32
Green Garden • broj 41 • studeni / prosinac 2005. • godina VI • cijena 3 KM • Lončanice za posebne prilike • Rezidba voćaka • Folije i pokrivači • Gnojidba vinograda • Kesten-kralj jeseni

Green Garden 41

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Green Garden 41

G r e e n G a r d e n • b r o j 4 1 • s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 0 5 . • g o d i n a V I • c i j e n a 3 K M

• Lončanice za posebne prilike• Rezidba voćaka• Folije i pokrivači• Gnojidba vinograda• Kesten-kralj jeseni

Page 2: Green Garden 41
Page 3: Green Garden 41

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Katica Arar,Aida Kohnić, Danko Tolić, Mario Ćubela

Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Grafičko oblikovanje:Damir Šanje, Marin Musa

Tisak: LOGOTIP, Široki Brijeg

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

SADRŽAJSOBNE LONČANICE 4 SOBNO CVIJEĆE U ZIMSKIM UVJETIMA 5ODABIR BOŽIĆNOG DRVCA ::: ADVENTSKI VJENČIĆI 6SJECKALICE ::: BOŽIĆNA PŠENICA ::: VILJAMOVKA 7EKSTRAKTI BILJAKA 8MINI IZLOŽBA POVRTNIH KULTURA 9ZIMA U POVRTNJAKU 10FOLIJE ZA PREKRIVANJE PLASTENIKA 11CIFO GNOJIVA 12KESTEN 13ZIMSKA REZIDBA VOĆAKA 14KALIFORNIJSKA ŠTITASTA UŠ 15KAKI - JAPANSKA JABUKA 16AGRUMI 17ZIMSKA ZAŠTITA VOĆAKA 18LJEŠNJAK 19GNOJIDBA VINOGRADA 20PELETIRANO ORGANSKO GNOJIVO 21PITANJA I ODGOVORI 22FRISKIES U MOSTARU ::: KRIZANTEME ::: ĆUPTER 23ČUDO IZ LJUSKE 24MASLINA 25VOĆNE SADNICE - AGROCENTAR 26DEKORACIJE ZA AKVARIJ 27AMBROZIJA 28SUZBIJANJE MIŠEVA I ŠTAKORA 29ZANIMLJIVOSTI 30

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

3

Riječ urednikaPoštovani čitatelji!Pred vama je posljednji broj Green Gardena u ovoj godini koji,

kao i prethodni brojevi, na svojim stranicama donosi veći broj ui-stinu zanimljivih naslova kako iz cvjećarstva, povrćarstva, voćar-stva i vinogradarstva tako i aktualnosti iz zaštite bilja.

U vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana ukrašavaju se drvca i kupuju posebne lončanice, a koje drvce odabrati, kako mu produljiti svježinu, te koju lončanicu odabrati za ovu prigodu, mo-žete pročitati u ovom broju našeg glasila. Kako pripremiti i gdje smjestiti sobno cvijeće tijekom zimskih mjeseci, možete pronaći na stranicama posvećenim cvijeću.

Ljubitelji povrća mogu pročitati aktualnosti iz ove oblasti, a posebno ističemo prilog o pokrivačima za povrće (agrotekstil) i folijama za prekrivanje plastenika i tunela.

Za voćare je namijenjeno nekoliko zanimljivih članaka veza-nih za voćne kulture čiji se plodovi najviše koriste tijekom zimskih mjeseci. Posebno ističemo članke o kestenu, lješnjaku i orahu, ali i o kakiu- kulturi koja je malo poznata među voćarima. Vjerujemo da će biti zanimljivi prilozi o agrumima i maslini – slabo zastuplje-nim voćnim vrstama u južnim područjima BiH.

Kalifornijska štitasta uš zadnjih nekoliko godina radi sve veće štete na voćkama. Kako zaštititi voćke od ovog štetnika, možete pročitati u članku kojeg potpisuje doc. dr. Ivan Ostojić. Vinogra-dare će sigurno zanimati i prilog o gnojidbi vinograda za koju su često oprečna mišljenja stručnjaka vezana za vrijeme izvođenja.

Početkom zime poljski glodavci napuštaju polja i sele se u zatvorene prostore gdje rade velike štete uskladištenim proizvo-dima. Kako ih suzbijati te koje mamce koristiti možete pronaći u prilogu koji obrađuje ovu problematiku

Za ljubitelje akvaristike pripremili smo prilog o dekoracijama koje se koriste za uređivanje akvarija.

Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo ne-što propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

Uredništvo

Page 4: Green Garden 41

4

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

SOBNE LONČANICE ZA POSEBNE PRILIKEZa posebne prilike biraju se i posebne lončanice koje oblikom, bojom lista i cvijeta izražavaju posebnu simboliku. Tako za božićne i novogodišnje blagdane tražimo božićnu zvijezdu, azaleju, ciklamu. To su vrste koje cvatu zimi pa svojim žarkim bojama unose radost u svaki dom.

Božićna zvijezdaJedna od najčešćih ali mno-

gima i najdražih božićnih i novo-godišnjih lončanica je božićna zvijezda ili mlječika krasna, kako je neki još zovu, Euphorbia pulc-herrima, koja privlači poglede «listom» žarko crvene boje.

Porijeklom je iz Meksika, gdje raste kao listopadni grm visine do tri metra. Kao lončani-ca visoka je 30 – 40 cm. Na vrhu biljke razvijaju se sitni, neugle-dni cvjetovi. Ljepotu biljci daje crveno obojeno lišće uz cvjeto-ve tzv. brakteje.

Božićna zvijezda traži svi-jetlo mjesto u stanu, umjerenu temperaturu, 15 od 20°C. Izbje-gavajte zalijevanje hladnom vodom. Traži veliki postotak vlažnosti u zraku i obilno za-lijevanje, a ako je zaboravite zaliti, tužno će objesiti listove, no malo mlake vode ubrzo će je oživjeti. Prilikom zalijevanja pazite da ne prskate brakteje i cvjetove. Za smještaj božićne zvijezde izbjegavajte mjesta na propuhu i tami. Nakon nekoliko tjedana cvatnje biljka odbacuje lišće. Tada je možete prikratiti na 10 cm, prestati sa zalijevanjem, a početkom proljeća biljku izni-jeti vani. Redovito je zalijevajte

preko ljeta i jeseni, a zatim je po-novo unesite u kuću. U zimu bi ponovno trebala procvjetati. Na žalost, više neće biti tako lijepa, pa razmislite je li vrijedna truda, ili je bolje kupiti novu biljku idu-ćeg Božića.

Za ovu biljku, kao i za sve biljke iz ove porodice, je kara-kteristično da se pojavljuje bijeli gusti sok (mlijeko) kada se otr-gne list ili dio biljke. Sok božićne zvijezde je otrovan, pa treba biti oprezan kada su djeca ili životi-nje u blizini.

AzalejaNajbogatije cvate zimi, pa se

tada i najviše kupuje. To je pravi mali cvatući grm u loncu. Azale-ja ima svih boja, veličina i oblika cvijeta, pa svatko može pronaći nešto za sebe.

Sve azaleje vole meku vodu za zalijevanje (tvrdu vodu iz vo-dovoda prokuhajte), kišnicu ili

otopljeni snijeg. Vole svijetlu, umjereno toplu prostoriju. Za-lijevanje je prema potrebi – ze-mlja u loncu mora biti umjereno vlažna. Azaleja je osjetljiva na propuh. Za azaleju je veoma važno da ima odgovarajući sup-strat u loncu, tj. supstrat kisele reakcije.

Kada kupujete lončanicu azaleje, najbolje je birati onu biljku s nekoliko otvorenih cvje-tova i mnogo pupova, pa ćete dugo uživati u njihovoj cvatnji.

CiklamaPostoji doista mnogo kulti-

vara ciklama koji se međusobno

razlikuju po boji cvijeta, njego-voj veličini, boji listova i sl. Tako su, primjerice, dugo vremena u modi bile ciklame s velikim cvi-jetovima dok danas prvenstve-no nailazimo na ciklame s ma-lim cvjetovima ali s posebnim mirisom. Iz tog razloga, u novije vrijeme, plemenite i minijaturne ciklame ukrašavaju mnoge sto-love te osobito lijepo izgledaju u bijelim keramičkim posudama ukrašenim vijencima od bršlja-na. Osim s bršljanom ciklame su idealne u kombinaciji s pa-pratima, različitim puzavicama, s kaduljom i lavandom kao i s biljkama čiji su listovi sivo zelen-kaste boje.

Ipak, da bi ciklama zadržala svoj raskošni cvijet, dva do tri tjedna morate im posvetiti punu pozornost. Tako trebate znati kako ciklame ne podnose suviše suhe i zagrijane prostorije te im posebno odgovara temperatura od 5 do 10 stupnjeva C uz visoku vlažnost zraka. Uočeno je i kako ciklamama posebno «godi» prozor spavaće sobe, trijem ili hodnik s dosta svjetla tijekom zimskih mjeseci. Pored toga, u njihovom uzgoju trebamo biti oprezni jer moramo voditi raču-na da se između dva zalijevanja površina komposta malo prosu-ši i u tu svrhu ih je najpoželjni-je zalijevati u podložak. Dok su biljke aktivne, treba ih svaka dva tjedna i prihraniti namjenskim tekućim gnojivima. Ukoliko im pružite optimalne uvjete, zdra-ve će biljke prirodno prestati s rastom u proljeće kada ih treba i potpuno zasušiti u periodu od mjesec dana (što znači sve do ljeta), dok svi listovi ne uvenu. Sa zalijevanjem ponovno zapo-činjemo kada počne i novi rast s tim da je ciklame nužno presadi-ti svake dvije godine.

Piše: JosiP BrklJača, ing.

Azalea

Božićna zvijezda Ciklama Različite boje cvijeta

Page 5: Green Garden 41

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

5

vara, primjerice, ukrasnoj paprici i ukrasnoj koprivi, sobnim pal-mama maranti, zmajevci i fikusu.

Kakve uvjete traže biljke?Biljkama koje traže dosta

svjetla, ali ne vole izravno izlaga-nje suncu, odgovarat će mjesto uz sjeverni ili sjeveroistočni pro-zor. Većina sobnih biljaka koje cvatu zimi traže takve uvjete (azaleje, ciklame, primule, kame-lije). Ove biljke traže i nešto niže temperature pa se mogu smje-stiti u slabije grijanu prostoriju.

Jaglaci ne vole sunčani po-ložaj niti blizinu izvora topline. Traže češće zalijevanje i prihra-njivanje namjenskim gnojivima.

Ciklame traže hladniju pro-storiju. U toplijoj prostoriji cvje-tovi brzo uvenu. Zalijeva se u podložak ili uz rub lukovice. Ako voda ostane u podlošku, jedan sat nakon zalijevanja treba je odliti, jer će u protivnom listovi požutjeti.

Filadendron voli toplinu i vlagu te ga je potrebno svako-dnevno prskati mlakom vodom. Traži sjenovit položaj.

Afrička ljubičica uspijeva na svijetlim ali od sunca zaštićenim položajima. Prilikom zalijevanja vodu dodavati u podložak. Di-fenbahija traži mjesto zaštićeno od sunca i visoku vlažnost zraka. Listove svakodnevno treba pr-skati vodom.

Anturijum također voli vla-žan zrak i toplinu, ali biljku ipak treba zaštititi od izravnih sunča-nih zraka. Kamelija voli hladan i osvijetljen prostor, ali ne i izra-vno sunce. Sjenovito mjesto u hladnijoj prostoriji traže bršljan i aspidistra. Sorte svijetlo prošara-nih ili obrubljenih listova obično trebaju nešto više svjetla i topli-ne od zelenolisnih. Cinerarija se drži u negrijanoj prostoriji s do-voljno vlage. U suviše toploj pro-storiji listovi joj žute i otpadaju.

Biljke na prozoru ili stoluBiljke na radnom stolu ili pro-

zoru ne smiju biti velike da stva-raju sjenu. Za sobno bilje vrijedi

Piše: JosiP BrklJača, ing.

SOBNO CVIJEĆE U ZIMSKIM UVJETIMAVećina sobnog cvijeća tijekom ljetnih mjeseci krasi balkone, terase i druge prostore, koji osiguravaju povoljne prostore za uzgoj. Tijekom zime potrebno im je osigurati adekvatne prostore u kojima će dočekati toplije dane.

Dolaskom hladnijih dana, kućne biljke potrebno je smjestiti u adekvatne

prostore, u kojima će dočekati toplije dane. Za većinu sobnog bilja zima predstavlja period mi-rovanja, a za neke biljke razdo-blje cvatnje.

Priprema biljakaza zimu

Prije unošenje u kuću po-trebno je otuširati biljke. Nakon toga biljke je potrebno smjestiti na čistu površinu da se osuše, a supstrat u posudi procijedi. Sve biljke koje će tijekom zime bora-viti u kući potrebno je pregledati na prisutnost štetnika. Većina štetnika može se ukloniti meha-nički, a ako je potrebno koristiti insekticide, treba koristiti samo one koji imaju dozvolu na so-bnom cvijeću.

Uvjeti prezimljenja ovise o pojedinoj biljci. Neke traže isklju-čivo hladan prostor, dok druge nešto toplije uvjete. Najveći broj sobnog bilja podrijetlom je iz tropskih područja, pa im je ti-jekom zime potrebno osigurati visoku zračnu vlagu i umjerenu toplinu. I unutar same prostorije sva mjesta nisu podjednako po-godna za držanje sobnog bilja. Veći broj sobnih biljnih vrsta ne voli smještaj tik uz južni ili zapa-dni prostor. Manji pomak od za-vjese ili prozora već znači bitnu promjenu. Takvo mjesto odgo-

pravilo «ne stavljaj na rub – past će». Biljke ne stavljati na mjesto gdje će se često premještati. Sta-ra poslovica pokazala se primje-njivom kod sobnog bilja: daleko od oka, daleko od srca.

Biljke moraju biti na takvom mjestu gdje su lako pristupačne i «nezaboravljene». Vjerujemo da

će ovih nekoliko savjeta koristiti svim ljubiteljima sobnog bilja da ga adekvatno pripreme za nado-lazeće hladne dane.

Sobno cvijeće – adekvatan prostor

Page 6: Green Garden 41

Nordijska jela

6

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

ODABIR BOŽIĆNOG DRVCANa vratima su nam božićni i novogodišnji blagdani, vrijeme pomirenja i darivanja. Izlozi i ulice bljesnut će blagdanskim sjajem, a najmlađi će iščekivati pahulje snijega i darove. Ipak, da je u naše domove stigao najdraži blagdan, redovito nas podsjeća i ukrašeno božićno drvce.

Svi mi znamo kako pravog Božića nema bez pomno odabranog božićnog dr-

vca. Ustvari, sama gužva i žurba oko kupnje darova te ponovno okupljanje svih članova obitelji na blagdanskoj večeri posebno nas veseli i pruža osjećaj unutar-njeg zadovoljstva. Iako je sama bit Božića sasvim nešto drugo, mi ga ipak ne možemo ni zami-sliti bez posebno ukrašenog bo-žićnog drvca. A najmlađe opet najviše i veseli njegova kupnja te ukrašavanje kao i darovi koji ih očekuju ispod okićenog bora. Ali, ta ista kupnja one nešto sta-rije nerijetko zna dovesti do ruba živaca. Međutim, sukladno s bla-gdanskim ozračjem nužno je biti strpljiv jer je potrebno dosta vremena za odabir pravog drvca čiju veličinu trebamo prilagoditi ambijentu svoga doma. Srećom, posljednjih godina na našem tr-žištu možemo nabaviti i Nordij-ske jele koje su se pokazale ide-alnim za ukrašavanje domova tijekom božićnih blagdana. Spo-menute jele svojim pravilnim ra-sporedom grana s bogato popu-njenim iglicama i najzagriženije protivnike ukrašavanja drvca ne ostavljaju ravnodušnim. Osim toga, Nordijske jele možemo na-baviti u različitim veličinama od 1,5 do 5 metara što, osim ukra-šavanja domova, ostavlja mogu-ćnost i za uljepšavanje poslovnih prostora kao i vrtova.

Što napraviti sosušenim drvcem

Zanimljiv je i podatak kako se svake godine u svijetu posiječe na milijune božićnih drvaca koja, nakon što posluže svrsi, završava-ju na odlagalištima otpada ili se, u najboljem slučaju pretvore u kom-post. Istina, ta ista drvca se proi-zvode namjenski, odnosno, time se bitnije ne utječe na prirodne čimbenike, gledano s ekološke strane. Ipak, ukoliko imamo vrt i mogućnost pravljenja komposta, osušeno drvce nakon Božića ni-pošto ne bacajte na smetlište. Do-voljno je odrezati grane i staviti ih na dno kompostirane hrpe. Odre-zanim graničicama također mo-žemo prekriti zasađene maćuhice ili tratinčice a sljedeće sezone pak umetnite grančice oko posijanog graška. Viticama će se privezati uz njih čime će vam znatnije olakšati

Sjemenarnini agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu za Božićne i Novogodišnje blagdane nude veliki izbor živih Nordijskih jela - najljepših božićnih drvaca.

Sama tradicija adventskog vjenčića seže u daleku prošlost kada su germanski narodi koristili vjenčić ukrašen svijećama, koje bi

palili za hladnih i tamnih prosinačkih noći kao znak nade u nado-lazeću sunčevu svjetlost i toplinu proljeća. U srednjem vijeku su pak kršćani preuzeli tu tradiciju te su vjenčić sa svijećama počeli koristiti kao dio svoje duhovne pripreme za najdraži nam blagdan Božić. Inače, prema predaji izrađen od zimzelenih grančica advent-ski vjenčić simbolizira neprekidan, neprolazan život. Pored toga, u njemu se kao dekorativna biljka često nađe i lovor koji predstavlja pobjedu nad mučenjem i patnjom te božikovina i tisa koji su pak simbol besmrtnosti. S druge strane, prisutnost cedra u vjenčiću označava snagu i izlječenje dok je sami kružni oblik vijenca, koji nema ni kraj ni početak, simbol vječnosti Božje te besmrtnosti duše. A sami češeri i razni plodovi kojima vjenčić često bude pomno oki-ćen predstavljaju naš budući život, odnosno uskrsnuće dok četiri svijeće označavaju četiri tjedna adventa ili došašća, vrijeme pripre-

me za veliki blagdan kršćana. Stoga ni ove godine nemojte zabo-raviti ukrasiti ulazna vrata i stolove advent-skim vjenčićem jer on prije dolaska samog Božića stvara poseban ugođaj u našim domo-vima te na poseban na-čin i u našim srcima.

ADVENTSKI VJENČIĆI

samu berbu. Do sljedećeg ljeta drvce možete ostaviti po strani nakon čega se može iskoristiti kao potporanj uz koji će se penja-ti krastavci. Jer lijep i dekorativan detalj u svakom vrtu predstavlja osušeno božićno drvce (s blago skresanim granama i dakako bez otpalih iglica) koje služi kao izvr-stan potporanj u povrtnjaku za sve vrste penjačica. U velikim pak europskim gradovima, osušenim drvcima se najviše raduju stano-vnici ZOO-a, i to ponajviše slono-vi, kojima su božićne jele i smreke prava poslastica.

Bilo kako bilo, drvce koje je uzgojeno u vrtnim centrima za božićne blagdane bolje je rješe-nje od kupnje umjetnog. Netko će reći da je šteta rezati biljku radi nekoliko blagdanskih dana. I to je istina, ali rijetko tko će se

zbog ekoloških razloga odreći običaja kićenja drvca. Osim toga, plastična drvca puno više zaga-đuju atmosferu jer se za njihovu proizvodnju troši energija utro-škom koje se stvaraju iznimno štetne emisije plinova. A da bi se plastično drvce prirodnim putem razgradilo, potrebno je skoro tisu-ćljeće. Izbor je ipak na vama! Samo nemojte da trpe oni najmlađi koji s nestrpljenjem očekuju Badnjak, dan koji im trajno ostaje urezan u sjećanje i to prvenstveno zbog kićenja božićnog drvca.

Piše: Mladen karačić, diPl. ing.

Prodaja u AC Sjemenarni Mostar

Page 7: Green Garden 41

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

7

SJECKALICAMA DO KORISNOG KOMPOSTA

U ovom periodu godine vrto-vi su nam puni organskog

otpada-otpalog lišća, grana i grančica koje mogu i te kako korisno poslužiti za proizvodnju komposta u kućnoj radinosti. Jer dovoljno je samo dobro usitniti mnoštvo ostataka iz voćnjaka, povrtnjaka ili cvjetnjaka i uradili smo pola posla. U tu svrhu da-

nas se na tržištu mogu nabaviti namjenske sjeckalice čija jačina može varirati, ovisno o količi-ni organske mase koju želimo «preraditi» u kompost. Za usi-tnjavanje tanjih grančica i osta-taka iz povrtnjaka i cvjetnjaka pogodni su pak manji modeli sjeckalica koje možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljo-

ljekarnama. A bez njih bi nam to ipak puno teže išlo, jer zamislite samo koliko bi nam vremena trebalo utrošiti za fino usitnja-vanje organske mase za kom-postiranje i zastiranje vrta. Osim toga, usitnjena masa koja pada iz sjeckalice brže se razgrađuje i pretvara u hranjiv kompost. S druge strane, malo jači strojevi s valjkastim noževima usitnjavaju čak i deblje granje preostalo pri rezidbi voćaka, ukrasnog drveća i grmlja. Usitnjeno granje pogo-dno je i za izradu prirodno vr-tnih staza koje nalikuju na šum-ske puteljke prekrivene gustim slojem otpala lišća. Navedene strojeve za usitnjavanje grana i grančica možete, uz malo mašte i znanja, čak napraviti i u vlastitoj režiji. Ukoliko ne, vlasnici vrtova i voćnjaka s visokim drvećem, vo-ćkama i grmljem svakako trebaju

Božićna pšenica se uobičaje-no sije od svete Barbare do

svete Lucije-13.prosinca. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su nešto šire od standar-dnih ali i dublje. Prije same sje-tve pšenica se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak sati).

Božićna pšenicaNakon toga pšenica se vadi iz vode i ravnomjerna raspoređuje u posudu u sloj debljine 2-3 cm. Zalijevanje se obavlja svaki dan raspršivanjem vode po pšenici.

Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer može doći do propadanja pšenice.

NJENO VELIČANSTVO VILJAMOVKA

Viljamovka je kasna ljetna sor-ta kruške koja je otkrivena

kao slučajni sjemenjak u Engle-skoj oko 1770. godine. Na ame-ričkom tlu prva viljamovka javlja se 1797., a sljedeći vlasnik farme Enoch Bartlett tu sortu kruške, njemu još nepoznatu, naziva po svome prezimenu. Tako se vi-ljamovka i dan danas u Americi može naći pod nazivom Bartlett. Inače, riječ je o sorti kruške koja se i više nego udomaćila u našoj zemlji. Iako joj više gode njeni sjeverniji dijelovi, vrlo dobro uspijeva i u južnoj Hercegovini. I doista, malo tko ne zna za ovu

krušku koju je dobrim dijelom proslavila i nje-na vrhunska žestica-svu-da cijenjena rakija vilja-movka. Šalu na stranu, doista je riječ o kvalite-tnoj i cijenjenoj sorti, što potvrđuje i podatak da je upravo viljamovka standard prema kojem se ocjenjuju druge kruške. Tako se i u stručnoj literaturi sve ra-vna po njoj, odnosno, često se koriste podaci o vremenu dozri-jevanja na osnovu njenog dospi-jeća npr. za neku sortu kruške kažemo da dozrijeva 14 dana poslije viljamovke i sl. Inače, spo-menimo kako viljamovka u na-

šim uvjetima dozrijeva od 10 do 20 kolovoza kada se na njenim stablima uočavaju srednje veli-ki plodovi, tipičnog kruškolikog oblika i prosječne mase od 160 do 260 grama. Meso ploda je svi-jetložute boje, vrlo sočno, topivo u ustima, karakteristične muška-

razmisliti o nabavi dobre sjecka-lice koja će ih trajno riješiti briga kamo s osušenim ostacima bilja i raznoraznim granjem. Jedno je sigurno, ne bi ga trebali paliti i time onečišćavati zrak, već samo gurati u otvor sjeckalice!

Piše: Mladen karačić,diPl. ing.

tne arome. Osim toga, sadržava puno fine kiseline i šećera što je čini vrlo ukusnom i cijenjenom voćkom u širokom krugu po-trošača. A pošto je sada vrijeme sadnje voćaka, dobro razmislite o izboru sortimenta, jer je ova sorta zasigurno kraljica krušaka.

Sijeckalica u radu

Različite izvedba sijeckalica

Božićna pšenica

Viljamovka –kraljica među kruškama

Page 8: Green Garden 41

8

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

EKSTRAKTI BILJAKA

Aromoterapija je najstariji oblik liječenja. To pradavno umijeće danas doživljava procvat i preobrazbu u su-vremenu znanost. Koristeći se mirisnim i farmakolo-škim karakteristikama eteričnih ulja i esencija ublažava, sprječava pa čak i uklanja simptome bolesti.

Svi mi danas, htjeli to ili ne, živimo u high-tech civiliza-ciji, okruženi televizijom,

računalima, sintetičkim proizvo-dima, hormonsko i genetički manipuliranom hranom. Čini nam se da su u takvom svijetu priroda i prirodno postali goto-vo egzotični pojmovi. Usporedo s tim, s druge strane svjedoci smo sve većeg trenda povratka prirodi, uzgoja zdrave, organske, jednom riječju domaće hrane. Sve je veći broj različitih udruga i osviještenih ekologa koji zagova-raju povratak prirodi i prirodnim vrijednostima. I nekako između ove dvije varijante smjestila se aromoterapija s ljekovitim djelo-vanjima eteričnih ulja.

Kako se dobivaju eterična ulja ?

Eterična ulja se dobivaju na tri osnovna načina, i to meto-dom istiskivanja, destilacijom vodenom parom i ekstrakcijom putem otapala. Destilacija vode-nom parom se smatra najboljim postupkom za izdvajanje aro-matskih tvari iz biljke, posebice ako se koriste za terapeutske svrhe. Ipak, metoda istiskivanja

se nekako najčešće koristi i to pr-venstveno kod citrusnih plodova (limun, mandarina, naranča i sl.), izravnim istiskivanjem pod pri-tiskom, čime se dobiva esencija neke biljke. Treba napomenuti kako esencija i eterično ulje nisu isti pojmovi jer su eterična ulja zapravo destilirane esencije. Bilo kako bilo, zbog svojih ljekovitih svojstava ekstrakti biljaka koriste se već tisućama godina. Još od antičkih vremena smatra se da eterična ulja koriste tijelu, psihi i emocijama. A različita ulja pri-mjenjuju se za tretiranje i sprje-čavanje cijelog niza zdravstvenih problema za liječenje, opuštanje, podmlađivanje, ublažavanje ili stimuliranje. Vrijedno je i spo-menuti istraživanje obavljeno na virusima obavijenim lipidnim slojem (poput virusa hepatitisa, herpes simplexa ili gripe) kao i na retrovirusima (HIV) gdje je kan-tarion ili Gospina trava pokazao znatnu aktivnost. Na taj način, aromoterapija, odnosno liječenje eteričnim uljima laganim kora-kom izrasta u granu medicine.

Kako se koriste eterična ulja ?

U pravilu, eterična ulja svo-je učinke na ljudski organizam

ostvaruju na dva načina i to pu-tem udisanja (inhalacija) i putem krvotoka (masaža). Masaža je svakako najčešći način uporabe eteričnih ulja te predstavlja naj-stariju i najprirodniju metodu za očuvanje zdravlja i liječenje. Ma-sažom tijela ostvarujemo dvo-struko djelovanje: mehaničko i refleksno. Mehaničko se očituje u čišćenju izumrlih stanica s po-vršinskog sloja i uklanjanju naku-pljenog masnog sekreta, prašine i znoja. Time se otvaraju pore s masnih žlijezda te se omoguću-je bolja sekrecija i disanje kože. Drugo djelovanje je refleksno i ono pak utječe na rad unutarnjih organa. Efekti tog djelovanja očituju se kroz bolju prokrvlje-nost krvnih žila, bolju ishranu stanica, bržu izmjenu tvari, te kroz otklanjanje umora, oteklina i zglobnih izljeva. Dakle, jednom riječju, u svim vrstama tretmana eterična ulja imaju zajednički pozitivan učinak na čovjeka-po-dižu raspoloženje, olakšavaju bol i tjelesna oštećenja. Među-tim, treba znati kako se ulje ko-risti prema različitim tipovima i stanjima kože, ovisno o željenim terapeutskim svojstvima. Primje-rice, za osjetljivu kožu preporuča se nevenovo, avokadovo i bade-movo ulje. Kod oštećene kože pak pomaže kantarionovo, avo-kadovo, bademovo i sezamovo ulje. Ulje pšeničnih klica, bogato antioksidansom vitaminom E, ublažava ožiljke nakon ozljeda i operacija, te uklanja ožiljke od akni. S druge strane, lješnjako-vo ulje tonizira i zateže kožu te potiče obnavljanje stanica dok se kod alergija obično koristi nevenovo, jojobino i sezamovo ulje. Za suhu i zdravu kožu tu je ulje breskve i marelice dok opet,

bademovo ulje omekšava i hrani kožu. Zanimljivo je da se koristi i ulje mrkve koje potiče tamnjenje kože a njime se zamiruju ekcemi i psorijaza. Iz svega navedenog se da lako zaključiti kolika je vri-jednost i djelotvornost eteričnih ulja premda trebamo biti svjesni kako nam aromoterapija, naža-lost, ne može ponuditi čarobnu formulu i preko noći otkloniti ili izliječiti teške bolesti.

ZLATNA PRAVILA• Eterična ulja nisu topiva u vodi. Stoga se moraju uvijek razrijediti u biljnom ulju (ba-demovo, lješnjakovo, neveno-vo i dr.) i ne smiju se nanositi izravno na kožu• Koriste se niske koncentraci-je, dakle svega nekoliko kapi• Kod samoliječenja treba ko-ristiti ulja koja dobro pozna-jete• Eterična ulja s visokim posto-tkom fenola ne smiju se inha-lirati jer nadražuju sluzokožu• Kod trudnica i male djece potreban je dodatni oprez• Nipošto se ne smije prekidati propisana liječnička terapija

ljekovita priroda u bočici

Piše: Mario ćuBela, diPl. ing.

Eterična ulja-uvijek u posebnoj ambalaži

Page 9: Green Garden 41

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

9

Mini izložba povrtnih kultura u AC Sjemenarni u MostaruNajteži gomolj krumpira uzgojio je gosp. Mirko Medić, najtežu lubenicu Miladin Ekmečić iz Čapljine, a najtežu mrkvu Manja Bošnjak iz Širokog Brijega˝.

Dolaskom jeseni većina poljoprivrednika ubire plodove različitih vrsta

povrća i voća. Među velikim bro-jem standardnih gomoljastih, korjenastih i plodovitih primje-raka povrća, svojom veličinom i oblikom nekako prednjače oni, uzgojeni na većim nadmorskim visinama. Ali, to i ne treba čuditi ukoliko u obzir uzmemo činjeni-cu kako u takvim proizvodnim područjima vladaju idealni uvje-ti za uzgoj krumpira, luka, cikle, mrkve, i čega sve ne. Rekli bi smo, dovoljno je samo posaditi jer plodna, djevičanska zemlja Blidinja ali i ostalih brdsko-pla-ninskih područja jednostavno nudi uspjeh. A svakako je uspjeh na svojoj parceli izvaditi krumpir čija težina prelazi 2,2 kg. Upravo je gosp. Mirko Medić, koji je ina-če nastanjen u Rodoču kod Mo-stara, u Agrocentar Sjemenarne ponosno donio ovaj dragulj od krumpira. Od tada ovaj divovski gomolj krumpira, koji bi inače bio zanimljiv i za Guinnesa, pli-jeni pozornost kod svih kupaca

i namjernika koji prođu pored police s neobičnim povrćem i voćem.

Treba napomenuti kako Sje-menarna, već petu godinu zare-dom organizira akciju ”Biramo najteži gomolj krumpira u BiH”. Svi prispjeli uzorci krumpira se izlažu, a najuspješniji proizvo-

đači nagrađuju, dakako sjemen-skim krumpirom.

Osim krumpira, posebnu po-licu u AC Sjemenarni u Mostaru popunjavaju zanimljivi primjer-ci tikvica, cikle, kupusa, mrkve, repe kako svojim neobičnim izgledom tako i veličinom

Tako se u šarenilu boja i ve-

Gljiva iz PodveležjaVidjevši neobične plodove povrća izložene u AC Sjeme-narni u Mostaru, gosp. Senad Gosto iz mjesta Kričanje - Po-dveležje donio je neobičnu gljivu koju u narodu naziva-ju Puhara. Gljiva je jestiva, a primjerak gosp. Goste težio je 6,1 kg.

ličina može vidjeti i samonikla lubenica teška 22 kg a na čijoj vriježi je ubrano čak 9 plodova ukupne težine 108 kg. Sretni vlasnik lubenice je gosp. Miladin Ekmečić iz Čapljine. Svakako ne smijemo izostaviti ni ciklu tešku 3,2 kg uzgojenu od strane gosp. Joze Vukoje te mrkvu tešku 1,2 kg a za koju je vlasnik gosp. Manja Bošnjak rekao da obvezno na-pišemo kako je uzgojena samo uz obilno gnojenje stajskim gnojem. Kako izložba velikih pri-mjeraka povrća ne bi protekla bez ”redovite” tikve, pobrinuo se gosp. Nermin Stranjak iz Stoca čiji primjerak teži 18 kg. Pošto brzo dolazi i vrijeme spravljanja zimnice te kiseljenja kupusa, vri-jedno hvale je i istaknuti glavicu kupusa čija je težina dosegla 5,9 kg (premda u pojedinim sluča-jevima može težiti i do 10 kg). I mogli bi smo tako unedogled jer čini nam se kako naša zanimljiva Hercegovina svakim danom plo-donosi nesvakidašnjim primjer-cima povrća i voća. A to sve, pak, negdje treba zabilježiti…

Piše: diPl. ing. nino rotiM

Dio izloženih plodova

Šarene tikvice uvijek privlače pažnju

Najteži gomolj krumpira

Djelatnik Sjemenarne s izuzetno krupnom gljivom

Page 10: Green Garden 41

10

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

ZIMA UPOVRTNJAKUDolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnja-ku naglo se smanjuje. Zapravo, tijekom studenog i pro-sinca sjetva, odnosno, sadnja povrća potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju toplija, južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog di-jela povrtlarskih kultura.

Ulaskom u hladniji dio godi-ne, sjetvu i sadnju povrtlarskih kultura značajnije ograničavaju klimatski čimbenici. Međutim, kako bi se održao kontinuitet proizvodnje, povrćari zbog hla-dnog, kišnog i snježnog vreme-na prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Ipak, uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvorenom, s tim da moramo računati na nešto niže proizvodne rezultate. Jer iz godi-ne u godinu zbog promjene kli-

me i naglih temperaturnih razli-ka, opasnost od šteta izazvanih mrazom sve je veća. A s druge strane, u ovo vrijeme snijeg nam ne bi trebao biti posebno izne-nađenje. Ipak, za tek zasijane i posađene povrtne kulture koje se još nisu privikle na nešto oštri-ju klimu, nagli pad temperature svakako može biti priličan šok. I dok je snježni pokrivač još i ko-ristan, jer predstavlja svojevrstan izolator, mraz je puno opasniji jer izaziva probleme za sve vr-

Piše: Mario ćuBela, diPl. ing.

ste povrtnih kultura. Dobro nam je poznato kako mraz nerijetko izaziva pucanje biljnog tkiva, pucanje tla i izbacivanje korijena na površinu te čak dovodi do po-tpunog ugibanja biljaka.

Zanimljiv je i podatak da po-rodica krstašica u koju spadaju kupusnjače ima svoje predsta-vnike od tropskih, pa gotovo do polarnih krajeva. Botaničari su naišli i na povrtnu kulturu sličnu hrenu, koja je u rascvjetanom sta-nju ostala pod snijegom i tamo izdržala temperature od nevjero-jatnih minus 47 stupnjeva C, a u

proljeće je ponovno procvjetala. A kupusnjače su, općenito gle-dano, otporne na niske tempera-ture jer postoje sorte koje mogu podnijeti i minus 30 stupnjeva C. Da ne govorimo kako je uočeno da se najveća kakvoća kelja pu-pčara postiže kada ga malo «ofu-ri» mraz. Slično njima, i špinat je dosta otporan na niske tempera-ture jer može podnijeti i minus 13 stupnjeva C, samo što moramo «pogoditi» odgovarajuću sortu. Tako se u novije vrijeme, svojom mogućnošću uzgoja tijekom ne-povoljnih zimskih dana, name-tnuo hibridni špinat poznat pod nazivom GEMINI.

Međutim, ne zaboravimo kako i mi možemo utjecati na smanjenje negativnih posljedi-ca mraza i to pomnim izborom mjesta za uzgoj povrća. Tako će opasnost od mraza biti znatno manja ukoliko povrće uzgajamo blizu velikih vodenih površina, pored neobrađenog zemljišta i na južnim obroncima. Što se tiče izbora povrtnih kultura koje bolje podnose niske temperature, sva-kako nećete pogriješiti ukoliko posijete mrkvu, peršin, špinat, bob ili grašak premda zbog izni-mne hranidbene i zdravstvene vrijednosti nipošto ne smijete

izostaviti ni ozimi češnjak. Spomenimo i kako zimske

dane možete kvalitetno upotpu-niti sudjelovanjem na brojnim stručnim predavanjima koja se redovito održavaju u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Teme su različite, počevši od sjetve i gno-jidbe pa sve do zaštite i pravilne agrotehnike u povrtnjaku. Pre-davači su eminentni stručnjaci iz naše zemlje i inozemstva a predavanja su vrlo korisna kako zbog razmjene iskustva između samih proizvođača, tako i zbog analiziranja uspješnosti prove-denih mjera zaštite povrća u su-radnji s našim agronomima.

Nasad kupusa Špinat voli zimu Zimska salata u zaštićenom prostoru

Dio sjemena za zimsku sjetvu

Page 11: Green Garden 41

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

11

FOLIJE ZA PREKRIVANJE PLASTENIKASlobodno možemo reći kako je trend podizanja plastenika u velikom porastu. Sukladno s tim raste i potražnja za plasteničkom opremom, od koje glavno mjesto zauzima višegodišnja folija. Kako i ne bi kada od nje u velikoj mjeri ovisi i sami uspjeh plasteničke proizvodnje povrća i cvijeća.

Želja svakog proizvođača odu-vijek je bila da se sa svojim

poljoprivrednim proizvodima na tržištu pojavi što ranije, odnosno, izvan glavne sezone dospijeva-nja povrća, jer se time ostvaruju i daleko veće tržišne cijene. A upravo primjena plastične folije omogućuje poljoprivrednicima da se praktično tijekom cijele godine, pod vedrim nebom, or-ganizira intenzivna proizvodnja povrća i cvijeća. Dakle, cilj je osu-vremenjivanje poljoprivredne proizvodnje kojom bi se po je-dinici površine ostvario mnogo-struko veći dohodak. Upravo tu, bitnu ulogu odigravaju plastenici i ostali tipovi zatvorenih prosto-ra čiji je nezaobilazan element i kvalitetna višegodišnja folija.

Vrste folijaVlasnici plastenika možda to

ne znaju ali kvalitetan plastični materijal, kao pokrivač zaštiće-nog prostora, treba da propušta vidljivi dio spektra najmanje 80 posto, ultraljubičasti dio spektra najmanje 20 posto i infracrveni najviše 10 posto. Pored toga ma-

terijal mora biti otporan prema kiselinama, bazama, ulju, niskim temperaturama, ultraljubičastim zrakama (UV stabilan), zatim tre-ba biti otporan prema djelovanju mikroorganizama, da ne gori, ne propušta vodu i da u najmanjoj mogućoj mjeri mijenja dimenzi-je pri promjeni temperature. Ti materijali nose naziv po polimeru od koga su i sačinjeni. Dakle, pri izboru folije za plastenike nije dovoljno voditi računa da je ona cijenom pristupačna već da ona dosta i vrijedi. U tu svrhu najvi-še se koriste mutne žute-zelene polietilenske folije, nepropusne za vodu i djelomično propusne za CO2 i O2. Na ovoj foliji led se ne zadržava što znači da dugo ostaje elastična. Propušta 80-90 posto vidljivog dijela spektra i 75 posto ultraljubičastog što je povoljno za rast i razvoj biljke. Vijek trajanja ove folije iznosi 3-4 godine i to za foliju debljine 0,15 do 0,20 mm, te 12 mjeseci za foliju debljine 0,04 do 0,10 mm. Na tržištu danas postoje i nove vrste folija čija traj-nost iznosi čak 5-6 godina. Inače, polietilenska folija je hidrofobna, pa se vodena para kondenzira u kapi vode na unutarnjoj strani

folije. To umanjuje njenu provi-dnost, a kapi ne otječu po povr-šini folije, već padaju na biljku što, pak, često izaziva ozljede i ožegotine. Stoga se danas najvi-še koriste stabilizirane hidrofilne folije, kao i folije od linearnog polietilena (LDPE). Iz svega gore navedenog da se zaključiti kako među folijama ima velikih razlika te se pri njihovu izboru svakako trebate posavjetovati s nekim od kolega agronoma upućenih u ovu problematiku.

Značenje agrotekstila Ukoliko vas tijekom hladnijeg

dijela godine put nanese kroz ju-žnu Hercegovinu nemojte misliti kako se parcele bijele od velikih nanosa snijega (premda više ni ta mogućnost nije isključena). Riječ je o agrotekstilu ili tzv. agrilu ili paučini koja se u ovom razdoblju godine koristi za zaštitu povrća od štetnih niskih temperatura. Zapravo, radi se o agrotekstilu čiji je polipropilenski sintetički materijal nastao od kontinuiranih polipropilenskih vlakana bijele boje koja se tkaju, prešaju ili iz-vlače a sve u cilju zaštite biljaka (prije svega povrća) od mraza.

Piše: Mr. aida kohnić

Dovoljno je agrilom prekriti biljke nakon čega se, zbog mogućeg ja-kog vjetra, njegovi krajevi dobro učvrste. Tako se u praksi na kra-jevima agrotekstil učvrsti na taj način što se motokultivatorom tj. frezom nanese malo veći sloj ze-mlje, a što se pokazalo više nego učinkovitim. Agril nije potrebno uklanjati sve do berbe jer pri kiše-nju ili zalijevanju kapi vode preko mikropora na tkanini polako pro-laze i ravnomjerno zalijevaju bilj-ke i zemljište. Čak se nakon toga zemljište postupno suši te se ne stvara uvijek nepoželjna pokori-ca. Zbog postupnog isparavanja vode kroz mikropore ne stvara se ni kondenzat. Treba znati i da se zadržavanjem vode u mikropora-ma agrila, pri padu temperature stvara tanak sloj (skrama) koja sprječava da se ispod paučinaste tkanine temperatura dalje sniža-va. Osim toga, agrotekstil sprječa-va nepovoljno djelovanje vjetra na biljku i tlo te onemogućava napad kukaca i virusa. Zanimljiv je i podatak kako se ispod bijelog agrotekstila zemljište danju ma-nje zagrijava te noću sporije hladi čime su značajnije umanjena šte-tna djelovanja koja prouzrokuju temperaturna kolebanja. A sada je baš pravo vrijeme za njegovu uporabu…

Plastenika najviše u dolini Neretve Posebna folija za mini tunele Posebne folije za određene kulture

Agrotekstil se zastupljeniji u proizvodnji povrća

Posebni uređaji za mjerenje folije Folija se isporučuje u «big-rolama»

Page 12: Green Garden 41

12

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

CIFOGNOJIVA NOVEGENERACIJE

“CIFO“ je jedan od vodećih proizvođača gnojiva u Italiji sa širokom paletom proi-zvoda namijenjenih prihrani biljaka, stimu-liranju razvoja ili gnojiva kojima se uklanjaju poteškoće u razvoju zbog nedostatka nekog od hranjivih elemenata. Njihovi proizvodi se prodaju u četrdesetak zemalja.

CIFO ove godine obilježava četrdesetu godišnjicu rada na području istraživanja i proizvo-dnje gnojiva, biostimulatora i pomoćnih sredstava.

Posjeduje certifikate ISO 9001, ISO 14001 i OHS 18001 koji potvrđuje visoke standar-de u proizvodnji, u odnosu na radnu sredinu, uvjete zaštite ra-nika i radnog okruženja.. Tehno-loški proces je organiziran tako da ne zagađuje sredinu u kojoj se nalazi.

Nit vodilja CIFA je kvalite-tan proizvod, ali u prijateljskom okruženju - bez štetnog utjecaja za okolinu tijekom proizvodnje ali i tijekom korištenja. Sve si-rovine za proizvodnju i gotovi proizvodi uvažavaju visoke eko-loške mjere i pod kontrolom su državnog instituta za kontrolu kvalitete.

Svi proizvodi su rezultat vla-stitih dugogodišnjih istraživanja

koja obavljaju u svojim labora-torijima ali i u suradnji s fakulte-tima i poljoprivrednim proizvo-đačima.

CIFO ima i široko razvijenu mrežu od 80 suradnika inženjera agronomije po cijeloj Italiji koji obilaze poljoprivredne proizvo-đače i pomažu im rješavati pro-bleme u prihranjivanju, ali uje-dno uočavaju i nove probleme i koji kao takvi postaju predmet istraživača CIFA s ciljem iznala-ženja novih rješenja.

Osnovni pravac razvoja je ponuditi proizvođaču kvalitetnu prihranu za bilje kao odgovor na nastalu situaciju na preveliko korištenje klasičnih mineralnih granuliranih gnojiva sa svim po-sljedicama na zemljište, ali i na vode (podzemne tokove i otvo-rene vodotoke) .

Gnojiva koja proizvode pri-mjenjuju se uglavnom putem fertirigacije i folijarnom aplikaci-jom. Formulacije koje proizvodi

CIFO imaju manje inertne tvari, jednostavnije su za rukovanje, kombiniraju se s navodnjava-njem. Hranjiva su biljkama pri-stupačnija, manji dio se inaktivra u tlu i ostaje tako vezan.

Formulacije gnojiva su prila-gođene fiziologiji biljaka i prema tome ovisno o namjeni su kom-ponente gnojiva uravnotežene.

CIFO nudi rješenja u slučaju manifestiranja pojave nedosta-tka hranjiva (kloroze) ili stresne situacije kod bilja (suša, rani mraz, presađivanje, primjena pe-sticida).

Primjenom pojedinih CIFO proizvoda postiže se ujednače-nost veličine plodova, postiže bolja obojenost plodova i pove-ćava se količina šećera.

CIFO nudi veliku paletu spe-cifičnih gnojiva i biostimulatora ovisno o namjeni, a na nama je da na osnovi potrebe odabere-mo onaj pravi.

Djelatnici “Sjemenarne“ su 17

i 18. studenog 2005. godine po-sjetili tvrtku “CIFO“ i sudjelovali na stručnom sastanku s vodećim tehnologom dr. Stefanom Tagli-aviniom.

Piše: silvio škrokov, diPl.ing.

Sjemenarna Široki Brijeg je ekskluzivni zastupnik i

distributer CIFA za BiH,a CIFO-vi proizvodi se mogu nabaviti u svim

bolje opskrbljenimpoljoapotekama u BiH.

Cifo- posjeta djelatnika Sjemenarne Jedna od laboratorija za kontrolu proizvoda

Gnojiva spremna za distriibuciju Cifo organizira stručne seminare Dio pogona za proizvodnju granuliranih gnojiva

Page 13: Green Garden 41

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

13

K E ST E N neokrunjeni kralj jeseniDolaskom hladnijih dana možemo nesmetano uživati u slasnim plodovima pečenih ili kuhanih kestena. Tim više ukoliko nam je poznato kako plod kestena ima ve-liku hranjivu vrijednost te kako je bogat bioflavonoidi-ma, tvarima koje štite od raka.

Predaja tvrdi kako su ga iz Azije, gdje su stabla rasla u izobilju, donijeli rimski

vojnici. Vrlo brzo nakon toga, na ulicama Rima mogli su se kupiti pečeni kesteni. Baš kao danas na ulicama naših gradova. Među-tim, da Rimljani iznimno vole ke-stene, svjedoci su svi turisti koji prođu kroz ovaj «vječni grad» jer se tamo na brojnim trgovima ke-steni peku tijekom cijelog ljeta. Dakako, riječ je o kestenima ču-vanim u posebnim hladnjačama. Ali, vjerujte na riječ, naši «doma-ći kesteni» su svojom kakvoćom daleko ispred talijanskih.

Idealan za gradskeparkove i drvorede

S druge strane, svi oni koji su imali priliku prošetati gradskim parkovima i drvoredima Mostara u rano proljeće mogli su uživati (osim u lipama i platanima) i u lijepim bijelim ili crvenkastim svijećnjacima, kojima su ukraše-na stabla kestena. U jesen pak s istih tih stabala padaju crveno-smeđi, sjajni, glatki plodovi ke-stena. No plodovi ovog kestena nisu jestivi, premda se zbog svo-jih ljekovitih svojstava koriste u farmaceutskoj industriji pri pri-

premi raznih lijekova. Stoga se u ljekovite svrhe tijekom proljeća skupljaju pupoljci, cvijet i kora, a tek u jesen plodovi. Od tih plo-dova se pripremaju lijekovi za kožne bolesti, proširenje vena, hemoroida i drugih bolesti kr-vnih žila. Nasuprot parkovskom kestenu, koji se sadi i uzgaja u gradovima, plodovi kestena koji raste samonikao u šumi, su je-stivi. Inače, kesten je toploljubi-vo drvo, te najbolje uspijeva u toplijim predjelima, iako ga ima gotovo u cijeloj srednjoj Europi. Međutim, stabla kestena nalaze se posvuda u mješovitim šuma-ma a poznaju se po visokim (i do 30 m), uskim krošnjama s dugim,

uskim, sitno nazubljenim listo-vima, svjetlozelene boje. Osim toga, malo je poznato kako je kesten u cvatu odlična hrana za pčele a med od kestena je izni-mno cijenjen.

Sve veći interes zaprodaju plodova kestena

U tradiciji pojedinih naših krajeva koji su inače staništa pi-tomoga kestena plod od davni-na služi za hranu ljudima kuhan ili pečen te za tov svinja pred jesensko klanje. U posljednje vrijeme kesten je vrlo tražena sirovina konditorske industrije u svijetu i u nas za pripravljanje slastica. Rastuća potražnja na veliko i malo namnožila je se-zonske trgovce, od kojih neke neugodno iznenadi upozorenje i zabrana prodaje od strane mje-rodavnih inspekcijskih službi jer nemaju potrebnu dokumentaci-ju. Tako su skupljanje i stavljanje u promet šumskih plodova naši šumarski stručnjaci ozakonili i odredili da svaka građanska ili pravna osoba mora pribaviti od organizacijskih jedinica BH šuma dozvolu ili ugovorom regulirati mogućnost korištenja sporednih šumskih proizvoda. Međutim, da ne bi bilo zablude, navedene odredbe ne odnose se na izletni-ke koji šumske plodove skuplja-ju isključivo za vlastite potrebe. Bilo kako bilo, u nadolazećim hladnim večerima omiljena po-slastica ipak ostaje topli pečeni kesten, kesten pire ili pak neka druga delicija ovog ukusnog i hranjivog ploda.

JOŠ NEŠTO O KESTENUPlod kestena visoke je ener-getske vrijednosti i ima veliko ekonomsko značenje. Gla-vni je sastojak ploda kestena škrob 44%, bjelančevine 4 %, masti 2 %, i šećer. Energetska vrijednost ploda kestena u 100 grama je 878 kJ (215 kcal). U plodu ima eskulina, sterola, kvercitina, kumiranskih deri-vata.Od vitamina bogat je vitami-nima grupe B, vitaminom A, a ima malo i vitamina C. Od mi-nerala bogat je kalijem i fosfo-rom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar, mangan.

Piše: goran JurilJ, diPl. ing.

Štetnici kestenaMeđu nekoliko vrsta

štetnika koji rade štetu na kestenu posebno se ističe kestenova pipa Curculio elephas i kestenovi savijači Cydia splendana i Cydia fa-giglandana. Svi ovi štetnici rade štete na plodu, a posto-tak oštećenih plodova može biti dosta velik. Izazivaju tzv. crvljivost plodova kestena.

Plodovi kestena spremni za tržišteLičinka Cydia fagiglandana

Ličinka Cydia splendana

Imago Curculio elephas

Page 14: Green Garden 41

14

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

ZIMSKA REZIDBA VOĆAKAobvezna agrotehnička mjera

Zimska se rezidba ili re-zidba u zrelo može izvo-diti od opadanja lišća u jesen pa sve do kretanja vegetacije krajem zime i početkom proljeća.Pošto je zimska rezidba veoma bitna za buduću rodnost i kakvoću plo-dova, u voćnjak ne smi-jemo ulaziti bez odgo-varajućeg priborai alata.

Rez voćaka je vrlo složen i odgovoran posao, koji se još ni dan danas često ne

obavlja dovoljno stručno. Jer treba znati kako je za pravilno obavljanje reza nužno puno stručnog znanja iz morfologije (obličja), fiziologije (promjena u životu voćke) i ponašanja voća-ka prema rezu, ovisno o ostalim uvjetima uzgoja. Dakle, jednom riječju, za provođenje rezidbe potreban nam je kompletan stručnjak. No, to ne znači da smi-jemo izgubiti hrabrost i izbjega-vati rezidbu voćaka jer je i lošije izvedena rezidba bolja nego nikakva. Stoga ćemo vam ovim člankom nastojati pomoći da re-zidbu svojih voćaka obavite što pravilnije.

Kod rezidbe koristitevoćarski vosak

Kako se često iz neznanja ili iz razloga što je voćnjak izuzetno velik, zimskoj rezidbi nerijetko pristupa već nešto ranije tj. ti-jekom rane jeseni, voćke mogu osjetiti svojevrsne posljedice. Naime, rezidba u jesen nije tako povoljna jer rane ne mogu po-tpuno zarasti, pa su podložne napadu uzročnika bolesti i šte-tnika, te utjecaju niskih zimskih temperatura. Tako je nužno znati kako se zimska rezidba izvodi samo kad temperature ne pa-daju ispod ništice. S druge stra-ne, da na orezanom mjestu ne bismo omogućili prodor pato-

genih mikroorganizama, ista ta mjesta odmah po rezidbi treba-mo zaštititi, odnosno, premazati voćarskim voskom. Na taj način potpomažemo brzom zacjeljiva-nju rana nakon čega je i orezana voćka manje podložna negati-vnom utjecaju nepovoljnih čim-benika okoline (mraz, štetnici i bolesti i dr.). Voćarski vosak se nanosi vrlo jednostavno i u tu svrhu možemo koristiti male četkice ili kistove s tim da veća rezna mjesta moramo premazati dva puta.

U rezidbu samo s oštrim voćarskim alatom!

Vrlo često se dešava da u ve-liki i vrlo ozbiljni posao zimske rezidbe odlazimo nepripremlje-ni tj. s neodgovarajućim reznim alatom. Jer treba znati kako sve voćarske škare djelomično na-

gnječuju staničje kore i drveta. To nagnječivanje kore i drveta je manje izraženije što su i ška-re oštrije. Iako na tržištu postoji veliki broj proizvođača voćarskih škara, svakako treba napome-nuti kako se njima trebaju rezati samo izboji do 30 mm debljine. Svakako da su u tu svrhu najpo-desnije profi škare s dvije supro-tno postavljene oštrice, koje do-bro leže jedna na drugoj (nož na nož). U novije vrijeme se mogu kupiti i škare s teleskopskim dr-škama (koje se mogu produljiti) za rezidbu manje pristupačnih dijelova krošnje. Za deblje gra-ne i presjeke treba, pak, koristiti namjenske voćarske pile koje mogu biti lučne (s okvirom) i li-sne (bez luka), a kojima list može biti preklopni. Pile s listom su praktičnije za provlačenje kroz krošnju, naročito ako se mogu sklopiti jer su rezaču ruke slobo-dne za penjanje pa je i vjeroja-tnost ozljeđivanja puno manja.

Osnovni ciljevi rezidbeCilj svake rezidbe jest osigu-

rati krošnji što više svjetla i pro-zračnosti. Pored toga, rezidbom trebamo održavati ravnotežu između dijelova krošnje ograni-čavanjem bujnijih grana u korist onih manje bujnih. Također, re-zidbom je nužno regulirati i al-ternativnu rodnost a što podra-zumijeva pojavu izmjene rodnih i nerodnih godina uzrokovanu

nedovoljnom ishranom voćaka u rodnim godinama. Rezidbom je također bitno regulirati vegeta-tivni i generativni rast, što znači da je potrebno obnavljati rodno drvo s rodnim pupovima i nero-dno s vegetativnim pupovima. I na koncu, rezidbom se u velikoj mjeri može utjecati na poboljša-nju kvalitete i trajnosti plodova, a što znači kako je jednom rije-čju zimska rezidba neophodan zahvat u voćarskoj proizvodnji i to kao osnovni regulator redo-vite rodnosti i željenog kvaliteta proizvoda.

Što na kraju reći već napo-menuti kako vas u narednom periodu čeka obilje radova u vašem voćnjaku. Jer voćke, osim što treba pognojiti stajskim i mineralnim gnojivima, treba i adekvatno orezati. Posebice je to naglašeno kod mladih voćnih sadnica kojima treba pravilno oblikovati krošnju. Ukoliko im to pravilno ne učinimo u prve tri-četiri godine života, kasnije je to nemoguće ispraviti. Jer kod for-miranja uzgojnog oblika mladih voćaka treba osigurati i snažan skelet koji će moći izdržati puno opterećenje rodom. Ali ukoliko sami niste vični rezidbi, nadati se da će vam netko i pomoći u tom zahtjevnom poslu!

Piše: Mladen karačić, diPl. ing.

Voćarske pile

Kalemarski vosak

Voćarske škare i noževi za obradu rana

Pravilnom rezidbomdo kvalitetnih plodova

Page 15: Green Garden 41

KALIFORNIJSKAŠTITASTA UŠ

Pripada grupi ekonomski vrlo važnih štetnika voćaka. Najradije napada jabuku i krušku, ali štete radi i na koštičavim i bobičavim voćnim vrstama. Rasprostranjena je u svim područjima uzgoja voća.

Uš siše na deblu, granama, lišću i plodovima mladih i starijih stabala, i izaziva

njihovo postepeno propada-nje. Napadnuta voćka se slabije razvija, listovi su sitniji-žuti, a plodovi gube tržnu vrijednost. Poseban problem predstavlja u rasadnicima, jer ako se namno-ži i raznese sadnicama, teško se može suzbiti.

Simptomi oštećenjaU slučaju jačeg napada kora

debla, grana i grančica prekri-vena je naslagama starih i novih štitova. Najčešće ju nalazimo na jabuci i krušci, ali i na koštičavom i bobičastom voću (posebno ribizla). Sišući, uš oslabi voćku tako da vrhovi grana zbog nedo-statka hrane počinju s sušenjem. Na jednogodišnjim sadnicama štitovi su na deblu iznad spoj-nog mjesta, a na dvogodišnjim na vrhu grana. Mlada stabla za kratko vrijeme propadaju.

Plodovi su sitni, neuglednog izgleda i lošeg okusa. Kao rea-kcija na ubod štetnika, plodovi reagiraju pojačanim stvaranjem

antocijana, tako da je kora ispod i oko štitova crvena. Na plodovi-ma se jasno vide štitovi i crveni prsten oko njih, kao znak prisu-tnosti kalifornijske štitaste uši.. Ovo je naročito izraženo oko ča-šičnih listića i peteljke.

Morfološke odlike vrsteOdrasla ženka je spljoštenog

izgleda, limunžute do narančaste boje, s nešto tamnijim pigidijem, bez noga, očiju i ticala. Za razliku od nje, mlada ženka je kruškoli-kog oblika. Štit ženke je okruglog oblika, tamnosive boje, veličine 1,7 do 2,1 mm s koncentričnim krugovima i žućkastim pucem u sredini. Štit mužjaka je nešto manji, tamnosive boje ali izduže-noovalnog oblika. Ticala i noge kod mužjaka su dobro razvijeni, isto kao i krila, koja su opnaste građe.

Ličinka prvog stadija razvo-ja je pokretna, svjetložute boje. Ličinka drugog stadija razvoja iz koje će se formirati ženka, okruglog je oblika, a nakon pr-vog presvlačenja sliči na odraslu ženku samo je manjih dimenzija. Ličinka drugog stadija razvoja iz koje će se formirati mužjaci, izdu-

žuje se i dobiva ispupčene crven-kaste oči. U pronimfu prelazi na-kon dvadesetak dana. Pronimfa je svijetložuta. Nakon pričvršći-vanja ličinke za podlogu, pa sve do formiranja odraslog kukca, može se pratiti razvoj na osnovu izgleda štita. Prvo se izgrađuje bijeli štit, zatim štit sive, crne i na kraju tamnosive boje s koncen-tričnim krugovima.

Biologija Kalifornijska štitasta uš ima

dvije generacije godišnje a često se javlja i treća. Prezime ličinke prvog i drugog stadija razvoja ispod štita crne boje. Ostali sta-diji koji uđu u zimu ugibaju, no velika je i prirodna smrtnost II stadija koja prosječno iznosi 30-40, a nekada i 90 %.U proljeće se presvlače, a od drugog stadi-ja razvoja razlikuju se ličinke iz kojih će nastati mužjaci i ličinke iz kojih će nastati ženke. Odra-sle ženke formiraju se krajem travnja ili početkom svibnja. Ra-zvoj mužjaka traje nešto brže od ženki, tako da se već od polovine pa do kraja travnja javljaju krilati mužjaci. Let mužjaka pada u vri-jeme cvatnje. Vrlo su aktivni, jer

Piše: doc. dr. ivan ostoJić žive samo 1-2 dana, a u tom pe-riodu moraju oploditi ženku na-kon čega ugibaju. Od oplodnje pa do «rađanja» živih ličinki pro-đe 20-35 dana. Ličinke se izvlače ispod majčinog štita i kreću se po kori 7-8 sati. Kad pronađu pogo-dno mjesto fiksiraju se i počinju s ishranom. Vrlo brzo ličinke for-miraju štit. Ličinke L1 prve gene-racije javljaju se krajem svibnja pa sve do 15 lipnja, a L1 ličinke druge generacije javljaju se od početka pa do sredine kolovoza. Ličinke prve generacije ostaju na granama i deblu, a druge gene-racije odlaze na mlade pupove. Razvoj prve (proljetne) generaci-je traje 5-6 tjedana, slično kao i druge (ljetne). U godinama kada je jesen izrazito topla u rujnu i listopadu može se javiti i treća generacija.

SuzbijanjeTijekom mirovanja vegetaci-

je koriste se uljana organofosfor-na sredstva. Tijekom vegetacije, u vrijeme pojave ličinki prvog stadija razvoja, koriste se insekti-cidi na osnovi dimetoata (Chro-mogor 40 ili Perfekthion).

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

15

Plodovi zaraženi kalifornijskom uši

Uš na granama jabuke Štit uši

Page 16: Green Garden 41

KAKIJAPANSKA JABUKA

U Hercegovini svi znaju za japansku jabuku ili kakijabuku čiji ukusni plodovi redovito postižu dobru

cijenu na našem tržištu. Ali, kaki predstavlja ipravo ukrasno stablo s kojim itekako možemo

uljepšati svoju okućnicu.

U okolici Mostara i južnije, naročito u doba kasne jeseni, pažnju privlače

stabla s obiljem plodova inten-zivne narančaste boje. Vrlo su atraktivna, posebice nakon opa-danja lišća, kada na stablu osta-nu samo plodovi. Stoga se naj-češće i uzgajaju na okućnicama, kao pojedinačna stabla i sudeći po tome, više služe kao ukras nego u druge svrhe. Međutim, ova voćka je vrlo korisna, što naj-bolje i potvrđuje činjenica kako u prijevodu s japanskog jezika njeno ime znači božanski plod ili božansko voće. Inače, ova za-nimljiva voćka potječe s Dalekog istoka (Japan i Kina) a u Europu je unesena 1870. godine.

Hercegovina kao Japan!I doista, redovito svake go-

dine u vrtnim centrima vlada velika potražnja za sadnicama japanske jabuke. Istina, jednim dijelom obnavljaju se stabla koja je u okolici Mostara uništila bura tj. jaki sjeverni vjetrovi te vrlo opasni jesenski mrazevi. Ali, s druge strane, čini nam se kao da ne postoji okućnica u Herce-govini ispred koje ponosno svo-je mjesto ne zauzima kaki jabu-ka. Ovo vrlo dekorativno stablo koje naraste 6-12 metara visine svojom lijepom čunjastom kro-šnjom jednostavno dominira prostorom. Uostalom, vrlo često se kaki jabuci daje prednost nad smokvom, šipkom i maslinom iz razloga što tijekom zimskog razdoblja može podnijeti niske temperature, čak i do minus 20 stupnjeva C. S druge strane, za dobar rast i rodnost kaki tra-ži dosta vlage u tlu te ga nije dobro uzgajati na pjeskovitim tlima iz razloga što na njima jako trpi od suše. Ukoliko mu osiguramo adekvatan položaj i redovito natapanje, u našim uvjetima uzgoja može doživjeti i stotinu godina premda u Kini postoje stabla stara čak i do 500 godina. Jedina mana japanske jabuke, ako je tako i možemo nazvati, jest nešto veća cijena sadnica u odnosu na ostale vo-ćne vrste. Ali, moramo u obzir uzeti činjenicu da se ova zani-mljiva voćka razmnožava jedino navrtanjem (cijepljenjem) koje

ne uspije baš u velikom posto-tku. Drugim riječima, sok drva i kore sadržava dosta gorkastih tvari (tanina) koji na zraku brzo mijenjaju boju tj. oksidiraju te se stoga i navrtanjem postižu vrlo skromni rezultati. Zbog toga ni ožiljavanje zrelih ili poluzrelih reznica nije zadovoljavajuće.

Cijepljenjejapanske jabuke

Osnovno je pravilo da se u navrtanju kaki jabuke ne do-

pusti da prođe suviše vremena od trenutka reza kore i drva po-dloge i plemke. Dakle, bitno je da navedeni dijelovi budu što manje izloženi djelovanju zraka, odnosno, kisika. Stoga se i na-vrtanje obavlja u vrijeme kada kora i drvo podloge i plemke ne sadržavaju jake sokove ili su u stanju pritajenog mirovanja. U našim južnim krajevima «stari znalci» to obično rade u veljači kada se japanska jabuka cije-pi na procijep i to na podlogu

divljeg kakija (Diospyros lotus) koja se pak proizvodi iz sjemen-ki. Navedene sjemenke se siju u sjemenište i to tijekom prosinca i tek nakon godinu dana u mje-secu siječnju presađuju se u pla-stične vrećice ili lonce da bi se na koncu tijekom veljače naredne godine i navrnule. Tek tada u je-sen novonastale sadnice dosežu zadovoljavajuću debljinu i visinu te zauzimaju svoje mjesto u vo-ćnim rasadnicima. Spomenimo kako sve divlje i poludivlje kaki jabuke (koje služe kao podloga u cijepljenju) imaju dosta sitnije plodove. Stoga se često kupnja u «nazovi rasadnicima» zna izjalo-viti jer umjesto krupnih plodova od 300-tinjak grama na koncu dobijemo vrlo sitne plodove i to čisto kao produkt podloge, što nam je ujedno znak kako su nas dobro nasamarili. Zato sadnice japanske jabuke isključivo ku-pujte u provjerenim voćnim ra-sadnicima. I još nešto-kupljene sadnice izvađene iz tla s golim žilama vrlo se brzo i lako isušuju pa ih moramo što prije posaditi na stalno mjesto. U protivnom, svako odlaganje sadnje bitnije umanjuje njen uspjeh.

Značaj plodovakaki jabuke

Plodovi se u ishrani ugla-vnom koriste u svježem stanju i sadržavaju obilje pektina. Sa-haroza je pak prisutna u malim količinama zbog čega se kaki smatra dijetetskim voćem. Zreli plodovi obiluju i većim brojem vitamina C, P, B, kao i karotinom (provitaminom A), dok se u me-dicini ovi sočni plodovi preporu-čaju za slabokrvne osobe, osobe oboljele od čira, želuca, srca i niza drugih bolesti. A pošto se vrijeme sadnje bliži, dobro ra-zmislite jer kaki jabuka dobro uspijeva kako u južnim tako i u našim kontinentalnim krajevima. A pošto cvate kasno (u svibnju), nema opasnosti od kasnih pro-ljetnih mrazeva, što je pak čest slučaj s ostalim voćnim vrstama. Uz sve to kaki jabuka je prilago-dljiva raznim tipovima tala te je ne napadaju ni štetnici niti bole-sti, što znači da nema ni potrebe za uvijek neugodnim prskanjem. Dakle, vrijeme je sadnje voćaka pa stoga dobro razmislite…

Stablo s plodovima

16

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

Piše: nino rotiM, diPl. ing.

Page 17: Green Garden 41

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

17

AGRUMI-idealno voće za zimske daneAgrumi predstavljaju idealno voće kojim možemo oplemeniti prostor terase, zimskog vrta a nerijetko i zatvore-nih prostorija u stanu. Osim toga, sok od plodova agruma može nas zaštititi od prehlade dok je bez njihove kore teško zamisliti pravljenje božićno-novogodišnjih kolača.

Čini nam se da ne postoji «svestranije» voće od mi-risnih agruma koji su nam

nekako najpotrebniji tijekom ovih hladnih, zimskih dana. Pa svi smo bezbroj puta čuli kako prirodni sok od limuna i naranče pomaže u borbi protiv prvih sim-ptoma prehlade te da se mala-ksao čovjek može bolje osjećati konzumira li ga redovno tijekom liječenja od uvijek opasne gripe. Međutim, vrline agruma, moraju se cijeniti i zbog blagotvornog efekta koji daju našoj koži. Jer svima nam je poznato kako ti-jekom zime naša koža gubi sjaj i postaje senzibilnijom iz razloga što zima, vjetar i grijanje u ure-dima i domovima jednostavno prisiljavaju čovjeka da njeguje kožu slojevima kreme kako ona ne bi dehidrirala. Ali, bitno je tu istu kožu navlažiti i «iznutra» za što su posebno idealni agrumi, odnosno, njihov veliki sadržaj vitamina C. Osim toga, vitamin C, koji je danas temeljni sastojak mnogih avangardnih kozme-tičkih proizvoda, poznat je po

svojim antioksidantnim svojstvi-ma što koži lica daje sjaj te je čini zdravijom i svježijom. A upravo su svi agrumi bogati vitaminom C. Primjerice, precizno rečeno-tri osrednje klementine dnevno osiguravaju preporučene doze ovog vitamina, a što i te kako do-bro dođe u zimskim mjesecima.

Bez agruma su nezamislivi i novogodišnji kolači

Bez mirisnih i aromatičnih korica agruma teško je zamisliti mnogo vrsta božićno-novogodi-šnjih kolača. Svježe naribana, su-šena ili ušećerena, dat će slatkim jelima «završni» štih. U trgovina-ma, pak, za tu svrhu kupujemo korice slatke naranče, premda i drugi agrumi, poput limuna i grejpa, svakako imaju svoje miri-sno mjesto u slasticama. Spome-nimo kako korice agruma imaju između 75 (limun) i 120 (naran-ča) kalorija u 100 grama, no ako su zašećerene, ta brojka će biti i nešto viša. Pored toga, bogate su i betakarotenom, manjom količi-nom vitamina B skupine, te ka-lijem, kalcijem i magnezijem. U limunovoj korici čak ima i dosta jednostruko i višestruko nezasi-ćenih masnih kiselina.

Ukrasite svoj dom sobnim limunom

Agrumi svojim sjajnim koža-stim listovima, mirisnim cvjeto-vima i dekorativnim, a uz to i je-stivim plodovima, oplemenjuju svaki prostor gdje su posađeni. Uzgajamo li ih kao vrtne biljke, nužno im je osigurati, od vjetra zaštićen položaj, uz osiguranje

povoljne temperature tijekom zime. Pošto im već niske tem-perature ispod ništice stvaraju poteškoće, najpoželjnije ih je uzgajati u vlastitom domu. A treba znati kako u posudama možemo uzgajati gotovo sve vr-ste agruma. Svojom prilagodlji-vošću na sobne uvjete posebno se ističe sadnica sobnog limuna koja je upravo i proizvedena za «potrebe kućnog uzgoja». Ono što sadnicu sobnog limuna ra-zlikuje od ostalih sadnica agru-ma jest to što je proizvedena na vlastitom korjenovom sustavu, a ne listopadnoj biljci (Poncirus trifoliata). Zahvaljujući tomu, sobni limun se bez većih pote-škoća može uzgajati u uvjetima zatvorenog prostora jer mu ne smeta ni nešto tamniji ambijent te suhi i pregrijani zrak naših dnevnih boravaka. I dok će agru-me posađene i uzgajane u vrto-vima trebati omatati zaštitnim mrežama protiv mraza, sadnice sobnog limuna su u uvjetima našeg toplog i zagrijanog doma više nego sigurne.

Novost je kumkvat!Slobodno možemo ustvrditi

kako je (osim sobnog limuna) danas hit u voćarstvu i kumkvat. Riječ je o vrsti agruma koju Ki-nezi zovu Cumquat ili comquot, što bi u prijevodu značilo zlatna naranča, dok je kod Japanaca to kin kan, kin kit ili kin kuit. U Brazilu ga pak zovu Laranja de ouro, dok je kod nas jednosta-vno kumkvat. Oni sretnici koji su imali priliku vidjeti stablo kum-kvata u stvarnosti pomislili su iz

Piše: JosiP BrklJača, ing. neznanja kako se radi o zakržlja-loj narančici. Kako i ne bi kada su plodovi nešto sitniji, a stablo nepoznato i neuobičajeno za naše podneblje. Vjeruje se kako ovo nadasve zanimljivo stablo potječe iz Kine, gdje se prvi put i spominje 1178 godine. Danas se kumkvat uzgaja diljem svijeta te je tako pristigao i u naše krajeve. Stablo naraste maksimalno do 3 metra a posljednjih godina se više nego udomaćio i u Hercego-vini. Zahvaljujući ponudi Sjeme-narninih voćnih rasadnika, vrlo brzo se raširio po cijeloj regiji a možemo ga čak sresti i po bal-konima, terasama i mansardama u svim našim malo urbanijim gradskim centrima. Nerijetko se uzgaja i kao sobna biljka a ukoli-ko ste uz to i ljubitelj egzotičnih voćnih vrsta, kumkvat je sigurno idealna biljka za vas!

Limun Mandarina Kumkvat

Gnojivo za agrume

Page 18: Green Garden 41

ZIMSKA ZAŠTITA VOĆAKAPravodobnim izvođenjem kvalitetnog zimskog tretiranja voćaka, mnogi uzročnici bolesti ali i štetnici mogu se suzbiti, a ujedno je zaštita voćaka tijekom vegetacije olakšana.

Zimsko tretiranje voćaka je mjera zaštite koje se provodi nakon prestanka

vegetacije, tj. za vrijeme zim-skog mirovanja voćaka. Ovisno o tome protiv kojeg se štetnog or-ganizma provodi, može se oba-vljati od otpadanja lišća u jesen pa do početka kretanja vegetaci-je u proljeće.

Zaštita se provodi tijekom mirovanja vegetacije

Zimsko tretiranje voćaka uglavnom se provodi protiv uzro-čnika bolesti, prije svih protiv Taphrina deformans, uzročnika kovrčavosti lista breskve i nekta-rine. Zimsko tretiranje se izvodi i protiv pojave nekih drugih uzro-čnika gljivičnih bolesti, ali se isto tako zimsko tretiranje provodi i protiv štetnika koji se tijekom zime nalaze na voćnim stablima, primjerice protiv raznih vrsta šti-tastih ušiju. Zapravo, kod većine voćnih vrsta zimsko tretiranje se

smatra osnovnim tretiranjem. To nije bez razloga jer u voćnjacima u kojima se pravovremeno pro-vodi temeljito zimsko prskanje, tijekom vegetacije obično ima daleko manje problema nego u voćnjacima u kojima nije obavlje-no. Naime, provođenjem kvali-tetnog zimskog tretiranja svaki će voćar sebi olakšati zaštitu vo-ćaka tijekom vegetacije. Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj je obavljeno zimsko tretiranje protiv štetnih organizama, po-sebno protiv uzročnika gljivičnih bolesti, koje neće biti od koristi. To je posebno značajno kada se radi o koštičavim voćkama, prije svih na breskvi i nektarini, bu-dući je bez provođenja zimskog tretiranja fungicidima na osnovi bakra nemoguća proizvodnja tih voćnih vrsta. Međutim, zimsko tretiranje fungicidima na osnovi bakra od izuzetne je koristi kada se provodi i na nekim drugim voćnim vrstama, primjerice na šljivi, jabuci i kruški, u zadnje vri-jeme plavo zimsko tretiranje je isto tako od velike koristi kada se provodi na vinovoj lozi.

Najviše se koristebakreni pripravci

Da bi zimsko plavo tretiranje koje se obavlja bordoškom ju-hom, bilo da je ona napravljena na gospodarstvu ili kupljena u poljoprivrednoj ljekarni, odno-

sno obavljeno nekim drugim pripravkom na osnovi bakra, bilo djelotvorno, od izuzetnog je značaja da to prskanje bude izvedeno na vrijeme, tj. u pra-vom trenutku. Fungicidi priprav-ci na osnovi bakra imaju samo preventivno djelovanje, što zna-či da ti pripravci sprječavaju po-javu bolesti, a ako se bolest poja-vi prije nego su oni primijenjeni, tada oni ne mogu bolest suzbiti, dakle oni ne mogu oboljeli dio biljke izliječiti.

Koliki broj tretiranja s fun-gicidima na osnovi bakra treba tijekom zime obaviti na breskvi i nektarini pa da se te voćne vrste dobro zaštite od napada kovrča-vosti lista, nema određenog pra-vila. To ovisi od više čimbenika, primjerice od intenziteta napa-da uzročnika kovrčavosti lista u prethodnoj vegetaciji, učesta-losti i obima padalina krajem zime i početkom proljeća, zatim od kvaliteta obavljenog tretira-nja i pravovremene intervencije. Obično se izvodi 1–2 tretiranja. U slučaju da se izvode dva treti-ranja, obično se jedno obavi oko sredine siječnja, a drugo poče-tkom druge polovice veljače ili u momentu bubrenja pupova, što je puno bolje. U fazi bubrenja pupova, ljuspice kojima su cvje-tni pupovi obavijeni, počinju se razmicati i fungicidno škropi-vo može lakše prodrijeti u pup, pa nakon sušenja primijenjene škropiva u pupu ostaje dovolj-na količina fungicida. Tretiranje

koje se izvodi suviše rano, dakle dosta ranije od spomenute feno-faze, pripravak gubi svoje fungi-cidno djelovanje, što se posebno događa ako je vrijeme kišovito.

Plavo kupanje voćakaZimsko plavo tretiranje mora

biti kvalitetno izvedeno. Ne treba štedjeti na količini škropiva. Po-red dobro «natopljenih» pupova treba dobro poprskati sve rodne grančice, tanje i deblje grane kao i debla jer se na svim tim dijelovi-ma stabla nalazi mnoštvo spora ili konidija od kuda ih vjetar ili kapljice kiše odnose na pupove. Stoga stablo treba doslovce oku-pati, što voćari uglavnom i rade, zbog čega se zimsko tretiranje fungicidima na osnovi bakra na-ziva plavo kupanje.

Kako je već naprijed spome-nuto zimsko tretiranje voćaka obavlja se i u cilju sprječavanja, ili smanjenja pojave nekih šte-tnika, prije svih štitastih ušiju. Međutim, za razliku od veoma uspješnog djelovanja fungicida na osnovi bakra, na razne uzro-čnike gljivičnih bolesti koji se ti-jekom zime nalaze na voćkama, za suzbijanje štetnika, primjerice štitastih ušiju, provođenjem zim-skih tretiranja na našem tržištu nema tako djelotvornih pripra-vaka. Dok nije bilo zabranjeno primjenjivati žuta sredstva, bilo je moguće veoma dobro suzbiti mnoge vrste štitastih ušiju, ali i neke druge štetnike koji se u vri-jeme provođenja zimskog treti-ranja nalaze na stablima voćaka. Žuta sredstva, odnosno njihova primjena je u većini europskih zemalja zabranjena, pa se za su-zbijanje tih štetnika koriste razna mineralna ulja i uljni organofo-sforni insekticidi.

Plavo prskanje voćaka

Kovrčanje lišća na breskviPupoljci se moraju dobro okupati

Pripravci za zimsku zaštitu

18

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

Piše: Mr. aida kohnić

Page 19: Green Garden 41

Oprez –ljeskotočNajvažniji štetnik lijeske-

uzročnik opadanja plodova i «crvljivosti» lješnjaka. Štete od ljeskotoča u pojedinim po-dručjima mogu iznositi i preko 40%. Ljeskotoč je pipa dugačka tanka rila, crvenkastosmeđe boje tijela, dugog 6-9 mm. Ja-vlja se početkom svibnja, kada na plodovima buši rupice, a takvi plodovi otpadaju. Ličinka je bjelkasta, duljine do 16 mm. Razvija se u jezgri ploda, a plod napušta kroz rupice.

Suzbijanje se provodi na-kon pojave odraslih pipa, po-četkom svibnj, sredstvima na osnovi metiokarba, fentiona, fosalona, diazinona i dr.

LJEŠNJAKPri samoj pomisli na lješnjak, odmah nas pomisao odvede na vjeveri-ce- ta divna mala stvorenja koja ga brižno skupljaju pred hladne zimske dane. Kao razlog tomu je svakako velika energetska i hranjiva vrijednost lješnjaka koja je potrebna zimi, a i rijetki su oni koji mogu odoljeti tom ugodnom okusu i aromi koji pruža.

Minimalniuvjeti za uzgoj

Kao što smo rekli lijeska je voćka skromnih zahtjeva, pa stoga za njen uzgoj nema većih ulaganja, a opravdanost uzgoja je velika. Na našem podneblju postoje idealni uvjeti za njen uzgoj. Lijeska je voćka kojoj za uzgoj odgovaraju sunčani bre-žuljci i tla skromnijeg sastava. Općenito se smatra da lijeska dosta podnosi niske temperatu-re čak do -25°C, odnosno povolj-na mediteranska klima koja je tipična za ovo podneblje omo-gućava uspješan uzgoj lijeske. Što se tiče kontinentalnih kra-jeva, prednost pri uzgoju imaju bolje zaštićeni položaji s blažim nagibom. Što se tiče potreba za vodom tijekom godine potre-bna je optimalna količina vlage u tlu i zraku. Nedostatak vlage se najprije negativno manifestira u vrijeme intenzi-

vnog rasta mladica i formiranja ploda. Pored toga lijeska je tipi-čni heliofit, dakle voćka koja tra-ži dosta svjetlosti, pa stoga treba znati pravilno uskladiti gustoću sklopa u uzgojni oblik. Lijesku najčešće uzgajamo u obliku grma, pri čemu sadimo 2-3 sa-dnice u obliku trokuta najčešće, koje su dovoljno razmaknute da bi mogla svjetlost ulaziti u sredi-nu, što je vrlo bitno.

Koje se sorte sade?Postoje mnogi čimbenici koji

utječu na odabir sorte. Velik utje-caj na izbor sorte ima sama na-mjena proizvoda, prema kakvo-ći. Pa tako na osnovu kakvoće ploda i namjene sorte lijeske ra-zlikujemo tri skupine: Sorte koje su namijenjene za svježu potro-šnju, sorte sjedinjenih svojstava za industrijsku preradu i stolnu uporabu i sorte za konditorsku preradu (čokolada). Kada se radi o sorti treba težiti sortama koja imaju sljedeća svojstva, kao npr. da redovito i obilno rađaju, da plod lako ispada iz omotača, da su otporne prema bolestima i štetnicima, da im se cvatnja podudara, odnosno većina sorti lijeske je samoneoplodna, tj. ne mogu se oploditi vlastitim pole-

nom. Sorte koje su najče-šće zastupljene u uzgo-

ju kod nas su: Istarski duguljasti, Négret, Istarski okruglasti, Tonda Romana, San Giovanni i dr.

Istarski duguljasti - Sorta potječe iz Istre, koja se odlikuje redovitom i obilnom rodnošću. Rana je sorta koja daje plodove dobre kakvoće. Sorta je samoo-plodna u svom prirodnom sta-ništu zbog mnogih varijacija. U grozdu se nađe i do 8 plodova. Dozrijeva krajem kolovoza. Plod je duguljasta oblika koji ne ispa-da iz omotača, što se navodi kao manji nedostatak.

Négret - Ubraja se među vodeće španjolske sorte. Stabla su srednje bujna i također vrlo dobro rodi. Spada među srednje kasne sorte, pa dozrijeva od sre-dine do kraja rujna mjeseca. Plod je ovalnog oblika, srednje velik, a u grozdu dođe od 2 do 3 ploda. Ljuska ploda je lagana i tanka. Sorta se preporučuje za preradu, tj. za prženje.

Istarski okruglasti - To je stara sorta podrijetlom iz Istre. Krošnja stabla je vrlo bujnog ra-sta i dobro razgranata. Odlikuje se dobrom rodnošću i otporna je na sušu. Srednje kasna je sorta koja dozrijeva krajem rujna mje-seca. Plod je velik s naglašenim okruglastim oblikom, a u grozdu je prosjek od 2 do 3 ploda i više. Kao prednost ove sorte navodi-

mo da dozreli plodovi ispadaju iz omotača, što je prednost pri strojnoj berbi.

San Giovanni - Jedna od poznatijih talijanskih sorti, koje obilno i redovito rode. Rana je sorta, pa joj i plodovi dozrijeva-ju ranije, krajem kolovoza. Plod je sličan I. duguljastom, ljuska je tanka i manje dlakava pri vrhu. Sorta je namijenjena za prera-du (prženje). Plodovi nešto teže ispadaju iz omotača, ali su zato plodovi izvrsne kakvoće.

MALO RAŠIRENA VOĆNA VRSTA

Grm lijeske

Plodovi lješnjaka

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

19

Piše: Mladen karačić, diPl. ing

Page 20: Green Garden 41

GNOJIDBA VINOGRADAJESEN ILI PROLJEĆE

Završetkom berbeiskusni vinogradaripočet će s razmišljanjem o gnojidbi vinograda.Vječita je dvojba jesen ili proljeće. Svi argumenti su na strani jesenske gnojidbe.

Jedan od razloga zbog čega je osnovnu gnojidbu vinograda potrebno obavljati nakon berbe-u jesen, je taj što se osnovnom obradom tla gnojiva unose na veću dubinu, odnosno bliže ko-rijenu loze nego što se to posti-že proljetnim, plićim, oranjem. Poznato je da se glavna masa korijena vinove loze prostire na dubini od 25 do 60 cm i jesen-skom, dubljom, obradom une-sena gnojiva se bolje i više pri-bližavaju korijenu te ih on može potpunije iskoristiti. To je slučaj kod svih vrsta tala, kao i kad je u pitanju razina njihove plodnosti.

Drugi valjan razlog zbog ko-jega se preporuča jesenska gno-jidba vinograda leži u činjenici da je u jesen mnogo lakše naba-viti odgovarajuću vrstu gnojiva. U tom periodu vinogradar nije prisiljen kupovati ono što se na-lazi u prodaji, nego gnojivo koje je «prilagođeno» gnojidbi vinove loze, ali i gnojivo koje popravlja plodnost tla. Računa se da se u prvoj polovici godine utroši 60- 70 % gnojiva, tako da za drugu polovicu godine ostaje 30-40 %.

Sljedeći valjan razlog koji ide u prilog jesenskoj gnojidbi vino-grada jest da u tom periodu, na-kon berbe, nema puno poslova u vinogradima koji bi odgađali je-sensku gnojidbu. S druge strane, u proljeće «pristižu»mnogi rado-vi ne samo u vinogradima nego

i na ostalim poljoprivrednim po-vršinama tako da su vinogradari u «škripcu» s vremenom.

Važnostjesenske gnojidbe

Inače, osnovna gnojidba vino-grada u jesen je osobito važna na tlima koja su siromašna fosforom i kalijem iz razloga što se ova dva hraniva sporije kreću i teško pre-mještaju u tlu. Ukoliko se spome-nuta hranjiva unesu plitko u tlo (kako se najčešće i događa kod proljetnog oranja) , vinova loza ih neće moći iskoristiti u dovoljnoj mjeri. Dakle, jesenskom gnoji-dbom vinograda i naknadnom dubokom obradom tla postiže se brže i potpunije djelovanje gnoji-va. Budući da je tlo u jesen suhlje nego tijekom zime ili u rano pro-ljeće, osnovna obrada u vinogra-du (koja se provodi nakon berbe) može se obaviti dosta kvalitetno. Pored toga, nakon obavljene je-senske obrade omogućeno je tijekom kasne jeseni i zime na-kupljanje vode i vlage, čime se pojačava i povoljni utjecaj izmr-zavanja na strukturu tla. Jesenska obrada tla u vinogradima ima značaj i s aspekta zaštite vinogra-da od štetnika. Naime mnogi šte-tnici koji početkom jeseni odlaze na prezimljenje u dublje slojeve tla, obradom tla bivaju «podignu-ti» u više slojeve, gdje pod utjeca-jem nižih temperatura ugibaju. Prema tome, osnovna gnojidba i duboka obrada tla u vinogra-

dima, tijekom jeseni ili početka zime višestruko su korisne.

Spomenimo da je vinograde koji su podignuti na plavnim te-renima s pjeskovitim i šljunkovi-tim podlogama kao i one na ka-menitim tlima, potrebno gnojiti u proljeće.

Pošto se oranje tla u prolje-će obavlja pliće, a može se pro-voditi samo povoljne vlažnosti, vinogradari su često primorani odlagati ove poslove do povolj-nog trenutka. Tako se nerijetko događa da se proljetna obrada tla obavi tek kad loza počne «so-čiti». Nedvojbeno je da je u tom slučaju učinak gnojidbe i obrade tla znatno slabiji.

Koja gnojivakoristiti za gnojidbu?

Za osnovnu gnojidbu vino-grada u jesen pogodna su razli-čita gnojiva, pod uvjetom da se

unose manje količine dušika, a veće ili cjelokupne količine fosfo-ra i kalija. Najbolje su one formu-lacije kompleksnih NPK gnojiva koje sadrže manje količine du-šika, a više fosfora i kalija. To su gnojiva sastava NPK 7:14:21, 5:2-0:30, 0:20:30 i sl. Pravilo je da se gnojiva koje sadržavaju približno iste količine fosfora i kalija koriste na tlima koja su siromašna u fo-sforu, a bolje opskrbljena kalijem. S druge strane, gnojiva koja sadr-že više kalija a manje fosfora po-godna su za gnojidbu vinove loze na svim tlima koja su podjednako opskrbljena fosforom i kalijem.

Potrebne količine gnojivaOstvariti visoke urode grožđa

nemoguće je bez odgovarajuće gnojidbe. Za ostvarivanje visokih uroda količina NPK gnojiva kreće se od 600-800 kg/ha u gore na-vedenim formulacijama. Pri dozi-ranju količine gnojiva svakako je potrebno uzeti u obzir i plodnost tla iz razloga što se na plodnim tlima koriste manje, a na siro-mašnijim veće količine gnojiva. Za pravilnu gnojidbu vinograda neophodno je uzeti uzorak tla te nakon analize odrediti potrebnu količinu gnojiva.

Mineralna se gnojiva u vino-grad unose svake godine, dok se svake treće godine obavlja gno-jidba i stajskim gnojem u količini

Vinograd nakon berbe

Mineralana gnojiva

20

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

Piše: goran JurilJ, diPl. ing.

Page 21: Green Garden 41

PELETIRANO ORGANSKO GNOJIVO

Smanjenjem stočnog fonda i sve manjom produkcijom

stajnjaka, promet organske tvari sve je manji, što izravno utječe na smanjenje biogenosti tla, a time i na pad njegove prirodne plodnosti. Povećanjem komer-cijalnih poljoprivrednih gospo-darstava specijaliziranih za povr-ćarsku proizvodnju, koja gotovo

nikako nemaju vlastitu stočnu proizvodnju, uvjetuju sve rjeđu gnojidbu organskim gnojivima u povrćarskoj proizvodnji. Zbog voluminoznosti, otežanog ruko-vanja i relativno malog sadržaja hranjivih tvari stajski gnoj nije tržni artikl i teško ga je nabavi-ti za gnojidbu većih površina. S ciljem rješavanja problema

gnojidbe organskim gnojivima u povrtnoj proizvodnji suvremena industrija ponudila je tržištu or-gansko gnojivo koncentriranijeg sadržaja biljnih hranjiva u obliku koje omogućava aplikaciju istim načinom tj. mehanizacijom kao i mineralna gnojiva.

Takva gnojiva trgovačkog na-ziva KOKOŠIJE - GOVEĐE, od ne-davna su prisutna i u prodajnim prostorima Sjemenarne. Granule su promjera 2-5 mm i bez prisu-

stva su sjemenki korova te pato-genih mikroorganizama.

Istraživanjima je utvrđeno da se prinos pri korištenju ovog organskog gnojiva po pojedi-nim povrtnim kulturama pove-ćao od 8-30 %. Također, moramo napomenuti da su istraživanja opravdala primjenu tvornički proizvedenih organskih gnojiva kao zamjenu za stajski gnoj u gnojidbi povrtnih kultura.

Gnojidba organskim gnojivima trebala bi biti jedna od obve-znih agrotehničkih mjera u proizvodnji povrća. Tla siromašna organskom tvari loše su strukture, malog vodnog i zračnog ka-

paciteta, sklona su zbijanju i stvaranju pokorice što ih čini ne-podesnim za proizvodnju povrća. Organska tvar povećava bi-ogenost tla, pospješuje prisutnost biljnih hranjiva te olakšava njegovu obradu.

od 20-30 tona zgorjelog stajnja-ka po hektaru. Nakon unošenja mineralnih gnojiva i stajnjaka dubokom obradom potrebno ih je unijeti u tlo, što će omogući-ti njihovo iskorištavanje još iste jeseni ali i naredne vegetacije, a sve skupa će se vrlo povoljno odraziti kako na urod tako i na kvalitetu naredne berbe.

Stajski gnoj ugnojidbi vinograda

Svaka kultura, pa tako i vino-va loza, pozitivno reagira na staj-

ski gnoj koji se koristi u gnojidbi. Istraživanja su pokazala da bi bilo najidealnije kad bi se svake dvije godine u vinograd unijelo 2 tone zrelog stajnjaka po hektaru. Na-žalost, praksa bilježi sasvim dru-gačije pokazatelje. Najčešće se stajski gnoj primjenjuje svakih 4-5 godina i to u nedovoljnim količinama.

Stručnjaci su izračunali da 10 tona stajskog gnoja odgovara 309 kg mineralnog gnojiva NPK 7:14:21. Za gnojidbu vinograda može se koristiti samo zreli staj-

ski gnoj. Gnojidba stajnjakom obavlja se odmah nakon berbe, ako vremenske prilike to dozvo-ljavaju, jer mu treba vremena da se razgradi u tvari koje su pristu-pačne korijenju vinove loze. Staj-njak se unosi po cijeloj površini (međuredni razmak), a nakon unošenja potrebno ga je zaorati.

Nova organska gnojivaza gnojidbu vinograda

Prije nekoliko godina na trži-štu su se pojavila organska gno-jiva koja se koriste u gnojidbi

mnogih poljoprivrednih kultura pa tako i vinograda. Najčešće su to organska gnojiva od pera-di, goveda i konja. Gnojiva su u obliku peleta tako da je njihova primjena vrlo jednostavna. Do-laze u pakiranjima od 25 i 50 kg. Koriste se u količini 25 kg/100-130 m2. U vinogradima se mogu koristiti u jesen ili proljeće s time da se prednost daje jesenskoj gnojidbi.

Stajsko gnojivo Stroj za razbacivanje gnojiva Peletirano organsko gnojivo

Organsko gnojivo u obliku peleta Goveđe peletirano gnojivo Kokošije peletirano gnojivo

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

21

Piše: tonći Polić, diPl. ing.

Page 22: Green Garden 41

PITANJA I ODGOVORIZaštita voćaka od divljačiU svom nasadu voćaka, na području Popova polja, pro-šle zime primijetio sam ošte-ćena stabla (jabuka i bresa-ka) od divljači, mislim zeca, pa me zanima što je najbolje poduzeti da bi zaštitio osobi-to mlađa stabla koja su jako osjetljiva ?U potrazi za hranom zečevi, srne, divlje svinje i druga divljač, zimi, često oštećuju mlade voćke. Šte-te koje pričine su najčešće na mladoj kori i tanjim granama koje mogu biti potpuno ogoljene. Kao mjeru zaštite voćari poduzimaju različite mehaničke, ali i kemijske mjere. Najsigurnije je ograditi vo-ćnjak žičanom ogradom. Osim za-štite cijelog nasada mogu se štititi i pojedinačna stabla. Voćna stabla treba zaštititi prije snijega. Na mladim sadnicama postavljaju se PVC mreže oko debla koje dosta dobro štite sadnicu od divljači.U posljednje se vrijeme sve više koriste za zaštitu i kemijska sred-stva, tj. pripravci hlapivog mirisa. Jedan od takvih pripravaka jest Kunilent R-12, sulfinirani koncen-trat ribljeg ulja koji se primjenjuje premazivanjem ili prskanjem u koncentraciji 5 – 15 %.

mr. Aida Kohnić

Bijeljenje debla voćakaImam veći nasad voćaka (jabu-ka, šljive) na području Neve-sinja. Poznato mi je da bijelje-nje stabala ne suzbija štetnike već ima prvenstvenu namjenu sprječavanja pojave pucanja kore. Međutim, zamolio bih vas da mi konkretno navedete re-cepturu, odnosno koji sastojci i u kojoj količini se koriste za premazivanje.Na 5 kg gašenog vapna nužno je dodati 0,5 kg kuhinjske soli i 0,5 kg sumpornog preparata (pri-mjerice Chromosula ili Kumulu-sa). Navedena tri sastojka potom treba pomiješati s vodom tako da se formira žitka, maziva masa koja treba odstajati barem 24 sata prije primjene. Premazivanje se vrši za topla i suha vremena te ukoliko u kraćem vremenskom

razdoblju dođe do oborina bije-ljenje je nužno ponoviti.

Nino Rotim, dipl.ing.

Zimska rezidba ružaU svom vrtu, pored različitog ukrasnog grmlja, imam i ne-koliko ruža. Zanima me smiju li se ruže orezivati tijekom ka-sne jeseni, odnosno, početkom zime?Glavna rezidba ruža se ne obavlja tijekom jeseni, odnosno, poče-tkom zime nego rano u proljeće, što znači početkom ožujka ili tra-vnja prije nego što izbiju same mladice. Iznimku pak čini rezidba prilikom jesenske sadnje. Inače se na jesen ne provode druge mjere rezidbe osim prijeko potrebnih korektura, bez kojih ne bi bilo moguće osjetljive sorte zaštititi od mraza. Bilo kako bilo, grane i grančice ne smijemo skraćivati drastično jer time riskiramo da se nakon zimskih mjeseci, tijekom kojih se na jakom mrazu neke grane mogu smrznuti, krošnja drastično reducira i ruža sljede-ćeg ljeta mnogo slabije cvate. S druge strane, divlje izdanke tre-bamo uklanjati čim se pojave, a riječ je o izdancima koji izbijaju izravno iz podloge ispod mjesta kalemljenja. Lako ih možete ra-spoznati jer imaju drugi oblik lista i boju kore a moraju se uklanjati jer ruži nepotrebno oduzimaju hranu. Dakle, sada tijekom jeseni ruža se orezuje samo u nuždi!

Josip Brkljača, ing.

Kako se riješitiviline kosice?U vrtu, među različitim vrsta-ma cvjetnih i ukrasnih grmova zamijetila sam i vrlo štetnu bilj-ku vilinu kosicu. Znam samo da je to opasna parazitska biljka koja je već prouzročila sušenje mnogih mojih ukrasnih grmo-va. Kako da je uklonim iz svoga vrta?Suzbijanje viline kosice, ukoli-ko se doista radi o njoj, može se provesti primjenom herbicida. Ipak, ukoliko je riječ o cvjetnjaku, među čijim se ukrasnim vrstama doslovce ispreplela vilina kosica to vam ne bih savjetovao jer bi

mogle nastradati i ukrasne vrste. Međutim, kako ova opasna para-zitska cvjetnica razvija cvjetove od svibnja do kolovoza, a jedna biljka godišnje može proizvesti do 3000 sjemenki, kojima se ugla-vnom i razmnožava, pokušajte je riješiti mehanički. Dakle nužno je pokušati, nakon što se kosica osjemeni, s površine gredica po-kupiti i ukloniti što je više mogući sjemenki. Sljedeće ih godine na-stojte ponovno mehanički uklo-niti, odnosno, iščupajte hausto-rije vilinih kosica prije njihova cvjetanja. U protivnom, morate posegnuti za primjenom herbici-da koji vrlo učinkovito uništavaju ovu opasnu parazitsku biljku. Za pomoć i dodatne informacije slo-bodno se možete obratiti našoj Savjetodavnoj službi u Mostaru i Širokom Brijegu.

Mladen Karačić, dipl.ing.

Uši na oleandruPored brojnih vrsta, u svom vrtu uzgajam i mediteransko ukrasno grmlje. Navedeno gr-mlje uzgajam u kontinental-nom dijelu naše zemlje i to u posudama, što mi omogućava da ga unosim u zaštićeni pro-stor tijekom zime. Međutim, otkako sam biljke sklonila s otvorenog dijela vrta, na ole-andrima sam zamijetila štitaste uši. Pošto me strah da uši ne za-hvate i ostalo ukrasno bilje za-nima me na koji način ih mogu učinkovito suzbiti?Navedene štitaste uši na naličju listova oleandra možete učinkovi-to suzbiti s 2-3 prskanja 2 %-tnim bijelim uljem i to u razmacima od 12 do 15 dana. Ali, kod prskanja treba postići dobru pokrovnost iz razloga što je bijelo ulje mineral-no i djeluje prvenstveno meha-nički. To znači da bijelo ulje dje-luje na taj način da preko samog štetnika stvara svojevrstan sloj (film) koji je nepropustan za zrak. Zbog toga, za vrlo kratko vrijeme, štetnik i ugiba. Međutim, djelo-tvorno je i prskanje s pripravci-ma Boxer ili Confidor 200 SL u 2 %-tnoj koncentraciji, uz obvezan oprez, jer je riječ o tipičnim inse-kticidima, visoke otrovnosti (ali

i učinkovitosti). Koji ćete pak Vi odabrati stvar je vlastitog izbora.

Mr. Aida Kohnić

Razmak sadnje trešanjaMoja obitelj se već dugi niz godina bavi uzgojem trešanja u Hercegovini. Pošto planiram pomladiti postojeći nasad, koji inače broji 450 stabala, zanima me koji razmak sadnje prepo-ručate. Osim toga, trebam li u budućem nasadu, uz sortu ka-sni hrušt, u svojstvu oprašivača saditi i neke druge sorte treša-nja? Unaprijed zahvalan!Trešnja je oduvijek predstavljala zanimljivu voćnu vrstu u Herce-govini. Manjim dijelom se tradi-cionalno sadila za potrebe do-maćinstva, a kada je pak uočena njena tržna vrijednost, podizani su brojni nasadi i u komercijalne svrhe. Međutim, da biste zadovo-ljili potrebne kriterije koji garanti-raju uspjeh u uzgoju ove koštiča-ve voćne vrste, nipošto nemojte zanemariti njen sortiment. Nai-me, isključivom sadnjom kasnog hrušta ne bi postigli očekivano, jer je za bolje oprašivanje, odno-sno, rodnost nužna zastupljenost i drugih sorti poput Stelle koja slovi za univerzalnog oprašivača. Stella je, dakle, sorta trešnje koja oprašuje veliku većinu ostalih kultivara a koja i sama ima izvr-sna komercijalna svojstva (kru-pan plod, željenu aromu i sl.). Ipak, u budući nasad pored već dobro poznatih sorti Burlatova, Lionske rane i Hedelfingera sva-kako posadite i nešto novije sorte izrazito krupnog ploda kao što su Sunburst i New star. Što se pak razmaka sadnje tiče, preporučam međuredno rastojanje od 6 me-tara koliko treba iznositi i razmak u samom redu. Manji razmak nije podoban jer se negativno odra-žava na stabla trešnje u kasnijim godinama uzgoja. Izuzetak su samo patuljaste trešnje koje se sade na rastojanje od 2,5 do 3,0 m. Za dodatne informacije može-te me potražiti u Agrocentru Sje-menarne u Mostaru gdje ujedno možete nabaviti i sadnice nešto novijih sorata trešnje.

Nino Rotim, dipl.ing.

22

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

Page 23: Green Garden 41

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

23

FRISKIES U MOSTARUDana 07.10.2005. u Agrocen-

tru Sjemenarne Mostar održano je predavanje od strane Friski-es-a, koji već dulji niz godina vjerodostojno slovi za vodećeg distributera pseće i mačje hra-ne na području BiH. Predavanje je bilo namijenjeno isključivo trgovcima i djelatnicima koji su

izravno zaduženi za distribuciju Friskies-ovih proizvoda. Cilj pre-davanja je bio prvenstveno edu-kativnog karaktera a na njemu su prezentirani i detaljno opisani svi proizvodi ovog vrhunskog proizvođača hrane za kućne lju-bimce. Naime, Friskies raspolaže širokim asortimanom proizvoda i sukladno s tim njegovo stru-čno osoblje osjetilo je potrebu

da, upravo trgovcima, veoma detaljno predstavi sve tipove i vrste hrane, iz prostog razloga što oni istu tu hranu i distribuira-ju krajnjim potrošačima. U ovom slučaju to su predivni kućni lju-bimci čiji vlasnici vrlo dobro zna-ju prednosti primjene gotove, komercijalne hrane za pse i ma-čke. Naime, navedeni proizvo-di u svom sastavu imaju točno

izbalansirane sastojke potrebite optimalnom rastu i razvoju or-ganizma (bjelančevine), razvoju kostiju i zubi (kalcij i fosfor) kao i vitaminske komponente koji, općenito gledano, jačaju imuno-loški sustav. Uostalom to je vrlo zorno predstavljeno i na samom predavanju pa je u skoro vrijeme za očekivati još ovakvih i sličnih skupova!

Piše: vedran lasić

KRIZANTEME OSVAJAJU HERCEGOVINUDuhan i vinova loze su oduvi-

jek bili simboli Hercegovine. Ako je suditi po sve većoj proizvodnji cvijeća, a potpuno ugašenoj pro-izvodnji duhana, vinovoj lozi bi se mogla pridružiti krizantema. Zadnjih desetak godina nekada-

šnja duhaništa zamijenile su kri-zanteme, a duhanari su vrlo brzo postali cvjećari. Rijetke su obite-lji koje se ne bave proizvodnjom cvijeća, a posebno krizantema. Osim na otvorenom krizantema se sve više uzgaja u zaštićenim prostorima. Veliki dio proizvo-dnje «tempira» se za Dan mrtvih

Piše: JosiP BrklJača, ing.

ĆUPTER ODLAZI U ZABORAVNa upit što je ćupter ili kako se spravlja, mla-

đe generacije brotnjaka sliježu ramenima. A upravo je ćupter slastica koja prati vinovu lozu i grožđe. Naime, ne tako davno rijetka je obitelj iz vinarskog područja Hercegovine, da u vrijeme berbe grožđa nije spravljala ovu nadasve uku-snu slasticu. Danas se pak ćupter može pronaći

samo u rijetkim domovima koji njeguju tradiciju naših starih.

Ćupter se spravlja od bijelog ili crnog mošta uz dodatak brašna. Nakon kuha-nja razlijeva se u tanjure, a nakon što do-bije stalan oblik ostavlja se 10-15 dana da se suši na suncu.

Piše: diPl. ing. nino rotiM

i Svih Svetih, ali ima proizvođača koje je uzgajaju i za kasniji peri-od. Franjo Ostojić iz Potpolja uz proizvodnju povrća bavi se i pro-izvodnjom krizantema.

“Uglavnom uzgajam rezanu krizantemu na otvorenom ali veći dio proizvodnje je u tri zašti-ćena objekta. Tehnologiju pro-

izvodnje sam dobro savladao tako da imam odličnu krizante-mu s kojom nemam problema oko prodaje. Moja krizantema završi uglavnom u Hercegovini a zadnjih godina dio završi i u Sre-dišnjoj Bosni”.

Sa skupa u Mostar

Franjo Ostojić sa sinom u svom plasteniku Krizanteme u zaštićenom prostoru Proizvodnja na otvorenom

Ćupter-proizvod od mošta

Page 24: Green Garden 41

ČUDO IZ LJUSKEGrickanjem nekoliko oraha tijekom dana možete izbje-ći sezonske bolesti, a i koža će od toga imati koristi. S pravom ga zovu i čuvarem srca a konzumiranje njego-vih osam polovica će sasvim zadovoljiti naše dnevne potrebe.

Orasi spadaju u hranu koju će vam preporučiti svaki nutri-

cionist. Kada je pak o zimi riječ, četiri ili pet oraha dnevno dovolj-no je da vas zaštiti od sezonskih bolesti. I to sve zahvaljujući ba-kru (12 oraha sadržava potrebnu dnevnu količinu od 1,2 mg) koji je neophodan našem imunolo-škom sustavu. A dokazano je da

čak i mali nedostatak tog mine-rala uzrokuje smanjenje razine interleukina, supstance bez koje se naš organizam ne može boriti protiv bakterija i virusa. Zanimljivi su i rezultati istraživanja provede-nog na više od 80.000 Amerikan-ki koji su pokazali kako redovito konzumiranje oraha (15 dkg tje-dno) za polovicu umanjuje rizik od infarkta. Naime, dokazano je da orasi bitnije snižavaju razinu kolesterola u krvi te je spravom dobio nadimak čuvar srca. Osim toga, orah slovi i za dobrog prija-telja žena iz razloga što sadržava vitamine B skupine koji pomažu kod predmenstrualnog sindroma a zbog sadržaja linolne kiseline koja pomaže hidrataciji utječe i

na poboljšanje, odnosno, održa-vanje mekoće kože.

Kako ih čuvati?Orahe je najbolje kupiti u lju-

sci i čuvati na tamnom i suhom mjestu, ali ne dugo jer će se i u ljusci sušiti. Oljuštene pak orahe (jezgru) možete zamrznuti i ču-vati do godinu dana. Za tu svrhu najčešće se koriste hladionici jer izvan njih orasi brzo užegnu

Piše: elvedin čolaković, ing.

zbog sadržaja veće količine ma-sti. Kad kupujete orahe u jezgri, budite oprezni tj. oprobajte ne-koliko komada kako bi provjerili njihovu kakvoću i eventualnu «užeglost». A kada ih kupujete u ljusci, provjerite da nisu previše lagani jer je to jasan znak da su već sasušeni. Također, trebate kod njihovog skladištenja dobro pripaziti jer su orasi skloni navući mirise drugih namirnica.

24

Orah

Page 25: Green Garden 41

MASLINA-voćka budućnosti

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

25

Maslina se s pravom smatra svetim stablom, a što je dobrim dijelom i potvrđeno kroz njenu povijest. S druge strane, podaci s terena potvrđuju kako je ove godine u Hercegovini zasađen rekordan broj stabala masline.

Voćne rasadnike u našoj ze-mlji ove je godine nemalo iznenadila potražnja za sa-

dnicama maslina. Čak, slobodno možemo reći kako je potražnja u dobroj mjeri nadmašila ponudu jer se sve veći broj naših voćara preorijentirao na ovu značajnu mediteransku voćku. Uostalom, maslina bitnije određuje pojas Mediterana, te daje pečat ži-vljenju i prepoznatljivosti. Kažu Dalmatinci da je ona kao majka-skromna i zahvalna, uvijek daje i puna je života. Zato je i treba sa-diti svugdje gdje je to moguće, jer je to najljepši poklon djeci, prirodi i Bogu. Osim toga, njeno gajenje itekako treba potaknuti a što je pak zadaća naših nadle-žnih institucija. Iako mi nikada nećemo niti možemo doseći hr-vatske količine koje broje oko 3 milijuna stabala maslina ili oko 6 tisuća hektara maslinika, to nam i ne treba biti cilj. Stoga naš cilj prvenstveno treba biti oživlja-vanje starih maslinika a koji su u prošlosti posebice bili izraženi na području Stoca i Neuma. Tomu zorno svjedoče i mnogi pisani podaci a svima nam je poznato kako se nadomak grada Stoca čak i nalazi poznato selo Masline. Pored toga, u jednom od naših ranijih brojeva pisali smo o hobi maslinaru, gospodinu Stojanu Šutalu koji na našim terenima, vjerovali ili ne, proizvodi i ulje od ove dragocjene biljke.

Vrijeme je sadnje maslinaVeć poodavno nam je došla

jesen a za njom će eto i zima, što je znak da je pristiglo vrijeme in-

tenzivnih radova u maslinarstvu. Među brojnim radovima posebi-ce ističemo sadnju maslina. Iako sadnja maslina obuhvaća obilne pripremne radove kao što su pri-prema tla, pravilan izbor sorata, određivanje životnog prostora tj. broja stabala po jedinici po-vršine, te način sadnje i konačno vrijeme sadnje, posebice ćemo se osvrnuti na odabir sortimen-ta. Ipak, svi smo manje-više upo-znati s načinom sadnje koja je u većini slučajeva istovjetna za sve voćne vrste, s tim da nam male poteškoće stvaraju sorte kojih je na našim prostorima izrazito malo. Tako se u našim voćnim ra-sadnicima pretežito susreće sor-ta masline oblica koja je na ovim terenima ujedno najbrojnija i najvrjednija sorta. Zato joj s pra-vom treba dati prvo mjesto u na-šem budućem masliniku. Zovu je još i orgula ili orkula, a u susje-dnoj Hrvatskoj se najviše uzgaja na otoku Korčuli gdje je zasigur-no jedna od najstarijih sorti. Radi se o ranoj sorti masline koja je veoma otporna na nepovoljne uvjete uzgoja. Ime joj potječe od okruglastog oblika ploda a svr-stana je u sorte uljarice, premda se njeni plodovi dosta koriste i za konzerviranje. Oblica ima sre-

dnje razvijeno stablo, okrugla-ste krošnje na čijim granama se formiraju srednje krupni plodovi (4,98 grama). U potpunoj zrelosti plod je tamno ljubičaste boje a količina ulja u tom istom plodu varira od 17,8 do 22,1 posto. Me-đutim, oblica zahtijeva pratnju, što zbog oprašivanja tako i zbog neredovite rodnosti. Stoga uz ovu kvalitetnu sortu treba saditi i prateće sorte: Lastovku, Pendo-lino i Leccino.

Mreže i prostiračiza berbu maslina

I kada nam naše hercegova-čke masline počnu davati obilan i kvalitetan urod, potrebno ih je što učinkovitije i obrati. U tu svr-hu se na tržištu mogu pronaći namjenske mreže i prostirači koji se rasprostiru ispod krošnji sta-bala. Na prostrte mreže padaju ubrani plodovi, skupa s lišćem te sitnim, tankim i suhim grančica-ma. Te iste grančice s lišćem se u mreži ostavljaju zajedno s plo-dovima samo ukoliko se te iste masline neće odmah nositi na preradu. Naime, lišće stvara pro-laze i prostore za zrak koji pak sprječavaju brzo zagrijavanje i kvarenje plodova. Danas se bez mreža i prostirača ne može ni zamisliti dobra berba maslina jer

se na ovaj način ubrani plodovi manje oštete i zaprljaju u odno-su na slučaj kada padnu na golo tlo. U pojedinim varijantama na-vedene mreže se mogu ostaviti ispod krošnji stabala cijelo vrije-me zriobe i opadanja plodova, s tim da otpale plodove moramo redovito uklanjati. Ali, ovaj način berbe je puno jednostavniji od klasičnog, posebice ukoliko nam je poznato kako jedan radnik s ljestava za jedan sat može ubrati tek od 5 do 10 kg plodova, što razumljivo zahtijeva mnoštvo ra-dne snage. Kako pak, ne bi ipak postali utopisti, pored činjenice da se laganim korakom podižu veliki nasadi, realno je za oče-kivati, da se u našim krajevima maslina uglavnom sadi pojedi-načno. Bilo kako bilo, jedno je sigurno-maslina je jedna od naj-starijih i najzanimljivijih voćnih vrsta a koja je ostavila veliki i osebujan pečat u životnom, kul-turnom i povijesnom smislu.

Sjemenarna u svojim agro-centrima u Mostaru i Širokom

Brijegu u ponudivoćnih sadnica nudi i kontejnirane sadnicemaslina sorte Oblica.

Piše: JosiP BrklJača, ing.

Plodovi masline Nasad masline

Page 26: Green Garden 41
Page 27: Green Garden 41

DEKORACIJE ZA AKVARIJ

Akvaristika je u današnje doba jedan od najomi-ljenijih hobija. I doista, u

svim bolje opskrbljenim shopo-vima kućnih ljubimaca konstan-tno vlada veliko zanimanje za različite vrste akvarijskih ukrasa i dekorativnih biljaka. Ali, prije nego što kupimo akvarij i u nje-ga stavimo ribice, biljke i deko-racije, trebamo dobro razmisliti hoćemo li i želimo li stvarno dr-žati akvarij i o njemu se brinuti. Jer ovaj omiljeni hobi nije nimalo jeftin a ujedno ima i pravila koja se strogo moraju i poštivati. Sva-kako da nas to ne smije obeshra-briti jer ipak moramo znati kako se svakodnevni stres i psihički umor najbolje «razbija» upravo promatrajući fino dekorirani i uređeni akvarij.

Na koji načinse dekorira akvarij?

Kada smo nabavili akvarij, prije svega, trebamo povesti računa da ga smjestimo na ade-

kvatno mjesto. Dakle, potrebno je akvarij smjestiti na pomno odabrani položaj koji je zaštićen od izravnog sunčevog svjetla i na kojem imamo priključak za električnu energiju. Osim toga, bitno je akvarij smjestiti na po-tpuno ravnu, doslovce rečeno niveliranu površinu, za što nam mogu poslužiti namjenski stal-ci za akvarije. Srećom, danas na tržištu možemo pronaći stalke za akvarij koji mogu biti izrađeni od različitih materijala, oblika i dezena tako da ih bez poteškoća možemo prilagoditi namještaju našeg doma. Potom pristupa-mo temeljitom čišćenju akva-rija nakon čega se na njegovu poleđinu postavljaju specijalne dekorativne folije čime sami akvarij dobiva na svojoj vizual-noj prostranosti i dekorativnosti. Navedene folije ili ukrasne tape-te, kako ih još vole nazivati, mo-žete pronaći u mnogo različitih varijanti, boja i oblika slično kao i kvarcni pijesak koji se rasprostire

po samom dnu akvarija. Među-tim, prije samog rasprostiranja, pijesak je potrebno dobro isprati pod jakim mlazom vode kako bi se iz njega otklonila sva kvarcna prašina i nečistoća koja može u znatnoj mjeri onečistiti i sami akvarij. Kada smo i to obavili, još nam preostaje ukrašavanje ra-zličitom vrstom dekoracija koje se postavljaju u sami pijesak na podnožje akvarija.

Hit je mangrovo drvo!Često se može čuti dvojba o

tome je li «pametno» u akvarij postavljati drvene predmete po-put dijelova grana i debla prona-đenih u prirodi. Svakako da je to poželjno jer se time stvara i pri-rodniji ambijent u samom akva-riju čime se i ribice osjećaju puno sigurnije. Ali, ipak je potrebno znati kako svako drvo nije poželj-no, te u tu svrhu jedino može po-služiti hrastovo, bukovo i vrbino drvo. Dobro bi bilo, kad bi prona-šli drvo koje je jedan period odle-žalo u vodi, tijekom svog boravka u prirodi. Međutim, potreban je i ZOO SHOP u Agrocentru

Sjemenarne u Mostaru nudi veliki izbor toplovodnih i hla-dnovodnih akvarijskih ribica, malih kornjača, manjih i većih papiga te hrčaka i zamoraca. Pored toga, na istom mjestu možete nabaviti hranu i svu potrebnu opremu za akvari-stiku i kućne ljubimce.

stanoviti oprez. Poznato je kako dijelovi stabla i grana, odnosno, općenito gledano, drvo često može biti i izvor različitih patoge-nih mikroorganizama zbog čega se prije stavljanja u sami akvarij treba dobro i prokuhati u vodi. Kako bi pak izbjegli neželjene pojave, najpoželjnije je koristiti namjenske drvene ukrase koje su zbog svojih karakteristika za akvaristiku i najpodesniji. Tu sva-kako izdvajamo mangrovo drvo koje je posljednjih godina svo-jevrstan hit u akvaristici. To i ne začuđuje s obzirom da mangro-vo drvo jednostavno dominira svim vrstama ukrasnih akvarija. Kada smo postavili i posljednju dekoraciju u naš akvarij nužno je uliti i vodu koja se treba lagano prelijevati preko ruke čime ćemo izbjeći narušavanje sklada ranije postavljenih dekoracija u akva-riju. I još nešto! Kako klor škodi ribicama, voda prije ulijevanja u akvarij treba odležati preko noći kako bi se iz nje istaložio klor i ostale nečistoće. Time smo obavili i posljednju operaciju na našem putu do ukrašavanja i de-koriranja akvarija. I na kraju, mo-žemo slobodno ustvrditi kako i nema pravog akvarija bez prate-će dekoracijske opreme.

Akvarijum za ribice

Umjetna trava

Mangrovo drvo

Dekoracije za akvarijum

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

27

Posljednjih godina akvaristika doživljava svoj puni procvat. Tomu zorno svjedoči sve veća potražnja za različitim vrstama ribica te posebno dekoriranim akvarijima. Ali, pored samog dekoriranja nužno je poznavati i osnovna pravila ukrašavanja akvarija.

Piše: vedran lasić

Page 28: Green Garden 41

AMBROZIJA - opasnost za alergične osobeMjesecima se po različitim medijima pisalo i pričalo o opakoj korovskoj vrsti koja se neobično brzo širi po našoj zemlji a koja u velikoj mjeri ugrožava zdravlje alergičnih ljudi. Iako sada od nje ne prijeti izravna opasnost, zbog sve većih upita i opće nevjerice, odlučili smo se malo osvrnuti na postojeći problem.

I doista je riječ o velikom pro-blemu jer smo i sami ostali zatečeni koliko je poljoprivre-

dnih proizvođača ali i običnih hobi vrtlara te ljubitelja priro-de u našu redakciju donosilo uzorke raznoraznih korovskih biljaka s osnovnim upitom: «Je li ovako izgleda ta opasna am-brozija?». Ali, nije ljudima ni zamjeriti kada su nas doslovce svakodnevno bombardirali po-luinformacijama, da ne kažemo dezinformacijama, o katastrofal-nom i pogubnom širenju ambro-zije. Međutim, pametni ljudi kažu gdje ima dima ima i vatre. Tako je problem ambrozije i te kako stvaran i prisutan, ali ne u tolikoj mjeri koliko joj se pridaje pažnje u različitim medijima. Primjera radi, čak su jedne naše dnevne novine svaki dan izvještavale o koncentraciji peludi ambrozije, odnosno išle su toliko daleko da su navodile vremenske intervale u kojima se zbog visoke koncen-tracije peludi alergičnim ljudima preporučivalo što manje kretnje. Razumljivo da je sve to kod ljudi stvorilo svojevrstan strah od ove opake biljke nazvane ambrozi-jom.

Što je ambrozija?Ambrosia artemisiifolia je je-

dnogodišnja biljka uspravnog, granatog stabla koja naraste do 1,2 m visine a koja je gusto pokri-vena prileglim ili oštrim vunastim dlačicama. Listovi su naspramni, perasto dijeljeni i mogu biti dugi

od 5 do 10 cm s karakterističnim tamnozelenim licem i sivo-zele-nim naličjem. Cvjetovi se nalaze u glavičastim cvatima, žućkaste su boje i raspoređeni su na vr-hovima stabljike i grana. Biljka pak raste uz putove, vodotoko-ve, željezničke pruge, nasipe, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, zapuštenim vrtovi-ma i gradilištima. Inače, potječe s područja Sjeverne Amerike oda-kle je njeno sjeme skupa sa sje-menom pšenice i lucerne tijekom 19. stoljeća uvezeno u Europu. U susjednim europskim zemljama ambrozija se pojavila nekoliko godina unatrag i od tada se mu-njevito brzo širi po cijeloj Euro-pi. Podaci navode kako se svake godine njeno stanište poveća za oko 12 km na nova područja. Vrlo je prilagodljiva novom okruženju a zanimljiv je podatak kako svaka biljka ambrozije proizvede 60.000 sjemenki koje se prenose vjetrom i automobilskim gumama, kao i stotine milijuna zrnaca peludi svake godine. Dakle, ambrozija je vrlo plodonosna i izdržljiva te vrlo brzo zauzima slobodan pro-stor, posebice ako su uvjeti dobri. Nepovoljna je i činjenica kako sjeme ambrozije zadržava klija-vost u zemljištu čak 40 godina. Zbog svega toga danas u Europi

imamo nekoliko žarišta, od kojih se najviše spominju Rumunjska, Mađarska, Slovačka, Ukrajina te Hrvatska, Srbija i BiH. U našoj ze-mlji od strane stručnih osoba iz oblasti zaštite bilja već je održa-no i nekoliko okruglih stolova na temu ambrozije.

Utjecaj ambrozije na ljudePelud ambrozije je jedan od

najjačih do sada poznatih aler-gena. Prag koji izaziva reakciju kod ljudi je vrlo nizak (manje od 20 zrnaca po kubičnom metru zraka). A zanimljiv je podatak kako samo jedna zrela biljka ambrozije otpušta i do 8 miliju-na zrnaca peludi koja se zrakom prenose na veliku udaljenost, čak i na mjesta udaljena 300 km od biljke. Kod alergičnih ljudi ambrozija izaziva kihanje, hu-njavicu, crvenilo i svrbež očiju, začepljenost nosa i otežano di-sanje, hroptanje u prsima, čak i alergijsku astmu. Uslijed toga, bolesnici imaju smanjenu radnu sposobnost i kakvoću življenja a sluznica dišnog sustava je uslijed alergije upalno promijenjena te je pogodna za razvoj drugih bo-lesti dišnog sustava (poput upa-le pluća i sl.). Poteškoću stvara i činjenica da se alergijska upala ne može liječiti današnjim lijeko-vima (antibioticima) i metodama te je jedini način za oporavak izbjegavanje alergena. A pose-bno treba biti oprezan tijekom cvatnje ambrozije, od kolovoza pa sve do konca rujna tj. pone-kad ovisno o vremenskim prili-kama, i tijekom listopada.

Borba protiv ambrozijeSuvremeni svijet se na razne

načine bori protiv ovog opakog korova. Najzanimljivije je u Ka-nadi gdje, zamislite, poštari do-javljuju gradskoj policiji u kojim vrtovima raste ambrozija. Da-kle, tamo je na snazi zakonska regulativa obveznog suzbijanja ambrozije. U nekim zemljama su tiskani i posteri, slično pravoj policijskoj potjernici: «Traži se! Naoružana i iritirajuća! Nagra-da-lakše disanje!». Kod nas se na tu temu tek ozbiljnije raspravlja putem okruglih stolova ali bez još vidljivih pomaka i rezultata. Stoga je najdjelotvornije i eko-loški najprihvatljivije uništava-nje ambrozije upravo čupanjem cjelokupne biljke s korijenom te njena košnja. Ali, pošto sje-me zadržava klijavost u zemlji i do 40 godina, pokošene biljke je nužno što prije i spaliti a sve kako bi se spriječilo njeno širenje putem sjemena. Ipak, konkretni-je rezultate daje plansko, siste-matsko uništavanje ambrozije herbicidima koji imaju dozvolu za tu korovsku vrstu. Samo na taj način možemo očekivati smanje-nje površina pod ovom opakom korovskom vrstom. A oni alergi-čni mogu odahnuti tek poslije prvog mraza…

Ambrozija kao korov u povrću Ambrozija polako osvaja obradive površine Ambrozija sve češća uz putove

28

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

Piše: diPl. ing. nino rotiM

Page 29: Green Garden 41

SUZBIJANJE MIŠEVA I ŠTAKORA NAOBITELJSKIM GOSPODARSTVIMADolaskom hladnijih dana miševi, štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se u štale, ta-vane, podrume i skladišta hrane u domaćinstvima. Prema procjenama stručnjaka izravne štete od ovih štetnika godišnje u BiH iznose preko 90 milijuna KM.

Osim nelagode, miševi i ostali glodavci mogu iza-zvati neprocjenjive štete

u domaćinstvima. Prije svega, nastanjuju skladišta hrane (zali-he žita i ostale namirnice) koju zagađuju svojim izmetom, čineći je potpuno neuporabljivom. Ali, pošteđene ne ostaju ni elektro instalacije i drveni predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni.

Štakor je posebno štetanZanimljiv je i podatak da

štakor za samo godinu dana može pojesti do 25 kg žitarica a još više hrane uništi njenim raz-vlačenjem i onečišćenjem izme-tom. Ipak, prava opasnost prijeti od niza bolesti, a utvrđeno je da štakori prenose više od 20 bole-sti ljudi i životinja. Izravna opa-snost prijeti od mišje groznice i kuge, ali i od bjesnoće-ukoliko zaraženi štakor ugrize čovjeka. Pojedine vrste su posebice agre-sivne (sivi štakor) što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza od ko-jeg su znala nastradati djeca, te u prigradskim naseljima sitnija stoka, perad, čak i mačke. Tako-đer, postoji realna opasnost i od trihineloze kod koje se čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvor zaraze predstavlja goveđe meso. Dakle, riječ je o vrlo opasnim životinjama čije prisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti ravnodušnim.

Kako suzbitištetne glodavce?

Postoji nekoliko metoda nji-hovog suzbijanja, koje možemo podijeliti na biološke, mehani-čke i kemijske.

Biološko suzbijanje odvija se preko prirodnih neprijatelja

i uz pravilan izbor mamaca, pred-stavlja najsigurniji oblik borbe s ovim glodavcima na određenom području.

Koji su mamcinajpodesniji zaobiteljska gospodarstva?

Iako danas na tržištu može-mo pronaći veliki broj različitih kemijskih pripravaka za uništa-vanje štetnih glodavaca, ne zna-či da su ti pripravci i najpodesniji za domaćinstva. Razlog leži u činjenici što je riječ o vrlo opa-snim otrovima˝, s kojima treba rukovati prilično oprezno. Obi-čno je riječ o uljnim tekućinama koje treba miješati s određenom količinom žitarica, voća i povrća i sl. Dakle, zbog velike otrovnosti spomenutih pripravaka i kom-pliciranosti njihove pripreme i primjene puno su praktičniji gotovi mamci. Gotove mamce je dovoljno razbacati na skrovita mjesta na kojima se miševi i štakori obično kre-ću, hrane i gnijezde. Takva mjesta se lako uočavaju po ostaci-ma izmeta, načetim dijelovima sjemenki i po ostalim otpaci-ma hrane. Međutim, od velike je važnosti i sami nadzor ma-

maca što podrazumijeva njihovo nadopunjavanje i to sve dok ih glodavci ne prestanu jesti.

U praksi su se za potrebe obi-teljskog gospodarstva najpode-sniji pokazali mamci na osnovi bromadilona, brodifakuma, flo-kumafena i diefetialona. Spome-nute mamce možete nabaviti u manjim, praktičnim pakiranjima i to u svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni. Ali, svakako potra-žite i odgovarajuću stručnu po-moć jer postoje tipovi mamaca podesni za uporabu u suhim i zatvorenim prostorijama, za pri-mjenu u gospodarskim i stam-benim zgradama kao i mamci namijenjeni za vlažne prostori-je. Za domaćinstva su se pose-bno djelotvornim pokazali meki mamci tipa GARDENTOP MIŠO-MOR sa okusom sira i jagode. Uz pravilnu primjenu ovih gotovih mamaca više nećete morati stri-jepiti od “nepoželjnih podstana-ra” koji svake godine (kako su izračunali stručnjaci i statističari) na području BiH načine izravne štete u vrijednosti od cca 90 mili-juna konvertibilnih maraka.

(kuna, lasica, tvor, zmija, ptice grabljivice i sl.) što u gradskim i prigradskim sredinama nije pri-mjenljivo.

Mehaničko suzbijanje se za-sniva na različitim stupicama s mamcima i ljepljivim podloga-ma. Međutim, iako je navedena metoda dosta učinkovita, ugla-vnom se primjenjuje na manjim površinama i to prvenstveno za miševe.

Kemijska metoda je svakako najkompletnija i najdjelotvornija a temelji se na suzbijanju miševa i štakora putem zatrovanih ma-maca. Ukoliko se izvodi redovito

Ljepilo za miševe

Različite klopke za miševe i štakore

Mišomor- pripravak za suzbijanje svih vrsta miševa i štakora

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

29

Piše: doc. dr. ivan ostoJić

Page 30: Green Garden 41

Kruhovac (Artocarpus altilis) sadrži oko 20 % škro-ba i 1-2 % bjelančevina. Nezreo se plod može kuhati, peći, pirjati, pržiti ili sušiti. Sjemenke zrelih plodova (oraščići) konzumiraju se pržene. Kruhovac se prven-stveno u pacifičkom području, ubraja u osnovne ži-vežne namirnice; u južnoj Americi je odavno stigao do prastanovnika koji još nikada nisu imali kontakt s Europljanima. Pritom je u novi svijet došao relativno kasno. Godine 1789. kapetan Bligh uzeo je na brod Bounty 1000 mladih kruhovaca s Tahitija kako bi ih kao hranu za robove odnio u Južnu Ameriku. Taj prvi pokušaj završio je čuvenom pobunom, no uspio je drugi Blighov pokušaj 1793. godine.

Pustinjska ruža (Adenium obesum) omiljena ukrasna biljka u Aziji i Africi; prvobitno rasprostranjena u isto-čnoj Africi od Etiopije do južne Afrike. Dok se druge ukrasne biljke moraju zalijevati, pustinjska ruža se mora čuvati od suviška vode. Ona potječe iz vrlo su-hih područja i ono malo potrebne vode akumulira u svojim deblima. Ako dobije više vode nego joj je po-trebno, gubi listove. Iako se biljka smatra otrovnom te se njen mliječni sok čak koristi kao otrov u streli-cama, njome se hrane mnoge afričke divlje životinje, očigledno zbog zaliha vode.

Kristov trnKristov trn je dobio naziv zbog asocijacije na strašnu Isusovu krunu od trnja. Ova vrsta to, međutim, nije mogla biti jer je u Kristovo doba još bila nepoznata u sredozemnom području. Pravi Kristov trn bila je vje-rojatno Paliurus spina-christi koja nosi isti njemački naziv, no izgleda posve drugačije. Od ovdje spome-nute vrste u međuvremenu su uzgojeni mnogi obli-ci, među njima i oni patuljastog rasta kao i jedan sa žutim laticama. Usprkos sličnosti, pricvjetni listovi na uzgojenim vrstama ne odgovaraju organima sjajne mlječike, već se radi o pet žutih žlijezda. Kristov trn prvobitno potječe iz tropskih područja, kao i većina vrsta roda Euphorbia. U suhim područjima Starog svijeta mnoge vrste rastu poput kaktusa te ih se često tako i naziva. Pravi kaktusi, međutim, imaju veće cvjetove s mnogo latica i nikada nemaju mliječni sok.

Pustinjska ruža ne podnosi vodu

Vodena se salata pretežno razmnožava izdanci-ma i to tako brzo da često veliku vodenu površinu prekrivaju mladice jedne jedine biljke. Dlačice na njenim listovima ne mogu se ovlažiti. Između njih se stoga zadržava vrlo mnogo zraka, što biljci daje jak uzgon. Stoga po pokrivaču od vodene salate mogu trčati i veće močvarne ptice. Koristi se tradicionalno kao hrana za patke i svinje, no već je bilo i pokušaja iskorištavanja u postrojenjima za dobivanje bioplina. Kod nas se vodena salata često koristi u akvarijima, a ljeti u ukrasnim jezercima.

Vodena salata - pokrivač za jezera

Kruhovac - bogat škrobom

Najveće drvoNajmasivnije drvo svih

vremena je drvo Lindsey Creek, iz vrste obalnim ma-mutovaca (Sequoia sem-pervirens), pronađeno u američkoj državi California. Obujam debla bio je naj-manje 2549 m3, a ukupna masa najmanje 3630 tona, uključujući i lišće, granje i korijenje, što je otprilike težina 890 slonova. Drvo se srušilo u oluji 1905. godine.

Najkrvožedniji parazitJajašca trakavice Ancy-

lostoma duodenale i Neca-tor americanus prisutna su u fekalijama 1,3 milijarde ljudi diljem svijeta. Kod te-ških slučajeva zaraze, stjen-ka crijeva je tako debelo obložena parazitima da izgleda poput naslaga te-piha. Količina krvi koju lju-di, u cijelom svijetu, gube zbog zaraženosti crijevnim nametnicima iznosi i do 10 milijuna litara na dan.

Najopasniji gušterGila (Heloderma suspe-

ctum) je veliki gušter jarkih boja koji naraste do dužine od 60 cm, a živi u sušnim područjima Meksika i na jugozapadu SAD-a. Iako je relativno bezopasan, ima osam otrovnih žlijezda smještenih u donjoj čelju-sti u kojima nosi dovoljno otrova da bi mogao usmrti-ti dvije odrasle osobe. Otrov ne ubrizgava, već on curi u ranu kada Gila čudovište ugrize i žvače žrtvu svojim oštrim, ali krhkim zubima.

30

B R O J 4 1 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 5

Naj, naj, naj …..prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Page 31: Green Garden 41
Page 32: Green Garden 41