja (2 zone u Kaštel Štafiliæu).Omoguæava se izgradnja staklenika i prateæih sadr�ajakao što su graðevine za skladištenje poljoprivrednihproizvoda i druge graðevine direktno u funkcijipoljoprivredne proizvodnje te odgovarajuæe infrastruk-turno opremanje ovih graðevina. Maksimalna ukupnapovršina prateæih graðevina (ne ukljuèujuæi staklenike)je 300m2/ha, a maksimalna visina do vijenca 6m.Minimalna udaljenost ovih graðevina (novoplaniranih)od ruba èestice je pola visine do vijenca, ali ne manjeod 2m.

� na poljoprivrednom zemljištu (osim I kategorijeboniteta, P1) graðevina gospodarske namjene u funkcijipoljodjelske (biljne) proizvodnje i prerade(maslinarstvo, proizvodnja vina)

� na poljoprivrednom zemljištu (osim I kategorijeboniteta, P1) graðevina stambene i gospodarskenamjene za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, au funkciji obavljanja poljodjelske djelatnosti(stambeno-gospodarski kompleksi),

� poljskih kuæica na poljoprivrednom zemljištu (osim Ikategorije boniteta, P1) i ostalom poljoprivrednom tlu,šumama i šumskom zemljištu (PŠ),

� na poljoprivrednom zemljištu svih kategorija seomoguæava postava hidrofora u svrhu crpljenjapodzemne vode za navodnjavanje (maksimalnapovršina 4m2, ukupna maksimalna visina ureðaja 2,2mu odnosu na okolno zemljište), staklenika i plastenika,

� graðevina infrastrukture (prometne, energetske,komunalne itd.),

� rekreacijskih graðevina ukljuèujuæi vidikovce, �ièare sprateæim graðevinama, kapelice i spomen obilje�ja teplaninarske i lovaèke domove i lugarnice,

� graðevina obrane.

Graðenje izvan graðevinskog podruèja mora biti uklopljenou krajobraz tako da se:

� oèuvaju vrijedni elementi morfologije terena, kakvoæa icjelovitost poljodjelskoga zemljišta i šuma,

� oèuva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, agospodarska namjena usmjeri na predjele koji nisupogodni za rekreaciju,

� oèuvaju kvalitetni i vrijedni vidici,

� ne promjeni tok ili na drugi naèin ugrozi vodno dobro,potoci i bujice,

� osigura infrastruktura, a osobito zadovoljavajuæe riješiodvodnja i proèišæavanje otpadnih voda, zbrinjavanjeotpada s prikupljanjem na èestici i odvozom naorganiziran i siguran naèin.

Poljoprivredno zemljište, koje slu�i kao osnova za izgradnjugraðevina za poljodjelsku proizvodnju i poljskih kuæica koje segrade izvan graðevinskog podruèja, ne mo�e se parcelirati namanje dijelove.

Èlanak 13.

Gospodarske graðevine u funkciji poljodjelstva (biljnaproizvodnja). Prostorni plan ureðenja Grada Kaštela odreðuje dase izvan graðevinskih podruèja, a na poljoprivrednom ili drugomzemljištu koje se obraðuje i èiji vlasnik je upisan u Upisnikpoljoprivrednih gospodarstava, minimalne površine 10000 m2(zemljište minimalne površine 10000m2 mora biti jedna parcela),mo�e graditi gospodarska graðevina ili sklop ukupne brutto razvi-jene površine do 250m2, maksimalno jedne nadzemne eta�e imaksimalne visine 4m do vijenca. Obvezan je kosi krov beznadozida i pokrov kupa kanalica ili crijep sliènog izgleda. Mini-malna udaljenost od ruba èestice je 2m.

Za gradnju gospodarskih graðevina za poljodjelsku proiz-vodnju lokacijska dozvola utvrdit æe se temeljom idejnog rješenjakoje æe sadr�avati osobito:

� velièinu parcele i površinu zemljišta predviðenog zakorištenje;

� vrste proizvodnje koje æe se na njemu organizirati;

� tehnološko rješenje i kapaciteti;

� razmještaj planiranih graðevina;

� pristup na javnu prometnu površinu;

� moguænosti opremanja komunalnom infrastrukturom(opskrba vodom, naèin odvodnje, odlaganje otpada idr.);

� potencijalni utjecaj na okoliš i mjere zaštite.

Grad Kaštela æe posebnom odlukom propisati dodatne uvjetekojima se dokazuje aktivno obavljanje poljodjelske djelatnosti.

Èlanak 14.

Gospodarsko stambeni kompleks u funkciji poljodjestva(biljna proizvodnja) s moguænošæu bavljenja agroturizmom.Ove graðevine predstavljaju jednu graðevinu ili grupu graðevinas pripadajuæim poljoprivrednim zemljištem, koje se mogu graditina parceli najmanje površine 10.000 m2 s osiguranim pristupomna javnu prometnu površinu. Zemljište minimalne površine10000m2 mora biti jedna parcela a njegov vlasnik mora bitiupisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

U okviru gospodarsko-stambenog kompleksa se mogu gra-diti:

� gospodarske prizemne graðevine za potrebepoljodjelske proizvodnje, prerade i skladištenja najveæebrutto razvijene površine 250m2;

� stambena graðevina u kojoj se mo�e organizirati prostorza potrebe seoskog turizma, najveæe bruto razvijenepovršine 300 m2 i visine do Po+P+1+kosi krov,maksimalna visina graðevine je 6,5 m od najni�e koteureðenog terena do vijenca, minimalna udaljenostgraðevine od granice èestice jednaka visini graðevinedo vijenca. Obvezan kosi krov bez nadozida i luminarate kupa kanalica (ili slièan pokrov). Sljeme krova nakosom terenu (nagiba veæeg od 10%) obaveznoparalelno sa slojnicama i oblikovanje u skladu stradicijskom gradnjom. U okviru zemljišta u funkcijiseoskog turizma potrebno je osigurati parkiranje premastandardu 1PM na 40m2 BRPN stambene graðevine.

Stambena graðevina se ne mo�e graditi na parceli ako na njojveæ nisu izgraðeni ili se grade graðevine i sadr�aji gospodarskenamjene s kojima èine jedinstvenu gospodarsku i arhitektonskucjelinu.

Za gradnju gospodarsko-stambenog kompleksa obvezna jeizrada idejnog rješenja za lokacijsku dozvolu kojim æe se defi-nirati:

� velièinu parcele i površinu poljoprivrednog zemljištapredviðenog za korištenje;

� vrste poljoprivredne proizvodnje koje æe se na njemuorganizirati;

� tehnološko rješenje i kapaciteti;

� razmještaj planiranih graðevina i ostalih sadr�aj nafarmi;

� pristup na javnu prometnu površinu;

� moguænosti opremanja komunalnom infrastrukturom(opskrba vodom, naèin odvodnje, odlaganje otpada idr.);

� potencijalni utjecaj na okoliš i mjere zaštite.

Èlanak 15.

Poljske kuæice. Omoguæava se na poljoprivrednom zem-ljištu izgradnja poljske kuèice kao graðevine maksimalne tlocrtnepovršine 20 m2 na èestici zemljišta najmanje površine 2000 m2 ièiji vlasnik je upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.


Katnost ovih graðevina je prizemlje i kosi krov. Ove graðevine nemogu imati prikljuèak na komunalnu infrastrukturu.

Poljska kuæica mora biti graðena na naèin da:

a) bude smještena na najmanje plodnom, odnosnoneplodnom dijelu poljoprivrednog zemljišta;

b) bude udaljena najmanje 10m od �upanijske i 5m odostalih cesta,

c) treba koristiti lokalne materijale (kamen) i treba bitiizgraðena po uzoru na tradicijsku gradnju;

d) visina do vijenca ne mo�e biti viša od 2,40 m od najni�ekote terena uz graðevinu;

e) preporuèa se dvostrešan krov nagiba izmeðu 20E i 30E;

f) pokrov treba izvesti na tradicijski naèin (kamenimploèama ili kupom kanalicom), sljeme krova mora bitiusporedno s du�om stranicom graðevine, na kosom terenuobvezno usporedno sa slojnicama terena.

Èlanak 16.

Staklenici i plastenici. Izvan graðevinskih podruèja, a napoljoprivrednom zemljištu (osim u zaštitnom pojasu cesta te naudaljenosti od groblja manjoj od 200 m), dopušta se i izgradnjagraðevina u funkciji poljoprivrede (staklenici, plastenici). Mini-malna udaljenost ovih graðevina od ruba èestice je pola visine dovijenca, ali ne manje od 2m.

Èlanak 17.

Graðevine infrastrukture. Prostorni plan ureðenja GradaKaštela odreðuje da se izvan graðevinskih podruèja mogu graditiobjekti komunalne infrastrukture, trafostanice, vodospreme, crp-ne stanice i ureðaji za proèišæavanje otpadnih voda. Ovi se ureðajimogu graditi na temelju idejnog rješenja ili detaljnog planaureðenja prostora.

Èlanak 18.

Eksploatacijsko polje. U Prostornom planu ureðenja gradaKaštela odreðena su eksploatacijska podruèja mineralnih sirovinaza potrebe cementne industrije unutar svojih postojeæih granica.Izvan graðevinskih podruèja naselja odreðena su i eksploatacijskapolja Medovaèa i sv. Ante u funkciji eksploatacije arhitektonskogi tehnièkog kamena.

Korisnici ovih podruèja obvezni su najdalje po isteku eksplo-atacije izvršiti tehnièku i biološku sanaciju ovog podruèja uskladu s rudarskim projektom i prihvaæenim programom sanacije.Gdje god je to tehnološki moguæe sanaciji treba pristupiti i prijeovog roka.

Èlanak 19.

Rekreacijske graðevine. Prostorni plan ureðenja Grada Ka-štela odreðuje da se izvan graðevinskih podruèja iznimno mo�edopustiti gradnja ili ureðenje rekreacijskih i sliènih sadr�aja igraðevina ukoliko isti koriste specifiène prirodne resurse dotiènelokacije (planinarski dom, �ièara, lovaèka kuæa i sl.). Za ovakovegraðevine obvezna je izrada idejnog rješenja kojim se dokazuje daplanirani sadr�aji neæe narušiti estetske i bioekološke vrijednostiokru�enja te definiranje moguænosti odgovarajuæeg pristupa.Maksimalna brutto razvijena površina nadzemnog dijela graðe-vine planinarskog doma je 400m2, uz 200m2 podrumskog dijela.Maksimalna visina je Po+P+1. Maksimalna brutto razvijena po-vršina lovaèke kuæe je 150m2, a maksimalna visina prizemlje. Zaobje vrste graðevine obvezno korištenje prirodnih materijala (ka-men, drvo). Omoguæava se ureðenje planinarskih i trim staza tevidikovaca i odmorišta (bez izgradnje graðevina s zatvorenimprostorima) kao istaknutih toèaka uzdu� planinarskih staza

Èlanak 20.

Prostorni plan ureðenja Grada Kaštela odreðuje da se izvangraðevinskih podruèja mogu graditi groblja i pripadajuæi objekti ufunkciji groblja. Izgradnja i ureðenje groblja odvijati æe se na

temelju idejnih rješenja u postupku izdavanja lokacijske dozvole.Prostornim planom Grada Kaštela odreðena je lokacija Kobiljakza izgradnju novog gradskog groblja. Obuhvat groblja, te uvjetiza izgradnju i ureðenje groblja odredit æe se detaljnim planomureðenja.

Prostorni plan ureðenja Grada Kaštela odreðuje da se izvangraðevinskih podruèja mogu graditi manje crkve, kapelice i sliènesakralne graðevine i obilje�ja te pripadajuæi prateæi objekti kaošto su sanitarni èvorovi, spremišta i zakloništa. Maksimalnapovršina ovih prateæih graðevina je 50m2 (za svaku lokaciju),maksimalne visine prizemlje. Ove graðevine je potrebno pa�ljivouklopiti u prirodni okoliš te maksimalno koristiti prirodne mate-rijale i autohtone oblike i naèine gradnje.

Omoguæava se, u funkciji rekreacije, rekonstrukcija (dog-radnja, nadogradnja) postojeæe graðevine na lokaciji istoèno odGospe od Draèina (Obrtnièki dom). Maksimalna visina graðevineP+1, maksimalna BRPN 400m2, minimalno 5PM/100m2 BRPN.

Graðevine koje èine javnu cestu, a slu�e za potrebe odr�a-vanja ceste i pru�anja usluga putnicima i vozaèima mogu setakoðer graditi izvan graðevinskih podruèja temeljem idejnihrješenja te uz uvjete nadle�ne slu�be.

Èlanak 21.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIHDJELATNOSTI

Prostorni razmještaj poslovnih i proizvodnih namjena trebazasnivati na postojeæem rasporedu gospodarskih djelatnosti nanaèin da se površine proizvodnih namjena koje ne udovoljavajukriterijima zaštite okoliša s obzirom na osjetljivost prostora,postupno zamjenjuju sadr�ajima poslovnih namjena.

Na podruèju Grada Kaštela ne mogu se planirati proiz-vodne-industrijski kompleksi baziène industrije, kemijske indus-trije, proizvodne-preraðivaèke industrije i sve gospodarske dje-latnosti koje imaju nepovoljni utjecaj na okoliš. Za postojeæeproizvodne industrijske objekte ili komplekse (baziène kemijskepreraðivaèke industrije i sl.) koji nepovoljno utjeèu na okoliš, nemo�e se planirati poveæanje površina i drugih intervencija usmislu poveæanja prostornog i proizvodnog kapaciteta proiz-vodnih objekata kao ni obnova ili zamjena tehnološke opremepostojeæeg proizvodnog kapaciteta.

Ukoliko GUP-om nije drugaèije odreðeno utvrðuju se sli-jedeæi uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti:

3.1. Proizvodne djelatnosti (I)

Zone gospodarskih djelatnosti odreðene su za smještaj proiz-vodnih djelatnosti (industrijskih, zanatskih, servisnih i skladišnihdjelatnosti) koje zahtijevaju veæe površine, posebnu prometnu idrugu infrastrukturu te proizvode više nivoe buke i oneèišæenja odonih prihvatljivih za miješanje sa ostalim funkcijama. Obziromna osjetljivu lokaciju dijela ovih zona u obalnom pojasu gradaKaštela, potrebno je poticati sanaciju ovih podruèja prenamjenomu druge gospodarske djelatnosti ilii ove negativne utjecaje uma-njivati dodatnim mjerama zaštite a zastarjele i neprilagodljivetehnologije postupno mijenjati èistima.

Minimalna površina graðevne èestice primarne namjene je2000 m2. Minimalna udaljenost graðevine od ruba èestice jed-naka je polovini visine graðevine do vijenca. Graðevna èesticamora imati pristup na javno-prometnu površinu minimalne širinekolnika 5.5 m. Minimalna udaljenost od regulacijskog pravca je5m.

Maksimalni koeficijent izgraðenosti èestice je 0,30 (30%).Minimalno 30% površine mora biti ureðena zelena površina, prièemu obavezno treba ozeleniti rub èestice prema javno prometnojpovršini. Maksimalna visina graðevine je 12 m od najni�e koteureðenog terena uz graðevinu do kote vijenca uz iznimku tehno-loški uvjetovanih dijelova i ureðaja (u kojima se ne mo�e stalnoboraviti) koji mogu biti i viši. Na rubovima radne zone potrebno jeformirati pojas pejza�nog i zaštitnog zelenila kao tampon premasusjednoj izgradnji, posebno zonama namijenjenim prete�ito ilidjelomièno stanovanju ili turizmu.


Èlanak 22.

3.2. Poslovne djelatnosti (K)

Osnovna namjena ove zone su trgovaèki prostori, gradskerobne kuæe i trgovaèki centri, skladišni prostori te poslovni,uredski, uslu�ni i sl. sadr�aji. Na ovim površinama mogu segraditi i ugostiteljske graðevine i graðevine za zabavu, javnegara�e, športske površine, graðevine javne i društvene namjene.U ovoj zoni je iskljuèena stambena i gospodarska industrijskanamjena. Iznimno, u okviru zona poslovne namjene omoguæavase na jednoj graðevnoj èestici izgradnja jedne stambene jedinicemaksimalne brutto površine 150 m2. Iznimno, u okviru ovih zonaizvan obuhvata GUP-a omoguæava se izgradnja sadr�aja nami-jenjenih proizvodnim (zanatskim) djelatnostima.

Minimalna površina graðevne èestice osnovne namjene je2000 m2. Minimalna udaljenost graðevine od ruba èestice jed-naka je polovini visine graðevine do vijenca. Graðevna èesticamora imati pristup na javno-prometnu površinu minimalne širinekolnika 5.5 m. Minimalna udaljenost od regulacijskog pravca je5m. Maksimalna visina graðevine je 10m mjereno od najni�e koteureðenog terena uz graðevinu do kote vijenca, a za èestice veæe od4000m2 maksimalna visina mjereno od najni�e kote ureðenogterena uz graðevinu do kote vijenca.

Maksimalni koeficijent izgraðenosti graðevne èestice iznosi0,35 (35%). Maksimalna izgraðenost podzemnog dijela èestice je0,50 (50%) uz uvjet da podzemni dijelovi graðevine ne prelazenajni�u kotu ureðenog terena uz graðevinu. Najmanje 20% povr-šine graðevne èestice je potrebno urediti kao zelenu površinu(travne kocke se ne smatraju zelenom površinom). Površinegraðevne èestice obraðene kao nepropusne (krovovi ravni ili kosi,terase, asfaltirane površine, vodonepropusno poploèane stazeitd.) mogu biti do 70% površine èestice.

Èlanak 23.

3.3. Ugostiteljsko - turistièka namjena (T)

Namjena zone je izgradnja graðevina za pru�anje smješ-tajnih i ugostiteljskih usluga te prateæih sportskih, rekreacijskih,zabavnih, trgovaèkih, kulturnih i sl. sadr�aja. Ne omoguæava seizgradnja stambenih graðevina.

U turistièkim zonama se omoguæava izgradnja tako da jeizgraðenost graðevne èestice maksimalno 0,30 odnosno 30%, i dase obvezno najmanje 40% parcele ureðuje visokim i grmolikimzelenilom u koje mogu biti uklopljeni otvoreni sportski i rekre-acijski sadr�aji. Maksimalna visina graðevina odrediti æe se det-aljnijim planom, u skladu s lokalnim uvjetima, pri èemu za novegraðevine ne mo�e biti veæa od Po+P+3 odnosno 13,5 m odnajni�e kote ureðenog terena uz graðevinu do kote vijenca. Iz-nimno, na graðevnim èesticama minimalne površine 5000m2maksimalna visina graðevina hotela mo�e biti Po+P+4 odnosno16,5 m od najni�e kote ureðenog terena uz graðevinu do kotevijenca. Minimalna velièina graðevne èestice je 1000m2 a iz-nimno 500m2 za prateæe sadr�aje uz maksimalnu visinu Po+P+1odnosno 7,5m.

Omoguæava se ureðenje zona ugostiteljsko turistièke nam-jene u Kaštel Štafiliæu kao turistièkih naselja. Na tom se prostoruomoguæava ureðenje kupališta, te sportskih i rekreacijskih sadr-�aja. Mogu se graditi trgovaèki, javni (kulturni, zabavni) i sliènisadr�aji koji upotpunjavaju osnovnu namjenu. Maksimalni ko-eficijent izgraðenosti zone iznosi 0,15 odnosno 15% površine

zone. Površine otvorenih i zatvorenih igrališta ne ulaze u obraèunizgraðenih površina.

Izgradnja i ureðenje ovih zona mo�e se odvijati iskljuèivo natemelju detaljnijeg plana a gdje ovi nisu propisani ili za izgraðenedijelove graðevinskih podruèja na temelju idejnih rješenja zalokacijsku dozvolu. Minimalni i maksimalni broj postelja zasvaku zonu su iskazani u slijedeæoj tablici:

Èlanak 24.

3.4. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

U Prostorni plan ureðenja grada Kaštela ukljuèeno je i eks-ploatacijsko polje za dobivanje mineralnih sirovina za potrebecementne industrije u svojim postojeæim granicama. Korisniciovih podruèja obvezni su najdalje po isteku eksploatacije privestiovo podruèje u stanje prema uvjetima sanacije iz rudarskogprojekta. Gdje god je to moguæe obzirom na tehnologiju iskopasanaciji treba pristupiti i prije ovog roka. Nakon sanacije ovo æepodruèje biti u funkciji prirodne ozelenjene površine ili sliènojfunkciji koja ne remeti bioekološka obilje�ja okoliša.

PPU odreðuje da se omoguæuje iskop mineralnih sirovina nanaèin:

� ogranièava se širenje zone eksploatacije iskopa premazapadu na udaljenosti od najmanje 1000m od groblja uKaštel Suæurcu,

� ne omoguæava se daljnji iskop na sjever osim u dijeluveæ devastiranog podruèja,

Prostornim planom je na podruèju Medovaèa i sv. Ante uzapadnom dijelu naselja K. Štafiliæ omoguæeno otvaranje polja zaeksploataciju tehnièkog i arhitektonskog kamena.

Uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za iskorištavanjemineralnih sirovina rudarska organizacija je du�na dostaviti prog-ramsko idejno rješenje usuglašeno s dokumentima prostornogureðenja i mjerama utvrðenim studijom utjecaja na okoliš, koje æesadr�avati osobito:

� polo�aj, oblik i velièinu eksploatacijskog podruèja;

� površinu za smještaj graðevina i postrojenja na parceli;

� graðevine maksimalne tlocrtne površine 300 m2;

� mjesto i naèin prikljuèivanja parcele na javni put ikomunalne graðevine;

� namjenu graðevina;

� maksimalnu visinu graðevina od P+1, odnosno visinavijenca graðevine mjerena od najni�e kote uz graðevinupa do vijenca mo�e iznositi maksimalno 7,0 m;

Obvezatno je eksploatiranu površinu zakloniti od moguæihpogleda, osobito s cestovnih komunikacija izvedbom zelenihvizualnih barijera i to bez obzira da li æe biti potrebno za takvuzaštitu zauzeti dio koncesijskog eksploatacijskog podruèja.

Èlanak 25.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIHDJELATNOSTI

Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se graðevineza:

� odgoj i obrazovanje,

� zdravstvo i socijalnu skrb,

� kulturne i društvene organizacije,

� javne i prateæe sadr�aje (pošta, banka i sl.),

� šport i rekraeciju.

Minimalne potrebe opremanja naselja graðevinama društve-nih djelatnosti utvrðuju se temeljem slijedeæih okvirnih nor-mativa:


Lokacija Tip Površina

Min.kapacitet

Maks.kapacitet

K. Štafiliæ T2 22,0 ha 1100 2700Resnik T2 37,1 ha 2000 4400K.Stari T1 0,4 ha 20 50Palace T1 5,9 ha 300 700ex Baletna škola T1 1,6 ha 80 190

pla�a ToracT1 0,8 ha 40 100T1 0,14 ha 10 18

K. Kambelovac T1 1,2 ha 60 140

K. Kambelovac istok T1 0,25 ha 15 30Marina Kaštela T1 0,9 ha 45 110

� zdravstvena zaštita (primarna) 0,10m2/stanovniku

� društvene i kulturne organizacije 0,20 m2/stanovniku

� javne djelatnosti 0,10 m2/stanovniku

� odgoj i obrazovanje prema posebnimpropisima

Kod smještaja graðevina društvenih djelatnosti posebno tre-ba voditi raèuna o ujednaèenoj dostupnosti za sve korisnikeusluge. Visina graðevine mora biti u skladu s prevladavajuæomvisinom graðevina iste tipologije i lokalnim uvjetima. U pravilumaksimalna visina graðevine je Po+P+2 odnosno ne mo�e bitiviša od 11,0 m od kote javno prometne-površine s koje se pristupaobjektu do visine vijenca. Iznimno za vjerske graðevine dopuštase i veæa visina. Maksimalna izgraðenost èestice kig=0,4. Mini-malna udaljenost graðevine od ruba èestice jednaka je visini istedo vijenca, osim u prete�ito izgraðenim podruèjima gdje mo�ebiti pola visine graðevine do vijenca. Graðevna èestica mora imatipristup na javno-prometnu površinu minimalne širine kolnika 5.5m.

Èlanak 26.

5. UVJETI UTVRÐIVANJA KORIDORA I TRASAPROMETNIH I OSTALIH INFRASTRUKTURNIHKORIDORA I SUSTAVA

Prostorni plan utvrðuje prostor i osnovne uvjete za gradnju iureðenje:

� komunalnih graðevina,

� mre�e i graðevina cestovnog prometa,

� mre�e i graðevina �eljeznièkog prometa,

� graðevina pomorskog prometa,

� zraène luke.

Komunalne graðevine koje zahtijevaju posebnu zonu su veæetrafostanice (110/10 (20), vodospreme i ureðaj za proèišæavanjeotpadnih voda. Ostale manje komunalne graðevine i ureðaji loci-raju se u podruèju mješovite namjene naselja i ostalim zonama.

Koridori magistralnih vodova komunalne infrastrukture pri-kazani su u grafièkom dijelu elaborata Prostornog plana, karto-grafski prikaz broj 2. Infrastrukturni sustavi, u mjerilu 1:25.000.Njihov detaljni polo�aj odredit æe se GUP-om Kaštela, detaljnijimplanovima ili lokacijskom dozvolom.

Èlanak 27.

5.1. Cestovni promet

PPU osigurava koridore za buduæu izgradnju i ureðenjecestovne mre�e, i to:

� koridor JAC koji prolazi krajnjim sjevernim rubomGrada,

� dr�avne ceste - Jadranske magistrale (D 8),

� �upanijske ceste (� 6137, � 6091 � 6098), lokalne cestei primarne gradske ulice,

� ostale primarne i veæe sabirne ulice koje slu�epovezivanju prostora unutar naselja.

Prostorni plan utvrðuje koridore koji se rezerviraju za pot-rebe izgradnje planirane i modernizaciju postojeæe mre�e javnihcesta te izgradnju komunalne infrastrukture:

� dr�avne ceste – autoceste 250 m

� dr�avne ceste 70 m

� �upanijske cestei primarne gradske ulice 20 - 30 m

� ostale ceste 15-20m

Kao koridori u istra�ivanju utvrðuju se spojne ceste (zajednos pripadnim tunelima) koje povezuju Jadransku magistralu (D8) iJAC i to K. Stari – Radošiæ i K. Kambelovac – Vuèevica. Pristupposlovnoj zoni sjeverno od auto ceste (K. Lukšiæ) definirati æe se

nakon odabira jedne od dvije varijante spojne ceste kroz izraduurbanistièkog plana ureðenja.

Unutar utvrðenih koridora planiranih cesta i ulica nije dozvo-ljena gradnja do ishoðenja lokacijske dozvole ili izrade detalj-nijeg plana ureðenja za prometnicu i drugu infrastrukturu koja sepola�e u koridor ceste. Nakon ishoðenja lokacijske dozvole od-nosno zasnivanja graðevne èestice ceste, odrediti æe se zaštitnipojasevi prema Zakonu o javnim cestama, a prostor izvan zaš-titnog pojasa prikljuèiti æe se susjednoj namjeni.

U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi graðevine zapotrebe odr�avanja ceste i pru�anja usluga vozaèima i putnicima apredviðene projektom ceste (cestarske kuæe, skladišta i odlaga-lišta, benzinske postaje, ugostiteljski sadr�aji, servisi, parkiralištai odmorišta itd). U postupku izdavanja lokacijske dozvole iliizrade detaljnog plana ureðenja za ove graðevine potrebno jezatra�iti uvjete nadle�ne uprave za ceste. U zaštitnom pojasujavne ceste mo�e se formirati neizgraðeni dio graðevne èestice saniskim zelenilom i ogradom, uz ispunjenje uvjeta koji æe sezatra�iti od nadle�ne uprave za ceste.

Prostorni plan predviða proširenje i dovršenje Jadranskemagistrale (Dr�avne ceste D 8), kao i izgradnju i ureðivanjeprikljuènih cesta i sekundarne cestovne mre�e a koje slu�e pove-zivanju dijelova naselja sjeverno i ju�no od D 8.

Prikljuèak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti na temeljuodobrenja nadle�ne uprave za ceste u postupku izdavanja loka-cijske dozvole ili izrade detaljnijeg plana.

U cestovnom prometu planira se:

� gradnja nerazvrstanih cesta – uliène mre�e naselja terekonstrukcija postojeæe uliène mre�e do dimenzija kojeosiguravaju sigurno i racionalno odvijanje gradskogprometa (poveæanje sigurnosti pješaka, invalida, djece istarijih osoba, posebno gradnjom nogostupa),

� zaštita okoliša od štetnog djelovanja prometa (buka,zagaðenje tla) posebno sadnjom drvoreda,

� poboljšanje dostupnosti sredstvima javnog gradskogprijevoza i razvijanje novih sustava javnog gradskog iprigradskog prijevoza (istra�ivanje moguæe izgradnjesustava gradske �eljeznice u koridoru Ceste dr. FranjeTuðmana), i osiguranje prostornih uvjeta za kvalitetnijeodvijanje javnog gradskog prijevoza autobusima(okretišta, terminusi, stajališta, tehnièki elementi ulica idr.),

Prostorni plan predviða daljnji razvoj sustava javnog grad-skog prijevoza koji treba pokrivati mre�u javnih i dijela nerazvrs-tanih cesta. Uvjete za utvrðivanje lokacije i uvjete za projektiranjeautobusnih stajališta na javnim cestama odreðuju propisi do-neseni temeljem Zakona o javnim cestama.

Èlanak 28.

Ukoliko GUP-om nije drugaèije odreðeno potreban brojPGM utvrðuje se na 100m2 BRP (bruto izgraðene površine bezpovršina namijenjenih smještaju vozila u mirovanju, jednonam-jenskih skloništa te podzemnih, potpuno ukopanih dijelova gra-ðevina èija namjena ne ukljuèuje boravak ljudi u njima) ovisno onamjeni površina zone odnosno prostora u graðevini (BRP2).Parkirališna mjesta potrebno je osigurati na graðevnoj èestici (iliu sklopu jedinstvenog zahvata) prema sljedeæoj tablici:


namjenapotreban broj PGM

na 100m2 BRPstanovanje, do 4 stambene jedinice na graðevnojèestici i manje stambene graðevine 2

stanovanje, 5 i više stambenih jedinica nagraðevnoj èestici, višestambene graðevine 3

gospodarska, industrija 1,5gospodarska, zanatska 2gospodarska, skladišna 1poslovna, javna (banke, agencije, poslovnice,...) 4poslovna, uredi 2

poslovna, trgovaèka, do 200m2 prodajne površine2/100m2 prodajne

površine

poslovna, trgovaèka, 200-500m2 prodajne površine3/100m2 prodajne

površine

Èlanak 29.

5.2. �eljeznièki promet

Prostornim planom grada Kaštela u planskom razdoblju sepredviða odnosno vrši rezervacija prostora za izgradnju gra-ðevina �eljeznièkog prometa:

1. modernizacija (elektrifikacija) i rekonstrukcija postojeæepruge Knin - Split,

2. planirana magistralna �eljeznièka pruga,

3. planiranje sustava brze gradske �eljeznice na postojeæimkapacitetima te istra�ivanje moguænosti korištenja koridoraCeste dr. Franje Tuðmana.

Prostorni plan utvrðuje zaštitni koridor �eljeznièke pruge uširini od 40 m.

Èlanak 30.

5.3. Pomorski promet

PPU omoguæava izgradnju i ureðenje obale i graðevina zapomorski promet:

� luke otvorena za javni promet Kaštel Suæurac, KaštelKambelovac, Kaštel Lukšiæ i Kaštel Stari,

� luka otvorena za javni promet, transfer putnika izzraène luke i sportska luka u Resniku,

� privezišta u turistièkim naseljima i zonama,

� športske luke u Kaštel Suæurcu, Kaštel Gomilici, KaštelKambelovcu, Kaštel Starom i Kaštel Novom, lukanautièkog turizma u Kaštel Gomilici i Kaštel Suæurcu (usklopu odnosno kao dio kompleksa ugostiteljskoturistièke namjene Girièiæ i Adravinil), privezišta uKaštel Novom i Kaštel Štafiliæu,

� postojeæe operativne obale u radnoj zoni K. Suæurac.

Èlanak 31.

5.4. Zraèni promet

Zraèna luka Split kao objekt od posebne va�nosti, zbogpotreba daljnjeg dugoroènog razvoja i sigurnosti odvijanja zraè-nog prometa, te zaštite okolnog prostora od buke i drugih ne-povoljnih utjecaja, je objekt èiji razvojni programi se striktnopoštuju kroz izradu ovog Plana.

GUP-om je u kontaktnim zonama granice obuhvata odre-ðenim kao prostor za razvoj Zraène luke Split potrebno je dodatnoodrediti mjere i kriterije na naèin da se osigura:

� sigurnost odvijanja zraènog prometa,

� zaštiti okolno podruèje i stanovništvo od buke,

� omoguæi dugoroèni razvoj Zraèna luka Split i

� osigura kontinuirano ispunjavanje svih utvrðenihkriterija i standarda kategorije I., Organizacijemeðunarodnog civilnog zrakoplovstva.

Sigurnost odvijanja zraènog prometa u Zraènoj luci Split udjelu operacija prilaza, slijetanja i uzlijetanja je definirana površi-nama na zemlji i površinama ogranièenja prepreka i imaginarnim

površinama koje se prostiru od osnovne staze i uzletno-sletnestaze prema van i gore.

Dugoroèni razvoj Zraène luke Split potrebno je omoguæitisukladno razvojnom planu temeljenom na:

� potrebnom usklaðenju aerodromskoh i zaštitnihpovršina sa propisima,

� potrebnom razvitku u smislu podizanja kvalitete uslugas osnova oèekivanog porasta ukupnog prometa i

� prostornih potreba u svrhu izgradnje objekata veæegkapaciteta za prijem i otpremu putnika, prtljage, roba izrakoplova te prateæih usluga.

Razvojni plan Zraène luke Split “Prva faza” do 2015. godineutvrðuje potreban prostor do prometnice Trogir Kaštela i sjevernood uzletno-sletne staze, prostor do linije podruèja pod utjecajemZraène luke Split. Za drugu fazu razvoja, prostor do vojarne“Knez Trpimir”. Te prostore kroz uvjete korištenja i odreðiva-njem namjene treba saèuvati kao prostor za razvoj Zraène lukeSplit. Cjeloviti prostorni razvoj zone Zraène luke Split æe seregulirati kroz obveznu izradu urbanistièkog plana ureðenja èijeæe se granice utvrditi Generalnim urbanistièkim planom Kaštela.

U cilju osiguranja kvalitetnog prijevoza putnika do ciljnihdestinacija na podruèju Resnika se ureðuje putnièki terminal zatransfer putnika iz zrakoplova u brze brodove.

Èlanak 32.

5.5. Vodoopskrba

Vodoopskrba grada Kaštela planirana je sustavom koji senapaja s izvora Jadra prema rješenju vodoopskrbe podruèja Spli-ta, Solina, Kaštela i Trogira iz 1996. godine izraðenog u sklopu“Integralnog projekta zaštite Kaštelanskog zaljeva”.

Rješenjem vodoopskrbe grada Kaštela locirani su kljuèniobjekti vodoopskrbe:

� glavni dovodni cjevovod od ureðaja za kondicioniranjeKunèeva Greda u Solinu do postojeæe crpne stanice uKaštel Štafiliæu

� podsustavi vodoopskrbe sa objektima codosprema icrpnih stanica za podruèja:

� Kaštel Suæurac, Kaštel Gomilica i KaštelKambelovac

� Kaštel Lukšiæ, Kaštel Stari, Kaštel Novi i KaštelŠtafiliæ

� Rudine

Trase glavnog dovodnog i opskrbnog cjevovoda moraju sezaštiti sanitarnim koridorom po 5 metara sa svake strane od osicjevovoda, a svako ureðivanje prostora u ovom koridoru uvjetujese ishoðenjem suglasnosti od nadle�ne vodoprivredne organi-zacije.

Èlanak 33.

5.6. Ureðenje vodotoka

Izgradnjom i ureðenjem podruèja postojeæi potoci i bujiènikanali postaju glavni odvodni kolektor oborinskih voda (odgova-rajuæe tretiranih – separatori ulja i masti) urbaniziranih podruèja,te površinskih voda ostalih dijelova slivnog podruèja. Time nes-taje dio otvorenih potoka u svom prirodnom obliku, buduæi da æepostepeno poprimati zatvoreni oblik definiran ureðenjem terenana odreðenom podruèju. U graðevinskom podruèju naselja, uko-liko je du� trase vodotoka planirana zelena površina, isti mo�e bitina toj dionici otvoren prilagoðen svojim rješenjem urbanomokolišu. Kod izrade detaljnijih planova ili idejnih rješenja zalokacijske dozvole udaljenost graðevine od reguliranog koritavodotoka ili otvorenog kanala za odvodnju oborinskih voda upravilu mora biti najmanje 3 m, a za podruèje izvan urbaniziranogpodruèja ili za neregulirano korito vodotoka navedena udaljenostse odnosi na udaljenost od javnog vodnog dobra. Za sve zahvatekoji se planiraju na naèin da obuhvataju ili su u kontaktnom


poslovna, trgovaèka, više od 500m2 prodajnepovršine

4/100m2 prodajnepovršine

ugostiteljsko turistièka, restoran, kavana (zone T,T4) 4

ugostiteljsko turistièka, hotel, pansion, aparthotel 2javna i društvena, obrazovna, kulturna, vjerska 2javna i društvena, zdravstvo 3javna i društvena, dom za stare 1

sport i rekreacija, bez gledališta na otvorenom0,4/100m2 površine

obuhvatasport i rekreacija, bez gledališta u zatvorenom 2sport i rekreacija, s gledalištem 4

podruèju vodnog dobra vodotokova (bujica) potrebno je ishoditiposebne uvjete i suglasnosti nadle�ne vodoprivredne slu�be.

Èlanak 34.

5.7. Kanalizacijski sustav

PPU predviða izgradnju kanalizacijskog sustava Grada Kaš-tela na naèin:

� da se grade objekti i ureðaji razdjelne javnekanalizacije, u kojem se oborinske vode ikuæanske/industrijske otpadne vode odvode posebnimkanalskim sustavom.

� da se kanalizacijski sustav Kaštela realizira u više faza,do konaènog rješenja u skladu s Idejnim rješenjemkanalizacijskog sustava za podruèje Trogira i Kaštela uokviru Integralnog projekta zaštite Kaštelanskogzaljeva.

� da se sustav javne kanalizacije sastoji od zona koje semogu na ureðaj za proèišæavanje prikljuèitigravitacijom, te zona koje se prikljuèuju sustavomcrpnih stanica.

� da se omoguæi korištenje obalnog mora kao recipijentaiskljuèivo za oborinske vode, uz uvjet da priobalnomore u najmanjoj širini od 300 m zadovolji uvjete moraII kategorije.

Planira se da se oborinske vode ispuštaju u postojeæe regu-lirane potoke te potom u more, sve uz odgovarajuæi tretman(separatori masnoæe). Sve je graðevine obvezno prikljuèiti najavnu mre�u odvodnje. Iznimno, do izgradnje javne mre�e odvod-nje, iskljuèivo unutar izgraðenih dijelova graðevinskog podruèja,manje stambene graðevine mogu se spojiti na individualne ure-ðaje do velièine 10 ES na naèin prihvatljiv s aspekta zaštiteokoliša.

Èlanak 35.

5.8. Telekomunikacije

PPU grada Kaštela predviða izgradnju i rekonstrukciju:

� automatskih telefonskih centrala u Kaštel Suæurcu,Kaštel Kambelovcu, Kaštel Lukšiæu, Kaštel Starom iKaštel Štafiliæu,

� kabelske TK kanalizacije na cijelom protoru GradaKaštela,

� postavu vanjskih kabelskih izvoda u uliènim betonskimstupiæima,

� polaganje TK spojnih svjetlovodnih kabela u kabelskuTK kanalizaciju,

� gradnju novih meðumjesnih telefonskih govornica, terekonstrukcije, proširivanje postojeæih i izgradnju novihpoštanskih ureda.

Projektiranje i izvoðenje TK mre�e se rješava sukladnoposebnim propisima, a prema rješenjima iz Prostornog plana.Graðevine telefonskih centrala i dr. ureðaja mogu se rješavati kaosamostalne graðevine na vlastitim graðevnim èesticama ili unutardrugih graðevina kao samostalne funkcionalne cjeline.

Prostori za gradnju poštanskih središta i ureda definirati æe seprema potrebama detaljnijom prostornom dokumentacijom.

Koncesionari na podruèju mobilnih telekomunikacijskihmre�a za svoje potrebe izgraðuju infrastrukturu pokretnih tele-komunikacijskih mre�a. Izgradnja takvih objekata ulazi u redgraðevina od dr�avne va�nosti, jer prema Zakonu i Pravilniku ojavnim telekomunikacijama u pokretnoj mre�i, podruèje pokri-vanja mre�e mora sadr�avati sva �upanijska središta, gradove inaselja, kao i va�nije cestovne i �eljeznièke prometnice, te va�nijeplovne putove na unutrašnjim vodama i teritorijalnom moruRH. Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infrastrukture pok-retnih telekomunikacijskih mre�a, grade se objekti takve tele-komunikacijske infrastrukture na dotiènom podruèju, uz pošti-

vanje uvjeta graðenja koji su zakonom propisani za takve vrstegraðevina.

Vrijedne vizure unutar gradskog prostora, posebno unutar i ukontaktnim podruèjima zaštiæenih cjelina i pojedinaènih objekatazaštititi æe se kroz obvezu ishoðenja posebnih uvjeta nadle�neslu�be zaštite kulturne baštine.

Nove samostojeæe objekte (antenske stupove) treba graditina naèin da omoguæi korištenje od strane više koncesionara.Samostojeæi objekti infrastrukture pokretnih mre�a se postav-ljaju:

� izvan u�eg obalnog pojasa namijenjenog rekreaciji;

� na udaljenosti od postojeæih graðevina u skladu spropisima i normativima;

� izvan zona zaštite prirode i spomenika kulture.

Èlanak 36.

5.9. Elektroopskrba

PPU omoguæava odr�avanje postojeæih i izgradnju novih TS:

� TS 110/35 kV Kaštel Suæurac, snage transformacije3x63 MVA,

� TS 110/10 kV Kaštel Lukšiæ, snage transformacije 2x40MVA,

� TS 110/25 kV Kaštel Suæurac za potrebe elektrifikacije�eljeznièke pruge Split – Zagreb,

� promjena napona postojeæe TS 35/10 Kaštel Stari u110/20/10 radi promjene koncepcije sustavadistribucijskih napona,

� TS 110/20(10) kV Bri�ine, snage transformacije2x40MVA.

PPU odreðuje slijedeæe zaštitne pojaseve za postojeæe iplanirane nadzemne dalekovode:

� DV VN 110 kV i više, 40 m,

� DV SN 35 kV i ni�e, 30 m.

U zaštitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda nije dozvo-ljena gradnja ni rekonstrukcija objekata bez prethodne suglas-nosti nadle�ne elektroprivredne organizacije.

5.10. Opskrba plinom

Razvitak magistralnih plinovoda planiran je u okviru “Stra-tegije i Programa prostornog ureðenja Hrvatske” i Prostornogplana Splitsko-dalmatinske �upanije.

Predviða se izgradnja plinskog distribucijskog sustava. Plin-ski sustav se sastoji od visokotlaènih, srednjetlaènih i niskotlaè-nih plinovoda i graðevina plinsko-regulatorskih stanica i sustavaproizvodnje miješanog ukapljenog naftnog plina sa zrakom iliisparenog ukapljenog naftnog plina. Polo�aj graðevina i trasaplinovoda odrediti æe se na temelju detaljnije dokumentacije, kojuizraðuju jedinica lokalne podruène (regionalne) samouprave, je-dinice lokalne samouprave ili distributer plina.

Èlanak 37.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIHVRIJEDNOSTI I KULTURNO POVIJESNIHCJELINA

6.1. Krajobrazne i prirodne vrijednosti

Prostorni plan ureðenja primarno štiti dijelove prirode koji suprema Zakonu o zaštiti prirode upisani ili predlo�eni za upis uupisnik zaštiæenih dijelova prirode pri nadle�noj slu�bi zaštite.

1. Zaštiæeni dijelovi prirode:

� park Vitturi u Kaštel Lukšiæu (spomenik parkovnearhitekture),

� park u Kaštel Starome (spomenik parkovne arhitekture),

� botanièki vrt osnovne škole u Kaštel Lukšiæu (spomenikparkovne arhitekture),


� stara maslina u djeèjem vrtiæu u Kaštel Štafiliæu(spomenik prirode botanièki),

� hrast dub (spomenik prirode botanièki).

2. Prostorni plan predla�e da se prema propisima o zaštitiprirode dijelovi krajolika oko Ostroga, Gospe odStomorije, Bijaæa i Kaoèina gaj proglase znaèajnimkrajobrazom. U ovim se zonama ne dopušta nikakovaizgradnja kao ni postava plastenika i staklenika. Ukoliko senavedena podruèja, nakon postupka valorizacije i zakonskeprocedure, proglase znaèajnim krajobrazom, utvrditi æe se idodatne mjere zaštite prostora, ogranièenja u korištenju imoguæi nu�ni zahvati za sanaciju prostora. Do tada se ovapodruèja štite mjerama iz ovog Plana.

3. Antropogeni pejza� sjeverno od Jadranske magistrale uKaštel Gomilici.

Kao vrijedan dio prirode istièe se i èitav obalni pojas GradaKaštela ukljuèujuæi oèuvanje povijesne slike, volumena (gaba-rita) i obrisa naselja (vizure s mora). Posebna pa�nja æe seposvetiti ureðenju (izgradnja du�obalne šetnice), zaštiti te osigu-ranju javnog pristupa obali. Zabranjuje se odlaganje bilo kakvogmaterijala u more te samovoljno nasipanje i zatrpavanje obale.Detaljniji re�imi ureðivanja i mjere zaštite biti æe odreðeni Gene-ralnim urbanistièkim planom u èijim granicama se nalazi èitavobalni pojas, ili urbanistièkim planom ureðenja u podruèjima zakoja je propisan UPU.

Poljoprivredne površine i obradiva tla utvrðena ovim Pla-nom te posebno ugro�ena dosadašnjim ljudskim djelovanjem, kaoi ukupni kultivirani krajobraz èije su one dio, štite se od svakegradnje i radnji koje nisu izrièito dopuštene ovim odredbama iliposebnim zakonima. Potrebno je zadr�avati povijesne trase puto-va i antièku limitaciju agera (starih cesta, pješaèkih staza i polj-skih putova kao i elemenata tradicijske obrade zemlje – podzidi,suhozidi). Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta du�nisu obradivo poljoprivredno zemljište odr�avati sposobnim zapoljoprivrednu proizvodnju. Propisuje se provoðenje mjera zašti-te poljoprivrednog zemljišta od oneèišæavanja zabranom, ogra-nièavanjem i spreèavanjem unošenja štetnih tvari, bilo direktno,bilo vodom ili zrakom.

Šumske površine i zaštitne šume utvrðene ovim Planom štitese od sjeèe i krèenja, a sa svrhom odr�avanja i unapreðivanjanjihove biološke raznolikosti, produktivnosti, sposobnosti ob-navljanja te njihove zaštitne funkcije. Ovo se posebno odnosi nastrme terene gdje šumske površine imaju znaèajnu ulogu u spre-èavanju erozije zemljišta. Predviða se provoðenje mjera zaštitešuma od štetoèinja bilja te mjere za zaštitu šuma od po�ara. Osimzaštite postojeæih šuma predviða se i potièe pošumljavanje ogo-ljelih i opo�arenih površina i slivnih podruèja bujica. Obvezno jeizgraðivati šumske putove i vatrobrane prosjeke te ureðivati i èis-titi šumsko zemljište u skladu sa šumsko-gospodarskim osno-vama uz oèuvanje bioraznolikosti (npr. neuklanjanje svih debalau procesu truljenja - sušaca). Uz suglasnost nadle�nih slu�badopušteno je korištenje ili ureðenje šuma u svrhu odmora irekreacije.

Hrast dub (K. Gomilica) potrebno je zaštititi od parkiranja iprometa odgovarajuæim hortikulturnim rješenjem okoliša hrasta.

Vodotoci s pripadajuæim vegetacijskim pojasom, posebnoizvan graðevinskih podruèja naselja, smatraju se prirodnom istrukturnom cjelinom u krajobrazu te je tehnièke zahvate na njimaobvezno usklaðivati i provoditi uva�avanjem krajobraznih vrijed-nosti i obilje�ja te èuvanjem bioraznolikosti.

Utvrðuje se obveza oèuvanja i obnove postojeæe biološke ikrajobrazne raznolikosti u stanju prirodne ravnote�e i usklaðenihodnosa s ljudskim djelovanjem. Aktivnostima na moru, obalnompojasu i u podmorju moraju se štititi morska staništa. Radi oèu-vanja biološke raznolikosti mora nadle�na tijela ili ovlaštenepravne osobe du�ni su osigurati ureðaje za prihvat zauljenih,kalju�nih i oneèišæenih voda s brodova u lukama. Zabranjuje sekorištenje štetnih antivegetativnih samopolirajuæih premaza.

Temeljem ovog Plana utvrðuje se moguænost izvoðenja zah-vata u prostoru koji se odnose na izgradnju infrastrukturnihobjekata uz obvezu izbjegavanja ili svoðenja na najmanju mjeru

ošteæenja prirode. Tijekom izvoðenja zahvata nositelj zahvata jedu�an dijelovati tako da u najmanjoj mjeri ošteæuje prirodu te dapo završetku zahvata uspostavi ili pribli�i stanje u prirodi onomstanju koje je bilo prije zahvata. Kod razrade trase planiranemagistralne �eljeznièke pruge (kao dio nove pru�ne dionice Per-koviæ – Split) posebnu pa�nju je potrebno voditi o oèuvanjukrajobraznih (ukljuèujuæi i vrijedne poljoprivredne površine),prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, prije svega nanaèin da se prete�iti dio trase planira kao podzemni (tunel).

Kultivirani krajolik

Zone kultiviranog krajolika na prostoru obuhvata Prostornogplana Grada Kaštela prvenstveno su vezane uz povijesni procesbonifikacije krša i ureðivanja polja. Navedeni proces posljedica jedugotrajne konjunkture monokulture vinove loze i masline. Ukasnijim razdobljima, posebice u 19. i poèetkom 20. stoljeæarazvijaju se kulture aromatiènog bilja. Kultivirani agrarni krajoliknajèešæe je oblikovan kao suhozidom omeðene terase na obron-cima brda, te kao suhozidima oznaèena parcelizacija polja.

Prema Èlanku 56. zakona o zaštiti i oèuvanju kulturnihdobara (NN 69/99), stavak 2, opæi uvjeti zaštite i oèuvanja pod-ruèja zaštiæenog kultiviranog krajolika odreðenim ovom kon-zervatorskom podlogom su:

� potrebno je oèuvati od daljnje izgradnje u najveæojmoguæoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekatainterpolacijama unutar izgraðenih struktura naselja

� izuzetno se dozvoljava izgradnja pojedinaènihstambenih ili gospodarskih cjelina u agrarnom prostorururalnih naselja, ali na naèin da izgradnja ne izmjenitradicionalne osobitosti šireg prostora (terase, suhozidi,vegetacija).

� mjere pošumljavanja u agrarnom krajolikuneautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednojprovedbi mjera zaštite od erozije, dok se predjeli iznadterasasto kultiviranih obronaka trebaju obogatitiozelenjivanjem autohtonim vrstama.

Preporuèa se izrada Krajobraznog plana Grada Kaštela ukojem æe krajobrazi prostora grada biti analizirani i valorizirane teizlo�ene moguænosti njegovog ureðivanja, ukljuèujuæi i prostoreneposredno uz potoke ili bujice kao i njih same.

Spomenik parkovne arhiteture

Prvi perivoji u Kaštelima nastali su u 19 stoljeæa na prostorunekadašnjih vrtova koji su se uglavnom nalazili izavn utvrðenihnaselja. Poèetkom 20. stoljeæa ureðuju se parkovi uz secesijskevile. Osim perivoja Vitturi u Kaštel Lukšiæu i Ðardina u KaštelNovome oni su uglavnom zapušteni ili narušeni novom izgrad-njom. Oèuvanje i obnova perivoja osim svoje povijesno-horti-kulture vrijednosti znaèajno je za oèuvanje siluete povijesnihjezgri. U Kaštelima su oni pozicionirani obièno uz povijesnujezgru i tako predstavlju idealnu kontaktnu zonu prema novijimdjelovima naselja. Njihova vrijednost posebno se istièe u vizuriKaštela s mora. Narušavanje te vizure valja sprijeèiti onemo-guæavanjem gradnje i nasipanja mora pred tim ¢obalnim¢ par-kovima.

Mjere zaštite parkovne arhitekture:

� Svi parkovi navedeni u Popisu bez obzira na njihovtrenutni pravni status zaštite podlije�u obvezamaZakona o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara;

� sve graðevinske i druge intervencije u zoni navedenogre�ima zaštite podlije�u upravnom postupku, tj.potrebno je na temelju odgovarajuæe tehnièkedokumentacije kojoj æe po potrebi prethoditi istra�niradovi i konzervatorski elaborat, ishoditi posebne uvjete(u postupku izdavanja lokacijske dozvole) i prethodnoodobrenje (u postupku izdavanja graðevinske dozvole)nadle�nog konzervatorskog odjela;

� osigurati stalno odr�avanje perivoja;


Èlanak 38. 6.2 Kulturna dobra – kategorizirani popis ponaseljima


POLUURBANA NASELJA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1. POVIJESNA JEZGRA KAŠTEL SUÆURCA2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1. POVIJESNA JEZGRA KAŠTEL GOMILICA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1. POVIJESNA JEZGRA KAŠTEL KAMBELOVCA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1. POVIJESNA JEZGRA KAŠTEL LUKŠIÆA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.POVIJESNA JEZGRA NASELJA KAŠTEL STARI6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1. POVIJESNA JEZGRA KAŠTEL NOVI7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.1. POVIJESNA JEZGRA KAŠTEL ŠTAFILIÆA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.2. POVIJESNA JEZGRA KAŠTELA NEHAJ

GRADITELJSKI SKLOP1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.1. KAŠTILAC1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.2. ZID NADBISKUPA ZANE I ¢FORTIN¢2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.1. KAŠTILAC2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.2. BRCE I MOST2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.3. UTVRÐENO NASELJE NA OBALI3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.2 UTVRÐENO NASELJE UZ OKRUGLU KULU CAMBI3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.3. MALA I VELIKA PIŠKERA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.4. UTVRÐENO NASELJE KAŠTELA LIPPEO3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.6. BRCE4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.1. UTVRÐENO NASELJE KAŠTELA VITTURI4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.1.2. BRCE4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.3. UTVRÐENO NASELJE KAŠTEL RUŠINAC5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.1.UTVRÐENO NASELJE KAŠTELA CIPPICO5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.1.4. BRCE6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.1. UTVRÐENO NASELJE PAVLA CIPPICA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.2. BRCE7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.1.1. UTVRÐENO NASELJE KAŠTELA STAFILEO7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.1.3. IGRIŠÆE7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.1.4. BRCE7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.2. UTVRÐENO NASELJE KAŠTELA LODI

CIVILNA GRAÐEVINA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.1.1. GUALDOVA KULA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.1.2. SREDNJOVJEKOVNA GRAÐEVINA SJEVERNO OD KULE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.1.3. NADBISKUPSKA PALAÈA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.1.4. GRAÐEVINA “KULA TOP”2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.1.1. KULA2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.1.2. OPATIÈKA KUÆA2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.4. KAŠTEL VITEZA BUTKOVIÆA2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.6. BRATSKA KUÆA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.1.KULE CAMBI - KUMBATOVE KULE3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.2.1.OKRUGLA KULA CAMBI I ZAKLON UZ NJU3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.2.2. KUÆA CAMBI3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.2.3. BRATIMSKA MAKINA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.2.4. KUÆA GRISOGONO3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.2.5. VESLAÈKI KLUB3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.4.1. KAŠTEL LIPPEO3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.4.2. PALAÈA DUDAN3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.3. VILA ¢BALETNA ŠKOLA¢3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.6.2. KULA STRA�ARNICA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.1.1. KAŠTEL VITTURI4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.1.3. KUÆA VITTURI4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.2.1. KAŠTEL TARTAGLIA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.2.2. KUÆA ŠOULAVY4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.3.1. KAŠTEL ROSANI4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.4. DOM ZA NEZBRINUTU DJECU4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.5. VILA “RENATA”4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.8. KUÆA RODIN5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.1.1. KAŠTEL KORIOLANA CIPPICCA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.1.2. KUÆA OBITELJI CIPICCO5.K.O. KAŠTEL STARI 5.1.3. KULA CELIO CEGA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.5. KUÆA GARAGNIN-FANFOGNA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.2.1. HOTEL “PALACE”5. K.O. KAŠTEL STARI 5.3. VILA “NIKE”6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.1.1. KULA PAVLA CIPPICA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.3. ZGRADA BRATOVŠTINE SV. PETRA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.6. OSNOVNA ŠKOLA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.3. MOST NA RIÈIVICI7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.1.1.1. KAŠTEL STAFILEO (ROTONDO)7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.1.2. SJEVEROZAPADNA KULA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.2.2. KUÆA PAPALIÆ7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.2.1.KULA NEHAJ (LODI)7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.3. MOST NA POTOKU NEHAJ

SAKRALNA GRAÐEVINA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.4.2. ZVONIK STARE �UPNE CRKVE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.7.1. �UPNA CRKVA SV. JURJA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.22.1. CRKVA GOSPA OD HLADIH1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.22.2. GROBLJE UZ CRKVU GOSPE OD HLADIH1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.23.1. CRKVA SV. JURJA NA PUTALJU1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.27. CRKVA SV. LUKE2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.5. STARA �UPNA CRKVA SV.JERONIMA2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.7. �UPNA CRKVA SV. JERONIMA


2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.2.1 CRKVA SV. KUZME I DAMJANA2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.4. CRKVICA GOSPE OD MILOSTI3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.5. �UPNA CRKVA SV. MIHOVILA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.4.1.CRKVA SV. LAZARA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.4.2. GROBLJE UZ CRKVU SV. LAZARA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.5. CRKVA GOSPE OD ROZARIJA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.6.1. CRKVA SV. MIHOVILA OD LA�ANA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.2. STARA �UPNA CRKVA GOSPINA UZNESENJA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.4. �UPNA CRKVA GOSPINA UZNESENJA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.3.2. CRKVA SV. IVANA KRSTITELJA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.7. STARO GROBLJE4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.12.1. CRKVA GOSPA OD DRAÈINA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.12.2. GROBLJE UZ CRKVU GOSPE OD DRAÈINA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.13.1. CRKVA SV. LOVRE4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.14.1. CRKVA SV. IVANA OD BIRNJA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.1.3. CRKVA SV. JOSIPA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.2. STARA �UPNA CRKVA SV. IVANA KRSTITELJA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.6. �UPNA CRKVA GOSPE OD ROZARIJA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.7.1. CRKVA SV. JURJA OD RADUNA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.8.1. CRKVA SV. NIKOLE OD PODMORJA6. K.O. KAŠTEL STARI 5.8. 2. GROBLJE UZ CRKVU SV. NIKOLE OD PODMORJA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.4.1. �UPNA CRKVA SV. PETRA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.5. CRKVA SV. ROKA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.2.1. GROBLJANSKA KAPELA SV. JOSIPA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.2.2. GROBLJE UZ CRKVU SV. JOSIPA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.9.1. CRKVA GOSPA STOMORIJA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.10.1. CRKVA SV. JURJA OD �ESTINJA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.1.5. �UPNA CRKVA BEZGREŠNOG ZAÈEÆA BLA�ENE DJEVICE MARIJE7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.10. CRKVICA SV. BARTULA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.11. FILIJALNA CRKVA SV. MARIJE7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.13. CRKVICA SV. ONOFRIJA

ARHEOLOŠKO PODRUÈJE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.6. VAROŠ-LUÈAC1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.7.2. PROSTOR OKO �UPNE CRKVE SV. JURJA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.2. STAÈULINE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.3. BRI�INE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.4.1. TIŠIÆ (INA PLIN, KONSTRUKTOR I LAVÈEVIÆ).1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.6. ANTIÈKA CESTA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.7. GRMAJEVAC - KOTAL1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.8.1. BLATO - TRSTENIK1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.9.1 ÐARDIN - BLATO1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.10.2. SMOLJEVAC- SREDNJOVJEKOVNO SELO I GROBLJE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.10.3. PUT ZA SMOLJEVAC1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.11. DOLJANE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.12. STARINA – RIMSKI PUT1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.13. SELA – STARINE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.14. STRA�BENIK – STRINJA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.15. �UVANÈE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.16. KRTINE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.17. SUSTJEPAN – ORJE1.K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.18. PECA – LUÈAC1.K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.19. PECA-SOKOLANA1.K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.20. GROBLJE – TORI1.K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.21. GORICA – OMEJ1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.24. ORIŠINE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.25. KOSTELJI1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.26. GAJINE2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.2.3. KOZICE2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.3. ŠTALIJA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.6. ROKOVSKO4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.9. GOSTINJ4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.10. MAJURINE4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.11. GLAVIÈINE5. K.O. KAŠTEL STARI 5.3. UŠÆE POTOKA GOSTINJ5. K.O. KAŠTEL STARI 5.4. SUHOZIDI5. K.O. KAŠTEL STARI 5.5. LOKVA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.7.2. PROSTOR OKO CRKVE SV. JURE OD RADUNA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.4. VILLA RUSTICA - RIÈIVICE6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.5.CARDO6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.6. SUHOZIDI6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.7. CRNOÈI6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.8. DUMANJŠÆINE6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.10.2. PROSTOR OKO CRKVE SV. JURJA OD �ESTINJA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.9. TARCE7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.12. LUCIJINO7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.14. VELIKI I MALI BIJAÆ7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.15. JAVORSKI PUT7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.16. VILLA RUSTICA ZAPADNO OD JAVORSKOG PUTA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.17. POTENCIJALNO NALAZIŠTE7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.19. SADINE - TREÆANICA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.21. TORINE NA PADINAMA TREÆANICE

ARHEOLOŠKI LOKALITET1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.3. MANDRAÈ1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.4.1. STARA �UPNA CRKVA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.5. GRAÐEVINA URMANEA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.5. BARBARINAC

Smještaj i granice lokaliteta i pojedinaènih spomenika izprethodnog popisa prikazani su na kartografskom prikazu br.3.Uvjeti za korištenje, ureðenje i zaštitu prostora.

Èlanak 39.

Mjere zaštite kulturnih dobara

Povijesna naselja i njihovi dijelovi, graditeljski sklopovi,povijesne graðevine s okolišem, prirodni i kultivirani krajolici,povijesno memorijalni spomenici i arheološki lokaliteti morajubiti na struèno prihvatljiv naèin ukljuèeni u buduæi razvitakopæine i �upanije. Prvi korak je njihova registracija ili preventivnazaštita.

Oèuvanje kulturno povijesnih obilje�ja prostora podrazu-mijeva prije svega:

� zaštitu i oèuvanje prirodnog i kultiviranog krajolika kaotemeljne vrijednosti prostora;

� oèuvanje i unapreðenje odr�avanja i obnove zapuštenihpoljodjelskih površina uz zadr�avanje tradicijskognaèina korištenja i parcelacije;

� oèuvanje povijesnih trasa putova (centurijacija, starihcesta, poljskih puteva, pješaèkih staza èesto obilje�enihkapelicama-pokloncima;

� oèuvanje tradicionalnih naseobinskih cjelina (sela,zaselaka, osamljenih gospodarstava) u njihovuizvornom okru�enju, zajedno s povijesnom graðevnomstrukturom i pripadajuæom parcelacijom);

� o�ivljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstavaetnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti;

� oèuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, naroèitokamenih tradicijskih kuæa i gospodarskih graðevina,kao nositelja povijesnog identiteta prostora;

� oèuvanje povijesne slike prostora koju èine volumennaselja, njegovi obrisi i završna obrada graðevina tevrijednosti krajolika kojim je okru�eno;

� oèuvanje prirodnih znaèajki kontaktnih podruèja uzpovijesne graðevine i sklopove, kao što su šume,kultivirani krajolik, maslinici, vinogradi, buduæi dapripadaju integralnoj (prirodnoj i kulturnoj) baštini;

� oèuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadr�aja,poljodjelskih kultura i tradicijskog (ekološkog) naèinaobrade zemlje;

� oèuvanje i zadr�avanje karakteristiènih toponima,naziva sela, zaselaka, brda gomila kojih neka imajusimbolièka i povijesna znaèenja.

POVIJESNE JEZGRE

Kaštelanska naselja imaju karakteristièan prostorni razvitak.Krajem 15. i poèetkom 16. stoljeæa u moru ili na obali sagraðenesu utvrde posjednika, a sjeverno od njih formiraju se utvrðenanaselja. �upna crkva uvjek je izvan naselja. Prestankom opasnostiod Turaka naselja se šire izvan obrembenih zidova. Graðevinesagraðene u 19. i poèetkom 20. stoljeæa dale su tim ruralnimnaseljima, koje stanovništvo još uvjek zove ¢selo¢, djelomiènogradski karakter. Na kartama su ucrtane zone povijesnih jezgri:


1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.10. 1. SMOLJEVAC - VILLA RUSTICA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.23.2. PODRUÈJE OKO CRKVE SV. JURJA NA PUTALJU1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.28. LUKO2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.2.2. DOCI3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.6.3. LA�ANI4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.3. SREDNJOVJEKOVNA NEKROPOLA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.14.1. OSTROG-BALAVAN4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.17.1. BIRANJ4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.18. GREBINE4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.7. STUP POD OSTROGOM5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.4. KAŠTEL ANDREIS5. K.O. KAŠTEL STARI 5.6. MIRJE5. K.O. KAŠTEL STARI 5.9. MATETINA PEÆINA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.10. MALAÈKA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.1.2. MOST PRED KULOM CIPPICO6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.4.2. PODRUÈJE OKO �UPNE CRKVE SV. PETRA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.10. ÈESMINOVAC6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.11. KRI�IÆ6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.12. KULINA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.13. CRNI KRUG6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.14. KREŠIMIROVA PEÆINA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.15. PRAPOVIJESNE GOMILE6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.16. LOKVA �ESTINICA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.17. ŠPILJA ZMAJKA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.14. VLAKE7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.4. NEKROPOLA ZAPADNO OD KAŠTELA NEHAJ7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.5. BILINSKA PUNTA - KAŠTEL KVARKO7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.6. CESTA SA SPURILAMA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.8.1. RESNIK7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.18. PRAPOVIJESNE GOMILE TREÈANICA-BIJAÆI7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.20. BABA LOKVA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.22. IVKOVIÆI7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.23. ŠPILJA RADINKA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.24. BATAK

HIDROARHEOLOŠKI LOKALITET1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.4.2. TIŠIÆ- HIDROARHEOLOŠKI LOKALITET1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.8.2. BLATO – TRSTENIK, HIDROARHEOLOŠKI LOKALITET1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.9.2. ÐARDIN – BLATO, HIDROARHEOLOŠKI LOKALITET7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.8.2. RESNIK – HIDROARHEOLOŠKI LOKALITET

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.7. VRT CAMBI3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.8. VRT DUDAN4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.5. PARK VITTURI4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.7. PERIVOJ SJEVERNO OD MALIH MORA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.2.3. PERIVOJ ŠOULAVY4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.2.4. PLA�A SA PERIVOJEM ŠOULAVY4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.21. BOTANIÈKI VRT OSNOVNE ŠKOLE U KAŠTEL LUKŠIÆU5. K.O. KAŠTEL STARI 5.2.2. PERIVOJ DR. PETRA KAMBERA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.7. ÐARDIN6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.9.2. BIBLIJSKI VRT

Kaštel Suæurca, Kaštel Gomilice, Kaštel Kambelovca, KaštelLukšiæa, Kaštel Staroga, Kaštel Novoga, Kaštel Štafiliæa i KaštelaNehaj.

Mjere zaštite za povijesne jezgre:

� Za sve zahvate unutar povijesnih jezgri kaštelanskihnaselja propisana je izrada UPU-a za cjelinu zone. Dodonošenja UPU-a omoguæava se temeljem ovog Plana iposebnih uvjeta nadle�ne slu�be zaštite realizacijamanjih zahvata na pojedinaènim graðevinama unutarpovijesnih jezgri. Pod manjim zahvatima sepodrazumijevaju manji graðevinski zahvati u svrhunu�nog prilagoðavanja suvremenim potrebama;

� manji radovi i adaptacije iskljuèivo uunutrašnjosti graðevine,

� radovi u unutrašnjosti graðevine koji ukljuèujuizmjenu strukturalnih elemenata i infrastrukture,

� obvezna potpuna zaštita matrice naselja (graðevnestrukture, parcelacije, uliènih poteza), skladnihambijenata, gabarita, glavnih ekspozicija i vizurneizlo�enosti;

� svi zahvati na graðevinama u povijesnoj jezgri morajubiti u cilju oèuvanja i obnove osobitosti cjeline – zonekao kulturnog dobra;

� ureðivanje svih vanjskih ploha objekata unutarpovijesnih cjelina mora se temeljiti na korištenjuiskljuèivo lokalnih arhitektonskih izraza i graðevinskihmaterijala;

� iznimno su dozvoljene i kvalitetne novogradnje(interpolacije) koje se svojim oblikovanjem, mjerilom,tipologijom te gabaritima moraju uklopiti u ambijent;

� uklanjanje graðevine, odnosno zamjenska gradnjamoguæa je iskljuèivo na temelju prethodne detaljneanalize i valorizacije;

� u sluèaju zamjenske gradnje, kao i kod rekonstrukcijepostojeæih zgrada, svi elementi relevantni zaodreðivanje zahvata u prostoru – oblik i velièinagraðevinske parcele, namjera, velièina i oblikovanjegraðevine te njezin smještaj na parceli, ureðenjeparcele, naèin prikljuèenja parcele i objekta najavno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu –moraju se podrediti ogranièenjima i obvezama kojeproizlaze iz urbanistièkih i arhitektonskih specifiènostipojedine lokacije;

� ne preporuèuje se izmjena strukture i tipologijepostojeæih objekata radi funkcionalne fuzije u veæeprostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitkaprostornog identiteta pojedinih graðevina, isto tako sobzirom na iscjepkanost izvornog objekta na sitnevlasnièke i graðevinske djelove preporuæa se njihovovlasnièko i graðevinsko okrupljavanje do razine izvornegraðevine.

� neizgraðene dijelove povijesnih jezgri, koji u posljednjevrijeme nisu znatnije transformirani, ili su korišteni kaozelene površine, potrebno je ureðivati kao javne zelenepovršine s moguænošæu minimalnih intervencijaobjektima javnog znaèaja;

� posebnu pa�nju posvetiti ureðenju obalnog pojasanaselja (rive) i morskog (ju�nog) fronta naselja;

� re�im prometa unutar povijesne jezgre potrebno jeprilagoditi mjerilu povijesne jezgre te karakteru i obimudjelatnosti osiguravajuæi pritom posebne re�imeprometa;

� izgradnja u kontaktnim zonama oko povijesne jezgretreba osigurati kontrolu mjerila i naslijeðenog obrisanaselja te omoguæiti oèuvanje kvalitetnih vizura izpovijesne jezgre i na povijesnu jezgru;

� za sve graðevinske zahvate na graðevinama u prostorupovijesnih jezgri (koje su registrirane kao cjeline-kulturno dobro), bez obzira na postojanje ili nepostojanje rješenja o registraciji ili preventivnoj zaštitipojedinaènog kulturnog dobra, u postupku ishoðenja

lokacijske dozvole treba ishoditi posebne uvjeteUprave za zaštitu kulturne baštine,

Konzervatorskog odjela u Splitu.

GRADITELJSKI SKLOP

Pod graditeljskim sklopom podrazumjeva se dio povijesnejezgre velike vrijednosti poput utvrðenih naselja sa njihovimobrambenim zidovima i vratima te trgovi koji u kaštelima pred-stavljuju kontaktnu zonu izmeðu utvrðenog naselja i dijela naseljaizvan zidova ili kontaktnu zonu izmeðu naselja i utvrde-kaštela.

Kako se graditeljski sklopovi nalaze unutar povijesnih jezgriza njih vrijede iste mjere upotpunjene sa sljedeæima:

� istra�ivanje, rekonstrukcija i prezentacija obrambenihzidova, kula i vrata utvrðenih naselja;

� sanacija i odr�avanje svake zgrade koja je saèuvalaizvorna graditeljska obilje�ja;

� restauracija svake zgrade koja je neprimjerenimzahvatima veæim dijelom ili potpuno izgubila obilje�japosebno vrijednog kulturnog dobra;

� sprjeèavanje nadogradnje ili dogradnje pojedinih zgradaili pak neprimjerenih adaptacija kojima se bitno mijenjaizvorna arhitektonska vrijednost ili zamisao;

� ureðenje trgova pred kaštelom ili naseljem, istra�ivanjei rekonstrukcija njihovih karakteristiènih elemenata:most, bunar, štandarac, javni sat, kamene klupe itd.

� odr�avanje i ureðenje neizgraðenih površina ipripadajuæe urbane opreme, vodeæi raèuna o njezinimautentiènim elementima, kao što su javna rasvjeta,hortikulturna rješenja, ureðivanje parcela, te predvrtova;

� za ureðenje povijesnih cjelina predla�e se izradaurbanistièko-arhitektonskih projekata koji æe se temeljitikonzervatorskoj studiji i veæ postojeæim arhitektonskimsnimcima povijesnih jezgri 1:50 (Kaštilac u KaštelGomilici) i 1:200 (sve ostale jezgre osim KaštelaNehaj).

POVIJESNE GRAÐEVINE

U kategorizaciji kulturno-povijesnih dobara one su podjelje-ne u dvije grupe CIVILNE GRAÐEVINE (kašteli-utvrde, stam-bene graðevine, vile, graðevine javne namjene, škole, hoteli i sl.) iSAKRALNE GRAÐEVINE (crkve, groblja i sl.).

Mjere zaštite za pojedinaène povijesne graðevine:

� sve povijesne graðevine navedene u Popisu bez obzirana njihov trenutni pravni status zaštite podlije�uobvezama Zakona o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara;

� sve graðevinske i druge intervencije u zoni navedenogre�ima zaštite podlije�u upravnom postupku, tj.potrebno je na temelju odgovarajuæe tehnièkedokumentacije kojoj æe po potrebi prethoditikonzervatorsko-restauratorski istra�ni radovi, ishoditiposebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijskedozvole) i prethodno odobrenje (u postupku izdavanjagraðevinske dozvole) nadle�nog konzervatorskogodjela;

� va�na komponenta oèuvanja povijesne graðevine jepravilan odabir namjene koju mora propisati nadle�nakonzervatorska slu�ba;

� povijesne graðevine obnavljaju se cjelovito, zajedno snjihovim okolišem (vrtom, perivojem, voænjakom,dvorištem, pristupom i sl.);

� za svaku pojedinaènu povijesnu graðevinu kod koje suutvrðena svojstva kulturnog dobra (prema Popisukulturnih dobara) kao najmanja granica zaštite utvrðujese pripadna parcela ili, ako je to posebno istaknuto, njenpovijesno vrijedni dio;

� kako se osnovna naèela zaštite temelje na integralnomsagledavanju spomenika i njegove neposredne okoline,uspostavlja se i zona “zaštite ekspozicije” na prostoruoko pojedinaènog kulturnog dobra u svrhu zadr�avanjagraðevina u okviru njihovog autentiènog okru�enja,


sprjeèavanja nove izgradnje u njihovoj neposrednojblizini, posebno one predimenzioniranih gabarita,neprimjerenih materijala i oblikovanja koje moguzakloniti vizure na kulturno dobro ili s njega naneposredni kontaktni prostor;

� od opæih intervencija na graðevinama, s obzirom nanjihovu visoku spomenièku vrijednost kao kulturnebaštine, predviðaju se: konzervacija, restauracija,graðevinska sanacija, rekonstrukcija;

� vrijedne ambijentalne cjeline groblja, okru�enezidovima, s oèuvanim starim nadgrobnim spomenicimaklesanim u kamenu te zelenilom; treba odr�avati ièuvati u okviru prostorne organizacije i kamene plastikenadgrobnih ploèa. Potrebe za širenjem groblja, rješavatiu zoni manje ekspozicije groblja, uz oèuvanjeintaktnosti postojeæeg. Preporuèa se da se stara likovnokvalitetna spomenièka obilje�ja u sluèaju preureðenjagrobnica i zamjene novima, budu pohranjena uzasebnom dijelu groblja koje se mo�e urediti kao malilapidarij;

� vlasnici (korisnici) graðevina kod kojih su utvrðenaspomenièka svojstva mogu putem nadle�ne Uprave zazaštitu kulturne baštine iz dr�avnoga proraèuna zatra�itinovèanu potporu za odr�avanje i vrsnu obnovupovijesno vrijednih zgrada;

� nakon obnove povijesne graðevine valja osigurati stalnoodr�avanje.

ARHEOLOŠKI LOKALITETI I PODRUÈJA

Prostor Kaštela je izuzetno va�no arheološko podruèje uHrvatskoj. U antici ono predstavlja predgraðe Salone, glavnoggrada rimske provincije Dalmacije koja se na sjeveru protezalasve do Save. U zapadnom dijelu teritorija nalazi se antièko naseljeSICULI. Podruèje Kaštela bilo je podjeljeno na više od 40 centu-rija (parcela dimenzija pribli�no 700 na 700 metara) gdje se mo�epretpostaviti najmanje toliko villa rustica. Da je rijeè o iznim-nome podruèju svjedoèe povjesnièari koji ga odavna nazivajuKoljevkom hrvatske dr�avnosti.

Arheološki lokaliteti koji su istra�eni ili potencijalni, pred-stavljaju va�an element kulturne baštine, znaèajan za povijesni ikulturni identitet prostora. Oznaèeni su pribli�nom lokacijom nakarti, a samo ih je malen broj istra�en, dokumentiran i prezentiran.Veæina lokaliteta indicirana je na temelju sluèajnih nalaza, nojedan dio èini skupina potencijalnih nalazišta, pretpostavljenih natemelju indikativnih toponima, geomorfološkog polo�aja, povi-jesnih podataka, kontinuiteta naseljavanja itd.

Mjere zaštite arheoloških lokaliteta i podruèja:

� Na dosad neistra�enim arheološkim lokalitetimapotrebno je provesti pokusna arheološka sondiranja,kako bi se mogle odrediti granice zaštite lokaliteta;

� prioritetna istra�ivanja provode se na podruèjima kojase namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnihsustava. Radi njihove identifikacije potrebno je obavitidetaljno kartiranje i dokumentiranje, na temeljuistra�nih radova i rekognosciranja;

� na svim rekognosciranim podruèjima prije graðevinskihzahvata izgradnje infrastrukture ili drugih objekata,treba provesti arheološke istra�ne radove, sondiranja,radi utvrðivanja daljnjeg postupka;

� u postupku ishoðenja lokacijske dozvole treba obavitiarheološka istra�ivanja;

� ukoliko se prilikom izvoðenja bilo kojih zemljanihradova naiðe na predmete ili nalaze arheološkogznaèenja, potrebno je radove odmah obustaviti, a onalazu obavijestiti najbli�i muzej ili Upravu za zaštitukulturne baštine;

� šire arheološke zone utvrðene ovim planom potrebno jedetaljno istra�iti, te planskim dokumentima utvrditinaèin korištenja zona;

� unutar izgraðenih podruèja naselja preporuèa sedetaljno istra�ivanje arheoloških zona do sterilnog slojate, sukladno rezultatima valorizacije, obaviti

prezentaciju nalaza in situ koja mo�e utjecati naizvedbene projekte planiranih graðevina;

� Izvan izgraðenih podruèja preporuèa se detaljnoistra�ivanje i konzervacija nalaza uz moguænostkorištenja metode anastiloze a u ekstremnim i temeljitodokumentiranim sluèajevima i parcijalne dislokacije, stime da se prethodno na razini prostornog plana detaljnoutvrdi obuhvat pojedinih izdvojenih arheoloških nalazate re�imi zaštite istih;

� Unutar arheoloških zona, unutar ili van postojeæihnaselja, potrebno je prilikom radova osiguratiarheološki nadzor. Sukladno arheološkim nalazima,nadle�no konzervatorsko tijelo odreðuje daljnjepostupanje;

� na podruèjima kojima se Prostornim i Generalnimurbanistièkim planom grada Kaštela predviða izgradnjaobjekata unutar arheoloških zona, obvezuje se nositeljzahvata da osigura arheološko rekognosciranje prostoraprije poèetka bilo kakavih radova te sukladnorezultatima rekognosticiranja, zaštitna arheološkaistra�ivanja. U sluèaju prezentacije arheoloških nalazain situ potrebno je izraditi detaljniji prostorni plan kojiæe definirati odnose izmeðu prezentiranih nalaza ipredviðenih izgradnji;

� arheološki lokaliteti štite se kao pojedinaèna kulturnadobra. Radovi na samom lokalitetu ili u njegovojneposrednoj blizini trebaju imati posebne uvjete iprethodno odobrenje prema èlancima 60, 61, 62, 63, 64Zakona o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara (NN69/99);

� osigurati stalno odr�avanje arheološkog lokaliteta ili gazaštititi na prikladan naèin.

Mjere zaštite hidroarheoloških lokaliteta:

� bilo kakva gradnja ili nasipanje mora u blizinihidroarheološkog lokaliteta, bez obzira na njegovpravni stupanj zaštite, ne dopušta se prije obavljenihzaštitnih hidroarheoloških istra�ivanja;

� Zabranjuje se bilo kakvo sidrenje, privezivanje,pristajanje plovila ili ribanje mre�ama u blizini i nahidroarheološkim lokalitetima;

� ronjenje na hidroarheološkom lokalitetu dopušta se uzprethodnu dozvolu nadle�nog konzervatorskog odjela;

� svi nalazi koji se pronaðu u podmorju moraju bitiprijavljeni nadle�noj konzervatorskoj slu�bi ili muzeju.

Povijesni putevi i centurijacija

U okvirima mjera zaštite arheološke baštine posebna sepa�nja treba posvetiti trasi povijesnih komunikacija i ostacimacenturijacije salonitanskog agera na prostoru obuhvata Pros-tornog i Generalnog plana grada Kaštela.

Planiranje i izgradnja glavnih prometnica na prostoru obuh-vata Prostornog i Generalnog urbanistièkog plana grada Kaštelatreba kao osnovni element smještaja u prostoru koristiti trasuantièke centurijacije prostora. Planiranju pojedinih dijelova pro-metnica ili sustava prometnice na navedenom prostoru trebaprethoditi arheološko rekognosiciranje utvrðenog ili pretpostav-ljenog pravca pru�anja antièke centurijacije, te sukladno rezul-tatima odreðivanje mjera zaštite.

U postupku izdavanja lokacijske dozvole ili izrade detalj-nijeg plana za obuhvat koji ukljuèuje ili je u kontaktnom podruèjulokaliteta zaštièene kulturne baštine potrebno je ishoditi pret-hodne uvjete i konaènu suglasnost nadle�ne slu�be zaštite kul-turne baštine.

Èlanak 40.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Postupanje s otpadom æe se rješiti u skladu sa �upanijskimprogramom zbrinjavanja otpada koji u konaènici predviða izgrad-nju Centra za gospodarenje otpadom. Na podruèju Grada Kaštelase ne predviðaju graðevine i površine za zbrinjavanje ili obradu


otpada kao ni graðevine i ureðaji za sakupljanje i skladištenje�ivotinjskog otpada ukljuèujuæi i klaonice.

Èlanak 41.

8. MJERE SPREÈAVANJA NEPOVOLJNAUTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Zaštita voda

Na prostoru Grada Kaštela posebno se štiti obalno more odoneèišæenja. Istoèni dio priobalnog mora Kaštelanskog zaljeva odKaštel Suæurca do Kaštel Kambelovca treba zadovoljiti drugukategoriju, a zapadni dio od Kaštel Lukšiæa do Kaštel Štafiliæaprvu kategoriju mora.

Za podruèja za koja je predviðena odvodnja oborinskih vodakanalizacijom razdijelnog tipa, uvjet za ispuštanje oborinskihvoda sa prometnica i ureðenih dijelova naselja u vodotoke ibujiène tokove treba biti isti kao za ispuštanje ovih voda u more tj.uz prethodno proèišæavanje kroz mastolov.

Morski plovni put odreðen je na udaljenosti minimalno 300m od obale osim na podruèju prilaza luka.

Èlanak 42.

8.2. Zaštita od voda

Prostornim planom se predviða zaštita padina i ni�ih dijelovapodruèja Grada od bujiènih voda te zaštita tla od erozije izazvaneslijevanjem oborinskih voda, i to:

� gradnjom i odr�avanjem sustava potoka i kanala,

� ureðenjem i odr�avanjem zatvorenih kanala uzprometnice te njihovo korištenje kao dio sustavaodvodnje prethodno tretiranih oborinskih voda,

� pošumljavanjem i odr�avanjem vegetacije na padinamaKozjaka kao prirodne brane eroziji tla.

Za svaki zahvat u prostoru u kontaktnoj zoni vodnog dobrakoji se planira lokacijskom dozvolom ili detaljnijim planomureðenja potrebno je ishoditi prethodne uvjete i suglasnost nad-le�ne vodoprivredne slu�be.

Zaštita od voda temelji se na elaboratu Rješenje sanacijebujiènog podruèja Kaštela, izraðenog 1996. godine (Akvaprojekt- Split) i drugoj dokumentaciji nadle�nih vodoprivrednih slu�bi.

Èlanak 43.

8.3. Zaštita i sanacija ugro�enih dijelova okoliša

U Prostornom planu ureðenja grada Kaštela odreðuje pros-tore u kojima je ugro�en okoliš i to:

a) oneèišæeni zrak kao posljedica intenzivnog cestovnogprometa te rada industrijskih pogona, posebno u istoènomdijelu obuhvata GUP-a (Kaštel Suæurac i Kaštel Gomilica),

b) oneèišæeno more posebno u istoènom dijeluKaštelanskog zaljeva,

c) prostori u kojima je ugro�eno tlo, posebno u zoniutjecaja zraène luke te zemljišni pojas uz magistralne ceste(zagaðenje teškim metalima) koji se koristi upoljoprivredne svrhe, u manjem obimu zagaðenjekemijskim preparatima korištenim u poljoprivred, tlo nastrmim terenima ugro�eno erozijom te tlo ugro�enobespravnom izgradnjom I širenjem graðevinskih podruèja,

d) prostori ugro�eni bukom, u zoni utjecaja zraène luke iuz Jadransku magistralu.

e) prostori obalnog pojasa planirani i izgraðeni kao radne iskladišno servisne zone te zone graðevina prometnihdjelatnosti kojima je ugro�en prirodni okoliš ionemoguæeno primjereno korištenje potencijalno vrijednhprostora Grada,

f) prostori napadnuti objektima graðenim protivnoprostornim planovima i bez odobrenja za graðenje kojimaje ugro�en prirodni okoliš i kulturna baština (povijesnejezgre i pojedinaèni spomenièki lokaliteti) te gradiviprostori napadnuti izgradnjom bez odobrenja za graðenjekojima se bitno umanjuje kvalitet izgraðene sredine kojatako nastaje,

g) prostor eksploatacijskog polja.

Èlanak 44.

Prostorni plan ureðenja odreðuje provoðenje mjera zaštite isanacije okoliša za pojedine medije odnosno posebno osjetljive ivrijedne dijelove okoliša. Mjere zaštite zraka, mora i tla provoditiæe se:

1. osiguravanjem uvjeta za kontinuirano voðenje katastraemisija u okoliš te mjerenje imisija na ugro�enimpodruèjima u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša iposebnim propisima,

2. unošenjem informacija iz prethodne toèke u gradskiinformacijski sustav te trajnim prezentiranjem tihinformacija javnosti,

3. uvjetovanjem gradnje novih i rekonstrukcije postojeæihradnih zona potpunim mjerama zaštite okoliša,

4. obvezom sanacije svih postojeæih izvora oneèišæivanjaokoliša,

5. striktnim poštivanjem naèela da oneèišæivaè snositroškove nastale u vezi s oneèišæivanjem, troškove sanacijei praviène naknade štete,

6. obvezom formiranja zaštitnih zelenih pojaseva izmeðuradnih zona i zona namijenjenih stanovanju te okoprometnica dr�avnog i �upanijskog ranga,

7. obvezom smanjenja razine i utjecaja buke oko zraèneluke, re�imima korištenja prostora i formiranjem zaštitnihpojaseva,

8. izgradnjom kanalizacijskog sustava Splita, Solina iKaštela i proèišæavaèa otpadnih voda. Ovim sustavom sveotpadne vode Kaštela vode se hidrotehnièkim kanalom doureðaja za proèišæavanje, te nakon proèišæavanja ispuštajuu more,

9. obvezom provoðenja mjera zaštite mora u postojeèim iplaniranim lukama nautièkog turizma i sportskorekreacijskim lukama kao i obvezom procjene utjecaja naokoliš za tehnièka rješenja ovih luka,

10. pripremom planova intervencija za sluèaj havarija iveæih oneèišæivanja mora, posebno na �upanijskoj razini,

11. regulacijom bujiènih tokova i sadnjom biljnih vrstaovog podneblja na slivnom podruèju bujica, sa svrhomzaštite od voda i erozije tla,

12. obradom tla u skladu s reljefnim i klimatskimznaèajkama, oèuvanjem i poboljšanjem strukture tla teizbjegavanjem zbijanja obradivog tla,

13. oèuvanjem sadr�aja svojstvenog humusa u tlu ikarakteristikama podruèja,

14. uspostavljanjem integralnog korištenja agrokemikalijate primjenom novih sredstava za zaštitu bilja, mineralnihgnojiva i drugih sredstava èija svojstva mogu biti štetna zaekološke funkcije tla uz prethodno pribavljanje suglasnostitijela dr�avne uprave nadle�nog za poslove poljoprivrede,odnosno mišljenja struène institucije,

15. davanjem prednosti ekološkoj ili drugim ekološkiprihvatljivim naèinima poljoprivredne proizvodnje,

16. provedbom postupka procjene utjecaja na okoliš premazakonu te ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu.


Èlanak 45.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveze izrade prostornih planova

Prostorni plan ureðenja Grada Kaštela utvrðuje obvezu iz-rade Generalnog urbanistièkog plana u granicama utvrðenimovim Planom na kartografskom prikazu br. 3.b. Uvjeti za koriš-tenje, ureðenje i zaštitu prostora. Obuhvatom GUP-a definira se ipojas mora od 300m od obalne crte.

Provoðenje i razrada Prostornog plana ureðenja Grada Kaš-tela odvijati æe se kao kontinuirani proces, u skladu s ovimodredbama za provoðenje i dokumentima prostornog ureðenjakoji æe se donositi na temelju ovog Plana, posebno GUP-om teurbanistièkim planovima ureðenja kao osnovnim dokumentimaureðenja prostora u veæim, prete�ito neizgraðenim dijelovimagraðevinskog podruèja naselja kao i za sanaciju i dogradnjudijelomièno izgraðenih, urbanistièki nedefiniranih dijelova (ne-planska izgradnja), te detaljnim planovima ureðenja u ostalimneizgraðenim dijelovima graðevinskog podruèja naselja.

Ovim Planom se utvrðuje obveza izrade urbanistièkog planaureðenja za podruèja izvan obuhvata GUP-a i njihove granice suprikazane na kartografskom prikazu br. 3.b. Uvjeti za korištenje,ureðenje i zaštitu prostora. Unutar obuhvata GUP-a æe se obvezaizrade detaljnijih planova utvrditi tim Planom.

Obalna linija ucrtana u kartografskim prikazima ovog pros-tornog plana oznaèava liniju ucrtanu na topografskoj podlozi.Kroz izradu propisanih detaljnijih planova moguæe su izmjeneobalne crte u svrhu ureðenja luka, pla�a i dijelova obale u naselju ituristièkim zonama. Za korekcije obalne linije u povijesnim cjeli-nama potrebni su prethodni uvjeti i suglasnost nadle�ne slu�bezaštite kulturne baštine.

Prostorni plan ureðenja Grada Kaštela odreðuje da se priizradi svih detaljnijih dokumenata prostornog ureðenja morajuplanirati takova rješenja kojima se ne stvaraju arhitektonsko-urbanistièke barijere.

Èlanak 46.

9.2. Rekonstrukcija graðevina

9.2.1. Rekonstrukcija graðevina èija je namjenaprotivna planiranoj namjeni

Postojeæe graðevine èija je namjena protivna planiranoj na-mjeni za dotiènu zonu mogu se zadr�ati do privoðenja prostora tojnamjeni, ukoliko svojim postojanjem ili upotrebom, neposrednoili posredno, ne ugro�avaju �ivot, sigurnost i zdravlje ljudi, ili neugro�avaju okoliš iznad zakonom dopuštenih vrijednosti. Podpostojeæim graðevinama podrazumijevaju se graðevine izgraðenetemeljem valjane dokumentacije ili graðevine starije od 15. ve-ljaèe 1968. godine. Dopušta se rekonstrukcija ovih graðevina(legalno izgraðenih) u smislu poboljšanja uvjeta �ivota i rada,ukoliko za dotiènu lokaciju nije donesen detaljniji plan te ukolikose Programom mjera za unapreðenje stanja u prostoru ne predviðaureðenje odnosno priprema dotiène lokacije za izgradnju i ure-ðenje.

Neophodnim opsegom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta�ivota i rada za postojeæe graðevine smatra se:

� prikljuèak na ureðaje komunalne infrastrukture, ukolikoza to postoje uvjeti, te rekonstrukcija instalacija,

� dogradnja sanitarnih prostorija i nu�nogkomunikacijskog prostora uz postojeæe stambenegraðevine,

� rekonstrukcija tavanskog ili drugog prostora unutarpostojeæeg gabarita u stambeni prostor, postava novogkrovišta.

Navedenim zahvatima kojima se omoguæava rekonstrukcijapostojeæih graðevina stambene i stambeno-poslovne namjene upostojeæim gabaritima temeljem ovog Plana, dozvoljava se jedno-kratno poveæanje postojeèeg BRPN za do 12m2 ili do 5% (doz-

voljava se poveæanje za veæu od ove dvije površine), ali maksi-malno do 25m2, te bez poveæanja broja stambenih jedinica.

Iznimno, za postojeæe graðevine u obuhvatu zone I (�e-ljezara) u K. Suæurcu omoguæava se nadogradnja do maksimalnoP+1+Pk (stambeno potkrovlje nadozida do 1,5m).

Èlanak 47.

Postojeæe graðevine èija je namjena protivna planiranoj na-mjeni, a rekonstrukcijom se privode planiranoj namjeni (prenam-jena) mogu se:

� rekonstruirati u postojeæim gabaritima ukoliko tigabariti prelaze maksimalni intenzitet izgradnje utvrðenovim Planom (kig, BRP ili kis, katnost) za dotiènuzonu, ili

� rekonstruirati najviše do maksimalnog intenzitetaizgradnje utvrðenog ovim Planom (kig, BRP ili kis,katnost) za dotiènu zonu.

Èlanak 48.

9.2.2. Rekonstrukcija graðevina èija je namjenasukladna planiranoj namjeni

Dopušta se rekonstrukcija i zamjena svih postojeæih graðe-vina èija je namjena sukladna namjeni utvrðenoj ovim Planom domaksimalnog intenziteta izgradnje propisanog ovim Planom (kig,BRP ili kis, katnost). Ukoliko je postojeæa graðevina veæegintenziteta izgradnje, od onog propisanog ovim Planom za dotiè-nu zonu, moguæa je iznimno izgradnja zamjenske graðevine istogintenziteta izgradnje uz zadovoljenje uvjeta smještaja vozila umirovanju utvrðenih ovim Planom.

Dopušta se rekonstrukcija i zamjena svih postojeæih graðe-vina èija je namjena sukladna namjeni utvrðenoj ovim Planom, analaze se na podruèju obuhvata obvezne izrade detaljnijih pla-nova, do maksimalnog intenziteta izgradnje utvrðenog ovim Pla-nom (kig, BRPN ili kis, katnost).

Nije dopuštena rekonstrukcija graðevina koje svojim posto-janjem ili upotrebom ugro�avaju okoliš iznad zakonom dopuš-tenih vrijednosti, ukoliko se rekonstrukcijom ne otklanjaju izvorinegativnih utjecaja.

Èlanak 49.

9.3. Mjere ureðenja graðevinskog zemljišta

Nadle�ne slu�be Grada Kaštela obvezne su planirati i orga-nizirati ureðenje graðevinskog zemljišta na temelju prostornihplanova te posebno kroz izradu programa mjera za unapreðenjestanja u prostoru i programa gradnje objekata i ureðaja komu-nalne infrastrukture.

U svrhu efikasnijeg praæenja stanja ureðenosti prostora iplaniranja daljnjeg ureðenja potrebno je ustanoviti informacijskisustav o prostoru grada. U ovaj sustav je potrebno unositi ia�urirati podatke do razine graðevne èestice, ukljuèujuæi namjenuprostora i uvjete graðenja, evidenciju va�eæih dokumenata pros-tornog ureðenja, katastar instalacija, vlasništvo i evidenciju grad-skih nekretnina, ubiranja naknada i doprinosa, evidenciju izdanihupravnih akata, koncesija i sl.

Provoðenjem gornjih mjera Grad utvrðuje zone ureðenoggraðevinskog zemljišta (kojih su dio i urbanistièki definiranelokacije), zone zemljišta koje se planira urediti u neposrednomrazdoblju (od 1 do 4 godina) te zone rezervirane za buduæi razvojgrada. Utvrðivanje ovih zona obvezni je sadr�aj Programa mjeraza unapreðenje stanja u prostoru Grada Kaštela.

Smjernice za ureðenje graðevinskog zemljišta od posebnogznaèaja za racionalno upravljanje razvojem grada:

� programom mjera za unapreðenje stanja u prostorupotrebno je utvrditi mjere za ureðivanje dijelova naselja(posebno kroz izradu detaljnijih planova) temeljeno namoguænostima racionalnog i ekonomiènog komunalnogi infrastrukturnog opremanja zemljišta (kompaktnigrad), funkcionalne opremljenosti prostora (posebnosadr�ajima društvenog standarda) te na obveznom


sudjelovanju lokalnih zajednica (mjesni odbori) i drugihrazvojnih aktera.

� program gradnje graðevina i ureðaja komunalneinfrastrukture potrebno je donositi, izmeðu ostaloga, ina temelju programiranih detaljnijih planova i uzobveznu suradnju sa slu�bom grada nadle�nom zaposlove prostornog ureðenja.

Èlanak 50.

Podruèja posebnih ogranièenja u korištenju

PPU utvrðuje slijedeæa podruèja posebnih ogranièenjauvjetakorištenja (prema kartografskom prikazu 3a. Uvjeti za korištenje,ureðenje i zaštitu prostora):

1. Zabranjena je bilo kakva gradnja unutar graniène zonerezervirane za buduæi razvoj Zraène luke Split (zona a),osim objekata zraènog prometa. Iznimno, u zoni a,namjene površina P1, do njenog privoðenja konaènojnamjeni u funkciji Zraène luke, omoguæava se zadr�avanjei rekonstrukcija postojeæih graðevina.Zona poveèane buke u okolini Zraène luke (zona b). Uovoj zoni treba izbjegavati lociranje sadr�aja dodatnoosjetljivih na poveèane razine buke npr. onih namijenjenihobrazovanju, smještaju starijih osoba ili djece i drugihnamjena. Za sve graðevine namijenjene stanovanju itrajnom boravku ljudi potrebno je planirati mjere iprojektna rješenja kojima se smanjuje razina buke uzatvorenim prostorima (pojaèana zvuèna izolacija).Ogranièena visina graðevina (površine ogranièenjaprepreka) radi utjecaja zraène luke (zona c). Premapropisima o sigurnosti zraènog prometa ogranièava sevisina graðevina ovisno o udaljenosti od poletno sletnestaze (u postupku izrade detaljnijeg dokumenta prostornogureðenja ili ishoðenja lokacijske dozvole potrebno jeishoditi prethodne uvjete odnosno suglasnost nadle�neslu�be).

2. Zaštitni pojasevi zona posebne namjene od interesaobrane:2.1. Zona zabrane svake izgradnje (zona d) za vojarnuKnez Trpimir (Divulje) od cca 100m, osim izgradnje zapotrebe obrane te osiguranje nesmetanog prolazaminimalne širine 10m.2.2. Zona ogranièene izgradnje (zona e) za vojno skladištegoriva Bri�ine (cca 100m od ruba ograde):- zabrana izgradnje energetskih objekata, dalekovoda,skladišta metalnih konstrukcija, radionica, elektronskihureðaja i drugih objekata koji bi svojim radom mogli bitiuzroènici po�ara ili privuæi atmosferska pra�njenja, temoguæe ugroze prenijeti na vojni kompleks.- zabrana izgradnje skladišta goriva i opasnih tvari, teostalih sliènih objekata koji bi mogli negativno utjecati nasigurnost vojnog kompleksa.Za svaku izgradnju u ovoj zoni potrebno je prethodnopribaviti suglasnost nadle�nog Ministarstva.2.3. Zona ogranièene izgradnje (zona e) za vojarnu KnezTrpimir (Divulje) od cca 500m:- zabrana izgradnje objekata koji svojom visinomnadvisuju vojni kompleks (objekti viši od P+1) i timepredstavljaju fizièku zapreku koja bi ometala rad vojnihureðaja te zabrana izgradnje skladišta goriva i opasnihtvari i sliènih objekata koji bi mogli negativno utjecati nasigurnost vojnog kompleksa.- zabrana izgradnje industrijskih i energetskih objekata,dalekovoda, antena, objekata metalnih konstrukcija,elektronskih ureðaja i drugih objekata koji emitiranjemelektromagnetskih valova ili na drugi naèin ometaju radvojnih ureðaja, ugro�avaju sigurnost i tajnost vojnogkompleksa ili predstavljaju moguæi cilj napada.- postojeæi objekti u ovoj zoni mogu se proširivati idograðivati u skladu s prethodnim uvjetima.

Za svaku izgradnju u ovoj zoni potrebno je prethodnopribaviti suglasnost nadle�nog Ministarstva.

Na podruèju Grada Kaštela utvrðuje se zaštitni pojas kom-pleksa od interesa obrane RP Kozjak, smještenog u susjednojjedinici lokalne samouprave. Zona zabrane svake izgradnje (osimone od interesa obrane) utvrðuje se u krugu polumjera 700m iprikazana je na kartografskom prikazu 3.b. Uvjeti za korištenje,ureðenje i zaštitu prostora.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Èlanak 51.

Elaborat Prostornog plana saèinjen je u šest izvornika i sadr�iuvezani tekstualni i grafièki dio Prostornog plana. Ovjeren pe-èatom Gradskog vijeæa Grada Kaštela i potpisom predsjednikaGradskog vijeæa Grada sastavni je dio ove Odluke.

Èlanak 52.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje vrijediti Odluka odonošenju Prostornog plana opæine Kaštela (Slu�beni glasnikopæine Kaštela br. 6/92) za podruèje unutar granica Grada Kaš-tela.

Èlanak 53.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u“Slu�benom glasniku Grada Kaštela”.

Klasa: 021-05/06-01/02Urbroj: 2134/01-01-02-06-4Kaštela, 20. travnja 2006. g.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEÆA:prof.dr.sc. Mihovil Bioèiæ

Na temelju èlanka 24., stavak 1. Zakona o prostornom ureðe-nju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) ièlanka 28. Statuta Grada Kaštela (“Slu�beni glasnik Grada Kaš-tela”, broj 6/01, 2/02 i 01/06) Gradsko vijeæe Grada Kaštela na 7.sjednici odr�anoj 20. travnja 2006. g. donijelo je

ODLUKUo donošenju Generalnog urbanistièkog

plana Kaštela

I. TEMELJNE ODREDBE

Èlanak 1.

Donosi se Generalni urbanistièki plan Kaštela (u daljnjemtekstu: Plan, GUP).

Generalnim urbanistièkim planom se, u skladu sa Strategi-jom i Programom prostornog ureðenja Republike Hrvatske, te sProstornim planom Splitsko-dalmatinske �upanije, utvrðuje te-meljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povi-jesnih vrijednosti te korištenje i namjena površina.

Èlanak 2.

Generalni urbanistièki plan je sastavni dio ove Odluke isadr�an je u elaboratu “Generalni urbanistièki plan Kaštela” isastoji se od:

Knjiga I. Tekstualni dio:I. Obrazlo�enje

1. Polazišta2. Ciljevi prostornog razvoja i ureðenja3. Plan prostornog ureðenja

II. Odredbe za provoðenje

Knjiga II. Kartografski prikazi:1. Korištenje i namjena prostora, 1:10.000


2. Mre�a gospodarskihi društvenih djelatnosti, 1:10.0003.a. i 3.b. Prometna i komunalnainfrastrukturna mre�a, 1:10.0004. Uvjeti za korištenje, ureðenjei zaštitu prostora, 1:10.000

II. ODREDBE ZA PROVOÐENJE

OPÆE ODREDBE

Èlanak 3.

Generalni urbanistièki plan Kaštela (u daljnjem tekstu: GUP)je dugoroèni planski dokument za vremensko razdoblje do 2015.godine kojim se utvrðuje temeljna organizacija prostora, zaštitaprirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti te korištenje i nam-jena površina.

Generalni urbanistièki plan Kaštela obuhvaæa 2315 ha, teukljuèuje naselja (kao statistièke jedinice) Kaštel Suæurac, KaštelGomilicu, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšiæ, Kaštel Stari, Kaš-tel Novi i Kaštel Štafiliæ. Granice obuhvata GUP-a utvrðene suProstornim planom ureðenja Grada Kaštela.

Svrha i opæi cilj GUP-a je osiguranje osmišljenog urba-nistièkog razvitka grada na naèelima odr�ivog razvoja. Ovaj ciljæe se ostvarivati na naèin da se propiše, omoguæi i potièe:

a) Racionalno korištenje prirodnih dobara bez bitnogošteèivanja i nagrðivanja i uz što manje narušavanjeravnote�e njezinih sastojaka te sprijeèavanje štetnihzahvata i poremeæaja u prirodi kao posljedica tehnološkograzvoja, osiguravanje što povoljnijih uvjeta odr�avanja iskladnog razvoja prirode, te obvezna sanacija ugro�ene ilidevastirane prirode.

b) Zaštita vrijednih podruèja, posebno obalnog pojasa,povijesnih jezgri naselja, pojedinaènih spomenika ispomenièkih lokaliteta, kvalitetnih parkovskih, šumskih irekreacijskih površina, te sanacija dijelova ugro�enekulturne baštine.

c) Gospodarski razvoj baziran na èistim tehnologijama,proizvodnim pogonima manjeg mjerila (razvoj malih isrednjih poduzeæa), znaèajnom udjelu servisnih djelatnostii turizma te razvoju poljoprivrede i ribarstva.

d) Osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostalegraðevine i sadr�aje dr�avnog i �upanijskog znaèaja uskladu sa njihovim realnim potrebama.

e) Formuliranje planskih kriterija i mjera koje æe potaknutidaljnju sanaciju, restrukturaciju ili dislokacijuneprimjerenih industrijskih zona,

f) Urbana afirmacija povijesnih jezgri, kontaktnih podruèjai ostalih podruèja istaknutog ili potencijalnog urbanitetakroz zaštitu prirodne i spomenièke baštine te ureðivanje iizgradnju javnih gradskih prostora primjerenovrijednostima prostora i ulozi Grada u metropolitanskompodruèju Splita, �upanije i dr�ave.

g) Osiguranje primjerenog razvitka, opremanja i sanacijeprostora za svako pojedino naselje u sastavu grada.

h) Uspostava mjera zemljišne politike i instrumenataprovedbe prostornih planova na tr�išnim i socijalnimprincipima i principima pravednosti.

i) Omoguæavanje aktivne participacije zainteresiranihinstitucija, organizacija i graðana u formuliranju,donošenju i provedbi dokumenata prostornog ureðenja.

Èlanak 4.

Generalni urbanistièki plan Kaštela se zasniva na pretpos-tavci da æe na prostoru Grada Kaštela u obuhvatu GUP-a 2015.godine �ivjeti oko 45.000 stalnih stanovnika, boraviti do 20.000

povremenih stanovnika te da æe se na istom prostoru nalaziti do17.000 radnih mjesta. Pri tome su prostorne moguænosti smještajastanovništva i radnih mjesta nešto veæe, èime se omoguæava kakozadovoljavanje potreba veæeg broja stanovnika, turista i radnihmjesta, tako i više fleksibilnosti u korištenju prostora.

Provedba Generalnog urbanistièkog plana Kaštela temeljitiæe se na ovim odredbama. Odredbama se definiraju namjena ikorištenje prostora, naèini i re�imi izgradnje i ureðenja kao izaštita svih vrijednih podruèja unutar obuhvata plana. Svi nave-deni uvjeti kojima se regulira buduæe ureðivanje prostora u gra-nicama obuhvata plana detaljno su utvrðeni kroz tekstualni igrafièki dio plana koji predstavljaju cjelinu za tumaèenje svihplanskih postavki.

Èlanak 5.

1. UVJETI ODREÐIVANJA I RAZGRANIÈAVANJAPOVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Organizacija, uvjeti i naèini ureðivanja prostora se utvrðujunamjenom površina i uvjetima za korištenje, ureðenje i zaštituprostora. Namjena površina utvrðuje dopuštene djelatnosti kojese mogu odvijati u nekoj zoni obuhvata plana. Namjena površinamo�e biti iskljuèiva ili mješovita. Iskljuèiva namjena se odreðujeza veæe graðevine ili za koncentraciju graðevina javne namjene,za veæe radne zone, zone komunalnih graðevina, zone parkova,zone zaštitnog zelenila itd. Mješovita namjena se odreðuje zazone u kojima je dopušteno i po�eljno mješanje više djelatnosti odkojih jedna mo�e ili ne mora biti prevladavajuæa. Mješovitenamjene koje ukljuèuju meðusobno kompatibilne djelatnosti pri-donose fleksibilnosti prostornog rješenja u pogledu kapaciteta,urbanom karakteru prostora te efikasnosti funkcioniranja dje-latnosti kroz umanjenu potrebu za masovnijim transportom ljudi iroba.

Opæi uvjeti za korištenje i ureðenje prostora utvrðuju setoèkama 1, 3, 4, 5 i 6 ovih odredbi. Dodatni i posebni uvjetiureðenja i korištenja prostora koji se temelje na valorizacijiznaèaja, posebnosti ili osjetljivosti pojedinih prostora Grada danisu u toèkama 7 - 11 ovih odredbi. Opæim uvjetima ureðenjaprostora iz toèke 1 nadreðeni su uvjeti iz toèaka 3 – 11 ovihodredbi.

GUP-om se omoguæuje i potièe izgradnja i oblikovanjeprostora urbanog karaktera dogradnjom i rekonstrukcijom i toposebno koristeæi elemente javnih urbanih prostora kao što suulica i ulièna izgradnja (kao oblik meðusobnog odnosa graðevi-na), trgovi i slièni javni prostori, urbano zelenilo u formi uliènihdrvoreda i parkova, te parkovno i pejza�no zelenilo, posebno navrijednim podruèjima uz more, kao i ureðene obale i kupališta.

GUP-om se potièe prepoznavanje podruèja i lokaliteta vri-jedne prirodne i kulturne baštine (ukljuèujuæi i pojedine kvalitet-ne graðevine ili elemente topografije) i njihovo naglašavanje ivrednovanje u detaljnijem urbanistièkom rješavanju prostoraGrada.

Èlanak 6.

Korištenje i namjena površina

Površine pojedinih namjena razgranièene su i oznaèene bo-jom i planskim znakom u grafièkom dijelu elaborata Generalnogplana, kartografski prikaz br. 1. Korištenje i namjena površina, umjerilu 1:10.000 i to:

� Mješovita namjena, prete�ito stambena, M1

� Mješovita namjena, ugostiteljsko turistièka i stambena,M5

� Mješovita namjena - povijesne jezgre, stambena,poslovna, javna i društvena, M6

� Javna i društvena namjena, D

� Mješovita namjena, prete�ito poslovna (uslu�na,trgovaèka, zanatska), M7

� Gospodarska namjena, poslovna, trgovaèka i uslu�na, K


� Gospodarska namjena, poslovna, komunalno servisna,K3

� Gospodarska namjena, proizvodna, I

� Gospodarska namjena, ugostiteljsko turistièka,T1 - hoteli i T2 – turistièka naselja

� Šport i rekreacija, sportski centri, R6

� Šport i rekreacija, ureðena kupališta, R3

� Morske luke, luke posebne namjene – športskorekreacijske luke, luke nautièkog turizma i privezišta,LS, LN i LP

� Površine infrastrukturnih sustava, IS

� Groblje, G

� Javne zelene površine, Z1

� Zaštitne zelene površine, Z

� Osobito vrijedno obradivo tlo, P1

� Vrijedno obradivo tlo, P2

� Ostala obradiva tla, P3

� Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, PŠ

� Zaštitna šuma, Š2

� Posebna namjena, N

� Eksploatacijsko polje, E3

� Morske površine

Èlanak 7.

Mješovita namjena, prete�ito stambena, M1

Primarna namjena ove zone je stanovanje s prateæim sadr�a-jima. Prateæi sadr�aji stanovanja su osnovne škole, djeèje jaslice ivrtiæi, ambulante i ljekarne, trgovina i usluge svakodnevnogkaraktera i sl. Za sve prateæe sadr�aje osim osnovne škole, za kojuje obvezna posebna graðevna èestica, mo�e se odrediti posebnaèestica, dio èestice, ili dio prostora u stambenoj graðevini.

Sekundarna namjena su poslovni i komunalni sadr�aji, ostalejavne i društvene namjene, šport i rekreacija. Za sekundarnenamjene mo�e se koristiti dio graðevine, posebna graðevina, diograðevne èestice i posebna èestica, pod uvjetom da ne stvarajubuku ni prašinu, ne zagaðuju zrak i tlo te ne zahtijevaju teškitransport te ukoliko za to postoje tehnièki uvjeti.

Djelatnosti sekundarne namjene su:

a) trgovaèki sadr�aji (prehrana, mješovita roba, tekstil,odjeæa, obuæa, ko�na galanterija, papirnica, proizvodi odplastike, pletena roba, tehnièka roba, namještaj, cvijeæe,svijeæe, suveniri, rezervni dijelovi za automobile ipoljoprivredne strojeve, poljoprivredne potrepštine i sl.),

b) ugostiteljstvo i turistièki smještaj (buffet, snack-bar,kavana, slastièarnica, pizzeria, restoran, hoteli i sl.),

c) zanatstvo i osobne usluge (krojaè, obuæar, staklar,fotograf, servisi kuæanskih aparata, servisi osobnihautomobila, praonica osobnih automobila, kemijskaèistionica, fotokopiraonica, zdravstvene usluge, uslugerekreacije, mali proizvodni pogoni (primjerice:proizvodnja pekarskih proizvoda, male uljare i sl.),

d) ostalo (odvjetništvo, odjeljenja djeèjih ustanova, uredi ipredstavništva domaæih i stranih poduzeæa, intelektualneusluge i sl.).

Poslovni sadr�aji na posebnoj èestici se mogu graditi uz uvjetda površina graðevne èestice za takve sadr�aje ima minimalnupovršinu 700 m2 te da ne prelazi 3000 m2. Iznimno, za ovesadr�aje graðevna èestica mo�e prijeæi 3000m2 ukoliko se zanjihov smještaj kroz izradu urbanistièkih planova ureðenja dije-lovi tih zona namijene poslovnoj (K) ili mješovitoj, prete�itoposlovnoj namjeni (M7), u kom sluèaju vrijede odredbe za ovenamjene površina.

Za poslovne sadr�aje na posebnoj èestici - maksimalna izgra-ðenost graðevne èestice je kig=0,3, udaljenost od susjedne èestice

minimalno 2/3 visine graðevine do vijenca, ne manje od 4m.Maksimalna visina vijenca graðevine 10,0 m mjereno od najni�ekote ureðenog terena uz graðevinu do gornje kote vijenca graðe-vine. Parkiranje za radnike i posjetioce rješava se na graðevnojèestici, s koje je potrebno osigurati kolni pristup na javno-pro-metnu površinu minimalne širine kolnika 5.5 m za novoplaniranedvosmjerne ulice, odnosno 3,5 m za jednosmjerne ulice.

Za prateæe sadr�aje javne i društvene namjene na inter-poliranim lokacijama maksimalna izgraðenost do kig=0,4, ostaloprema odredbama za stambene graðevine. Za radne i poslovnedjelatnosti koje se odvijaju na dijelu èestice ili u dijelu graðevineprimjenjuju se uvjeti za stambene graðevine.

U zonama mješovite namjene M1 mogu se graditi i graðevineza turizam i ugostiteljstvo (bez smještajnih jedinica tipa apart-mani) na graðevnim èesticama do 5000m2 uz primjenu odredbi zastambene i stambeno poslovne graðevine (osim parkiranje). Uzonama mješovite namjene se ureðuju otvoreni prostori u funkcijisporta, rekreacije ili parkova.

Parkiranje za sadr�aje sekundarne namjene se riješava uskladu s normativima utvrðenim u toèki 6.1.1. ovih odredbi.

Èlanak 8.

Parcelacija. Minimalna površina graðevne èestice za stam-benu i stambeno poslovnu izgradnju iznosi:

� za otvoreni tip izgradnje (slobodnostojeæa graðevina):500 m2, ukoliko se radi o novoj parceli u neizgraðenomdijelu zone,350 m2, ukoliko se radi o interpolaciji izmeðuizgraðenih èestica i to iskljuèivo za izgradnju manjestambene graðevine.

� za poluotvoreni tip izgradnje (dvojna graðevina):400 m2, ukoliko se radi o novim parcelama uneizgraðenom dijelu zone,300 m2, ukoliko se radi o interpolaciji izmeðuizgraðenih èestica.

� za graðevine u nizu 220 m2. Maksimalna površinapojedine graðevne èestice za graðevine u nizu je320m2.

Minimalna graðevna èestica mo�e biti i do 20% manja odutvrðene ovim Planom ukoliko je njeno smanjenje rezultat potre-be formiranja ili rekonstrukcije javno prometne površine, krozizradu propisanog urbanistièkog plana ureðenja.

Novu graðevnu èesticu nije dozvoljeno formirati od dijelasusjedne graðevne èestice na naèin da se velièina susjedne èesticesmanji ispod minimalnih površina utvrðenih ovim Planom.

Graðevna èestica mora imati pristup na javno-prometnupovršinu minimalne širine kolnika 5.5 m za novoplanirane dvos-mjerne ulice, odnosno 3,5 m za novoplanirane jednosmjerneulice. Iznimno, u prete�ito izgraðenim dijelovima gdje zbogpostojeæih graðevina nije moguæe postiæi ove širine, minimalnaširina kolnika dvosmjerne ulice je 4,5m (maksimalne du�ine100m uz uvjet osiguranja okretišta na kraju i uz uvjet ishoðenjalokacijske dozvole), odnosno 3,0 m za jednosmjerne.

U sluèaju da se graðevna èestica nalazi na spoju prometnicarazlièitog ranga, prilaz na graðevnu èesticu s javno-prometnepovršine mora se ostvariti s prometnice ni�eg ranga.

Minimalna udaljenost graðevine od granica susjednih èesticaje polovica visine do vijenca, ali ne manje od 3,0 m, te odjavno-prometne površine ili pristupnog puta 5,0 m. Minimalnameðusobna udaljenost novoplaniranih graðevina jednaka je polo-vici zbroja njihovih visina do vijenca.

Èlanak 9.

Intenzitet izgradnje. Maksimalni koeficijent izgraðenostigraðevne èestice (nadzemne) je:

� za otvoreni tip izgradnje:


površina parcele m2 maksimalna izgraðenost350-550 0.35551-600 0.34601-650 0.33

� za poluotvoreni tip izgradnje (dvojne graðevine):

� za graðevine u nizu 0,40.

Omoguæava se poveæanje maksimalne izgraðenosti graðev-ne èestice za 0,15 (15%), pri èemu se dodatna površina zaizgradnju mo�e koristiti iskljuèivo u funkciji izgradnje otvorenihbazena izgraðenih u razini terena.

Maksimalna tlocrtna površina slobodno stojeæe stambenegraðevine mo�e biti 250 m2, za dvojne graðevine 175m2, ukupno350 m2, a za graðevine u nizu do 100m2 odnosno ukupno 400 m2(ukupna tlocrtna površina svih graðevina koje èine niz).

Maksimalna visina stambene ili stambeno poslovne graðe-vine mo�e biti Po+P+2 sa kosim ili ravnim krovom. Ukoliko jenagib prirodnog terena graðevne èestice (uzevši u obzir najvišu inajni�u toèku graðevne èestice i njihovu udaljenost) manji od10% (1:10) teren se smatra ravnim, a ukoliko je taj nagib veæiteren se smatra kosim. Najveæa visina (V) stambene ili stambenoposlovne graðevine mjereno od najni�e kote ureðenog terena uzgraðevinu do gornje kote vijenca graðevine iznosi:

� prizemnica (P) – 4,0 m (za kosi teren 5,0 m);

� katnica (P+1) – 7,0 m (za kosi teren 8,0 m);

� dvokatnica (P+2) – 10,0 m (za kosi teren 11,0m), itd.

Na ravnom terenu prizemlje je eta�a graðevine èija je kotapoda najviše 1,0 m iznad najni�e kote ureðenog terena uz gra-ðevinu. Na kosom terenu prizemlje je eta�a graðevine èija kotapoda mo�e biti najviše 2,0m iznad najni�e kote ureðenog terenauz graðevinu. Vijenac graðevine, u smislu ovih odredbi je gornjakota stropne konstrukcije najviše pune eta�e graðevine.

Minimalni broj parking mjesta koja treba osigurati na gra-ðevnoj èestici s maksimalno 4 stambene jedinice jednak 2PGM/100m2 BRP (bruto izgraðene površine bez površina namijenjenihsmještaju vozila u mirovanju, jednonamjenskih skloništa te pod-zemnih, potpuno ukopanih dijelova graðevina èija namjena neukljuèuje boravak ljudi u njima) graðevine (u koju se ne uraèu-navaju ni podrumski nestambeni djelovi graðevine). Minimalnibroj parking mjesta koja treba osigurati na graðevnoj èestici s 5 iliviše stambenih jedinica jednak 3PGM/100m2 BRP (bruto izgra-ðene površine bez površina namijenjenih smještaju vozila u miro-vanju, jednonamjenskih skloništa te podzemnih, potpuno uko-panih dijelova graðevina èija namjena ne ukljuèuje boravak ljudiu njima) graðevine pri èemu najmanje 1/3 ovih mjesta trebariješiti u podrumskom dijelu graðevine.

Na graðevnoj èestici se mo�e graditi gara�a za smještajosobnih automobila. Preporuèa se riješavanje gara�e u gabarituosnovne graðevine, najbolje u podrumskoj eta�i ili u dijelu pri-zemlja. Gara�a iznimno mo�e biti smještena i uz granicu susjedneèestice ako ne ugro�ava uvjete stanovanja i korištenja susjedneèestice. Svojim polo�ajem gara�a ne smije ugro�avati sigurnostodvijanja prometa. Ukoliko se podrumska eta�a s gara�om planirakao potpuno ukopana dopušta se podzemna izgraðenost graðevneèestice veæa za 0,1 od maksimalne dopuštene nadzemne izgra-ðenosti, osim za graðevine u nizu za koje se poveæanje ne dopušta.

Za prete�ito neizgraðena podruèja mješovite namjene (M1)koja se riješavaju detaljnijim planovima potrebno je minimalno

5% od propisanog ukupnog broja parkirališnih mjesta riješiti uokviru javnih prometnih površina.

Najmanje 30% površine graðevne èestice je potrebno ureditikao zelenu površinu (travne kocke se ne smatraju zelenom površi-nom). Površine graðevne èestice obraðene kao nepropusne (kro-vovi ravni ili kosi, terase, staze obraðene kao nepopusne itd.)mogu biti do 1.5 puta veæe od maksimalno dopuštene izgraðenepovršine (nadzemne).

Za višestambene graðevine èiji BRPN (nadzemni) prelazi600m2 (ukljuèujuæi i dvojne graðevine èiji ukupni BRPN (nad-zemni) zbrojeno za obje graðevine prelazi 600m2 odnosno 300m2 za svaku graðevinu) uvjet za izdavanje lokacijske ili graðevnedozvole je izgraðeni sustav odvodnje (kanalizacije) odnosno nijedopušteno prikljuèivanje ovih graðevina na septièke jame.

Èlanak 10.

Oblikovanje. Krov mo�e biti kosi ili ravni. Ukoliko se radikosi krov, preporuèa se da isti bude èetverostrešni (iznimnodvostrešni), bez nadozida, uz maksimalni nagib od 30o. Za graðe-vine visine P+2 ne dopušta se izgradnja stambenih potkrovlja snadozidom iznad posljednje dopuštene eta�e (osim galerijskih uokviru posljednje dopuštene eta�e) ni izgradnja luminara. Zagraðevine do visine P+1 (osim za graðevine u nizu) dopušta seizgradnja stambenih potkrovlja s nadozidom maksimalne visine1,5 m te izgradnja luminara (koji mogu zauzimati do 50% du�inevijenca). Varijacije nagiba krovnih ploha na jednoj graðevinimoraju biti minimalne (najviše do 3o). Prema jednoj strani graðe-vine (kako ih utvrðuje površina gradivog dijela graðevne èestice)sve krovne plohe moraju imati isti nagib. Nisu dopušteni skokoviu krovnoj plohi osim u sluèaju nagiba terena graðevne èesticeveæeg od 10%. Linija vijenca (horizontalna presijeènica domi-nantne ravnine proèelja i ravnine krovne plohe) mora le�ati u istojhorizontalnoj ravnini (odstupanje je dopušteno jedino iznad stu-bišnog prostora).

Kod ograðivanja graðevne èestice koristiti zelenilo i prirod-ne materijale. Ogradu graðevnih èestica potrebno je izvesti naregulacijskoj liniji. Ograda se sastoji od netransparentnog dijelamaksimalne visine 1,0 m (na kosom terenu pojedini stepenastidijelovi ograde mogu biti i viši), najbolje poluklesani kamen (npr.vez sa kontinuiranim horizontalama, mo�e i razlièite visine redo-va, ne bunja) i transparentnog dijela (jednostavne metalne ogradetradicionalnih oblika) sa zelenilom, do ukupne visine oko 1,5 m.Predvrtove formirane izmeðu ograde i graðevine potrebno jekvalitetno hortikulturno urediti sadnjom visokog i niskog zele-nila. Maksimalna visina netransparentnog dijela ograde premadrugim graðevim èesticama, ukoliko je visinska razlika susjednihèestica veæa od 1m, iznosi 0,5m.

Èlanak 11.

Iznimno, za stambene i stambeno poslovne graðevine unutarposebnih uvjeta korištenja zone g (prema kartografskom prikazubr. 4. Uvjeti za korištenje, ureðenje i zaštitu prostora), podruèjapoveèane visine izgradnje na podruèju Rudina, dopušta se iz-gradnja visine Po+P+3 u sklopu cjelovitog rješenja stambenogsusjedstva. Unutar ove zone je potrebno smjestiti osnovnu školuza ovaj dio Grada.

Èlanak 12.

Mješovita namjena, ugostiteljsko turistièka istambena, M5

Namjena ove zone primarno je stambena i ugostiteljskoturistièka. Omoguæava se izgradnja stambenih i stambeno pos-lovnih graðevina, te osnovnih i komplementarnih ugostiteljskih,trgovaèkih i uslu�nih sadr�aja, te športskih, rekreacijskih, zabav-nih i sliènih prostora.

Takoðer se omoguæava i izgradnja graðevina u funkcijiprateæih sadr�aja stanovanja, te poslovnih i javnih graðevina iprostora. Iskljuèuju se proizvodne djelatnosti i skladišta. Omo-guæava se korištenje dijela graðevine ili posebnih graðevina naistoj graðevnoj èestici za prethodno utvrðene namjene.


površina parcele m2 maksimalna izgraðenost300-425 0.35426-450 0.34451-475 0.33476-500 0.32

ustright501-525 0.31526-550 0.30551-575 0.29576-600 0.28601-625 0.27626-650 0.26651-675 0.25

651-700 0.32701-750 0.31

751 i više 0.30

Posebno vrijedni dio ovog podruèja predstavljaju kontaktnezone povijesnih jezgri, te kontakt sa obalnom frontom, kao ipostojeæe urbano zelenilo - drvoredi, koje je u buduæem ure-ðivanju prostora obvezno saèuvati i odr�avati.

Parcelacija. Minimalna površina graðevne èestice stambenenamjene (bez ugostiteljsko turistièkih sadr�aja) je kao za zonuM1. Minimalna površina graðevne èestice na kojoj se planiraugostiteljsko turistièka namjena je 700 m2. Graðevna èesticamora imati pristup na javno-prometnu površinu minimalne širinekolnika 5.5 m za novoplanirane dvosmjerne ulice, odnosno 3,5 mza jednosmjerne ulice.

Intenzitet izgradnje. Isto kao za zonu M1. Iznimno, uprete�ito izgraðenim dijelovima, posebno u kontaktnim zonamapovijesnih jezgri, u cilju usklaðenja visina sa susjednim posto-jeæim graðevinama, omoguæava se rekonstrukcija (nadogradnja)postojeæih graðevina do maksimalne visine Po+P+2+Pk. maksi-malna visina nadozida potkrovlja 1,5m.

Najmanje 30% površine graðevne èestice je potrebno ureditikao zelenu površinu (travne kocke se ne smatraju zelenom povr-šinom). Uvjeti parkiranja kao za zonu M1 (stambena namjena)odnosno prema normativima utvrðenim u toèki 6.1.1. ovih odred-bi. Površine graðevne èestice obraðene kao nepropusne (krovoviravni ili kosi, terase, vodonepropusno poploèane staze itd.) mogubiti do 1.5 puta veæe od maksimalno dopuštene izgraðene povr-šine (1,5kig).

Oblikovanje. Uvjeti oblikovanja krovišta i ograda graðev-nih èestica kao za zonu M1. Ukoliko se završna eta�a oblikujepotkrovljem omoguæava se izvedba luminara na do 40% du�inevijenca. Na graðevnim èesticama koje granièe s obalnom šet-nicom graðevinski pravac mora biti udaljen minimalno 12m odruba èestice prema šetnici (iznimno mo�e biti i manji samo usluèaju ako je to u skladu s prevladavajuæim graðevinskim prav-cem uliènog poteza ili za èestice u prete�ito izgraðenim dije-lovima èija dubina ne mo�e biti veæa od 25m). Obvezno jeminimalno 80% površine graðevnih èestica izmeðu gradivogdijela i šetnice urediti visokim zelenilom i autohtonim biljnimvrstama.

Obvezno je èuvanje postojeæeg zelenila, a posebno drvoreda,te ureðenje javnih površina unutar ove namjene autohtonim vi-sokim (drvoredi) i niskim zelenilom.

Èlanak 13.

Mješovita namjena – povijesne jezgre, stambena,poslovna, javna i društvena, M6

Povijesne jezgre naselja su podruèja izra�enog urbanitetanamijenjena javnim i društvenim sadr�ajima (kao što su admi-nistrativni, kulturni, obrazovni, vjerski i sl.) te stambenim, pos-lovnim, turistièko ugostiteljskim i primjerenim uslu�nim sadr-�ajima. Postojeæe, rekonstruirane i eventualno nove graðevinetrebaju biti prete�ito višefunkcionalne sa javnim prizemljima istambenim ili poslovnim višim eta�ama. Oblikovno i funkci-onalno neadekvatne graðevine i skladišne prostore treba pre-namijeniti (posebno sa uliènih proèelja) ili postupno zamijenitinovim graðevinama u skladu s uvjetima zaštite kulturno-povi-jesnih cjelina.

Posebnu pa�nju treba posvetiti javnim prostorima i urbanomzelenilu, prije svega postojeæim drvoredima, parkovima i privat-nim vrtovima, te oblikovanju i ureðivanju obalne fronte. Os-jetljivu dimenziju fizionomije povijesnih jezgri èini oblikovanjepartera i svih elemenata urbanog mobilijara koji tu pripadaju tesustava vizualnih komunikacija èemu treba posvetiti odgovara-juæu pa�nju u izradi detaljnijih dokumenata prostornog ureðenja.Uvjeti ureðenja i izgradnje utvrðuju se kroz izradu propisanihdetaljnijih dokumenata prostornog ureðenja odnosno uvjete isuglasnosti nadle�ne slu�be zaštite.

Èlanak 14.

Javna i društvena namjena, D

Namjena. Graðevine za javnu i društvenu namjenu su:

� upravne D1

� socijalne (umirovljenièki, ðaèki,studentski domovi) D2

� zdravstvene D3

� predškolske D4

� školske D5

� za visoko uèilište i znanost,tehnološki parkovi D6

� za kulturu D7

� vjerske (crkve i samostani) D8

Površine na kojima su moguæe sve javne i društvene namjeneoznaèene su kao D (sve navedene i ostale javne i društvenenamjene: HTV, financijske institucije, politièke organizacije,manje športsko - rekreacijske dvorane i sl.). U svim graðevinamajavne i društvene namjene mogu se ureðivati prostori koji upot-punjuju i slu�e osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim graðe-vinama. Unutar površine javne i društvene namjene za koju jeodreðena vrsta sadr�aja omoguæava se i zamjena drugim, sliènimjavnim ili društvenim sadr�ajem ili graðevinom.

Iznimno, unutar površina javne i društvene namjene mogu segraditi hoteli i na zasebnim graðevnim èesticama kao prateæisadr�aji upravnoj, zdravstvenoj i vjerskoj namjeni te visokimuèilištima.

Na površinama i graðevnim èesticama za javnu i društvenunamjenu ne mogu se graditi stambene i poslovne graðevine, ali sedopušta rekonstrukcija i odr�avanje postojeæih. U ovoj zoni omo-guæava se izgradnja manjih komunalnih objekata i ureðaja.

Ova namjena (D) obuhvaæa zone ili pojedinaène lokacije upravilu veæe od 5000 m2 namijenjene javnim sadr�ajima za kojeje u toku izrade plana bilo moguæe definirati lokaciju. Potrebnijavni sadr�aji za koje nije definirana lokacija, grade se u ostalimzonama u kojima je to dopušteno odnosno njihova lokacija utvr-diti kroz izradu detaljnijih dokumenata prostornog ureðenja.

Parcelacija i intenzitet izgradnje. Oblik i dimenzije gra-ðevne èestice kao i visina graðevine moraju biti u skladu sprevladavajuæim obilje�jima izgradnje iste tipologije i lokalnimuvjetima. U pravilu maksimalna visina graðevine je Po+P+2odnosno ne mo�e biti viša od 10,5 m od kote javno prometne-površine s koje se pristupa objektu do visine vijenca. Iznimno zavjerske graðevine dopušta se i veæa visina. Maksimalna izgra-ðenost èestice kig=0,4. Minimalna udaljenost graðevine od rubaèestice jednaka je visini iste do vijenca, osim u prete�ito izgra-ðenim podruèjima gdje mo�e biti pola visine graðevine do vi-jenca. Graðevna èestica mora imati pristup na javno-prometnupovršinu minimalne širine kolnika 5.5 m.

Parkiranje se riješava u skladu s normativima utvrðenim utoèki 6.1.1. ovih odredbi.

Oblikovanje. U detaljnijem rješavanju zona javnih sadr�ajatreba posebno voditi raèuna o slijedeæim elementima oblikovanjagradskog prostora:

� mjerilo i skladan meðusobni odnos volumenagraðevina,

� odnos prema uliènoj mre�i, pristup s odgovarajuæejavno prometne površine,

� orijentacije graðevine u skladu s potrebama pojedinihfunkija,

� oblikovanje graðevine (materijali, krov,...),

� primjereno hortikulturno rješenje,posebno drvoredi i zelene površine.

Èlanak 15.

Mješovita namjena, prete�ito poslovna (uslu�na,trgovaèka, zanatska), M7

Namjena. Osnovna namjena su poslovni sadr�aji (uslu�nedjelatnosti, trgovaèki sadr�aji i skladišta, zanatske djelatnosti)koji bukom, mirisom ili otpadnim tvarima ne zagaðuju okoliš.Sekundarna namjena su, iznimno, prostori za stanovanje kao


prateæi poslovnim djelatnostima koji se mogu graditi iskljuèivo naèesticama minimalne površine 2000m2 na kojima se grade sadr-�aji primarne (osnovne) namjene. Na ovaj naèin se dozvoljava najednoj graðevnoj èestici izgradnja samo jedne stambene jediniceèiji je BRP maksimalno 150m2. Ove zone su u pravilu djelomiènoizgraðene sadr�ajima nabrojanih namjena te urbanistièki prete-�ito nedefinirane.

Osim nabrojanih sadr�aja predviðena je moguænost gradnje:manjih ugostiteljskih sadr�aja, komunalnih graðevina i ureðaja,prometnih graðevina, rekreacijskih sadr�aja i ostalih graðevinakoji upotpunjuju zone prete�ito poslovne namjene.

Parcelacija. Minimalna površina graðevne èestice osnovnenamjene je 1000 m2. Graðevine se mogu graditi kao slobodno-stojeæe, dvojne i graðevine u nizu. Minimalna udaljenost gra-ðevine od ruba èestice jednaka je polovini visine graðevine dovijenca. Minimalna udaljenost od regulacijskog pravca pristupneprometne površine je 5m.

Graðevna èestica mora imati pristup na javno-prometnupovršinu minimalne širine kolnika 5.5 m za novoplanirane dvo-smjerne ulice.

Intenzitet izgradnje. Maksimalni koeficijent izgraðenostigraðevne èestice za primarnu (osnovnu) namjenu iznosi kig=0,40. Maksimalna visina za graðevine primarne namjene je 10,0m (11,0 m za kosi teren) od najni�e kote ureðenog terena uzgraðevinu do gornje kote vijenca graðevine. Najmanje 20% povr-šine graðevne èestice je potrebno urediti kao zelenu površinu(travne kocke se ne smatraju zelenom površinom). Površinegraðevne èestice obraðene kao nepropusne (krovovi ravni ili kosi,terase, asfaltirane površine, vodonepropusno poploèane stazeitd.) mogu biti do 1.5 puta veæe od maksimalno dopuštene izgra-ðene površine.

Oblikovanje. Netransparentni dio ograde prema javno- pro-metnoj površini mo�e biti maksimalno 1,2 m od više kote terenauz ogradu.

Smještaj vozila za zaposlene i posjetitelje u pravilu se osi-gurava na graðevnoj èestici u skladu s normativima utvrðenim utoèki 6.1.1. ovih odredbi.

Èlanak 16.

Poslovna namjena, trgovaèka i uslu�na, K

Namjena. Osnovna namjena ove zone su trgovaèki prostori,gradske robne kuæe i trgovaèki centri, skladišni prostori te pos-lovni uredski, uslu�ni i sl. sadr�aji. Na ovim površinama mogu segraditi i ugostiteljske graðevine i graðevine za zabavu, javnegara�e, športske površine, graðevine javne i društvene namjene.U ovoj zoni je iskljuèena stambena i gospodarska industrijskanamjena. Iznimno, u okviru zona poslovne namjene omoguæavase na jednoj graðevnoj èestici izgradnja jedne stambene jedinicemaksimalne brutto površine 150 m2.

Parcelacija. Minimalna površina graðevne èestice osnovnenamjene je 2000 m2. Minimalna udaljenost graðevine od rubaèestice jednaka je polovini visine graðevine do vijenca. Graðevnaèestica mora imati pristup na javno-prometnu površinu mini-malne širine kolnika 5.5 m. Minimalna udaljenost od regula-cijskog pravca je 5m.

Intenzitet izgradnje. Maksimalni koeficijent izgraðenostigraðevne èestice iznosi kig=0,35 (35%). Maksimalni koeficijentizgraðenosti graðevne èestice u Kaštel Suæurcu, u zoni izmeðuJadranske magistrale i �eljeznièke pruge koja granièi sa zaštitnimzelenilom na istoku, iznosi kig=0,40 (40%). Maksimalna izgraðe-nost podzemnog dijela èestice je 0,50 (50%) uz uvjet da podzemnidijelovi graðevine ne prelaze najni�u kotu ureðenog terena uzgraðevinu. Maksimalna visina graðevine je 10m mjereno odnajni�e kote ureðenog terena uz graðevinu do gornje kote vijencagraðevine, a za èestice veæe od 4000m2 maksimalna visina je 12m. Najmanje 20% površine graðevne èestice je potrebno ureditikao zelenu površinu (travne kocke se ne smatraju zelenom površi-nom). Površine graðevne èestice obraðene kao nepropusne (kro-vovi ravni ili kosi, terase, asfaltirane površine, vodonepropusnopoploèane staze itd.) mogu biti do 70% površine èestice.

Oblikovanje. Netransparentni dio ograde prema javnopro-metnoj površini mo�e biti maksimalno 1,2 m od više kote terenauz ogradu. Smještaj vozila za zaposlene i posjetitelje u pravilu seosigurava na graðevnoj èestici u skladu s normativima utvrðenimu toèki 6.1.1. ovih odredbi.

Za zonu poslovne namjene u Kaštel Suæurcu, izmeðu Jadran-ske magistrale (dr�avna cesta D 8) i �eljeznièke pruge, utvrðuju seslijedeæi dodatni uvjeti ureðenja:

� minimalna velièina graðevne èestice primarne(osnovne) namjene 5000 m2 a za prateæe ugostiteljskegraðevine, poslovne uredske i uslu�ne sadr�aje 2500m2,

� maksimalna visina graðevine je 12m mjereno od najni�ekote ureðenog terena uz graðevinu do gornje kotevijenca graðevine,

� svaka èestica primarne (osnovne) namjene mora imatipristup na javno prometnu površinu èija je minimalnaširina kolnika 6,5m.

Èlanak 17.

Poslovna namjena, komunalno servisna, K3

Ovo je zona iskljuèive namjene za smještaj komunalnihgraðevina i ureðaja i to:

� vodosprema, crpna stanica i druge graðevinevodoopskrbe,

� ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda, crpna stanica idruge graðevine odvodnje,

� graðevine elektropskrbe.

Oblik i dimenzije graðevne èestice kao i visina graðevinemoraju biti u skladu s prevladavajuæom visinom graðevina istetipologije i lokalnim uvjetima. Minimalna udaljenost graðevineod ruba èestice jednaka je visini iste do vijenca. Minimalno 40%èestice treba hortikulturno urediti na naèin da se umanje negativniutjecaji na okoliš. Graðevna èestica mora imati pristup na javno-prometnu površinu minimalne širine kolnika 5.5 m. Manji komu-nalne graðevine mogu se graditi i unutar zona drugih namjena,prema odredbama ovog plana.

Èlanak 18.

Gospodarska namjena, proizvodna, I

Namjena. Primarna (osnovna) namjena su proizvodne izanatske djelatnosti koje ne zagaðuju okoliš, servisi i skladišta.Osim ovih sadr�aja predviðena je moguænost gradnje prateæihsadr�aja: prodavaonica i prodajnih salona, manjih ugostiteljskihgraðevina, komunalnih graðevina i ureðaja i ostalih graðevina(npr. poslovne usluge) koje upotpunjuju sadr�aje radnih zona.

Parcelacija. Minimalna površina graðevne èestice je 2000m2. Graðevine se mogu graditi kao slobodnostojeæe ili prislo-njene zabatnim zidovima u kom sluèaju se ovi cijelom visinommoraju izvesti kao protupo�arni. Minimalna udaljenost graðevineod ruba èestice jednaka je polovini visine graðevine do vijenca.Graðevna èestica mora imati pristup na javno-prometnu površinuminimalne širine kolnika 5.5 m. Minimalna udaljenost od regu-lacijskog pravca je 5m.

Graðevna èestica mora imati pristup na javno-prometnupovršinu minimalne širine kolnika za dvosmjerne novoplaniraneprometnice 6.0 m. Smještaj vozila u mirovanju u pravilu seosigurava na graðevnoj èestici u skladu s normativima utvrðenimu toèki 6.1.1. ovih odredbi.

Intenzitet izgradnje. Maksimalni koeficijent izgraðenostièestice je 0,30 (30%). Minimalno 30% površine mora biti ureðenazelena površina, pri èemu obavezno treba ozeleniti rub èesticeprema javno prometnoj površini. Maksimalna visina graðevine je12 m od najni�e kote ureðenog terena uz graðevinu do gornje kotevijenca graðevine uz iznimku tehnološki uvjetovanih dijelova iureðaja (u kojima se ne mo�e stalno boraviti) koji mogu biti i viši.

Oblikovanje. Netransparentni dio ograde graðevne èesticemo�e biti visok maksimalno 1,2 m, mjereno od više kote terena uz


ogradu, a ostalo transparentna metalna ograda. Uz ogradu sepropisuje pojas zelenila širine minimalno 2m. Na rubovima radnezone (ili na rubnim graðevnim èesticama) potrebno je formiratipojas pejza�nog i zaštitnog zelenila kao tampon prema susjednojizgradnji, posebno zonama namijenjenim prete�ito ili djelomiènostanovanju.

Èlanak 19.

Gospodarska namjena, ugostiteljsko turistièka

Utvrðuju se opæi uvjeti ureðenja za sve zone turistièko-ugostiteljske namjene unutar granica obuhvata Plana kako slijedi:

� racionalno korištenje prostornih resursa kroz om

� oguæavanje izgradnje komercijalnih turistièkih sadr�aja(kojima se osiguravaju potrebna radna mjesta, prihodi iporezi),

� poticanje kvalitetnog turistièkog razvoja kroz izgradnjukapaciteta viših i visokih kategorija sa visokim udjelomprateæih sadr�aja,

� kombiniranje raznolike tipologije turistièke izgradnje iprateæih sadr�aja (oblici diverzifikacije i segmentiranjaturistièkog proizvoda),

� zaštita prostornih vrijednosti kroz prethodne provjereprostornog rješenja i sudjelovanje lokalne zajednice,�upanijskog zavoda i/ili Savjeta za prostorno rješenjeRH (provjere prije pokretanja izrade UPU-a ukoliko jeisti propisan),

� izgradnju smještajnih kapaciteta obvezno udaljiti odobale poštujuæi min. vrijednosti utvrðene propisom ozaštiti i ureðenju obalnog podruèja,

� kvalitetno prometno funkcionalno povezivanje nasusjedne dijelove naselja,

� unutar negradivog obalnog pojasa planirati šetnice,zelene površine i sportsko-rekreacijske i ugostiteljskesadr�aje, te ih funkcionalno i namjenski povezati sapojasom pla�e,

� osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu tejavni interes u korištenju, osobito pomorskog dobra,

� prilikom prostornog razmještaja planiranih sadr�ajaunutar zone turistièko-ugostiteljske namjene po�eljno jerespektirati elemente povijesne organizacije prostora(npr. poljske putove, smjerove centurijacije itd),

� oèuvati prirodne pla�e i šume, te poticati prirodnuobnovu šuma i drugu autohtonu vegetaciju,

� površina za pla�e zona R3 se odreðuje kao ureðenemorske pla�e s razlièitim stupnjem oèuvanosti prirodnihobilje�ja.

Gospodarska namjena, ugostiteljsko turistièka,T1 - hoteli

Namjena. Namjena zone je izgradnja graðevina za pru�anjeugostiteljsko turistièkih usluga tipa hoteli te prateæih sportskih,rekreacijskih, zabavnih, trgovaèkih, kulturnih, javnih i društvenihi sl. sadr�aja. Ne omoguæava se izgradnja stambenih graðevina.Iznimno, temeljem prihvaæenog programa, u zoni ugostiteljskoturistièke namjene “Adriavinil” omoguæava se zadr�avanje i re-konstrukcija postojeæih graðevina gospodarske namjene osimonih u funkciji kemijske industrije, na maksimalnoj ukupnojpovršini pripadnih graðevnih èestica od 10.000m2.

U ovim zonama nije dozvoljena izgradnja ugostiteljskihobjekata koji bi kao iskljuèive smještajne jedinice sadr�avaliapartmane. Maksimalna velièina smještajne jedinice ugostitelj-skog objekta u svakoj pojedinaènoj graðevini je 40m2 (netto). Usklopu turistièkog objekta s više od 25 smještajnih jedinica doz-voljena je izgradnja do 20% smještajnih jedinica tipa apartmani(dozvoljene površine veæe od 40m2). Sve smještajne jedinicemoraju biti u sustavu hotela kao jedinstvene uporabne cjeline usmislu funkcioniranja, upravljanja i odr�avanja.

Parcelacija i intenzitet izgradnje. U turistièkim zonama seomoguæava izgradnja hotelskih i prateæih sadr�aja tako da je

izgraðenost graðevne èestice maksimalno 0,25 odnosno 25%, i dase obvezno najmanje 40% èestice ureðuje visokim i grmolikimzelenilom u koje mogu biti uklopljeni otvoreni sportski i rekre-acijski sadr�aji. Maksimalna visina graðevina odrediti æe se de-taljnijim planom, u skladu s lokalnim uvjetima, pri èemu za novegraðevine hotela ne mo�e biti veæa od Po+P+3 odnosno 13,5 m odnajni�e kote ureðenog terena uz graðevinu do gornje kote vijencagraðevine. Iznimno, na graðevnim èesticama minimalne površine5000m2 maksimalna visina graðevina hotela mo�e biti Po+P+4odnosno 16,5 m od najni�e kote ureðenog terena uz graðevinu dogornje kote vijenca graðevine. Minimalna velièina graðevne èes-tice je 1000m2 a iznimno 500m2 za prateæe sadr�aje uz maksi-malnu visinu Po+P+1 odnosno 7,5m od najni�e kote ureðenogterena uz graðevinu do gornje kote vijenca graðevine.

Minimalna udaljenost graðevina od susjedne èestice jednakaje polovini visine graðevine do vijenca. Minimalna udaljenostgraðevina do regulacijskog pravca je 5m. Na graðevnim èesti-cama u turistièkim zonama koje granièe s obalnom šetnicomgraðevinski pravac mora biti udaljen minimalno 15m od rubaèestice prema šetnici. Obvezno je minimalno 80% površine gra-ðevnih èestica izmeðu gradivog dijela i šetnice urediti visokimzelenilom i autohtonim biljnim vrstama uz moguæe ureðenjerekreacijskih sadr�aja. Ugostiteljski objekt, u skladu s kategori-zacijom, mora sadr�avati sve prostore propisane odgovarajuæimpravilnicima.

Graðevna èestica mora imati pristup na javno-prometnupovršinu minimalne širine kolnika 5.5 m za novoplanirane dvo-smjerne ulice, odnosno 3,5 m za jednosmjerne ulice. U okvirusvih zona ove namjene obvezno je osigurati kontinuiranu du�o-balnu šetnicu.

Smještaj vozila u mirovanju u pravilu se osigurava na gra-ðevnoj èestici, odnosno u sklopu cjelovitog kompleksa ugo-stiteljsko turistièke namjene, u skladu s normativima utvrðenim utoèki 6.1.1. ovih odredbi.

Omoguæava se zamjena graðevina ugostiteljsko turistièkenamjene uz zadr�avanje postojeæeg koeficijenta iskorištenostiukoliko isti prelazi maksimalne vrijednosti utvrðene ovim Pla-nom.

Èlanak 20.

Gospodarska namjena, ugostiteljsko turistièka,T2 – turistièka naselja

GUP-om se omoguæava ureðenje zona ugostiteljsko turis-tièke namjene u Kaštel Štafiliæu kao turistièkih naselja. Na tom seprostoru omoguæava ureðenje kupališta, te sportskih, rekreacij-skih i turistièko ugostiteljskih sadr�aja. Mogu se graditi i trgovaè-ki i slièni sadr�aji koji upotpunjavaju osnovnu namjenu. Maksi-malni koeficijent izgraðenosti cijele zone ili dijela zone (podcjeli-ne utvrðene propisanim detaljnijim planom) iznosi 0,15 odnosno15% površine zone (bez javno prometnih površina). Površineotvorenih i zatvorenih igrališta ne ulaze u obraèun izgraðenihpovršina. Ostali uvjeti kao za zonu T1.

Èlanak 21.

Sportski centri, R6

Namjena. Na ovim površinama mogu se ureðivati površine iizgraðivati graðevine sportske i rekreacijske namjene (sportskicentri i sportski sadr�aji), te druge graðevine prateæih sadr�ajakoje upotpunjavaju korištenje ovih zona.

Parcelacija i intenzitet izgradnje. Minimalna graðevnaèestica za ureðenje ovakvih površina je 2000 m2, a maksimalnaukupna izgraðenost kig=0,5 odnosno 50%, maksimalni kis=1, stim da je koeficijent iskorištenosti (kis) prateæih sadr�aja (svlaèi-onice, klupske prostorije, ugostiteljski i uslu�ni sadr�aji u funkcijisporta i rekreacije i sl.) maksimalno 0,25 ukoliko se na graðevnojèestici planiraju zatvoreni sportski sadr�aji odnosno do 150 m2/hacjelovite ureðene sportsko-rekreacijske površine bez gradnje zat-vorenih sportskih sadr�aja.

Otvoreni sportski i rekreacijski tereni ne ulaze u obraèunizgraðenih površina. Maksimalna katnost graðevina unutar ove


zone je Po+P+1 a maksimalna visina 10m mjereno od kotepristupne javne površine uz iznimku tehnološki ili konstruktivnouvjetovanih dijelova i ureðaja koji mogu biti i viši. Gradnjaprateæih sadr�aja uvjetovana je izgradnjom sadr�aja i ureðenjempovršina osnovne sportske i rekreacijske namjene.

Potrebni športski sadr�aji za koje nije utvrðena lokacija ovimPlanom (prete�ito neizgraðena, urbanistièki nedefinirana pod-ruèja) mogu se graditi u ostalim zonama odnosno njihova lokacijautvrditi æe se kroz izradu propisanih detaljnijih planova.

Èlanak 22.

Rekreacija - kupališta, R3

GUP-om su odreðene zone pla�a i ureðenih kupališta. Napla�ama i ureðenim kupalištima mogu se ureðivati površine ipostavljati rekviziti i oprema u funkciji kupanja. Površine za pla�ezona R3 se odreðuje kao ureðene morske pla�e s razlièitimstupnjem oèuvanosti prirodnih obilje�ja.

Unutar ovih zona (kao dio cjelovite du�obalne šetnice uzdu�cijele obale Grada Kaštela) utvrðuje se obveza ureðenja obalnešetnice - lungomare, minimalne širine 3,0m. Šetnicom trebapoštivati topografiju terena a minimalne zahvate podzida i sliènoobraditi u kamenu. Na mjestima uz šetnicu gdje zemljišni pokrovto omoguæava potrebno je saditi visoko zelenilo.

Unutar ovih zona dozvoljene su intervencije na obalnomrubu u smislu oblikovanja pla�e (nasipanje šljunka, ureðenjeplatoa i sunèališta) i njene zaštite (izgradnja manjih pera). Prateæisadr�aji kupališta mogu se smjestiti u pokretnim, monta�nim ilièvrstim graðevinama maksimalne visine 3,5m. Nasipanje novihpla�nih površina i njihovo ureðivanje mo�e se odvijati iskljuèivona temelju cjelovite koncepcije ureðenja obalnog pojasa i detalj-nijih planova.

Èlanak 23.

Morske luke, luke posebne namjene – športskorekreacijske luke, LS, luke nautièkog turizma, LN iprivezišta LP

Namjena. Športsko-rekreacijske luke su primarno u funkcijipriveza i èuvanja plovila lokalnog stanovništva namijenjenih zasport i rekreaciju, te odr�avanja i servisiranja plovila u objektimana kopnu. Namjena površina luka nautièkog turizma je prete�itokomercijalni privez i èuvanje plovnih objekata kao i pru�anjausluga odr�avanja i servisiranja plovnih objekata na kopnu.

Omoguæava se izgradnja prateæih sadr�aja kao što su: iste-zalište, dizalica, graðevine za odr�avanje i servisiranje plovila,klupske prostorije i spremišta za sportove na vodi, ugostiteljskisadr�aji, specijalizirane trgovine (oprema brodova) te parkira-lišne površine i površine za èuvanje plovila na suhom. U okviruluka treba osigurati kontinuitet du�obalne šetnice. U okviru svihluka se omoguæava i pristajanje turistièkih (izletnièkih) brodova.

U Kaštel Kambelovcu se u okviru sportsko rekreacijske lukeomoguæava i privez ribarskih brodova.

Privezišta su dijelovi obale namijenjeni za pristajanje manjihplovila i ne ukljuèuju sadr�aje na kopnu.

Intenzitet izgradnje. Maksimalni koeficijent izgraðenostiplaniranog kopnenog obuhvata pojedine luke je 0,15 (15%).Maksimalna visina graðevina je P+1.

Oblikovanje. Ove luke je potrebno graditi na naèin da sesaèuva postojeæa kvaliteta obale i mora, što znaèi da se nedozvoljava znaèajna promjena prirodne obalne linije nasipava-njem mora i otkopavanjem obale.

Ureðenje obale provesti nenametljivo, korištenjem prirodnihmaterijala; uz ogranièeno korištenje betonskih elemenata. Gdjepostojeæa izgraðenost to dopušta najmanje 50 % obalne frontetreba zasaditi visokim zelenilom autohtonih biljnih vrsta (najboljekao drvored uz du�obalnu šetnicu). Parkiralište urediti na pod-ruèju luke i zasaditi visokim zelenilom.

Èlanak 24.

Površine infrastrukturnih sustava, IS

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima semogu graditi linijske i površinske graðevine prometnih infra-strukturnih sustava, u pravilu dr�avnog ili �upanijskog znaèaja. Uovim zonama se ne dopušta izgradnja stambenih graðevina.

Na površinama predviðenim za linijske, površinske i drugeinfrastrukturne graðevine prometa grade se i ureðuju:

� ulièna mre�a i trgovi,

� �eljeznièka mre�a i graðevine i prateæi sadr�aji,

� luke za javni promet (Resnik), IS2,

� Zraèna luka, IS1,

� benzinske postaje s prateæim sadr�ajima.

Iznimno, ukljuèujuæi i na zasebnim graðevnim èesticama,mogu se graditi i poslovne graðevine (uredski, ugostiteljski sadr-�aji, sanitarni prostori, odmarališta i sl.) u vezi s obavljanjemosnovne djelatnosti, te uz suglasnost slu�be nadle�ne za dotiènuprometnu površinu.

Iznimno, u dijelu zone Zraène luke (IS1) ju�no od Ceste dr.F. Tuðmana, omoguæava se zadr�avanje postojeæih graðevina ufunkciji intenzivne staklenièke poljoprivredne proizvodnje kao injihovo odr�avanje i rekonstrukcija u postojeæim gabaritima.

Èlanak 25.

Groblja, G

Groblja su površine na kojima se grade i ureðuju ukopnamjesta te prateæi sadr�aji koji slu�e osnovnoj funkciji groblja(crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvaènice i sl.). GUP-om jeodreðeno proširenje i ureðenje groblja u Kaštel Suæurcu, KaštelGomilici, Kaštel Kambelovcu, Kaštel Lukšiæu, Kaštel Starom iKaštel Novom. Groblja su odvojena od susjednih namjena poja-som zaštitnog zelenila. Ureðenjem i širenjem groblja potrebno jezadr�ati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine 50 m osim gdjeto nije moguæe zbog postojeæe izgraðenosti.

Dijelovi ovog pojasa predviðeni su za širenje groblja. Pro-jektima ureðenja ili proširenja groblja rješavati æe se i ureðenjepristupa i parkirališta.

Èlanak 26.

Javne zelene površine, parkovi, Z1

Parkovsko zelenilo èine javni neizgraðeni prostori obliko-vani planski rasporeðenom vegetacijom i sadr�ajima temeljnoekoloških obilje�ja, namijenjeni šetnji i odmoru graðana.

GUP predviða ureðenje parkovskih površina na za to odre-ðenim prostorima u naseljima kao i na drugim urbanistièki nedefi-niranim prostorima (prete�ito neizgraðeni, nedovršeni dijelovinaselja), posebno kroz izradu propisanih detaljnijih planova ure-ðenja. Ovakove površine naroèito je potrebno ureðivati sjevernood Ceste dr. Franje Tuðmana, poštujuæi normativ od 5 m2 postanovniku u obuhvatu gravitacije.

Površine parkovskog zelenila su u pravilu negradiva pod-ruèja i u njima se jedino mogu ureðivati pješaèke staze, postavljatiparkovska urbana oprema (npr. klupe, rasvjeta, i sl.) i djeèjirekreacijski sadr�aji te graditi paviljoni (otvoreni, bez infra-strukure) od prirodnih materijala.

Iznimno, omoguæava se izgradnja djeèjeg vrtiæa u zoni Z1 uK. Starom (izmeðu Jadranske magistrale i Ceste dr. F. Tuðmana).

Èlanak 27.

Zaštitne zelene površine, Z

Zaštitne zelene površine oblikovane su primarno u funkcijizaštite okoliša (nestabilne padine podlo�ne eroziji, tradicionalnikrajolici, zaštita od buke, zaštita zraka, odvajanje posebnih grad-skih funkcija i druge zaštitne zone). U skladu s nabrojanimfunkcijama, GUP predviða podizanje zaštitnog i pejza�nog zele-


nila oko frekventnijih prometnica, groblja, radnih zona i nadrugim sliènim prostorima u cilju ureðenja prostora i odvajanjapojedinih djelatnosti.

U ovim zonama mogu se graditi graðevine za zaštitu odpo�ara, komunalni ureðaji, biciklistièke staze, parkirališta i sl.pod uvjetom da njihova ukupna površina ne prelazi 10 % ukupnepovršine zelenila. U okviru zaštitnih zelenih površina unutargranica rezerviranih za razvoj Zraène luke Split omoguæava segradnja objekata zraènog prometa. Iznimno, u okviru ovih zonauz groblja se omoguæava izgradnja vjerskih graðevina.

Ureðenje ovih površina planirati æe se u pravilu dokumen-tima prostornog ureðenja susjednih gradivih podruèja odnosnodokumentima prostornog ureðenja Zraène luke Split.

Èlanak 28.

Osobito vrijedno obradivo tlo, P1

Omoguæava se korištenje zona P1, obradivog tla I bonitetnekategorije, kao poljoprivrednih površina u svrhu poljodjelskeproizvodnje na naèin da se zabranjuje polaganje ili unošenje tvarina ili u tlo, ili obavljanje drugih radnji kojima se smanjujuekološke funkcije tla. Utvrðuje se obveza sprjeèavanja narušava-nja i promjena kakvoæe tla, te saniranja tla poduzimanjem preven-tivnih i sanacijskih mjera u cilju osiguranja njegovih ekoloških,tehnièko – industrijskih i socio-ekonomskih funkcija.

U zoni obradivog tla prve bonitetne kategorije u KaštelŠtafiliæu ju�no od Zraène luke, omoguæava se intenzivna stakle-nièka poljoprivredna proizvodnja. Omoguèava se izgradnja sta-klenika i prateæih sadr�aja kao što su graðevine za skladištenjepoljoprivrednih proizvoda i druge graðevine direktno u funkcijipoljoprivredne proizvodnje te odgovarajuæe infrastrukturno opre-manje ovih graðevina. Maksimalna ukupna površina prateæihgraðevina (ne ukljuèujuæi staklenike) je 300m2/ha, a maksimalnavisina do vijenca 6m. Minimalna udaljenost ovih graðevina (no-voplaniranih) od ruba èestice je pola visine do vijenca.

Vrijedno obradivo tlo, P2 i ostala obradiva tla, P3

Utvrðuje se obveza trajnog oèuvanja funkcija ovih tala teomoguæava njihovo korištenje u svrhu poljodjelske proizvodnjete izgradnja graðevina u funkciji poljoprivrede u skladu s odgo-varajuæim odredbama Prostornog plana ureðenja Grada Kaštela.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumskozemljište, PŠ

Ove površine obuhvaæaju manje rubne dijelove obuhvataGUP-a Kaštela. Omoguæava se pošumljivanje tih površina radizaštite od erozija, zaštite voda i izvorišta, zaštite naselja, turis-tièkih, športskih i rekreacijskih zona te podizanja krajobraznihvrijednosti podruèja.

Èlanak 29.

Posebna namjena, N

Zone posebne namjene obuhvaæaju vojne komplekse odinteresa obrane. Na podruèju Grada Kaštela to je vojno skladištegoriva Bri�ine (K. Suæurac). Ova zona je prikazana na kartograf-skom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora. Zaštitni pojasove zone utvrðen je na kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti zakorištenje, ureðenje i zaštitu prostora. Na podruèju Grada Kaštelanalaze se i zaštitni pojasevi kompleksa od interesa obrane smješ-tenih u susjednim jedinicama lokalne samouprave i to RP Kozjakte vojarna Knez Trpimir u Divuljama.

Èlanak 30.

Eksploatacijsko polje, E3

U Generalni urbanistièki plan Kaštela ukljuèeno je i eksploa-tacijsko polje za dobivanje mineralnih sirovina za potrebe ce-mentne industrije u svojim postojeæim granicama. Korisnici ovihpodruèja obvezni su najdalje po isteku eksploatacije privesti ovopodruèje u pribli�no prvobitno stanje. Gdje god je to moguæe

obzirom na tehnologiju iskopa sanaciji treba pristupiti i prije ovogroka. Nakon sanacije ovo æe podruèje biti u funkciji prirodneozelenjene površine ili sliènoj funkciji koja ne remeti bioekološkaobilje�ja okoliša.

GUP-om je odreðeno da se omoguæuje iskop mineralnihsirovina na naèin:

� ogranièava se širenje zone eksploatacije prema zapaduna udaljenosti od najmanje 1000m od groblja u KaštelSuæurcu,

� ne omoguæava se daljnji iskop na sjever osim u dijeluveæ devastiranog podruèja.

Èlanak 31.

Morske površine

GUP-om je odreðeno da se cjelokupno priobalno more mo�ekoristiti za prometne (luke za javni promet i sportsko rekreacijskeluke), gospodarske i turistièke, sportske i rekreacijske aktivnosti(u pojasu širine 300m) a kao integralni dio istovrsnih ili komple-mentarnih kopnenih namjena. Morski du�obalni plovni put odre-ðen je na minimalnoj udaljenosti 300 m od obale.

Omoguæava se korištenje prirodnih resursa Kaštelanskogzaljeva u skladu s planiranom namjenom mora i priobalja, zakon-skom regulativom, odlukama koje propisuju odgovarajuæi kva-litet mora, te odlukama nadle�nih tijela Grada Kaštela.

Èlanak 32.

2. UVJETI UREÐENJA PROSTORA ZAGRAÐEVINE OD VA�NOSTI ZA DR�AVU I�UPANIJU

Graðevine od va�nosti za Dr�avu i �upaniju odreðene susukladno posebnom propisu i Prostornom planu Splitsko-dalma-tinske �upanije. Prostor graðevina od interesa za Dr�avu i �upa-niju odreðuje se zonom unutar namjene površina, trasom ililokacijom prikazanim na kartografskim prikazima ovog Plana teopisom danim u odgovarajuæim tekstualnim odredbama.

Èlanak 33.

2.1. Graðevine od va�nosti za Dr�avu



� Zagreb - (Rijeka) – Bosiljevo – Zadar – Split –Dubrovnik (JAC),

� D8 - dr�avna cesta, rekonstrukcija postojeæeceste,

� D8 - zraèna luka “Resnik”,

b) �eljeznièke graðevine s pripadajuæim objektima

� Jadranska �eljeznica,

� MP 118, Knin-Split,

� Planirana magistralna �eljeznièka pruga,

� �eljeznièka postaja Kaštel Stari

c) Zrakoplovne graðevine

� Zraèna luka Split - Kaštela


a) Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenjenapona 110 kV

DV 2 x 110 kV, Kaštela – Trogir

TS 110/35 kV, Kaštela

3. Vodne graðevine


a) Graðevine za korištenje voda:

� vodoopskrbni sustav Split – Solin – Kaštela

b) Graðevine za zaštitu voda:

� Sustav za odvodnju otpadnih voda gradovaKaštela i Trogira, opæina Seget (priobalni dio) iOkrug, te podruèja naselja Slatine (dijela gradaSplita);

4. Proizvodne graðevine

� �eljezara Split d.d. – Kaštel Suæurac

� Dalmacijacement d.d. – Kaštel Suæurac

� Eksploatacijsko polje i graðevine eksploatacijemineralnih sirovina – Kaštel Suæurac

5. Graðevine i kompleksi za potrebe obrane

� Kompleks Bri�ine, Kaštel Suæurac

Èlanak 34.

2.2. Graðevine od va�nosti za �upaniju


� Cestovne graðevine s pripadajuæim objektima iureðajima:

� � 6098, D56 - Kladnice - Kaštel Stari (�6137)

� �6137, D409 - Kaštela - D8

� dionica planirane brze ceste Trogir - Omiš

b) Pomorske graðevine:

� Luke otvorene za javni promet

� Kaštel Suæurac - Centar i Tvornica “Sv. Juraj”;

� Resnik

� Kaštel Kambelovac,

� Kaštel Lukšiæ,

� Kaštel Stari,

2. Regulacijske i zaštitne graðevine

� regulacijske i vodne graðevine na lokalnimvodama – stalni i povremeni potoci i bujice


� TS 110/35, Kaštela 1

Èlanak 35.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAÐEVINAGOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Graðevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti kaoprimarna (osnovna) namjena na površinama gospodarske nam-jene, proizvodne - I, poslovne namjene – K, ugostiteljsko -turistièke namjene – T1 i T2, mješovite namjene, prete�ito pos-lovne (uslu�na, trgovaèka, zanatska) - M7, te kao sekundarna,prateæa namjena u lukama posebne namjene i u zonama mje-šovite, prete�ito stambene namjene - M1.

Miješanje kompatibilnih namjena kao napredniji oblik zoni-ranja posebno je omoguæeno razvojem gospodarskih tehnologijaobzirnih prema okolišu, smanjenjem mjerila gospodarskih po-gona te rastom udjela poslovnih uslu�nih namjena. Mješanjemsadr�aja posti�e se veæa fleksibilnost planskih rješenja u smislukapacitiranja pojedinih djelatnosti i namjena, poveèava dostup-nost pojedinih sadr�aja i usluga, omoguæava stvaranje kvalitetnihsocijalnih prostora, smanjuje pritisak na prometne sustave gradate racionalnije koristi prostor grada (kompaktni grad).

Na površinama na kojima je gospodarska namjena prateæa(sekundarna) te na površinama na kojima se planira i stambenaizgradnja ne mogu se smjestiti gospodarski sadr�aji koji zbog

buke, prašine, mirisa, neprimjerenog radnog vremena, inten-zivnog prometa roba i vozila, ometaju stanovanje. Zone gos-podarske namjene (I) treba pojasevima zaštitnog zelenila i drugimlokalno prikladnim mjerama odvojiti od susjednih zona kojeukljuèuju stambenu i turistièku namjenu.

Na podruèju zona mješovite, prete�ito stambene namjeneM1, M5 i M6 gospodarski i poslovni sadr�aji mogu se graditisamo pod uvjetom da svojim radnim aktivnostima ne premašujudozvoljene vrijednosti emisija štetnih tvari i utjecaja u okoliš zastambene zone, sukladno va�eæim propisima (zrak, buka, otpad,otpadne vode). U ovim zonama nije dozvoljena izgradnja pro-stora za obavljanje slijedeæih djelatnosti:

� proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda,

� rezanje, oblikovanje i obrada kamena,

� proizvodnja piljene graðe, furnira, šperploèa,panel-ploèa, graðevinskih materijala, graðevinskestolarije i elemenata, namještaja, metalnih proizvoda,konstrukcija i strojeva.

Na podruèju zona mješovite, prete�ito stambene namjeneM5 i M6 nije dozvoljena izgradnja prostora za obavljanje slije-deæih djelatnosti:

� proizvodnja proizvoda od gume, plastiènih masa, stakla,keramike,

� proizvodnja, prerada, obrada i konzerviranjeprehrambenih proizvoda i bezalkoholnih i alkoholnihpiæa,

� odr�avanje i popravak motornih vozila, motocikla ibrodskih motora,

� trgovina motornim vozilima,

� trgovina na malo i veliko bruto izgraðene površine veæeod 300m2 (vrijedi samo za zone M5 i M6).

Na podruèju zona mješovite, prete�ito stambene namjeneM1 dozvoljena je izgradnja prostora za obavljanje slijedeæihdjelatnosti:

� proizvodnja proizvoda od gume, plastiènih masa, stakla,keramike,

� proizvodnja, prerada, obrada i konzerviranjeprehrambenih proizvoda i bezalkoholnih i alkoholnihpiæa,

� odr�avanje i popravak motornih vozila, motocikla ibrodskih motora,

� trgovina motornim vozilima,

� trgovina na malo i veliko bruto izgraðene površine veæeod 300m2,

uz uvjet da je minimalna površina graðevne èestice 1000m2 imaksimalna 3000m2.

Iznimno, dopušta se unutar zona M5 i M6 ogranièena proiz-vodnja manjih unikatnih uporabnih predmeta i suvenira od kame-na, gume, plastiènih masa, stakla i drveta na maksimalnoj brutopovršini 100m2 na èestici te proizvodnja prehrambenih proizvodana površini do 150m2 (netto površina zatvorenog prostora kojièine funkcionalnu i proizvodnu cjelinu).

Smještaj graðevina, odabir djelatnosti i tehnologija, pot-rebno je uskladiti s mjerama zaštite okoliša, s tim da su dozvoljenesamo djelatnosti zasnovane na tehnologijama obzirnim premaokolišu, koje nisu energetski zahtjevne, racionalno koriste prostori prometno su primjerene lokalnim uvjetima.

Gospodarske sadr�aje treba smještati na naèin da se omo-guæe racionalne interne prometne rješenje i direktno poveziva-njeo zone na prometnice višeg reda radi izbjegavanja tranzitnogprometa kroz naselje,

Èlanak 36.

4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAÐEVINA DRUŠTVENIHDJELATNOSTI

GUP-om Kaštela osiguravaju se prostorni uvjeti smještaja irazvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih ustanova,


osnovnih i srednjih škola, graðevina kulture i športa, zdravstvenihi socijalnih ustanova, vjerskih graðevina te ostalih graðevinajavnog interesa. Graðevine javnih namjena mogu se graditi i uostalim zonama u kojima je to dopušteno ovim planom.

Za graðevine društvene i javne namjene odreðene su posebnelokacije u sluèaju kada je potrebna veæa lokacija i kada je lokacijadefinirana detaljnijim planom ili na drugi naèin. Za ove javnesadr�aje (postojeæe i planirane) utvrðuje se lokacija i prikazuje naodgovarajuæem kartografskom prikazu.

Za djelomièno izgraðene ili prete�ito neizgraðene prostoregrada vrsta i broj graðevina društvenih djelatnosti odreðuju se naosnovi posebnih zakona i normativa te normativa sadr�anih uovom Planu. Ovi javni sadr�aji za koje nije definirana lokacija,mogu se graditi u ostalim zonama u kojima je to dopuštenoodnosno njihovu lokaciju je, primjenom danih normativa, obvez-no utvrditi kroz izradu detaljnijih dokumenata prostornog ure-ðenja.

Planom su odreðeni normativi za gradnju predškolskih usta-nova, osnovnih i srednjih škola.

Za predškolske ustanove:

� broj djece predškolskog uzrasta 8% od brojastanovnika

� obuhvat u predškolskim ustanovama 60%

� potrebna površina za posebnu graðevinuminimalno 20 m2 terena po polazniku

� kada se ustanova smješta u dijelu graðevine drugenamjene potrebno je osigurati najmanje 5m2prostora po polazniku i dodatno najmanje 5m2ograðenog i ureðenog otvorenog prostora.

Za osnovne škole:

� broj djece 10% od broja stanovnika

� obuhvat 100%

� potrebna površina terena 30 m2 po uèeniku usmjeni

Za srednje škole:

� broj uèenika 6% od broja stanovnika

� obuhvat 100%

� potrebna površina terena 30 m2 po uèeniku usmjeni

Èlanak 37.

5. UVJETI I NAÈIN GRADNJE STAMBENIHGRAÐEVINA

Stanovanje je temeljna gradska namjena površina koja seprimarno realizira unutar mješovite, prete�ito stambene namjene(M1). Pored toga stanovanje je omoguæeno u zonama mješovitenamjene, ugostiteljsko turistièke i stambene (M5), mješovitenamjene - povijesne jezgre, stambena, poslovna, javna i druš-tvena (M6) te mješovite namjene, prete�ito poslovne (uslu�na,trgovaèka, zanatska, M7).

Stambene graðevine na podruèju Grada Kaštela planiraju sekao niske graðevine. Maksimalna visina niskih stambenih graðe-vina je 3 nadzemne eta�e odnosno P+2 s moguænošæu gradnjepodrumskih eta�a. Iznimno, u skladu s detaljnijim odredbamaGUP-a omoguæava se izgradnja stambenih prostora i u gra-ðevinama mješovite ili stambene namjene visine P+3.

Stambene i stambeno poslovne graðevine nadzemne (bezpodruma) brutto razvijene površine BRPN do 400m2 te s najviše4 stambene jedinice, u smislu ovih odredbi, definiraju se manjimstambenim graðevinama. Stambene i stambeno poslovne graðe-vine nadzemne (bez podruma) brutto razvijene površine BRPNveæe od 400m2 ili iste graðevine s 5 ili više stambenih jedinica, usmislu ovih odredbi, definiraju se višestambenim graðevinama.Višestambenom graðevinom se smatra i dvojna graðevina ukupnenadzemne (bez podruma, za obje graðevine zbrojeno) bruttorazvijene površine BRPN veæe od 600m2 ili iste graðevine s 7 iliviše stambenih jedinica.

Izgradnja stambenih graðevina te graðevina mješovite nam-jene ukljuèujuæi i stambenu omoguæava se iskljuèivo na urba-nistièki definiranim lokacijama. Urbanistèki definirana lokacijaje ona koja se nalazi unutar podruèja s utvrðenim sustavom javnoprometnih površina i osnovnom komunalnom infrastrukturom.

Graðevna èestica stambene namjene ili mješovite namjenekoja ukljuèuje i stambenu ureðivat æe se na tradicionalan naèinureðivanja okuænice, poštujuæi funkcionalne i oblikovne karak-teristike krajobraza, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala.Terase i potporni zidovi grade se u skladu s reljefom i oblikovnimobilje�jima naselja. Predvrtovi se hortikulturno ureðuju visokim iniskim zelenilom. Postojeæe zelenilo koje se zadr�ava kao iplanirano zelenilo mora biti prikazano u tehnièkoj dokumentacijikoja je sastavni dio lokacijske odnosno graðevne dozvole.

Na graðevnim èesticama stambene namjene ili mješovitenamjene koja ukljuèuje i stambenu, mogu se, osim graðevine zastanovanje ili stambeno-poslovne graðevine, graditi pomoænegraðevine s prostorima za rad, gara�e i druge pomoæne prostorijeu skladu s detaljnijim odredbama ove Odluke. Pomoæna graðe-vina je visine najviše jedne eta�e uz moguænost gradnje podruma ikrovišta bez nadozida. Graðevni pravac pomoæne graðevine je upravilu iza graðevnog pravca glavne graðevine osim za gara�egdje ovisno o konfiguraciji terena mo�e biti i ispred graðevnogpravca glavne graðevine.

Na graðevnoj èestici mogu se graditi otvoreni sportski sadr-�aji: bazen, tenisko igralište i sl., koji se ne uraèunavaju u iz-graðenost graðevne èestice.

Èlanak 38.

6. UVJETI UTVRÐIVANJA TRASA I POVRŠINAPROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE IKOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MRE�E

Generalnim urbanistièkim planom osigurane su površine ikoridori infrastrukturnih sustava i to za:

� prometne sustave,

� telekomunikacije i pošte,

� komunalnu infrastrukturnu mre�u:

� vodoopsrba,

� odvodnja,

� elektroopskrba.

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima ipravilima struke, te odredbama ove odluke.

Èlanak 39.

6.1. Prometni sustavi

Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih pro-metu mogu se graditi i ureðivati graðevine za:

cestovni promet¸

� cestovna i ulièna mre�a,

� parkirališta i gara�e,

� benzinska postaja s prateæim sadr�ajima,

� pješaèke zone, putovi i sl.

�eljeznièki promet

� magistralna �eljeznièka pruga,

� �eljeznièka pruga za posebni promet (industrijskikolosjek),

� gradska �eljeznica s postajama i prateæim sadr�ajima (uistra�ivanju).

pomorski promet

� morske luke otvorene za javni promet �upanijskogznaèaja s prateæim sadr�ajima,

� morske luke posebne namjene dr�avnog i �upanijskogznaèaja s prateæim sadr�ajima,

� plovni putovi.


zraèni promet

� zraèna luka dr�avnog znaèaja.

U kartografskom prikazu br. 3. Prometna i komunalna infra-strukturna mre�a, odreðeni su koridori i zone za cestovni i �eljez-nièki promet, luke i plovni putovi te zraèna luka. Detaljni visinskiodnosi odreðivat æe se detaljnijim planovima ili detaljnijim rješe-njima prometnica, �eljeznice i luke.

Èlanak 40.

6.1.1. Cestovni promet

GUP omoguæava gradnju, rekonstrukciju i ureðenje cesta,ulica (ukljuèujuæi i kolno-pješaèke i pješaèke) i prometnih graðe-vina (autobusni kolodvor u K. Starom, parkirališta, autobusnepostaje, benzinske postaje samo uz Jadransku magistralu te unutarzona gospodarske i poslovne namjene te luka nautièkog turizma,punionice plina u okviru benzinskih postaja ili poslovnih zona).GUP predviða da æe u planskom razdoblju cestovni promet imatiprioritetnu ulogu u povezivanju prostora grada sa širim pod-ruèjem �upanije. Osim toga, izgradnjom novih te dovršenjem ilimodernizacijom postojeæih prometnica doprinjeti æe se boljojpovezanosti dijelova naselja te rasteretiti izgraðeni ili osjetljividijelovi grada od tranzitnog prometa.

Osnovna gradska ulièna mre�a (funkcionalna) sastoji se odgradske magistrale (D8), glavnih gradskih ulica (Kaštelanskacesta te dvije planirane uzdu�ne ulice sjeverno i ju�no od D8),gradskih ulica (popreène veze sjever-jug) te manjeg dijela sabir-nih ulica.

GUP osigurava koridore za buduæu izgradnju, ureðenje irekonstrukciju cestovne mre�e, i to:

gradska magistrala – dr�avna cesta (D 8), 70 m

glavne gradske ulice i �upanijske ceste,gradske ulice 20 - 30 m

ostale gradske i veæe sabirne ulice 15 - 30 m

Unutar koridora planiranih cesta nije dozvoljena gradnjadrugih graðevina do ishoðenja lokacijske dozvole za cestu iprovedene parcelacije (ili njen dio na koju je orijentirana gra-ðevina). Nakon ishoðenja lokacijske dozvole, odnosno zasniva-nja graðevne èestice ceste, eventualni preostali prostor prikljuèitæe se susjednoj planiranoj namjeni.

Generalni urbanistièki plan odreðuje da se za sve razvrstaneceste u obuhvatu ovog Plana odreðuje zaštitni pojas u skladu saodgovarajuæim zakonom.

Pored opisane uliène mre�e prikazane u kartografskim pri-kazima, GUP propisuje i omoguæuje izgradnju sekundarne uliènemre�e (sabirne i stambene ulice) unutar prete�ito ili djelomiènoizgraðenih podruèja koja æe se definirati detaljnijim dokumen-tima prostornog ureðenja. U pravilu širina jednog prometnogtraka za glavne gradske ulice iznosi 3,5m, za gradske i sabirneulice 3,0m, a za ostale ulice 2,75m. Ukupni profil (kolnik inogostupi) novoplanirane dvosmjerne ulice ne mo�e biti u�i od9,0 metara (5,5m + 3,5m), osim iznimno 7,0m za dvosmjernuodnosno 5,0m za jednosmjernu ulicu ukoliko to zahtjeva konfi-guracija terena ili postojeæa izgraðenost.

Za postojeæe ulice sa u�im kolnikom potrebno je iste rekon-struirati gdje lokalni uvjeti to dopuštaju. Ne dozvoljava se iz-gradnja graðevina, potpornih zidova i ograda ili podizanje nasadakoji bi sprijeèavali ili ote�avali rekonstrukciju neuvjetnih ulica.Iznimno od odredbi iz toèke 1., u izgraðenim dijelovima gra-ðevnih podruèja, ako ulica (nerazvrstane ceste) nema propisanuširinu, a ugraðuje se nova graðevina izmeðu postojeæih graðevina,graðevni pravac nove graðevine usklaðuje se s graðevnim linija-ma postojeæih graðevina, odnosno graðevni pravac nove gra-ðevine usklaðuje se s graðevnim pravcem postojeæe graðevinekoja je udaljenija od ruba ulice.

Iznimno, omoguæava se zadr�avanje i izgradnja pristupnihputeva u zonama M1, M5 i M6, i to u izgraðenim dijelovimagraðevinskih podruèja ili izuzetnih topografskih prilika koji one-moguæavaju izgradnju uliène mre�e propisanih profila. Pristupni

put do graðevne èestice je najmanje širine 3,0 m ako se koristi zakolni i pješaèki promet i najmanje širine 1,5 m ako se koristi zapješaèki promet.

Slijepa ulica mo�e biti najveæe du�ine do 180 m uz uvjet dana kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila.Iznimno, kod postojeæih slijepih ulica mo�e se zadr�ati postojeæadu�ina, te postojeæa širina ako nije manja od 5,5 m.

Rekonstrukcijom gradske magistrale (D8) planira se mi-nimalno 9 kri�anja od kojih u konaènici minimalno 6 deni-veliranih i 3 kri�anja u razini sa semaforima. Kri�anja na drugimdjelovima osnovne uliène mre�e izvode se u pravilu u razini.

Glavne gradske ulice, gradske ulice i sabirne ulice ureðuju seu skladu s principima oblikovanja urbanih prostora što ukljuèujedrvorede, obostrane nogostupe, javnu rasvjetu a bez visokihograda, potpornih zidova i drugih elemenata karakteristiènih zaceste izvan naselja. Kod gradnje (rekonstrukcije) gradske magi-strale i glavnih gradskih ulica moraju se predvidjeti drvoredi. Kodgradnje gradskih ulica, sabirnih i ostalih ulica planiraju se drvo-redi prema uvjetima iz ove odluke. Duljina dijela uliène fronteèestice preko kojeg se kolno pristupa graðevnoj èestici je maksi-malno 30% ukupne duljine uliène fronte graðevne èestice.

Graðevna èestica gradske prometnice mo�e biti i šira odpovršine planirane za gradnju ulice, zbog prometno - tehnièkihuvjeta kao što su: formiranje kri�anja, prilaza kri�anju, auto-busnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida,nasipa i sl.

Prikljuèak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti na temeljuodobrenja nadle�ne uprave za ceste u postupku izdavanja loka-cijske dozvole odnosno na temelju suglasnosti u toku izradedetaljnijeg plana. Prikljuèak i prilaz na ostale (nerazvrstane) cesteizvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadle�nog tijela upostupku ishoðenja lokacijske dozvole.

GUP predviða daljnji razvoj sustava javnog gradskog pri-jevoza koji treba pokrivati mre�u javnih i dijela nerazvrstanihcesta. Uvjete za utvrðivanje lokacije i uvjete za projektiranjeautobusnih stajališta na javnim cestama odreðuju propisi done-seni temeljem Zakona o javnim cestama.

Èlanak 41.

Potreban broj PGM utvrðuje se na 100m2 BRP (bruto izgra-ðene površine bez površina namijenjenih smještaju vozila u miro-vanju, jednonamjenskih skloništa te podzemnih, potpuno uko-panih dijelova graðevina èija namjena ne ukljuèuje boravak ljudiu njima) ovisno o namjeni površina zone odnosno prostora ugraðevini. Parkirališna mjesta potrebno je osigurati na graðevnojèestici (ili u sklopu jedinstvenog zahvata) prema sljedeæoj tablici:

Iznimno, dopušta se odstupanje od gornjih normativa zagusto izgraðena podruèja povijesnih jezgri. Iznimno, omoguæavase odstupanje do 30% od potrebnog broja parkirališnih mjesta izgornje tablice uz slijedeæe uvjete:

� ukoliko se planirana graðevina ili zahvat u prostorugradi u gusto izgraðenim dijelovima naselja u kojimaobjektivno nije moguæe zadovoljenje gornjegnormativa,

� ukoliko se posebnom odlukom utvrdi obveza plaæanjatr�išne cijene za svako parkirališno mjesto za koje setra�i odstupanje te sredstva namjenski troše za gradnjujavnih parkirališta i gara�a.

Postojeæe gara�e i parkirališta ne mogu se prenamjeniti udruge sadr�aje osim ukoliko se na istoj graðevnoj èestici osigura-va propisani broj parkirališnih mjesta.

U svrhu osiguranja izgradnje podzemnih gara�nih kapaci-teta, ukoliko nije posebno utvrðeno uvjetima za pojedinu namje-nu omoguæava se maksimalna izgraðenost podzemnog dijelaèestice 0,50 (50%) uz uvjet da podzemni dijelovi graðevine neprelaze najni�u kotu ureðenog terena uz graðevinu.

Parkirališne kapacitete u javnoj funkciji obvezno je osigurati(kroz izradu propisanih detaljnijih planova ili kroz postupakizdavanja lokacijske dozvole temeljem idejnih rješenja) na slije-deæim lokacijama:


� Kaštel Suæurac - zapadno od zgrade Gradske uprave,kod ambulante (ju�no) i u ulici Braæe Radiæ (uzdu�no)

� Kaštel Gomilica - kod Vatrogasnog doma, ju�no odBakotiæeve njive (gradsko zemljište)

� Kaštel Kambelovac - Po�dorine

� Kaštel Lukšiæ - Lušiæa njiva (podzemna gara�a),�eljeznièki (odmaralište)

� Kaštel Stari - Plavi Jadran (podzemna gara�a), zapadnood Vatrogasnog doma i Ulica Ivana Danila iKamberovo šetalište (uzdu�no)

� Kaštel Novi - uz Ðardin

� Kaštel Štafiliæ - sjeverno od vrtiæa

Parkiranje je moguæe planirati uzdu� glavnih gradskih igradskih ulica ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za parkira-njem, raspolo�ivom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj pre-glednosti, prolazima za pješake, pristupu interventnih vozila).Ako se parkirališta grade uz kolnik glavne gradske ulice iligradske ulice tada moraju biti uzdu�na ili kosa a uz sabirne ulicemogu biti i okomita. Ako se parkirališta grade uz kolnik glavnegradske ulice ili gradske ulice dopuštena brzina kretanja za mo-torna vozila ne smije biti veæa od 50 km/h.

Na javnim parkiralištima, od ukupnog broja parkirališnihmjesta, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida. Naparkiralištima s manje od 20 mjesta mora biti osigurano najmanjejedno parkirališno mjesto za vozilo invalida.

U svim detaljnijim planovima, obvezno za neizgraðene di-jelove graðevinskog podruèja te za prete�ito izgraðena podruèjagdje lokalni uvjeti to omoguæuju, potrebno je osigurati obostranenogostupe. Minimalna širina nogostupa stambene i sabirne uliceiznosi 1,30m a preporuèena 1,60m. Iznimno, širina jednog nogo-stupa mo�e iznositi 0,75m ukoliko drugi nogostup u istom profiluulice ima preporuèenu širinu.

Èlanak 42.

6.1.2. �eljeznièki promet

GUP-om se u planskom razdoblju predviða odnosno vrširezervacija prostora za izgradnju graðevina �eljeznièkog pro-meta:

1. modernizacija (elektrifikacija) i rekonstrukcijapostojeæe pruge Knin - Split,

2. planirana magistralna �eljeznièka prugakao dio nove pru�ne dionice Perkoviæ – Split(ujedno i veza na buduæu trasu Jadranske�eljeznice),

3. uvoðenje sustava brze gradske �eljeznicena postojeæim kapacitetimasa izgradnjom stajališta.

Omoguæava se dogradnja i ureðenje �eljeznièkih stanica uKaštel Suæurcu i Kaštel Starom (Radun) za putnièki i teretnipromet. Ukida se pristupna �eljeznièka pruga do bivše radne zoneAdriavinil u K. Suæurcu.

Èlanak 43.

6.1.3. Pomorski promet

GUP omoguæava izgradnju i ureðenje obale i graðevina zapomorski promet:

� luke otvorena za javni promet Kaštel Suæurac, KaštelKambelovac, Kaštel Lukšiæ i Kaštel Stari,

� luka otvorena za javni promet, transfer putnika iz zraèneluke i sportska luka u Resniku,

� privezišta u turistièkim naseljima i zonama,

� športske luke u Kaštel Suæurcu, Kaštel Gomilici, KaštelKambelovcu, Kaštel Starom i Kaštel Novom, lukanautièkog turizma u Kaštel Gomilici i Kaštel Suæurcu (usklopu odnosno kao dio kompleksa ugostiteljskoturistièke namjene Girièiæ i Adravinil), privezišta uKaštel Novom i Kaštel Štafiliæu,

� postojeæe operativne obale u radnoj zoni K. Suæurac.

Generalnim planom se predviða i du�obalna brodska prugakoja povezuje naselja u Kaštelima, Splitu i široj okolici.

Èlanak 44.

6.1.4. Zraèni promet

GUP-om se utvrðuju zona Zraène luke Split te prostor zarazvoj zraène luke. Pored toga utvrðuju se dodatne mjere i kriterijikojima se osigurava:

� sigurnost odvijanja zraènog prometa – površineogranièenja prepreka,

� zaštita okolnog podruèja i stanovništva od buke –smjernice za izbjegavanje namjena površina dodatnoosjetljivih na poveèane razine buke te ubla�avanjenegativnih utjecaja buke,

� ispunjavanje svih utvrðenih kriterija i standardakategorije I., Organizacije meðunarodnog civilnogzrakoplovstva.

Dugoroèni razvoj Zraène luke Split potrebno je omoguæitisukladno razvojnom planu temeljenom na:

� potrebnom usklaðenju aerodromskoh i zaštitnihpovršina sa propisima,

� potrebnom razvitku u smislu podizanja kvalitete uslugas osnova oèekivanog porasta ukupnog prometa i

� prostornih potreba u svrhu izgradnje objekata veæegkapaciteta za prijem i otpremu putnika, prtljage, roba izrakoplova te prateæih usluga.

U cilju osiguranja kvalitetnog prijevoza putnika do ciljnihdestinacija na podruèju Resnika se ureðuje putnièki terminal zatransfer putnika iz zrakoplova u brze brodove.

Èlanak 45.

6.2. Telekomunikacije i pošte

GUP Grada Kaštela predviða izgradnju i rekonstrukciju:


namjenapotreban broj

PGM na 100m2BRP

stanovanje, do 4 stambene jedinice na graðevnojèestici i manje stambene graðevine 2

stanovanje, 5 i više stambenih jedinica nagraðevnoj èestici, višestambene graðevine 3

gospodarska, industrija 1,5gospodarska, zanatska 2gospodarska, skladišna 1poslovna, javna (banke, agencije, poslovnice,...) 4poslovna, uredi 2

poslovna, trgovaèka, do 200m2 prodajnepovršine

2/100m2prodajnepovršine

poslovna, trgovaèka, 200-500m2 prodajnepovršine


poslovna, trgovaèka, više od 500m2 prodajnepovršine


ugostiteljsko turistièka, restoran, kavana 4ugostiteljsko turistièka, hotel, turistièko naselje idr. 2

javna i društvena, obrazovna, kulturna, vjerska 2javna i društvena, zdravstvo 3javna i društvena, dom za stare 1

sport i rekreacija, bez gledališta na otvorenom0,4/100m2

površineobuhvata

sport i rekreacija, bez gledališta u zatvorenom 2sport i rekreacija, s gledalištem 4komunalna, tr�nica 5

Tablica za odreðivanje parkirališnih mjesta

� automatskih telefonskih centrala u Kaštel Suæurcu,Kaštel Kambelovcu, Kaštel Lukšiæu, Kaštel Starom iKaštel Štafiliæu,

� kabelske TK kanalizacije na cijelom prostoru GradaKaštela,

� postavu vanjskih kabelskih izvoda u uliènim betonskimstupiæima,

� polaganje TK spojnih svjetlovodnih kabela u kabelskuTK kanalizaciju,

� gradnju novih meðumjesnih telefonskih govornica, terekonstrukcije, proširivanje postojeæih i izgradnju novihpoštanskih ureda.

Èlanak 46.

6.3. Komunalne infrastrukturne mre�e

6.3.1. Vodoopskrba

Vodoopskrba Grada Kaštela planirana je sustavom koji senapaja s izvora Jadra prema rješenju vodoopskrbe podruèja Spli-ta, Solina, Kaštela i Trogira iz 1996. godine izraðenog u sklopu“Integralnog projekta zaštite Kaštelanskog zaljeva”.

� Rješenjem vodoopskrbe grada Kaštela locirani sukljuèni objekti vodoopskrbe:

� glavni dovodni cjevovod od ureðaja za kondicioniranjeKunèeva Greda u Solinu do postojeæe crpne stanice uKaštel Novom,

� podsustavi vodoopskrbe sa objektima vodosprema icrpnih stanica za podruèja:

� Kaštel Suæurac, Kaštel Gomilica i KaštelKambelovac

� Kaštel Lukšiæ, Kaštel Stari, Kaštel Novi i KaštelŠtafiliæ

� Rudine

� tlaèni i gravitacijski cjevovodi te sekundarne mre�enaselja.

Trase glavnog dovodnog i opskrbnog cjevovoda moraju sezaštiti sanitarnim koridorom po 5 metara sa svake strane od osicjevovoda, a svako ureðivanje prostora u ovom koridoru uvjetujese ishoðenjem suglasnosti od nadle�ne institucije.

Èlanak 47.

6.3.2. Kanalizacijski sustav

GUP predviða izgradnju kanalizacijskog sustava Grada Ka-štela na naèin:

� da se grade objekti i ureðaji razdjelne javnekanalizacije, u kojem se oborinske vode ikuæanske/industrijske otpadne vode odvode posebnimkanalskim sustavom.

� da se kanalizacijski sustav Kaštela realizira u više faza,do konaènog rješenja u skladu s Idejnim rješenjemkanalizacijskog sustava za podruèje Trogira i Kaštela uokviru Integralnog projekta zaštite Kaštelanskogzaljeva.

� da se sustav javne kanalizacije sastoji od zona koje semogu na ureðaj za proèišæavanje prikljuèitigravitacijom, te zona koje se prikljuèuju sustavomcrpnih stanica.

Planira se da se oborinske vode ispuštaju u postojeæe re-gulirane potoke te potom u more, sve uz odgovarajuæi tretman(separatori masnoæe). Sve je graðevine obvezno prikljuèiti najavnu mre�u odvodnje. Iznimno, do izgradnje javne mre�e odvod-nje, iskljuèivo unutar izgraðenih dijelova graðevinskog podruèja,manje stambene graðevine mogu se spojiti na individualne ureða-je do velièine 10 ES na naèin prihvatljiv s aspekta zaštite okoliša.

Èlanak 48.

6.3.3. Zaštita od voda – ureðenje vodotoka

GUP-om se predviða zaštita padina i ni�ih dijelova podruèjagrada Kaštela od bujiènih voda te zaštita tla od erozije izazvaneslijevanjem oborinskih voda, i to:

� gradnjom i odr�avanjem sustava potoka i kanala,

� ureðenjem i odr�avanjem zatvorenih kanala uzprometnice te njihovim korištenjem kao dijela sustavaodvodnje oborinskih voda,

� pošumljavanjem i odr�avanjem vegetacije na padinamaKozjaka kao prirodne brane eroziji tla.

Zaštita od voda temelji se na elaboratu Rješenje sanacijebujiènog podruèja Kaštela, izraðenog 1996. godine (Akvaprojekt- Split).

Kod izrade detaljnijih planova ili idejnih rješenja za lokacij-ske dozvole udaljenost graðevine od reguliranog korita vodotokaili otvorenog kanala za odvodnju oborinskih voda u pravilu morabiti najmanje 3 m, a za podruèje izvan urbaniziranog podruèja iliza neregulirano korito vodotoka navedena udaljenost se odnosi naudaljenost od javnog vodnog dobra. Za sve zahvate koji seplaniraju na naèin da obuhvataju ili su u kontaktnom podruèjuvodnog dobra vodotokova (bujica), prikazanih na kartografskomprikazu br. 4. Uvjeti za korištenje, ureðenje i zaštitu prostora,potrebno je ishoditi posebne uvjete i suglasnosti nadle�ne slu�beza zaštitu voda.

Za podruèja za koja je predviðena odvodnja oborinskih vodakanalizacijom razdijelnog tipa, uvjet za ispuštanje oborinskihvoda sa prometnica i ureðenih dijelova naselja u vodotoke ibujiène tokove treba biti isti kao za ispuštanje ovih voda u more tj.uz prethodno proèišæavanje kroz mastolov.

Èlanak 49.

6.3.4. Elektroopskrba

� GUP omoguæava odr�avanje postojeæih i izgradnjunovih TS:

� TS 110/35 kV Kaštel Suæurac, snage transformacije3x63 MVA,

� TS 110/10 kV Kaštel Lukšiæ, snage transformacije 2x40MVA,

� TS 110/25 kV Kaštel Suæurac za potrebe elektrifikacije�eljeznièke pruge Split – Zagreb,

� promjena napona postojeæe TS 35/10 Kaštel Stari u110/20/10 radi promjene koncepcije sustavadistribucijskih napona,

� TS 110/20(10) kV Bri�ine, snage transformacije2x40MVA.

GUP odreðuje slijedeæe zaštitne pojaseve za postojeæe iplanirane nadzemne dalekovode:

� DV VN 110 kV i više, 40 m,

� DV SN 35 kV i ni�e, 30 m.

U zaštitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda nije dozvo-ljena gradnja ni rekonstrukcija graðevina bez prethodne sug-lasnosti nadle�ne institucije.

GUP rješenjem elektroopskrbe predviða polaganje kabel-skih vodova SN (10-35 kV) i NN (0.4 kV) u pravilu pod zemljom,u profile ulica i prometnica.

Izgradnja trafostanica koje nisu oznaèene u GUP-u provoditiæe se na temelju idejnog rješenja iste ili detaljnijeg plana ureðenjau èijem obuhvatu je njihova izgradnja potrebna. Preporuèa se ovegradske trafostanice smještati u okviru zelenih ili drugih negra-divih površina i zaštitnih pojaseva. U okviru obuhvata detaljnijegplana poslovne zone Bri�ine potrebno je predvidjeti trafostanicuza potrebe elektrifikacije magistralne �eljeznièke pruge.

Èlanak 50.

7. UVJETI UREÐENJA POSEBNO VRIJEDNIH IOSJETLJIVIH PODRUÈJA I CJELINA


Prevladavajuæi morfološki tip unutar fizièke strukture Kaš-tela je niska, rahla izgradnja u zelenilu. Jedno od obilje�ja ovestrukture je, kao posljedica nedostatka javnih prostora i javnihsadr�aja, i nedostatak urbaniteta u smislu gradskih prostora veæihgustoæa i visina izgradnje te funkcionalne slo�enosti. Stoga jeovaj uvjetni nedostatak potrebno kompenzirati odgovarajuæimureðenjem prostora posebne vrijednosti ili znaèaja za sliku gradaodnosno prostora znaèajnih vrijednih urbanih obilje�ja, posto-jeæih ili potencijalnih. Ove prostore èine:

Èlanak 51.

Obalni pojas

Obalni pojas Kaštela radi svojih naslijeðenih vrijednosti(posebno povijesne jezgre, parkovi, šetališta), svog izuzetnogpotencijala i raznolikosti zahtijevaju i omoguæavaju realizacijupovezanog niza (du�obalna šetnica – lungomare) javnih prostora isadr�aja (kupališnih, parkovnih, rekreacijskih, sportskih, ugosti-teljskih i turistièkih,...) osobite vrijednosti i znaèaja za ukupnirazvoj i sliku grada.

U svrhu postizanja gornjih ciljeva GUP Kaštela utvrðujeslijedeæe uvjete i smjernice za èuvanje, odr�avanje i dogradnjavrijednih obalnih podruèja

� zaštita vrijednosti podruèja kao cjeline, posebnovrijedne obale, te elemenata prirodnog obalnogkrajobraza kao i spomenièkih cjelina i lokaliteta,izmeðu ostaloga u cilju zadr�avanja karakteristiènihpogleda, posebno s mora kao i silhueta naselja,

� selektivno integriranje urbanih funkcija temeljeno namirnijim zonama stanovanja i turizma te aktivnijimurbanim �arištima – povijesnim jezgrama, s javnim,trgovaèkim, ugostiteljskim i zabavnim sadr�ajima, uziskljuèivanje proizvodnje, servisa i skladišta,

� ureðivanje javnih površina i prostora, posebno zelenihpovršina, drvoreda, te prirodnih pla�a i ureðenihkupališta,

� usklaðivanje gradnje s okolnim graðevinama ipovijesnim jezgrama naselja u pogledu mjerila inaroèito visina graðevina na temelju analize vrijednostiokru�enja,

� ozelenjavanje min 50% obalne fronte èestica polo�enihuz obalu i obalnu šetnicu, sadnjom novih i odr�avanjepostojeæih drvoreda, ogranièavanje kolnog pristupa sobale, te oblikovanje regulacijskog pravcatradicionalnom kamenom ogradom do visine cca 1m izelenilom,

� formiranje obalne šetnice koja æe u konaènicipovezivati cijeli obalni prostor Kaštela, te ureðenjedijelova parkovnog i prirodnog zelenila te pješaèkih ibiciklistièkih staza u funkciji odmora i rekreacije,

� osiguranje javnih popreènih pješaèkih ili kolnopješaèkih pristupa moru i du�obalnoj šetnici, najmanje8 na svaki kilometar obale, najveæi meðusobni razmakdva susjedna pristupa 150m,

� omoguæavanje stvaranja novih pla�nih površina ipovršina za privez brodova na temelju cjelovitekoncepcije ureðenja obalnog pojasa,

� omoguæavanje izgradnje na temelju ovog plana samo nalokacijama koje su urbanistièki definirane,

� omoguæavanje izgradnje na ostalim lokacijamaiskljuèivo na temelju detaljnijeg plana po potrebidopunjenog elementima idejnog rješenja zahvata uprostoru.

Èlanak 52.

Povijesne jezgre

U svrhu zaštite, odr�avanja, ureðenja i revitalizacije pod-ruèja puèke arhitekture povijesnih jezgri Kaštela, u granicamaodreðenim od nadle�ne konzervatorske slu�be utvrðuju se sli-jedeæi uvjeti i smjernice za ureðenje prostora:

� zaštita i èuvanje cjeline kao i posebno vrijednihsklopova puèke arhitekture povijesnih jezgri,

� odr�avanje graðevina i rekonstrukcija u svrhuunapreðenja uvjeta stanovanja, gdje je moguæa ipromjena gabarita graðevina, sve prema posebnimuvjetima nadle�ne slu�be za zaštitu kulturne baštine,

� maksimalne gabarite graðevina definirati u skladu smorfologijom okru�enja i prethodnim uvjetimanadle�ne slu�be zaštite kulturne baštine,

� mješovita namjena, uz favoriziranje javnih, turistièkih iposlovnih sadr�aja,

� moguænost rekonstrukcije graðevina na temelju uvjetanadle�ne konzervatorske slu�be u postupku izdavanjalokacijske dozvole, u skladu s detaljnijim odredbama iztoèke 8.2.

� omoguæavanje dogradnji postojeæih i interpolacije novihgraðevina na temelju cjelovite konzervatorske studijeodnosno detaljnijeg plana, kojim æe se utvrditi naèelazaštite, te odrediti uvjeti dogradnje i interpolacija zazaštiæene urbanistièke cjeline, te na temelju posebnihuvjeta za pojedinaène graðevine, sve u skladu sdetaljnijim odredbama iz toèke 8.2.

Èlanak 53.

�arišta i potezi urbanitetauz Cestu dr. Franje Tuðmana

Ova ulica je glavna longitudinalna os grada, uz obalni pojas ipovijesne jezgre treæi znaèajni element urbane matrice grada.Potencijal ove, funkcijski glavne gradske ulice, le�i u reurbani-zaciji prostora kroz stvaranje novih �arišta i poteza urbaniteta.

U svrhu urbane reafirmacije uliènog pojasa uz Cestu dr.Franje Tuðmana utvrðuju se slijedeæi uvjeti i smjernice za ure-ðenje prostora:

� poticanje cjelovitijih zahvata na neizgraðenimdijelovima uz Cestu dr. Franje Tuðmana (ili krozsanaciju i zamjenu neprimjerene postojeæe izgradnje)kojima se oblikuju javni gradski prostori primjerenipješaku (ulica, trg, drvoredi i gradsko zelenilo) ikvalitetno rješava smještaj vozila u mirovanje(podzemna gara�a, ogranièeno parkiranje na terenulocirano tako da ne narušava funkcioniranje javnihprostora),

� formiranje prostornih repera veæe gustoæe izgradnje ibrojnosti urbanih funkcija (javne, poslovne, stambene,trgovaèke, ugostiteljske i sl.) kao i veæe oblikovneprepoznatljivosti,

� daljnja rekonstrukcija Ceste dr. Franje Tuðmana usmislu stvaranja punog gradskog uliènog profila(nogostupi, drvoredi, parkirališta, manji trgovi kao javni“predprostori” znaèajnijih sadr�aja i sklopova, manjiparkovi),

� kao poticajna mjera za realizaciju cjelovitijih zahvata (uobuhvat zahvata ulaze površine koje su predmetureðenja i izgradnje a ne i javne i druge površine kojeostaju u postojeæem obliku korištenja i ureðenja) uskladu s gornjim smjernicama omoguæava semaksimalna visina nove izgradnje P+3 uz minimalniudio nestambenih sadr�aja 40% BRPN, maksimalnikoeficijent iskorištenosti cijelog zahvata Kiz=1,5(koeficijent iskorištenosti zahvata se obraèunava nanaèin da se zbroje sve brutto razvijene površinenovoplaniranih graðevina bez površina podzemnihgara�a te podijele sa zbrojem površina svih graðevnihèestica na kojima se planira izgradnja tih graðevina),

� omoguæava se izgradnja opisanih cjelovitih zahvataiskljuèivo na temelju detaljnog plana ureðenjadopunjenog elementima idejnog rješenja graðevina.

Èlanak 54.


Izgradnja i ureðenje prostora uz Jadranskumagistralu

Pojas uz Jadransku magistralu odlikuje nedostatak kvalitetnesekundarne uliène mre�e kao i nedostatak èitljive matrice i urba-nistièkog reda u izgradnji, oblikovanju i meðusobnom odnosugraðevina. Postojeæa fizièka struktura je rezultat neplanskog pre-plitanja dva razlièita sloja. Prvi èini uglavnom stambena izgradnjaraznolikog mjerila i sluèajne prostorne organizacije. Drugi slojèini izgradnja poslovnih sadr�aja (uslu�nih, trgovaèkih, manjihproizvodnih i sl.), uglavnom veæeg mjerila i višeg standardafunkcioniranja. Planirana rekonstrukcija odnosno širenje ove pro-metnice æe omoguæiti efikasnije odvijanje prometa ali æe i nekekonflikte dodatno zaoštriti (blizina prometnice postojeæoj iz-gradnji i prateæi ekološki i sigurnosni problemi). Istovremeno,dojam ureðenosti prostora uz ovu ulicu, pozitivan ili negativan,znaèajno pridonosi ukupnoj slici i do�ivljaju Grada Kaštela.

U svrhu urbane reafirmacije uliènog pojasa uz Jadranskumagistralu utvrðuju se slijedeæi posebni uvjeti i smjernice zaureðenje prostora:

� poticanje cjelovitih zahvata na neizgraðenim dijelovimauz Jadransku magistralu (ili kroz sanaciju i zamjenuneprimjerene postojeæe izgradnje) kojima se oblikujukvalitetniji prostori prete�ito poslovne namjene nagraðevnim èesticama najmanje površine 1000m2(vrijedi za novoformirane graðevne èestice koje granièes koridorom Jadranske magistrale) osim za graðevneèestice na interpoliranim lokacijama unutar prete�itoizgraðenih prostora.

� na neizgraðenim dijelovima minimalna udaljenostgraðevina poslovne namjene od regulacijskog pravcaprema Jadranskoj magistrali 15m, odnosno u skladu suvjetima nadle�ne uprave za ceste,

� na neizgraðenim dijelovima minimalna udaljenostgraðevina koje ukljuèuju stambenu namjenu 20m, osimna interpoliranim lokacijama unutar poteza postojeæihgraðevina od regulacijskog pravca prema Jadranskojmagistrali gdje se utvrðuje u skladu s lokalnimuvjetima, odnosno u skladu s uvjetima nadle�ne upraveza ceste,

� kao poticajna mjera za realizaciju cjelovitih zahvatakroz izradu detaljnijih planova na neizgraðenimdijelovima omoguæava se maksimalna visina izgradnjeP+3 odnosno 13,0m od najni�e kote ureðenog terena uzgraðevinu do gornje kote vijenca graðevine (vrijedi zanovoformirane graðevne èestice minimalne površine2000 m2, koje granièe s koridorom Jadranskemagistrale) odnosno 14,0 m na kosom terenu,

� postavom graðevina prema Jadranskoj magistrali ielementima urbanistièkog reda (npr. graðevinski pravac

paralelan s regulacijskim pravcem) potrebno jestvarati osnovu nove, planske urbane matrice koja

danas u potpunosti nedostaje,

� rekonstrukcijom i proširenjem Jadranske magistralepotrebno je predvidjeti sadnju obostranog drvoreda inogostupa,

� izradom detaljnijih planova obvezno je pristupegraðevina planirati sa sekundarne prometne mre�e.

Èlanak 55.

8. MJERE OÈUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIHI PRIRODNIH VRIJEDNOSTI IKULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

8.1. Mjere oèuvanja i zaštite krajobraznih iprirodnih vrijednosti

Generalni urbanistièki plan primarno štiti dijelove prirodekoji su prema Zakonu o zaštiti prirode upisani ili predlo�eni zaupis u upisnik zaštiæenih dijelova prirode (zaštiæena podruèja) prinadle�nom Ministrarstvu. Zaštiæena podruèja u obuhvatu GUP-aKaštela su:

� park Vitturi u Kaštel Lukšiæu (spomenik parkovnearhitekture),

� park u Kaštel Starome (spomenik parkovne arhitekture),

� botanièki vrt osnovne škole u Kaštel Lukšiæu (spomenikparkovne arhitekture),

� stara maslina u djeèjem vrtiæu u Kaštel Štafiliæu(spomenik prirode botanièki),

Dopuštenje za zahvate i radnje unutar zaštiæenih podruèjaizdaje nadle�no tijelo.

Generalni urbanistièki plan štiti antropogeni pejza� sjevernood Jadranske magistrale u Kaštel Gomilici (ju�no od groblja) kaogrupe visokog zelenila kao zone pejza�nog ili parkovnog zelenilau sklopu naselja. Pored toga, u ureðenju urbanog okoliša trebaprimjenjivati autohtono raslinje, a autohtone krajobrazne am-bijente valja èuvati i omoguæiti nastajanje novih, kao što su borici,šumarci i gajevi, skupine stabala i samonikli drvoredi du� obalnešetnice, staza, i sl.

Èlanak 56.

8.2. Mjere oèuvanja i zaštite kulturno-povijesnihcjelina

GUP odreðuje naèela zaštite, ureðivanja i korištenja kul-turnih dobara – ukljuèujuæi registrirane, preventivno zaštiæene ili


POLUURBANA NASELJA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1. POVIJESNA JEZGRA KAŠTEL SUÆURCA2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1. POVIJESNA JEZGRA KAŠTEL GOMILICA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1. POVIJESNA JEZGRA KAŠTEL KAMBELOVCA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1. POVIJESNA JEZGRA KAŠTEL LUKŠIÆA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.POVIJESNA JEZGRA NASELJA KAŠTEL STARI6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1. POVIJESNA JEZGRA KAŠTEL NOVI7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.1. POVIJESNA JEZGRA KAŠTEL ŠTAFILIÆA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.2. POVIJESNA JEZGRA KAŠTELA NEHAJ

GRADITELJSKI SKLOP1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.1. KAŠTILAC1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.2. ZID NADBISKUPA ZANE I ¢FORTIN¢2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.1. KAŠTILAC2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.2. BRCE I MOST2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.3. UTVRÐENO NASELJE NA OBALI3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.2 UTVRÐENO NASELJE UZ OKRUGLU KULU CAMBI3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.3. MALA I VELIKA PIŠKERA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.4. UTVRÐENO NASELJE KAŠTELA LIPPEO3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.6. BRCE4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.1. UTVRÐENO NASELJE KAŠTELA VITTURI4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.1.2. BRCE4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.3. UTVRÐENO NASELJE KAŠTEL RUŠINAC5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.1.UTVRÐENO NASELJE KAŠTELA CIPPICO5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.1.4. BRCE6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.1. UTVRÐENO NASELJE PAVLA CIPPICA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.2. BRCE7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.1.1. UTVRÐENO NASELJE KAŠTELA STAFILEO


7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.1.3. IGRIŠÆE7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.1.4. BRCE7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.2. UTVRÐENO NASELJE KAŠTELA LODI

CIVILNA GRAÐEVINA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.1.1. GUALDOVA KULA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.1.2. SREDNJOVJEKOVNA GRAÐEVINA SJEVERNO OD KULE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.1.3. NADBISKUPSKA PALAÈA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.1.4. GRAÐEVINA “KULA TOP”2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.1.1. KULA2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.1.2. OPATIÈKA KUÆA2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.4. KAŠTEL VITEZA BUTKOVIÆA2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.6. BRATSKA KUÆA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.1.KULE CAMBI - KUMBATOVE KULE3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.2.1.OKRUGLA KULA CAMBI I ZAKLON UZ NJU3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.2.2. KUÆA CAMBI3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.2.3. BRATIMSKA MAKINA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.2.4. KUÆA GRISOGONO3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.2.5. VESLAÈKI KLUB3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.4.1. KAŠTEL LIPPEO3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.4.2. PALAÈA DUDAN3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.3. VILA ¢BALETNA ŠKOLA¢3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.6.2. KULA STRA�ARNICA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.1.1. KAŠTEL VITTURI4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.1.3. KUÆA VITTURI4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.2.1. KAŠTEL TARTAGLIA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.2.2. KUÆA ŠOULAVY4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.3.1. KAŠTEL ROSANI4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.4. DOM ZA NEZBRINUTU DJECU4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.5. VILA “RENATA”4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.8. KUÆA RODIN5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.1.1. KAŠTEL KORIOLANA CIPPICCA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.1.2. KUÆA OBITELJI CIPICCO5.K.O. KAŠTEL STARI 5.1.3. KULA CELIO CEGA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.5. KUÆA GARAGNIN-FANFOGNA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.2.1. HOTEL “PALACE”5. K.O. KAŠTEL STARI 5.3. VILA “NIKE”6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.1.1. KULA PAVLA CIPPICA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.3. ZGRADA BRATOVŠTINE SV. PETRA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.6. OSNOVNA ŠKOLA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.3. MOST NA RIÈIVICI7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.1.1.1. KAŠTEL STAFILEO (ROTONDO)7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.1.2. SJEVEROZAPADNA KULA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.2.2. KUÆA PAPALIÆ7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.2.1.KULA NEHAJ (LODI)7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.3. MOST NA POTOKU NEHAJ

SAKRALNA GRAÐEVINA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.4.2. ZVONIK STARE �UPNE CRKVE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.7.1. �UPNA CRKVA SV. JURJA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.22.1. CRKVA GOSPA OD HLADIH1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.22.2. GROBLJE UZ CRKVU GOSPE OD HLADIH2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.5. STARA �UPNA CRKVA SV.JERONIMA2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.1.7. �UPNA CRKVA SV. JERONIMA2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.2.1 CRKVA SV. KUZME I DAMJANA2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.4. CRKVICA GOSPE OD MILOSTI3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.5. �UPNA CRKVA SV. MIHOVILA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.4.1.CRKVA SV. LAZARA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.4.2. GROBLJE UZ CRKVU SV. LAZARA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.5. CRKVA GOSPE OD ROZARIJA3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.6.1. CRKVA SV. MIHOVILA OD LA�ANA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.2. STARA �UPNA CRKVA GOSPINA UZNESENJA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.4. �UPNA CRKVA GOSPINA UZNESENJA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.3.2. CRKVA SV. IVANA KRSTITELJA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.7. STARO GROBLJE4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.13.1. CRKVA SV. LOVRE5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.1.3. CRKVA SV. JOSIPA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.2. STARA �UPNA CRKVA SV. IVANA KRSTITELJA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.6. �UPNA CRKVA GOSPE OD ROZARIJA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.7.1. CRKVA SV. JURJA OD RADUNA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.4.1. �UPNA CRKVA SV. PETRA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.5. CRKVA SV. ROKA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.2.1. GROBLJANSKA KAPELA SV. JOSIPA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.2.2. GROBLJE UZ CRKVU SV. JOSIPA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.9.1. CRKVA GOSPA STOMORIJA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.1.5. �UPNA CRKVA BEZGREŠNOG ZAÈEÆA BLA�ENE DJEVICE MARIJE7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.10. CRKVICA SV. BARTULA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.11. FILIJALNA CRKVA SV. MARIJE

ARHEOLOŠKO PODRUÈJE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.6. VAROŠ-LUÈAC1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.7.2. PROSTOR OKO �UPNE CRKVE SV. JURJA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.2. STAÈULINE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.3. BRI�INE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.4.1. TIŠIÆ (INA PLIN, KONSTRUKTOR I LAVÈEVIÆ).1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.6. ANTIÈKA CESTA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.7. GRMAJEVAC - KOTAL1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.8.1. BLATO - TRSTENIK

evidentirane od nadle�ne slu�be Ministarstva kulture, Uprave zazaštitu kulturne baštine:

Smještaj i granice lokaliteta i zona iz predhodnog kate-goriziranog popisa prikazani su u kartografskom prikazu br. 4.Uvjeti za korištenje, ureðenje i zaštitu prostora.

Èlanak 57.

Mjere zaštite kulturnih dobara

Povijesna naselja i njihovi dijelovi, graditeljski sklopovi,povijesne graðevine s okolišem, prirodni i kultivirani krajolici,povijesno memorijalni spomenici i arheološki lokaliteti moraju

biti na struèno prihvatljiv naèin ukljuèeni u buduæi razvitakopæine i �upanije. Prvi korak je njihova registracija ili preventivnazaštita.

Oèuvanje kulturno povijesnih obilje�ja prostora podrazu-mijeva prije svega:

� zaštitu i oèuvanje prirodnog i kultiviranog krajolika kaotemeljne vrijednosti prostora;

� oèuvanje i unapreðenje odr�avanja i obnove zapuštenihpoljodjelskih površina uz zadr�avanje tradicijskognaèina korištenja i parcelacije;


1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.9.1 ÐARDIN - BLATO1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.10.2. SMOLJEVAC- SREDNJOVJEKOVNO SELO I GROBLJE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.10.3. PUT ZA SMOLJEVAC1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.11. DOLJANE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.12. STARINA – RIMSKI PUT1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.13. SELA – STARINE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.14. STRA�BENIK – STRINJA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.15. �UVANÈE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.16. KRTINE1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.17. SUSTJEPAN – ORJE1.K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.18. PECA – LUÈAC1.K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.19. PECA-SOKOLANA1.K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.20. GROBLJE – TORI1.K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.21. GORICA – OMEJ2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.2.3. KOZICE2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.3. ŠTALIJA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.6. ROKOVSKO4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.9. GOSTINJ4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.10. MAJURINE4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.11. GLAVIÈINE5. K.O. KAŠTEL STARI 5.3. UŠÆE POTOKA GOSTINJ5. K.O. KAŠTEL STARI 5.4. SUHOZIDI5. K.O. KAŠTEL STARI 5.5. LOKVA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.7.2. PROSTOR OKO CRKVE SV. JURE OD RADUNA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.4. VILLA RUSTICA - RIÈIVICE6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.5.CARDO6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.6. SUHOZIDI7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.9. TARCE7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.12. LUCIJINO7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.15. JAVORSKI PUT7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.16. VILLA RUSTICA ZAPADNO OD JAVORSKOG PUTA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.17. POTENCIJALNO NALAZIŠTE

ARHEOLOŠKI LOKALITET1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.3. MANDRAÈ1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.4.1. STARA �UPNA CRKVA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.1.5. GRAÐEVINA URMANEA1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.5. BARBARINAC1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.10. 1. SMOLJEVAC - VILLA RUSTICA2. K.O. KAŠTEL GOMILICA 2.2.2. DOCI3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.6.3. LA�ANI4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.3. SREDNJOVJEKOVNA NEKROPOLA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.7. STUP POD OSTROGOM5. K.O. KAŠTEL STARI 5.1.4. KAŠTEL ANDREIS5. K.O. KAŠTEL STARI 5.6. MIRJE5. K.O. KAŠTEL STARI 5.9. MATETINA PEÆINA5. K.O. KAŠTEL STARI 5.10. MALAÈKA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.1.2. MOST PRED KULOM CIPPICO6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.4.2. PODRUÈJE OKO �UPNE CRKVE SV. PETRA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.4. NEKROPOLA ZAPADNO OD KAŠTELA NEHAJ7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.5. BILINSKA PUNTA - KAŠTEL KVARKO7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.6. CESTA SA SPURILAMA7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.8.1. RESNIK

HIDROARHEOLOŠKI LOKALITET1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.4.2. TIŠIÆ- HIDROARHEOLOŠKI LOKALITET1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.8.2. BLATO – TRSTENIK, HIDROARHEOLOŠKI LOKALITET1. K.O. KAŠTEL SUÆURAC 1.9.2. ÐARDIN – BLATO, HIDROARHEOLOŠKI LOKALITET7. K.O. KAŠTEL ŠTAFILIÆ 7.8.2. RESNIK – HIDROARHEOLOŠKI LOKALITET

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.7. VRT CAMBI3. K.O. KAŠTEL KAMBELOVAC 3.1.8. VRT DUDAN4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.5. PARK VITTURI4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.1.7. PERIVOJ SJEVERNO OD MALIH MORA4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.2.3. PERIVOJ ŠOULAVY4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.2.4. PLA�A SA PERIVOJEM ŠOULAVY4. K.O. KAŠTEL LUKŠIÆ 4.21. BOTANIÈKI VRT OSNOVNE ŠKOLE U KAŠTEL LUKŠIÆU5. K.O. KAŠTEL STARI 5.2.2. PERIVOJ DR. PETRA KAMBERA6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.1.7. ÐARDIN6. K.O. KAŠTEL NOVI 6.9.2. BIBLIJSKI VRT

� oèuvanje povijesnih trasa putova (centurijacija, starihcesta, poljskih puteva, pješaèkih staza èesto obilje�enihkapelicama-pokloncima;

� oèuvanje tradicionalnih naseobinskih cjelina (sela,zaselaka, osamljenih gospodarstava) u njihovuizvornom okru�enju, zajedno s povijesnom graðevnomstrukturom i pripadajuæom parcelacijom);

� o�ivljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstavaetnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti;

� oèuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, naroèitokamenih tradicijskih kuæa i gospodarskih graðevina, kaonositelja povijesnog identiteta prostora;

� oèuvanje povijesne slike prostora koju èine volumennaselja, njegovi obrisi i završna obrada graðevina tevrijednosti krajolika kojim je okru�eno;

� oèuvanje prirodnih znaèajki kontaktnih podruèja uzpovijesne graðevine i sklopove, kao što su šume,kultivirani krajolik, maslinici, vinogradi, buduæi dapripadaju integralnoj (prirodnoj i kulturnoj) baštini;

� oèuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadr�aja,poljodjelskih kultura i tradicijskog (ekološkog) naèinaobrade zemlje;

� oèuvanje i zadr�avanje karakteristiènih toponima,naziva sela, zaselaka, brda gomila kojih neka imajusimbolièka i povijesna znaèenja.

Za sve utvrðene zone i lokalitete koji su u obuhvatu ilidirektnoj kontaktnoj zoni idejnog rješenja za lokacijsku dozvoluili detaljnijeg plana obvezno je ishoðenje prethodnih uvjeta isuglasnosti nadle�ne slu�be zaštite kulturne baštine

Povijesne jezgre

Kaštelanska naselja imaju karakteristièan prostorni razvitak.Krajem 15. i poèetkom 16. stoljeæa u moru ili na obali sagraðenesu utvrde posjednika, a sjeverno od njih formiraju se utvrðenanaselja. �upna crkva uvjek je izvan naselja. Prestankom opasnostiod Turaka naselja se šire izvan obrembenih zidova. Graðevinesagraðene u 19. i poèetkom 20. stoljeæa dale su tim ruralnimnaseljima, koje stanovništvo još uvjek zove ¢selo¢, djelomiènogradski karakter. Na kartama su ucrtane zone povijesnih jezgri:Kaštel Suæurca, Kaštel Gomilice, Kaštel Kambelovca, KaštelLukšiæa, Kaštel Staroga, Kaštel Novoga, Kaštel Štafiliæa i KaštelaNehaj.

Mjere zaštite za povijesne jezgre:

� Za sve zahvate unutar povijesnih jezgri kaštelanskihnaselja propisana je izrada UPU-a za cjelinu zone. Dodonošenja UPU-a omoguæava se temeljem ovog Plana iprethodnog mišljenja nadle�ne slu�be zaštite realizacijamanjih zahvata na pojedinaènim graðevinama unutarpovijesnih jezgri. Pod manjim zahvatima sepodrazumijevaju manji graðevinski zahvati u svrhunu�nog prilagoðavanja suvremenim potrebama;

� manji radovi i adaptacije iskljuèivo uunutrašnjosti graðevine,

� radovi u unutrašnjosti graðevine koji ukljuèujuizmjenu strukturalnih elemenata i infrastrukture,

� obvezna potpuna zaštita matrice naselja (graðevnestrukture, parcelacije, uliènih poteza), skladnihambijenata, gabarita, glavnih ekspozicija i vizurneizlo�enosti;

� svi zahvati na graðevinama u povijesnoj jezgri morajubiti u cilju oèuvanja i obnove osobitosti cjeline – zonekao kulturnog dobra;

� ureðivanje svih vanjskih ploha objekata unutarpovijesnih cjelina mora se temeljiti na korištenjuiskljuèivo lokalnih arhitektonskih izraza i graðevinskihmaterijala;

� iznimno su dozvoljene i kvalitetne novogradnje(interpolacije) koje se svojim oblikovanjem, mjerilom,tipologijom te gabaritima moraju uklopiti u ambijent;

� uklanjanje graðevine, odnosno zamjenska gradnjamoguæa je iskljuèivo na temelju prethodne detaljneanalize i valorizacije;

� u sluèaju zamjenske gradnje, kao i kod rekonstrukcijepostojeæih zgrada, svi elementi relevantni zaodreðivanje zahvata u prostoru – oblik i velièinagraðevinske parcele, namjera, velièina i oblikovanjegraðevine te njezin smještaj na parceli, ureðenjeparcele, naèin prikljuèenja parcele i objekta najavno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu –moraju se podrediti ogranièenjima i obvezama kojeproizlaze iz urbanistièkih i arhitektonskih specifiènostipojedine lokacije;

� ne preporuèuje se izmjena strukture i tipologijepostojeæih objekata radi funkcionalne fuzije u veæeprostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitkaprostornog identiteta pojedinih graðevina, isto tako sobzirom na iscjepkanost izvornog objekta na sitnevlasnièke i graðevinske djelove preporuæa se njihovovlasnièko i graðevinsko okrupljavanje do razine izvornegraðevine.

� neizgraðene dijelove povijesnih jezgri, koji u posljednjevrijeme nisu znatnije transformirani, ili su korišteni kaozelene površine, potrebno je ureðivati kao javne zelenepovršine s moguænošæu minimalnih intervencijaobjektima javnog znaèaja;

� posebnu pa�nju posvetiti ureðenju obalnog pojasanaselja (rive) i morskog (ju�nog) fronta naselja;

� re�im prometa unutar povijesne jezgre potrebno jeprilagoditi mjerilu povijesne jezgre te karakteru i obimudjelatnosti osiguravajuæi pritom posebne re�imeprometa;

� izgradnja u kontaktnim zonama oko povijesne jezgretreba osigurati kontrolu mjerila i naslijeðenog obrisanaselja te omoguæiti oèuvanje kvalitetnih vizura izpovijesne jezgre i na povijesnu jezgru;

� za sve graðevinske zahvate na graðevinama u prostorupovijesnih jezgri (koje su registrirane kao cjeline-kulturno dobro), bez obzira na postojanje ili nepostojanje rješenja o registraciji ili preventivnoj zaštitipojedinaènog kulturnog dobra, u postupku ishoðenjalokacijske dozvole treba ishoditi posebne uvjete Upraveza zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela uSplitu.

Graditeljski sklop

Pod graditeljskim sklopom podrazumjeva se dio povijesnejezgre velike vrijednosti poput utvrðenih naselja sa njihovimobrambenim zidovima i vratima te trgovi koji u kaštelima pred-stavljuju kontaktnu zonu izmeðu utvrðenog naselja i dijela naseljaizvan zidova ili kontaktnu zonu izmeðu naselja i utvrde-kaštela.

Kako se graditeljski sklopovi nalaze unutar povijesnih jezgriza njih vrijede iste mjere upotpunjene sa sljedeæima:

� istra�ivanje, rekonstrukcija i prezentacija obrambenihzidova, kula i vrata utvrðenih naselja;

� sanacija i odr�avanje svake zgrade koja je saèuvalaizvorna graditeljska obilje�ja;

� restauracija svake zgrade koja je neprimjerenimzahvatima veæim dijelom ili potpuno izgubila obilje�japosebno vrijednog kulturnog dobra;

� sprjeèavanje nadogradnje ili dogradnje pojedinih zgradaili pak neprimjerenih adaptacija kojima se bitno mijenjaizvorna arhitektonska vrijednost ili zamisao;

� ureðenje trgova pred kaštelom ili naseljem, istra�ivanjei rekonstrukcija njihovih karakteristiènih elemenata:most, bunar, štandarac, javni sat, kamene klupe itd.

� odr�avanje i ureðenje neizgraðenih površina ipripadajuæe urbane opreme, vodeæi raèuna o njezinimautentiènim elementima, kao što su javna rasvjeta,hortikulturna rješenja, ureðivanje parcela, te predvrtova;


� za ureðenje povijesnih cjelina predla�e se izradaurbanistièko-arhitektonskih projekata koji æe se temeljitikonzervatorskoj studiji i veæ postojeæim arhitektonskimsnimcima povijesnih jezgri 1:50 (Kaštilac u KaštelGomilici) i 1:200 (sve ostale jezgre osim KaštelaNehaj).

Povijesne graðevine

U kategorizaciji kulturno-povijesnih dobara one su podjelje-ne u dvije grupe CIVILNE GRAÐEVINE (kašteli-utvrde, stam-bene graðevine, vile, graðevine javne namjene, škole, hoteli i sl.) iSAKRALNE GRAÐEVINE (crkve, groblja i sl.).

Mjere zaštite za pojedinaène povijesne graðevine:

� sve povijesne graðevine navedene u Popisu bez obzirana njihov trenutni pravni status zaštite podlije�uobvezama Zakona o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara;

� sve graðevinske i druge intervencije u zoni navedenogre�ima zaštite podlije�u upravnom postupku, tj.potrebno je na temelju odgovarajuæe tehnièkedokumentacije kojoj æe po potrebi prethoditikonzervatorsko-restauratorski istra�ni radovi, ishoditiposebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijskedozvole) i prethodno odobrenje (u postupku izdavanjagraðevinske dozvole) nadle�nog konzervatorskogodjela;

� va�na komponenta oèuvanja povijesne graðevine jepravilan odabir namjene koju mora propisati nadle�nakonzervatorska slu�ba;

� povijesne graðevine obnavljaju se cjelovito, zajedno snjihovim okolišem (vrtom, perivojem, voænjakom,dvorištem, pristupom i sl.);

� za svaku pojedinaènu povijesnu graðevinu kod koje suutvrðena svojstva kulturnog dobra (prema Popisukulturnih dobara) kao najmanja granica zaštite utvrðujese pripadna parcela ili, ako je to posebno istaknuto, njenpovijesno vrijedni dio;

� kako se osnovna naèela zaštite temelje na integralnomsagledavanju spomenika i njegove neposredne okoline,uspostavlja se i zona “zaštite ekspozicije” na prostoruoko pojedinaènog kulturnog dobra u svrhu zadr�avanjagraðevina u okviru njihovog autentiènog okru�enja,sprjeèavanja nove izgradnje u njihovoj neposrednojblizini, posebno one predimenzioniranih gabarita,neprimjerenih materijala i oblikovanja koje moguzakloniti vizure na kulturno dobro ili s njega naneposredni kontaktni prostor;

� od opæih intervencija na graðevinama, s obzirom nanjihovu visoku spomenièku vrijednost kao kulturnebaštine, predviðaju se: konzervacija, restauracija,graðevinska sanacija, rekonstrukcija;

� vrijedne ambijentalne cjeline groblja, okru�enezidovima, s oèuvanim starim nadgrobnim spomenicimaklesanim u kamenu te zelenilom; treba odr�avati ièuvati u okviru prostorne organizacije i kamene plastikenadgrobnih ploèa. Potrebe za širenjem groblja, rješavatiu zoni manje ekspozicije groblja, uz oèuvanjeintaktnosti postojeæeg. Preporuèa se da se stara likovnokvalitetna spomenièka obilje�ja u sluèaju preureðenjagrobnica i zamjene novima, budu pohranjena uzasebnom dijelu groblja koje se mo�e urediti kao malilapidarij;

� vlasnici (korisnici) graðevina kod kojih su utvrðenaspomenièka svojstva mogu putem nadle�ne Uprave zazaštitu kulturne baštine iz dr�avnoga proraèuna zatra�itinovèanu potporu za odr�avanje i vrsnu obnovupovijesno vrijednih zgrada;

� nakon obnove povijesne graðevine valja osigurati stalnoodr�avanje.

Arheološki lokaliteti i podruèja

Prostor Kaštela je izuzetno va�no arheološko podruèje uHrvatskoj. U antici ono predstavlja predgraðe Salone, glavnog

grada rimske provincije Dalmacije koja se na sjeveru protezalasve do Save. U zapadnom dijelu teritorija nalazi se antièko naseljeSICULI. Podruèje Kaštela bilo je podjeljeno na više od 40 centu-rija (parcela dimenzija pribli�no 700 na 700 metara) gdje se mo�epretpostaviti najmanje toliko villa rustica. Da je rijeè o iznim-nome podruèju svjedoèe povjesnièari koji ga odavna nazivajuKoljevkom hrvatske dr�avnosti.

Arheološki lokaliteti koji su istra�eni ili potencijalni, pred-stavljaju va�an element kulturne baštine, znaèajan za povijesni ikulturni identitet prostora. Oznaèeni su pribli�nom lokacijom nakarti, a samo ih je malen broj istra�en, dokumentiran i prezentiran.Veæina lokaliteta indicirana je na temelju sluèajnih nalaza, nojedan dio èini skupina potencijalnih nalazišta, pretpostavljenih natemelju indikativnih toponima, geomorfološkog polo�aja, povi-jesnih podataka, kontinuiteta naseljavanja itd.

Mjere zaštite arheoloških lokaliteta i podruèja:

� Na dosad neistra�enim arheološkim lokalitetimapotrebno je provesti pokusna arheološka sondiranja,kako bi se mogle odrediti granice zaštite lokaliteta;

� prioritetna istra�ivanja provode se na podruèjima kojase namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnihsustava. Radi njihove identifikacije potrebno je obavitidetaljno kartiranje i dokumentiranje, na temeljuistra�nih radova i rekognosciranja;

� na svim rekognosciranim podruèjima prije graðevinskihzahvata izgradnje infrastrukture ili drugih objekata,treba provesti arheološke istra�ne radove, sondiranja,radi utvrðivanja daljnjeg postupka;

� u postupku ishoðenja lokacijske dozvole treba obavitiarheološka istra�ivanja;

� ukoliko se prilikom izvoðenja bilo kojih zemljanihradova naiðe na predmete ili nalaze arheološkogznaèenja, potrebno je radove odmah obustaviti, a onalazu obavijestiti najbli�i muzej ili Upravu za zaštitukulturne baštine;

� šire arheološke zone utvrðene ovim planom potrebno jedetaljno istra�iti, te planskim dokumentima utvrditinaèin korištenja zona;

� unutar izgraðenih podruèja naselja preporuèa sedetaljno istra�ivanje arheoloških zona do sterilnog slojate, sukladno rezultatima valorizacije, obavitiprezentaciju nalaza in situ koja mo�e utjecati naizvedbene projekte planiranih graðevina;

� izvan izgraðenih podruèja preporuèa se detaljnoistra�ivanje i konzervacija nalaza uz moguænostkorištenja metode anastiloze a u ekstremnim i temeljitodokumentiranim sluèajevima i parcijalne dislokacije, stime da se prethodno na razini prostornog plana detaljnoutvrdi obuhvat pojedinih izdvojenih arheoloških nalazate re�imi zaštite istih;

� unutar arheoloških zona, unutar ili van postojeæihnaselja, potrebno je prilikom radova osiguratiarheološki nadzor. Sukladno arheološkim nalazima,nadle�no konzervatorsko tijelo odreðuje daljnjepostupanje;

� na podruèjima kojima se Prostornim i Generalnimurbanistièkim planom grada Kaštela predviða izgradnjaobjekata unutar arheoloških zona, obvezuje se nositeljzahvata da osigura arheološko rekognosciranje prostoraprije poèetka bilo kakavih radova te sukladnorezultatima rekognosticiranja, zaštitna arheološkaistra�ivanja. U sluèaju prezentacije arheoloških nalazain situ potrebno je izraditi detaljniji prostorni plan kojiæe definirati odnose izmeðu prezentiranih nalaza ipredviðenih izgradnji;

� arheološki lokaliteti štite se kao pojedinaèna kulturnadobra. Radovi na samom lokalitetu ili u njegovojneposrednoj blizini trebaju imati posebne uvjete iprethodno odobrenje prema èlancima 60, 61, 62, 63, 64Zakona o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara (NN69/99);


� osigurati stalno odr�avanje arheološkog lokaliteta ili gazaštititi na prikladan naèin.

Mjere zaštite hidroarheoloških lokaliteta:

� bilo kakva gradnja ili nasipanje mora u blizinihidroarheološkog lokaliteta, bez obzira na njegovpravni stupanj zaštite, ne dopušta se prije obavljenihzaštitnih hidroarheoloških istra�ivanja;

� zabranjuje se bilo kakvo sidrenje, privezivanje,pristajanje plovila ili ribanje mre�ama u blizini i nahidroarheološkim lokalitetima;

� ronjenje na hidroarheološkom lokalitetu dopušta se uzprethodnu dozvolu nadle�nog konzervatorskog odjela;

� svi nalazi koji se pronaðu u podmorju moraju bitiprijavljeni nadle�noj konzervatorskoj slu�bi ili muzeju.

Povijesni putevi i centurijacija

U okvirima mjera zaštite arheološke baštine posebna sepa�nja treba posvetiti trasi povijesnih komunikacija i ostacimacenturijacije salonitanskog agera na prostoru obuhvata Pros-tornog i Generalnog plana grada Kaštela.

Planiranje i izgradnja glavnih prometnica na prostoru obu-hvata Generalnog urbanistièkog plana Kaštela treba kao elementsmještaja u prostoru koristiti trasu antièke centurijacije prostora.Planiranju pojedinih dijelova prometnica ili sustava prometnicena navedenom prostoru treba prethoditi arheološko rekognosi-ciranje utvrðenog ili pretpostavljenog pravca pru�anja antièkecenturijacije, te sukladno rezultatima odreðivanje mjera zaštite.

Kontaktno podruèje kulturnih dobara

U postupku izdavanja lokacijske dozvole temeljem ovogPlana za obuhvat koji je u kontaktnom podruèju lokaliteta ili zonezaštiæene kulturne baštine potrebno je ishoditi prethodne uvjete ikonaènu suglasnost nadle�ne slu�be zaštite kulturne baštine.

Èlanak 58.

9. POSTUPANJE S OTPADOM

Postupanje s otpadom æe se rješiti u skladu sa �upanijskimprogramom zbrinjavanja otpada koji u konaènici predviða izgrad-nju Centra za gospodarenje otpadom. Na podruèju Grada Kaštelase ne predviðaju graðevine i površine za zbrinjavanje ili obraduotpada kao ni graðevine i ureðaji za sakupljanje i skladištenje�ivotinjskog otpada ukljuèujuæi i klaonice.

U cilju efikasnog i sanitarno prihvatljivog odlaganja kuænogotpada na graðevnim èesticama na kojima se otpad stvara pot-rebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kuænog otpada.Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupaèno s javne prometnepovršine i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice.

Èlanak 59.

10. MJERE SPRJEÈAVANJA NEPOVOLJNAUTJECAJA NA OKOLIŠ

Generalni urbanistièki plan odreðuje mjere zaštite okolišakojima se štite prirodno okru�enje: zrak, tlo, voda, more, biljni i�ivotinjski svijet te kulturna baština kao dio okru�enja kojeg jestvorio èovjek.

Generalni plan ureðenja odreðuje prostore u kojima je ugro-�en okoliš, i to:

a) Oneèišæeni zrak kao posljedica intenzivnog cestovnogprometa te rada industrijskih pogona, posebno u istoènomdijelu obuhvata GUP-a (Kaštel Suæurac i Kaštel Gomilica).

b) Oneèišæeno more uz obalni rub Grada Kaštela, aposebno istoèni dio Kaštelanskog zaljeva.

c) Prostori u kojima je ugro�eno tlo, posebno u zoniutjecaja zraène luke te zemljišni pojas uz magistralne ceste(zagaðenje teškim metalima) koji se koristi u

poljoprivredne svrhe, u manjem obimu zagaðenjekemijskim preparatima korištenim u poljoprivredi te tlo nastrmim terenima ugro�eno erozijom.

d) Prostori ugro�eni bukom, u zoni utecaja zraène luke i uzmagistralnu cestu.

e) Prostori obalnog pojasa planirani i izgraðeni kao radne iskladišno servisne zone te zone objekata prometnihdjelatnosti kojima je ugro�en prirodni okoliš ionemoguæeno primjereno korištenje potencijalno vrijednhprostora Grada.

f) Prostori napadnuti objektima graðenim protivnoprostornim planovima i bez odobrenja za graðenje kojimaje ugro�en prirodni okoliš i kulturna baština (povijesnejezgre i pojedinaèni spomenièki lokaliteti) te gradiviprostori napadnuti izgradnjom bez odobrenja za graðenjekojima se bitno umanjuje kvalitet izgraðene sredine kojatako nastaje.

GUP utrðuje potrebu uspostave odgovarajuæeg tijela u okvi-ru jedinice lokalne samouprave zadu�enog za voðenje katastraemisija u okoliš, izradu programa zaštite okoliša te provoðenje ilipoticanje provoðenja zakonskih mjera prema oneèišæivaèimaokoliša.

Èlanak 60.

GUP odreðuje provoðenje mjera zaštite i sanacije okoliša zapojedine medije odnosno posebno osjetljive dijelove okoliša.

Mjere zaštite zraka, mora, voda i tla te zaštite od bukeprovoditi æe se:

a) osiguravanjem uvjeta za kontinuirano voðenje katastraemisija u okoliš te mjerenje imisija na ugro�enimpodruèjima u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša iposebnim propisima,

b) unošenjem informacija iz prethodne toèke u gradskiinformacijski sustav te trajnim prezentiranjem tihinformacija javnosti,

c) uvjetovanjem gradnje novih i rekonstrukcije postojeæihradnih pogona potpunim mjerama zaštite okoliša,

d) obvezom sanacije svih postojeæih izvora oneèišæivanjaokoliša,

e) striktnim poštivanjem naèela da oneèišæivaè snositroškove nastale u vezi s oneèišæivanjem, troškove sanacijei praviène naknade štete,

f) obvezom formiranja zaštitnih zelenih pojaseva izmeðuradnih zona i zona namijenjenih stanovanju te okoprometnica dr�avnog i �upanijskog ranga,

g) obvezom smanjenja razine i utjecaja buke s podruèjazraène luke, re�imima korištenja prostora i formiranjemzaštitnih pojaseva,

h) izgradnjom kanalizacijskog sustava Splita, Solina iKaštela i proèišæavaèa otpadnih voda. Ovim sustavom sveotpadne vode Kaštela vode se hidrotehnièkim kanalom doureðaja za proèišæavanje, te nakon proèišæavanja ispuštajuna ju�noj strani Èiova (do izgradnje cjelovitog sustavaalternativno se omoguæava spajanje manjih stambenihgraðevina na individualne ureðaje do velièine 10 ES nanaèin prihvatljiv s aspekta zaštite okoliša.),

i) ispuštanje u more otpadnih voda postojeæih ili planiranihproizvodnih pogona mo�e se dopustiti uz uvjet izgradnjevlastitih sustava za potpuno proèišæavanje otpadnih voda,

j) pripremom planova intervencija za sluèaj havarija iveæih oneèišæivanja mora,

k) provedbom postupka procjene utjecaja na okoliš uskladu s zakonima i drugim propisima,


l) racionalizacijom korištenja i zaštite prirodnih resursa;pitke vode, nezagaðenog tla, šuma, obale mora i akvatorija,

m) zaštitom prostora rubnih dijelova naseljazaustavljanjem daljnjeg širenja graðevinskih podruèja.

n) definiranjem prostora od javnog interesa te kriterija zadavanje koncesija na istom (prava korištenja pomorskogdobra i vodnog dobra), prvenstveno vodeæi raèuna odugoroènim interesima lokalnog stanovništva,

o) podizanjem prirodnih ograda od gustog zelenila (�ivicemin. 1m visine) uz frekventne prometnice kao zaštita odispušnih plinova automobila,

p) regulacijom bujiènih tokova i sadnjom biljnih vrstaovog podneblja na slivnom podruèju bujica, sa svrhomzaštite od voda i erozije tla,

q) nadzor nad parkiranjem cisterni za prijevoz goriva uprivatnom vlasništvu na naèin da se odredi ograðeni ièuvani parking prostor,

r) izrada Programa sanacije eksploatacijskog polja ipokretanje provedbe sanacije.

Èlanak 61.

MJERE PROVEDBE PLANA

11.1. Obveza izrade detaljnijih planova ureðenja

Utvrðuje se obveza izrade urbanistièkih i detaljnih planovaureðenja za obuhvate prema kartografskom prikazu br. 4.b. Uvjetiza korištenje, ureðenje i zaštitu prostora, 1:10.000. Cjelovitiprostorni razvoj zone Zraène luke Split æe se regulirati krozobveznu izradu urbanistièkog plana ureðenja èije se graniceutvrðuju ovim Planom.

Smjernice za izradu propisanih urbanistièkih planova ureðe-nja temeljit æe se na odredbama ovog Plana te prema potrebiprogramu izrade koji æe usvojiti Gradsko poglavarstvo.

Ukoliko je granica obuhvata izmeðu dva urbanistièka planaureðenja os prometnice (planiranog koridora ili postojeæe promet-nice za koju se planira rekonstrukcija), prvi od dva urbanistièkaplana ureðenja koji se izraðuje mora obuhvatiti tu prometnicuukljuèujuæi i kri�anja. Neæe se smatrati izmjenom ovog Planakorekcija granice obuhvata UPU-a temeljem ovog kriterija. Omo-guæavaju se manja odstupanja od prometnih i infrastrukturnihtrasa i koridora kao posljedica detaljnije izmjere i razrade pred-metnog sustava i neæe se smatrati izmjenom ovog Plana.

Granice izmeðu pojedinih namjena površina kroz izradupropisanih urbanistièkih planova ureðenja mogu se prilagoditidetaljnijem mjerilu i podlogama na naèin da se ne umanjujepovršina nestambenih namjena unutar obuhvata detaljnijeg plana.

Na temelju ovog Plana, do donošenja svih propisanih detalj-nijih planova, omoguæava se ishoðenje lokacijskih dozvola za:

� dijelove uliène mre�e,

� objekte i ureðaje prometne i komunalne infrastrukture,

� graðevine u zonama javne i društvene namjene.

Omoguæava se, na temelju ovog Plana, ukljuèujuæi i za zoneza koje je propisana izrada detaljnijih planova, do njihovogdonošenja, izgradnja novih graðevina te zamjena i rekonstrukcijapostojeæih pod slijedeæim uvjetima:

� planirani zahvat se nalazi na urbanistièki definiranojlokaciji izgraðenog dijela graðevinskog podruèja(lokacija je urbanistièki definirana odgovarajuæim javnoprometnim površinama ili izdanom lokacijskomdozvolom za iste te odgovarajuæom infrastrukturom),

� ukoliko se zahvat nalazi unutar zaštiæene povijesnecjeline uz posebne uvjete i suglasnost nadle�ne slu�bezaštite kulturne baštine.

Ukoliko se urbanistièki definirana lokacija nalazi u kontakt-nom podruèju kulturnog dobra (lokaliteta ili cjeline), omoguæavase izgradnja i ureðenje prostora temeljom odredbi iz toèke 8.2

ovih odredbi odnosno uz posebne uvjete i naknadnu suglasnostnadle�ne slu�be zaštite..

Za urbanistièki nedefinirane dijelove graðevinskog podruèjaza koje nije propisana izrada detaljnijih planova omoguæava sezamjena postojeæih graðevina te izgradnja novih graðevina, poduvjetom da se prethodno ishodi lokacijska dozvola za dijeloveuliène mre�e neophodne za osiguranje pristupa graðevnih èesticana javno prometnu površinu.

Za zone turistièke namjene za koje nije propisana izradadetaljnijeg plana obvezna je izrada idejnog rješenja za lokacijskudozvolu za cjelinu zone.

Ureðenje i proširenja postojeæih groblja, ukljuèujuæi i pojaszaštitnog zelenila koje ih okru�uje, vrši se na temelju idejnihrješenja.

Èlanak 62.

Za planirane luke posebne namjene svi elementi ureðenjaprostora odrediti æe se detaljnijim planom ureðenja. U tijekuizrade detaljnijeg plana ureðenja potrebno je pokrenuti i postupakprocjene utjecaja na okoliš kojom æe se posebno ocijeniti mari-timno rješenje luke. U sklopu izrade detaljnog plana ureðenja zapodruèje Girièiæ potrebno je izraditi posebnu studiju o utjecaju naokoliš za podruèje deponirane radioaktivne šljake.

Èlanak 63.

Provoðenje i razrada GUP-a odvijati æe se kao kontinuiraniproces, u skladu s ovim Planom i drugim dokumentima prostor-nog ureðenja koji æe se donositi na temelju ovog plana, te posebnoPrograma mjera za unapreðenje stanja u prostoru.

Generalni urbanistièki plan predviða slijedeæe mjere i aktiv-nosti kao dio cjelovitog sustava provedbe ovog Plana, praæenjastanja u prostoru te programiranja i izrade detaljnijih planova:

Formiranje Savjeta za prostorno ureðenje grada kao tijelakoje æe pratiti izradu dokumenata prostornog ureðenja te aktivnosudjelovati u njihovoj provedbi. Ovaj Savjet æe, izmeðu ostalih,èiniti po jedan èlan iz nadle�nih gradskih slu�bi prostornogureðenja i zaštite okoliša, ureda dr�avne uprave za prostornoureðenje, predstavnik nadle�ne slu�be za zaštitu kulturne baštine,predstavnik nevladinih udruga za zaštitu okoliša te predstavnikudru�enja obrtnika.

Izrada dodatnih struènih mišljenja i studija, pored onih pro-pisanih ovim Planom i Programom mjera, za koje potrebu utvr-ðuje Gradsko poglavarstvo samostalno ili na prijedlog Savjeta zaprostorno ureðenje.

Izrada, poticanje izrade na višim razinama te provoðenjemjera zemljišne i porezne politike u cilju racionalnijeg korištenjagraðevinskog zemljišta i pravednije provedbe prostornih planovai drugih dokumenata prostornog ureðenja.

Èlanak 64.

11.2. Mjere ureðenja i zaštite zemljišta

Ureðenje graðevinskog zemljišta

Nadle�ne slu�be Grada obvezne su planirati i organiziratiureðenje graðevinskog zemljišta na temelju prostornih planova teposebno kroz izradu programa mjera za unapreðenje stanja uprostoru i programa gradnje objekata i ureðaja komunalne infra-strukture.

U svrhu efikasnijeg praæenja stanja ureðenosti prostora iplaniranja daljnjeg ureðenja potrebno je ustanoviti informacijskisustav o prostoru grada. U ovaj sustav je potrebno unositi ia�urirati podatke do razine graðevne èestice, ukljuèujuæi namjenuprostora i uvjete graðenja, evidenciju va�eæih dokumenata pros-tornog ureðenja, katastar instalacija, vlasništvo i evidenciju grad-skih nekretnina, ubiranja naknada i doprinosa, evidenciju izdanihupravnih akata, koncesija i sl.

Provoðenjem gornjih mjera Grad utvrðuje zone ureðenoggraðevinskog zemljišta (kojih su dio i urbanistièki definiranelokacije), zone zemljišta koje se planiraju urediti u neposrednom


razdoblju (od 1 do 4 godina) te zone rezervirane za buduæi razvojgrada. Utvrðivanje ovih zona obvezni je sadr�aj programa mjeraza unapreðenje stanja u prostoru.

Smjernice za ureðenje graðevinskog zemljišta od posebnogznaèaja za racionalno upravljanje razvojem grada:

� programom mjera za unapreðenje stanja u prostorupotrebno je utvrditi mjere za ureðivanje dijelova naselja(posebno kroz izradu detaljnijih planova) temeljeno namoguænostima racionalnog i ekonomiènog komunalnogi infrastrukturnog opremanja zemljišta (kompaktnigrad), funkcionalne opremljenosti prostora (posebnosadr�ajima društvenog standarda) te na obveznomsudjelovanju lokalnih zajednica (mjesni odbori) i drugihrazvojnih aktera.

� program gradnje objekata i ureðaja komunalneinfrastrukture potrebno je donositi, izmeðu ostaloga, ina temelju programiranih detaljnijih planova i uzobveznu suradnju s nadle�nom urbanistièkom slu�bomgrada.

Èlanak 65.

Sanacija, rekonstrukcija i ureðenje radnih zona

U cilju sanacije i kvalitetnijeg ureðenja postojeæihneuvjetnih radnih zona utvrðuju se slijedeæe mjere:

� zabranjuje se dogradnja i rekonstrukcija postojeæihpogona prije potpune sanacije izvora oneèišæenja,

� propisuje se zatvaranje pogona èije negativne utjecajena okoliš nije moguæe tehnološkim i ostalim mjeramasvesti u dopuštene vrijednosti standarda kakvoæeokoliša propisane posebnim zakonima,

� rekonstrukcija i dogradnja postojeæih gospodarskih(industrijskih) zona, te izgradnja novih graðevinauvjetuje se procjenom utjecaja na okoliš prema zakonu iprovedbom potpunih mjera zaštite okoliša,

� omoguæava se cjelovita ili segmentna rekonstrukcijapostojeæih radnih zona, na naèin da se omoguæi njihovapreparcelacija i izgradnja novih gospodarskih sadr�aja,

� izgradnja novih sadr�aja mora biti temeljena na èistimtehnologijama i racionalnom korištenju prostora iprometne i komunalne infrastrukture,

� omoguæava se cjelovita sanacija zona prenamjenom uposlovnu ili turistièku namjenu temeljem urbanistièkogplana ureðenja,

� kvalitetno oblikovanje rubnih dijelova zona i ureðenjepojasa zaštitnog zelenila.

Èlanak 66.

Sanacija eksploatacijskog polja

Obvezna je izrada programa sanacije cijelog podruèjaeksploatacije mineralnih sirovina u roku od godinu dana podonošenju ovog Plana. Program je potrebno razraditi u skladu saslijedeæim smjernicama:

� nositelj eksploatacije mineralne sirovine du�an je svakegodine deponirati dio sredstava za financiranje sanacijeili izvršiti sanacijske radove za vrijednost tih sredstava,

� programom sanacije je potrebno utvrditi godišnji obroksredstava za deponiranje na naèin da se ukupniprocijenjeni i obostrano prihvaæeni iznos troškovasanacije podijeli na ukupno ugovoreno vrijemeeksploatacije,

� sredstva se deponiraju na izdvojeni raèun namijenjeniskljuèivo sanaciji eksploatacijskog polja.

U svrhu osiguranja sanacije Grad Kaštela mo�e ovu odredbudodatno razraditi posebnom odlukom

Èlanak 67.

Podruèja posebnih ogranièenja i uvjeta korištenja

GUP utvrðuje slijedeæa podruèja posebnih uvjeta korištenja(prema kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti za korištenje,ureðenje i zaštitu prostora):

1. Zabranjena je bilo kakva gradnja unutar graniène zonerezervirane za buduæi razvoj Zraène luke Split (zona a),osim objekata zraènog prometa. Iznimno, u zoni a,namjene površina PS, do njenog privoðenja konaènojnamjeni u funkciji Zraène luke, omoguæava se zadr�avanjei rekonstrukcija postojeæih graðevina.Zona poveæane buke u okolini Zraène luke (zona b). Uovoj zoni treba izbjegavati lociranje sadr�aja dodatnoosjetljivih na poveæane razine buke npr. onih namijenjenihobrazovanju, smještaju starijih osoba ili djece i drugihnamjena. Za sve graðevine namijenjene stanovanju itrajnom boravku ljudi potrebno je planirati mjere iprojektna rješenja kojima se smanjuje razina buke uzatvorenim prostorima (pojaèana zvuèna izolacija).Ogranièena visina graðevina (površine ogranièenjaprepreka) radi utjecaja zraène luke (zona c). Premapropisima o sigurnosti zraènog prometa ogranièava sevisina graðevina ovisno o udaljenosti od poletno sletnestaze (u postupku izrade detaljnijeg dokumenta prostornogureðenja ili ishoðenja lokacijske dozvole potrebno jeishoditi prethodne uvjete odnosno suglasnost nadle�neslu�be).

2. Zaštitni pojasevi zona posebne namjene od interesaobrane:

2.1. Zona zabrane svake izgradnje (zona d) za vojarnuKnez Trpimir (Divulje) od cca 100m, osim izgradnje zapotrebe obrane te osiguranje nesmetanog prolazaminimalne širine 10m.

2.2. Zona ogranièene izgradnje (zona e) za vojno skladištegoriva Bri�ine (cca 100m od ruba ograde):- zabrana izgradnje energetskih objekata, dalekovoda,skladišta metalnih konstrukcija, radionica, elektronskihureðaja i drugih objekata koji bi svojim radom mogli bitiuzroènici po�ara ili privuæi atmosferska pra�njenja, temoguæe ugroze prenijeti na vojni kompleks.- zabrana izgradnje skladišta goriva i opasnih tvari, teostalih sliènih objekata koji bi mogli negativno utjecati nasigurnost vojnog kompleksa.Za svaku izgradnju u ovoj zoni potrebno je prethodnopribaviti suglasnost nadle�nog Ministarstva.

2.3. Zona ogranièene izgradnje (zona e) za vojarnu KnezTrpimir (Divulje) od cca 500m:- zabrana izgradnje objekata koji svojom visinomnadvisuju vojni kompleks (objekti viši od P+1) i timepredstavljaju fizièku zapreku koja bi ometala rad vojnihureðaja te zabrana izgradnje skladišta goriva i opasnih tvarii sliènih objekata koji bi mogli negativno utjecati nasigurnost vojnog kompleksa.- zabrana izgradnje industrijskih i energetskih objekata,dalekovoda, antena, objekata metalnih konstrukcija,elektronskih ureðaja i drugih objekata koji emitiranjemelektromagnetskih valova ili na drugi naèin ometaju radvojnih ureðaja, ugro�avaju sigurnost i tajnost vojnogkompleksa ili predstavljaju moguæi cilj napada.- postojeæi objekti u ovoj zoni mogu se proširivati idograðivati u skladu s prethodnim uvjetima.Za svaku izgradnju u ovoj zoni potrebno je prethodnopribaviti suglasnost nadle�nog Ministarstva.

3. Dogradnja podruèja niskom stambenom izgradnjom(zona f) u pejza�no vrijednim podruèjima Kaštel Suæurca,Kaštel Gomilice i Kaštel Kambelovca, sjeverno odJadranske magistrale, omoguæava se dogradnja podruèjaniskom stambenom izgradnjom, na naèin da se èuvajuvrijednosti pejza�a i postojeæih zelenih površina. U ovomse podruèju propisuje maksimalnu visinu graðevina 7,0 m(na kosom terenu 8,0) od najni�e kote ureðenog terena uz


graðevinu do gornje kote vijenca graðevine odnosnoPo+P+1. Ostali uvjeti kao za zonu M1.

4. Ogranièena izgradnja radi utjecaja dalekovoda - svakaizgradnja ili ureðivanje prostora u zaštitnom pojasudalekovoda uvjetuju se ishoðenjem suglasnosti odnadle�ne elektroprivredne organizacije.

Èlanak 68.

Javne zelene površine

Nove javne zelene površine i parkove u prete�ito neizgra-ðenim dijelovima za koje je propisana izrada detaljnijih planovatreba oblikovati u skladu s osobitostima prostora, te osigurati 5,0m2 ovih površina po stanovniku. Broj stanovnika se odreðuje ponormativu 40m2 BRPN (planirane stambene i turistièke namjene)po stanovniku unutar obuhvata detaljnijeg plana.

U javnim zelenim površinama i parkovima iz prethodnogstavka moguæe je ureðivati djeèja igrališta, staze i odmorišta.Pored toga moguæe je graditi manje prizemne javne graðevine,paviljone (otvoreni, bez komunalne infrastrukture), sanitarneèvorove, fontane, postavljati spomen obilje�ja tako da njihovaukupna površina ne prelazi 5% ukupne javne zelene površine iparka.

U svim detaljnijim planovima, obvezno za neizgraðena pod-ruèja te za djelomièno izgraðena podruèja gdje je to moguæe,potrebno je osigurati drvorede (jednostrane ili obostrane) zanajmanje 50% du�ine planiranih ulica.

Èlanak 69.

11.3. Rekonstrukcija graðevina

11.3.1. Rekonstrukcija graðevina èija je namjenaprotivna planiranoj namjeni

Postojeæe graðevine èija je namjena protivna planiranojnamjeni za dotiènu zonu mogu se zadr�ati do privoðenja prostoratoj namjeni, ukoliko svojim postojanjem ili upotrebom, nepo-sredno ili posredno, ne ugro�avaju �ivot, sigurnost i zdravlje ljudi,ili ne ugro�avaju okoliš iznad zakonom dopuštenih vrijednosti.Pod postojeæim graðevinama podrazumijevaju se graðevine iz-graðene temeljem valjane dokumentacije ili graðevine starije od15. veljaèe 1968. godine. Dopušta se rekonstrukcija ovih gra-ðevina (legalno izgraðenih) u smislu poboljšanja uvjeta �ivota irada, ukoliko za dotiènu lokaciju nije donesen detaljniji plan teukoliko se Programom mjera za unapreðenje stanja u prostoru nepredviða ureðenje odnosno priprema dotiène lokacije za izgrad-nju i ureðenje.

Neophodnim opsegom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta�ivota i rada za postojeæe graðevine smatra se:

� prikljuèak na ureðaje komunalne infrastrukture, ukolikoza to postoje uvjeti, te rekonstrukcija instalacija,

� dogradnja sanitarnih prostorija i nu�nogkomunikacijskog prostora uz postojeæe stambenegraðevine,

� rekonstrukcija tavanskog ili drugog prostora unutarpostojeæeg gabarita u stambeni prostor, postava novogkrovišta.

Navedenim zahvatima kojima se omoguæava rekonstrukcijapostojeæih graðevina stambene i stambeno-poslovne namjene upostojeæim gabaritima temeljem ovog Plana, dozvoljava se jedno-kratno poveæanje postojeæeg BRPN za do 12m2 ili do 5% (dozvo-ljava se poveæanje za veæu od ove dvije površine), ali maksimalnodo 25m2, te bez poveæanja broja stambenih jedinica.

Iznimno, za postojeæe graðevine u obuhvatu zone I (�elje-zara) u K. Suæurcu omoguæava se nadogradnja do maksimalnoP+1+Pk (stambeno potkrovlje nadozida do 1,5m).

Èlanak 70.

Postojeæe graðevine èija je namjena protivna planiranoj na-mjeni, a rekonstrukcijom se privode planiranoj namjeni (pre-namjena) mogu se:

� rekonstruirati u postojeæim gabaritima ukoliko tigabariti prelaze maksimalni intenzitet izgradnje utvrðenovim Planom (kig, BRP ili kis, katnost) za dotiènuzonu, ili

� rekonstruirati najviše do maksimalnog intenzitetaizgradnje utvrðenog ovim Planom (kig, BRP ili kis,katnost) za dotiènu zonu.

Èlanak 71.

11.3.2. Rekonstrukcija graðevina èija je namjenasukladna planiranoj namjeni

Dopušta se rekonstrukcija i zamjena svih postojeæih graðe-vina èija je namjena sukladna namjeni utvrðenoj ovim Planom domaksimalnog intenziteta izgradnje propisanog ovim Planom (kig,BRP ili kis, katnost). Ukoliko je postojeæa graðevina veæegintenziteta izgradnje, od onog propisanog ovim Planom za dotiè-nu zonu, moguæa je iznimno izgradnja zamjenske graðevine istogintenziteta izgradnje uz zadovoljenje uvjeta smještaja vozila umirovanju utvrðenih ovim Planom.

Dopušta se rekonstrukcija i zamjena svih postojeæih graðe-vina èija je namjena sukladna namjeni utvrðenoj ovim Planom, analaze se na podruèju obuhvata obvezne izrade detaljnijih plano-va, do maksimalnog intenziteta izgradnje utvrðenog ovim Pla-nom (kig, BRPN ili kis, katnost).

Nije dopuštena rekonstrukcija graðevina koje svojim posto-janjem ili upotrebom ugro�avaju okoliš iznad zakonom dopuš-tenih vrijednosti, ukoliko se rekonstrukcijom ne otklanjaju izvorinegativnih utjecaja.

Èlanak 72.

12. OSTALE ODREDBE

U Generalnom urbanistièkom planu odreðuju se moguæa od-stupanja od odredbi za provoðenje. Odstupanje se mo�e odnositina zahvate unutar graðevinskog podruèja i to na odredbe kojimase odreðuju elementi parcelacije i ureðenja graðevne èestice,intenziteta korištenja i izgradnje te oblikovanja graðevina. Od-stupanje se odobrava nakon upoznavanja sa lokalnim uvjetima iposebnim obilje�jima lokacije kroz postupak izrade detaljnijegplana, uz ocjenu temeljem sljedeæih kriterija:

� odstupanje nije znaèajno i njime se posti�e kvalitetnijeprostorno rješenje,

� odstupanje neæe negativno utjecati na zdravlje isigurnost vlasnika i korisnika susjednih nekretnina,

� teškoæa zbog pridr�avanja dotiène odredbe je specifiènaza taj sluèaj a ne, ili prete�ito ne, za cijelo susjedstvo ilipodruèje naselja,

� teškoæa zbog koje se tra�i odstupanje nije posljedicaakcije vlasnika ili korisnika nekretnine,

� odobrenje odstupanja neæe narušiti prava susjednihvlasnika nekretnina,

� odstupanje je rezultat urbanistièkog ili arhitektonskognatjeèaja provedenog u skladu s zakonom,

� odstupanje nije u suprotnosti s planovima višeg reda iva�eæim zakonima.

Èlanak 73.

U svrhu sanacije podruèja prete�ito bespravne izgradnje uGradu Kaštelima, izraditi æe se Program sanacije bespravne grad-nje na temelju orto foto snimka iz 2005. godine koji je naruèen ièuva se od strane Gradskog poglavarstva i dostupan je nadle�nimslu�bama.

Temeljem Programa sanacije æe se izraðivati propisani urba-nistièki planovi ureðenja. U svrhu sanacije podruèja bespravneizgradnje, posebno sjeverno od Jadranske magistrale, te zadr�a-vanja u prostoru pojedinaènih graðevina omoguæava se odstu-


panje od odredbi ovog Plana kroz izradu urbanistièkih planovaureðenja, a za graðevine koje su evidentirane na orto foto doku-mentaciji iz stavka 1 ovog èlanka.

Omoguæava se odstupanje od odredbi ovog Plana (uvjetakorištenja, ureðenja i gradnje iz toèaka 1, 3 i 6) u cilju zadr�avanjau prostoru postojeæih graðevina gospodarske namjene uz ispunja-vanj slijedeæih uvjeta:

� gospodarska djelatnost koja se odvija u navedenimgraðevinama zapoèeta je 2003. godine ili ranije, natemelju valjane dokumentacije,

� graðevina se nalazi unutar graðevinskog podruèja,

� postojanje graðevine se dokazuje uvidom u orto fotosnimak iz 2005. godine koji je naruèen i èuva se odstrane Gradskog poglavarstva i dostupan nadle�nimslu�bama,

� graðevina, graðevna èestica na kojoj se djelatnost odvijai sama djelatnost moraju zadovoljavati uvjete izposebnih propisa koji nisu predmet ovog Plana,

� ispunjenje posebnih uvjeta prema Zakonu o prostornomureðenju (protupo�arni, sanitarni).

Ukoliko se gospodarska graðevina iz prethodnog stavkanalazi u obuhvatu za koji je ovim Planom propisana izradadetaljnijeg plana moguæe je kroz izradu tog detaljnijeg planautvrditi dodatne uvjete ureðenja (oblikovanja graðevne èestice,pristupi èestici) u cilju postizanja kvalitetnijeg prostornog i pro-metnog rješenja šire lokacije.

Èlanak 74.

U cilju zaštite vrijednih prostora, posebno obalnog pojasa tesprjeèavanja bespravne izgradnje utvrðuje se instrument garan-cije (bankovne ili hipotekarne) u iznosu do 100 % procijenjenevrijednosti zahvata u prostoru kojom se garantira poštivanje svihobveza iz dokumenata prostornog ureðenja i graðevne dozvole idrugih moguæih ugovornih obveza vezanih za realizaciju pla-niranog zahvata u prostoru (npr. plaæanje komunalnog doprinosa,vremenski ogranièeno korištenja javnih površina, itd).

Instrument garancije æe se razraditi posebnom odlukom imo�e se zahtijevati za slijedeæe zahvate u prostoru:

� izgradnja graðevina turistièke namjene u zonama M5 iM7 èiji je BRPN veæi od 600m2,

� izgradnja višestambenih graðevina èiji je BRPN veæi od600m2

� izgradnja kompleksa luka nautièkog turizma.

Èlanak 75.

Manja odstupanja koridora i pravaca planiranih prometnica ikomunalne infrastrukture, nastali usklaðivanjem s preciznijimgeodetskim izmjerama ili tehnološkim izmjenama, te koja nemijenjaju koncept dotiènog infrastrukturnog sustava, neæe sesmatrati izmjenama GUP-a. Ove se korekcije mogu planiratiizradom detaljnijih dokumenata prostornog ureðenja ili idejnimrješenjem za lokacijsku dozvolu. Veæa odstupanja koridora plani-ranih nerazvrstanih prometnica mogu se vršiti jedino kroz izraduurbanistièkih planova ureðenja uz obveznu analizu kriterija teme-ljem kojih se predla�e odstupanje.

Èlanak 76.

GUP utvrðuje da se elementi ovih odredbi za provoðenjekojima se odreðene mjere ne propisuju veæ samo preporuèuju kaoi gdje se omoguæuju iznimke od osnovnih odredbi, provode nanaèin da izraðivaè detaljnijeg plana ili idejnog rješenja za loka-cijsku dozvolu treba u prijedlogu planskih rješenja obrazlo�itirazloge nepoštivanja odreðene preporuèene mjere ili korištenjaiznimnog odstupanja.

Èlanak 77.

Dopušta se izgradnja i korištenje privremenih graðevina ufunkciji poljoprivrede (staklenici, plastenici) na neizgraðenimpovršinama sjeverno od Ceste dr. Franje Tuðmana, a do privo-ðenja ovih prostora Planom definiranoj namjeni. Nije dozvoljena

postava ovih graðevina u predjelima znaèajnih krajobraza te ukontaktnim zonama zaštiæenih kulturnih dobara kao i na vizualnoistaknutim lokacijama vidljivim s dr�avnih i �upanijskih cesta.Minimalna udaljenost ovih graðevina od ruba èestice je 2mukoliko susjedna èestica nije u graðevinskom podruèju, odnosno4m ukoliko je susjedna èestica graðevna.

Èlanak 78.

GUP odreðuje da se na prostoru Grada Kaštela mogu po-stavljati monta�ni objekti (kiosci) kao privremeno rješenje i toprimarno u urbanistièki nedovršenim, prete�ito neizgraðenimpodruèjima koja ne raspola�u adekvatnim prostorom u èvrstimobjektima. Lokacije, kriteriji i naèini postave ovih objekata re-gulirati æe se posebnom odlukom. Svaki pojedini monta�ni objektili grupa istih, mora biti smještena tako da ni u kojem pogledu neumanjuju preglednost prometa, ne ometa promet pješaka i vozila,ne narušava izgled prostora, ne ote�ava odr�avanje i korištenjepostojeæih pješaèkih, prometnih i komunalnih graðevina.

Èlanak 79.

Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja, posebno za javnegraðevine i prostore kao i za zahvate na podruèjima posebnihvrijednosti (toèka 7), raspisuju se javni urbanistièko arhitektonskinatjeèaji ili anketni urbanistièki natjeèaji.

Èlanak 80.

GUP odreðuje da se pri izradi detaljnijih dokumenata pro-stornog ureðenja moraju planirati takova rješenja kojima se nestvaraju arhitektonsko-urbanistièke barijere.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Èlanak 81.

Elaborat Generalnog urbanistièkog plana saèinjen je u šestizvornika i sadr�i uvezani tekstualni i grafièki dio Generalnogplana. Ovjeren peèatom Gradskog vijeæa Grada Kaštela i potpi-som predsjednika Gradskog vijeæa Grada sastavni je dio oveOdluke.

Èlanak 82.

Detaljniji planovi na podruèju Grada Kaštela uskladit æe se sovom Odlukom u roku od dvije godine od njezinog stupanja nasnagu.

Èlanak 83.

Na dan stupanja na snagu ove Odluke za podruèje GradaKaštela prestaje va�iti Odluka o donošenju Generalnog urba-nistièkog plana Kaštela (Sl. gl. Opæine Kaštela br.6/92, Sl. gl.Grada Kaštela 7/95 i 5/02).

Èlanak 84.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u“Slu�benom glasniku Grada Kaštela”.

Klasa: 021-05/06-01/02Urbroj: 2134/01-01-02-06-5Kaštela, 20. travnja 2006. g.


Na temelju èlanka 32. Zakona o proraèunu (“Narodnenovine” br. 96/03) i èlanka 28. Statuta grada Kaštela (“Slu�beniglasnik grada Kaštela” broj 6/01, 2/02 i 01/06) Gradsko vijeæeGrada Kaštela na 7. sjednici, odr�anoj 20. travnja 2006. godine,donosi

GODIŠNJI OBRAÈUN PRORAÈUNAGRADA KAŠTELA za 2005. godinu

I. OPÆI DIO


Èlanak 1.

Proraèun grada Kaštela za 2005. godinu (u daljnjem tekstuProraèun) sadr�i:

A. RAÈUN PRIHODA I RASHODA

Proraèun za 2005.

PRIHODIPRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKEIMOVINE

69.768.000,00

134.512,00

RASHODIRASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU

58.983.240,00

12.492.895,00

RAZLIKA - VIŠAK/MANJAK 1.562.699,00

B. RASPOLO�IVIH SREDSTAVA IZ PRETHODNIHGODINA (VIŠAK PRIHODA I REZERVIRANJA)

Raspolo�iva sredstva iz prethodnih godina 8.360.071,00

C. RAÈUN ZADU�IVANJA/FINANCIRANJA

Primici od financijske imovine i zadu�ivanja

Izdaci za financijsku imovinu i otplatezajmova

Netto zadu�ivanje/financiranje

VIŠAK/MANJAK+RASPOLO�IVASREDSTVAIZ PRETHODNIH GODINA+NETOZADU�IVANJE/FINANCIRANJE

6.797.372,00


OPÆI DIO PRORAÈUNA - PLAN ZA 2005. GODINUA. PRIHODI

SVEUKUPNO PRIHODI 90.800.000,00 69.913.436,00 77,00

Br.konta VRSTA PRIHODA PLANIRANO OSTVARENO INDEX6 PRIHODI POSLOVANJA 73.680.000,00 69.778.924,00 94,71

61 Prihodi od poreza 27.805.000,00 28.518.893,00 102,57611 Porez i prirez na dohodak 19.000.000,00 20.357.710,00 107,156111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 19.000.000,00 20.357.710,00 107,1561111 Porez i prirez na doh.od nesamostalnog rada i drugih samostalnih djelatnosti 19.000.000,00 20.357.710,00 107,15612 Porez na dobit 1.300.000,00 1.165.888,00 89,686121 Porez na dobit od poduzetnika 1.300.000,00 1.165.888,00 89,6861211 Porez na dobit 1.300.000,00 1.165.888,00 89,68613 Porezi na imovinu 5.525.000,00 5.056.830,00 91,536131 Stalni porezi na nepokretnu imovinu (zemlju, zgrade, kuæe i ostalo) 25.000,00 11.856,00 47,4261314 Porez na kuæe za odmor 20.000,00 11.828,00 59,1461315 Porez na korištenje javnih površina 5.000,00 28,00 0,566134 Povremeni porezi na imovinu 5.500.000,00 5.044.974,00 91,7361341 Porez na promet nekretnina 5.500.000,00 5.044.974,00 91,73614 Porezi na robu i usluge 1.975.000,00 1.937.278,00 98,096142 Porez na promet 350.000,00 350.826,00 100,2461424 Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih piæa 350.000,00 350.826,00 100,246145 Porez na korištenje dobara ili izvoðenje aktivnosti 1.625.000,00 1.586.452,00 97,6361451 Porez na cestovna motorna vozila 5.000,00 1.400,00 28,0061453 Porez na tvrtku odnosno naziv tvrtke 1.600.000,00 1.577.440,00 98,5961454 Porez na reklame 20.000,00 7.612,00 38,06616 Ostali prihodi od poreza 5.000,00 1.187,00 23,746163 Ostali nerasporeðeni prihodi od poreza 5.000,00 1.187,00 23,7461632 Zaprimljeni nepoznati nalozi 5.000,00 1.187,00 23,74

63 Pomoæi iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opæe dr�ave 800.000,00 1.559.180,00 194,90633 Pomoæi iz proraèuna 800.000,00 1.559.180,00 194,906331 Tekuæe pomoæi iz proraèuna 550.000,00 709.180,00 128,9463311 Tekuæe pomoæi iz dr�avnog proraèuna 200.000,00 172.227,00 86,1163312 Tekuæe pomoæi iz �upanijskog proraèuna 350.000,00 536.953,00 153,426332 Kapitalne pomoæi iz proraèuna 250.000,00 850.000,00 340,0063322 Kapitalne pomoæi iz �upanijskog proraèuna 250.000,00 850.000,00 340,00

64 Prihodi od imovine 4.545.000,00 4.753.114,00 104,58641 Prihodi od financijske imovine 510.000,00 516.646,00 101,306413 Kamate na oroèena sredstva i depozite po viðenju 510.000,00 516.646,00 101,3064131 Kamate na oroèena sredstva 500.000,00 503.434,00 100,6964132 Kamate na depozite po viðenju 10.000,00 13.212,00 132,12642 Prihodi od nefinancijske imovine 4.035.000,00 4.236.468,00 104,996421 Naknade za koncesije 120.000,00 74.737,00 62,2864214 Naknada za koncesiju na pomorskom dobru 50.000,00 25.422,00 50,8464216 Najnada za koncesije na javnim cestama 20.000,00 6.000,00 30,0064219 Naknada za ostale koncesije 50.000,00 43.315,00 86,636422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 815.000,00 789.510,00 96,8764221 Prihodi od zakupa nekretnina (najmovi) 400.000,00 482.081,00 120,5264223 Prihodi od iznajmljivanja opreme (zgrada) 200.000,00 161.591,00 80,8064229 Ostali prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine (jpp) 215.000,00 145.838,00 67,836423 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 3.100.000,00 3.372.221,00 108,7864231 Naknada za korišt.naftne luke, naftovoda i eksploataciju mineralnih sirovina 1.000.000,00 984.286,00 98,4364236 Prihodi od spomenièke rente 100.000,00 91.718,00 91,7264239 Ostali prihodi od nefinancijske imovine (Vodovod) 2.000.000,00 2.296.217,00 114,8165 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 40.450.000,00 34.847.537,00 86,25651 Administrativne (upravne) pristojbe 450.000,00 509.738,00 113,286513 Ostale upravne pristojbe 300.000,00 364.225,00 121,4165139 Prihod od prodaje dr�avnih biljega 300.000,00 364.225,00 121,416514 Ostale pristojbe 150.000,00 145.513,00 97,0165141 Boravišne pristojbe 150.000,00 145.513,00 97,01652 Prihodi po posebnim propisima 40.000.000,00 34.377.799,00 85,946523 Komunalni doprinosi i druge naknade utvrðene posebnim zakonom 32.000.000,00 31.962.332,00 99,88


A. RASHODISVEUKUPNO RASHODI 90.800.000,00 71.476.134,62 78,72Br. konta VRSTA RASHODA PLANIRANO OSTVARENO INDEX

3 RASHODI POSLOVANJA 64.602.000,00 58.983.240,32 91,30

31 Rashodi za zaposlene 19.039.000,00 18.288.426,00 96,06311 Plaæe 15.478.000,00 14.954.253,49 96,623111 Plaæe za redovan rad 15.478.000,00 14.954.253,49 96,6231111 Plaæe za zaposlene 15.478.000,00 14.954.253,49 96,62312 Ostali rashodi za zaposlene 825.000,00 764.606,00 92,683121 Ostali rashodi za zaposlene 825.000,00 764.606,00 92,6831212 Nagrade 52.000,00 50.000,00 96,1531213 Darovi 595.000,00 571.400,00 96,0331214 Otpremnine 90.000,00 86.400,00 96,0031215 Naknade za bolest, invalidnost i smrtni sluèaj 83.000,00 56.500,00 68,0731219 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 5.000,00 306,00 6,12313 Doprinosi na plaæe 2.736.000,00 2.569.567,31 93,923132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 2.418.000,00 2.311.213,73 95,5831321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 2.418.000,00 2.311.213,73 95,583133 Doprinosi za zapošljavanje 318.000,00 258.353,58 81,2431331 Doprinosi za zapošljavanje 318.000,00 258.353,58 81,24

32 Materijalni rashodi 24.611.000,00 21.202.407,00 86,15321 Naknade troškova zaposlenima 984.500,00 856.444,51 86,993211 Slu�bena putovanja 170.000,00 100.907,61 59,3632111 Dnevnice za slu�beni put u zemlji 34.000,00 28.687,09 84,3732112 Dnevnice za slu�beni put u inozemstvu 10.000,00 9.265,82 92,6632113 Naknade za smještaj na slu�benom putu u zemlji 17.000,00 12.808,42 75,3432114 Naknade za smještaj na slu�benom putu u inozemstvu 5.000,00 975,74 19,5132115 Naknade za prijevoz na slu�benom putu u zemlji 56.000,00 33.556,21 59,9232116 Naknade za prijevoz na slu�benom putu u inozemstvu 5.000,00 0,00 0,0032119 Ostali rashodi za slu�bena putovanja 43.000,00 15.614,33 36,313212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni �ivot 783.000,00 732.343,00 93,5332121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 783.000,00 732.343,00 93,533213 Struèno usavršavanje zaposlenika 31.500,00 23.193,80 73,6332131 Seminari, savjetovanja i simpoziji 12.000,00 8.893,80 74,1232132 Teèajevi i struèni ispiti 19.500,00 14.300,00 73,33322 Rashodi za materijal i energiju 3.667.000,00 2.807.324,00 76,563221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 496.000,00 372.260,64 75,0532211 Uredski materijal 199.000,00 152.559,93 76,6632212 Literatura (publikacije, èaspopisi, glasila, knjige i ostalo) 145.000,00 132.141,00 91,1332214 Materijal i sredstva za èišæenje i odr�avanje 48.000,00 25.057,78 52,2032215 Slu�bena, radna i zaštitna odjeæa i obuæa 70.000,00 37.915,52 54,1732216 Materijal za higijenske potrebe i njegu 17.000,00 9.574,40 56,3232219 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja 17.000,00 15.011,39 88,303222 Materijal i sirovine 90.000,00 67.342,19 74,8232224 Namirnice 90.000,00 67.342,19 74,823223 Energija 1.846.000,00 1.604.886,30 86,94

Br. konta VRSTA PRIHODA PLANIRANO OSTVARENO INDEX65231 Komunalni doprinosi 15.000.000,00 13.695.764,00 91,3165232 Komunalna naknada 17.000.000,00 18.266.568,00 107,456526 Ostali nespomenuti prihodi 8.000.000,00 2.415.467,00 30,1965269 Ostali nespomenuti prihodi (Eko, Hrvatske vode, Graðani) 8.000.000,00 2.415.467,00 30,1966 Ostali prihodi 50.000,00 60.200,00 75,25661 Prihodi koje proraè. i proraè. koris. ostvare obavlj.poslova na tr�ištu (vl.prihodi) 70.000,00 60.200,00 86,006612 Prihodi od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti 70.000,00 60.200,00 86,0066121 Prihodi od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti 70.000,00 60.200,00 86,00662 Kazne 10.000,00 0,00 0,006624 Kazne za privredne prijestupe 10.000,00 0,00 0,0066241 Novèane kazne za privredne prijestupe, oduzeta imov. korist i troš. postupka 10.000,00 0,00 0,00

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 7.120.000,00 134.512,00 1,89

71 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 7.000.000,00 0,00 0,00711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 7.000.000,00 0,00 0,007111 Zemljište 7.000.000,00 0,00 0,0071119 Ostala zemljišta 7.000.000,00 0,00 0,0072 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 120.000,00 134.512,00 112,09721 Prihodi od prodaje graðevinskih objekata 120.000,00 134.512,00 112,097211 Stambeni objekti 120.000,00 134.512,00 112,0972119 Ostali stambeni objekti 120.000,00 134.512,00 112,09

9 VLASTITI IZVORI 10.000.000,00 0,00 0,00

92 Rezultat poslovanja 10.000.000,00 0,00 0,00922 Višak/Manjak prihoda 10.000.000,00 0,00 0,009221 Višak prihoda 10.000.000,00 0,00 0,0092211 Višak prihoda poslovanja (deponirana sredstva) 10.000.000,00 0,00 0,00


Br. konta VRSTA RASHODA PLANIRANO OSTVARENO INDEX32231 Elektrièna energija 1.517.000,00 1.339.887,86 88,3232234 Motorni benzin i dizel gorivo 239.000,00 226.763,64 94,8832239 Ostali materijali za proizvodnju energije (ugljen, drva, teško ulje) 90.000,00 38.234,80 42,483224 Materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje 1.082.000,00 669.104,09 61,8432241 Materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje graðevinskih objekata 232.000,00 146.273,26 63,0532242 Materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje postrojenja i opreme 40.000,00 38.478,72 96,2032243 Materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje transportnih sredstava 1.000,00 38,42 3,8432244 Ostali materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje 809.000,00 484.313,69 59,873225 Sitni inventar i autogume 153.000,00 93.730,78 61,2632251 Sitni inventar 138.000,00 89.720,79 65,0232252 Auto gume 15.000,00 4.009,99 26,73323 Rashodi za usluge 18.573.000,00 16.347.856,38 88,023231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 630.000,00 567.097,42 90,0232311 Usluge telefona, telefaxa 380.000,00 342.717,62 90,1932312 Usluge interneta 4.000,00 3.551,92 88,8032313 Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) 240.000,00 220.589,70 91,9132319 Ostale usluge za komunikaciju i prijevoz 6.000,00 238,18 3,973232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 9.834.000,00 8.696.218,47 88,4332321 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja grað. objekata 1.254.000,00 815.347,85 65,0232322 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja postrojenja i opreme 107.000,00 67.687,56 63,2632323 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja transportnih sredstava 3.000,00 2.647,25 88,2432329 Ostale usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 8.470.000,00 7.810.535,81 92,213233 Usluge promid�be i informiranja 420.000,00 351.105,50 83,6032331 Elektronski mediji 310.000,00 280.600,00 90,5232339 Ostale usluge promid�be i informiranja 110.000,00 70.505,50 64,103234 Komunalne usluge 2.272.000,00 2.043.004,24 89,9232341 Opskrba vodom 195.000,00 172.257,60 88,3432342 Iznošenje i odvoz smeæa 1.200.000,00 1.057.027,23 88,0932343 Deratizacija i dezinsekcija 350.000,00 314.760,00 89,9332344 Dimnjaèarske i ekološke usluge 5.000,00 1.464,00 29,2832345 Usluge èišæenja, pranja i slièno. 21.000,00 19.797,60 94,2732346 Usluge èuvanja imovine i osoba 400.000,00 373.405,40 93,3532349 Ostale komunalne usluge 101.000,00 104.292,40 103,263235 Zakupnine i najamnine 120.000,00 102.432,08 85,3632352 Najamnine za graðevinske objekte 80.000,00 71.544,00 89,4332359 Ostale najamnine i zakupnine 40.000,00 30.888,08 77,223236 Zdravstvene i veterinarske usluge 165.000,00 126.038,20 76,3932361 Obvezni i preventivni zdravstveni pregledi zaposlenika 5.000,00 0,00 0,0032362 Veterinarske usluge 110.000,00 97.490,20 88,6332369 Ostale zdravstvene i veterinarske usluge 50.000,00 28.548,00 57,103237 Intelektualne i osobne usluge 3.391.000,00 3.097.938,15 91,3632371 Autorski honorari 183,000,00 150.944,24 82,4832372 Ugovori o djelu 945.000,00 912.464,97 96,5632373 Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja 230.000,00 223.845,49 97,3232375 Geodetsko-katastarske usluge 1.550.000,00 1.530.093,50 98,7232376 Usluge vještaèenja 30.000,00 21.131,00 70,4432377 Usluge agencija, studentskog servisa (prijepisi, prijevodi i drugo) 148.000,00 108.783,35 73,5032379 Ostale intelektualne usluge 305.000,00 150.675,60 49,403238 Raèunalne usluge 123.000,00 100.044,16 81,3432381 Usluge a�uriranja raèunalnih baza 9.000,00 7.662,03 85,1332389 Ostale raèunalne usluge 114.000,00 92.382,13 81,043239 Ostale usluge 1.618.000,00 1.263.978,16 78,1232391 Grafièke i tiskarske usluge, usluge kopiranja i uvezivanja i slièno 474.000,00 457.043,36 96,4232392 Film i izrada fotografija 23.000,00 8.885,71 38,6332393 Ureðenje prostora 205.000,00 183.683,02 89,6032394 Usluge pri registraciji prijevoznih sredstava 31.000,00 13.802,02 44,5232399 Ostale nespomenute usluge 885.000,00 600.564,05 67,86329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 1.386.500,00 1.190.782,64 85,883291 Naknade za rad predstavnièkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slièno 962.500,00 818.854,14 85,0832911 Naknade èlanovima predstavnièkih i izvršnih tijela 952.500,00 808.472,16 84,8832912 Naknade èlanovima povjerenstava 10.000,00 10.381,98 103,823292 Premije osiguranja 112.000,00 73.532,78 65,6532921 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 42.000,00 25.466,40 60,6332922 Premije osiguranja ostale imovine 65.000,00 48.066,38 73,9532923 Premije osiguranja zaposlenih 5.000,00 0,00 0,003293 Reprezentacija 280.000,00 272.656,93 97,3832931 Reprezentacija 280.000,00 272.656,93 97,383299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 32.000,00 25.738,79 80,4332999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 32.000,00 25.738,79 80,43

34 Financijski rashodi 993.000,00 831.756,93 83,76343 Ostali financijski rashodi 993.000,00 831.756,93 83,763431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 93.000,00 93.027,62 100,0334311 Usluge banaka 90.000,00 90.219,70 100,2434312 Usluge platnog prometa 3.000,00 2.807,92 93,603432 Negativne teèajne razlike i valutna klauzula 10.000,00 0,00 0,0034321 Negativne teèajne razlike 10.000,00 0,00 0,003433 Zatezne kamate 150.000,00 115.628,88 77,0934333 Zatezne kamate iz poslovnih odnosa i dr. 150.000,00 115.628,88 77,093434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 740.000,00 623.100,43 84,2034349 Ostali nespomenuti financijski rashodi 740.000,00 623.100,43 84,2035 Subvencije 395.000,00 336.047,30 85,08352 Subv. trg. društvima, obrtnicima, malim i sred. poduzet. izvan javn sektora 395.000,00 336.047,30 85,08


Br. konta VRSTA RASHODA PLANIRANO OSTVARENO INDEX3523 Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima 395.000,00 336.047,30 85,0835231 Subvencije poljoprivrednicima 395.000,00 336.047,30 85,0835232 Subvencije obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima 50.000,00 0,00 0,00

37 Naknade graðanima i kuæanstvima na temelju osiguranja i dr. naknade 5.430.000,00 4.875.076,69 89,78372 Ostale naknade graðanima i kuæanstvima iz proraèuna 5.430.000,00 4.875.076,69 89,783721 Naknade graðanima i kuæanstvima u novcu 3.350.000,00 2.932.318,69 87,5337212 Pomoæ obiteljima i kuæanstvima 2.450.000,00 2.442.494,59 99,6937213 Pomoæ invalidima i hendikepiranim osobama 130.000,00 110.461,60 84,9737215 Stipendije i školarine 470.000,00 379.262,50 80,6937219 Ostale naknade iz proraèuna u novcu 300.000,00 0,00 0,003722 Naknade graðanima i kuæanstvima u naravi 2.080.000,00 1.942.858,00 93,4137221 Sufinanciranje cijene prijevoza 1.900.000,00 1.792.213,00 94,3337224 Prehrana 180.000,00 150.645,00 83,69

38 Ostali rashodi 14.314.000,00 13.449.525,17 95,16381 Tekuæe donacije 11.315.000,00 11.099.720,91 98,103811 Tekuæe donacije u novcu 11.315.000,00 11.099.720,91 98,1038111 Tekuæe donacije zdravstvenim neprofitnim organizacijama 100.000,00 59.600,00 59,6038112 Tekuæe donacije vjerskim zajednicama 100.000,00 100.000,00 100,0038114 Tekuæe donacije udrugama graðana i politièkim strankama 2.450.000,00 2.443.685,04 99,7438115 Tekuæe donacije sportskim društvima 4.700.000,00 4.7092.943,25 100,0638119 Ostale tekuæe donacije 3.815.000,00 3.793.492,62 99,4438119 Ostale tekuæe donacije (Turistièka zajednica) 150.000,00 0,00 0,00382 Kapitalne donacije 1.850.000,00 1.798.523,30 97,223821 Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama 1.850.000,00 1.798.523,30 97,2238211 Kapitalne donacije zdravstvenim neprofitnim organizacijama 850.000,00 832.914,30 97,9938219 Kapitalne donacije ostalim neprofitnim organizacijama 1.000.000,00 965.609,00 96,56383 Kazne, Penali i naknade štete 5.000,00 1.075,00 21,503831 Naknade šteta pravnim i fizièkim osobama 5.000,00 1.075,00 21,5038319 Ostale naknade šteta pravnim i fizièkim osobama 5.000,00 1.075,00 21,50384 Rashodi iz proteklih godina 450.000,00 332.002,29 73,783842 Ostali rashodi iz proteklih godina 450.000,00 332.002,29 73,7838421 Ostali rashodi iz proteklih godina 450.000,00 332.002,29 73,78385 Izvanredni rashodi 414.000,00 141.117,67 34,093851 Nepredviðeni rashodi do visine proraèunske prièuve 200.000,00 0,00 0,0038511 Nepredviðeni rashodi do visine proraèunske prièuve 200.000,00 0,00 0,003859 Ostali izvanredni rashodi 214.000,00 141.117,67 65,9438591 Ostali izvanredni rashodi 214.000,00 141.117,67 65,94386 Kapitalne pomoæi 100.000,00 77.086,00 77,093861 Kapit.pomoæi bankama i ostalim financ. institucijama i trg. druš.u jav. sektoru 100.000,00 77.086,00 77,0938612 Kapitalne pomoæi trgovaèkim društvima u javnom sektoru 100.000,00 77.086,00 77,09

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 26.198.000,00 12.492.894,30 47,69

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 13.640.000,00 3.048.226,50 22,35411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 12.100.000,00 2.030.091,50 16,784111 Zemljište 12.100.000,00 2.030.091,50 16,7841112 Graðevinsko zemljište 12.100.000,00 2.030.091,50 16,78412 Nematerijalna imovina 1.540.000,00 1.018.135,00 66,114126 Ostala nematerijalna imovina 1.540.000,00 1.018.135,00 66,1141261 Ostala nematerijalna imovina 1.540.000,00 1.018.135,00 66,11

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 12.548.000,00 9.441.007,80 75,24421 Graðevinski objekti 11.140.000,00 8.663.644,60 77,774214 Ostali graðevinski objekti 11.140.000,00 8.663.644,60 77,7742141 Plinovod, vodovod, kanalizacija 2.700.000,00 2.410.533,01 89,2842146 Spomenici (povijesni, kulturni i sl.) 1.300.000,00 414.850,11 31,9142149 Ostali nespomenuti graðevinki objekti 7.140.000,00 5.838.261,48 81,77422 Postrojenja i oprema 1.031.000,00 525.644,62 50,984221 Uredska oprema i namještaj 434.000,00 280.050,21 64,5342211 Raèunala i raèunalna oprema 199.000,00 155.923,32 78,3542212 Uredski namještaj 198.000,00 106.635,28 55,3742219 Ostala uredska oprema 37.000,00 14.491,61 39,174222 Komunikacijska oprema 32.000,00 6.282.28 19,6342221 Radio i TV prijemnici 10.000,00 3.688,00 36,8842222 Telefoni i ostali komunikacijski ureðaji 22.000,00 2.594,28 11.794223 Oprema za odr�avanje i zaštitu 15.000,00 3.699,99 26,4742231 Oprema za grijanje, ventilaciju i hlaðenje 10.000,00 3.699,99 37,0042232 Oprema za odr�avanje prostorija 5.000,00 0,00 0,004226 Sportska i glazbena oprema 6.000,00 5.642,50 94,0442262 Glazbeni instrumenti i oprema 6.000,00 5.642,50 94,044227 Ureðaji, strojevi i oprema za ostale namjene 544.000,00 229.969,64 42,2742273 Oprema 544.000,00 229.969,64 42,27423 Prijevozna sredstva 150.000,00 133.362.00 88,914231 Prijevozne sredstva u cestovnom prometu 150.000,00 133.362.00 88,9142311 Osobni automobili 150.000,00 133.362.00 88,91424 Knjige, umj. djela i ostale izlo�bene vrijednosti 197.000,00 95.551,80 48,504241 Knjige u knji�nicama 157.000,00 56.571,80 36,0342411 Knjige u knji�nicama 157.000,00 56.571,80 36,034242 Umjetnièka djela (izlo�ena u galerijama, muzejima i sl.) 5.000,00 5.000,00 100,0042421 Djela likovnih umjetknia 5.000,00 5.000,00 100,004243 Muzejski izlošci i predmeti prirodnih rijetkosti 35.000,00 33.980,00 97,0942431 Muzejski izlošci 35.000,00 33.980,00 97,09426 Nematerijalna proizvedena imovina 30.000,00 22.804,78 76,024262 Ulaganja u raèunalne programe 30.000,00 22.804,78 76,0242621 Ulaganja u raèunalne programe 30.000,00 22.804,78 76,02


II. POSEBNI DIO

Èlanak 2.

Prihodi i primici te rashodi i izdaci utvrðuju se u Posebnomdijelu Proraèuna kako slijedi:

SVEUKUPNO RASHODI I IZDACI 90.800.000,00 71.476.134,62 78,72

Konto VRSTA IZDATKA PLANIRANO OSTVARENO INDEX

Razdjel 01 - Ured Gradonaèelnika, Gradsko vijeæe i Poglavarstvo 1.915.000,00 1.473.765,60 76,96

GLAVA 1 - RAD UREDA GRADONAÈELNIKA, PREDSTAVNIÈKIH I IZVRŠNIH TIJELA 1.915.000,00 1.473.765,60 76,961 - Suradnja s gradovima prijateljima 110.000,00 69.731,75 63,39

32119 Ostali rashodi za slu�bena putovanja 30.000,00 10.780,00 35,9332399 Ostale nespomenute usluge 80.000,00 58.951,75 73,69

2 - Obilje�avanje znaèajnih datuma i obljetnica 305.000,00 297.574,54 97,5732371 Autorski honorari 15.000,00 13.747,43 91,6532399 Ostale nespomenute usluge 40.000,00 39.953,00 99,8832931 Reprezentacija 220.000,00 218.135,32 99,1532999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 30.000,00 25.738,79 85,80

3 - Rad predstavnièkih, izvršnih tijela i povjerenstava 1.300.000,00 1.106.459,31 85,1132911 Naknade za rad predstavnièkih i izvršnih ti 900.000,00 763.574,19 84,8438119 Ostale tekuæe donacije 400.000,00 342.885,12 85,72

4 - Proraèunska zaliha 200.000,00 0,00 0,0038511 Nepredviðeni rashodi do visine proraèunske prièuve 200.000,00 0,00 0,00

Razdjel 02 - Upravni odjel za financije 12.888.000,00 11.100.262,39 86,13

GLAVA 1 - REDOVNA DJELATNOST SVIH ODJELA GRADSKE UPRAVE I MJESNIH ODBORA 12.888.000,00 11.100.262,39 86,131 - Rashodi za zaposlene 5.756.000,00 5.325.775,30 92,53

31111 Plaæe za zaposlene 4.680.000,00 4.344.751,49 92,8431212 Nagrade 20.000,00 18.000,00 90,0031213 Darovi 140.000,00 127.600,00 91,1431214 Otpremnine 90.000,00 86.400,00 96,0031215 Naknade za bolest, invalidnost i smrtni sluèaj 20.000,00 13.000,00 65,0031321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 706.000,00 663.381,60 93,9631331 Doprinosi za zapošljavanje 100.000,00 72.642,21 72,64

2 - Materijalni rashodi 5.653.000,00 4.598.355,88 81,3432111 Dnevnice za slu�beni put u zemlji 25.000,00 25.427,09 101,7132112 Dnevnice za slu�beni put u inozemstvu 10.000,00 9.265,82 92,6632113 Naknade za smještaj na slu�benom putu u zemlji 15.000,00 11.524,92 76,8332114 Naknade za smještaj na slu�benom putu u inozemstvu 5.000,00 975,74 19,5132115 Naknade za prijevoz na slu�benom putu u zemlji 45.000,00 22.196,41 49,3332116 Naknade za prijevoz na slu�benom putu u inozemstvu 5.000,00 0,00 0,0032119 Ostali rashodi za slu�bena putovanja 8.000,00 4.653,33 58,1732121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 200.000,00 196.060,00 98,0332131 Seminari, savjetovanja i simpoziji 10.000,00 7.743,80 77,4432211 Uredski materijal 180.000,00 137.913,97 76,6232212 Literatura (publikacije, èasopisi, glasila, knjige i ostalo) 130.000,00 122.346,12 94,1132214 Materijal i sredstva za èišæenje i odr�avanje 40.000,00 23.138,58 57,8532215 Slu�bena, radna i zaštitna odjeæa i obuæa 5.000,00 33,31 0,6732216 Materijal za higijenske potrebe i njegu 10.000,00 7.468,23 74,6832219 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja 10.000,00 8.715,48 87,1532224 Namirnice 90.000,00 67.342,19 74,8232231 Elektrièna energija 200.000,00 185.740,47 92,8732234 Motorni benzin i dizel gorivo 135.000,00 134.227,86 99,4332241 Materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje graðevinskih objekata 25.000,00 23.087,34 92,3532242 Materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje postrojenja i opreme 40.000,00 38.478,72 96,2032251 Sitan inventar 20.000,00 9.766,51 48,8332252 Auto gume 10.000,00 2.519,99 25,2032311 Usluge telefona, telefaxa 360.000,00 324.584,93 90,1632313 Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) 230.000,00 210.729,73 91,6232319 Ostale usluge za komunikaciju i prijevoz 5.000,00 34,68 0,6932321 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja graðevinskih objekata 600.000,00 291.152,71 48,5332322 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja postrojenja i opreme 100.000,00 61.697,59 61,7032331 Elektronski mediji 310.000,00 280.600,00 90,5232339 Ostale usluge promid�be i informiranja 110.000,00 70.505,50 64,1032341 Opskrba vodom 60.000,00 47.135,11 78,5632344 Dimnjaèarske i ekološke usluge 5.000,00 1.464,00 29,2832345 Usluge èišæenja, pranja i slièno 21.000,00 19.797,60 94,2732346 Usluge èuvanja imovine i osoba 400.000,00 373.405,40 93,3532359 Ostane zakupnine i najamnine 10.000,00 4.160,44 41,6032361 Obvezni i preventivni zdravstveni pregledi uposlenika 5.000,00 0,00 0,0032369 Ostale zdravstvene i veterinarske usluge 50.000,00 28.548,00 57,1032371 Autorski honorari 20.000,00 1.238,79 6,1932372 Ugovori o djelu 350.000,00 351.965,21 100,5632373 Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja 230.000,00 223.845,49 97,3232376 Usluge vještaèenja 30.000,00 21.131,00 70,44

Br. konta VRSTA RASHODA PLANIRANO OSTVARENO INDEX

43 Rashodi za nabavu plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti 10.000,00 3.660,00 36,60431 Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti 10.000,00 3.660,00 36,604312 Pohranjene knjige, umjetnièka djela i sliène vrijednosti 10.000,00 3.660,00 36,6043122 Pohranjena djela likovnih umjetnika 10.000,00 3.660,00 36,60


Konto VRSTA IZDATKA PLANIRANO OSTVARENO INDEX32379 Ostale intelektualne usluge 5.000,00 4.071,60 81,4332389 Ostale raèunalne usluge 105.000,00 88.425,60 84,2132391 Grafièke i tiskarske usluge, usluge kopiranja, uvezivanja i slièno 380.000,00 376.580,64 99,1032392 Film i izrada fotografija 10.000,00 4.498,71 44,9932393 Ureðenje prostora 5.000,00 1.960,00 39,2032394 Usluge pri registraciji prevoznih sredstava 15.000,00 3.256,57 21,7132399 Ostale nespomenute usluge 240.000,00 205.424,76 85,5932921 Premije osiguranja prevoznih sredstava 15.000,00 10.311,56 68,7432922 Premije osiguranja ostale imovine 45.000,00 33.638,93 74,7532923 Premije osiguranja zaposlenih 5.000,00 0,00 0,0032931 Reprezentacija 50.000,00 46.445,49 92,8938421 Rashodi iz proteklih godina 450.000,00 332.002,29 73,7838591 Ostali izvanredni rashodi 214.000,00 141.117,67 65,94

3 - Financijski rashodi 990.000,00 828.949,01 83,7334311 Usluge banaka 90.000,00 90.219,70 100,2434321 Negativne teèajne razlike 10.000,00 0,00 0,0034333 Zatezne kamate iz poslovnih odnosa i drugo 150.000,00 115.628,88 77,0934349 Ostali nespomenuti financijski rashodi 740.000,00 623.100,43 84,20

4 - Nabava dugotr.imovine - tek.projekt opremanja up.rodjela, MO i glazbene škole 489.000,00 347.182,20 71,0041261 Ostala nematerijalna imovina 20.000,00 0,00 0,0042211 Raèunala i raèunalna oprema 174.000,00 151.932,72 87,3242212 Uredski namještaj 40.000,00 16.710,56 41,7842219 Ostala uredska oprema 30.000,00 12.417,87 41,3942222 Telefoni i ostali komunikacijski ureðaji 20.000,00 2.594,28 12,9742231 Oprema za grijanje, ventilaciju i hlaðenje 10.000,00 3.699,99 37,0042232 Oprema za odr�avanje prostorija 5.000,00 0,00 0,0042311 Osobni automobili 150.000,00 133.362,00 88.9142621 Ulaganja u raèunalne programe 30.000,00 22.804,78 76,0243122 Pohranjena djela likovnih umjetnika 10.000,00 3.660,00 36,60

Razdjel 03 – Upravni odjel za gospodarstvo i zaštitu okoliša 5.585.000,00 4.301.389,56 77,02

GLAVA 1 - PROGRAM POBOLJŠANJA RAZINE PROMETNE SIGURNOSTI 170.000,00 116.488,79 68,521 - Organizacija prometne jedinice mlade�i 150.000,00 101.082,61 67,39

32377 Usluge agencija, studentskog servisa (prijepisi, prijevodi i drugo) 140.000,00 101.082,61 67,3942211 Raèunala i ostala raèunalna oprema 10.000,00 0,00 0,00

2 - Regulacija prometa 20.000,00 15.406,18 77,0332251 Sitni inventar 20.000,00 15.406,18 77,03

GLAVA 2 - PROGRAM PROMICANJA TURIZMA 170.000,00 161.596,28 95,171 - Turistièka promid�ba 150.000,00 146.596,28 97,73

38119 Ostale tekuæe donacije (Turistièka zajednica) 150.000,00 146.596,28 97,732 - Opremanje pla�a 20.000,00 15.198,76 75,99

42273 Oprema 20.000,00 15.198,76 75,99

GLAVA 3 - PROGRAM POTICANJA POLJOPRIVREDE 575.000,00 566.047,30 98,441 - Revitalizacija autohtonih sorti vinove loze i poticanje sadnje novih vinograda 245.000,00 241.520,00 98,58

35231 Subvencije poljoprivrednicima 145.000,00 141.520,00 97,6038119 Ostale tekuæe donacije 100.000,00 100.000,00 100,00

2 - Sufinanciranje programa proizvodnje trešanja 130.000,00 130.000,00 100,0038119 Ostale tekuæe donacije 130.000,00 130.000,00 100,00

3 - Sufinanciranje proizvodnje maslina 150.000,00 144.527,30 96,3535231 Subvencije poljoprivrednicima 150.000,00 144.527,30 96,35

4 - Sufinanciranje kamata u poljodjelstvu 50.000,00 50.000,00 100,0035231 Subvencije poljoprivrednicima 50.000,00 50.000,00 100,00GLAVA 4 - PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA 530.000,00 401.334,48 75,72

1 - Higijenièarska slu�ba 110.000,00 97.490,20 88,6832362 Veterinarske usluge 110.000,00 97.490,20 88,68

2 - Izrada studije o procjeni stanja i utjecaja �ive u Kaštelanskom zaljevu 40.000,00 30.500,00 76,2532329 Oszale usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 40.000,00 30.500,00 76,25

3 - Namjenski kontejneri 30.000,00 0,00 0,0042273 Oprema 30.000,00 0,00 0,00

6 - Sanacija deponija u Rudinama 200.000,00 168.120,18 84,0632372 Ugovori o djelu 200.000,00 168.120,18 84,06

7 - Sanacija poljskih puteva 150.000,00 105.224,10 70,1532241 Materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje grað. objekata 150.000,00 105.224,10 70,15

GLAVA 5 - PROGRAM POTICANJA OBRTNIŠTVA, MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA 60.000,00 0,00 0,001 - Sufinanciranje kamata u obrtništvu, malom i srednjem poduzetništvu 50.000,00 0,00 0,00

35232 Subvencije obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima 50.000,00 0,00 0,002 - Promid�ba obrtništva (Sajmovi) 30.000,00 0,00 0,00

38119 Ostale tekuæe donacije 30.000,00 0,00 0,00

GLAVA 6 - PROGRAM SANACIJE SPORTSKIH LUÈICA 400.000,00 392.261,71 98,071 - Sanacija obalnog zida u Kaštel Novome 400.000,00 392.261,71 98,07

32329 Ostale usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 400.000,00 392.261,71 98,07

GLAVA 7 - PROGRAM PODIZANJA RAZINE USLUGE JAVNOG PRIJEVOZA 2.000.000,00 1.869.299,00 93,461 - Sufinanciranje cijene prijevoza uèenika i studenata 1.900.000,00 1.792.213,00 94,33

37221 Sufinanciranje cijene prijevoza 1.900.000,00 1.792.213,00 94,332 - Kupnja novog autobusa 100.000,00 77.086,00 77,09

38612 Kapit. pomoæi trgovaèkim društvima u javnom sektoru 100.000,00 77.086,00 77,09GLAVA 8 - GOSPODARENJE POSLOVNIM PROSTORIMA, IMOVINOM I POM. DOBROM 1.380.000,00 794.163,24 63,11

2 - Sanacija zgrada u vlasništvu Grada 1.100.000,00 694.163,24 63,1132329 Ostale usluge tekuæeg i invest. odr�avanja 1.100.000,00 694.163,24 63,11


Konto VRSTA IZDATKA PLANIRANO OSTVARENO INDEX3 - Upravljanje imovinom i pom . dobrom 280.000,00 100.000,00 35,71

32329 Ostale usluge tekuæeg i nvesticijskog odr�avanja 30.000,00 0,00 0,0032379 Ostale intelektualne usluge 250.000,00 100.000,00 40,00

GLAVA 9 - SANACIJA ŠTETA OD EL. NEPOGODA 300.000,00 0,00 0,001 - Sanacija šteta od el. nepogoda 300.000,00 0,00 0,00

37219 Ostale naknade iz proraèuna u novcu 300.000,00 0,00 0,00

RAZDJEL 4 - Upravni odjel za opæu upravu i javne djelatnosti 29.708.000,00 28.517.164,53 95,99

GLAVA 1 - PREDŠKOLSKI ODGOJ 9.727.000,00 9.330.869,69 95,931 - Djeèji vrtiæ "Kaštela" 8.767.000,00 8.415.670.25 95,99

31111 Plaæe za zaposlene 6.200.000,00 6.099.839,16 98,3831212 Nagrade 32.000,00 32.000,00 100,0031213 Darovi 265.000,00 260.200,00 98,1931215 Naknade za bolest, invalidnost i smrtni sluèaj 30.000,00 21.500,00 71,6731321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 995.000,00 951.964,23 95,6731331 Doprinosi za zapošljavanje 125.000,00 109.390,50 87,5132121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 350.000,00 322.355,00 92,1032321 Usluge tekuæeg i invest odr�avanja graðevinskih objekata 200.000,00 141.103,86 70,5532352 Najamnine za graðevinske objekte 80.000,00 71.544,00 89,4332379 Ostale intelektualne usluge 50.000,00 46.604,00 93.2132393 Ureðenje prostora 200.000,00 179.697,22 89,8532911 Naknade èlanovima predstavnièkih i izvršnih tijela 30.000,00 22.361,28 74,5437224 Prehrana 180.000,00 150.645,00 83,6942212 Uredski namještaj 30.000,00 6.466,00 21,55

2 - Djeèji vrtiæ "Jordanovac" 405.000,00 379.229,09 93,6431111 Plaæe za zaposlene 279.000,00 268.744,00 96,3231213 Darovi 15.000,00 10.000,00 66,6731321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 45.000,00 41.655,34 92,5731331 Doprinosi za zapošljavanje 6.000,00 4.187,75 69,8032121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 10.000,00 4.642,00 46,4238112 Tekuæe donacije vjerskim zajednicama 50.000,00 50.000,00 100,00

3 - Djeèji vrtiæ "Blagovijest" 555.000,00 535.970,35 96,5731111 Plaæe za zaposlene 405.000,00 402.631,00 99,4231213 Darovi 20.000,00 13.400,00 67,0031219 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 5.000,00 306,00 6,1231321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 65.000,00 62.407,82 96,0131331 Doprinosi za zapošljavanje 10.000,00 7.225,53 72,2638112 Tekuæe donacije vjerskim zajednicama 50.000,00 50.000,00 100,00

GLAVA 2 - PROGRAM PROMICANJA KULTURE 5.836.000,00 5.419.814.70 92,871 - Muzej grada Kaštela 1.542.000,00 1.454.926,24 94,35

31111 Plaæe za zaposlene 884.000,00 833.231,22 94,2631213 Darovi 26.000,00 26.400,00 101,5431321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 137.000,00 129.150,84 94,2731331 Doprinosi za zapošljavanje 15.000,00 14.164,92 94,4332111 Dnevnice za slu�beni put u zemlji 4.000,00 2.920,00 73,0032113 Naknade za smještaj na slu�benom putu u zemlji 2.000,00 1.283,50 64,1832115 Naknade za prijevoz na slu�benom putu u zemlji 11.000,00 11.359,80 103,2732121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 33.000,00 32.396,00 99,8132131 Seminari, savjetovanja i simpoziji 2.000,00 1.150,00 57,5032132 Teèajevio i struèni ispiti 2.000,00 1.800,00 90,0032211 Uredski materijal 14.000,00 13.463,02 96,1632212 Literatura (publikacije, èasopisi, glasila, knjige i ostalo) 3.000,00 2.613,00 87,1032214 Materijal i sredstva za èišæenje i odr�avanje 3.000,00 1.919,20 63,9732216 Materijal za higijenske potrebe i njegu 2.000,00 2.064,44 103,2232219 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja 7.000,00 6.295,90 89.9432231 Elektrièna energija 17.000,00 16.679,53 98,1132234 Motorni benzin i dizel gorivo 4.000,00 4.063,57 101,5932243 Materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje transportnih sredstava 1.000,00 38,42 3,8432244 Ostali materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje 11.000,00 10.491,05 95,3732251 Sitni inventar 23.000,00 21.662,76 94,1932311 Usluge telefona, telefaxa 15.000,00 16.132,69 107,5532312 Usluge interneta 4.000,00 3.551,92 88,8032313 Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) 10.000,00 9.859,97 98,6032319 Ostale usluge za komunikaciju i prijevoz 1.000,00 203,50 20,3532321 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja graðevinskih objekata 6.000,00 5.015,72 83,6032322 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja postrojenja i opreme 7.000,00 5.989,97 85,5732323 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja prijevoznih sredstava 3.000,00 2.647,25 88,2432349 Ostale komunalne usluge 1.000,00 592,40 59,2432371 Autorski honorari 20.000,00 17.531,31 87,6632372 Ugovori o djelu 10.000,00 9.913,78 99,1432377 Usluge agencija, stud. servisa (prijepisi, prijevodi i sl.) 8.000,00 7.700,74 96,2632381 Usluge a�uriranja raèunalnih baza 9.000,00 7.662,03 85,1332389 Ostale raèunalne usluge 4.000,00 3.566,13 89,1532391 Grafièke i tiskarske usluge, usluge kopiranja i uvezivanja i sl. 51.000,00 47.988,76 94,1032392 Film i izrada fotografija 3.000,00 0,00 0,0032393 Ureðenje prostora 0,00 2.025,8032394 Usluge pri registraciji prijevoznih sredstava 1.000,00 595,55 59,5632399 Ostalèe nespomenute usluge 44.000,00 43.130,94 98,0232911 Naknade èlanovima predstavnièkih i izvršnih tijela 7.000,00 7.187,49 102,68


Konto VRSTA IZDATKA PLANIRANO OSTVARENO INDEX32921 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 2.000,00 1.277,58 63,8832931 Reprezentacija 5.000,00 5.113,10 102,2634312 Usluge platnog prometa 3.000,00 2.807,92 93,6042212 Uredski namještaj 8.000,00 7.987,34 99,8442219 Ostala uredska oprema 2.000,00 2.073,74 103,6942262 Glazbeni instrumenti i oprema 6.000,00 5.642,50 94,0442273 Oprema 64.000,00 59.489,13 92,9542411 Knjige u knji�nicama 7.000,00 6.571,80 93,8842421 Djela likovnih umjetnika 5.000,00 5.000,00 100,0042431 Muzejski izlošci 35.000,00 33.980,00 97,09

2 - Gradska knji�nica 2.054.000,00 1.793.586,13 87,3231111 Plaæe za zaposlene 1.180.000,00 1.168.551,61 99,0331213 Darovi 52.000,00 52.600,00 101,1531215 Naknade za bolest, invalidnost i smrtni sluèaj 10.000,00 0,00 0,0031321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 180.000,00 181.125,73 100,6331331 Doprinosi za zapošljavanje 22.000,00 19.865,36 90,3032121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 50.000,00 45.304,00 90,6132132 Teèajevi i struèni ispiti 12.500,00 12.500,00 100,0032212 Literatura (publikacije, èasopisi, glasila, knjige i ostalo) 2.000,00 1.944,00 97,2032231 Elektrièna energija 50.000,00 48.869,66 97,7432241 Materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje graðevinskih objekata 7.000,00 4.077,00 58,2432244 Ostali materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje 3.000,00 1.227,40 40,9132321 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja graðevinskih objekata 48.000,00 976,00 2,0332359 Ostale najamnine i zakupnine 30.000,00 26.727,64 89,0932371 Autorski honorari 28.000,00 24.028,90 58,8232372 Ugovori o djelu 5.000,00 4.453,00 89,0632391 Grafièke i tiskarske usluge, usluge kopiranja, uvezivanja i sl. 38.000,00 30.078,49 79,1532399 Ostale nespomenute usluge 26.000,00 22.784,00 87,6332911 Naknade èlanovima predstavnièkih i izvršnih tijela 15.500,00 15.349,20 99,0332922 Premije osiguranja ostale imovine 5.000,00 4.424,14 88,4832931 Reprezentacija 3.000,00 2.494,00 83,1332999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.000,00 0,00 0,0042211 Raèunala i raèunalna oprema 15.000,00 3.990,60 26,6042212 Uredski namještaj 110.000,00 68.527,40 62,3042221 Radio i TV prijemnici 10.000,00 3.688,00 36,8842411 Knjige u knji�nicama 150.000,00 50.000,00 33,00

3 - Kaštelansko ljeto 90.000,00 63.805,30 70,8932371 Autorski honorari 10.000,00 6.191,65 61,9232399 Ostale nespomenute usluge 70.000,00 54.575,55 77,9738119 Ostale tekuæe donacije 10.000,00 3.037,80 30,38

4 - Financiranje udruga kulture 1.650.000,00 1.650.397,47 100,0238114 Tekuæe donacije udrugama graðana i politièkim strankama 1.650.000,00 1.650.397,47 100,02

5 - Zaštita spomenika kulture 500.000,00 457.099,56 91,4232321 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja graðevinskih objekata 400.000,00 377.099,56 94,2738119 Ostale tekuæe donacije 100.000,00 80.000,00 80,00

GLAVA 3 - SOCIJALNI PROGRAM 2.945.000,00 2.936.591,25 99,711 - Pomoæ obiteljima i kuæanstvima 2.450.000,00 2.442.494,59 99,69

37212 Pomoæ obiteljima i kuæanstvima 2.450.000,00 2.442.494,59 99,692 - Crveni kri� 495.000,00 494.096,66 99,82

38119 Ostale tekuæe donacije 495.000,00 494.096,66 99,82

GLAVA 4 - PROGRAM PROMICANJA ŠPORTA 5.280.000,00 5.191.877,16 98,331 - Gradska dvorana 580.000,00 488.933,91 84,30

31111 Plaæe za zaposlene 310.000,00 306.377,62 98,8331213 Darovi 17.000,00 11.600,00 68,2431215 Naknade za bolest, invalidnost i smrtni sluèaj 3.000,00 3.000,00 100,0031321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 50.000,00 47.488,65 94,9831331 Doprinosi za zapošljavanje 10.000,00 5.208,45 52,0832121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 30.000,00 23.238,00 77,4832231 Elektrièna energija 45.000,00 33.401,10 74,2232239 Ostali materijal za proizvodnju energije (ugljen, drva, teško ulje) 90.000,00 38.234,80 42,4832912 Naknade èlanovima povjerenstava 10.000,00 10.381,98 103,8232922 Premije osiguranja ostale imovine 15.000,00 10.003,31 66,69

2 - Financiranje sportskih udruga 4.700.000,00 4.702.943,26 100,0638115 Tekuæe donacije športskim društvima 4.700.000,00 4.702.943,26 100,06

GLAVA 5 - PROGRAM ZAŠTITE OD PO�ARA 1.500.000,00 1.499.815,76 99,99

1 - Financiranje vatrogasne zajednice i DVD-a 1.500.000,00 1.499.815,76 99,9938119 Ostale tekuæe donacije 1.500.000,00 1.499.815,76 99,99

GLAVA 6 - PROGRAM POMOÆI INVALIDIMA I HENDIKEPIRANIM OSOBAMA 450.000,00 411.171,67 91,371 - Financiranje udruga invalida i hendikepiranih osoba 450.000,00 411.171,67 91,37

37213 Pomoæ invalidima i hendikepiranim osobama 130.000,00 110.461,60 84,9738119 Ostale tekuæe donacije 320.000,00 300.710,07 93,97

GLAVA 7 - PROGRAM STIPENDIRANJA UÈENIKA I STUDENATA 470.000,00 379.262,50 80,691 - Dodjela stipendija uèenicima i studentima 470.000,00 379.262,50 80,69

37215 Stipendije i školarine 470.000,00 379.262,50 80,69

GLAVA 8 - PROGRAM POMOÆI NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA 2.500.000,00 2.382.152,80 95,291 - Pomoæ zdravstvenim institucijama 950.000,00 892.514,30 93,95

38111 Tekuæe donacije zdravstvenim neprofitnim organizacijama 100.000,00 59.600,00 59,6038211 Kapitalne donacije zdravstvenim neprofitnim organizacijama 850.000,00 832.914,30 97,99

2 - Pomoæ školama 300.000,00 275.917,66 91,9738119 Ostale tekuæe donacije 300.000,00 275.917,66 91,97


Konto VRSTA IZDATKA PLANIRANO OSTVARENO INDEX3 - Pomoæ vjerskim zajednicama 450.000,00 420.433,27 93,43

38119 Ostale tekuæe donacije 450.000,00 420.433,27 93,434 - Pomoæ udrugama graðana 800.000,00 793.287,57 99,16

38114 Tekuæe donacije udrugama graðana i politièkim strankama 800.000,00 793.287,57 99,16

GLAVA 9 - PROGRAM KAPITALNIH DONACIJA 1.000.000,00 965.609,00 96,561 - Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama 1.000.000,00 965.609,00 96,56

38219 Kapitalne donacije ostalim neprofitnim organizacijama 1.000.000,00 965.609,00 96,56

Razdjel 05 - Upravni odj.za prost.ureðenje, imovinsko pravne i stamb.poslove 16.250.000,00 4.797.079,51 29,52

GLAVA 1 - PROGRAM IZRADE I DONOŠENJA DPU I PROJEKTNA DOKUMENTACIJA 1.100.000,00 722.468,00 65,481 - Izrada urbanistièkih planova ureðenja 100.000,00 27.800,00 27,80

41261 Ostala nematerijalna imovina 100.000,00 27.800,00 27,802 - Projektna dokumentacija 1.000.000,00 694.668,00 69,47

41261 Ostala nematerijalna imovina 1.000.000,00 694.668,00 69,47

GLAVA 2 - PROGRAM IZRADE URBANISTIÈKIH PLANOVA I IDEJNIH RJEŠENJA 2.050.000,00 1.788.879,90 87,262 - Izrada planova za prometnice 100.000,00 84.790,00 84,79

41261 Ostala nematerijalna imovina 100.000,00 84.790,00 84,793 - Izrada planova za potoke 100.000,00 46.604,00 46,60

41261 Ostala nematerijalna imovina 100.000,00 46.604,00 46,605 - Izrada studija i podloga 1.850.000,00 1.657.485,90 89.59

32375 Geodetsko-katastarske usluge 1.550.000,00 1.530.093,50 98,7232399 Ostale nespomenute usluge 300.000,00 127.392,40 42,46

GLAVA 3 - PROGRAM OTKUPA ZEMLJIŠTA I SPOMENIKA KULTURE 13.100.000,00 2.285.731,61 17,451 - Otkupi zemljišta za groblja 100.000,00 27.938,10 27,94

41112 Graðevinsko zemljište 100.000,00 27.938,10 27,942 - Otkupi zemljišta za javne površine i sl. 12.000.000,00 2.002.153,40 16,68

41112 Graðevinsko zemljište 12.000.000,00 2.002.153,40 16,683 - Otkupi spomenika kulture 1.000.000,00 255.640,11 25,56

4214 Ostali graðevinski objekti 1.000.000,00 255.640,11 25,56

Razdjel 06 - Upravni odjel za komunalni sustav 17.700.000,00 15.119.278,07 85,42

GLAVA 1 - PROGRAM ODR�AVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 7.200.000,00 6.444.909,90 89,511 - Javna rasvjeta 1.400.000,00 1.143.734,67 81.70

32231 Elektrièna energija 1.200.000,00 1.054.351,37 87,8632244 Ostali materijali i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje 100.000,00 0,00 0,0032329 Ostale usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 100.000,00 89.383,30 89,38

2 - Èišæenje i odvoz smeæa 1.450.000,00 1.057.027,23 72,9032342 Iznošenje i odvoz smeæa 1.200.000,00 1.057.027,23 72,9042273 Oprema 250.000,00 0,00 0,00

3 - Deratizacija i dezinsekcija 350.000,00 314.760,00 89,9332343 Deratizacije i dezinsekcija 300.000,00 314.760,00 89,93

4 - Zaštita bilja 100.000,00 103.700,00 103,7032349 Ostale komunalne usluge 100.000,00 103.700,00 103,70

5 - Odr�avanje nerazvrstanih cesta 3.200.000,00 3.166.463,44 98,9532329 Ostale usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 3.200.000,00 3.166.463,44 98,95

6 - Kiæenje za praznièke dane i blagdane 250.000,00 223.484,48 89,3932329 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 250.000,00 223.484,48 89,39

7 - Obilje�avanje ulica i kuænih brojeva 450.000,00 435.740,08 96,8332329 Ostale usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 450.000,00 435.740,08 96,83

GLAVA 2 - PROGRAM IZGRAD. INFRASTRUKT. OBJEKATA (VODOVOD I KANALIZACIJA) 2.800.000,00 2.448.573,83 87,451 - Izgradnja fekalne i oborinske kanalizacije na cesti Dr. Franje Tuðmana 2.350.000,00 2.039.241,98 86,78

41261 Ostala nematerijalna imovina 50.000,00 24.156,00 48,3142141 Plinovod, vodovod, kanalizacija 2.300.000,00 2.015.085,98 87.61

2 - Izgradnja infrastrukturnih objekata K.Lukšiæ-Radun 400.000,00 395.447,03 98,8642141 Plinovod, vodovod, kanalizacija 400.000,00 395.447,03 98,86

3 - Izgradnja i rekonstrukcija infrastrukturnih objekata u ulici dr. J. Omašiæa 50.000,00 13.884,84 27,7732241 Materijal i dijelovi za tek. i inv. odr�. grað. objekata 50.000,00 13.884,82 27,77

GLAVA 3 - IZGRADNA JAVNE RASVJETE 4.270.000,00 3.432.448,60 80,391 - Izgradnja jav.rasvj. na obali k.Tomislava u Donjim Kaštelima, Gomilici, Kam-

belovcu, i Suæurcu (Suvaèa)4.270.000,00 3.432.448,60 80,39

42149 Ostali nespomenuti graðevinski objekti 4.270.000,00 3.432.448,60 80,39

GLAVA 4 - IZGRADNA GROBLJA 400.000,00 295.548,53 73,891 - Izgradnja groblja u K. Starome, K.Lukšiæu i K.Suæurcu 400.000,00 295.548,53 73,89

41261 Ostala nematerijalna imovina 120.000,00 118.157,00 98,4642149 Ostali nespomenuti graðevinski objekti 280.000,00 117.391,53 63,35

GLAVA 5 - IZGRADNJA JAVNIH POVRŠINA 2.880.000,00 2.466.687,21 85,651 - Izgradnja parkova (K.Stari, K.Novi, K.Štafiliæ, K.Lukšiæ) 2.830.000,00 2.464.125,21 87,07

32371 Autorski honorari 90.000,00 88.205,86 98,0142146 Spomenici (povijesni, kulturni i sl.) 300.000,00 159.210,00 53,0742149 Ostali nespomenuti graðevinski objekti 2.440.000,00 2.216.709,35 90,85

3 - Izgradnja parkirališta (K.Novi, K.Lukšiæ) 50.000,00 2.562,00 5,1242149 Ostali nespomenuti graðevinski objekti 50.000,00 2.562,00 5,12GLAVA 7 - IZGRADNJA OSTALIH GRAÐEVINSKIH OBJEKATA 150.000,00 31.110,00 20,74

1 - Ostali graðevinski objekti (zidovi uz sjeverni trotoar ceste dr. F. Tuðmana) 150.000,00 31.110,00 20,7441261 Ostala nematerijalna imovina 50.000,00 21.960,00 43,9242149 Ostali nespomenuti graðevinski objekti 100.000,00 9.150,00 9,15

Èlanak 3.

Višak prihoda koristit æe se za rashode proraèuna u 2006.godini.

Èlanak 4.

Bilanca stanja Proraèuna grada kao i Bilješke uz Izvješzaj oprihodima i rashodima, primicima i izdacima sastavni su dioGodišnjeg obraèuna Proraèuna za 2005. godinu.

Ovaj Godišnji obraèuun stupa na snagu osam dana nakonobjave u "Slu�benom glasniku grada Kaštela".

K. Suæurac, 20. travnja 2006. godineKlasa: 021-05/06-01/02Ur.broj: 2134/01-01-02-06-13

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEÆA:prof. dr. sc. Mihovil Bioèiæ

Na temelju èlanka 24. i 28. Statuta grada Kaštela (“Slu�beniglasnik grada Kaštela”, broj 6/01, 2/02 i 01/06) Gradsko vijeæeGrada Kaštela na 7. sjednici odr�anoj 20. travnja 2006. godine,donosi

ZAKLJUÈAK

1. Prihvaæa se prijedlog Ugovora o darovanju kojim gradKaštela daruje Republici Hrvatskoj nekretnine katastarskeoznake èest. zem. 1219/2 površine 218 m2 K.O. K.Novi zacijelo i èest. zem. 1220/16 K.O. K.Novi površine 9203 m2za 7134/91522 dijela.

2. Ovlašæuje se gradonaèelnik Ivan Udovièiæ zapotpisivanje Ugovora iz toèke 1. ovog Zakljuèka.

Klasa: 021-05/06-01/02Ur.br: 2134/01-01-02-06-3K. Suæurac, 20. travnja 2006.g.


Na temelju èlanka 28. Statuta grada Kaštela (“Slu�beniglasnik grada Kaštela”, broj 6/01, 2/02 i 01/06) Gradsko vijeæeGrada Kaštela na 7. sjednici odr�anoj 20. travnja 2006. godine,donosi


Konto VRSTA IZDATKA PLANIRANO OSTVARENO INDEXRazdjel 07 - Komunalni pogon 6.754.000,00 6.167.194,96 91,31GLAVA 1 - URED UPRAVITELJA - REDOVNA DJELATNOST 2.494.000,00 2.404.947,84 96,43

1 - Redovna djelatnost 2.494.000,00 2.404.947,84 96,4331111 Plaæe za zaposlene 1.540.000,00 1.530.127,39 99,3631213 Darovi 60.000,00 69.600,00 116,0031215 Naknade za bolest, invalidnost i smrtni sluèaj 20.000,00 19.000,00 95,0031321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 240.000,00 234.039,52 97,5231331 Doprinosi za zapošljavanje 30.000,00 25.668,86 85.5632111 Dnevnice za slu�beni put u zemlji 5.000,00 340,00 6,8032119 Ostali rashodi za slu�bena putovanja 5.000,00 181,00 3,6232121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 110.000,00 107.808,00 98,0132132 Teèajevi i str. ispiti 5.000,00 0,00 0,0032211 Uredski materijal 5.000,00 1.182,94 23,6632212 Literatura (publikacije, èasopisi, glasila, knjige i ostalo) 10.000,00 5.238,50 52,3932214 Materijal i sredstva za èišæenje i odr�avanje 5.000,00 0,00 0,0032216 Materijal za higijenske potrebe i njegu 5.000,00 41,73 0,8332311 Usluge telefona, telefaxa 5.000,00 2.000,00 40,0032372 Ugovori o djelu 380.000,00 378.012,80 99,4832389 Ostale raèunalne usluge 5.000,00 390,40 7,8132391 Grafièke i tiskarske usluge, usluge kopiranja i uvezivanja i sl. 5.000,00 2.395,47 47,9132392 Film i izrada fotografija 10.000,00 4.387,00 43,8732394 Usluge pri registraciji prijevoznih sredstava 5.000,00 2.201,44 44,0332399 Ostale nespomenute usluge 5.000,00 500,00 10,0032921 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 15.000,00 10.344,79 68,9732931 Reprezentacija 2.000,00 469,02 23,4538319 Ostale naknade šteta pravnim i fizièkim osobama 5.000,00 1.075,00 21,5042212 Uredski namještaj 10.000,00 9.943,98 99,4442219 Ostala uredska oprema 5.000,00 0,00 0,0042222 Telefoni i ostali komunikacijski ureðaji 2.000,00 0,00 0,00

GLAVA 2 - PROGRAM ODR�AVANJA PROMETNICA, ZELENIH I JAVNIH POVRŠINA 3.575.000,00 3.276.562,39 91,651 - Odr�avanje prometnica, zelenih i javnih površina 3.575.000,00 3.276.562,39 91,65

32215 Slu�bena, radna i zaštitna odjeæa i obuæa 60.000,00 36-063,20 60,1132234 Motorni benzin i dizel gorivo 100.000,00 88.472,21 88,4732244 Ostali materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje 365.000,00 214.267,55 58,7032251 Sitni inventar 50.000,00 29.432,60 58,8732252 Auto gume 5.000,00 1.490,00 29,8032329 Ostale usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 2.650.000,00 2.594.582,86 97,9132341 Opskrba vodom 125.000,00 125.122,50 100,1032394 Usluge pri registraciji prijevoznih sredstava 10.000,00 7.748,46 77,4832399 Ostale nespomenute usluge 50.000,00 47.851,65 95,7032921 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 10.000,00 3.532,47 35,3242273 Oprema 150.000,00 127.998,89 85,33

GLAVA 3 - PROGRAM UPRAVLJANJA I ODR�AVANJA GROBLJA 145.000,00 79.628,17 54,921 - Upravljanje i odr�avanje groblja 145.000,00 79.628,17 54,92

32215 Slu�bena, radna i zaštitna odjeæa i obuæa 5.000,00 1.819,01 36,3832231 Elektrièna energija 5.000,00 845,73 16,9132244 Ostali materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje 30.000,00 28.131,46 93,7732251 Sitni inventar 5.000,00 499,01 9,9832329 Ostale usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 50.000,00 21.050,10 42,1032341 Opskrba vodom 10.000,00 0,00 0,0032399 Ostale nespomenute usluge 10.000,00 0,00 0,0042273 Oprema 30.000,00 27,282,86 90,94

GLAVA 4 - PROGRAM ODR�AVANJA JAVNE RASVJETE 540.000,00 406.056,56 75,201 - Odr�avanje javne rasvjete 540.000,00 406.056,56 75,20

32244 Ostali materijal i dijelovi za tekuæe i investicijsko odr�avanje 300.000,00 230.196,23 76,7332251 Sitni inventar 20.000,00 12.953,73 64,7732329 Ostale usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 200.000,00 162.906,60 81,4532399 Ostale nespomenute usluge 20.000,00 0,00 0,00

ZAKLJUÈAK

Odobrava se raspisivanje natjeèaja za prodaju nekretnine uvlasništvu Grada Kaštela katastarske oznake èest. zem. 482/2K.O. K.Gomilica, površine 16 m2, po cijeni od 740,00 kuna za 1m2.

Klasa: 021-05/06-01 /02Ur.br: 2134/01-01-02-06-11K. Suæurac, 20. travnja 2006.g.


Na temelju èlanka 28. Statuta grada Kaštela (“Slu�beniglasnik grada Kaštela”, broj 6/01, 2/02 i 01/06) Gradsko vijeæeGrada Kaštela na 7. sjednici odr�anoj 20. travnja 2006. godine,donosi

ZAKLJUÈAK

Odobrava se raspisivanje natjeèaja za prodaju nekretnine uvlasništvu Grada Kaštela katastarske oznake èest. zem. 108/1512idelanog dijela nekretnine u vlasništvu Grada, katastarske oznakeèest. zem. 1813/2 K.O. K.Stari, površine 121m2, po cijeni od850,00 kuna za 1 m2.

Klasa: 021-05/06-01/02Ur. br: 2134/01-01-02-06-12K. Suæurac, 20. travnja 2006. g.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEÆA:prof. dr. sc. Mihovil Bioèiæ




SADR�AJ

Gradsko vijeæe

1. ODLUKA o donošenju Prostornog plana ureðenja Grada Kaštela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

2. ODLUKA o donošenju Generalnog urbanistièkog plana Kaštela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

3. GODIŠNJI OBRAÈUN PRORAÈUNA GRADA KAŠTELA za 2005. godinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

4. ZAKLJUÈAK o prihvaæanju prijedloga Ugovora o darovanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

5. ZAKLJUÈAK o odobravanju raspisivanja natjeèaja za prodaju nekretnine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

6. ZAKLJUÈAK o odobravanju raspisivanja natjeèaja za prodaju nekretnine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70

IZDAVAÈ: Grad Kaštela - Glavni i odgovorni urednik: Anka Dubravèiæ, dipl. pravnik, tajnica Grada Kaštela, Ureðuje Struènaslu�ba Grada Kaštela, Kaštel-Suæurac, Braæe Radiæ 1, Telefoni: 021/224-122, 224-675 - Izlazi po potrebi -

�iro-raèun 2330003-1818100004 - Tisak: “Adria Screen” - K.Stari, tel: 230-579

Documents

GRADSKO VIJEÆE - · PDF fileKnjiga II. Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena površina, 1:25.000 2. Infrastrukturni sustavi, Plan vodoopskrbe i odvodnje, elektroopskrbe i