GRBOVI GRADA CRESA

JASMINKA ĆUS-RUKONIĆ UDK: 929.6(497.5 Cres) „13/18“HR - Cres, Jadranska obala 20 Stručni članak Primljeno: 5. I. 2011.

Od grbova grada Cresa bio bi najstariji onaj iz Franjevačkog samostana XIV. st., potom slijedi grb grada Cresa s podnožja sjedeće sculpture Sv. Izidora iz istoimene crkvice iz XV. stoljeća. Tri grba grada Cresa i to: s glavnog pročelja komunalne palače, Creskog muzeja i Gradske knjižnice Frane Petrića datirani su u XVI. stoljeću. Grb grada Cresa s korskih orgulja župne crkve je iz sredine XIX. st., a onaj s Doma za odgoj djece iz 1886. godine. Grb sa stare škole je iz prvog desetljeća XX. st., a grbovi na drvenim škrinjama iz Gradske vijećnice su iz 20-tih godina XX. st., potom onaj s lunete crkvice Sv. Izidora iz 60-tih godina XX. st., da bi najmlađi bio onaj s gradskog tornja sa satom iz 1989.

Grb grada Cresa je danas u svakodnevnoj službenoj uporabi, pa samim time većina misli da je on oduvijek bio takav kakav je danas. No pomnijom analizom postojećih povijesnih grbova vidjet ćemo da se on stalno mijenjao kroz vrijeme. U službenom objašnjenu se kaže da se grb grada Cresa pojav-ljuje već u XIV. stoljeću, kao u plavom trokutastom štitu, zlatni uspravljeni hipopanter. Oblik štita u suvremenom prikazu zasniva se na povijesnim pri-mjerima, a najčešće su sačuvani uklesani u kamenu na više mjesta u Cresu. Heraldički hipopanter je životinja sastavljena od konjske glave, dugih ušiju s volovskim rogovima i savinutim labuđim vratom, s prednjim nogama kao u grifona (tj. orla) i stražnjim konjskim nogama s lavljim repom. Prema le-gendi koju pričaju stanovnici Cresa, hipopanter u grbu tumači se simbolički za njih same: lijepi i krotki (i spremni na težak rad) kao mladi konji, postaju opasni kao lavovi i pružaju kandže, kada ih se dirne.

Grbovi grada Cresa su danas na arhitekturi u gradu Cresu sačuvani na pet mjesta (gradski toranj sa satom, pročelje komunalne palače, luneta crk-vice Sv. Izidora, grlić bunara maloga klaustra Franjevačkog samostana, atik

851851

Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43

852

Doma za odgoj djece), a od tih pet primjeraka, dva su sačinjena u kamenu a tri u lijevanom betonu. Četiri grba grada Cresa su iz drva (dva drvena nalaze se na škrinjama koje se danas čuvaju u Gradskoj vjećnici, a druga dva se nalaze na korskim orguljama u župnoj crkvi i na podnožju sjedeće drvene skulpture sv. Izidora u istoimenoj crkvici). U Creskom muzeju se čuva jedan kameni grb i jedan iz lijevanog betona, dok se u Gradskoj knjiž-nici Frane Petrića čuva još jedan kameni grb grada Cresa, što iznosi ukupno tri grba. Tako bi danas u samom gradu Cresu bilo dvanaest grbova grada Cresa, ako ne računamo one koji se nalaze po arhivalijama i u knjigama.

Životinja, koja se nalazi u grbovima Cresa, pojavljuje se i kao lik konja i kao lik mitološke heraldičke pantere. Konj u grbu grada Cresa pojavljuje se u dvije varijante, i to: kao na zadnje noge propeti neosedlani konj koji gleda udesno i kao na zadnje noge propeti neosedlani konj s lavljim šapama koji gleda udesno. I mitološka heraldička pantera se u grbu grada Cresa po-javljuje u dvije varijante: kao na zadnje noge propeti mitološki lik pantere koji gleda udesno i kao na zadnje noge propeti mitološki lik pantere koji gleda udesno i iz njuške riga vatru.

Kao na zadnje noge propeti neosedlani konj koji gleda udesno prika-zan je na atiku Doma za odgoj djece (lijevani beton, 1886.), na korskim orguljama župne crkve Majke Božje Snježne (bojano drvo, sredina XIX. st.), te na atiku stare srušene škole (lijevani beton, početak XX. st.) koji se danas nalazi u čuvaonici Creskog muzeja, što su ukupno tri prikaza u gra-du Cresu. Godine 1908. u Beču, na pročelju zgrade Palače Ministarstva rata, Odjela ratne mornarice, danas Uprave za šume, postavljen je grb gra-da Cresa, kao na zadnje noge propeti neosedlani konj koji gleda udesno. Takav tip grba grada Cresa pojavljuje se i u knjizi P. Coronellia “Blasone Veneto” (Venezia, 1694.), kao i u knjizi G. C. De Beatiana: “L’Araldo Ve-neto, overo universale armerista, Mettodica di tutta la Scienza Araldica” (Venetia, 1680.), u Libru d’Oro iz 1714. te u knjizi G. Gatteria: “Storia Veneta” (Venezia, 1854.). U knjizi N. Lemessia: Note storiche geografi -che artistiche di Cherso (vol. IV., Roma 1980., na str. 622), doneseni su crteži tri pečata creske općine iz XIX. st., koji prikazuju grb grada Cresa kao propetog konjića.

Kao na zadnje noge propeti neosedlani konj s lavljim šapama koji gleda udesno pojavljuje se na dnu sjedeće skulpture sv. Izidora (drvo, XV. st.) te jedan u čuvaonici Creskog muzeja (kamen, XVI. st.), ukupno dva. Takav tip grba grada Cresa pojavljuje se u knjizi K. Linda “Stadte-Wappen von Oe-sterreich-Ungarn nebst den Landeswappen und Landesfarben”, Wien, 1885.

Kao na zadnje noge propeta mitološka heraldička pantera koja gleda u desno, pojavljuje se na luneti crkvice sv. Izidora (lijevani beton, šezdesete

J. Ćus-Rukonić, Grbovi grada Cresa

853

godine XX. st.) te na gradskim vratima sa satom (lijevani beton, 1989.), ukupno dva, a kao takav nije do sada poznat iz literature.

Kao na zadnje noge propeta mitološka heraldička pantera koja gleda udesno a iz njuške riga vatru, nalazi se na bunaru u Malom klaustru Fra-njevačkog samostana (kamen, XIV. st.), na glavnom pročelju iznad ulaza u komunalnu palaču (kamen, XVI. st ), u Gradskoj knjižnici Frane Petrića (kamen, XVI. st.), na dvije škrinje u Gradskoj vijećnici (drvo, dvadesete godine XX. st.), ukupno devet. Takav tip grba grada Cresa spominje C. Baxa u “Tršćansko-istarskom blazonariju III.”, Zbirka arhivske građe grad-skog muzeja u Puli K-1, godina nepoznata, čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u Rijeci, i u knjizi B. Zmajić “Heraldika, sfragistika, genealogija”, (Zagreb, 1971.). U knjizi N. Lemessia: Note storiche geografi che artistiche di Cherso, vol. IV, Roma 1980, na str. 622, donose se crteži tri pečata cre-ske općine iz XX. st., koji prikazuju grb grada Cresa kao propetu panteru.

Kako su i životinje u grbovima grada Cresa različite, tako su različite i njegove boje. U djelima P. Coronellia “Blasone Veneto”, (Venezia, 1694.), i G. C. De Beatiana: “L’Araldo Veneto, overo universale armerista, Metto-dica di tutta la Scienza Araldica”, (Venetia, 1680.), grb grada Cresa ima srebrni lik na purpurnoj podlozi. Uvaženi heraldičar B. Zmajić navodi da grb grada Cresa ima gornje polje crveno sa srebrnim likom, a donje polje je srebrno sa crvenim likom. U djelu G. Gatteria: “Storia Veneta”, (Venezia, 1854.), srebrni je lik na srebrnoj podlozi, te u djelu K. Linda: Stadte-Wap-pen von Oesterreich-Ungarn nebst den Landeswappen und Landesfarben, (Wien, 1885.), a isto tako izgleda i u Beču, na pročelju zgrade Palače Mini-starstva rata, Odjela ratne mornarice, danas Uprave za šume. Na podnožju drvene sjedeće skulpture sv. Izidora ima srebrnu podlogu i crni lik. Najče-šće boje u grbovima grada Cresa su na plavoj podlozi zlatan lik, kao što je u grbu na korskim orguljama u župnoj crkvi Majke Božje Snježne, grb u niši iznad natkrivenog prolaza Gradskog tornja sa satom i u Tršćansko-istarski blazonarij III. C. Baxe. Zatim su to grbovi s ostatkom plave boje podloge, na atiku Doma za odgoj djece kao i na grbu grada Cresa sa stare škole.

Od navedenih primjeraka grbova bio bi najstariji onaj iz Franjevačkog samostana XIV. st., potom slijedi grb grada Cresa s podnožja sjedeće skul-pture sv. Izidora. Tri grba grada Cresa i to: s glavnog pročelja komunalne palače, Creskog muzeja i Gradske knjižnice Frane Petrića datirani su u XVI. stoljeće. Grb grada Cresa s korskih orgulja župne crkve je iz sredine XIX. st., a onaj s Doma za odgoj djece iz 1886. godine. Grb sa stare škole je iz prvog desetljeća XX. st, a grbovi na drvenim škrinjama iz Gradske vijećnice su iz 20-tih godina XX. st., potom onaj s lunete crkvice sv. Izidora iz 60-tih godina XX. st., da bi najmlađi bio onaj s gradskog tornja sa satom iz 1989. godine.

Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43

854

Osim na gore spomenutim spomenicima, grb grada Cresa je do nje-gove službene upotrebe temeljem Statuta Općine Cres iz 1993. godine, bio stalno u upotrebi kao znak grada Cresa na turističkim publikaci-jama i na zastavama. I tamo je prikazivan, kao i na službenom grbu, uvijek u trokutastom plavom štitu, kao na zadnje noge propeta zlatna mitološka heraldička pantera koja gleda u desno i iz njuške riga vatru, a šiljati štit ima uokvireni zlatni rub. Temeljem gore navedenog može se reći da je nedvojbeno u zadnjih stotinu godina u upotrebi grb grada Cresa: propeti četveronožac, mitološka heraldička pantera zlatne boje, na plavom polju.

KATALOG

P. Coronelli: Blasone Veneto, Ve-nezia, 1694. Lik konja.

U poluokruglom štitu na purpur-nom polju srebrni neosedlani konj propet na zadnje noge gleda udesno. XVII. st.

P. Coronelli: Blasone Veneto, Venezia, 1694.

Složeni grb Republike Vene-cije, precrtan od L. Tomaza. U doljnjem lijevom polju pojav-ljuje se grb grada Cresa: na pur-purnom polju srebrni neosedlani konj propet na zadnje noge gleda udesno. XVII. st.

J. Ćus-Rukonić, Grbovi grada Cresa

855

Dom za odgoj djece.Jadranska obala 15.Na krovnom vijencu (atiku).U poluokruglom plavom štitu

zlatni neosedlani konj propet na zadnje noge gleda udesno. Na vrhu štita trolist iznad kojeg je mali luk. Uz štit s lijeve i desne strane bogati vegetabilno-cvijetni ukras.

Lijevani beton, bojano, oko 80 x 50 cm. 1886. g.

Župna crkvaMajke Božje Snježne.Ulica Pod urom bb.Na korskim orguljama.U okruglom štitu na plavom po-

lju zlatni neosedlani konj propet na zadnje noge gleda udesno. Štit i štitić zlatni, okrugli, između njih tamno-crveni rub s natpisom CAPO CO-MUNE DI CHERSO. Na vanjskom zlatnom rubu dvije nasuprotno po-stavljene zalatne palmete. Drvo, bo-jano, promjer oko 40 cm. Sredina XIX. st.

Creski muzej.Čuvaonica.U poluokruglom plavom

štitu zlatni neosedlani konj pro-pet na zadnje noge gleda ude-sno. S pročelja, danas srušene, stare osnovne škole na Šetali-štu XX. travnja.

Lijevani beton, bojano, oko 80 x 50 cm. Prvo desetljeće XX. st.

Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43

856

Beč, pročelje zgrade Palače Mi-nistarstva rata, Odjela ratne morna-rice, danas Uprave za šume.

U ovalnom štitu na zadnje noge propeti srebrni neosedlani konj koji gleda u desno. 1908. g.

Lik konja s lavljim šapama.Crkvica Svetoga Izidora.Svetoga Sidra bb.Podnožje drvene sjedeće skul-

pture Svetog Izidora.U ovalnom srebrnom štitu crn

neosedlani konj s lavljim šapama, propet na zadnje noge gleda udesno. Drvo, bojano, oko 15 x 10 cm. XV. st.

Creski muzej.Čuvaonica.U trokutastom plavom štitu

zlatni neosedlani konj s lavljim ša-pama, propet na zadnje noge gleda udesno. Iznad i ispod štita stilizira-ni biljni motivi, sve smješteno na pravokutnu ploču, s rubom od na-suprotno postavljenih kockica. Sa strane djelomično oštećeno.

Kamen, 55 x 48,5 cm. XVI. st.

J. Ćus-Rukonić, Grbovi grada Cresa

857

K. Lind: Stadte-Wappen von Oesterreich-Ungarn nebst den Landeswappen und Landesfarben, Wien, 1885.

U poluokruglom štitu na srebr-nom polju srebrni neosedlani konj s lavljim šapama, propet na zadnje noge gleda udesno. XIX. st.

Lik heraldičke pantere.Crkvica Svetoga Izidora.Svetoga Sidra bb.U luneti iznad glavnog portala.U plavom štitu zlatna mitološka

heraldička pantera propeta na zad-nje noge gleda udesno.

Lijevani beton, oko 30 x 20 cm.Šezdesete godine XX. st.Autor lunete kipar L. Tomaz iz

Chioggie, Italia.

Gradski toranj sa satom.Trg Frane Petrića bb.U niši iznad natkrivenog

prolaza. U trokutastom plavom štitu zlatna mitološka heraldička pantera propeta na zadnje noge gleda udesno.

Lijevani beton, staklo, bron-ca, oko 70 x 40 cm. 1989. g.

Autor grba akademski slikar M. Solis iz Cresa.

Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43

Lik heraldičke pantere koja iz njuške riga vatru.

Samostan franjevaca konventu-alaca. Trg Svetoga Frane 1.

Grlić bunara u malom klaustru.U trokutastom plavom štitu na

zadnje noge propeta zlatna mitološ-ka heraldička pantera gleda u desno i iz njuške riga vatru.

Kamen, 36 x 31 cm. XIV. st.

858

Gradska knjižnica Frane Petrića.Trg Svetoga Frane 3.U niši istočnog zida.U trokutastom plavom štitu zlat-

na mitološla heraldička pantera pro-peta na zadnje noge gleda udesno i iz njuške riga vatru. Iznad i ispod štita stilizirani biljni motivi, sve smješte-no na pravokutnu ploču, s rubom od nasuprotno postavljenih kockica. Sa strana djelomično oštećeno.

Kamen, 66 x 55 cm. XVI. st.

Komunalna palača.Ulica Creskog statuta 15.Glavno pročelje, iznad srednjeg

luka ulaza.U trokutastom plavom štitu zlat-

na mitološka heraldička pantera pro-peta na zadnje noge gleda udesno i iz njuške riga vatru. Iznad i ispod štita stilizirani biljni motivi, sve smješte-no na višestraničnu ploču, s rubom od nasuprotno postavljenih kockica.

Kamen, oko 70 x 40 cm. XVI. st.

J. Ćus-Rukonić, Grbovi grada Cresa

859

C. Baxa: Tršćansko-istarski bla-zonarij III., Zbirka arhivske građe gradskog muzeja u Puli K-1, godi-na nepoznata, čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u Rijeci.

U trokutastom plavom štitu zlat-na mitološka heraldička pantera pro-peta na zadnje noge gleda udesno i iz njuške riga vatru. Početak XX. st.

Komunalna palača.Ulica Creskog statuta 15.Gradska vijećnica, lijeva drve-

na škrinja.U trokutastom plavom štitu

zlatna mitološka heraldička pantera propeta na zadnje noge gleda ude-sno i iz njuške riga vatru.

Drvo, 28,5 x 21 cm.Dvadesete godine XX. st.

Komunalna palača.Ulica Creskog statuta 15.Gradska vijećnica, desna drve-

na škrinja.U trokutastom plavom štitu

zlatna mitološka heraldička pantera propeta na zadnje noge gleda ude-sno i iz njuške riga vatru.

Drvo, 28,5 x 21 cm.Dvadesete godine XX. st.

Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43

860

B. Zmajić: Heraldika, sfragisti-ka, genealogija, Zagreb, 1971.

U trokutastom vodoravno raz-dijeljenom štitu mitološka heraldič-ka pantera propeta na zadnje noge gleda udesno i iz njuške riga vatru. Gornje polje je crveno sa srebrnom panterom, a donje polje je srebrno sa crvenom panterom. 1971. g.

Službeni grb grada Cresa.Grb Cresa pojavljuje se već u

XIV. stoljeću u plavom trokutastom štitu zlatni uspravljeni hipopanter. Oblik štita u suvremenom prikazu zasniva se na povijesnim primjerima, najčešće sačuvani uklesani u kamenu na više mjesta u Cresu. Heraldički hipopanter životinja je sastavljena od konjske glave dugih ušiju s volov-skim rogovima i savinutim labuđim vratom, s prednjim nogama kao u grifona (tj. orla) i stražnjim konjskim nogama s lavljim repom. U pravilu hi-popanter je prikazan kako riga vatru. Prema legendi koju pričaju stanovni-ci Cresa hipopanter u grbu tumači se simbolički za njih same - lijepi i krot-ki (i spremni na težak rad) kao mladi konji, postaju opasni kao lavovi i pru-žaju kanđe kada ih se dirne.

Dizajn: Heraldic Art d. o. o. Rije-ka prema povijesnom uzorku, 1993. g.

J. Ćus-Rukonić, Grbovi grada Cresa

861

LITERATURA:

G. C. DE BEATIANO: L’Araldo Veneto, overo universale armerista, Mettodica di tutta la Scienza Araldica, Venetia, 1680.

P. CORONELLI: Blasone Veneto, Venezia, 1694.Libro d’Oro, 1714.G. GATTERIA: Storia Veneta, Venezia, 1854. K. LIND: Stadte-Wappen von Oesterreich-Ungarn nebst den Landeswappen

und Landesfarben, Wien, 1885.C. BAXA: Tršćansko-istarski blazonarij I., Zbirka arhivske građe gradskog mu-

zeja u Puli K-1, godina nepoznata, čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u RijeciISTI: Tršćansko-istarski blazonarij II., Zbirka arhivske građe gradskog muzeja u

Puli K-1, godina nepoznata, čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u RijeciISTI: Tršćansko-istarski blazonarij III., Zbirka arhivske građe gradskog muzeja u

Puli K-1, godina nepoznata, čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u RijeciB. ZMAJIĆ: Heraldika, sfragistika, genealogija, Zagreb, 1971.N. LEMESSI: Note storiche geografi che artistiche di Cherso, vol. IV., Roma

1980.G. DUDA-MARINELLI: E proprio un cavallino lo stemma di Cherso,

Comunita Chersina. N. 4, Trieste, dicembre 1988. J. ĆUS-RUKONIĆ: Heraldički Cres ili O grbovima i znakovima grada Cresa,

Cres, 1989.ISTI: Umjesto uvoda: povijest zgrade Doma, Dom za odgoj djece - Cres re-

konstrukcija, Zagreb, 1993.ISTI: Grbovi lošinjskog otočja i južnog dijela otoka Cresa, Mali Lošinj, 2003.G. OŠTRIĆ: Monumenta heraldica. Izbor iz heraldičke baštine primorsko-

goranske županije, Rijeka, 2002.L. TOMAZ: Stemma e santo Protettore della Magnifi ca Comunita’ di Cherso,

Quaderni della Comunita’ Chersina, Colana Storica-N. 6, Conselve, 2005.Statut Grada Cresa, 23. VII. 2009., Službene novine Primorsko-goranske žu-

panije, br. 29/2009.

Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43

862

RÉSUMÉ - SAŽETAK

LES ARMOIRIES DE LA VILLE DE CRES

Parmi les blasons de la ville de Cres le plus ancien serait celui du couvent des Franciscains du XIVème siècle, puis suivent les armoiries de la Ville de Cres visibles sur la base de la sculpture assise de saint Isidore provenant de l’église homonyme du XVème siècle. Trois armoiries de la Ville de Cres à savoir : sur les façades principales du Palais communal, du Musée de la Ville et la Bibliothèque municipale Frane Petrić sont datées du XVIème siècle. Les armoiries de la Ville de Cres fi gurant sur les orgues du chœur de l’église paroissiale sont du XIXème siècle, et celles du Foyer pour l’éducation des jeunes sont datées de 1886. Le blason de l’ancienne école est de la première décennie du XXème siècle, alors que les blasons sur les bahuts de l’Hôtel Municipal sont des années vingt du XXème siècle. Signa-lons enfi n celui visible sur la lunette de la chapelle St. Isidore des années soixante du XXème siècle et, le plus récent, le blason sur la tour de l’horloge de 1989.