Alfabet - Alphabet

A, a (ei:) N, n (en)B, b (bi:) O, o (o:)C, c (si:) P, p (pi:)D, d (di:) Q, q (kju:)E, e (i:) R, r (a:)F, f (ef) S, s (es:)G, g (di:) T, t (ti:)H, h (eie) U, u (ju:)I, i (ai) V, v (vi:)J, j (dei) W, w (dabl ju)K, k (kei) X, x (eks)L, l (el) Y, y (uai)M, m (em) Z, z (zi, zed)

Brojevi – Numbers

Brojevi mogu biti:

glavni (cardinals)redni (ordinals)diobni (fractional numerals)brojevi za ponavljanje (repeating numerals)brojevi za umnožavanje (multiplicatives)

broj nula (zero)

 

Glavni brojevi

1 one 19 nineteen2 two 20 twenty3 three 21 twenty one4 four 22 twenty two etc.5 five 30 thirty6 six 40 fourty7 seven 50 fifty8 eight 60 sixty9 nine 70 seventy

10 ten 80 eighty

1

11 eleven 90 ninety12 twelve 100 a hundred13 thirteen 101 a hundred and one14 fourteen 200 two hundred15 fifteen 1000 a thousand16 sixteen 2000 two thousand17 seventeen 1.000.000 a million18 eighteen 2.000.000 two million

Kao što se vidi, brojevi između 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty".

Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku:25 - twenty five, 71 - seventy one.Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama:24 - four and twenty.

Riječi hundred i thousand poslije kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and":328 - three hundred and twenty eight3.020 - three thousand and twenty.

Hundred i thousand dobijaju "s" u množini kada se javljaju kao imenice:hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata)

"One" ima množinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbjeglo ponavljanje imenice u rečenici:Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od bijelih)

Redni brojevi

Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjemnastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.

Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se mijenja u twelfth.

2

Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth.

Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti).Kod sastavljenih riječi nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti).

Redni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih za označavanje:

datuma mjeseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); poslije riječi every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj:4/5 - four fifths3/10 - three tenthsRazlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter,3/4 - three quarters.

Redni brojevi dobijaju određeni član the.the first class (prvi razred).

Diobni brojevi

Izuzev broja half (pola) svi diobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima.U množini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice).Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hljeba).Poslije broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dvije i po milje).

Brojevi za ponavljanje

Brojevi za ponavljanje prave se pomoću riječi "times": four times (četiri puta), twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadržali su se još u poeziji, inače su zastarjeli.

Brojevi za umnožavanje

Brojevi za umnožavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk).Izuzetak je broj "twofold" koji se može izraziti još riječju double (dvostruk).

Broj nula

3

Nula se u engleskom jeziku kaže naught ili zero:seven degrees below zero (sedam stepeni ispod nule)206 - two naught sixU telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou):32-049 - three two o four nine.

Član - The Article

U engleskom jeziku postoje određeni i neodređeni član.

Određeni član je the. On je nepromjenljiv: the man, the woman, the house.

Neodređeni član je a ili an,a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year;an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd.

Da bi ste odredili koji, i da li upotrijebiti član postavite sebi nekoliko pitanja:

1. Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite?

da   ne

koristite the   pređite na sljedeće pitanje

2. Da li je imenica u jednini ili množini?

jednini   množinipređite na sljedeće

pitanje   izostavite član

3. Može li imenica biti u množini, tj. da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?)

Da   Nepređite na sljedeće

pitanje   izostavite član

4. Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili općenitoj ideji?

pojedinačno   općenitopređite na sljedeće

pitanje   izostavite član

5. Da li imenica počinje vokalima (a, e, i, o, u)?

4

Da   Nekoristite an   koristite a

Određeni član

Određeni član se upotrebljava:

- kada se govori o određenom licu, stvari ili pojmu:send me the book (pošalji mi knjigu)

- kada je riječ o imenici koja je bliže određena ili poznata licu koje sluša ili čita:I saw the teacher (vidio sam učitelja), she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci);

- ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primjerku:the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca);

- ako imenica u jednini određuje cijelu vrstu, a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brži od aviona);

- pred superlativima: this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju možeš učiniti);

- ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo);

- ispred "same": the same to you (isto i vama);

- ispred imena zgrada, ustanova, brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament), The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane), The Majestic (hotel) itd;

- ispred imena listova, časopisa, magazina: the Times;

- ispred osobnih imena koja se sastoje od pridjeva i imenice:The Black Sea (Crno more), The Pacific Ocean (Tihi okean);

- ispred imena naroda u množini: the English (Englezi);

- ispred imena poslije kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno(potpisali smo sporazum u Lokarnu);

- ispred imena rijeka, plananskih lanaca, jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe);

- ispred pridjeva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona);

- u nekim stalnim izrazima i frazama:

5

he made a joke at the expense of this old woman (našalio se na račun ove starice)I don't want to run the risk (ne želim da rizikujem).

 

Određeni član se ne upotrebljava:

- ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku);

- bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose, a članovi su porodice:mother called me back (majka me je pozvala da se vratim);

- imena dana, mjeseci i godišnjih doba: I shall come by Monday (doći ću do ponedjeljka);

- imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia(Maglić je najveća planina u Bosni);

- man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju cijelu vrstu, tj. ljudski rod: man is mortal (čovjek je smrtan);

- gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood (sto je napravljen od drveta);

- misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry (više volim muziku nego poeziju);

- imena obroka su bez člana: children, come, dinner is ready (djeco, dođite, ručak je spreman);

- imenice kao što su: school, college, market, court, prison itd, idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja:after school children go home (poslije škole djeca se vraćaju kući),he was put in prison (stavljen je u zatvor);

- uz superlativ priloga član se ne upotrebljava:he runs best (on najbolje trči),she writes quickest (ona piše najbrže);

- član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima:to be at work (biti u poslu)to catch fire (zapaliti se)to take breath (odahnuti)to set sail (isploviti)to shake hands (rukovati se)to lose courage (izgubiti hrabrost)by land (kopnom)hand in hand (ruku pod ruku)by heart (napamet)on board (na brodu).

6

 

 

Neodređeni član

Neodređeni član "a" upotrebljava se ispred riječi koje počinju suglasnikom, a oblik "an" se upotrebljava ispred riječi koje počinju samoglasnikom ili muklim "h":a man (čovjek), an open window (otvoren prozor), an hour (čas).

Neodređeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju množinu.Misaone i gradivne imenice koje nemaju množine i koje se ne mogu brojati, nemaju neodređeni član:I have a book (imam knjigu), ali I have time (imam vremena).

Neodređeni član nema množinu i ne može se upotrijebiti ispred imenice u množini:a house (kuća), houses (kuće).

Neodređeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz cijeline ili mnoštvaali koja nije posebno određena:the boy saw a bird in the tree (dječak je vidjeo pticu na drvetu).

Neodređeni član može odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je životinja);

Neodređeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina), a third (trećina).

Neodređeni član se stavlja ispred riječi koje označavaju vrijeme, broj, težinu i mjeru:I see him two times a week (viđam ga dvaput sedmično).

Neodređeni član se upotrebljava sa riječima: many, such, quite, rather, what,no less, so, too, as - ako je imenica u jednini:we have seen him many a time (vidjeli smo ga mnogo puta),he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor).

Neodređeni član se stavlja ispred riječi: dozen (tuce), gross (dvanaest tuceta),score (dvadeset), hundred, thousand, million: a hundred balls (stotinu lopti).

Neodređeni član se upotrebljava s imenskim predikatom:he is a school-teacher (on je učitelj u školi).

Neodređeni član se može upotrijebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima književnih dijela: "Rivals", a comedy by Sheridan ("Suparnici", Šeridanova komedija).

Neodređeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny(nemam niti jedan jedini peni).

Neodređeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima, dok se u nekim ispušta:to have a pain (imati bolove)to be in hurry (žuriti se)

7

to be at loss (biti u neprilici)as a rule (po pravilu)on an average (prosječno).

 

Neodređeni član se izostavlja:

- kad se nešto nabraja: my brother is a runner, swimmer and jumper (moj brat je trkač, plivač i skakač);

- uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru), we have confidence in you (imamo povjerenja u vas);

- u slučaju kada neku titulu može imati samo jedno lice u isto vrijeme: he is President of the Republic (on je predsjednik republike);

- poslije izraza kao što su: the title of, the post of, the office of, the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima položaj sekretara);

- poslije glagola to turn (kada znači stati):he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mjesto u civilu, postao je vojnik);

- kada je predikat dio objekta u aktivnoj konstrukciji, i dio subjekta u pasivnoj konstrukciji:the called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom),he was made prisoner (zarobili su ga);

- kada je riječ "part" upotrebljena u smislu "partly":part of the ceiling came down on people (dio tavanice je pao na ljude);

- kada poslije riječi "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u množini:what wisdom in so young boy(kakva mudrost u tako mladog dječaka).

Glagoli – Verbs

Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs)- glagol "to be" - biti- glagol "to have" - imati- glagol "to do" - raditi

8

Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be"

Pomoćni glagoli služe za tvorbu složenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.)

Pomoćni glagoli su:be, have, do, shall, will

Glagol "to be" - biti

Glagoli be, have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja.

Glavni dijelovi glagola be su:be was been

Be kao pomoćni glagol se upotrebljava:

- za tvorbu trajnih vremena:I am surfing. (ja surfam);

- za tvorbu pasivnih vremena:The bridge was built. (most je izgrađen).

Be kao glagol punog značenja znači postojati, živjeti, stići itd.

To be, or not to be. (biti ili ne biti)I was in Spain last year. (bio sam u Španiji prošle godine)

Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata.

He is ill. (on je bolestan)His brother was a sailor. (njegov brat je bio mornar).

Be se upotrebljava za dob, udaljenost i cijenu.

It is ten miles. (ima deset milja)She is twenty. (njoj je dvadeset)This building is twenty years old. (ova zgrada je stara dvadeset godina)

Kada govorimo o osobi kažemo samo broj (She is twenty.) ali kada govorimo o stvariyears i old se ne mogu izostaviti.

Present Simple - PrezentI am - I'm (ja sam) I'm not (ja nisam) am I? (je sam li)you are - you're you're not are you?

9

he is - he's, she's, it's he's, she's, it's not is he, she, it?we are - we're we're not are we?you are - you're you're not are you?they are - they're they're not are they?

Past Simple - Preterit (Prosto prošlo vrijeme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) was I?you were you weren't were you?he was he wasn't was he?

Present Perfect - PerfektI have been (ja sam bio) I haven't been have I been?you have been you haven't been have you been?he has been he hasn't been has he been?

Past Perfect - Pluskvamperfekt (Pluperfekt)I had been (ja bijah bio) I had not been had I been?you had been you had not been had you been?he had been he had not been had he been?

Futur Simple - FuturI shall be (ja ću biti) I shall not be shall I be?you will be you will not be will you be?he will be he will not be will he be?

Futur Perfect - Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) I shall not have been shall I have been?you will have been you will not have been will you have been?he will have been he will not have been will he have been?

10

Present Conditional - Pogodbeni način sadašnjiI should be (ja bih bio) I should not be should I be?you would be you would not be would you be?he would be he would not be would he be)

Past Conditional - Pogodbeni način prošliI should have been (bio bih bio) I should not have been should I have been?you would have been you would not have been would you have been?he would have been he would not have been would he have been?

Imperativ beInfinitiv prezenta to beInfinitiv perfekta to have beenParticip prezenta beingParticip perfekta been - having beenGerund prezenta beingGerund perfekta having been

Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have"

Pomoćni glagoli služe za tvorbu složenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.)

Pomoćni glagoli su:

be, have, do, shall, will

Glagol "to have" - imati

Have kao pomoćni glagol:

S pomoćnim glagolom have tvore se sljedeći glagolski oblici:

perfekt (I have spoken)pluskvamperfekt (I had spoken)infinitiv perfekta (to have spoken)particip perfekta (to have spoken)particip perfekta i gerund prošli (having spoken).

11

Have kao glagol punog značenja:

- Have iza kojeg slijedi infinitiv izražava obavezu. Npr:They had to leave. (morali su otići)I have to buy some chocolate for her girl. (moram kupiti čokolade za njezinu djevojčicu)

- U toj se konstrukciji može upitni oblik tvoriti s pomoću do ili inverzijom, a odrični pomoću do ili dodavanjem not, npr:

Did they have to leave?Had they have to leave? { Jesu li morali otići?

They did not have to leave.They had not to leave. { Nisu morali otići.

- Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jest posjedovati, imati. Npr:Her brother has a motor-boat. (njezin brat ima motorni čamac)The baby has a blue eyes. (djetešce ima plave oči)

- U govornom se jeziku uz have koje znači posjedovati često stavlja got.I have got znači isto značenje kao i have.He has got a TV set. (on ima televizor)

Kada have znači posjedovati, ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima.

- Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima:to have breakfast (doručkovati)to have tea (popiti čaj)to have a good time (dobro se zabavljati)

Causative have

Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označuje da neko drugi vrši radnju rečenicepo želji ili zapovijedi subjekta. Takvo have se u gramatikama obično zove causative have.

Last week I had a new suit made. (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo)You must have your invitation cards printed. (morate dati štampati pozivnice).

Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'.

U ovim rečenicama osobito je važan poredak riječi:

HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA

Ako izmijenimo poredak riječi, izmijenit ćemo i značenje rečenice:

I have weeded my garden. (oplijevio sam svoj vrt)I have my garden weeded. (dajem plijeviti vrt)

12

Simple Present Tense - PrezentI have - I've (ja imam) I haven't have I?you have - you've you haven't have you?he has - he's he hasn't has he?

Past Simple Tense - PreteritI had (ja sam imao) I hadn't had I?you had you hadn't had you?he had he hadn't had he?

Present Perfect Tense - PerfektI have had (ja sam imao) I have not had have I had?you have had you have not had have you had?he has had he has not had has he had?

The Past Perfect Tense - PluskavamperfektI had had (ja bejah imao) I had not had had I had?you had had you had not had had you had?he had had he had not had had he had?

Futur Simple - FuturI shall have (ja ću imati) I shall not have shall I have?you will have you will not have will you have?he will have he will not have will he have?

Futur Perfect - Svršeni futurI shall have had (ja ću imati) I shall not have had shall I have had?you will have had you will not have had will you have had?he will have had he will not have had will he have had?

13

Present Conditional - Pogodbeni način sadašnjiI should have (ja bih imao) I should not have should I have?you would have you would not have would you have?he would have he would not have would he have?

Past Conditional - Pogodbeni način prošliI should have had (bio bih imao)

I should not have had should I have had?

you would have had you would not have had would you have had?he would have had he wuold not have had would he have had?

Imperativ haveInfinitiv prezenta to haveInfinitiv perfekta to have hadParticip prezenta havingParticip perfekta had - having hadGerund prezenta havingGerund perfekta having had

Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do"

Pomoćni glagoli služe za tvorbu složenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.)

Pomoćni glagoli su:

be, have, do, shall, will

 

Glavni oblici glagola do jesu:

do did done

Do kao pomoćni glagol14

- S pomoćnim glagolom do tvori se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja.

Does he drive a car? (vozi li on auto)You do not understand me. (vi me ne razumijete)They did not arrive in time. (nisu stigli na vrijeme)

- U imperativu, prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako želimo istaknuti glagol. Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do).

Do sit down! (ta sjedi!)I do like this cakes. (zaista volim ove kolače)

Do se često upotrebljava da bi se izbjeglo ponavljanje glavnog glagola, i to:

-u kratkim odgovorima:Do you read? -Yes, I do. (čitate li, čitam)

-uz so, iza kojeg slijedi pomoćni glagol, a onda subjekt.He swims well, and so does his sister. (on dobro pliva, a isto tako i njegova sestra)

-u dodatnom pitanju:You know what I mean, don't you? (znate na šta mislim, zar ne)

Do kao glagol punog značenja

-Do se upotrebljava u značenju činiti, raditi. Npr:

They did their job very well. (oni su vrlo dobro obavili svoj posao)He did not do what he had promised. (nije učinio što je obećao)When does she do the room? (kada ona sprema sobu)

Simple Present Tense - Prezent

I do (ja činim) I do not - I don't do I?you do you do not - you don't do you?he, she, it does he do not - he don't does he?we do we do not - we don't do we?you do you do not - you don't do you?they do they do not - they don't do they?

Past Simple Tense - Preterit

I did (ja učinih) I did not - I didn't did I?you did you did not - you didn't did you?he did he did not - he didn't did he?

15

we did we did not - we didn't did we?you did you didnot - you didn't did you?they did they did not - they didn't did they?

Imperativ do

Bezlični glagoli - Impersonal Verbs

Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it. Oni obično označavaju vremenske uvjete. Npr.:

Infinitiv Present Simpleto rain (pada kiša) it rainsto hail (pada grad) it hailsto freeze (mrznuti se) it freezesto snow (pada snijeg) it snowsto thunder (grmjeti) it thunders

Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje. To su sljedeći glagoli:

to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina)to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vrijeme promijeniti)to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da će kiša)to feel (osjećati): it feels cold (osjeća se hladnoća)to make (činiti): it makes me afraid (to me plaši).

Nepotpuni glagoli - Defective Verbs

Nepotpuni glagoli su: can (moći), may (moći, smjeti), ought (trebati) i must (morati).

Zajedničko za nepotpune glagole je da:

- da nemaju sve oblike i vremena,

- u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s";

- upitni im se oblik pravi inverzijom, odrični oblik obrazuju sa rječicom "not";

16

- traže infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought").

 

Nepotpuni glagol "can" (moći, umjeti, znati) označava fizičku ili umnu sposobnost. Ima oblik "could" za prošlo vrijeme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional):

I can swim (umijem, znam da plivam),I could swim (umio sam da plivam),Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi pokažete put, molim?)

 

Glagol "can" se ne može upotrijebiti s četvrtim padežom bez nekog drugog glagola, tako ne možemo reći:

I can that - već I can do that (ja to umijem).

 

Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (sažeto, contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't".

 

Umjesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći,biti u stanju):

I shall be able to this for you. (moći ću to da učinim za vas).

 

Nepotpuni glagol "may" (moći, smjeti) označava odobravanje, dopuštanje, vjerovatnost, mogućnost i želju:

he may come tomorrow (možda će on sutra doći)may I go in? (smijem li ući?)may he join us? (smije li da nam se pridruži?)may he rest in peace! (neka počiva u miru!).

 

U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might":

He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne)He might be present. (mogao bi biti prisutan).

17

Might izražava također i pogodbu.Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't".

Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izražava moranje, dužnost,nužnost.

I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram otići),The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umrijeti)

 

U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to":

I had to go at once. (morao sam smjesta otići)We shall have to work hard. (moraćemo mnogo raditi)

 

U određenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smjeti":

You must not to do this. (ne smijete to učiniti)

 

"Ne morati" kažemo pomoću glagola "need not".

Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't".

 

Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to":

You ought to learn more seriously. (treba da učiš ozbiljnije),You ought to know this. (treba to da znaš)

 

Glagol "ought" izražava obavezu, dužnost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.).

Odrični oblik glasi "ought not", skraćeno "oughtn't".

Kako ovaj glagol nema prošlog vremena, misao o onome što je trebalo da se dogodi izražavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said", "to have left" itd.):

You ought to have gone. (trebalo je da odeš)

18

Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs

Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Npr:

play - played, open - opened itd.

 

Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr:

smile - smiled, hope - hoped itd.

 

Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine.

Preterit i particip perfekta imaju isti oblik:

stand - stood - stoodthink - thought - thought

Sva tri oblika su različita:

sing - sang - sungdrive - drove - driven.

Sva tri oblika jednaka

put - put - puthit - hit - hit.

Lista najčešćih nepravilnih glagola

Base Form Past Simple Past Participleawakebebeatbecomebeginbendbetbidbiteblow

awokewas, werebeatbecamebeganbentbetbidbitblew

awokenbeenbeatenbecomebegunbentbetbidbittenblown

19

breakbringbroadcastbuildburnbuycatchchoosecomecostcutdigdodrawdreamdrivedrinkeatfallfeelfightfindflyforgetforgivefreezegetgivegogrowhanghavehearhidehitholdhurtkeepknowlayleadlearnleavelendletlielosemakemeanmeet

brokebroughtbroadcastbuiltburned/burntboughtcaughtchosecamecostcutdugdiddrewdreamed/dreamtdrovedrunkatefellfeltfoughtfoundflewforgotforgavefrozegotgavewentgrewhunghadheardhidhitheldhurtkeptknewlaidledlearned/learntleftlentletlaylostmademeantmet

brokenbroughtbroadcastbuiltburned/burntboughtcaughtchosencomecostcutdugdonedrawndreamed/dreamtdrivendrunkeatenfallenfeltfoughtfoundflownforgottenforgivenfrozengottengivengonegrownhunghadheardhiddenhitheldhurtkeptknownlaidledlearned/learntleftlentletlainlostmademeantmet

20

payputreadrideringriserunsayseesellsendshowshutsingsitsleepspeakspendstandswimtaketeachteartellthinkthrowunderstandwakewearwinwrite

paidputreadroderangroseransaidsawsoldsentshowedshutsangsatsleptspokespentstoodswamtooktaughttoretoldthoughtthrewunderstoodwokeworewonwrote

paidputreadriddenrungrisenrunsaidseensoldsentshowed/shownshutsungsatsleptspokenspentstoodswumtakentaughttorntoldthoughtthrownunderstoodwokenwornwonwritten

Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs

Prelazni glagoli su oni uz koje može stajati objekt u akuzativu tj. direktni objekt (subject + verb + object):

He speaks English. (on govori engleski)We are watching TV. (mi gledamo TV)I saw an elephant. (vidio sam slona)

Neprelazni glagoli su oni uz koje ne može stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]).

He has arrived. (on je stigao)She speaks fast. (ona govori brzo)John goes to school. (John ide u školu)

21

Povratni glagoli - Reflexive Verbs

Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. Najčešći su:

to dress oneself (obući se)to help oneself (pomoći se)to hurt oneself (povrijediti se)to improve oneself (popraviti se)to tire oneself (umoriti se)to excuse oneself (izviniti se)to flatter oneself (hvaliti se)to amuse oneself (zabaviti se)to warm oneself (utopliti se)to take care of oneself (obući se)

 

Povratni glagoli se mijenjaju ovako:

infinitiv glasi: "to dress oneself"

Present Simple Tense glasi:I dress myself (ja oblačim sebe) you dress yourself (ti oblačiš sebe) he, she, it dresses himself, herself, itselfwe dress ourselvesyou dress yourselvesthes dress themselves

Upitni oblik: Do I dress myself?

Odrični oblik: I do not dress myself

Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself?

Višeriječni glagoli - Multi-Word Verbs

- Frazalni glagoli - Phrasal Verbs

Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola, tj. glagola koji se prave od glagola i još neke riječi ili više njih. Frazalni glagoli se tvore od:

glagol + prilog22

Oni mogu biti:

neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom)

 

Primjeri nekih frazalnih glagola:

  Frazalni glagol Značenje

Primjeri

  Direktniobjekat

neprelazni frazalni glagol

get up ustati iz kreveta I don't like to get up.  

break down prestati sa radom He was late because his car broke down.  

prelazni frazalni glagol

put off odgoditi We will have to put off the meeting. 

turn down odbiti They turned down my offer.

 

Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. kada imaju direktni objekat), obično ih možemo rastaviti na dva dijela. Npr:

They turned down my offer. They turned my offer down. (obje rečenice su tačne)

 

Međutim, ako je direktni objekat zamjenica, nemamo izbora, moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamjenicu. U tabeli je dat primjer sa frazalnim glagolom "switch on":

Tačno: John switched   on the radio.Tačno: John switched the radio on  Tačno: John switched it on  Netačno: John switched   on it.

 

- Prijedložni glagoli - Prepositional Verbs

Prijedložni glagolise tvore na sljedeći način:

glagol + prijedlog

23

 

Iz razloga što prijedlozi uvijek imaju direktni objekat, svi prijedložni glagoli imaju direktne objekte. Primjeri:

Prijedložni glagoli Značenje Primjeri

  Direktni objekatbelieve in vjerovati u postojanje I believe in God.look after brinuti se o He is looking after the dogtalk about razgovarati o Did you talk about me?wait for čekati John is waiting for Mary.

Prijedložni glagoli se ne mogu razdvajati, što znači da ne možemo umetnuti direktni objekat između. Na primjer, moramo reći: "look after the baby" a ne smijemo reći: "look the baby after".

 

Frazalni prijedložni glagoli - Phrasal-prepositional Verbs

se tvore na sljedeći način:

glagol + prilog + prijedlog

 

Primjeri frazalnih prijedložnih glagola:

 Frazalni prijedložni glagoli  Značenje

 Primjeri

  Direktni objekat

get on with imati prijateljski odnos sa He doesn't get on with his wife.

put up with tolerisati I won't put up with your attitude.

look forward to očekivati sa zadovoljstvom I look forward to seeing you.run out of iscrpiti We have run out of eggs.

 

Pošto se frazalni prijedložni glagoli tvore sa prijedlozima, uvijek imamo direktni objekat, i poput prijedložnih glagola ne smiju se razdvajati.

We run out of fuel. We run out of it.

24

Imenice – Nouns

menice su riječi kojima nešto imenujemo. Npr:man (čovjek), town (grad), happiness (sreća), love (ljubav) itd.

Imenice dijelmo na nekoliko vrsta. One mogu biti:

opće imenice (common nouns), služe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste.boy (dječak), computer (računar), eye (oko) itd;

vlastite imenice (proper nouns), služe za imenovanje pojedinačnih bića, mjesta itd.Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd;

zbirne imenice (collective nouns), služe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini.team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd;

gradivne imenice (material nouns), služe označavanje tvari ili materija.lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd.

apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (žeđ) itd.

Također, imenice dijelimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns).Množinu tvore samo opće imenice. One obično označavaju nešto što se može brojati, te ih zovemo brojivim imenicama:two girls (dvije djevojke), three months (tri mjeseca) itd.Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u množini:silver (srebro), thirst (žeđ), air (zrak) itd.

Rod imenica - Gender of Nouns

Opće pravilo:U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se određuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ženskih lica ženskog su roda(feminine) i imena živih bića gdje rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).

25

Kod živih bića rod razlikujemo na više načina:

- postoje različiti izrazi za muški i ženski rod:

boy - girl dječak - djevojčicafather - mother otac - majkabrother - sister brat - sestrason - daughter sin - kćiuncle - aunt ujak - tetkanephew - niece nećak - nećakaking - queen kralj - kraljicamonk - nun kaluđer - kaluđericahorse - mare konj - kobilacock - hen pijetao - kokoškadrake - duck patak - patkagander - goose gusak - guska

- dodajemo nastavke:

abbot - abbess opat - opaticaactor - actress glumac - glumicacount - countess grof - groficaduke - duchess vojvoda - vojvotkinjaemperor - empress car - caricapoet - poetess pjesnik - pjesnikinjaprince - princess princ - princezanegro - negress crnac - crnkinjaheir - heiress nasljednik - nasljednicasorcerer - sorceress čarobnjak - čarobnicalion - lioness lav - lavicahero - heroine heroj - heroina

- obrazuju se složenice:

man-servant - maid-servant sluga - sluškinjacock-sparrow - hen-sparrow vrabac - vrabicabull-calf - cow-calf junac - junicamale-elephant - female-elephant slon - slonica

26

landlord - landlady gazda - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ženskom i u muškom rodu:

pupil (učenik, učenica)friend (prijatelj, prijateljica)teacher (učitelj, učiteljica)cousin (rođak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove riječi:gentleman, lady, male, female, man, woman:

lady-teacher (učiteljica).

Od općeg pravila postoje sljedeći izuzeci:

"horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ženskog roda; "child" može biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ženskog roda i

označavaju se sa she; ženskog roda su:

imena država i zemalja;neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue;ženskog roda su i nature, earth i moon;

imenice koje izražavaju jaka osjećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su također i: sun, death, time; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda;

U basnama životinje su personificirane pa su uvijek ženskog ili muškog roda.

Množina imenica - Plural of Nouns

Opća pravila:množina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi poslije tvrdih suglasnika.Primjeri:

27

book - books (knjiga - knjige)face - faces (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es",koji se izgovara iz:

class - classes razred - razredibush - bushes grm - grmljebench - benches klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi poslije suglasnika:

hero - heroes heroj - herojipotato - potatoes krompiri - krompirinegro - negroes crnac - crnci

Izuzeci od ovog pravila su:

piano - pianos klavir - klaviricanto - cantos spjev - spjevovioctavo - octavos oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u množini samo nastavak "-e":

cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

Imenice na "y" poslije suglasnika mijenjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es":

country - countries zemlja - zemljelady - ladies dama - damestory - stories priča - priče

28

ali:

day - days dan - daniboy - boys dječak - dječacitoy - toys igračka - igračke

Imenice na "f" i "fe" mijenjaju "f" u "v" i dobijaju u množini nastavak "-es":

half - halves polovina - polovinecalf - calves tele - teladknife - knives nož - noževiwife - wives supruga - supruge

Izuzeci od ovog pravila su:

strife - strifes borba - borbefife - fifes svirala - sviralestaff - staffs štab - štabovigulf - gulfs struja - struje

Imenice koje zavšavaju na "-oof", "-ief", "-ff" ne mijenjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s":

roof - roofs krov - krovovidwarf - dwarfs patuljak - patuljcichief - chiefs poglavica - poglavicecliff - cliffs greben - grebeni

Neke imenice imaju u množini nastavak "-en":

ox - oxen vo - volovichild - children dijete - dijeca

29

Neke imenice obrazuju množinu promjenom osnovnog samoglasnika:

man - men čovjek - ljudiwoman - women žena - ženetooth - teeth zub - zubiEnglishman - Englishmen Englez - Englezisportsman - sportsmen sportista - sportisti

ali:

Roman - Romans Rimljanin - RimljaniNorman - Normans Norman - NormaniGerman - Germans Njemac - Njemci

Neke imenice imaju dva oblika u množini sa različitim značenjem:

brother - brothers- brethren

(braća po krvi)(braća u crkvenoj organizaciji, društvu)

cloth - cloths- clothes

(štof)(odijelo)

Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u množini obično svojlatinski odnosno grčki nastavak:

radius - radii (poluprečnik, poluprečnici)oasis - oases (oaza, oaze)

Složenice obrazuju množinu tako da se nastavak za množinu doda glavnoj riječi od kojeje složenica sastavljena, tj. od riječi koja nosi smisao. Ako je složenica sastavljena bezimenica, onda nastavak za množiniu dobija posljednja riječ:

30

looker-on - lookers-on (gledalac, gledaoci)pick-pocket - pick-pockets (džeparoš, džeparoši)forget-me-not - forget-me-nots (nezaboravak (cvijeće), nezaboravci)

Neke složenice dobijaju obilježje množine uz oba dijela riječi:

manservant - menservants (sluga, sluge)

Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini:

advice (savjet)furniture (namještaj)information (obavještenje)progress (napredak)

Ako je potrebno izraziti množiniu, onda se upotrijebi neka riječ u množini:

two pieces of furniture (dva komada namještaja)

Neke su imenice po svom obliku u jednini, a imaju značenje množine:

people (ljudi)mankind (čovječanstvo)cattle (stoka)

Imenica "news" (vijest) i "means" (sredstvo) imaju oblik množini ali su u jednini:

what is the news (kakve su vijesti)by the means (na ovaj način)

31

Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u množini:

cards (karte)contents (sadržina)poltics (politika)mathematics (matematika)

Neke imenice imaju u množini drugačije značenje nego u jednini:

arm (ruka) arms (ruke, oružje)letter (slovo) letters (književnost)compass (kompas) compasses (šestar)drawer (fijoka) drawers (donje gaće)

Padeži imenica - Cases of Nouns

U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeža kao i u našem jeziku:

Primjer:

Jednina:1. pad. A teacher had a book. (neki učitelj je imao knjigu)2. pad. The book of the teacher was big. (knjiga tog učitelja bila je velika)3. pad. We went to the teacher. (otišli smo učitelju)4. pad. And we asked the teacher. (i zapitali smo učitelja)5. pad. Teacher, is your book big? (učitelju, je li vaša knjiga velika?)6. pad. After our conversation with the teacher. (poslije našeg razgovora sa učiteljem)7. pad. We know more about the teacher. (znamo više o učitelju)

množina:1. pad. Some teachers had books. (neki učitelji imali su knjige)2. pad. The books of the techers were big. (knjige tih učitelja su bile velike)

32

            The teacher's books are always big. (knjige učitelja su uvijek velike)3. pad. We went to the teachers. (otišli smo učiteljima)4. pad. And we asked the teachers. (i zapitali smo učitelje)5. pad. Teachers, are your books big. (učitelji, jesu li vaše knjige velike)6. pad. After the conversation with the teachers. (poslije razgovora sa učiteljima)7. pad. We know more about the teachers. (znamo više o učiteljima)

Prema tome, padeži se određuju prema mjestu u rečenici (prvi i četvrti), pomoću prijedloga (drugi padež pomoću prijedloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv, treći padež pomoću prijedloga "to", šesti pomoću prijedloga "with", sedmi padež pomoći prijedloga "about"). Peti padež izražava se imenicom bez člana.

Drugi padež - Genitive

U engleskom jeziku drugi padež se može izraziti na više načina:

Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of":the book of the teacher (učiteljeva knjiga).

Saksonskim genitivom (Saxon genitive), koji se još zove "prisvojni genitiv"(Possessive case). Ovaj padež se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s.teacher's book (učiteljeva knjiga).

Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika, a "s" iza bezvučnih suglasnika.

U jednini se dodaje -'steacher's book (učiteljeva knjiga)Peter's toy (Peterova igračka)boy's eyes (dječakove oči)Ako se osobna imenica završava na -s, onda dodajemo samo apostrof, a nastavakse izgovara kao "z":Burn's works (Burnsova djela)Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred riječi "sake", dodaje se samoapostrof:for goodness' sake (za Božju volju)for conscience' sake (radi smirenja savjesti).

Osobne imenice mogu se završavati na -s, pa da ipak dobijaju nastavak -'s:St. James's Square (trg Sv. Džejmsa)for Doris's sake (radi Doris)my boss's sister (sestra mog gazde).

Složenice dobijaju nastavak -'s na kraju:after my mother-in-law's leaving (poslije odlaska moje punice).

33

U množini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof:my brothers' wives (žene moje braće).

Ako se imenica ne završava na -s u množini, onda ona ima nastavak -'s:the children's toys (dječije igračke)the mice's legs (mišije noge)woman's right (ženska prava).

Pridjevi – Adjectives

Pridjev je u engleskom jeziku nepromjenljiva riječ, pa se prema tome pridjevom ne može izraziti ni rod, ni broj ni padež. Pridjev obično stoji ispred imenice.

Pridjevi se dijele na:

lične (proper), koji se pišu velikim slovom: Bosnian, Croatian, Serbian, English, German, Italian;

opisne (descriptive): young, beautiful, green;

količinske (quantitative): some, few, much, all, enough;

pokazne (demonstrative): the this, that, these, those, such, younder, the same, the order;

neodređene (indefinite): a, an, any, one, certain, another;

diobne (distributive): each, every, either, neither;

prisvojne (possessive): my, your, his, her, its, our, their;

upitne (interrogative): what, which.

 

Poređenje pridjeva - Comparasion

Pridjevi imaju tri stupnja poređenja:prvi stupanj - jednakost - positivedrugi stupanj - nejednakost - comparativetreći stupanj - nadmoćnost - superlative.

Jednakost se izražava pomoću riječi "as...as" i pozitiva pridjeva.

34

He is as rich as his friend. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj).He is as strong as a horse. (jak je kao konj)Komparativ, kojim se izražava umanjenost, obrazuje se pomoću riječi "less...then":He is less rich than his brother. (on je manje bogat od svog brata)

Komparativom se izražava uvećanost, i obrazuje se:

- kod jednosložnih i nekih dvosložnih pridjeva dodavanjem nastavka "er":He is richer than his friend. (on je bogatiji od svog brata);

- kod višesložnih pridjeva dodavanjem nastavka "more" ispred pridjeva:He is more independent than his brother. (on je samostalniji od svog brata);

- "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa zauvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači).Ako je pridjev višesložan, ponavlja se samo prilog "more":more and more contemptible (sve više omrznutiji).

Treći stupanj superlativ može biti:

relativni, kada je poređenje izraženo pridjevom na najvišem ili najnižem stepenu.

On se pravi kod:-jednosložnih i nekih dvosložnih pridjeva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji);-višesložnih pridjeva kojima prethode riječi "the most":he is the most intelligent (on je najpametniji);

apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very:It is most true. (to je veoma tačno, to je ponajviše tačno).Ako umjesto pridjeva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu pridjeva, umjesto very upotrebljava se much ili very much:I am much obliged to you. (veoma sam vam zahvalan).

 

Pravopisna pravila pri poređenju

Ako se pridjev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik, taj se suglasnik udvostručuje:fat- fatter- the fattest (debeo),big- bigger- the biggest (velik).

Ako se pridjev završava muklim "e", na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r", odnosno "-st": fine- finer- the finest (lijep).

Ako se pridjev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se mijenja u "i":pretty- prettier- the prettiest (drag),ali gray- grayer- the grayest (jer "y" dolazi poslije samoglasnika, a ne suglasnika).

35

Poređenje pridjeva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poređenje. Na ovaj način porede se svi jednosložni predjevi - sa izuzetkom sljedećih:just, more just, the more justright, more right, the most right.

Germanskim načinom poređenja porede se još i dvosložni pridjevi koji se završavaju na "-y", "-ow", "-er" ili na silabično "l", kao i pridjev koji imaju naglasak na drugom slogu:

pretty, prettier, the prettiest;narrow, narrower, the narrowest;clever, cleverer, the cleverestsimple, simplier, the simpliest;polite, politer, the politest.

Poređenje koje se dobiva dodavanjem riječi "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred pridjeva naziva se romansko poređenje. Ovim načinom porede se svi višesložni pridjevi koji imaju naglasak na prvom slogu, kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing":

famous, more famous, the most famous;learned, more learned, the most learned;beautiful, more beautiful, the most beautiful.

mnogi dvosložni pridjevi mogu se porediti na oba načina. Takvi su pridjevi:common, cruel, pleasant, quiet, cheerful, handsome itd.

 

Nepravilna komparacija pridjeva - Irregular comparasion

Nepravilno se porede sljedeći pridjevi:

Positive Comparative Superlative good (dobar) better the bestbad (loš)    evil (zao) worse the worstill (bolestan)    much (mnogo)    many (mnogo) more the mostlittle (malen) less the leastlate (kasan) later (kasniji) the latest (najnoviji)  latter (dalji po redu) the last (posljednji)pnear (blizak) nearer the nearest (najbliži)    the next (sljedeći, do)

36

pold (star) older the oldest  elder the eldestfar (daleko) farther (prostorno dalji) the farthest  further (dalji po redu) the furthest

Komparativ i superlativ složenih pridjeva:kada složeni pridjevi počinju jednosložni pridjevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosložni pridjev:I never saw a faster sailing ship. (nikad nisam vidio bržeg jedrenjaka)I never saw a worse looking man. (nikad nisam vidio čovjeka koji lošije izgleda)

Prijedlozi – Prepositions

Prijedlozi u engleskom jeziku imaju posebnu važnost jer padeži nemaju svoje nastavke.

Prijedlozi se dijele na:

a) prijedloge za mjesto: at (u, na, kod, pri), to (u, ka, prema), in (u), into (u), on (na),between (između), in front of (ispred), before (ispred), above (iznad), behind (iza),under (ispod) i dr;

b) prijedlozi za vrijeme: before (prije), after (poslije), since (od), on (u) i dr;

c) prijedlozi za očuvanje porijekla, uzroka, cilja: from (od), by (od), through (pomoću),towards (prema);

d) prijedlozi za sredstva: by (od, pomoću), in (u), with (s, sa), without (bez).

Prijedlozi mogu biti složeni, tj. sastavljeni su od više riječi: into (u), upon (na), within (u), outside (napulju), throughout (skroz).

Poslije prijedloga uvijek slijedi "imenica", a nikad glagol. Pod "imenica" mislimo na:

imenice (dog, money, house, love);lične imenice (Sarajevo, Zagreb, Beograd, Edin, Mary);zamjenice (you, him, us);grupne imenice (my first job, your blue book);gerund (swimming).

Pošto poslije prijedloga ne može ići glagol, a ako to želimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica.

37

subjekat + glagol prijedlog "imenica" The food is on the table.She lives in Japan.

Mary is looking for you.The letter is under your blue book.

Pascal is used to English people. She isn't used to working.

I ate before coming.

Upotreba nekih glavnih prijedloga:

of - he is a friend of mine (on je moj prijatelj)what are you thinking of? (o čemu mislite?)

from - where did you come from? (odakle ste?)whom did you get this book from? (od koga ste dobili ovu knjigu)I translated this from English into Bosnian (preveo sam to sa engleskog na bosanski)

to - I get into my office every morning (svako jutro idem u kancelariju)we went to see him (pošli smo da ga posjetimo)I want to tell you the truth (želim da vam kažem istinu)

at - the family is at dinner (porodica ruča)she is at the dressmaker's (ona je kod krojačice)he is standing at the door (on stoji kod vrata)

in - I live in Visoko (živim u Visokom)my money is in my pocket (moj novac je u džepu)I'll be back in a minute (vraćam se za minut)

into - he came into the room (ušao je u sobu)I put the money into my pocket (stavio sam novac u džep)

about - what are you talking about? (o čemu pričate)she walked about the house (hodala je po kući)it's about seven o'clock (oko sedam je sati)I was about to go home when she came (upravo sam htio da odem kad je ona došla)

since - I haven't seen you since last Friday (nisam vas vidio od prošlog petka)

for - I haven't seen you for ages (nisam vas vidjeo od odavno)I waited for an hour (čekao sam jedan sat)I did it for you (to sam za vas učinio)

except - there was no one at the conference except the president (niko sem predsjednika nije bio na konferenciji)

38

between - what is between you and her (šta je između tebe i nje)there is great difference between words and deeds (velika je razlika između riječi i djela)

among - you will find some interesting girls among this students (naći ćete interesantne djevojke među ovim studenticama)

before - she stood before the door waiting (stajala je pred vratima i čekala)came before eight o'clock (dođi prije osam)

beyond - this is beyond my understanding (to ne mogu da shvatim)his house stands beyond that road (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta)

without - I shall be lonely without you (bit ću usamljen bez vas)she left without saying good-bye (otišla je bez zbogom)

towards - they came to the house (prišli su kući)

until - I shall wait until day come (čekat ću dok oni dođu)

till - I have been waiting for you till now (sve do sada sam vas čekao)

with - will you take me with you (hoćete li me povesti sa sobom)the proposal was approved with great majority (prijedlog je prihvaćen velikom većinom)I cannot remain with him any longer (ne mogu više ostati s njim)he cut himself with a knife (posjekao se nožem)

regarding - what have you done regarding this report? (šta ste učinili u vezi sa ovim izvještajem)

Pored ovih prijedloga u engleskom jeziku imamo i tzv. prijedložne fraze (prepositional frases):

in spite of (uprkos)in front of (ispred)according to (prema)because of (zbog)on account of (radi)by means of (pomoću)

There was a pool in front of his house. (pred njegovom kućom se nalazio bazen)This is not truth in spite of what he has said. (to nije istina uprkos tome što je on rekao)

Prilozi – Adverbs

Prilozi su riječi koje pobliže označuju glagole, pridjeve ili druge priloge:

39

uz glagol:John speaks loudly. (John priča glasno)She never smokes. (ona nikad ne puši)

uz pridjev:He is really handsome. (on je stvarno zgodan)She is less beautifull than her sister. (ona je manje lijepa nego njena sestra)

uz prilog:She drives incredibly slowly. (ona vozi nevjerovatno sporo)There is truly quietly. (tamo je zaista tiho)

Međutim, pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije, oni mogu:

izmjeniti smisao rečenice: Obviously, I can't know everything. (očito, ne mogu sve znati)

izmjeniti prijedložnu frazu: It's immediately inside the door. (to je odmah iza vrata)

 

 Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dijele na: proste, izvedene i složene.

Prosti prilozi su: now (sada), then (tada), fast (brzo), loud (glasno), right (pravo) i dr.

Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od pridjeva nastavkom "ly":beautiful - beautifully (lijep - lijepo)bad - badly (loš - loše) itd.

Složeni prilozi su: a great deal (mnogo), at least (bar), at present (sada), at last (najzad) itd.

 

Po svom značenju prilozi se dijele na:

priloge za vrijeme: always (uvijek), ever (ikad), never (nikad), seldom (rijetko), often (često), soon (uskoro), sometimes (ponekad), early (rano), late (kasno) i dr.

priloge za mjesto: here (ovdje), there (tamo), in (u), out (iz), near (blizu), far (daleko), down (dole), up (gore) i dr.

priloge za količinu: more (više), no more (ne više), most (najviše), little (malo), many (mnogi), less (manje) i dr.

priloge za način: how (kako), as (kao), so (tako), quickly (brzo), why (zašto), truly (zaista), quietly (mirno), hardly (jedva), usefully (korisno), happily (sretno) i dr. Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev.

prilozi stupnja: very (vrlo), too (previše), enough (dovoljno), quite (sasvim) i dr.

40

 

Poređenje priloga

Prilozi obrazuju prvi i drugi stupanj poređenja na sljedeće načine:

dvosložni i višesložni prilozi, kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj načinšto se za komparativ ispred priloga dodaje riječ "more", a za superlativ riječ "most".beautifully - more beautifully - most beautifully (lijepo - ljepše...);

jednosložni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er",a superlativ nastavkom "est":long - longer - longest (dugo - duže...);

Nepravilno se porede sljedeći prilozi:

well (dobro) - better - bestbadly (loše) - worse - worstmuch (mnogo) - more - mostlittle (malo) - less - leastnear (blizu) - nearer - nearest, nextfar (daleko) - farther, further - farthest, furthestlate (kasno) - later - latest, last

Inače, u poređenju priloga važe sva ostala pravila koja se primjenjuju i na pridjeve.

U engleskom jeziku ima više pridjeva koji se upotrebljavaju i kao prilozi:

cheap (jeftin) - to sell cheap (prodavati jeftino)dear (drag, skup) - to buy dear (kupiti skupo)fair (lijep, pravilan) - to copy fair (prepisati čisto)false (lažan) - to play false (varati u igri)hard (težak) - to work hard (naporno raditi)high (visok) - to charge high (propisati visoke cijene)loud (glasan) - to speak loud (govoriti glasno)low (nizak) - to speak loud (govoriti tiho)near (blizak) - to draw near (približiti se)right (prav) - to sing right (raditi kako treba)short (kratak) - to stop short (iznenada stati)wide (širok) - wide open (široko otvoren)

41

Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly", oni često mijenjaju smisao:hard (težak, naporan) - hardly (jedva),near (blizak) - nearly (skoro).

 

Prilog može imati tri položaja u rečenici:

na početku (prije subjekta):Now we will study adverbs. (sada ćemo učiti priloge)

u sredini (između subjekta i glavnog glagola):We often study adverbs. (mi često učimo priloge)

na kraju (iza glavnog glagola ili objekta):We study adverbs carefully. (mi pažljivo učimo priloge)

Uzvici – Interjections

Uzvici mogu izražavati:

čuđenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista)

bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje)

radost: ah! o joy! ha,ha! hurra! huzza!

odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done!

obraćanje pažnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention!wait! come on! hear, hear! what's the matter!

prijetnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se)

pozdrav: good-morning! (dobro jutro), good-afternoon! (dobar dan) good-evening! good-night! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo)

Veznici – Conjunctions

42

Prema funkciji u rečenici veznici se dijele na:

dopunske (coordinative): and (i), but (ali), or (ili), yet (ipak) i dr. zavisne (subordinative): that (da), if (ako), when (kada), though (iako) i dr.

Glavni veznici i njihova upotreba:

before - We saw him before he left his office. (vidjeli smo ga prije nego što je napustio ured)

since - It was a long time since we met. (odavno se nismo vidjeli)

until, till - We all waited until the rain stopped. (svi smo čekali dok kiša nije prestala)

as soon as - As soon as he came we called his father. (čim je došao pozvali smo njegovog oca)

as well as - He did it as well as he could. (on je to učinio onako kako je on mogao)

as long as - You may keep this book as long as you want. (možete zadržati ovu knjigu koliko god želite)

either...or - Either you or your brother must go. (ili vi ili vaš brat morate ići)

neither...nor - Neither he or his sister knew this lesson. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju)

both...and - Both you and I think so. (oboje mislimo tako)

unless - I am not going to do this unless it is necessary. (neću to da uradim ako nije potrebno)

in order to - He came in order to hear news. (došao je da bi čuo vijest)

as much as - I have read as much I had time. (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena)

though (although) - He knows that I was right, although he wouldn't admit it.(on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao)

whether - I don't know whether to go or not. (ne znam da li da idem ili ne)

because - I don't like it because it's too tiresome. (ne volim to jer je isuviše zamorno)

Zamjenice – Pronouns

43

U engleskom jeziku zamjenice se dijele na:

Lične zamjenice - Personal pronounsPrisvojne zamjenice - Possessive pronounsPovratne zamjenice - Reflexive pronounsPokazne zamjenice - Demonstrative pronounsUpitne zamjenice - Interrogative pronounsRelativne zamjenice - Relative pronounsDiobne zamjenice - Distributive pronounsNeodređene zamjenice - Indefinite pronouns

 

Lične zamjenice - Personal Pronouns

Lične zamjenice imaju dva oblika:

a) u prvom padežu: I (ja), you (ti), he- she- it (on-ona-ono) u jednini,we (mi), you (vi) i they (oni-one-ona) u množini;

b) u četvrtom padežu: me (mene), you (tebe), him- her- it (njega-nju-njega) u jednini, i us (nas), you (vas), them (njih) u množini.

Drugi padež kod ličnih imenica pravi se pomoću prijedloga "of", treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeža: of me, to me, with me, of you, to you, with you.

Poslije glagola: to tell (kazati), to give (dati), to bring (donijeti), to throw (baciti), to send (poslati), to sell (prodati), to write (pisati), to read (čitati) i još nekih, prijedlog "to" se izostavlja ako dolazi prije objekta, ali ako dolazi poslije objekta prijedlog "to" se ne izostavlja:

I gave him the book (dao sam mu knjigu)I gave the book to him ( dao sam mu knjigu).

Kod glagola "to say" (reći) prijedlog "to" se mora pisati, bilo da stoji ispred ili iza objekta:

I said nothing to him. (nisam mu ništa rekao)I said to him nothing. (nisam mu ništa rekao)

Četvrti padež lične zamjenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeža u običnom svakodnevnom engleskom:

Who is there? -Me. (ko je tamo? -Ja) Who is speaking? - Me (ko govori?)

44

Četvrti padež lične zamjenice se također upotrebljava umjesto prvog padeža u poređenju iza riječi "than":

He is taller than me. (viši je od mene)

Zamjenica "it" može se upotrijebiti i kao bezlična zamjenica, koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar:

It is a cold day, isn't it? (hladan je dan, zar ne)It seems to me that we shall have rain. (izgleda mi da ćemo imati kišu)

Zamjenica "it" se također može upotrijebiti da se uvede subjekat rečenice:

It was not difficult to understand him. (nije bilo teško razumjeti ga)It is only my brother who is here in time. (samo je moj brat došao na vrijeme)

Zamjenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodređene zamjenice i imajuznačenje neodređene zamjenice "one". U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće). Kad upotrijebimo zamjenicu "we", uključujemo lice koje govori, a kad upotrijebimo zamjenicu "they", onda ne uključujemo:

We are not going to ask you to go. (nećemo tražiti od vas da idete)They say that the accident was inevitable. (kažu da je nesretan slučaj bio neizbježan)

U običnom govoru se u ovakvim slučajevima može upotrijebiti i zamjenica "you":

You are not supposed to know everything. (ne može se pretpostaviti da sve znate)

 

Prisvojne zamjenice - Possessive Pronouns

Prisvojne zamjenice su:

mine (moj,a,e), yours (tvoj,a,e), his (njegov), hers (njen), its (njegov) u jednini; ours (naš,a,e), yours (vaš,a,e), theirs (njihov,a,e) u množini.

Prisvojne zamjenice služe za odgovor na pitanje čiji, čija, čije:

Whose hat is this? It is mine. (čiji je ovo šešir? moj je)

Prisvojne zamjenice upotrebljavaju se također u naročitim izrazima koji prave dvostruki padež:

a friend of mine (moj prijatelj)

Kad se zamjenica želi naglasiti, može se umjesto prisvojne zamjenice "mine", upotrijebiti "my own":

45

This book is my own. (ovo je moja vlastita knjiga)

Dok se prisvojni pridjevi upotrebljavaju samo uz imenice, prisvojne zamjeniceupotrebljavaju se samostalno:

this book is my own (ovo je moja knjiga) - pris. pridjev;and where is yours (a gdje je vaša) - prisv. zamjenica.

 

Povratne zamjenice - Reflexive Pronouns

Povratne zamjenice su: myself (ja sam, lično ja), yourself (ti sam, ti lično),himself (on sam), herself (ona sama), itself (ono samo) za jedninu,ourselves (mi sami), yourselves (vi sami), themselves (oni sami) za množinu.

"One's self" ili "oneself" je neodređeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one"ili kad je glagol u rečenici bezličan:

to wash one's face (oprati nečije lice), to dress one's self (obući se)

Povratna zamjenica može se upotrijebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam):

I did it by myself (sam sam to učinio, bez ičije pomoći), ili u izrazu:as for myself (što se mene tiče).

Zamjenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice iupotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt:

He himself did this heroic deed. (lično on je učinio to herojsko djelo).

 

Pokazne zamjenice - Demonstrative pronouns

Pokazne zamjenice su:

this (ovaj, ova, ovo) za bliže predmete ili lica u jednini;these (ovi, ove, ova) za bliže predmete ili lica u množini; that (onaj, ona, ono) za dalje predmete u množini;zatimsuch (takav, a, o) i the same (isti);the former (pređašnji, raniji), the latter (zadnji, dalji po redu);one i ones.

Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju:

46

This is not true. (to nije istina).

Such i the same imaju isti oblik u množini:

Such is my opinion, such are his words. (takvo je moje mišljenje, takve su njegove riječi)the same to you (također i vama).

Zamjenica "the same" može se pojačati sa "the very same" (baš taj isti).

 

Upitne zamjenice - Interrogative Pronouns

Upitne zamjenice su: who, what i which.

Promjena zamjenice "who":1. pad. who (ko)2. pad. whose (čiji, kojega)3. pad. to whom (kome)4. pad. whom (koga)5. pad. with whom (s kim)

Promjena zamjenice "what":1. pad. what (šta)2. pad. of what (čega)3. pad. to what (čemu)4. pad. what (šta)5. pad. with what (čime)

Promjena zamjenice "which":

1. pad. which (koji)2. pad. of which (kojega)3. pad. to which (kojemu)4. pad. which (kojega)5. pad. with which (s kojim)

"What" se upotrebljava samo za stvari :

what do you want (šta hoćete), what is this made of (od čega je ovo napravljeno).

"Who" se upotrebljava samo za lica:

47

who lives in your house (ko živi u vašoj kući),whom do you see (koga vidite).

"Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor:

which of these two books is yours (koja od ove dvije knjige je vaša),which of these girls is your sister (koja od ovih djevojaka je vaša sestra).

Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica, onda su to pridjevi (which - koji; what - kakav):

which man is your brother (koji od ovih ljudi je vaš brat),what colour is your bag (koje je boje vaša torba).

Upitne se zamjenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja:

whoever, whatever, whichever;whosoever, whatsoever, whichsoever.

Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici, onda glagol nije u upitnom obliku:

who speaks here (ko ovdje govori)what comes after spring (šta dolazi poslije proljeća).

 

Relativne zamjenice - Relative pronouns

Relativne zamjenice su: who, what, which, that, as, but.

"Who" se upotrebljava za lica:

she lives with her daughter who is a teacher (ona živi sa svojom kćerkom koja je učiteljica),I saw the man to whom you were talking (vidjeo sam čovjeka sa kojim ste razgovarali);

"Whom" se može izostaviti:

the journalist I met at the conference left for Italy (novinar koga sam sreo na konferenciji otputovao je za Italiju).

"Whose" se odnosi na lica, životinje i stvari:

this is the woman in whose house we live (to je žena u čijoj kući mi živimo),I saw the dog whose leg was broken (vidjeo sam psa čija noga je bila slomljena).

"Of whom" i "of which" dolaze poslije riječi na koje se odnose:

a writer the fame of whom is great has died (jedan pisac, čija je slava velika, umro je).

"Which" se odnosi na stvari i na životinje:

48

the house in which I live is in small street (kuća u kojoj živim nalazi se u maloj ulici).

"Which" se može odnositi i na cijelu rečenicu:

we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno).

"Which" se može izostaviti kad je objekt u četvrtom padežu:

Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga).

"That" se odnosi na lica, životinje i stvari:

the boy that showed you the way is my brother (dječak koji vam je pokazao put je moj brat),the book that you are reading is interesting (knjiga koju čitate je zanimljiva).

Kad je "that" predmet odnosne rečenice može se izostaviti:

the man you met is my father (čovjek koga ste sreli je moj otac).

"That" se upotrebljava umjesto "who" ili "which" i to:

poslije superlativa pridjeva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najljepša slika koju sam ikad vidjeo);

poslije rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem);

- poslije riječi: all, everything, anything, nothing, something, some, any, none, much,little, only, very:there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi).

"What" kao odnosna zamjenica znači "ono što":

tell me what you want to know (kažite mi šta želite znati),I know what you mean (znam šta mislite).

Relativna zamjenica "as" upotrebljava se za lica, životinje i stvari, i dolazi poslije "same" i "such":

bread was given to such as were most hungry (hljeb je dat onima koji su bili najgladniji).

"But" kao relativna zamjenica odnosi se na imena lica, životinja i stvari, a upotrebljava sesamo iza negacije:

there is no man here but loves his country (nema ovdje čovjeka koji ne voli svoju zemlju).

Relativne zamjenice se mogu pojačati riječima "ever" ili "soever":

whatever they do, they are not right (šta bilo da čine, nisu u pravu).

 

49

Diobne zamjenice - Distributive Pronouns

Diobne zamjenice su: each, each other, either, neither.

Each se odnosi na lica, životinje i stvari. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno.Glagol je uvijek u jednini: each shows his own card (svaki pokazuje svoju kartu).

Each other ima uzajamno značenje (jedan drugoga, jedan drugome itd.):

good friends always help each other (dobri prijatelji uvijek pomažu jedan drugoga).

Umjesto "each other" može se upotrijebiti "one another":they help one another (oni pomažu jedan drugoga).

 

"Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica, životinje i stvari, a znače jedan ili drugi(ni jedan ni drugi) od dvojice:

either of these two pupils will read the story properly (i jedan i drugi učenik pročitat će priču kako treba).

"Either" i "neither" su također i veznici, i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor":

either you or your father should pay this money (ili vi ili vaš otac morat će platiti taj novac).

 

Neodređene zamjenice - Indefinite Pronouns

Samostalno i pridjevski upotrebljavaju se sljedeće neodređene zamjenice:

all cio, svifew maloa few nešto, nekolikolittle maloa little nešto malomany, much mnogosome, any neki, nešto, nekolikoother drugianother (jedan) drugione nekiseveral nekolikoboth oba

 

50

Samo pridjevski upotrebljavaju se:

every svaki (ako znači cjelinu)no nikomany a mnogi

Samo samostalno se upotrebljavaju:

others drugisomething, anything neštosomebody nekosomeone nekoanybody neko, bilo koanyone neko, bilo koeverybody svakoeveryone svakoeverything svenobody nikono one nikonone nikonothing ništa

Neodređena zamjenica "all" upotrebljava se:

a) samostalno: all will come (sve će doći), all is lost (sve je izgubljeno);b) pridjevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena).

"All" znači cjelinu. Glagol stoji u jednini ili množini:

all is correct (sve je tačno),the house is empty, all have gone (kuća je prazna, svi su otišli).

"Some" i "any" upotrebljavaju se za lica, životinje i stvari. Mogu se upotrijebiti u jedniniili množini. "Some" označava dio koji je uzet iz cjeline, izvjestan broj, količinu ili stepen.

"Any" ima neodređeno značenje, dok je "some" ipak ograničen:

I am short of money but I think I can spare some (nemam novaca ali mislim da mogu nešto odvojiti);there are many interesting books here, I am going to take some (ovdje ima mnogo zanimljivih knjiga, uzet ću neke);many people are said to have arrived but I still cannot see any (kažu da je mnogo svijeta stiglo, ali ja još uvijek nikog ne vidim).

"Both" se upotrebljava za lica, životinje i stvari. Glagol je uvijek u množini:

51

both came to see me (oboje su došli da me vide);two artists have exhibited their paintings; works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike, radovi obojice su od velike vrijednosti).

"Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina. Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno):

much has been said, but in vain (mnogo je bilo rečeno, ali uzalud).

"Many" se upotrebljava za neodređeni broj lica, životinja i stvari. Glagol je samo u množini:

many will come, and still more will leave (mnogi će doći, ali još više njih će otići).

Sve što je rečeno za "much" i "many" važi za njihove komparative i superlative (more i most).

"Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko, nijedna osoba, nijedno lice:

nobody has come at all (niko nije dolazio uopće),in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao).

"Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa):

nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome).

"One" se upotrebljava za lica u jednini. Znači neko neodređeno lice:

one never knows what will happen to one (nikad se ne zna, šta će se čovjeku dogoditi).

"Others" je zamjenica koja se upotrebljava za lica, životinje i stvari i javlja se samo u množini:

I suggested to go, others said I should stay (predložio sam da odem, drugi su rekli da ostanem).

"Another" se upotrebljava za lica, životinje i stvari i javlja se samo u jednini:

one came at once, another after some minutes (jedan je stigao odmah, drugi poslije nekoliko minuta).

"-ing" oblici - The "-ing" forms

"-ing" oblici se tvore od infinitiva i nastavka -ing, i mogu biti:

gerund: Hunting lions is dangerous. (lov na lavove je opasan) particip prezenta: I am surfing. (ja surfam) imenica: This building is our school. (ova zgrada je naša škola)

 

52

Gerund - The Gerund

Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice.

Glagolske osobine gerunda su:

iza njega može stajati prilog:He is fond of walking quickly. (on voli brzo hodati);

iza njega može stajati objekt:I don't like reading books. (ne volim čitati knjige);

može stajati u raznim vremenima, imamo:gerund sadašnji (surfing), gerund prošli (having read), a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught).

 

Imeničke osobine gerunda su:

pred njim može stajati prijedlog:She's good at painting. (ona dobro slika);

pred njim može stajati atribut:His being nervous is due to his illness. (njegova nervoza je posljedica njegove bolesti);

pred njim može stajati genitiv:John's being lazy makes me nervous. (Johnova ljenost me čini nervoznim).

 

Iako izgleda kao glagol, gerund ima istu funkciju kao imenica, i koristi se:

kao subjekat rečenice:Eating people is wrong. (jedenje ljudi je pogrešno);Flying is dangerous. (letenje je opasno);

kao atribut glagola "to be":One of his duties is attending meetings. (jedna od njegovih dužnosti je prisustvovanje sastancima);One of life's pleasures is having breakfast in bed. (jedna od životnih ugodnosti je doručkovanje u krevetu);

poslije prijedloga. Ako poslije prijedloga treba doći glagol moramo koristiti gerund:She is good at painting. (ona dobro slika);Can you sneeze without opening your mouth? (možeš li kihnuti a da ne otvoriš usta);

iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + prijedlog/prilog":(to look forward, to give up, to be for/against, to take to, to put off, to keep on):She always puts off going to dentist. (ona uvijek odlaže odlazak zubaru);When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti);

53

u složenim imenicama: a driving lesson, a swimming pool, bird-watching, train-spotting;

poslije izraza: can't help, can't stand, it's no use/good, do you mind, would you mind i pridjeva "worth" i "busy".It's no use trying to escape. (nema koristi pokušavati pobjeći)I can't stand being stuck in traffic jams. (ne mogu podnijeti kad se zaglavim u saobraćaju)This site is worth visiting. (ovu stranicu vrijedi posjetiti)

 

Particip prezenta - The Present Participle

Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing, i koristi se u sljedećim slučajevima:

kao dio trajnog oblika glagola:I am working (ja radim)he was singing (on je pjevao)they have been walking (oni su šetali);

nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta:She was shopping. (ona je bila u kupovini)He came running towards me. (došao je trčeći prema meni)She lay looking up at the clouds. (ležala je gledajući u oblake)

Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go", kao u sljedećim primjerima:to go shopping to go walkingto go ski-ing to go swimmingto go fishing to go runningto go surfing to go dancing

nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta:I heard someone singing. (čuo sam nekoga kako pjeva)I can smell something burning! (osjetim da nešto gori);

kao pridjev:It was an amazing film. (bio je to nevjerovatan film)He was trapped inside the burning house. (bio je zatočen unutar kuće u plamenu);

sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip.

Glagol "catch" sa participom prezenta izražava neku ljutnju ili prijetnju:

Don't let him catch you reading his letters. (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma)If I catch you stealing my apples again, there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke, biće problema)

Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izražava emocije:54

We found some money lying on the ground. (našli smo novca na zemlji)They found their mother sitting in the garden. (našli su majku kako sjedi u bašti);

da zamijeni rečenicu ili dio rečenice. Kada se dvije radnje dešavaju u isto vrijeme, od strane iste osobe ili stvari, koristimo particip prezenta da ih opišemo:

They went out into the snow. They laughed as they went.They went laughing into the snow.

He whistled to himself. He walked down on the road.Whistling to himself, he walked down on the road.

Kada jedna radnja slijedi odmah iza druge, od strane iste osobe, možemo prvu radnju izraziti participom prezenta:

He put on his coat and left the house.Putting on his coat, he left the house.

She dropped the gun and put her hands in the air.Dropping the gun, she put her hands in the air.

Particip prezenta se može koristiti umjesto početnih as, since, because, i izražava razlog radnje:

Feeling hungry, he went into the kitchen and opened the fridge.(= because he felt hungry...)Being poor, he didn't spend much on clothes.Knowing that his mother was coming, he cleaned the flat.

Direktni i indirektni govor - Direct and Indirect Speech

Ako ponavljamo nečije riječi tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor, Direct speech), npr:on mi je rekao: "pošalji mi knjigu".

Ako izvještavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor, Indirect Speech or Reported Speech), npr:on mi je rekao da mu donesem knjigu.

55

Indirektan govor se uvodi riječima kao što su:

he said (on reče)he asked (un upita)we enquired (zapitali smo)she ordered (ona zapovijedi)we believed (vjerovasmo)I replied (odgovorih)I answered (odgovorih) i sl.

 

Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena:

sva vremena u indirektnom obliku se moraju zamijeniti odgovarajućim prošlim oblicima - prema pravilima o slaganju vremena:

Direktni govor Indirektni govorProsto sadašnje Prosto prošloProsto prošloPrezent perfekt Davno prošlo

Davno prošlo

Prosto buduće Složeno buduće

Imperativ Infinitiv

 

sve riječi koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti riječima koje označavaju udaljenost;

 

Prema ovim pravilima:

am postaje wasdo " didshall " shouldwill " wouldhave, has " hadcan " couldmay " mightmust " had tothis " thatthese " thosehere " therenow " then

56

today " that daytomorrow " the next dayyesterday " the day beforelast night " the night before

D: He said: "I do not understand this letter." (On reče: "Ja ne razumijem ovo pismo")I: He said that he didn't understand this letter. (on reče da ne razumije to pismo)

D: She said: "I am going to come soon again." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo".)I: She said that she was going to come soon again. (ona reće da će uskoro ponovo doći)

ako se u indirektnom govoru saopćava tuđe pitanje, onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti pažnju još i na sljedeće:

-umjesto glagola "say" upotrijebićemo glagol "ask";

-ako pitanje ne sadrži nikakvu upitnu riječ (kao što su what, how, when itd.),onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether".

 

Primjeri:

D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?")I: She asked her brother what he was doing. (ona upita svog brata šta radi)

D: They asked me: "Do you speak Spanish." (zapitali su me: "Da li govorite španski?")I: They asked me whether I speak Spanish. (zapitali su me da li govorim španski)

 

da bi se u indirektnom govoru izrazila zapovijed, upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell":

D: Father said to his son: "Be careful of yourself." (otac reče sinu: "Pazi se").I: Father told his son to be careful of himself. (otac reče svom sinu da se pazi). 

Klauze – Clauses

Klauza je grupa riječi koja sadrži vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrže vezu subjekat-glagol). Klauze se dijele na:

57

nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses).

Također, dijele se i na:

neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses).

 

Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti, jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promijenjeno.

All students who do their work should pass easily.

Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini):

Professor Villa, who used to be a secretary for the President, can type 132 words a minute.

Giuseppe said that the plantar wart, which had been bothering him for years, had to be removed. (neophodna i nebitna klauza)

 

Nezavisne i zavisne klauze

Nezavisne klauze mogu stajati samostalno, kao rečenica, dok zavisne moraju biti udružene sa nezavisnom klauzom.

Dvije nezavisne klauze mogu biti povezane sa:

dopunskim veznikom (coordinating conjunction):Today is Tuesday and our papers are due Wednesday.

veznim prilogom (conjunctive adverb):I need to study for my test; in fact I am going to the library now.(u ovom slučaju, korištena je i oznaka tačka-zarez (;) da se razdvoje dvije klauze)

odnosnim veznikom (correlative conjunction):George not only finished his paper on time, but he also got an A+.

oznakom tačka-zarez (;):This is one of English classes; Shakespeare is my other.

dvotačkom (ponekad):She received the assignment: it is to be turned in next Friday.

 

58

Zavisne klauze mogu biti:

pridjevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses)

 

-Pridjevske klauze opisuju imenice ili zamjenice, i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamjenica. Većina pridjevskih klauza počinje sa: who, whom, which ili that. Ponekad se ove riječi ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumijevaju.

The book that is on the floor should be returned to the library. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravak) My brother, who is an engineer, figured it out for me. (moj brat, koji je inžinjer, je shvatio to za mene)

 

-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gdje u rečenici. Oni kažu zašto, gdje ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. Za razliku od pridjevskih klauza, priloške klauze se često mogu pomjerati u rečenici. Npr:

When the timer rings, we know the cake is done.We know the cake is done when the timer rings.

 

Priloške klauze uvijek počinju sa zavisnim veznikom, koji uvodi klauzu i izražava njenu vezu sa ostatkom rečenice.

When the movie is over, we'll go downtown.John wanted to write a book because he had so much to say about the subject.

 

-Imeničke klauze nisu riječi koje dopunjuju druge riječi za razliku od pridjeva i priloga. U rečenici funkcioniraju kao subjekat, direktni objekat ili prijedloški objekat.Imenička klauza obično počinje sa: that, which, who, whoever, whomever, whose, what i whatsoever. Također, mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how, when, where, whether, why.

What he knows [subjekat] is no concern of mine.Do you know what he knows [objekat]?In fact, he wrote a book about what he had done over the years [objekat prijedloga].Whoever wins the game will play in the tournament.

59

 

Relativne klauze

Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (mijenjaju) imenice ili zamjenice.Uvode se relativnim zamjenicama: who, whom, which, that, whose. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze.

 

U relativnoj klauzi, relativna zamjenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi.

Giuseppe said that the plantar wart, which had been bothering him for years, had to be removed.(U ovoj rečenici podvučene riječi čine neophodnu klauzu, s toga neće biti odvojene zarezima. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu, zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice, a u ovom slučaju dopunjuje riječ "wart")

 

Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne riječi u tekstu, tj. mogu da dopunjuju, opisuju cijelu klauzu ili čak više njih.

Charlie didn't get the job in administration, which really surprised his friends. Charlie didn't get the job in administration, and he didn't even apply for the Dean's position,

which really surprised his friends.

Relativna klauza koja dopunjuje cijelu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause).

 

 

Eliptične klauze

Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune, u smislu da im nedostaje relativna zamjenica (zavisna riječ) koja inače uvodi takvu klauzu. Riječi eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne osjeća da nešto nedostaje. U stvari, eliptične klauze su tačne ali i korisne, jer su često elegantne i efikasne u izrazu.

Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years.

Though [they were] sometimes nervous on the court, her recruits proved to be hard workers. Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play].

60

Kondicionali - The conditionals

Kondicional se tvori od pomoćnog glagola "should" i "would", i infinitiva bez "to" glagola kojeg mijenjamo.

Sadašnji kondicional se tvori sa should i would i infinitivom prezenta, a prošli kondicional se tvori sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg mijenjamo.

Sadašnji kondicional { I should take - uzeo bihyou should take - ti bi uzeo itd.

Prošli kondicional { I should have taken - bio bih uzeoyou should have taken - ti bio uzeo itd.

Odrični oblik se tvori tako što se iza should i would stavi "not":

I should not take. (ne bih uzeo)I should not have taken. (ne bih bio uzeo).

Upitni oblik se tvori inverzijom:

should I take? (da li bih uzeo?)should I have taken? (da li bih bio uzeo?)

Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri tvorbi pogodbenih rečenica.

Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna, i izgleda ovako:

if uvjet posljedica

If y=10 2y=20

ili61

posljedica if uvjet

2y=20 if y=10

To znači ako (if) je određeni uslov zadovoljen, onda (then) će doći do neke posljedice.

Pogodbene rečenice se također zovu i kondicionalima, a ponekad ih nazivamo "if rečenicama", jer često (ali ne i uvijek) u njima se upotrebljava riječ "if".Ovdje će biti obrađene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. nulti-kondicional.

Prvi kondicional (First Conditional)Drugi kondicional (Second Conditional)Treći kondicional (Third Conditional)Nulti-kondicional (Zero Conditional)

Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility)

Govorimo o budućnosti. Razmišljamo o nekom uvjetu ili situaciji u budućnosti, i njenoj posljedici. Postoji stvarna mogućnost da će se uvjet ispuniti. Na primjer, jutro je, kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. Međutim na nebu se javljaju oblaci, zamislite da počne padati kiša. Šta ćete uraditi?

If it rains, I will stay at home. (ako bude padala kiša, ostaću kod kuće)

If uvjet posljedicaIf it rains I will stay at home.- prosto sadašnje vrijeme buduće vrijeme

Treba primjetiti da kiša još nije pala, međutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti. Kao što vidite da bi izrazili mogući uvjet koristili smo sadašnje prosto vrijeme (Present Simple Tense). Za izražavanje moguće posljedice koristili smo prosto prošlo vrijeme.Važno je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uvjet ispuniti.

posljedica if uvjet

62

buduće vrijeme if prosto sadašnje vrijemeI will tell Mary if I see her.

What will you do if it rains tomorrow. Their teacher will be sad if they do not pass the exam.

Ponekad možemo koristiti: shall, can ili may umjesto will, na primjer:

If you are good today, you can watch TV tonight. (ako budeš danas dobar, možeš gledati TV večeras)

 

Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream)

Kod drugog kondicionala, kao i kod prvog, razmišljamo o nekom uvjetu u budućnosti, i rezultatu tog uvjeta, međutim, za raziliku od prvog kondicionala, ovdje ne postoji realna mogućnost da će se uvjet ispuniti.Na primjer: večeras je izvlačenje brojeva lota, niste kupili loto listić, i ne postoji nikakvašansa da ćete dobiti novac. Ali možda ćete kupiti listić do večeras, i onda postoji šansa, ali je to nevjerovatna mogućnost, jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić.

If uvjet posljedicaIf prosto prošlo vrijeme kondicional sadašnji If I married Mary I would be happy. If it snowed next July would you be suprised? If Ram became rich she would marry him. If I won the lottery I would by a car.

Primjetite, da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izražavanje uvjeta, a sadašnji kondicional za izražavanje eventualne posljedice.

Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uvjet ispuniti, tj. šanse su jako male da će se uvjet ispuniti.

Ponekad, umjesto glagola would koristimo should, could or might:

If I won a million dollars, I could stop working. (da dobijem milion dolara, mogao bih prestati raditi)

 

Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility)

Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti, međutim kod trećeg govorimo o prošlosti, govorimo o uvjetu u prošlosti koji se nije dogodio. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uvjet ispuni. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili :-(.

63

If uvjet posljedicaIf složeno prošlo vrijeme (past perfect) kondicional prošliIf I had won the lottery I would have bought a car. If I had seen Mary I would have told her. If it had rained yesterday what would you have done? If Tara had been free yesterday I would have invited her.

If they had not passed their exam, their teacher would have been sad. (da nisu položili ispit, njihov učitelj bi bio tužan)

Da bi smo izrazili uvjet u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo složeno prošlo vrijeme (past perfect), dok za izražavanje posljedice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli.

Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uvjet i posljedica dogode.

Ponekad umjesto would have koristimo should have, could have, might have:

If you had bought a lottery ticket, you might have won. (da si kupio listić lota, mogao si dobiti)

 

Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty)

Tzv. nulti kondicional koristimo kada je uvjet uvijek tačan, poput neke općepoznate činjenice. Na primjer, ako zagrijavamo led iznad 0 stepeni on će se početi otapati.

If uvjet posljedicaIf prosto sadašnje vrijeme prosto sadašnje vrijemeIf you heat ice it melts.

Važno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti, ni o sadašnjosti ni o budućnosti, već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici.

Da bi izrazili uvjet i posljedicu koristimo prosto sadašnje vrijeme. Najvažnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uvjet ima uvijek istu posljedicu.

If uvjet posljedica  prosto sadašenje vrijeme prosto sadašnje vrijemeIf I miss the 8 o'clock bus I am late for work.

64

If I am late for work my boss gets angry. If people don't eat they get hungry.

Također, umjesto if možemo koristiti when:

When I get up late I miss by bus. (kada ustanem kasno, zakasnim na autobus)

 

Kondicionali - ukratko

Tip kondicionala glavna rečenica "if" rečenica Prvi kondicional  buduće vrijeme sadašnje vrijeme Drugi kondicional  kondicional sadašnji prosto prošlo vrijeme Treći kondicional  kondicional prošli složeno prošlo vrijeme Nulti kondicional prosto sadašnje vrijeme prosto sadašnje vrijeme

Sljedeća tabela daje prikaz kondicionala po vjerovatnosti ispunjenja uslova. Naravno, procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poređenje.

vjerovatnost kondicional primjer vrijeme100% nulti If you heat ice, it melts. -

50% prvi If it rains, I will stay at home. budućnost

5% drugi If I won the lottery, I would buy a car. budućnost

0%     treći If I had won a lottery, I would

have bought a car. prošlost

Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice

subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola

 

Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli, tj. takvi koji uza se mogu imati objekat.

Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju, već da se radnja vrši na subjektu:

The road has been repaired. (put je popravljen)

65

Pasivni oblici se tvore tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg mijenjamo. To znači, da se pasivni prezent tvori od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji mijenjamo.

Aktivnu rečenicu možemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje, subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne, i ispred njega se stavlja prijedlog "by":

A: Everybody drinks water. (svi piju vodu)P: Water is drunk by everybody. (voda se pije od sviju)

- subjekat glagol objekat aktiv Everybody drinks water pasiv Water is drunk by everybody.

A: I wrote this letter. (ja sam napisao ovo pismo)P: This letter was written by me. (pismo je napisano od mene)

Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda prijedlog.

 

Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem, koristi se:

kada subjekat koji vrši radnju nije poznat:

My car has been stollen. (ukradeno mi je auto)She was given a nice birthday present. (dobila je lijep poklon za rođendan)

ako se ne želi pomenuti vršilac radnje:

I have been told that you are engaged. (rečeno mi je da ste se vjerili)She was said to have left her husband. (priča se da je ostavila svog muža)

ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut:

Mistakes are always made. (greške se uvijek prave)

ako je subjekat pasivne rečenice važniji od vršioca radnje:

The "Tower" was written by Meša Selimović. (Roman "Tvrđava" je napisana od strane Meše Selimovića) (autor nas manje interesuje)The boy was punished by his father. (dečko je kažnjen od svog oca)Ahmed was attended by his sister during his illness. (Ahmeda je njegova sestra njegovala za vrijeme bolesti)

66

Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaže se", "razumije se", "podrazumijeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda:

it is understood (razumije se, podrazumijeva se)that is known (to se zna)it is said (priča se)

 

Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena:

infinitiv to be called

simple

present it is calledpast it was calledfuture it will be calledconditional it would be called

continous

present it is being calledpast it was being calledfuture it will be being calledconditional it would be being called

perfect simple

present it has been calledpast it has been calledfuture it will have been calledconditional it would have been called

perfect continous

present it has been being calledpast it had been being calledfuture it will have been being calledconditional it would have been being called

Slaganje vremena - Sequence of Tenses

Slaganje glagolskih vremena

Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vrijeme od vitalnog značaja.

Vrijeme u glavnoj rečenici Vrijeme u zavisnoj rečenici Primjer

Sadašnje prosto

(Simple Present)

Da se izrazi istovremena radnja, koristite sadašnje prosto vrijeme.

I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers.

Da se izrazi prošla radnja, koristite prosto prošlo vrijeme. I know that I made the right

67

choice.

Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas, koristite present perfect.

They believe that they have elected the right candidate.

Da izrazite radnju koja će se desiti, koristite prosto buduće vrijeme.

The President says that he will veto the bill.

 

Prosto prošlo vrijeme

(Simple Past)

Da izrazite drugu završenu radnju, koristite prosto prošlo vrijeme. I wanted to go home because I

missed my parents.

Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect.

She knew she had made the right choice.

Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vrijeme. The Deists believed that the

universe is like a giant clock.

 

Prezent perfekt ili past perfekt

(Present Perfect or Past Perfect)

U svakom slučaju koristite prošlo vrijeme.

She has grown a foot since she turned nine.The crowd had turned nasty before the sheriff returned.

 

Buduće vrijeme

(Futur)

Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vrijeme. I will be so happy if they fix

my car today.

Da izrazite radnju koja se desila ranije, koristite prošlo vrijeme. You will surely pass this exam

if you studied hard.

Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici, koristite prezent perfekt.

The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased.

 

Predbuduće vrijeme, svršeni futur

U svakom slučaju koristite sadašnje vrijeme ili prezent perfekt.

Most students will have taken sixty credits by the time they graduate.

68

(Future Perfect Tense)

Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated.

Slaganje vremena sa infinitivima i participima

 

Infinitiv

Vrijeme infinitiva Uloga infinitiva Primjer

Infinitiv sadašnji

(Present Infinitive, to see)

Da se izrazi istovremena radnja ili radnja poslije glagola.

Coach Espinoza is eager to try out her new drills. ["eagerness" je sada; "to try out" će se desiti poslije.]

She would have liked to see more veterans returning. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vrijeme "would have liked".]

Infnitiv perfekta

(Perfect Infinitive, to have seen) Da se izrazi radnja koja se

desila prije glagola.

The fans would like to have seen some improvement this year. ["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti; "to have seen" opisuje nešto prije tog vremena.]

 They consider the team to have been coached very well.[Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider.]

Participi

Vrijeme participa Uloga participa Primjeri

Prezent participa

(Present of Participle, seeing)

Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vrijeme kada i glagol.

Working on the fundamentals, the team slowly began to improve. [Unaprijeđujući osnove, tim je počeo polahko napredovati, radnja se dešava u paralelno, u isto vrijeme]

 

Particip prošli Da se izrazi radnja koja se 69

ili particip prezent perfekta

(Past Participle or Present Perfect Participle

dešava prije glagola.

Having experimented with several game plans, the coaching staff devised a master strategy.[Particip prezent perfekta "having experimented", ukazuje na vrijeme prije glagola u prošlom vremenu "devised".]

Prepared by last year's experience, the coach knows not to expect too much.[Radnja izražena pomoću glagola u prezentu "knows", je posljedica glagola u prošlom vremenu "prepared".]

Sadašnja vremena

Sadašnje prosto vrijeme - Simple Present Tense

Sadašnje vrijeme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvijekstavljaju lične zamjenice. Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica, jer dobija nastavak "-s" ili "-es", osim glagola:

to be - biti, to have - imati, can, may - moći, must - morati, ought - trebati.

Nastavak "-s" za sadašnje vrijeme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnogsuglasnika, ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika:

he speaks (hi spi:ks), he reads (hi ri:dz).

Glagoli koji se završavaju na s, x, z, sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jedninenastavkom "-es":

he dresses, he teaches.

Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y", kad pred tim "y" stoji suglasnik, mijenjaju "y" u "i", u trećem licu jednine:

70

to cry (he cries), to try (to tries).

Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vrijeme pomoćnog glagola "to do", pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se mijenja, bez prijedloga "to":

I write (ja pišem) - I do not write, I don't write

Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vrijeme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja, bez prijedloga "to".You write (ti pišeš) - Do you write? (pišeš li?)

Sadašnje prosto vrijeme se upotrebljava:

da označi radnju čije trajanje nije određeno: I write (ja pišem), I work (ja radim); da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe žive u vodi); da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvijek ustajem rano); da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas

engleskog tri puta sedmično).

The sun rises.

past present future

Sunce izlazi svaki dan, prije, sada i poslije.

Jenny is not here. past present future

Jenny trenutno nije prisutna.

to call - zvati

I call ja zovem I do not call do I call?you call ti zoveš you do not call do you call?he, she, it calls on, ona , ono zove he, she, it does not call does, he ,she, it call?we call mi zovemo we do not call do we call?you call vi zovete you do not call do you call?they call oni, one, ona zovu they do not call do they call?

Sadašnje trajno vrijeme - Present Continuous Tense

71

prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola

I am speaking (ja govorim)you are speakinghe, she, it is speakingwe are speakingyou are speakingthey are speaking

Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". Međutim, ponekad moramo malo promijeniti riječ, vjerovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo.

Izuzetak 1  

 Ako se glagol završava na: suglasnik - naglašeni vokal-suglasnik  zadnje slovo se udvostručava:

s t o p   suglasnik  naglašeni vokal suglasnik

run > running

  stop >  

stopping

  begin >  

beginning

Ovo pravilo ne važi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola:

open > opening

Izuzetak 2Ako glagol završava na ie, mijenjamo ie u y:

lie > lying

die > dying

Izuzetak 3Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e, izostavljamo e:

come > coming

mistake > mistaking

Present Continuous Tense (sadašnje trajno vrijeme) se upotrebljava:

72

da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo:I am learning English now. (sada učim engleski)

You are reading this now. (sada ovo čitate)

past present future

Radnja se događa sada.

 

...the pages are turning. ...the candle is burning. ...the girl is dancing.

Međutim, radnja se ne mora odvijati tačno sada, ali se dešavala nešto ranije i možda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo:

She is reading a book.

past present future

 

Ona možda ne čita knjigu tačno sada.

 

da označi radnju čije je trajanje neprekidno, i tada se obično upotrebljavaju prilozi always, constantly, forever itd:The Sun is rising constantly. (Sunce izlazi svaki dan)You are always complaining about your mother-in-law. (uvijek se žalite na svoju punicu)

da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desit će se u budućnosti:I'm meeting my girlfriend tonight. (večeras ću se naći sa djevojkom)

 

73

Glagoli koji označavaju neko stanje, a ne radnju, obično se ne koriste u trajnom obliku.Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi:

osjetila (percepcije)feel*, hear, see*, smell, tastemišljenjeassume, feel, consider, doubt, feel (misliti), find (misliti), suppose, think*mentalna stanjaforget, imagine, know, mean, notice, recognise, remember, understandemocije/željeenvy, fear, dislike, hate, hope, like, love, mind, prefer, regret, want, wishmjerenjacontain, cost, hold, measure, weighostalilook (biti sličan), seem, be (u većini slučajeva), have (kada znači posjedovati)

- glagoli osjetila (feel, see, hear, taste,smell) se često koriste sa glagolom 'can':I can see... (mogu vidjeti) itd.

- * Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem, npr:

This coat feels nice and warm. (ovaj brod je lijep i udoban, to je naša percepcija, osjećaj kvaliteta broda)John's feeling much better now. (Džon se osjeća mnogo bolje sada, njegovo zdravlje se poboljšava);

She has three dogs and a cat. (ona ima tri psa i mačku, posjedovanje)She's having supper. (ona večera, ona jede);

I can see Anthony in the garden. (vidim Anthony-a u bašti, percepcija)I'm seeing Anthony later. (susrest' ću Anthony-a kasnije, planiramo se susresti)

 

 

to call - zvati

I'm calling I'm not calling am I calling?

74

you're calling you aren't calling are you calling?he, she, it's calling he, she, it isn't calling is he, she, it calling?we're calling we aren't calling are we calling?you're calling you aren't calling are you calling?they're calling you aren't calling are they calling?

Složeno sadašnje vrijeme - Present Perfect Simple Tense

pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola

Složenim sadašnjim vremenom se izražava povezanost između prošlosti i sadašnjosti, tačno vrijeme dešavanja radnje nije naznačeno, što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju.Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrijebiti prošlo vrijeme (past simple tense).

Složeno sadašnje vrijeme se koristi:

da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti:This website has been in existence for 10 years, 6 months, and 19 days. (ova stranica postoji već...);

I have lived in Sarajevo since 1970. (živim u Sarajevu od 1970-te, i još uvijek živim);

da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje:I have been to Zagreb this week. (ove nedjelje sam putovao u Zagreb, sedmica još nije završena);

da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti, ali je rezultat radnje važan:I have buoght a car. (kupio sam auto, važno je da je auto kupljen, nije bitno kada);

uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever, never, yet, already, since, for:Have you ever been to Bosnia? (jeste li ikada bili u Bosni?);

da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''):The guests have just entered the hall. (gosti su upravo ušli u dvoranu).

 

Amerikanci ne koriste složeno sadašnje vrijeme toliko kao Britanci. Amerikanci češćeupotrebljavaju prošlo vrijeme umjesto složenog sadašnjeg vremena. Amerikanac bi rekao:"Did you have lunch?", dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?".

to call - zvati

75

I have called (ja sam zvao) I haven't called have I called?you have called you haven't called have you called?he, she, it has called he, she, it hasn't called has he, she, it called?we have called we haven't called have we called?you have called you haven't called have you called?they have called they haven't called have they called?

Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola

 

I have been playingYou have been working

Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing?Odrični oblik se pravi dodavanjem riječi "not": I have not been playing.

Kada pišemo present continous, često se upotrebljavaju skraćenice:I have been - I've been itd.

Present Perfect Continous Tense koristimo:

da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila. I obično imamo sada imamo neku posljedicu:

I'm tired because I've been running.

past present future

!!!!!  

radnja koja se desila nedavno sada imamo posljedicu -

I'm tired because I've been running. (umoran sam (sada) jer sam trčao)Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlažna (sada)? je li padala kiša?)

76

You don't understand because you haven't been listening. (ne razumijete (sada), jer niste slušali).

da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti, u ovom slučaju često se koriste for i since:

I've been reading for two hours.

past present future

 

radnja počela u prošlosti nastavlja se u sadašnjosti  

I've been reading for two hours. (čitam već dva sata, i još uvijek čitam)How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš)We have not been smoking. (nismo pušili, a ni sada ne pušimo).

 

Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since".

For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta, 7 sedmica, 20 godina.Ako to razdoblje seže do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt, a ako je to razdoblje završeno moramo upotrijebiti past simple (preterit).

Tara hasn't been feeling well for two weeks. (Tara se ne osjeća dobro već dvije sedmice)

ali

Tara didn't feel well for two weeks, and now she feels well. (Tara se nije dobro osjećala već dvije sedmice, a sada se osjeća dobro).

Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati, 7. januara, u petak.

for since period vremena od vremenske tačke

   

20 minutes 6.15 am three days Monday six months January

77

a long time I left school ever the beginning of time itd. itd.

I've been studying for three hours. (učim već tri sata)I've been watching TV since 7pm. (gledam TV od 7 sati poslije podne)Tara hasn't been visiting us since March. (Tara nas nije posjetila od Marta)

For se može koristiti u svim vremenima, since se obično koristi samo sa perfect vremenima.

to call - zvati

I have been calling I have not been calling have I been calling? you have been calling you have not been calling have you been calling?he, she, it has been calling he, she, it has not been calling has he, she, it been calling?we have been calling we have not been calling have we been calling?you have been calling you have not been calling have you been calling?they have been calling they have not been calling have they been calling?

Prošla vremena

Prošlo svršeno vrijeme - Past Simple Tense

Da bi napravili prošlo svršeno vrijeme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola.

- infinitiv preterit past particip  

pravilni glagoli

workexplodelike

workedexplodedliked

workedexplodedliked

Prošli oblik svihglagola završavana -ed.

nepravilni glagoli

goseesing

wentsawsang

goneseensung

Prošli oblik nepravilnihglagola se ne tvori po nekom pravilu i uči senapamet.

  Past particip nam  

78

nije potreban pritvorbi prošlogvremena.

Tvorba prošlog svršenog vremena:

a) potvrdna rečenica:

subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu)

I lived in that house when I was young. (živio sam u toj kući kada sam bio mlad)She played basketball last week. (ona je igrala košarku prošle sedmice)

b) odrična rečenica:

subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola

He didn't like the movie. (nije mu se dopao film)Mary did not go to work last Monday. (Mary nije otišla na posao prošlog ponedjeljka)

c) upitna rečenica:

preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola

Did you play tennis last week. (je si li igrao tenis prošle sedmice)Did he watch TV last night. (je li gledao TV prošle sedmice)

Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik.

I did not go to London. (nisam bio u Londonu)You did not go to London.He did not go to London. itd.

Glagol be nema u svim licima isti oblik, upitnu rečenicu pravimo zamjenom subjektai glagola.

I, he, she, it was here. - Was I, he, she, it here?You were here. - were you here?

Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal, krajnji samoglasnik se udvostručava:

79

plan - plannedskip - skipped

Krajnje "l" se uvijek udvostručava:

level - levelledcall - called

Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik, taj se "y" mijenja u "i":

worry - worriedcry - cried

 

Prosto prošlo vrijeme koristimo:

a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću:I was in Liverpool last year. (bio sam u Liverpulu prošle godine);

b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vrijeme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću:We went to school when we were children. (išli smo u školu kada smo bili djeca);

c) kada govorimo o stvarima koje želimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode:It's time they were back. (vrijeme je da se vrate)I wish I had a new computer. (volio bi da imam novi kompjuter)

d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vrijeme (slaganje vremena):The policeman told me I drove to much. (policajac mi je rekao da sam previše vozio)

Kada kažemo kada ili gdje se radnja dogodila, moramo koristiti prosto prošlo vrijeme,a ne složeno sadašnje vrijeme (present perfect tense).

to call - zvati

I called (ja sam zvao) I didn't call did I call?you called you didn't call did you call?he, she, it called he, she, it didn't call did he, she, it call?we called we didn't call did we call?you called you didn't call did you call?they called they didn't call did they call?

Prošlo trajno vrijeme - The Past Continuous Tense

prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola

80

She was reading. (ona je čitala)We were playing. (mi smo igrali)

Odrični oblik se pravi dodavanjem rječice not:She was not reading - She wasn't reading.

Upitni oblik se pravi inverzijom:Was she playing?Were we playing?

Nesvršeni preterit se upotrebljava:

da se opiše pozadina, odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana uprošlom vremenu. Obično priča počinje nesvršenim preteritom, a zatim se nastavlja prošlim vremenom, npr:

"James Bond was driving through town. It was raining. The wind was blowing hard. Nobody was walking in the streets. Suddenly, Bond saw the killer in atelephone box...";

da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka drugaprošla radnja:

I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. (divno sam sanjaokada se alarm oglasio);I was watching TV when you telephoned. (gledao sam TV kada si nazvao)

da se izrazi promjena mišljenja:

I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. (mislio sam provesti dan na plaži ali sam odlučio otići na ekskurziju)

za dvije radnje koje se dešavaju istovremeno:

The children were playing while their mothers were chatting. (djeca su se igraladok njihove majke čavrljale)

u zavisnoj rečenici umjesto nescršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit:

I knew that he was talking to her about her daughter. (znao sam da se sa njom razgovara o njenoj kćeri).

Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit >>.

to call - zvati

81

I was calling. I was not calling was I calling?you were calling. you were not calling were you calling?he, she, it was calling he, she, it wasn't calling was he, she, it calling?we were calling we weren't calling were we calling?you were calling you weren't calling were you callingg?they were calling they weren't calling were they calling?

Pluskvamperfekat (davno prošlo vrijeme) - The Past Perfect Tense

subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola

U odričnim rečenicama ubacujemo rječicu not između pomoćnog i glavnog glagola, a upitnu rečenicu pravimo zamjenom subjekta i pomoćnog glagola.

Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava:

a) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti, također izražava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti - prije neke druge radnje:

We had left home before he came. (bili smo otišli prije nego što je on došao) The train left at 9am. We arrived at 9.15am. The train had left when we arrived.

(voz je krenuo u 9 sati. Mi smo stigli u 9 i 15. Voz je bio otišao kada smo mi stigli.)

The train had left when we arrived.

past present future

Voz odlazi u 9 sati.    

9 9.15    

Mi stižemo u 9 i 15.    

I was not hungry. I had just eaten. (nisam bio gladan, upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. I had never seen him before. (nisam znao ko je on, nisam ga

nikad bio vidio) He said that he had seen him at the theatre. (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta).

U ovom primjeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umjesto past simple u direktnom.

b) u zavisnim rečenicama uz after:He got a headache after he had washed his hair. (dobio je glavobolju nakon što je oprao kosu);

c) iza izraza: as if (kao da), if only (kad bi barem), I wish (kamo sreće da), past perfectom se izražava nešto što nije ostvareno u prošlosti:

82

I wish I had met you before. (kamo sreće da sam te ranije sreo)If only you had sent me the SMS. (da si mi barem poslala SMS)He played the basketball as if he had played in NBA. (igrao je košarku kao da je igrao u NBA)

 

to call - zvati

I had called I had not called had I called?you had called you had not called had you called?he, she, it had called he, she, it had called had he, she, it called?we had called we had called had we called?you had called you had called had you called?they had called they had called had they called?

Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense

subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. glagola

Odrični oblik se pravi ubacivanjem rječice not, a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have".

Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje:

Ram started waiting at 9am. I arrived at 11am.When I arrived, Ram had been waiting for two hours.

Ram had been waiting for two hours when I arrived.

past present future

Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati.

     

9 11

Ja sam stigao u 11 sati.    

John was very tired. he had been running. (John je bio veoma umoran, trčao je cijele večeri)I could smell cigarettes. somebody had been smoking. (osjetio sam cigarete, neko je pušio).

Past Perfect Continous se također upotrebljava u indirektnom govoru umjesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru.

83

D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night."(Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cijele večeri".)I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night.

to call - zvati

I had been calling I had not been calling had I been calling?you had been calling you had not been calling had you been calling?

he, she, it had been calling he, she, it had not been calling had he, she, it had been calling?

we had been calling we had not been calling had we been calling?you had been calling you had not been calling had you been calling?they had been calling they had not been calling had they been calling?

Buduća vremena

Prosto buduće vrijeme - Futur Simple Tense

subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola

Odrične rečenice se prave umetanjem rječice not između pomoćnog i glavnog glagola,a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola.

U prvom licu jednine i množine umjesto glagola will, može se koristiti glagol shall,međutim u modernom engleskom will se više koristi od shall:

I shall call - we shall call (ja ću zvati - mi ćemo zvati).

Prosto buduće vrijeme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti.Prostobuduće vrijeme se naročito često upotrebljava poslije glagola koji označavaju očekivanje, nadu itd.Također se koristi da bi se izrazila namjera, odluka, prijetnja ili obećanje.

I hope we will have better luck next day. (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put)I expect that he will come tomorrow. (očekujem da će on doći sutra)I will help her because she is beautiful. (pomoći ću joj jer je lijepa)

to call - zvati

I will call (ja ću zvati) I will not call will I call?you will call you will not call will you call?he, she, it will call he, she, it will not call will he, she, it call?we will call we will not call will we call?you will call you will not call will you call?

84

they will call they will not call will they call?

Buduće trajno vrijeme - Futur Continuous Tense

subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. be + present participle glavnog glagola

Odrični oblik se pravi ubacivanjem rječice not između glagola will i be, a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will.

Trajno buduće vrijeme označava radnju koja će trajati izvjesno vrijeme u budućnosti.

At 4pm tomorrow, I will be working.

past present future

    4pm

    U 4 sata biću usred posla.

Kada koristimo buduće trajno vrijeme, naš slušalac obično zna ili razumije u koje vrijeme se radnja odvija.

I will be playing tennis at 10am tomorrow. (igrat ću tenis sutra u 10 sati)We'll be having dinner when film starts. (večerat ćemo kada film počne)Take your umbrella, it will be raining when you return. (uzmi kišobran, padat će kiša kada se budeš vraćao)

to call - zvati

I will be calling (ja ću zvati) I won't be calling will I be calling?you will be calling you won't be calling will you be calling?he, she, it will be calling he, she, it won't be calling will he, she, it be calling?we will be calling we won't be calling will we be calling?you will be calling you won't be calling will you be calling?they will be calling they won't be calling will they be calling?

Složeno buduće vrijeme - Futur Perfect Tense

subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. have + past particip glavnog glagola

85

Predbuduće vrijeme izražava radnju koja će se desiti prije neke druge radnje u budućnosti:

The train will leave the station at 9am. You will arrive at the station at 9.15am. When you arrive the rain will have left.

(Voz dolazi u stanicu u 9 sati. Vi stižete u stanicu u 9 i 15. Voz će otići kada vi stignete.)

The train will have left when you arrive.

past present future

    Voz odlazi u 9 sati.

9 9.15

    Vi stižete u 9 i 15.

Ovo vrijeme također izražava i radnju koja će se desiti i završiti do određenog vremena u budućnosti:

They will have left the Parlament by 12 o'clock. (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)

to call - zvati

I will have called (budem bio zvao) I will not have called will I have called?

you will have called you will not have called will you have called?

he, she, it will have called he, she, it will not have called will he, she, it have called?

we will have called we will not have called will we have called?you will have called you will not have called will you have called?they will have called they will not have called will they have called?

Futur Perfect Continuous

subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola

Odrične rečenice se prave umetanjem rječice not između will i have, a upitne rečeniceinverzijom subjekta i pomoćnog glagola will.

86

Kada koristimo predbuduće trajno vrijeme obično sažimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will:

I will - I'llyou will - you'll itd.

Kod odričnih rečenica sažimamo glagol will i rječicu not:

I will not - I won'tyou will not - you won't itd.

Predbuduće trajno vrijeme izražava radnju koja traje određeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim riječima izražava radnju koja će trajati do određenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom određenom trenutku u budućnosti:

At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uvečer ja ću imati za sobom već 10 sati rada).

Znači radnja počinje u 10 sati prije podne, traje deset sati, sve do 20 sati uvečer kada još traje.

He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Bit će umoran kada stigne. Putovat će već 24 sata.)

to call - zvati

I will have been calling I will not have been calling will I have been calling?

you will have been calling you will not have been calling will you have been calling?

he, she, it will have been calling

he, she, it will not have been calling

will he, she, it have been calling?

we will have been calling we will not have been calling will we have been calling?

you will have been calling you will not have been calling will you have been calling?

they will have been calling they will not have been calling will they have been calling?

Tekstovi – Texts

Engleski za raju - IYKWIM :)

Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika. U e-mailovima, na forumima i chatovima zbog bržeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica.

87

Ako se koristite ovim servisima trebali biste znati najčešće skraćenice kako biste mogli shvatiti "šta je pisac htio da kaže".

Ali zapamtite, ove skraćenice koristite samo u razgovoru sa prijateljima. One se obično ne koriste u ozbiljnim pismima niti na školskim ispitima. Ako na pismenom iz engleskog jezika napišete nešto poput:

aamof icbw, iykwim (as a matter of fact I could be wrong, If you know what I mean),

profesorica će vjerovatno napisati nešto poput:

ruok? (are you ok?), uz prepoznatljivu ocjenu :).

 

aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000

88

Britansko i američko pisanje - British and American writing

Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli.

  britanski američki

U britanskom pisanju, krajnje -l u prošlom vremenu se uvijek udvostručava ako dolazi poslije vokala, bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu, dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu.

rebel > rebelledtravel > travelled

rebel > rebelledtravel > traveled

Neke riječi završavaju u britanskom na -tre, a -ter u američkom, npr:

centretheatre

centertheater

Neke riječi završavaju na -ogue u britanskom, a na -og u američkom:

analoguecatalogue

analogcatalog

Neke riječi završavaju na -our u britanskom, a na -or u američkom:

colourlabour

colorlabor

Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom, a u američkom samo na -ize:

realise, realizeharmonise, harmonize

realizeharmonize

Pisanje velikih slova - Writing of capital letters

U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli važne riječi. Velika slova su dio gramatike koji uvijek slijedi svoja pravila, ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti, što olakšava učenje ovog jezika. Sve što trebate je:

  - naučiti pravila- slijediti pravila

Međutim, kod internet korisnika, na raznim reklama, grafitima itd. vidjet ćete odstupanja od ovih pravila, što svakako ne znači mijenjanje istih. Veoma je bitno ispravno pisati ako želite da čitalac ima visoko mišljenje o vama.

Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom.

We saw the accident from the distance. The quick brown fox jumped over the lazy dog.

89

Lična zamjenica I (ja) se uvijek piše velikom slovom, na bilo kojem mjestu u rečenici.

I like horror films. Mary and I went to the beach together.

Pored ovih slučajeva, velikim slovom pišemo:

- imena ljudi i mjesta:

Peter Susan Bosnia Jupiter

- titule:

Mr Finnegan Mrs Edgeware Ms Johnson Dr Jacobs Major Fingleton the Director General

- dani, mjeseci, praznici:

Monday Friday July December Ramadan Christmas

- nacije i regioni, jezici, religije i etničke skupine:

a German car the Scandinavian countries She speaks Russian and Chinese a Muslim cleric the Aboriginal people

- nazivi knjiga, magazina, filmova, pjesama itd.

War and Peace Rolling Stone the New Statesman Citizen Kane Stairway to Heaven the Mouse Trap

- prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom:90

The president said: "Ask not what your country can do for you." "Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried.

 

Na internetu, u mailovima, pisanje cijelog teksta velikim slovima se smatra kao vikanje. Međutim, izbjegavajte pisanje velikim slovima, jer je takav tekst jako teško čitati. Zašto?

Naše oči su prilagođene da čitaju i raspoznavaju riječi prema njihovom obliku. Taj oblik određuje broj slova (dužina riječi) i visina slova u riječima. Kada čitamo, ne pogledamo ustvari svako slovo, već prepoznamo oblik riječi. Ali, ako je čitav tekst pisan velikim slovima teško je i naporno ga čitati jer sve riječi imaju isti oblik, oblik pravougaonika.

Prefiksi i Sufiksi - Prefixes & Sufixes

Prefiksi

Prefiksi koji se najčešće upotrebljavaju:

un - unwise, unwelldis - disagree, disbeliveill - illiteratein - indirectir - irrationalnon - non-stop

Ostali prefiksi:

a - ashorebe - belovedde - defenddis - disarmen - enlargeex - explainfore - foregroundout - outline

91

inter - internationalmis - misundrerstoodpost - post-warepre - preparepro - protectre - reformover - overloadsub - submarine

 

Sufiksi

Sufiksi za obrazovanje imenica:

 

sufiksi koji označavaju nacionalnost, pripadnost određenoj grupi ljudi ili predmeta, koji vrše radnju ili koji su predmet radnje:

-ian (Bosnian)-ician, -arian, -orian (optician, librarian, historian)-er, -or, -ist (reader, conductor, dentist)-ant, -ent (assistant, student)

 

sufiksi koji označavaju apstraktnost, kvalitet, uslov, stanje, procese, nauke,predmete, deminutive, mjesto:

-ance, -ence (distance, sentence)-hood (neighborhood)-ia (Bosnia, Croatia, Serbia)-ic, -ics (statistics)-age (village)-ion (union)-ing (fighting)-tion (construction)-ssion (session)-sion (division)-ism (racism)-ment (document)-ness (happiness)-ship (friendship)

92

-sure (measure)-ture (furniture)-ity (rapidity)-y (muddy)

 

 

Sufiksi za obrazovanje pridjeva:

-able, -ible (considerable, flexible)-al (equal, final)-cial (social)-ic, -ical (economic, physical)-ant, -ent (distant, independent)-ate (immediate)-ian (Bosnian)-ive (effective)-ful (hopeful)-less (helpless)-ly (friendly)-ous, -ious (famous, various)-y (ready, gloomy)-some (tiresome)-like (childlike)-th, -d (sixth, third)-ish (girlish)-en (golden)-ern (southern)-ward (northward)

 

Sufiksi za obrazovanje glagola:

-ate (dictate)-ed (trained)-en (darken)-fy, -ify (magnify)-y (occupy)-ply (supply)-ize (mechanize)-ing (living)-er (glitter)-ish (furnish)

93

-el (snivel)-le (crackle)

Sufiksi za obrazovanje priloga:

 

-ly (slowly)-side (inside)-wards (inwards)-wise (likewise)-ward (forward)

Red riječi - Word order

Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeže (osim za genitiv), zato se njihovo značenje često određuje mjestom na kojem stoje u rečenici. Engleski jezik je veoma precizan u redu, odnosno rasporedu riječi u rečenici, jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izražavanja misli.

Na prvom mjestu je subjekt (S), pa predikat (P), zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN), mjesto (PM) i vrijeme (PV).

My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). (moja kćerka čita novine veoma pažljivo u svojoj sobi svaki dan)

U bosanskom jeziku bi mogli promijeniti red riječi u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan, međutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike između subjekta i objekta.

Znaci interpunkcije – Punctuation

Tačka - The full stop or period

- Tačku stavljamo na kraj rečenice:

She is sleeping. (ona spava) I was in England. (bio sam u Engleskoj)

- Tačku koristimo u skraćenicama, ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene riječi:

Co. (company - kompanija) etc. (et cetera - i tako dalje)

94

- Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene riječi:

Ltd (Limited) Manchester Utd (United) St (Saint)

 Ova pravila o skraćenicama ne slijede svi, i ponekad predstavlja pitanje stila. Međutim, preporučuje se da budete doslijedni, ako odlučite pisati tačku poslije Ltd. i sličnih primjera, pišite je u cijelom tekstu.

 

Zarez - The comma

Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih riječi, fraza i klauza u rečenici.

- Koristimo ga da razdvojimo tri ili više riječi pri nabrajanju. Zarez prije zadnje riječi se ne mora pisati.

John played handball, hockey, and football in high school. (John je igrao u rukomet, hokej, i nogomet u školi)

- Zarez razdvaja dva ili više pridjeva, koji dolaze jedan za drugim, ako oni mogu zamijeniti mjesta a da se ne promijeni značenje rečenice:

The sunny, cool day was perfect for lying in the dark green grass. (sunčano, toplo vrijeme je bilo odlično za izležavanje na tamno-zelenoj travi)

Primjetite, da između "dark" i "green" nema zareza, jer ovi pridjevi ne mogu zamijeniti mjesta. Trava nije "zelena" i "tamna", ona je "tamno zelena".

- Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke, te se koristi u potpisu poslije riječi: Yours truly, Yours sincerly, Best wishes itd.

Dear Jane,

messagemessagemessage

Best wishes,Jack Brown

- Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:

You locked the car, didn't you? (zaključao si auto, zar ne?)

- Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and, but, or, for, nor, yet, so) razdvaja dvije nezavisne klauze:

95

Ron wore cowboy boots, and Jeff wore tennis shoes. (Ron je nosio kaubojske čizme, a Jeff je nosio tenisice)

- Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom:

When the meeting was over, the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. (kada je sastanak bio završen, osoblje je poslužilo kafu i kolač prije nego su svi otišli doma)

Primjetite da nema zareza između "coffee" i "cake", zato što zavisna klauza dolazi poslije nezavisne klauze.

- Zarezom se odvaja uvodna fraza, te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu informaciju:

On my way to school, I met three of my classmates coming out of the subway. (na putu prema školi, izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega)

Texans, as you know, are often the subject of jokes. (teksašani, kao što znate, su često predmetom šale)

Eddie will, in spite of my wishes, travel to Russia. (Eddie će, uprkos mojim željama, putovati u Rusiju)

 

Dvotačka - The colon

Dvotačka se koristi:

- prije uvođenja liste pri nabrajanju:

They must have: books, papers and pens. (Oni moraju imati: knjige, papire i olovke)

- prije formalnog pitanja u rečenici:

The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je sastanak riječima: "rat je

pred nama!")

- prije klauze koja dolazi poslije rečenice i daje njeno objašnjenje:

His motives are clear: he intends to become a dictator. (njegovi motivi su jasni, on nastoji postati diktator)

- da se posebno naznači važna riječ u rečenici:

King Midas cared for only one thing: gold. (kralj Midas je brinuo samo za jednu stvar: zlato)

- poslije uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:

Dear Ms. Weiner: 96

- pri pisanju podataka:

Title: Principles of Mathematics: An IntroductionReference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P.M.

 

Tačka-zarez - The semicolon

Tačku-zarez koristimo:

- između dvije nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and, but, or, nor, for, so, yet):

People are usually willing to give advice; they are much less inclined to take it. (ljudi obično rado daju savjete; mnogo su manje zainteresirani da ih prime)

- između dvije nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however, nevertheless, furthermore, then, therefore, moreover, thus, etc.):

Today people can buy what they want from supermarkets, department stores, and discount stores; but in Colonial days, when such conveniences did not exist, people depended on general stores and peddlers.

- između riječi koje nabrajamo, ako one sadrže zarez:

The newly elected officers of the group are Thomas Mann, president; Emily Dickinson, vice-president; James Joyce, secretary; and Leo Tolstoy, treasurer.

 

Upitnik - The question mark

Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja.

Where are you? (gdje si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet, should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu, zar ne?)

Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja.

The instructor asked the students what they were doing. (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date. (upitao sam sestru ima li sastanak)

97

98