Grafičke metode u nastavi_Stjepan Šterc

  • View
    326

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Fali od 248 do 284 str :(

Transcript

  • Mr STJEPAN TERC

    Grafike metode u nastavi

  • PREDGOVOR

    Velika vanost obrazovnog procesa u suvremenom drutvenom, gospodarskom, znanstvenom i uope cjelokupnom djelovanju nae zajednice, zahtijeva neprestano poboljavanje, intenziviranje i moderniziranje nastave. Jedan od moguih naina ostvarenja spomenutog je i funkcionalni ja razrada i upotreba nastavnih metoda. Pritom bitno pomae tradicionalna i u svim predmetima upotrebljiva grafika metoda (ili metoda crtanja, ili obuhvatnije metoda grafikih radova), jer se grafikom predodbom lake usvajaju injenice i generalizacije te razvijaju uenike sposobnosti.

    Vanost grafikih metoda u nastavi nije, meutim, pratila i odgovarajua sistematizacija i razrada samih metoda u posebnim prirunicima. Poglavlja o grafikim metodama u opim statistikim i didaktikim prirunicima i udbenicima te metodikama pedagokih istraivanja gotovo su formalnog i deskriptivnog karaktera (to se toliko ne odnosi na udbenike i skripta iz kartografije, iji je takoer znatan udio u ovom radu izdvojenih grafikih metoda). Takvo je stanje razumljivo, jer znanstvene discipline unutar kojih se razvija veina grafikih metoda nisu dovoljno (geografija kartografija) ili uope nisu (statistika) zastupljene u osnovnom obrazovanju i dijelu usmjerenog obrazovanja.

    Pojam grafika metoda u osnovi moe obuhvatiti vrlo irok raspon postupaka na svim razinama osnovnog i usmjerenog obrazovanja, pa je na istoj razini funkcionalna sistematizacija svih upotrebljivih grafikih izraza praktiki nemogua. Zato u ovom priruniku nee biti razmatrani brojni tehniki nacrti i profili, kao i perspektivne projekcije razliitih vrsta, to se takoer esto primjenjuju u obrazovanju u vie-manje svim tehnikim obrazovnim centrima u okviru IV. stupnja strune spreme. U njihovu sloenost zakonitosti izrade i upotrebe, te didaktiku primjenjivost, zasad se ne moe ulaziti, ve i zato to se primjenjuju u onim nastavnim predmetima ije metodike jo uvijek nisu definirane.

    Primamim se zadatkom smatralo obuhvatiti grafike metode u okviru osnovnog i dijela usmjerenog obrazovanja

  • (zapravo zajednikih odgojno-obrazovnih osnova usmjerenog obrazovanja III. stupanj strune spreme), potujui princip razmatranja tzv. provodnih (reprezentativnih) i najvie upotrijebljenih grafikih izraza. Mnotvo grafikih metoda svakako zahtijeva i selektivnost pri razmatranju, to je u takvim uvjetima jedino mogui i potpuno opravdan didaktiki postupak. Nee se razmatrati ni tehnike koritenja, odnosno prezentacije grafikih metoda, ve same metode primijenjene u udbeniku, radnoj biljenici, dodatnoj literaturi, panou, kolskoj ploi, dijapozitivu, dijafilmu, grafo- foliji, TV-ekranu i slino. Bit e to metode koje nastavnik ili uenik mogu uglavnom samostalno izraditi.

    Upotrebom grafikih metoda nastavnik razvija i toliko potrebnu kreativnost, pa moda postoje i druga, prilagodlji- vija rjeenja pojedinih grafikih izraza od rjeenja razmatranih u priruniku. Zato e primjedbe kolskih praktiara koje se odnose na poboljanje prezentiranog sadraja svima naroito koristiti.

    Predloene se grafike metode mogu primjenjivati u nastavi ako se zadovolje neke osnovne i nune pretpostavke. Prva je od njih da nastavnik u sklopu permanentnog obrazovanja i stalnog voenja i inoviranja priprema aktivno sudjeluje u poboljanju naina i sadraja rada nastavnog programa, a druga da obrazovne ustanove ili struna tijela u njima u svojim prirunim bibliotekama posjeduju barem osnovne izvore statistikih podataka. Postoje i druge grafike metode, no one su bitnije za vii oblik obrazovanja i u vezi su s opim stanjem i razvojem kolstva u naim sredinama.

    Grafiki su izrazi uglavnom originalni, a za tisak su pripremljeni suradnjom autora i Ivice Rendulia, tehnikog suradnika Geografskog odjela PMF-a Sveuilita u Zagrebu. Prema takvim su se originalima radila uglavnom sva objanjenja u priruniku, meutim zbog potreba tiskanja u ovom formatu originali su funkcionalno smanjeni. Opisani postupci izrade pojedinih metoda trebaju se stoga pratiti samostalnom izradom crtea na mm-podlozi. Na kraju se zahvaljujem svima koji su na bilo koji nain pomogli rjeavanju problematike i zavretku rada.

    Zagreb, u listopadu 1989. Stjepan Sterc

  • 1. UVOD

    Nedostatak sustavnijeg razmatranja grafikih izraza u cjelini svakako zahtijeva obrazloenje potrebe za grafikom komunikacijom. Pritom je bitno istaknuti njezinu ilustrativnu (u biti sintetiku), a posebno analitiku vrijednost i u istraivanju i u procesu didaktike transformacije strunih znanja dobivenih tim istraivanjem. Takoer je potrebno preciznije odrediti i osnovne kategorije i pojmove vezane za grafike metode, kao i same metode. Time se postavlja potrebni didaktiki okvir sistematizacije, izrade i upotrebe grafikih metoda i postie potrebna konkretnost i intenzivnost pristupa.

    1.1. POTREBA GRAFIKOG PREDOIVANJA I RAZMATRANJA

    Grafiko predoivanje i razmatranje nisu postupci istog znaenja. Grafiko je predoivanje tradicionalni postupak u nastavi kojim se naistavni sadraji na relativno jednostavniji i mnogo prihvatljiviji nain transformiraju u znanju i sposobnosti uenika. U tom procesu grafike su metode vrlo praktian i ekonomian materijal sveden na razinu informacije i prijeko potrebno nastavno sredstvo.

    Grafiko razmatraitje je proces vieg reda veliine i nuno ukljuuje prethodni postupak. Razmatranjem se zadire u bit strunog znanja i njegove potrebne didaktike prilagodbe procesu pouavanja. Grafikim se metodama intenzivno razmatraju, ralanjuju, odnosno analiziraju struna i didaktika znanja, pa one postaju bitan dio potrebnih spoznaja u sklopu znanstvenih podruja i disciplina. Meutim, bez obzira na to kako se shvate graflike metode, nain njihove upotrebe i izrade ostaje vaan preduvjet za njihovu primjenu.

  • Bitne promjene u metodolokom (istraivakom) sistemu, naroito drutvenih, znanstvenih podruja i disciplina, u kojima se sve vae nastoji sloene procese- prikazati u to konkretnijoj (egzaktnijoj) formi putem broja i grafikog oblika, postaju osnovni preduvjet upotrebe grafikih metoda. To je opi proces kojim se nastoji intenzivirati znanstveni istraivaki postupak, a svojstven je suvremenoj sve veoj i sve potrebnijoj primjeni raunarske tehnike. Kako to nikad nije bilo sporno kod -tehnikih i egzaktnih znanosti, logino je da grafika i numerika konkrefcizacija znanstvenih zakonitosti i procesa postaje jedan od vodeih principa istraivanja. Time grafike metode, odnosno grafiko razmatranje i uopavanje (zapravo njihov analitiki i sintetiki smisao u istraivanju) poveavaju i primjenu grafikog predoivan ja i grafike komunikacije u najopenitijem znaenju. Jedna od takvih posebno vanih primjena je primjena u nastavi.

    Ostali bi se relevantni razlozi sve veeg koritenja grafikim metodama mogli podijeliti na ope i posebne. Opi razlozi su uglavnom vezani za cjelokupno ljudsko istraivanje i praenje znanstvenih informacija, za najpogodniji oblik prenoenja znanja i informacija, a posebno za ljudske mogunosti njihova primanja i pamenja. Mnotvo znanstvenih informacija, to ih gotovo svakodnevno nude brojni asopisi i ostala izdanja, upravo zahtijeva selektivan pristup u praenju i najpogodniji grafiki oblik prezentacije. Kako uz to suvremeni naini prenoenja svih informacija pogoduju opoj vizualizaciji ivota, jasno je da su grafike metode uvelike potrebne ljudima, i da dm pomau pri razvijanju i inae razvijene vizualne sposobnosti. Cjelokupnom trendu bitno pridonosi i suvremeni nain ivota i obrazovanja, nezamisliv bez televizora i reproduktora, kompjutorskih i ostalih ekrana, stripova, tabloida i slinih oblika suvremene komunikacije.

    Posebni su razlozi uglavnom vezani za nastavni proces, a proizlaze iz potrebe za funkcionalnom, intenzivnom, racionalnom, ekonominom, suvremenom i znanstveno utemeljenom nastavom. Primjena grafikih metoda zadovoljava svaki od spomenutih aspekata na poseban nain. Funkcionalnost (svrhovitost) nastave primjenom grafikih metoda poveava se odbacivanjem nepotrebnog sadraja, ali isto tako i loginim iskoritavanjem prostora, vremena i predmeta.

  • Nepotrebno je u konkretnom sluaju povrno, dosadno i najee nekorisno opisivanje stanja, procesa, odnosa i zakonitosti u pojedinanim obrazovnim predmetima. Odgovarajuom se grafikom metodom to izbjegava, a njezino svojstvo konkretnosti i mjerljivosti bitno pridonosi razumijevanju nastavnih sadraja. To, naravno, u samom procesu obrazovanja dovodi do itekako vanog loginog iskoritavanja prostora (manje) i vremena (vie). Posebno s tim u vezi valja spomenuta i odgovarajue iskoritavanje predmeta, odnosno nastavnih sredstava i tehnikih pomagala, jer grafika metoda (uz konkretnu numeriku vrijednost ili odgovarajui simbol) predstavlja najfunkcionalniji ili bolje rei najprilagodljiviji oblik prijenosa potrebne informacije.

    Kao i svaka djelatnost tako i obrazovanje mora imati potrebnu razinu intenzivnosti. Intenzivnosti ili djelotvornosti nastave grafike metode pridonose naroito svojim brojnim oblicima primjenjivim na gotovo svim sadrajima i razinama obrazovanja, tovie, operativna i stvaralaka znanja ne mogu se ostvariti tradicionalnim metodama i pristupima. Uostalom, osnovni smisao obrazovanja i jest da se uz to manji napor nastavnika i uenika primjenom razliitih konkretnih metoda neto spozna, odnosno da se postigne potrebna razina znanja i spoznaje.

    U cjelokupnoj toj funkcionalnosti i intenzivnosti nastave posebno je vano biti racionalan. Racionalnost je svakako jedan od rukovodeih osnovnih opih principa nastave, ijem zadovoljenju tei niz nastavnih metoda. Nisu izuzetak ni grafike metode koje, budui da se unaprijed planiraju ponajprije na osnovi konkretnih podataka, predstavljaju u biti racionalni postupak. Racionalnost tog postupka primarno ovisi o obrazovanosti i iskustvu samog nastavnika. Kako svakom grafikom izrazu prethodi planirani postupak izbora konkretnih podataka i njihove sinteze u grafiki mjerljivi oblik, jasno je da cjelokupni postu