32
Green Garden • broj 50 • svibanj / lipanj 2007. • godina VII • cijena 3 KM Penjačice za topla ljeta Ljekovita svojstva voćnih plodova Oskoruša-zaboravljena voćna vrsta Lišajevi na voćkama Suzbijanje muha

Green Garden 50

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Green Garden 50

G r e e n G a r d e n • b r o j 5 0 • s v i b a n j / l i p a n j 2 0 0 7 . • g o d i n a V I I • c i j e n a 3 K M

Penjačice za topla ljetaLjekovita svojstva voćnih plodovaOskoruša-zaboravljena voćna vrstaLišajevi na voćkamaSuzbijanje muha

Page 2: Green Garden 50
Page 3: Green Garden 50

SADRŽAJDEKORATIVNE PENJAČICE ZA TOPLA LJETA 4 LAGESTREMIJA 5ETERIČNA ULJA I AROMOTERAPIJA 6NEVEN 7LJEKOVITOST VOĆA 8HORTENZIJA 10JASENIČKA RAJSKA LJEPOTICA ::: CELER BJELAŠ 11ZABORAVLJENO VOĆE - OSKORUŠA 12POVRTNJAK POČETKOM LJETA 13VOĆNA PIPA 14KAD KUPUS POCRVENI 15POZELENJAVANJE GOMOLJA KRUMPIRA 15LEPTIRI - ŠTETNICI KUPUSNJAČA 16FACELIJA 18AGROTEHNIKA U NASADU RAJČICE 19PITANJA I ODGOVORI 20PASTRNJAK 21SUZBIJANJE MUHA U SEOSKOJ SREDINI 22LJEPLJIVE PLOČE U ZAŠTITI POVRĆA 24VINOVA LOZA NA VLASTITOM KORIJENU OPRAVDANO ILI NE? 25PRIPREMA ZAMLJIŠTA ZA PODIZANJE NASADA JAGODE 26SISTEMIČNI FUNGICIDI 27LIŠAJEVI NA VOĆKAMA 28EKTOPARAZITOZE 29ZANIMLJIVOSTI 30

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj,Aida Kohnić, Danko Tolić, Mario Ćubela

Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Grafičko oblikovanje:Damir Šanje

Tisak: GDD POLET, Sarajevo

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Poštovani čitatelji, pred vama je novi broj stručnog glasila Green Gar-den koji na svojim stranicama donosi veliki broj uistinu zanimljivih na-slova iz različitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Osim toga, riječ je o jedinstvenom glasilu na našim prostorima, koje prati sve aktualnosti iz svijeta cvjećarstva, povrćarstva, voćarstva, vinogradarstva i zaštite bilja.

Dekorativne penjačice poput atraktivne tekome, glicinije i jasmina tijekom ljeta dominiraju hercegovačkim vrtovima. Stoga o njihovom uzgoju, sadnji i održavanju pročitajte u člancima koje je samo za vas pripremio naš agronom Josip Brkljača. Pored penjačica posebno je pre-zentirana lagestremija, sve prisutnija cvjetna stablašica koja se iznimno dobro uklapa u sve ukrasne mediteranske vrtove. Tu je i neizostavna hor-tenzija, listopadni grm koji cvate tijekom cijelog ljeta a čijim raskošnim cvjetovima nipošto ne možete odoljeti. Osim toga, priloge iz cvjećarstva zaokružili smo nevenom, sve omiljenijom cvjetnom vrstom. Međutim, ništa manje nisu zanimljivi ni prilozi iz povrćarstva u kojima je obrađena kompletna agrotehnika u nasadima rajčice premda na našim stranicama donosimo i priloge o pastrnjaku te crvenom kupusu. Osim toga, možete pročitati članak o pozelenjavanju gomolja krumpira, a što sijati i saditi u povrtnjaku početkom ljeta, pak, pronađite u kalendaru sjetve.

Posebno su interesantni prilozi iz voćarstva u kojima možete proči-tati sve o zaboravljenoj voćnoj vrsti-oskoruši. Ističemo i članak eminen-tnog stručnjaka iz Zagreba dr. sc. Tihomira Miličevića, iz Zavoda za fito-patologiju, koji je obradio rijetko spominjanu problematiku o lišajevima, sve prisutnijim u nasadima lociranim u sjevernijim dijelovima naše ze-mlje. A iz oblasti vinogradarstva donosimo prilog o prednostima i nedo-statcima uzgoja vinove loze na vlastitom korijenu. Međutim, dolaskom toplijih dana, na seoskim gospodarstvima pojavljuju se muhe čijem suz-bijanju moramo posvetiti posebnu pozornost. Nadalje, redovito se javlja problem i s ektoparazitima (krpeljima, buhama i ušima) koji parazitiraju na kućnim ljubimcima. Kako ih se pak riješiti, pročitajte na stranicama koje potpisuje dr.vet. med. Zoran Bošnjak.

Kako se na našim stranicama posebno prate i čitaju aktaulnosti iz zaštite bilja, pripremili smo niz zanimljivih članaka o voćnim pipama, leptirima-štetnicima kupusnjača kao i ljepljivim pločama koje se sve više koriste i u manjim obiteljskim voćnjacima i povrtnjacima.

Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Garde-na učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ukoliko smo što propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

Uredništvo

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

3

Urednikova riječ

Page 4: Green Garden 50

Piše: JosiP BrklJača, ing.

DEKORATIVNEPENJAČICE ZA TOPLA LJETA

Penjačice su biljke koje koristimo u kreiranju okomitih obojenih površina, posebno u situacijama gdje je to teško ili nemoguće izvesti drugim biljnim vrstama. Tu svoju sposobnost penjačice zahvaljuju mogućnosti rasta na vrlo malom, gotovo minimalnom dijelu tla, što je inače slučaj na tlima uz kuću, ograde i zidove.

Svojim razgranatim nači-nom širenja pokrivaju ve-like površine i idealne su

za sadnju uz pergole, balkonske ograde i sl. Ukoliko ih ostavimo da rastu bez ikakve potpore, ve-ćina penjačica će poslužiti kao odlični pokrivači tla.

Tekoma (Campsis radicans, sin. Tecoma radicans) je polu-otporna listopadna penjačica porijeklom iz Sjeverne Ameri-ke. Cvjetovi su krupne trubice dugačke desetak centimetara, skupljene u cvatovima na kraju ovogodišnjih izboja, crveno-na-rančaste boje. Ovi cvjetovi čine tekomu jednom od najupečat-ljivijih vrtnih biljaka tijekom ljetnih mjeseci. Ali, da bi cvala, potrebno joj je duboko, plodno tlo i sunčan, zaštićen položaj. Na teškim glinovitim i suhim pje-

skovitim tlima neće doseći svoju punu ljepotu. Jedini nedostatak ove biljke je što je neugledna tijekom zimskih mjeseci kada baci lišće i ogoli. Zbog toga te-koma nije prikladna penjačica za mjesta koja treba zakloniti zbog njihova ružnog izgleda. Radije je upotrijebite tamo gdje joj nema premca: na južnom pročelju kuće ili za prekrivanje suncu izloženih ograda i sjenica.

Glicinija kineska (Wisteria sinensis) je otporna listopadna grmolika penjačica, podrijetlom iz Kine. Ima brojne mirisne svje-tloljubičaste cvjetove u dugim visećim cvatovima. Prva cvatnja ove biljke je u kasno proljeće, a druga u kasno ljeto. Koristi se za prekrivanje zidova, sjenica, pergola, lukova i drugih vrtnih konstrukcija. Pogodna je i za bonsai. Dobro raste u kvalitet-nom ilovastom tlu na toplom

sunčanom mjestu. Obrezuje se u ljeto nakon prve cvatnje, te po potrebi ponovo u zimu. Izrazito je snažna biljka te se redovitom rezidbom mora kontrolirati njen rast. Nikako je nemojte dopustiti da glicinija bez kontrole raste u vašemu vrtu.

Jasmin obični (Jasminum officinalis) je otporna listopadna penjačica snažnog rasta podrije-tlom iz Azije, sa sjajnim listovima i bijelim mirisnim cvjetovima. Gusto prekriva površine. Koristi se za rast uz vrtne konstrukcije, te uz debla stabala. Vrijeme cvat-nje je ljeto, pa sve do u jesen. Do-bro raste u prosječno hranjivom ilovastom tlu na sunčanom mje-stu. Ukoliko je potrebno, obrezu-je se u proljeće.

Veoma slična vrsta običnom jasminu je Pravi jasmin (Jasmi-num azoricum). Ovo je poluot-

porna vazdazelena penjačica, koja u uvjetima blage klime cvate gotovo cijelu godinu. Inače, kod nas cvjeta tijekom cijelog ljeta. Dobro raste na sunčanom, zašti-ćenom položaju ali podnosi i bla-gu sjenu. Često se koristi za rast uz pergole i zidove, ali i kao lon-čanica. Obrezuje se u proljeće.

Trakelospermum jasmino-liki (Trachelospermum jasminoi-des, sin. Rhyncospermum jasmino-ides) je poluotporna vazdazelena grmolika penjačica, podrijetlom iz Kine. Sporijeg je rasta s bijelim vrlo mirisnim cvjetovima u cvato-vima. Cvjeta cijelo ljeto. Uspješno raste u dobro dreniranim ilova-stim tlima, na toplom i zaštiće-nom mjestu. Voli sunčan položaj, ali dobro podnosi i djelomičnu sjenu. Koristi se za prekrivanje zidova, sjenica i drugih vrtnih konstrukcija, ali također i na bal-konima i terasama.

4

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

Wisterija - omiljena listopadna penjačica Crveni cvjetovi tecome

Page 5: Green Garden 50

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

5

Lagestremija potječe iz Indi-je, Kine i sjeverne Australi-je, a autohtona je i u trop-

skom području Amerike. Stoga, nemojte se čuditi ukoliko je u vrtnim rasadnicima primijetite i pod nazivom indijska ruža. Me-đutim, iako se njeno pravo ime teško pamti, dekorativnost ove biljke svakako ostaje u dugotraj-nom sjećanju.

Cvjetovi različitih bojaOsim toga, u velikom broju

hercegovačkih vrtova i parkov-skih površina upravo lagestre-mija plijeni punu pozornost. Njeni brojni svijetlo-ružičasti, ružičasti, crveni ili bijeli cvjeto-vi skupljeni u prelijepe cvato-ve jednostavno dominiraju u vrtnom prostoru. Međutim, na rasprostranjenost lagestremi-je dobrim dijelom utjecala je i njena produljena ljetna cvatnja. Dakle, u razdoblju kada lagano “prolazi” sezonsko cvijeće i kada vrtovi gube svoju raskošnost, potrebno je površinu osvježiti cvjetnim stablašicama i grmovi-ma. U tom pogledu, najčešće u toplijem klimatu možemo i pri-

mijetiti kako do izražaja dolaze brojni oleandri i lagestremije koji cvjetaju tijekom ljeta, kada se većina ukrasnih biljaka nalazi u stanju mirovanja.

U literaturi se često može za-mijetiti kako se indijska ruža do-ista smatra osjetljivom biljkom. Međutim, praksa je pokazala da se osjetljivim razdobljem može smatrati samo prva godina na-kon sadnje, kada je biljci po-trebno pružiti maksimum njege i pažnje. Dovoljno je odabrati sunčani ili vrlo svijetli položaj vo-deći računa da se sadnica posadi na plodno i strukturno tlo. Iako nije izbirljiva prema zemljištu najbolje joj odgovaraju glina-sato-ilovasta tla. Kako bi biljka pravilno napredovala, nužno je povremeno izvršiti i gnojidbu mineralnim gnojivom, s tim da u tu svrhu prednost treba dati gnojivima produljenog djelova-nja (PLUSCOTE).

Odabir sadnicaKada smo iskopali i pripre-

mili sadnu jamu, slijedi možda i najvažniji trenutak-odabir zdra-ve sadnice. Svakako najlošiju so-luciju predstavlja kupnja sadnice u vrtnim centrima siromašne po-

sveprisutna cvjetna stablašicaLAGESTREMIJARiječ je o listopadnoj cvjetnodekorativnoj vrsti koja dominira u svakom vrtu. Ime je dobila po Magnusu von Lagerstroemu, prijatelju čuvenog i znamenitog Linnea. Gotovo da i nema vrta u kojem ne dominira ova cvjetna vrsta.

nude. Kada ste pronašli rasadnik s kvalitetnom ponudom, dobro pogledajte sadnice kako bi oda-brali što zdraviju i raskošniju. Vo-dite računa o rasporedu grana ali i o tome želite li grmolike, mini ili velike stablašice jer izbor zna biti prilično očaravajući. Nemojte se začuditi ukoliko je primijetiti i u mini izdanju jer je pogodna i za bonsai. Kada ste nabavili i posadili lagestremiju, preostaje vam još voditi računa o njenom redovitom zalijevanju i prihranji-vanju. Osim toga, svake godine

tijekom ranog proljeća nužno je izvršiti i jače orezivanje.

Prednost lagestremije leži i u njenoj univerzalnoj primjeni. Možemo je uzgajati kao ulično stablo (drvoredi), u gredici gr-mlja, kao neformalnu živicu, kao pojedinačnu biljku (soliter) ili, kao što smo već naveli-u vidu bonsaia. Ipak, jedno je sigurno, ukoliko odaberete lagestremiju, sigurno nećete pogriješiti jer ri-ječ je o ukrasnoj biljci jednostav-nog uzgoja koja na minimum pažnje višestruko uzvraća.

Piše: JosiP BrklJača, ing.

Različite boje cvjetovaSve prisutnija lagistremija

Page 6: Green Garden 50

6

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

ETERIČNA ULJA I AROMOTERAPIJAAromoterapija je najstariji oblik liječenja. To pradavno umijeće danas doživljava procvat i preobrazbu u suvre-menu znanost. Koristeći se mirisnim i farmakološkim karakteristikama eteričnih ulja i esencija ublažava, spr-ječava pa čak i uklanja simptome bolesti

Svi mi danas, htjeli to ili ne, ži-vimo u high-tech civilizaciji, okruženi televizijom, raču-

nalima, sintetičkim proizvodima, hormonsko i genetički manipu-liranom hranom. Čini nam se da su u takvom svijetu priroda i pri-rodno postali gotovo egzotični pojmovi. Usporedo s tim, s druge strane, svjedoci smo sve većeg trenda povratka prirodi, uzgoja ekološki prihvatljive, organske, jednom riječju, domaće hrane. Sve je veći broj različitih udruga i osviještenih ekologa koji zagova-raju povratak prirodi i prirodnim vrijednostima. I nekako između ove dvije varijante smjestila se aromoterapija s ljekovitim djelo-vanjima eteričnih ulja.

Kako se dobivajueterična ulja?

Eterična ulja se dobivaju na tri osnovna načina i to metodom isti-skivanja, destilacijom vodenom parom i ekstrakcijom putem ota-pala. Destilacija vodenom parom se smatra najboljim postupkom za izdvajanje aromatskih tvari iz biljke, posebice ako se koriste za terapeutske svrhe. Ipak, metoda istiskivanja se nekako najčešće

koristi i to prvenstveno kod citru-snih plodova (limun, mandarina, naranča i sl.), izravnim istiskiva-njem pod pritiskom, čime se do-biva esencija neke biljke. Treba napomenuti kako esencija i ete-rično ulje nisu isti pojmovi jer su eterična ulja zapravo destilirane esencije. Bilo kako bilo, zbog svo-jih ljekovitih svojstava ekstrakti biljaka koriste se već tisućama godina. Još od antičkih vremena smatra se da eterična ulja koriste tijelu, psihi i emocijama. A različi-ta ulja primjenjuju se za tretiranje i sprječavanje cijelog niza zdrav-stvenih problema-za liječenje, opuštanje, pomlađivanje, ublaža-vanje ili stimuliranje.

Kako se koristeeterična ulja?

U pravilu, eterična ulja svo-je učinke na ljudski organizam ostvaruju na dva načina i to pu-tem udisanja (inhalacija) i putem krvotoka (masaža). Masaža je sva-kako najčešći način uporabe ete-ričnih ulja te predstavlja najstariju i najprirodniju metodu za očuva-nje zdravlja i liječenje. Masažom tijela ostvarujemo dvostruko dje-lovanje: mehaničko i refleksno. Mehaničko se očituje u čišćenju izumrlih stanica s površinskog slo-

ja i uklanjanju nakupljenog ma-snog sekreta, prašine i znoja. Time se otvaraju pore s masnih žlijezda te se omogućuje bolja sekrecija i disanje kože. Drugo djelovanje je refleksno i ono pak utječe na rad unutarnjih organa. Efekti tog dje-lovanja očituju se kroz bolju pro-krvljenost krvnih žila, bolju ishra-nu stanica, bržu izmjenu tvari, te kroz otklanjanje umora, oteklina i zglobnih izljeva. Dakle, jednom riječju, u svim vrstama tretmana eterična ulja imaju zajednički po-zitivan učinak na čovjeka-podižu raspoloženje, olakšavaju bol i tje-lesna oštećenja. Međutim, treba znati kako se ulje koristi prema ra-zličitim tipovima i stanjima kože, ovisno o željenim terapeutskim svojstvima. Primjerice, za osjetlji-vu kožu preporuča se nevenovo, avokadovo i bademovo ulje. Kod oštećene kože pak pomaže kan-

::: ZLATNA PRAVILA :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

• Eterična ulja nisu topiva u vodi. Stoga se moraju uvijek razrijediti u biljnom ulju (bademovo, lješnjakovo, nevenovo i dr.) i ne smiju se nanositi izravno na kožu• Koriste se niske koncentracije, dakle svega nekoliko kapi• Kod samoliječenja treba koristiti ulja koja dobro poznajete• Eterična ulja s visokim postotkom fenola ne smiju se inhalirati jer nadražuju sluzokožu• Kod trudnica i male djece potreban je dodatni oprez• Nipošto se ne smije prekidati propisana liječnička terapija

tarionovo, avokadovo, bademovo i sezamovo ulje. Ulje pšeničnih klica, bogato antioksidansom vi-taminom E, ublažava ožiljke na-kon ozljeda i operacija, te uklanja ožiljke od akni. S druge strane, lješnjakovo ulje tonizira i zateže kožu te potiče obnavljanje stanica dok se kod alergija obično koristi nevenovo, jojobino i sezamovo ulje. Za suhu i zdravu kožu tu je ulje breskve i marelice dok, opet, bademovo ulje omekšava i hrani kožu. Zanimljivo je da se koristi i ulje mrkve koje potiče tamnjenje kože a njime se zamiruju ekcemi i psorijaza. Iz svega navedenog se da lako zaključiti kolika je vrijed-nost i djelotvornost eteričnih ulja, premda trebamo biti svjesni kako nam aromoterapija, nažalost, ne može ponuditi čarobnu formulu i preko noći otkloniti ili izliječiti teške bolesti.

Piše: goran JurilJ, diPl. ing.

Eterična ulja

Lavanda - najčešća “eterična biljka”

Page 7: Green Garden 50

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

7

NEVEN biljka zlatnih cvjetovaNeven je jednogodišnja cvjetna vrsta koja vodi porijeklo iz Sredozemlja. Radi svojih ljekovitih svojstava od davni-na se koristi u pučkoj medicini a tek se od konca 16 stoljeća uzgaja kao ukrasna biljka. Danas je to omiljena vrsta kod formiranja cvjetnih gredica i balkonskih žardinjera premda se koristi i kao rezani cvijet.

Neven je dobro poznata jednogodišnja cvjetna vrsta skromnih zahtjeva

prema uzgoju, a koja je redovi-to prisutna u našim cvjetnjaci-ma. Veoma je rasprostranjena, a osim zbog svoje dekorativnosti dosta se koristi i u druge svrhe. Naime, neven se zbog svojih ljekovitih svojstava od davnina koristi za pučko liječenje raznih bolesti. Tako se tek početkom 16. stoljeća u vrtovima uzgaja kao ukrasna biljka. A riječ je o

cvjetnoj vrsti koja se brzo razmnožava, pa nije čudno da neven kao samoniklu biljku

možemo pronaći kako raste po ci-jeloj Europi. Ali, da je ovo uistinu biljka koja unosi ozračje u svaki dio vrta, potvrđuje nam i povijest iz razloga što su sta-ri Grci neven zvali i ‘’biljkom zlatnih cvjetova’’. Među-tim, pored ljepote i raskoši cvjetova nevena važno je znati da se upravo

u tim nježnim latica-

ma kriju mnoga ljekovita svoj-stva. Nadalje, malo je poznato da neven pomaže u suzbijanju, odnosno, uklanjanju štetnih ne-matoda, i to samo ukoliko ga po-sadimo pored nasada rajčice.

Uzgojite neven u vlastitom vrtu

Kako je neven biljka mini-malnih zahtjeva prema zalijeva-nju, gnojidbi i tlu, malo tko ga neće uspjeti uspješno uzgojiti u svome vrtu. Iako se neven proi-zvodi najčešće iz rasada, u našim klimatskim prilikama, često ga možemo pronaći kao samoniklu biljku. Sije se od kraja ožujka do travnja (ili ranije u zaštićene san-dučiće), ako se želi kasnija cvatnja u lipnju. U umjereno hranjivom supstratu sjeme niče na tempe-raturi od 15-tak stupnjeva C, i to obično za 10-14 dana. Presađiva-nje se obavlja u fazi kada biljka nevena ima dva do četiri prava lista, najčešće direktno u saksiju promjera 10 cm. Međutim, ne-ven se uspješno može uzgajati i izravnom sjetvom u saksije (bez pikiranja), gdje stavljamo 2-3 sje-menke u supstrat. A na poseban način, uz minimum njege, neven će formirati bujnu biljku koja će dugo cvjetati na plodnom i sun-čanom vrtnom tlu. Ipak, kako bi njegova cvatnja bila što duža,

poželjno je redovito uklanjati tj. rezati ocvale cvijetove.

Zdravlje iz vlastitog vrtaNajjednostavnija sredstva

često su i najbolja. To se osobito odnosi na mnoge prirodne lije-kove kojim su se služile još i naše bake. U ovom slučaju to je biljka zlatnih cvjetova. Jer uzgojen u vlastitom vrtu, uz malo truda i dobre volje, neven nam može doista biti od velike koristi. Stoga vam donosimo nekoliko korisnih savjeta kako na jednostavan na-čin pripraviti ljekovite čajeve i kreme od nevena.

Melem od nevenova cvijeta štiti i njeguje suhu te oštećenu kožu, a ujedno potiče zarastanje malih ranica i opekotina. Rani-je se ta ljekovita mast dobivala na način da su se latice nevena otapale u svinjskoj masti. Danas na jednostavan način možemo dobiti ljekovitu i uistinu lijepu kremu tako što ćemo 125 ml bademovog ili maslinovog ulja zagrijati i u njega dodati pregršt svježih, tek ubranih latica neve-na, te sve ostaviti 15 minuta da se masa ujedini. Pritom pazite da vas ne poprska vruće ulje! Na kraju umiješajte 20 g pčelinjeg voska (iz ljekarne) i tri kapljice eteričnog ulja matičnjaka. Dobi-

venu smjesu procijedite kroz či-stu krpu i stavite da se suši u ku-tijici. Kremu čuvajte na hladnom i tamnom mjestu. Rok upotrebe je neograničen.

Piše: stanislava rotim

Čaj za svekoliku uporabu koristi se u liječenju slabokrv-nosti, žutice, bolesti jetre i bu-brega. Čaj se pripravlja na vrlo jednostavan način tako što 1 žlicu zdrobljenih i prosušenih cvjetnih latica prelijemo šali-com kipuće vode i prekrijemo. Nakon 10-tak minuta čaj pro-cijedite i konzumirajte prije obroka (2-3 šalice dnevno). Čaj se može koristi i kod ope-kotina, crvenila kože ili uboda insekata, na način da namoči-te gazu u čaj i njome prekri-jete bolesno ili bolno mjesto. Hladan čaj je jako dobar lijek i za njegu očiju kod pojave ko-njuktivitisa.

A koristite li neven kao ukrasnu ili ljekovitu biljku ili čak kao biološku zaštitu povr-ća, ni u kojem slučaju nećete pogriješiti. Osim toga, u da-našnje vrijeme sve više raste interes za staru pučku medi-cinu, pa nije začuđujuće kako recepti naših baka svakim danom postaju sve traženiji u svrhu liječenja raznih bolesti.Gnojivo

za neven

Page 8: Green Garden 50

8

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

LJEKOVITOST VOĆAVoće je zgog specifičnog sastava i kombinacije tvari eliksir kvalitetnijeg života. Sadrži mnoge vitamine, bogato je vlaknima i ostalim hranjivim sastojcima, a siromašno solima. U njemu nalazimo i mnoge tvari koje djeluje antioksidacijski.

Nažalost, voće kao proi-zvod prirode još uvijek se malo nalazi na jelovniku

mnogih ljudi. To se često objaš-njava neznanjem i neupućenosti u vrijednosti voća, nemarnosti, prehrambenim navikama, ali vrlo često i financijskim razlozima. U prehrani bi voće trebalo biti za-stupljeno s 10-15 % prvenstveno u svježem stanju ali i smrznuto, konzervirano, sušeno, prerađeno u sokove, kompote, ocat isl. Kada se govori o voću u prehrani, svaki prosječan čovjek najprije pomisli na važnost voća zbog vitamina. Međutim, ono što treba istaknuti, većina voćnih vrsta su važan izvor i mnogih drugih, često i bitnijih sastojaka.

JABUKAKada bismo se pridržavali pravi-la da svaku večer prije spavanja pojedemo jednu jabuku, bio bi to vrlo važan vid borbe protiv zače-pa. Na taj bi se način riješili i neki vidovi nesanice. Vrlo je zgodna stara poslovica koja kaže: “Pojedi jabuku prije nego odeš spavati i doktor će za svoj kruh moliti”• jabuka vrlo brzo prolazi kroz želudac i crijeva, pogotovo kada se jede sama, pa se na taj način

može koristiti kao “čistač” našeg probavnog sustava. Cjelokupan proces probave jabuke traje 85 minuta

• voćni šećer iz jabuke najkraćim putem dospijeva u krvotok, pa se preporuča njezino jedenje nepo-sredno poslije fizičkog napora u

svrhu brze nadoknade energije.• jabuka bi trebala biti sastavni dio svake dijete za redukciju tje-lesne težine, jer jedan prosječan plod sadrži samo 80 kcal. Jabuka sadrži i pektin, vlakno koje bubri i daje nam osjećaj sitosti• preporuča se i kod proljeva zbog tanina kojeg sadrži, i to naribana, a osim toga jer sadrži oko 90 % vode i tako vraća dio izgubljene tekućine.• nekada se svježe usitnjeno lišće jabuke stavljalo na ranu da sprije-či infekciju• jabučni ocat pomaže u probavi, u borbi protiv osteoporoze, te kod kroničnog umora ŠIPAKSok šipka je u nekim zemljama, poput Irana vrlo popularno piće, u azijskim zemljama od njega se pravi nešto gušći sirup koji se onda koristi kao umak, a često se pretvara u vino.• zbog velike količine tanina, kora i listovi upotrebljavali su se za lije-čenje proljeva i krvarenja. Listovi i kora snizuju krvni tlak• vrlo važan sastojak šipka je ela-ginska kiselina, koja ima protu-tumorski učinak, veže se za DNA molekulu u našim stanicama i štiti je od napada raznih kancero-genih tvari.• ekstrakti iz kore i korijena po-

Piše: mladen karačić, diPl. ing.

Plodovi jabuke

Široka primjena šipka

Page 9: Green Garden 50

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

9

kazali su aktivnost u spreča-vanju rasta bakterija i virusa, a cvjetovi se koriste za priprema-nje otopine za grgljanje, a protiv upalnih bolesti usne šupljine

BRESKVASmatraju je simbolom dugovječ-nosti i besmrtnosti, ali i iskreno-sti i istine.• sadrži mnoge minerale, od kojih su najznačajniji kalij, za-tim fosfor, magnezij, sumpor, te niske količine natrija, joda, mangana, željeza , kalcija idr.• kora s mladih stabala olakšava i tegobe kod upale mokračnog mjehura, djeluje kao blagi laksa-tiv, sredstvo za izazivanje kašlja, ta navodno olakšava bolove u prsima i grčeve• sjemenke breskve sadrže u ma-njoj količini amigdalin, za koji se smatra da ima moć liječenja kar-cinoma• čaj od breskvina cvijeta djeluje kao purgativ, odnosno sredstvo za čišćenje

SMOKVASmokve u prehrani izvrsno se kombiniraju s likerima, orasima, kremama, maslinama idr. Može se preraditi u vino, voćni sirup, džem, rakiju i dr.• suhe smokve imaju 5-40 puta veću koncentraciju fenola koja djeluju kao oksidanti. Smokve sa-drže i Omega-3 i Omega-6 esen-cijalne masne kiseline, što sma-njuju razinu kolesterola u krvi• u narodnoj medicini smokve se koristi kao sredstvo protiv začepe, a u naroda Azije se koristi protiv infektivnih proljeva i upalnih bo-lesti crijeva. Za začep je najbolje jesti suhe smokve.• mliječni sok koji izlazi nakon ot-kidanja smokve sa stabla može odstraniti bradavice: nakon na-nošenja oko bradavice se pojavi lagano upaljena površina koja se nabere i otpadne.

GROŽĐEZa grožđe je odavno poznato da čisti organizam te da potiče me-

tabolizam upravo zbog sadržaja minerala i kiselina• sadrži veliku koncentraciju še-ćera, i to najviše u obliku fruk-toze i glukoze. Crno grožđe je kiselije, s manje šećera, a bijelo sadrži više šećera i manje kiselo-sti. Crno grožđe sadrži više želje-za nego bijelo• vino za objeda pomaže u pro-bavi jer njegove kiseline dostižu kiselost želučanog soka 2,0-2,5. Crno vino je dobro za zdravlje, jer kako su istraživanja pokazala, smanjuje rizik od srčanih bolesti• crno vino u umjerenim količi-nama povećava razinu zaštitnog HDL kolesterola, a smanjuje ra-zinu LDL kolesterola, tzv. lošeg kolesterola, te što je vrlo važno, smanjuje stvaranje krvnih ugru-šaka koji prijete zatvaranju ar-terija te tako mogu dovesti do ozbiljnih poremećaja kao što su infrakt srca, mozga itd.• vinski ocat jača imunitet, i to ako se na tašte pije žlica octa razrijeđena u vodi. Na isti način

koristi se i protiv povišenog ko-lesterola, pijući ga i do tri puta dnevno.

JAGODAPreporučljivo je jesti jagode i špi-nat svaki dan kao pomoć u borbi protiv karcinoma i srčanih bolesti jer su istraživanja u Americi poka-zala da ove dvije vrste pomažu u uništavanju slobodnih radikala kisika koji su promotori razvitka karcinoma˝.• listovi jagode obiluju taninom koji se uspješno upotrebljava za liječenje proljeva, djeluje i kao di-uretik, tj. potječe mokrenje• jagode se koriste i za njegu zuba. Svježa jagoda ostranjuje neželjenu obojenost naših zubi, a do bjeline dolazimo žvakanjem nekoliko minuta. Nakon toga zubi se isperu mlakom vodom u koju se može dodati malo sode bikarbone.• opekline od sunca možemo istrljati sokom od jagoda i zatim isprati mlakom vodom.

Plodovi breskve sadrže mnoge minerale Smokva - odlična za sušenje i razne prerađevine

Grožđe bogato šećerima, mineralima i kiselinama Plodovi za svježu potrošnju

Page 10: Green Garden 50

10

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

I na kraju-sušenjeOd rijetkih je biljaka koja ne

traži neki poseban postupak sušenja. Rascvjetanu cvjetnu glavicu dovoljno je odrezati i okrenuti nadolje, postaviti na neko svijetlo prozračno mjesto u hladu.

Osušena vrlo je efektna za različite aran-žmane od su-hog cvijeća. Uz malo spreja u bojama opet je vraćamo na početak: “Pravi kameleon među cvijećem”…

HORTENZIJAKAMELEON MEĐU CVIJEĆEM

Pravi kameleon među cvije-ćem, jer neke vrste horten-zija efektno mijenjaju boju

ovisno o tipu tla, druge naprosto s godinama od bijele postaju blago ružičaste ili zelenkaste. Za ljubitelje cvijeća, nabavka i uzgoj hortenzija je pustolovina bez kra-ja koju svakako treba probati.

Već procvale u cvjećarnama se pojavljuju od ožujka, iako je njihovo pravo vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. Ljepota cvjetova zaslijepi razum, pa tako rascvje-tala hortenzija završi u vrtu već u ožujku.

Odakle potječu?Poznato je oko 100 različitih

vrsta, svake se godine uzgoje nove, oblikom i bojom još ljepše.

Hortenzija, Hydrangea, potje-če iz istočne Azije, a u Europi se uzgajaju od druge polovine XVIII. st. Ime roda dolazi iz grčkog jezi-ka u značenju «posuda za vodu», kao aluzija na oblik ploda.

Vrste i sorteNajpoznatiji hibridi hortenzi-

ja su dobiveni iz vrste Hydrangea macrophylla. Njeni hibridi svrsta-ni su u dvije velike skupine Mop-

head i Lacecap. Hortenzije iz sku-pne Mophead s velikim loptastim bijelim, ružičastim i plavim cvjet-nim glavicama sterilnih cvjetova. Skupinu Lacecap karakterizira plosnat (kišobranast) oblik cvata. Središnju nakupinu cvjetova čine mali plodni cvjetovi koji su okru-ženi sterilim.

H.paniculata, sa svojim bije-lim cvjetovima izduženim u cvat poput klasa, jedva nalikuje svo-me rodu. H.anomala ssp.petiola-ris penjačica s izbojcima dužim od 4m i velikim bijelim cvatovima plosnatog oblika, idealna je za sjenovite sjeverne položaje. H. as-pera ssp. sargentiana, vrsta hor-tenzije s hrapavim velikim listo-

vima, plosnatim bijelim cvatom, prikladna i za duboku sjenu.

Uzgoj i agrotehnikaHortenzija kao lončanica na

otvorenom mora biti smještena na polusjenovitom i prozračnom mjestu. Ako je sadite direktno u vrtno tlo, odgovara joj i duboka sjena i topao južni položaj.

Ima veliku potrebu za vodom. Veći grmovi ljeti će zahtijevati zali-jevanje 2 do 3 puta na dan. Listovi zbog nedostatka vlage znaju klo-nuti, reagirajte brzo: tuširanje ili je stavite u posudu s vodom. Kako bi se korjenova bala potpuno na-topila, pustite da se ocijedi i dalje pazite na zalijevanje.

Prihranjujte jednom tjedno, od proljeća do jeseni specijalnim gnojivom za hortenzije. Mogu poslužiti i gnojiva namijenjena za gnojidbu azaleja i kamelija.

Ocvjetalu hortenziju-lončani-cu presadite u veću posudu, mla-de biljke svake godine, a starije rjeđe. Cvjetne glave nakon cvat-nje možete porezati.

Piše: goran JurilJ, diPl. ing.

Različite boje cvijetovaIsta biljka na vapnenom tlu imat će ružičaste cvjetove, a na kise-lom plave, u različitim nijansa-ma. Što je pH tla niži, plava boja je intenzivnija. Ne treba zabora-viti da bijele hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzira na tlo. Pod utjecajem sunčevih zraka cvjetovi postaju crvenkasti.Kako bi hortenzija cvjetala pla-vo, redovito je zalijevajte otopi-nom aluminijeva sulfata, svakih 7-14 dana.. Postoje specijalna gnojiva, koja sadrže navedeni spoj, čime je olakšan postupak «zaplavljivanja». Promjena boje moguća je samo u kiselim tlima jer će samo iz njih biljka moći preuzeti aluminij Ako želite pla-vu hortenziju vratiti u ružičasto, pružite joj tlo neutralne pH re-akcije.Hortenziju, kao i većinu grmlja kasne proljetne cvatnje, orezu-je se od siječnja do ožujka, prije kretanja vegetacije, jer cvjetne glavice zameće na jednogodiš-njim izbojima. Odstranjuju se slabe i suvišne grane, čime se grm “otvara” i poboljšava mu se izgled. Razmnožavanje reznicama (pro-ljeće ili ljeto) ili dijeljenjem stari-jih grmova u jesen.

Sve atraktivnije boje cvjeta hortenzijeGnojivo za hortenzije

Page 11: Green Garden 50

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

11

JASENIČKA RAJSKA LJEPOTICA

A da je svijet ovih cvjetnih lje-potica vrlo raznolik, najbo-

lje pokazuje brižno održavani i njegovani vrt obitelji Filipović. U njemu «gospodari» domaćica Mira koju u Jasenici svi poznaju kao veliku ljubiteljicu cvijeća. Kako i ne bi kada u njenom vrtu raste ni manje ni više nego 10 različitih vrsta anđeoske trublje, i to one s žutim, ružičastocrve-

Uzgoj celera bjelaša zahtijeva dosta truda. Važna agroteh-

nička mjera pri uzgoju je etioli-ranje (izbjeljivanje), kojim se spr-ječava tvorba klorofila, tako da lisne peteljke ostaju bijele. Lisne peteljke se izdužuju, a aroma po-staje intenzivnija. Najdjelotvor-niji način kojim se to postiže jest nagrtanje zemlje po biljkama,

CELER BJELAŠ - izbjeljivanjekoje se provodi postupno kako biljka raste. Pri tome je dobro skratiti lišće i na gornjem kraju zavezati g špagom. To se radi za suha vremena da se izbjegne

nim, rozim, bijelim, dvobojnim i kakvim sve ne cvjetovima.

Kako i sama kaže: «Oduvijek sam uzgajala cvijeće, ali ništa me nije dojmilo kao moje anđeo-ske trublje. Više nego atraktivno izgledaju na sunčanom balkonu, terasi ili pokraj kućnih vrata. Me-đutim, uočila sam da u toplijem dijelu godine dobro uspijevaju i posađene na vrtnu gredicu. Tako brižno njegovane, ovisno o sorti, mogu narasti 1,5 do 4 metra, dok

samo razdoblje cvatnje obično traje od lipnja do rujna. Pošto ni-šta ne prepuštam slučaju, svoje lončanice tijekom zime unosim u staklenu baštu, u kojoj pojedi-ne stabljike čak znaju procvjetati i tijekom zime».

Međutim, naš posjet simpa-tična gospođa Mira iskoristila je i za brojna pitanja koja su se prvenstveno odnosila na dvoj-be oko rezidbe ovih uistinu za-nimljivih ukrasnih biljaka. Rado

smo udovoljili gospođi Miri, ko-joj smo uz to obećali i ponovni posjet tijekom jeseni, kada se i provodi rezidba anđeoske tru-blje!

Anđeoska trublja ili rajska ljepotica jedna je od najatraktivnijih lončanica. Naime, impozantna je zbog svoje veli-čine, a kada procvate, njeni veliki trubasti cvjetovi predstavljaju više nego privlačan prizor

Piše: JosiP BrklJača, ing.

trulež lišća.Osim nagrtanja zemlje, izbje-

ljivati se može i papirom. Danas postoje i sorte celera koje ne treba izbjeljivati ali su te sorte

manje sočne i aromatične te se moraju vaditi s prvim mrazom. Treba im osigurati humusno tlo te redovito zalijevanje i prihra-njivanje.

Piše: ivica doko, diPl. ing.

Anđeoska trublja Gospođa Mira sa svojim ljepoticama

Kontejnirana sadnica celeraCeler - različita primjena u kulinarstvu

Page 12: Green Garden 50

12

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

ZABORAVLJENO VOĆE - OSKORUŠAUzgoj oskoruše malo je proširen. Ipak, u Hercegovini je još uvijek možemo susresti u kućnim vrtovima. Nažalost, u većini slučajeva, riječ je o pojedinačnim stablima koja su posadili naši daljnji preci.

Prije nekoliko godina u na-šem časopisu objavili smo članak o ovoj atraktivnoj

voćki, koji je pokrenuo veliki interes i ponovno potaknuo njenu sadnju. Vjerovati je da će u narednih nekoliko godina od potpuno zaboravljene voćke postati voćna vrsta koja će se uzgajati i u komercijalnim nasa-dima.

Stabla koja danas pronala-zimo na ovom području stara su nekoliko desetina godina. U prilog ovoj činjenici ide poda-tak da je oskoruša dugovječna voćka koja uzgojena iz sjemena dosta sporo raste. Tako su ispi-tivanja pokazala da su pojedina stabla ove skromne voćke stari-ja od 300 godina. Uglavnom se sadila zbog svog izrazito deko-rativnog stabla koje se dobro

uklapa u pejzaž svakog vrta ali i zbog toga što u vrućim herce-govačkim danima pruža dobru hladovinu i prostor za popod-nevni odmor.

Načini uzgojaKao što smo već i spomenuli,

u prošlosti se oskoruša najčešće uzgajala iz sjemena što se u veli-koj mjeri odražavalo na njen rast. To se, prije svega, odnosi na njen prilično spori rast i dugi period do rodnosti. Na ovaj način uzgo-jene oskoruše prorodile bi tek u 15. godini. Stoga veći praktični značaj ima uzgoj cijepljenjem, čime oskoruša puno brže raste i prorodi “već” u 7. godini. Me-đutim, iako pojedinačna stabla mogu ostvariti urod od čak 800 kg, više se uzgajala zbog svog dekorativnog izgleda. Inače, kruškoliki plodovi oskoruše do-laze u grozdovima i imaju veliku

hranjivo-dijetoterapeutsku vri-jednost a jestivi su tek kada po-sve omekšaju. Dakle, oskoruša je najbolja kad je sagnjila. Nije ne-bitno napomenuti kako je prak-sa pokazala da ne može svatko uzgojiti oskorušu, odnosno da vlada mišljenje kako oskorušu mogu uzgojiti samo pravi, istin-ski voćari.

Oprašivač- da ili ne!Kao što je navedeno u uvo-

du, oskoruša se uglavnom uzga-ja u vidu pojedinačnih stabla, što znači da joj nije potreban opra-šivač. Međutim, često se mogu čuti glasine kako je riječ o djelo-mično samooplodnoj voćki koja za stabilne i redovite prirode

zahtijeva oprašivača. Uzrok ovih neutemeljenih glasina najvjero-jatnije leži u činjenici što prilič-no kasno prorodi te se izostanak plodova potkrepljuje različitim teorijama. Kako ne bi bilo zablu-de-oskoruša je samooplodna voćka pa joj stoga oprašivač nije potreban.

Spomenimo još da se osko-ruša može uzgajati i u kontinen-talnim područjima. Međutim, uvijek će predstavljati voćku karakterističnu za Hercegovinu, što potvrđuje i njena velika pro-daja u našem Agrocentru u Mo-staru. Najčešći komentari bili su - “Oskoruša!!! Ma posadit ću jed-nu bez obzira što sporo raste”. Valjda su proradili geni...

Piše: nino rotim, diPl. ing.

Plodovi u fazi dozrijevanja

Plodovi oskoruše

Stablo oskoruše

Page 13: Green Garden 50

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

13

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (g/m2)

OPTIMALNO VRIJEME SJETVE

MRKVA 3 01.05.-30.06.CIKLA 4 01.05.-21.06.RADIČ 3 01.05.-30.06.

GRAH MAHUNAR 15 01.05.-30.06.CVJETAČA 3 01.06.-22.06.

PERŠIN 2 01.06.-15.06.PORILUK 15 01.06.-15.06.

KELJ PUPČAR 3 01.06.-20.06.ZIMSKI KELJ 3 20.06.-30.06.

ZIMSKI KUPUS 3 20.06-30.06.JESENSKA SALATA 3 10.06-20.06.

BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 01.06.-10.06.KRASTAVCI (kis.) 3 sjemenke u kućicu 20.06.-30.06.

ARTIČOKA 4 01.06.-15.06.BROKULA 2 15.06.-30.06.RAŠTIKA 2 01.06.-15.06.

POVRTNJAK POČETKOM LJETAPoznato je kako visoke prirode možemo ostvariti samo ukoliko povrće uzgajamo na plodnim i strukturnim tlima. Ali, i najlošija tla mogu se pretvoriti u dobra povrtna tla uz pravilnu gnojidbu i pravodobnu obradu tla

Većina naših povrćara prak-ticira pripremiti i pognojiti tlo prije same sjetve, od-

nosno, sadnje povrća. Međutim, provođenje duboke obrade i osnovne gnojidbe tijekom svib-nja ne može imati opravdanje jer je dobro poznato kako je i najlo-šija jesenska obrada tla značajni-ja i poželjnija od najkvalitetnije obrade tla izvedene tijekom proljeća. Dakle, prije svake sje-tve povrća nužno je pravodobno pripremiti tlo uz unošenje staj-skog i mineralnog gnojiva. To se posebno odnosi na stajski gnoj koji je nužno u tlo unijeti tijekom jeseni kako bi ga povrće što bolje iskoristilo tijekom proljeća. Sto-ga unošenje stajskog gnoja ne-posredno pred sjetvu tj. sadnju povrća nema značajniju ulogu jer zbog svoje kratke vegetacije povrće ne uspijeva iskoristiti ni minimum hranjivih tvari iz njega. Ukoliko u tlo nije moguće unijeti stajnjak u jesen, onda se to treba uraditi što ranije u proljeće, ali svakako uz dodatak NPK gnoji-va. Kako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obično vladaju

velike vrućine, praćene duljim sušnim razdobljem, nužno je vršiti i redovito zalijevanje. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povrća koje treba svakod-nevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka. U kasnijim fazama razvoja zalijevanje se provodi po potrebi ovisno od vladajućih kli-matskih prilika.

A iako sadnja prijesadnica povrća u Hercegovini obično završava s mjesecom travnjem, ne postoje klimatske zapreke

Piše: mladen karačić, diPl. ing. u pogledu sadnje, a što se pri-je svega odnosi na presadnice proizvedene kontejniranim pu-tem. Posebice je aktualna sad-nja lubenice i to prije svega one cijepljene na tikvu. Naime, cije-pljena lubenica osim što je ot-pornija na bolesti i što ostvaruje veće prinose ranije plodonosi za 20-tak dana što na tržištu ra-nog povrća nije zanemarivo. Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnih vrsta povrća poput bijelog patlidža-

na, žutih rotkvica, blitve s crve-nom stabljikom i sl. Premda se radi o sporadičnom uzgoju, na-vedeni «rariteti» predstavljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim gredicama. Jer dobro je da u našim sjemenskim kućama mo-žete pronaći i vrste povrća koje osim u kuhinji isto tako možete upotrijebiti i na ukrasnim gre-dicama. Zato u poljocentrima dobro i pomno promotrite poli-ce i kataloge, jer vrijeme se ipak promijenilo…

Sjetva povrća u toplijim područjima

Presadnice lisnatog povrća za ljetnju sadnjuGrah mahunar

Page 14: Green Garden 50

VOĆNA PIPAsve značajniji štetnik voćaka na području HercegovineU pojedinim godinama voćna pipa se javlja u poveća-noj gustoći populacije, kada čini ozbiljne štete na mla-dim plodovima mnogih vrsta voćaka. Osim direktnih šteta, veliki broj plodova strada i od monilije.

Prije nekoliko godina zbog povećane brojnosti voćne pipe na području južne

Hercegovine, u pojedinim nasa-dima nektarine bilo je oštećeno preko 80 % plodova. Ove godine pipa je pričinila značajne štete na plodovima šljive, jabuke, ma-relice i nektarine.

Voćna pipa ili, kako je neg-dje nazivaju, jabučni svrdlaš je kornjaš dosta malih tjelesnih di-menzija. Duljina tijela iznosi 0,7 do 1 cm. Glava joj je izvučena u jasno izraženu surlicu ili rilo. Pur-purno ljubičaste ili zlatno crvene je boje, metalnog sjaja.

Šteti plodovima voćakaVoćna pipa oštećuje pupove

i koru mladih grančica, te mlade plodove jabuke i šljive, ali se če-sto može naći i na nekim drugim voćnim vrstama, primjerice na breskvi, nektarini, trešnji, kruški, kajsiji, višnji, pa i na bajamu. Pipa je prisutna gotovo na svim po-dručjima uzgoja voćaka, ali po-

seban značaj ima u Hercegovini, gdje se u manjoj ili većoj brojno-sti javlja svake godine.

Pipa prezimi kao odrastao kornjaš ili kao ličinka na različitim mjestima, no najčešće u tlu, ispod naljuštene kore voćnih i drugih stabala ili u otpalom lišću. Štetnik se aktivira dosta rano u proljeće. Nakon pojave hrani se pupovima i korom mladih grančica, a po pojavi plodova pipa se hrani i nji-ma. Nakon određenog vremena hranjenja ženka počinje s odla-ganjem jaja. Razdoblje odlaganja jaja obično traje oko tri mjeseca. Ženka jaja odlaže u mlade plodo-ve na taj način što pomoću surlice u plodu napravi komoricu u koju uloži nekoliko jaja a zatim otvor zatvori. Nakon kraćeg vremena, posebno kada je vrijeme toplo, dolazi do pojave ličinki koje se razvijaju u plodu.

Napadnuti plodovibrzo propadajuPremda je razvijaju u plodu, ličin-ke u stvari nisu štetne, jer ženka prilikom pravljenja komorice u

nju unosi spore monilije, tako da monilija uništi plod. Ličinke koje se razvijaju iz ranije odlože-nih jaja završe razvoj već krajem srpnja i u kolovozu napuštaju monilijom uništene plodove koji su u međuvremenu pali na tlo, i smještaju se u površinskom slo-ju tla. Zatim se ličinke kukulje i preobraze u odraslog kornjaša. Međutim, kako pipa jaja odlaže kroz dulje razdoblje to je i po-java ličinki i njihov razvoj dosta razvučen. Stoga ličinke koje su nastale iz jaja koja su kasnije od-ložena završe razvoj u plodu a onda odlaze u tlo gdje prezime i kukulje se tek sljedećeg ljeta. Ličinke nastale iz najkasnije od-loženih jaja ne završavaju razvoj iste godine već prezime u «mu-mificiranim» plodovima i tek u ljeto sljedeće godine prelaze u lutku, a nešto kasnije iz kukuljice prelaze u odraslog kornjaša.

U pojedinim godinamaštete mogu biti velike

Premda voćna pipa pojedinih godina može napraviti ozbiljne

štete, kao što je to bilo prije neko-liko godina u južnoj Hercegovini kada je u nasadu od stotinjak sta-bala nektarine pipa oštetila preko 80 % plodova, neki voćari štetniku ne poklanjaju dosta pozornosti, sve dok ne primijete štete, kada je kasno bilo što poduzeti protiv pipe. Razlog tome je moguće to što je pipu zbog njene male ve-ličine teško zapaziti, a tome do-prinosi i njeno ponašanje. Naime, pipa se veoma vješto skriva. Čim se približi stablu ili grani na ko-joj se nalazi, pipa se zaklanja iza lista, ploda ili grane ili se baca na tlo gdje se umrtvi dok opasnost prođe.

Koliko god je pipu teško za-paziti na voćnom stablu, ošteće-nja na plodovima se lako zapaža-ju, posebno kada su je u pitanju nektarina, breskva i šljiva. Naime, na mjestima gdje je pipa rilom napravila rupicu, pojavljuje se kapljica smole koja se bljeska na suncu.

Suzbijanje pipeSuzbijanje voćne pipe je

moguće primjenom insekticida kontaktnog i želučanog djelo-vanja. Međutim, važno je da se suzbijanju pipe pristupi još u vrijeme njene pojave, dakle u vrijeme dok se hrani pupovima i na taj način spriječe štete na plo-dovima. Isto tako treba suzbijati i moniliju, znači uzročnika trulje-nja plodova koja zapravo i pravi štetu, jer da nije monilije, mnogi plodovi oštećeni od pipe ne bi propali već bi im samo izgled bio malo narušen.

Piše: doc. dr. ivan ostoJić

14

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

Imago voćne pipe

Oštećen plod marelice Plod jabuke zarežen monilijom

Page 15: Green Garden 50

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

15

Svjedoci smo činjenice kako pri skladištenju krumpira go-

molji nerijetko i pozelene. Riječ je o neželjenoj pojavi koja čak može imati i štetne posljedice po ljudsko zdravlje. Naime, ta-kav krumpir ispod svoje pokoži-ce može sadržavati otrovne gli-koalkaloide solanin i kakonin.

Stručno gledano-pozelenja-vanje gomolja krumpira samo po sebi ne bi bilo štetno da se paralelno ne odvija i proces sin-teze ili nastajanja glikoalkaloida solanina i kakonina koji čine 95 posto od ukupne količine gliko-alkaloida prisutnih u gomolju. Jednostavno rečeno, ukoliko u svojim kućnim zalihama uočite gomolje koji su poprimili zele-nu boju, svakako ih uklonite jer se sa zdravljem ipak nije igrati.

KAD KUPUS POCRVENI…Za crveni kupus vrijedi uzrečica kako je riječ o malim glavicama velikog bogatstva. Uostalom, u antičko vrijeme cijenio se prvenstveno kao ljekovita biljka

Iako se ovo lisnato povrće sma-tra tipičnim zimskim povrćem

zahvaljujući proljetnim, ljetnim i jesenskim kultivarima, na našem stolu može se naći tijekom čita-ve godine. To je čak i poželjno jer visok sadržaj C vitamina i ostalih mineralnih tvari kupus čini vri-jednim i korisnim povrćem koje jača imunološki sustav te poma-že organizmu da se riješi različi-tih toksina. Nutricionisti tvrde da je crveni kupus po sadržaju C vi-tamina usporediv s citrusima, a u

POZELENJAVANJE GOMOLJA KRUMPIRA

100 grama ima ga nevjerojatnih 50 miligrama.

Međutim, pošto je crveni kupus nešto teže probavljiv od bijelog, kod njegovog spravlja-nja treba koristiti začinsko bilje poput lovorovog lista, komorača i anisa. Čak su i korijander, kim i timjan izvrsni u jelima priređe-nim od crvenog kupusa. Inače, crveni kupus najčešće kuhamo s lukom, jabukama i kruškama a ukoliko ga želimo zaliti, učini-mo to sokom od jabuka ili jakim crvenim vinom. Osim za različita variva i salate prikladan je i kao prilog uz razna jela, osobito uz ribu.

Paprike punjenecrvenim kupusom

Osrednja glavica crvenog kupusa izreže se na sitno, pospe solju, kuminom i crvenom pa-prikom te ostavi da tako odstoji nekoliko sati. Zatim se iscijedi i njime napuni desetak paprika, prethodno pripremljenih ba-

A navedeno pozelenjavanje krumpira nastaje zbog izlaga-nja gomolja suncu, odnosno, svjetlu. Tako se na samoj njivi često zna uočiti nekoliko zelen-kastih gomolja a radi se o krum-piru koji je loše ogrnut ili go-moljima koji u cijelosti nisu bili prekriveni zemljom te su uslijed toga bili i izloženi svjetlosti. Na-pomenimo kako zelenu boju gomolji mogu poprimiti i zbog dugotrajnog stajanja s tim da se ovakav krumpir prepoznaje po izrazito gorkom okusu. Ni ovaj krumpir nije podesan za konzumaciju. Stoga krumpir nepotrebno ne izlažite svjetlu i čuvajte ga u papirnatim ili jute-nim vrećama te kartonskim ku-tijama na hladnom i mračnom mjestu. U kućnom ambijentu idealan prostor za to je upravo vaš podrum!

bura iz kojih je odstranjena sje-mena loža. Paprike se poslažu u staklenku i preliju ohlađenim, slanim prokuhanim naljevom od 7,5 dl octa i isto toliko vode. U staklenku se uz punjene papri-

ke doda po koji češanj češnjaka, malo izrezanog hrena i nekoli-ko zrnaca gorušice, a potom se prelije s malo ulja. Poslužuje se izrezano na kolutiće uz nareske ili druga topla mesna jela.

Piše: goran JurilJ, diPl. ing.

Piše: mario ćuBela, diPl. ing.

Sorte crvenih glavica

Dekorativne sorte kupusa

Loše nagrtanje - uzrok pozelenjavanja gomolja krumpira

Page 16: Green Garden 50

Među velikim brojem štetnika koji mogu napasti kupusnjače značajno mjesto zauzimaju ličinke leptira, tj. gusjenice. Posljednjih godina bilježe se sve veće štete od ovih štetnika.

Već od trenutka sadnje, iako do napada može doći i tijekom uzgoja pri-

jesadnica, kupusnjače, posebno glavati kupus, izloženi su napa-du gusjenica kupusnog moljca. To je tipični štetnik kupusnjača, posebno glavatog kupusa, u po-četnim fazama razvoja biljaka. Ako se mlade biljke na vrijeme ne zaštite, može doći do veoma velikih šteta.

Kupusni moljacPojedinih godina uočene su

masovne pojave gusjenica ku-

pusnog moljca. Na pojedinim biljkama može se naći više dese-tina gusjenica. Dok su gusjenice mlade, one izgrizaju samo sre-dišnji mesnati dio lista. Nastala oštećenja su u obliku “prozorči-ća”, budući da nije oštećena po-kožica (epiderma) lista. U narodu se to često naziva “srebrenasta čipka”.

Kako rastu, gusjenice posta-ju proždrljivije i izgrizaju mlado središnje lišće u obliku nepravil-nih rupica. Osim toga, napadnuti listovi su jako onečišćeni izme-tom gusjenica.

U slučaju prisutnosti većeg broja gusjenica mlado središ-

nje lišće je potpuno izgriženo i onečišćeno izmetom gusjenica. Do većih šteta posebno dolazi kada napad, posebno starijih gusjenica, uslijedi u vrijeme uz-goja prijesadnica, ili neposredno nakon presađivanja biljaka. Na tako mladim biljkama i kod ma-njeg broja gusjenica, dolazi do potpunog uništenja središnjeg dijela biljke, pa takve biljke ne formiraju glavice ili kako se u na-rodu kaže «ostaju jalove”.

Međutim, često se dogodi da kod biljaka, kod kojih su gusjeni-ce moljca uništile centralni vršni dio biljke, iz pazuha listova po-tjera veći broj pupova iz kojih se

formira veći broj glavica. Takve glavice, u pravilu, ostaju veoma male te nemaju nikakvu tržišnu vrijednost.

Zaštita kupusnjačaZaštita mladih biljaka ku-

pusnjača, posebno glavatog kupusa na kojem nastaju najve-će štete, od napada gusjenica kupusnog moljca dosta je jed-nostavna. Pošto se kupus nalazi u početnoj fazi razvoja, tada je veoma lako temeljito poprska-ti svaku biljku. Zbog male lisne mase ne troši se puno škropivo po jedinici površine, pa su niski troškovi zaštite, što dozvoljava da se tretiranje obavi češće, ne-kim od sljedećih pripravaka: Ro-tor 1,25 EC, Reldan 40, Fastac 10 SC, Karate, ili pak nekim drugim pripravkom.

Kupusne soviceTijekom jeseni kupusnjače,

prije svih glavati kupus, mogu biti napadnute gusjenicama ku-pusne sovice. Leptir sovice je ak-tivan tijekom noći a preko dana se zavlači ispod listova kupusa ili neko drugo skrovito mjesto. Zato ga poljoprivredni proizvo-đači teže zapažaju i u slučaju da pozorno promatraju kupusnjače, za razliku od, primjerice, velikog kupusara koji iznad parcela ku-pusa leti gotovo tijekom cijelog dana.

Ženka kupusne sovice pola-že jaja s donje strane lista. Jaja su u početku zelena i teško se zapa-žaju. Gusjenice su po pojavi naj-češće zelene boje, a kako rastu boja im se mijenja od zelene do smeđe. Gusjenica može narasti i do 40 mm.

Kupusna sovica najčešće ra-zvija dvije generacije godišnje, jednu proljetnu i jednu jesenju. Zapravo leptir druge generacije

ŠTETNICI KUPUSNJAČALEPTIRI

Leptir kupusnog moljca Gusjenica kupusne sovice

16

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

Piše: dr. ivan ostoJić

Page 17: Green Garden 50

javlja se od sredine ljeta, ali se gusjenice masovno javljaju po-četkom jeseni. Kupusna sovica za razvoj zahtjeva dosta vlage, pa se masovnije javlja uz riječne tokove i druga mjesta na kojima ima dosta vlage. Međutim, kako se kod nas kupus i ostale kupu-snjače obilno zalijevaju, to sovi-ca i na sušnim terenima nalazi povoljne uvjete za razvoj.

Kupusna sovica, za razliku od kupusara i kupusnog moljca, nije tipični štetnik kupusnjača. Ona je, naime, polifagna vrsta, što znači da se njene gusjenice mogu razvijati na velikom broju poljoprivrednih kultura, te na nekim korovskim biljkama. To je jedan od razloga da taj štetnik uvijek ima na raspolaganju neku biljnu vrstu na kojoj se može ra-zvijati. Kada su u pitanju kupu-snjače, gusjenice se mogu razvi-jati na svim vrstama, ali preferira glavati kupus na kojem i pričinja-va najveće štete.

Gusjenice se zavlačeu glavice kupusa

Dok su gusjenice mlade, smještene su u centralnom di-jelu rozete, tj. nalaze su između mladih središnjih listova. Štete čine tako što izgrizaju dijelove lista između nervature u obliku manjih ili većih okruglastih ru-pica. Kada kupus formira glavi-cu, gusjenice se zavlače u njenu unutrašnjost. Živeći u glavici, gusjenice prave veći broj hodni-ka pri čemu oštećuju unutrašnje listove. Pored toga, hodnici u ko-jima žive gusjenice sovica puni su izmeta, što još više doprinosi da jače napadnute glavice nisu uporabljive za ishranu ljudi. Kako odrasle gusjenice, koje su zapravo i najproždrljivije, napa-

daju razvijenije glavice, to štete nisu toliko izražene u smanjenju uroda, što često može zavarati poljoprivrednog proizvođača, glede štetnosti sovice. Zapravo, štete su ispoljene u pogledu kvalitete napadnutih glavica, što se na kraju svodi na smanjenje dobiti, jer se nekvalitetni urod i ako može biti zadovoljavajući, ne može dobro prodati. Naime, glavice čija je unutrašnjost ispre-sijecana od gusjenica sovice i zagađena izmetom gusjenice, domaćice izbjegavaju kupovati. Pored toga, glavice kupusa koje su oštećene od gusjenica kupu-sne sovice, veoma su podložne napadu, odnosno razvoju pato-genih organizama, prije svega gljivica koje izazivaju trulež. Ta-kve glavice veoma brzo propa-daju, pa se u tom slučaju mogu ispoljiti štete i u pogledu sma-njenja uroda.

Zaštita kupusa od sovicaKada je u pitanju zaštita ku-

pusa od napada gusjenica ku-pusne sovice, treba istaknuti da zaštita mora biti pravovreme-no provedena, tj. zaštitu treba usmjeriti protiv mladih gusjeni-ca dok se nalaze između mladog središnjeg lišća. To je potrebno iz više razloga. Prije svega zbog toga što su mlade gusjenice da-leko osjetljivije na djelovanje in-sekticida, te što je tada, znači dok glavica nije razvijena i u nju ušle gusjenice, lakše ostvariti kon-takt primijenjenog insekticida s gusjenicama. Pored toga što za-kašnjela zaštita nije djelotvorna, budući da se tada najveći broj gusjenica nalazi u glavicama, te nije moguć kontakt primijenje-nog insekticida s gusjenicama, isto tako nisu spriječene štete

koje prave gusjenice u početku svog razvoja, kada izgrizaju mla-do središnje lišće. Ako se na vrije-me pristupi suzbijanju gusjenica, dakle ako se insekticid primijeni dok su gusjenice mlade, tada je zaštitu kupusa od napada gu-sjenica kupusne sovice moguće ostvariti primjenom pripravaka koji imaju izraženo kontaktno i želučano djelovanje. Koriste se uglavnom isti pripravci kao kod kupusnog moljca.

I kupusari prave štetePored ova dva, poljoprivred-

nim proizvođačima manje po-znata štetnika, krajem ljeta i po-četkom jeseni, na kupusnjačama se mogu naći i gusjenice drugih leptira, prije svih velikog kupu-sara. U godinama kada dođe do masovne pojave ovog štetnika, na pojedinim parcelama može doći do potpunog golobrsta svih listova na kupusnjačama.

Ukoliko se redovito provodi zaštita protiv kupusnog moljca i kupusne sovice, tada nije po-trebno posebno vršiti tretiranje protiv gusjenica velikog kupu-sara, jer primijenjeni insekticidi protiv gusjenica spomenutih štetnika, djeluju i na gusjenice velikog kupusara.

Kod suzbijanja bilo kojeg štetnika na kupusnjačama treba odabranom pripravku, odnosno insekticidnoj tekućini, dodati neko sredstvo, tj. okvašivač, koje poboljšava prijanjanje škropiva na površinu lista. Naime, povr-šina lista kupusnjača prekrivena je voštanom prevlakom pa se insekticidna tekućina kojoj nije dodan okvašivač slabo zadržava na listu, zbog čega je djelotvor-nost primijenjenog insekticida smanjena. Od pripravaka koji se koriste kao okvašivači kod nas su u prometu sljedeći: Chromovit, Extravon i dr.

Listovi kupusa onečišćeni izmetom Gusjenice kupusara

Leptir kupusar

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

17

Page 18: Green Garden 50

FACELIJAomiljena biljka pčelaraFacelija (Phacelia tanacefolia) je jednogodišnja zelja-sta biljka čiji cvjetovi daju velike prinose nektara. Osim toga, u europskim zemljama s intenzivnom poljopri-vrednom proizvodnjom facelija se cijeni i zbog mno-gobrojnih načina korištenja

Ova nadasve zanimljiva biljna vrsta potječe iz Kalifornije i u svojoj je

domovini ozima kultura koja do-bro podnosi niske temperature. U našim je pak uvjetima uzgoja jednogodišnja zeljasta biljka čija visina u optimalnim prilikama doseže i do jednog metra. Naj-češće se spominje kao vrijedna pčelinja paša jer zbog svoje duge i obilne cvatnje osigurava znača-jan izvor nektara i polena. Pored toga, ukoliko obavljamo sjetvu u razdoblju od ožujka do konca srpnja, može poslužiti i kao kasna pčelinja paša. Spomenimo kako se u Engleskoj i Njemačkoj facelija dosta koristi i kao krmna kultura i kultura za zelenu gnojidbu. Pošto je po svojoj hranjivoj vrijednosti svrstana u rang sa slabijim dje-telinama, a zbog velikog udjela lisne mase u ukupnoj suhoj tvari daje male prinose sijena. Stoga se uglavnom i koristi u zelenom stanju ili za siliranje. Na zapadu se facelija još koristi i kao zaštitni usjev s ulogom usvajanja dušika na oraničnim površinama, ali i kao biljka koja iz tla tjera nema-tode. To bi s obzirom na njihovo teško suzbijanje moglo imati vrlo značajnu ulogu i u našim južnim proizvodnim područjima s na-glašenim plasteničkim uzgojem povrća. U Kaliforniji se facelija još koristi i radi kontrole bolesti povr-ća te radi kontrole korova.

Kako uopćeizgleda facelija?

Riječ je o biljnoj vrsti koja svo-jim izgledom više nalikuje korovu nego kultiviranoj biljci. Naime, biljka u našim uvjetima naraste obično do 60 cm visine i poči-nje se granati pri donjem dijelu stabljike. Na svakoj grani nalazi-mo grančice koje nose cvjetove. Cvjetovi su pak sitni i ljubičaste su boje. Latice su u gornjem dijelu ljubičaste, dok pri dnu prelaze u bijelu boju. Jedna biljka sadržava između 5000 i 7000 cvjetića. Na mjestu cvjetova stvara se plod u obliku čahure, koji sadržava jed-nu do četiri sjemenke. Na manjim grančicama naći ćemo jednu do dvije, a na većim tri do četiri sje-menke. Čahure na vrhu, u pravilu, sadržavaju manje sjemenki od onih na dnu. Nezrelo sjeme bije-

le je boje koje prelazi u naranča-stu, da bi na koncu zrelo sjeme poprimilo tamnosmeđu do crnu boju. Pošto je facelija legumino-zna biljka, to znači da se na nje-nom korijenu razvijaju bakterije koje imaju sposobnost vezanja elementarnog dušika iz zraka. To jednostavno znači da gusti korijen, koji inače prodire do 70 cm dubine, popravlja strukturu tla a njegovim odumiranjem se u tlu ostavljaju značajne količine organske tvari i vezanog dušika,

što ovu biljku čini pogodnom za poboljšanje loših zemljišnih površina. Osim toga, cijela bilj-ka se može zaorati i to u vrijeme početka cvjetanja, što znači da je facelija više nego pogodna za zelenu gnojidbu voćnjaka i vino-grada. Prema plodoredu facelija nije osjetljiva nije osjetljiva pa je moguće uspješno gajiti i kao mo-nokulturu. Povrh svega za sada je ne napadaju štetočine i biljne bolesti, što je još jedna olakotna okolnost vezana za njen uzgoj.

Kada se obavljasjetva facelije?

Možda to niste znali ali faceliju u našem podneblju možete sijati u svako doba godine. Razumljivo da to vrijedi samo u slučajevima kada nam vrijeme ide na ruku i kada smo tlo pravilno pripremili za njenu sjetvu. Ipak, facelija se najčešće sije u razdoblju od ve-ljače do svibnja, a ako je vrijeme vlažno i u lipnju te srpnju. Utrošak sjemena iznosi od 15 do 20 kg/ha. U Hercegovini je faceliju najbolje posijati tijekom ožujka jer tada još ima dovoljno vlage u tlu te još uvijek ne kreće intenzivan rast

korova. A facelija je biljka koja je jako osjetljiva na prisutnost ko-rova pa ih treba uklanjati na po-četku njenog rasta kako je taj isti korov ne bi i zagušio. Sjetvom u ožujku facelija će pak uspjeti do-voljno narasti da zaguši korove te kasnije neće biti potrebno pro-voditi dodatna okopavanja ili pri-mjenu herbicida. Sije se ručno i to pomiješana s pijeskom ili suhom zemljom iz razloga što joj je sjeme veoma sitno. Ako je ispravno po-sijana niknuti će za sedam dana a ako je tlo suho tek za petnaestak dana. Cvatnja posijane biljke po-činje najranije za 45 dana i traje oko mjesec dana, što pak ovisi o vlažnosti tla i rasporedu oborina. A inozemna iskustva nam govo-re da se na faceliji može ostvariti između 500 i 1000 kg meda po hektaru. Navedena informacija dobiva na značenju ukoliko nam je poznato kako je med od facelije osobito aromatičan i okusom i mi-risom. Dobre je kakvoće, bijele do svjetložute boje sa zelenkastom nijansom. Izmiješan s drugim vr-stama meda zadržava aromu pa je dobar i za pospješivanje ostalih vrsta meda. Danas se, za razliku od nekad, sjeme facelije može lako nabaviti u specijaliziranim pčelarskim prodavaonicama kao i u svim bolje opskrbljenim poljo-ljekarnama i sjemenarnama.

Cvijet facelije - omiljena pčelinja paša

Facelija u vrijeme cvatnje

Sjeme facelije

18

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

Piše: JosiP BrklJača, ing.

Page 19: Green Garden 50

AGROTEHNIKA U NASADU RAJČICE

Novi hibridi rajčice koje se danas uzgajaju na našem po-dručju zahtijevaju posebne agrotehničke mjere koje se obvezno moraju provoditi ako se želi dobiti urod za koji je hibrid predodređen. S tim agrotehničkim mjerama mora se početi od same sadnje rajčice na stalno mjesto.

Dobro je poznato kako rajčica u svom uzgoju traži intenzivnu njegu

pri čemu odmah pomislimo na gnojidbu stajskim gnojem, pri-hranu KAN-om i zaštitu od lisnih ušiju. Međutim, malo je znano kako određenim zahvatima mo-žemo (i trebamo) regulirati rast rajčice ali i dozrijevanje plodo-va. Riječ je o pinciranju rajčice koja se provodi radi sprječa-vanja neprekidnog grananja i porasta izvan okvira propisanih genetskim karakteristikama sor-te. U slobodnom načinu uzgoja rajčica formira veliki broj boč-nih stabala uslijed čega cijela biljka poprima žbunast izgled. A kod proizvodnje rane rajčice trebamo težiti uzgoju na jednu stabljiku, što se postiže odstra-njivanjem zaperaka tj. bočnih grana, čim oni narastu 4-5 cm. Zaperci se otkidaju pažljivo i to rukom, nožem ili škarama, stro-go vodeći računa da ne ošteti-mo glavnu stabljiku.

Što postižemo pinciranjem?

Pinciranjem ili uzgojem na jednu stabljiku postižemo formi-ranje krupnijih plodova rajčice a skraćujemo i vrijeme njihovog dozrijevanja. To je i razumljivo jer se pravodobnim zakidanjem

zaperaka sva hranjiva usmjera-vaju u pravcu obrazovanja i do-zrijevanja plodova. Međutim, s reguliranjem broja stabljika raj-čice ne smijemo kasniti jer bujan vegetativan rast može utjecati na smanjeno zametanje plodova koji, kad se razviju, ostaju nešto sitniji.

Vezanje rajčiceU pravilu, vezivanje biljka

uz potporu se primjenjuje kod povrća s visokom i polegljivom stabljikom. Tako se i rana rajčica uzgaja uz oslonac, odnosno, uz drveni kolac ili trsku. Obično je riječ o drvenim kolcima za koje se vezuje jedna ili više biljaka. Kolci se, dakako, trebaju ukopa-ti u tlo a njihova visina najčešće iznosi 1,5 metar. Veći proizvo-đači prakticiraju vezivanje dva

do tri reda žice između kolaca koji se postavljaju na razdaljinu od 3-4 metra. Žica se nerijetko vezuje i uz krovnu konstrukci-ju plastenika ili staklenika. Kod uzgoja na otvorenom kolci se obavezno trebaju postavljati sa suprotne strane od pravca pu-hanja i naleta vjetrova. Potom se pristupa vezanju svake poje-dinačne biljke s tim da stabljika rajčice raste u debljinu i do 2,5 cm, što se mora uzeti u obzir pri vezivanju. Za vezivanje se najčešće koristi namjensko ve-zivo-manila koja se može pro-naći u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Osim toga, da-nas se na tržištu mogu pronaći i namjenske mreže za vezivanje biljaka i plodova a što se prije svega koristi kod uzgoja dinje i lubenice.

Potpomognuta oplodnjaPrimjena “muške vodice” za

bolju oplodnju rajčice je posebi-ce nužna u godinama s mnogo

oblačnih dana. Iako se na ma-njim površinama oplodnja rajči-ce može postići i protresanjem biljaka, čime dolazi do pucanja polenovih kesica i oplodnje tuč-ka, puno je sigurnija i poželjnija primjena kemijskih pripravaka, kao što je, primjerice, Tomatin. Međutim, bitno je napomenuti kako se prskanje Tomatinom ili Bentoxanom treba obaviti u ra-nim jutarnjim satima i to na taj način što doslovce moramo po-prskati, odnosno, “gađati” cvje-tove.

U novije vrijeme u zatvorene prostore unose se i male košni-ce s bumbarima, koji obavljaju oplodnju. Spomenimo još kako se u uzgoju rajčice može pojaviti i neželjeno odbacivanje, aborti-ranje cvjetova. Pojava je fiziološ-ke naravi i najčešće je vezana za neadekvatnu gnojidbu. Često je prouzročena suviškom ili manj-kom dušika odnosno neizbalan-siranim odnosom hranjiva izme-đu sebe.

Nasad rajčice

Piniciranje rajčice Primjena hormona u oplodnji rajčice Košnica s bumbarima

Vezanje rajčice

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

19

Piše: ivica doko, diPl. ing.

Page 20: Green Garden 50

PITANJA I ODGOVORIGdje kupiti rododendron?Dva prekrasna rododendrona, neobične i uistinu rijetke nijan-se boja, koje posjeduju moji su-sjedi dugo sam tražila u vrtnim centrima, a sve u nadi kako ću pronaći primjerke upravo takve boje. Nažalost, bezuspješno. Stoga vas molim da mi odgovo-rite je li moguće rododendrone uzgojiti iz reznica?Nekada se ovakav uzgoj smatrao gotovo nemogućim, ali kako je danas dostupna uporaba razli-čitih hormona rasta, s pravom možemo ustvrditi kako je to ipak moguće. Stoga vam savjetujem da sa spomenutog rododendro-na uzmete poluzrele reznice s ko-jih morate ukloniti listove. I to sve, osim 3-4 vršna lista. Na ovaj način pripremljenu reznicu uronite u hormon rasta, a potom posadite u mješavinu pijeska i komposta. Nakon što ste reznice posadili, potrebno je provoditi njihovo re-dovito zalijevanje te prekrivanje prozirnom plastičnom folijom, a sve kako bi biljkama osigurali po-željnu vlažnu atmosferu. Bitno je napomenuti i kako biljke ni u ko-jem slučaju ne smiju biti izložene izravnoj sunčevoj svjetlosti. Uisti-nu se nadam da ćete uz poštiva-nje navedenih mjera uspješno razmnožiti i uzgojiti toliko priželj-kivani rododendron.

Josip Brkljača, ing.

Uzgoj surfinijaVeć dvije godine na balkonu sa-dim prekrasne surfinije koje su me oduvijek fascinirale svojom ljepotom i različitim spektrom boja. Ali unatoč trudu koji sam posvetila tim prekrasnim cvjet-nicama, dogodilo se da biljke u periodu intenzivne cvatnje imaju izuzetno slab porast mla-dica, s jako malo cvjetova. Sto-ga vas molim da mi pomognete iz razloga što sam ih i ove godi-ne posadila na svome balkonu. Dakle, kako i na koji način da biljke ostanu lijepe i bujne, s raskošnim cvjetovima tijekom cijelog ljeta? Unaprijed zahval-na čitateljica vašeg lista.Iz navedenih podataka koje ste

nam dostavili pretpostavljam da se radi o uskraćenoj količini hra-njiva koje je u vrijeme intenzivnog rasta potrebno osigurati surfinija-ma u iznimno velikim količinama. Naime, ovim cvjetnicama je osim količine bitan i omjer prisutnih makro i mikro elemenata u gno-jivu, posebice onih koji utječu na cvatnju. A surfinija je vrsta koja obilno cvate, što podrazumijeva da zahtijeva stalnu prihranu u navedenom razdoblju. Kako bi ta prihrana bila što pravilnija, pre-poručujem vam korištenje gno-jiva koja su posebno formulirana za ovu cvjetnu vrstu. U tu svrhu najpodesnija su Flortis tekuća na-mjenska gnojiva za surfinije koja su veoma jednostavna za primje-nu, a zahvaljujući kojima ove bilj-ke bujno rastu i što je još važnije raskošno cvjetaju.

Josip Brkljača, ing.

Agrotehnika koduzgoja rajčiceU svom povrtnjaku posadio sam presadnice rajčice za koje mi je prodavač rekao da pri-padaju visokim hibridima. Međutim, od susjeda sam čuo da kod takvih visokih hibrida rajčice obvezno moram provo-diti skidanje lišća, što mi inače nije poznata mjera. Zato molim objašnjenje.Skidanje lišće predstavlja važnu mjeru kod uzgoja visokih (inde-terminantnih) hibrida rajčice te se ista provodi u dvije faze. A na-vedena mjera je značajna iz razlo-ga što nam staro lišće na stabljici rajčice nije ni potrebno kada ono svoju funkciju već i odradi. Naime, kada staro lišće obavi svoju ulogu, ono postaje samo opterećenje za biljku jer crpi hranu i vodu, a s druge strane biljci više ništa ne doprinosi. Stoga je razumljivo da se takvo lišće treba i odstraniti. Prvo se skidaju donja dva do tri li-sta, i to u fazi kada biljka dosegne visinu od 1,5 metar i kada ima 5-6 zametnutih grozdova. Svrha ski-danja starog lišća u ovoj fazi jest stvaranje bolje prozračnosti same biljke, čime smanjujemo vlažnost zraka i utječemo na prevenciju

bolesti. U drugoj fazi tj. početkom berbe vršimo radikalnije zahvate jer nakon berbe grozda skida-mo tri lista koja su hranila taj isti grozd. Jednostavno rečeno, svaki grozd na stabljici rajčice hrane tri lista, i to jedan koji se nalazi ispod i dva koja su locirana iznad grozda. Kada grozd uberemo ti nam isti li-stovi više nisu potrebni pa ih i od-stranimo. Međutim, u pojedinim područjima kod uzgoja na otvo-renom može se primijetiti kako proizvođači rajčice odstranjuju sve listove koji se nalaze ispod obranog grozda. Dakle, razumlji-vo je da se radi o mjeri koju treba obvezno provoditi.

Nino Rotim, dipl. ing.

Grah dugih mahunaZanima me postoje li u ponudi Sjemenarne i vrste graha izra-zito dugih mahuna. Osim toga, je li vam poznato zahtijeva li sjeme takve vrste graha mahu-nara neke posebne uvjete, od-nosno, postoje li specifičnosti u njegovom uzgoju?U Agrocentru Sjemenarne u Mo-staru odnedavno se mogu pro-naći i odgovarajuće vrste graha izrazito dugih mahuna (Stringa a grano bruno), za koje je karakteri-stično da sadržavaju mnogo bje-lančevina pa predstavljaju kvali-tetnu hranu i za ljude i za životinje. Riječ je o dosta zanimljivim varije-tetima koji narastu do dva metra u visinu i čije su mahune duge od 50 do 60 cm. U pogledu uzgoja, bitno je istaknuti kako je riječ o to-ploljubivoj biljci koja se sije kada prođe opasnost od mraza i kada se zemlja dovoljno zagrije. Sjetva se obavlja na dubinu od 2-4 cm, na razmak redova od 50-70 cm, dok razmak sjemenki treba izno-siti 15-30 cm. Dovoljno je nasad održavat bez korova, prorijediti po potrebi, nagrnuti zemlju u redu i nagnojiti bez upotrebe dušičnih gnojiva. Nekih drugih posebnih zahtjeva za njegov uzgoj nema osim što treba istaknuti potrebu postavljanja mreže po kojoj će se ova povrtna kultura adekvatno moći oslanjati, odnosno, penjati. Berba mahuna planira se u perio-

du od svibnja do listopada. Mario Ćubela, dipl. ing.

Berkley- sorta borovniceU vašem voćnom rasadniku u Mostaru kupio sam odraslu sadnicu borovnice, za koju po-uzdano ne znam je li pripada skupini američkih borovnica. Na priloženoj deklaraciji se vidi da je riječ o sorti Berkley, s tim da detaljnijeg opisa sorte nema. Stoga vas molim da mi kratko opišete njene karakteri-stike.Većina sorti borovnica američkog je podrijetla, s tim da sorta Ber-kley pripada skupini sorata koje odlikuju veliki plodovi. Osim toga, navedena borovnica formira veo-ma bujne grmove širokog i polu-uspravnog rasta. Obično naraste do visine od 1,8 m i formira veli-ke te umjereno rahle grozdove, s velikim svjetloplavim bobicama koje na sebi imaju slabo zamjetan ožiljak od peteljke. Meso ploda je slatkokiselkastog okusa i ugodne arome. Sorta srednje brzo dozri-jeva, redovito dobro rađa, ali ne podnosi izrazito velike hladnoće. Osim navedene, u našim voćnim rasadnicama možete pronaći još sorte Blueray i Bluecrop.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Suzbijanjekrumpirove zlaticeKojim pripravcima štititi krum-pir od napada krumpirove zla-tice. Prošle godine koristio sam prašivo koje nije najbolje djelo-valo.Krumpirova zlatica je jedan od značajnijih štetnika krumpira koje svake godine pričinjava manje ili veće štete krumpiru. Brzo stječe otpornost prema insekticidima, pa neki od insekticida (posebno oni koji se koriste dugi niz godina) pokazuju slabu učinkovitost.Danas na tržištu postoji veliki broj pripravaka kojima se zlatica uspješno suzbija, a među njima izdvojio bih sljedeće: Accra, Acta-ra 25 WG, Boxer SL 200, Chromo-rel D, Confidor SL 200, Calypso SC 480, Mospilan 20, Regent WG i dr.

dr. Ivan Ostojić

20

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

Page 21: Green Garden 50

PASTRNJAK obilje mineralaMorate priznati da od svih vrsta povrća najmanje poznajete pastrnjak. Ali, to ne znači da on nema svoje vrijednosti. A na prvi pogled dosta je sličan peršinu korje-našu, pa se pri kupnji kesica povrća često zna zamijeniti s peršinom.

Došli ste doma i ne znajući posijali pastrnjak. Vjeruj-te niste nimalo pogriješili

jer radi se o veoma staroj vrsti koja se od ostalog povrća izdvaja visokim sadržajem minerala. Od toga, polovicu čini kalij premda nije zanemariv ni sadržaj kalcija i fosfora te magnezija, sumpo-ra i željeza. Današnja medicina pastrnjak ne svrstava u ljekovi-tu skupinu povrća, dok druge zemlje koriste njegov sastav (al-kaloid pastinacin) u liječenju ste-nokardije i neuroza. Nekada se pastrnjak koristio i kao sredstvo za izlučivanje vode iz organizma, protiv nadimanja i groznice, kod nekih bolesti bubrega i želuca te protiv reumatičnih tegoba. Međutim˝, njegov sladak zade-bljali korijen rado jedu i domaće životinje pa se farmeri iz zemalja

s razvijenim stočarstvom zdušno zalažu za njegovo širenje. Naime, praksa je pokazala da se uvršta

-

vanjem pastrnjaka u dnevni obrok mliječnih goveda znatnije povećala kakvoća proizvedenog mlijeka.

Uvjeti uzgojaPastrnjak je kultura koju nije

teško uzgojiti. Pri tomu trebamo imati na umu kako je glavni ogra-ničavajući čimbenik u njegovom uzgoju dubina i kvaliteta tla. Sto-ga je poželjno da tlo bude lakšeg mehaničkog sastava, bez skeleta i dovoljno duboko obrađeno, a sve kako bi se korijen mogao ne-smetano razvijati. Tako u pravilu na težim tipovima tala treba uz-gajati sorte s kraćim korijenom iz razloga što se dugi korijeni u takvoj sredini intenzivno račva-ju, deformiraju i iznimno teško vade. S druge strane na lakšim

pjeskovitim tlima pastrnjak re-dovito ostvaruje niske prinose. Spomenimo i kako je za njegov uzgoj najpovoljnija pH vrijednost tla oko 6,5 (danas se za razliku od nekada lako mogu nabaviti i ruč-ni uređaji sa sondom koji odmah pokazuju pH vrijednost zemlji-šta). Slično mrkvi i pastrnjak je biljka umjerene klime što znači da nema osobitih zahtjeva pre-ma toplini. Osim toga, zbog svo-je otpornosti na hladnoću često se ostavlja da prezimi na samom polju. Optimalna temperatura za njegov uzgoj iznosi između 10 i 20 stupnjeva C, a može da izdrži niske temperature od čak minus 15 stupnjeva C. Ima umjerene zahtjeve u pogledu vlage.

Način proizvodnjePretežito se uzgaja izravnom

sjetvom sjemena. Sjetva se vrši tijekom ožujka u brazde/redo-ve duboke 2 cm i razmaknute 25 cm. Pošto ima nešto slabiju klijavost, treba ga sijati gušće, što znači da je za uspješan uz-goja pastrnjaka nužno utrošiti 6-7 grama sjemena na četvorni metar. Za desetak dana dolazi do nicanja biljaka koje se nakon razvitka nekoliko listova presa-đuju na konačan razmak od 15 cm u redu. Prorjeđivanje se vrši kada je tlo dovoljno vlažno, a sve kako ne bi oštetili biljke koje

smo ostavili za uzgoj. Navedeno se prorjeđivanje provodi kad su izdanci pastrnjaka dostigli 3 cm visine. A da biste dobili dobru kvalitetu proizvoda, usjev se nekoliko puta okopava, plijevi i redovito zalijeva. Dolaskom je-seni, čim lišće odumre, proizve-deni pastrnjak se odmah ubire iz razloga što je njegov korijen spreman za berbu čim se i ra-zvije. Konačna berba pastrnjaka obično se provodi u studenom ili se za potrebe domaćinstva on ostavlja na gredici tijekom cijele zime. S četvornog metra površi-ne može se uglavnom ubrati oko 5 kg korjenova.

Iako pastrnjak zauzima pro-stor u vrtu tijekom cijele godine, riječ je o vrijednoj namirnici. Vrlo je ukusan kao dodatak juhama a dobro se uklapa i u miješane salate. Posebno je pogodan za osobe s probavnim tegobama jer bitno pospješuje apetit uz istodobno otklanjanje nadima-nja i grčeva u crijevima. Može se konzumirati i sam, odnosno ku-han, kao i ostalo povrće premda je puno ukusniji pripremljen kao pire ili umak. Ali, dakako prvo ga treba uzgojiti!

Piniciranje rajčice

Lišće pastrnjaka - atraktivan začin

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

21

Piše: nino rotim, diPl. ing.

Page 22: Green Garden 50

SUZbIJANJE MUhAMuhe ili dvokrilci najčešći su kukci u ljudskom okruženju. Ima ih više vrsta, a najčešće i one koje nas najviše uzne-miravaju su kućna muha (Musca domestica), muha zujara (Calliphora erytrocephala), muha mesara (Sarcophaga carnaria), muha pecavka (Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas).

Na kućnu muhu ot-pada 80 % od uku-pno prisutnih vrsta muha u čovjekovu okruženju. Spada

u muhe koje ne bodu i ne sišu krv. Hranu otopi pomoću sline a zatim usiše. Ženka tijekom ži-vota nekoliko puta položi u gru-picama od 120 do 150 jajašaca. Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve. Presvlače se triput i zatim prelaze u stadij kukuljice. Nakon nekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle muhe. Ubrzo nakon izlaska iz kukulji-ce pare se i odlažu jajašca, i ra-zvojni ciklus teče dalje. U našim krajevima tijekom godine može biti i 10 generacija, što ovisi o temperaturi i relativnoj vlazi zra-ka. Cijeli razvojni ciklus muhe na temperaturi od 16 stupnjeva C traje 32 dana, a na 40 stupnjeva C svega 9 dana. Žive razmjerno kratko, svega dva do četiri tjed-na. Dolaskom jeseni njihov broj se smanjuje i mali broj odraslih muha prezimi. Uglavnom pre-zimljavaju u stadiju ličinke ili kukuljice na gnojištima. Muhe svoja jajašca odlažu u organski supstrat bogat hranjivim tva-rima, gdje su sigurne da će se larve dobro razvijati i presvlačiti. Preferiraju sve vrste gnoja, a naj-više svježi kokošji, zatim svinjski i konjski. Goveđi gnoj manje im je zanimljiv. Primjerice od 1 kg svježeg kokošjeg gnoja može se razviti do 10.000, a iz goveđeg svega 2000 muha. Osim u gnoj, svoja jajašca odlažu u ostatke hrane (pomije), trulo voće i ljud-ski izmet.

Kućna muhaKućna muha zbog svog na-

čina života i hranjenja može mehanički prenijeti niz zaraznih bolesti, od kojih su mnoge zoo-noze (zajedničke ljudima i živo-

tinjama). S obzirom da dolazi u dodir s gnojem, raznim otpaci-ma i drugim organskim supstra-tom, u razgradnji onečisti nožice i krila, raznim štetnim tvarima i mikroorganizmima, pa kad sleti pr. na tanjur i protrese krilima u njega padne nekoliko tisu-ća bakterija. Razumljivo da sve bakterije nisu opasne, ali među njima se nađe i viruletnih koje mogu izazvati razne bolesti. Po-znato je da u probavnom traktu imaju također velik broj mikro-organizama, i da ih siju okolo izmetom koji je vidljiv kao mala crna točkica. Mogu prenijeti niz bolesti, posebice crijevnih. Tako mogu prenijeti uzročnike salmo-neloze, tifusa i paratifusa, kolere, kampilobakterioze, trahoma, Q groznice, dječje paralize i niza infekcija kože i rana. Štete koje muhe nanose stočarstvu očituju se u smanjenju produktivnosti, gubitku na težini i pojavi bolesti. Jaka invazija kućne muhe na far-mi muznih krava može dovesti do povećanog broja bakterija u mlijeku, a zbog bolnih uboda i do smanjenja produkcije mli-jeka. Kako smanjiti njihov broj na podnošljivu mjeru? Prvo i osnovno je čistoća (higijena), što u seoskoj sredini podra-zumijeva redovito uklanjanje gnoja i spremanje na uređeno gnojište. Uređeno gnojište znači betonirana nepropusna ploha, s betonskom ogradom do jednog metra. Iz gnojišta se ne smije ci-jediti osoka u okoliš, već malim kanalićem u jamu za osoku koja se nadovezuje na gnojište. Jama za osoku treba biti potpuno za-tvorena. Gnojište treba pravil-no dimenzionirati s obzirom na broj i vrstu životinja. Poznato je da je dnevna količina fecesa i mokraće koju izluči govedo 7-8 % njegove tjelesne mase, dok kod svinja ta količina iznosi 5-7 % tjelesne mase. Kokoš dnevno izluči fecesa u količini oko 10 %

Odrasla muha

Ličinke muhe

22

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

Piše: mariJa vučemilo

Page 23: Green Garden 50

SUZbIJANJE MUhA U SEOSKOJ SREDINIsvoje tjelesne mase. Osim fece-sa i mokraće u gnoju se nalazi i određena količina prostirke (ste-lje), čija količina varira s obzirom na vrstu, kategoriju i način smje-štaja životinja. Treba računati da odraslo govedo godišnje odloži između 15 i 17 m3 gnoja, konj 7-10 m3, svinja 2 m3, a ovca i koza 1,5 m3 gnoja. Gnoj je najbolje slagati u hrpe i prekriti plastič-nom folijom, jer na taj način spr-ječavamo muhama da tu odlažu svoja jajašca, a u gnoju dolazi do pojave tzv. biotermičke de-zinfekcije. Gnoj treba uklanjati iz nastambi i obora što je češće moguće. Svakodnevnim ili po-vremenim uklanjanjem stajskog gnoja uklanja se i najveći broj slobodnih razvojnih oblika. Ko-rištenje piljevine umjesto dru-gih materijala za stelju znatno smanjuje razvoj muha. Razbaci-vanjem gnoja po njivama i izla-ganje djelovanju sunčevih zraka isušuje i uništava jajašca i ličinke. Ne dopustiti nakupljanje i zadr-žavanje hrane, vlažne stelje, na-slaga gnoja, stare mokre slame i sijena u dvorištu. Vlažna hrana koja preostane u hranilicama također je povoljno mjesto za odlaganje jajašaca. Potrebno je osigurati dobru drenažu u dvo-rištima. Redovito ih čistiti i kori-stiti čisti šljunak i pijesak. Voditi računa o okolišu objekata. Sve korove i nepoželjne trave ukla-njati, jer su one mjesta gdje se insekti odmaraju i pare. Ako se životinje drže na rešetkastom

podu to podrazumijeva i stvara-nje tekućeg gnoja ispod rešetki. Tekući gnoj je i inače problem za okoliš, a poznato je da se na njegovoj površini stvara poko-rica gdje muhe odlažu svoja jajašca. Sav organski otpad iz kućanstva i poljodjelstva treba primjereno zbrinuti, najbolje izgradnjom malog kompostišta na kraju dvorišta. Ostali otpad koji bi mogao biti leglo različi-te gamadi (pr. glodavaca) treba također primjereno zbrinuti na uređenom odlagalištu. Isto tako treba ukloniti i sve divlje depo-nije smeća. U provedbu spome-nutih higijenskih mjera treba uključiti sve pučanstvo, od naj-mlađih do najstarijih. Potrebno je držati predavanja u vrtićima, školama, raznim udrugama (lo-vačkim) o higijeni i na taj način pomoći podizanju higijenskog standarda našeg pučanstva na višu razinu.

SuzbijanjeKako suzbijati muhe? Dobra

sanitacija je osnova suzbijanja kukaca i čini 75 % cjelokupnog programa suzbijanja. Dakako, sanitaciju je potrebno dopuniti djelovanjem insekticida. Jedno-strana primjena insekticida ri-jetko uspješno rješava problem muha. Najbolje je tijekom sezo-ne muha kombinirati više načina primjene: rezidualne sprejeve za zid, sprejevi ili aerosoli za zrak, trake i larvicide. Larvicide kori-stimo na gnojištu gdje su jajašca i larvalni stadiji, a insekticide za

suzbijanje odraslih jedinki. Apli-kacijom larvicida na gnojištu tre-ba biti oprezan jer se na taj način mogu uništiti i korisni insekti. Ni-kad se ne smije čekati stvaranje velike populacije muha, već ih je potrebno suzbijati kad je ma-nja populacija. Danas na tržištu imamo široku paletu sredstava za suzbijanje muha, insekticida i larvicida. Najnovija generacija insekticida na našem tržištu za suzbijanje muha je Quick Bayt u obliku granula, koji sadržava djelatnu tvar 0.5 % imidakloprid, feromon Musculare, atraktant Lej i gorku tvar Bitrex. Koristi se za suzbijanje muha u javnom zdravstvu, komunalnoj higijeni, veterinarstvu i stočarstvu. Može se aplicirati rasipanjem granula i premazivanjem mjesta gdje muhe sjedaju. Granule se rasipa-ju na ravne površine (pr. na pro-laze, plitke niše ili prozore), samo treba paziti da ih ne prekrije prašina. Doza je 50 gr preparata na 30 m2 površine. Da se dobije premaz, potrebno je otopiti 50 g preparata u 40 ml mlake vode i dobro promiješati. Nakon dva-desetak minuta pastom prema-zati pomoću kista površine gdje se muhe odmaraju. To su okviri vrata i prozora, pregradni zidovi boksova u stajama. S obzirom da je dobivena pasta crvene boje, može obojiti površine na koje se nanosi, pa je preporučlji-vo premaz nanijeti na kartonske podloške, tkaninu ili gumene podloške. Premazane podloške potrebno je u stajama izložiti na neko povišeno mjesto izvan dosega životinja. Premazanu

površinu potrebno je navlažiti s malo vode zbog bolje učinkovi-tosti. Mi smo učinak Quick Bayt insekticida provjeravali u uvjeti-ma prakse na jednoj peradarskoj farmi za proizvodnju konzumnih jaja, koja je bila jako infestirana kućnom muhom. Sadržaj od 350 g preparata otopili smo u 280 ml mlake vode i dobro promiješali. Nakon 30 minuta premazali smo kartonske i gumene podloške s dobivenom pastom i razmjestili ih po čitavoj staji na mjestima gdje muhe najviše sjedaju. Ne-posredno nakon izlaganja muhe su počele padati. Rezidualni uči-nak je trajao više od 100 dana.

Pripravci za suzbijanje muha

Klopka za suzbijanje muha

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

23

Page 24: Green Garden 50

LJEPLJIVE PLOČE U ZAŠTITI POVRĆALjepljive ploče postaju sve interesantnije sredstvo zaštite povrtnih kultura u zatvorenim objektima od napada pojedinih štetnika. Uloga ljepljivih ploča posebno je značajna u ekološkoj proizvodnji, gdje se isključivo koriste ekološki prihvatljive mjere zaštite. U zaštićenim objektima najveću primjenu imaju žute i plave ljepljive ploče.

Proizvodnja povrća u sta-klenicima, a posebno u plastenicima, iz godine

u godinu stalno se povećava. U takvim objektima najviše se uzgaja rano povrće ali i cvijeće. Neka područja u BiH su poznata po proizvodnji povrća u zatvore-nim objektima (dolina Neretve), ali u posljednjih desetak godina na nekoliko lokaliteta u Bosni (okolica Tuzle, Posavina, Lijevče polje), proizvodnja povrća se “preseljava” u zatvorene objekte. Proizvodnja se odvija tijekom ci-jele godine, a na istoj površini iz-mijeni se nekoliko kultura. Svaku od tih kultura napada veći broj

štetnika, koji se uglavnom suzbi-jaju primjenom kemijskih mjera zaštite, koje u nekim slučajevima ne prižaju adekvatnu zaštitu. Osim toga, na povrću je dosta ograničena primjena insekticida, a za mnoge povrtne vrste nije registriran niti jedan insekticid (problem malih kultura).

Primjena ljepljivih pločaLjepljive ploče uglavnom se

koriste za praćenje i suzbijanje li-snih uši, tripsa, minirajućih muha, cvjetnog štitastog moljca. Odav-no je uočena pojava da pojedine boje privlače različite kukce.

Žuta boja privlači lisne uši, mušice, cvjetnog štitastog molj-ca, ponekad i kalifornijskog trip-

sa, štitastog moljca, neke cikade i mnoge druge štetnike.

Plava boja najbolje privlači tripse.

Isto tako poznato je da neke boje imaju odbijajuće djelovanje na neke kukce. Primjerice, bijela boja odbija lisne uši, pa se poku-šavalo smanjiti njihov napad pr-skanjem sjemenskog krumpira vapnom ili bijelom bojom. Takvi pokusi s velikim uspjehom rađe-ni su u Hrvatskoj.

Ljepljive ploče najviše se koriste za praćenje pojave štet-nika radi prognoziranja napada, utvrđivanje potrebe suzbijanja i optimalnog roka primjene in-sekticida. Vješanjem većeg broja ljepljivih ploča (20-25/100m2)

može se smanjiti brojnost popu-lacije određenog štetnika.

Proizvodnja povrća ali i cvije-ća u staklenicima i plastenicima teško se može zamisliti bez upo-rabe raznobojnih ploča prema-zanih nesušivim ljepilom, ili se ploče tretiraju i insekticidom koji ubija kukce koji dođu u kontakt s pločom.

Pokusi koje je i autor ovog članka provodio, s ljepljivim pločama, u mnogim zatvorenim objektima i različitim kulturama, na području Hercegovine, po-tvrdili su njihovu opravdanost primjene kako za praćenje po-jave pojedinih štetnika tako i za njihovo suzbijanje vješanjem ve-ćeg broja ploča.

Primjena ploča u cvjećarstvu

Plava boja privlači tripse

Žuta boja privlači mnoge kukce

24

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

Piše: dr. ivan ostoJić

Page 25: Green Garden 50

Vinova loza na vlastitom korijenuOPRAVDANO ILI NE?

Vinova loza, odnosno, vinogradarstvo važna je grana poljoprivredne proizvodnje u Hercegovini, kojom se bavi veliki broj poljoprivrednih proizvođača. Međutim, dolaskom novih generacija vinogradara dešavaju se i pojedini propusti koji u budućnosti mogu izazvati ne-sagledive posljedice za naše vinogradarstvo.

Naime, posljednjih godina može se uočiti da se i na našem podneblju podižu

manji ili veći nasadi vinove loze uzgojene na vlastitom korijenu. To se obično opravdava velikim primitkom samih sadnica (rezni-ca), sigurnosti uzgojenih sorata te manjim troškovima podiza-nja vinograda. Međutim, istina je i to da su posljednjih godina mnogi vinogradari podizali na-sade vinove loze koje su treće godine morali krčiti, iz razloga što nisu dobili odgovarajuću sortu koju su obično skupo i pla-tili. Ipak, u većini slučajeva radi-lo se o nedeklariranom sadnom materijalu i raznoraznim pre-kupcima-nakupcima koji nisu mogli garantirati ni sortiment ni kakvoću sadnog materijala. A kako bi navedeni prodavači sadnog materijala za tri godine «odradili» posao, u Hercegovini više se nisu ni pojavljivali, tako da bi naivni vinogradari gubitke i troškove (podizanje vinograda, uzgojne mjere i potom njegovo krčenje) morali snositi sami. Da ne bi bilo zabune, sličan scena-rij nerijetko se dešava i u ovdaš-njim divljim rasadnicima loznih cjepova. Zbog svega toga, mno-gi su odlučili zaći u stare vino-grade i od tih provjerenih sorti podići nove nasade vinove loze. I obično uspjeh primitka ne bi bio uopće sporan, odnosno, vi-nograd bi bio sasvim primjere-nog izgleda, sve dok za nekolike

godine ne bi ubrzano počeo propadati.

Filoksera - još uvijek realna opasnost?

Filoksera je sitna uš koja u velikom mnoštvu živi na sitnom korijenu vinove loze. Sisanjem sokova slabi biljku, stvarajući oz-ljede tj. izrasline na korijenu koje onemogućavaju kolanje sokova, a zbog čega trs postupno slabi i na posljetku se osuši. Zbog toga se loza treba uzgajati na odgova-rajućim loznim podlogama čije je korijenje zaštićeno debelim plutastim zaštitnim slojem. Dru-gim riječima, filoksera napada i spomenute lozne podloge ali ne nanosi neke značajnije štete. Dakle, filoksera na američkoj lozi napada samo lišće jer se samo na njemu može i razviti. Značajnije štete može napraviti isključivo u matičnjacima iz razloga što uspo-rava rast i odrvenjavanje rozgve. A štete od filoksere prepoznaju se po karakterističnim nabrekli-nama lišća koje su locirane na naličju lišća (slične se nabrekline znaju javiti na licu lišća ali je tada riječ o napadu grinja). Da je riječ o vrlo opasnom štetniku europske plemenite vinove loze, najbolje svjedoči podatak da su u proš-losti brojni francuski vinogradari zbog njenog napada propali, a nemali broj njih je izvršio čak i samoubojstvo. Međutim, ne smi-jemo zanemariti ni činjenicu da, iako je populacija filoksere danas bitno smanjenja, postoji uvijek realna mogućnost njenog brzog

povratka. Jer podaci s terena po-kazuju da filoksere na podneblju Hercegovine još uvijek ima, što znači da za vrlo kratko vrijeme može povratiti svoju prvotnu ra-zornu snagu.

Pjeskoviti terenibez filoksere!

Istina je i da na pojedinim hercegovačkim terenima filokse-re nema niti je uopće može biti. Tako je, primjerice, s vinogradima koji su podignuti na pjeskovitim tipovima tala, na kojima sitne čestice pijeska onemogućavaju životne procese filoksere. Slično je i s vinogradima koji su u doba mirovanja dva-tri mjeseca pod

vodom (područje mostarskog blata), gdje voda jednostavno uguši ove štetočine. Ali, i pored takvih primjera potrebno je shva-titi kako se vinova loza u velikim, ozbiljnijim vinogradima ipak tre-ba uzgajati isključivo cijepljena na odgovarajuće lozne podloge. S druge strane, uzgoj vinove loze na vlastitu korijenu može imati opravdanje jedino kod njenog sporadičnog uzgoja, i to samo za potrebe odrina (pergola). Kod ta-kve loze uzgojene na propusnim tlima, s adekvatnom pripremom sadne jame, korijen ubrzano ide u dublje slojeve tla. A u tim nižim slojevima zemljišta ujedno se nalaze i manje povoljni uvjeti za razvoj filoksere. To opet rezultira manjom populacijom opasne filoksere. Razumljivo je onda da u takvim uzgojnim prilikama du-blje korijenje ostaje neoštećeno, pa vinova loza obično doživlja-va svoju duboku starost. Ali, to ne bi trebalo biti opravdanje za nekontrolirano podizanje velikih nasada vinove loze uzgojene na vlastitom korijenu. Naime, pita-nje je što se može desiti za 5, 6 ili pak 10

Simptomi napada filoksere na listu “američke loze”

Mladi vinogradi Za podizanje vinograda koristiti deklarirani sadni materijal

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

25

Piše: nino rotim, diPl. ing.

Page 26: Green Garden 50

PRIPREME ZEMLJIŠTA ZA PODIZANJE NASADA JAGODA

Jagoda je kultura koja na jednom mjestu ostaje dvije do tri, a nekada i četiri godine, pa je vrlo bitno pravilno odabrati mjesto za novi nasad. Od izbora lokacije ovisi prinos, kvaliteta plodo-va i sama rentabilnost proizvodnje. Odabrano mjesto treba omogućiti biljci da iskaže svoj bi-ološki potencijal.

Izbor položaja-ekspozicija ima veliki značaj kod uzgoja jagoda. Na južnim ekspo-

zicijama jagode dozrijevaju nekoliko dana ranije nego na sjevernim. U kontinentalnim područjima jagoda se može uz-gajati do 500 m nadmorske vi-sine, a u južnim područjima to može biti i do 1000 metara nad-morske visine. Kad je u pitanju nagnutost terena, za uzgoj ja-gode bolji su ravniji odnosno blago nagnuti tereni u odnosu na strme terene. Tereni s nagi-bom preko 8 % nisu pogodni za uzgoj jagode.

Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za po-

dizanje novog nasada jagoda, posebnu pažnju treba obratiti predkulturi . Dobre predkultu-re za jagodu su žitarice, grah, grašak, grahorica, a nepovoljne predkulture su: jagode, malina,

krumpir, rajčica, kukuruz jer iza ovih kultura ostaju brojni uzroč-nici bolesti, štetnici i korovi. Na istu parcelu jagoda bi ponovno trebala doći nakon 3-4 godine. U tom periodu na toj parceli bi se trebale uzgajati kulture koje su dobre kao predkulture za ja-godu.

Priprema zemljištaS pripremom zemljišta za

podizanje nasada jagoda treba početi na vrijem, što prvenstve-no ovisi o predkulturi. Ako je parcela zakorovljena onda pri-je bilo kakve obrade treba uni-štiti korovnu floru. Jagoda ima plitak korjenov sistem koji je u istoj zoni kao i korijen korov-skih biljaka. Korijen korovskih biljaka je agresivniji i oduzima jagodama vodu i hranjive tvari. Korovi a posebno ako se radi o višegodišnjim vrstama uni-štavaju se primjenom herbici-da u fazi intenzivnog porasta. U tu svrhu se najčešće koriste

pripravci na osnovi glifosata (Herkules, Cosmic, Ouragan sy-stem). Nakon uništenja korova pristupa se dubokom oranju, koje se obavlja pri umjerenoj vlažnosti tla, na dubinu 35-40 cm. Jagoda ima plitak korje-nov sistem, čija se glavna masa prostire na dubinu 15-25 cm. Oranje se obavlja najmanje dva mjeseca prije sadnje da bi se to usitnilo i na vrijeme pripremilo za sadnju.

Meliorativna gnojidba ili popravka osobina tla izvodi se u slučajevima kada se na osno-vu analize utvrdi da odabrana parcela nije zadovoljavajuće plodnosti. Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH 5,5–6,5.Ako je parcela više kiselija, smanjenje kiselosti obavlja se dodavanjem potrebnih količina krečnjaka (CaCO3) istovremeno sa stajnjakom, nekoliko mjeseci prije sadnje. Meliorativna gno-jidba, kalcifikacija i rasturanje stajnjaka, obavlja se nakon du-

bokog oranja. Konačna obrada zemljišta za sadnju obavlja se nekoliko dana prije same sad-nje koristeći, tanjurače, rotofre-ze i druge uređaje.

Sadnja jagodaMada se jagoda može saditi

tijekom cijele godine, najbolja je ljetna sadnja, koja se obavlja od sredine srpnja do sredine kolovoza. Prednosti sadnje u ovom roku su velike u donosu na ostale rokove (proljeće, je-sen). Za sadnju se koriste tzv. frigo sadnice, a sadnja se obav-lja na gredice uz korištene crne malč folije i navodnjavanja. Dan uoči sadnje dobro je oba-viti navodnjavanje, ako je tlo suho. Sadnju je najbolje obaviti u popodnevnim satima, kada su temperature niže. Bitno je da sadnice što manje budu izlože-ne suncu. Posebnu pažnju tre-ba obratiti na sabijanje (slije-ganje) tla, dobrom zalijevanju i što manjem oštećivanju folije.

26

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

Piše: mario ćuBela, diPl. ing.

Page 27: Green Garden 50

Fenofaza D-G Fenofaza H-K Fenofaza K-L

STAR 80 WP – Pv (k) FORUM STAR – Pv (s+k) CUPRABLAU Z – Pv (k)

POLYRAM DF – Pv (k) RIVAL WP – Pv (s+k) CUPRABLAU Z ULTRA – Pv (k)

DELAN 700 WDG – Pv (k) RUBIGAN EC – Un (s) BORDOŠKA JUHA – Pv (k)

ELECTIS - Pv (k) CANTUS – Bc (ls) CHROMOSUL 80 WP – Un (k)

CABRIO TOP – PV+Un (ls) RONILAN DF – Bc (k) CANTUS – Bc (ls)

STROBY WG – Un (ls)

CHROMOSUL 80 - Un (k)

COLLIS – Un (ls)

Napomena:Pv - suzbijaju plamenjačuUn - suzbijaju pepelnicuBc - suzbijaju sivu plijesank - kontaktni fungicidls - lokosistemiks+k - kombinirani sistemično kontaktnis - sistemični fungicid

SISTEMIČNI FUNGICIDI IVRIJEME PRIMJENE U VINOVOJ LOZIU zaštiti vinove loze, od uzročnika bolesti, koriste se kontaktni i sistemični fungicidi. Kontaktni fungicidi uglav-nom se koriste do cvatnje, a nakon cvatnje, veći značaj imaju sistemični fungicidi.

Kako djeluju sistemičnifungicidi i kada ihprimijeniti u zaštitivinove loze?

Vrlo često primam upite o razlikama u načinu djelovanja kontaktnih (protektivnih) i siste-mičnih (kurativnih) fungicida, te o njihovoj idealnoj poziciji u pro-gramu zaštite vinove loze kroz fenofaze razvoja.

Osnovna razlika između ove dvije skupine je u tome što siste-mični fungicidi, nakon primjene, ulaze u biljku gdje prekidaju već započeti razvoj bolesti unutar zaraženih organa, dok kontaktni fungicidi ne ulaze u biljku već čine zaštitni sloj na biljnoj povr-šini sprečavajući pojavu bolesti (infekciju).

Dakle, sistemični fungicidi djeluju kurativno (terapeutski) – liječe bolest, a za razliku od njih kontaktni djeluju preventivno

(onemoguće pojavu bolesti). Sistemični fungicidi u praksi

manje ovise o pravovremenoj aplikaciji, nisu podložni ispira-nju ni utjecaju sunčeva svjetla, a djelomično se premještaju i u novoizrasle izboje. Iz tog razloga koriste se u većim vremenskim razmacima. Pružaju sigurnu za-štitu i kod lošije primjene (lošije pokrovnosti).

Međutim, sistemični fungici-di uzrokuju otpornost parazitskih gljivica, pa im je primjena iz tog razlog ograničena na 2-3 apli-kacije tijekom vegetacije. Radi

usporavanja razvoja otpornosti patogena, sistemične fungicide proizvođači najčešće formulira-ju kao kombinirane sistemično-kontaktne pripravke, čime se ujedno postiže dvostruki učinak na gljivice uzročnike bolesti.

Sistemični fungicidi se po načinu «kretanja» u biljci dijele na lokosistemične i sistemične u užem smislu.

Lokosistemični fungicidi u tretiranoj biljci djeluju na mjestu aplikacije-prodiru u organe ili dijelove organa koji su s aplicira-nim fungicidom došli u kontakt.

Pravila u zaštiti vinove loze su sljedeća: • od fenofaze pojave listića do pred cvatnju (D-G) koriste se KON-TAKTNI pripravci (slabija bujnost vinove loze dozvoljava kvalitetno pokrivanje svih biljnih dijelova, puči nisu potpuno aktivne za pri-mjenu sistemika, brzi porast mladice i loze može se zaštititi jedino kontinuiranom primjenom jeftinijih-kontaktnih pripravaka)• od fenofaze početak cvatnje do pred zatvaranje grozda (H-K) ko-riste se SISTEMIČNI pripravci (pojačana bujnost vinove loze traži primjenu mobilnih-sistemičnih fungicida, period cvatnje zahtijeva «mir» u smislu primjene fungicida, a sistemici primijenjeni tik u po-četku cvatnje pružaju sigurnu zaštitu kroz cijelu cvatnju, zaštićuju novoizrasle mladice i listiće...)• od fenofaze zatvaranja grozda do šaranja (K-L) koriste se KONTAK-TNI pripravci osim za sivu plijesan (bakreni imaju prednost, plame-njača je manje opasna, pepelnica se može suzbiti kontaktno..)

U stvari, lokosistemici nisu siste-mici u pravom smislu riječi jer se na translociraju kroz cijelu biljku, već samo na mjestu kontakta-«dubinski». Ovaj tip fungicida najčešće se koristi u suzbijanju uzročnika krastavosti jabuke i kruške, jer gljivica prilikom infek-cije ne prodire duboko u tkivo nego se širi subkutikularno (iz-među kutikule i epiderme).

Sistemične fungicide u užem smislu biljka nakon aplikacije upi-je (apsorbira) i dalje ih translocira kroz netretirane biljne organe koji transpiriraju (imaju funkcio-nalne puči). Tipični predstavnik je FORUM STAR. Funkcionalne puči nemaju jako mladi listići (npr. vi-nove loze) pa je u to ranoj fenofazi opravdana primjena kontaktnih (preventivnih) fungicida.

U praksi se često koriste si-stemici koji mijenjajući meta-bolizam stanice domaćina povi-suju mehaničku ili biokemijsku otpornost na gljivicu uzročnika bolesti (npr. RIVAL).

Piše: renato vilenica, diPl. ing.

Neki od sistemičnih pripravaka

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

27

Page 28: Green Garden 50

LIŠAJEVI NAVOĆKAMAJesu li nametnici?

Vrlo se često na stablima i granama drvenastih voć-nih vrsta, kao i nekog dru-

gog ukrasnog drveća i grmlja, zapaža pojava lišajeva. Mnogi se pitaju šteti li to biljkama? Jesu li lišajevi paraziti ili nametnici? Tre-ba li ih na neki način suzbijati? Takva pitanja vrlo često nam po-stavlja veliki broj voćara, čim ih primijetite na svojim voćkama, bojeći se da će lišajevi možda nauditi voćkama. Odgovor je da se ne trebaju bojati, jer lišajevi nisu opasni.

Lišajevi na voćkamaLišajevi se javljaju na gotovo

svim voćnim vrstama, osobito šljivi, orahu, jabuci i kruški, po-gotovo u ekstenzivnim ili napu-štenim voćnjacima. Što je u biti lišaj? Lišaj je vrlo specifična i vrlo zanimljiva zajednica dvaju orga-nizama (alge i gljive!), koji žive u tzv. simbiozi ili suživotu, od kojeg oba ova organizma ima-ju zajedničku korist. Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta), a od gljiva najčešće gljive mješinarke (Ascomycoti-na), čija se plodna tijela (apote-ciji) vrlo lako uočavaju unutar tijela lišaja. Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosin-tezom stvaraju organske tvari, a gljiva nabavlja vodu i mineralna hranjiva, pa se tako nadopunju-ju. Ističemo, lišajevi nisu namet-nici ili paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled čini. Žive samo na površini biljnih organa, pa spadaju u tzv. epifite, ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranji-va, što znači da ne ulaze u biljno staničje kao paraziti. Međutim, njihova pojava, unatoč tomu što nisu paraziti, posredno može šte-titi biljkama jer mogu smanjivati životni potencijal biljke ili tzv. vi-gor, ali i biti pogodno stanište za

naseljavanje nekih štetnika. Po-stoji više od 15.000 vrsta lišajeva, a znanost ih svrstava u vrlo do-bre bioindikatore ili biološke po-kazatelje čistoće zraka i općenito čistoće staništa i okoliša.

Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako počnu rasti na mladima, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odno-sno da su oslabljene od raznih faktora nepovoljne sredine.

Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim nasadima, ili vrlo rijetko, i to samo u sluča-ju ako se ne provodi uobičajena zaštita fungicidima. Naime, ve-ćina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi stoga nika-da ne javljaju u voćnjacima s re-dovitom zaštitom fungicidima. Mogli bismo reći da je njihova pojava na voćkama najbolji znak dobrih ekoloških uvjeta koji vla-daju u voćnjaku. Nikada ne rastu ondje gdje je zrak onečišćen i gdje postoji rezidua ili ima osta-taka toksičnih tvari. Neki lišajevi izrazito su dekorativni (pr. Usnea spp. i dr.), pa su jako omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama u kućnim vrtovima. Spomenuto je na početku da se uglavnom javljaju na stablima i granama šljiva, oraha, jabuka i dr. Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri, a na orahu žuti lišaj Xanthoria parie-tina. Od drugih lišajeva na voć-kama su raširene vrste iz rodova Parmelia, Parmelina, Physcia, Platismatia, Pseudoevernia, Ra-malina i dr.

Čime ih suzbijati? Na njih dobro djeluju svi

bakreni fungicidi, pa se stoga kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vege-tacije, koja se redovito provode u voćnjacima, ujedno suzbijaju i lišajevi. Ostale kemijske mjere suzbijanja nisu potrebne.

Piše: dr. sc. tihomir miličevićLišajevi iz roda Parmelina

Lišajevi iz roda Physcia

Lišajevi iz roda Usnea

Atraktivna vrsta Xanthoria parietina

28

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

Page 29: Green Garden 50

EKTOPARAZITOZEproblem kućnih ljubimaca

Proljeće i rano ljeto doba su godine kada svakodnevno s kućnim ljubimcima odlazimo u prirodu. Ali, na tim izletima u prirodu vrlo često dođe do nase-ljavanja različitih na-metnika na naše kućne ljubimce koji, ako ih na vrijeme ne otklonimo, mogu značajnije ugro-ziti zdravstveno stanje naših ljubimaca.

Stoga u ovom članku da-jemo nekoliko pitanja i odgovora vezanih uz ovu

problematiku, koji će, nadamo se, pomoći našim čitateljima u rješavanju njihovih nedaća s ektoparazitima na njihovim lju-bimcima.

Što su ektoparaziti?Ektoparaziti su nametnici

koji obitavaju na koži, njenim produktima i na pristupačnim sluznicama kućnih ljubimaca.

Koji su najčešći ektoparaziti koji obitavaju na našim prostorima a ugrožavajukućne ljubimce?

Najčešći ektoparaziti su: buhe (porodica Pulicide) koje spadaju u kukce i ne pojavljuju se sezonski već tijekom cijele godine, uši (Linognatus setosus) i krpelji (porodica Ixodide) koji spadaju u grinje a ne u kukce. Javljaju se uglavnom sezonski u proljeće, rano ljeto ili jesen.

Buhe - pri-lagodile su se novim uvjeti-ma preživlja-vanja. Upravo ono što najvi-še trebaju, to-plinu i vlagu, buhe nalaze

u svakom kutku naših domova. Psi i mačke, kao domaćini, naju-groženije su vrste posebice zato što su idealan izvor hrane (krv) za opstanak i razmnožavanje buha. Tijelo buhe je postrance spljošteno s kratkim dlačicama, krila su zakržljala, s tri para nogu dok je na glavi usni aparat za si-sanje krvi. Razvojni ciklus traje od 21-28 dana, dok raspon traje od 12 dana do 50 tjedana ovisno o vanjskim činiteljima. Ženka ti-jekom života položi do 2000 ja-jašaca. Iz jajašaca se izlegu ličin-ke koje prelaze u kukuljicu te iz nje se preobrazi u odrasli stadij, koji traži pogodnog domaćina na kojeg će se naseliti. Kad se nastane na domaćinu, ženke se pare i polažu jaja. Buhe su jako proždrljive te ima podataka kako mogu posisati krvi u količini ve-ćoj od 15 puta svoje mase. Od buha najinteresantnije su pasja (Ctenocephalides canis) i mačja buha (Ctenocephalides felis).

Krpelji - premda ih ima ve-liki broj vrsta, za kućne ljubimce značajni su samo oni iz rodova Rhypicephalus, Dermacentor i Ixodes. Krpelji uglavnom na-stanjuju visoku travu, grmlje ili pukotine u zidovima. Hrane se životinjskom krvlju i mogu se uvećati i do 10 puta u odnosu na svoju normalnu veličinu. Nisu stalni ektoparaziti pa tijekom svog razvoja koriste dva ili tri do-

maćina. Životni ciklus im traje od nekoliko mjeseci do dvije godine. Mogu preživjeti i do dvije godine bez ikakvog hra-njenja (ako ne nađu domaćina). Nakon parenja i posljednjeg obroka, ženka se otpušta, pada na tlo gdje na skrovitom mjestu polaže jaja. Iz jaja za dva tjedna izlazi ličinka koja se penje na grmlje i traži novu žrtvu. Nakon prvog obroka krvi ličinka pre-lazi u nimfu, otpušta se i traži novog domaćina. Odrasla žen-ka hrani se tijekom 8-12 dana, gdje svoju masu poveća i do 10

puta. Mužjaci krpelja nakon ne-koliko parenja pak ugibaju.

Kako se najčešćenasele na ljubimce?

1. Prolaskom kroz područja gdje su prisutni krpelji (šikara, šipražje, grmlje, visoka trava).

2. Kontaktom sa životinjom na kojoj su prisutni krpelji.

3. Neadekvatnim održava-njem nastambi za životinje.

Kako ugrožavaju zdravstveno stanje ljubimaca?

1. Buše kožu na mjestu gdje sišu krv, ostavljajući otvorenu ranu nakon otpuštanja.

2. Sišu krv.3. Produktima slinskih žlijez-

da djeluju toksično, lokalno i na središnji živčani sustav.

4. Prenose različite uzročni-ke pojedinih bolesti kao što su: virusi, bakterije, protozoe, i to protozoe iz roda Babesia koja izaziva babeziozu. Babesia uzro-kuju otapanje krvnih stanica i slabokrvnost.

5. Buhe kod pasa i mačaka (njihova slina) izazivaju alergijske dermatitise (kožne upale), izazi-vaju anemična stanja te prijenos različitih mikroorganizama.

Kako prepoznati da su ektoparaziti prisutnina ljubimcima?

Ovisno o prisutnosti pojedi-nog ektoparazita na ljubimcima biti će i različiti simptomi pa tako kod pri-sutnosti buha primijetit ćemo češanje, gricka-nje dlake, va-ljanje životinja i sl. Kod krpelja ako je prisutan babesia primi-jetit ćemo da je životinja tužna, neće uzimati hranu, premda su simptomi i

Piše: Zoran BošnJak, dr. vet. med

visoka temperatura te krvavo mokrenje.

Kako ih učinkovitoukloniti s ljubimaca?

Ektoparazite možemo ukla-njati s ljubimica mehanički ili uz uporabu različitih farmakoloških pripravaka. Mehanički ih može-mo ukloniti četkanjem, poseb-nim pincetama te njihovim oma-mljivanjem s maslinovim uljem. Od farmakoloških pripravaka mogu se koristiti Friskies insekti-cidni sprejevi, impregnirane ogr-lice s odgovarajućim sredstvom te različitim pripravcima koji se utrljaju ili nakapaju na kožu. A u slučaju narušavanja zdravlja va-šeg kućnog ljubimca savjetujte se s nadlež-nim veteri-narom.

Pripravci za suzbijanje ektoparazitaB R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

29

Page 30: Green Garden 50

SmokvaPorijeklom je iz Male Azije. Stari Grci su 60 godina prije Krista po-znavali čak 20 sorata. Danas postoji više od 100 vrsta smokava (600 sorti). Smokve se spominju u Rajskom vrtu i vjerojatno su najviše spominjano voće. Smokva je bila i najdraže Kleopatrino voće. Iako se smatra voćem, smokva je zapravo cvijet u kojem se nalaze brojni pravi plodovi. Mnogo godina se koristila kao zamjena za kavu.

MarelicaBotaničko ime je dobila po tome što se pretpostavljalo da je pori-jeklom iz Armenije, međutim, sada se smatra kako joj je pradomo-vina sjeverna Kina, negdje na području ruske granice. Marelica kao i ostalo koštunjičavo voće simbolizira ženske spolne organe, točni-je, maternicu. U srednjovjekovnoj Francuskoj riječ «abricot» bila je izraz za stidnicu u uličnom govoru.Najveći proizvođači marelice su Turska, Iran, Pakistan i Francuska. Marelica ne može postići pravi okus ako se bere prije pune zrelosti.

LimunKomercijalna proizvodnja limuna započela je za vrijeme zlatne gro-znice, negdje oko 1849. godine, i to zbog pojave skorbuta među rudarima. Skorbut je bolest koja se razvija zbog nedostatka vitami-na C, a hrana rudara bila je siromašna vitaminima. Kad je otkriveno da sok limuna može spriječiti skorbut, počela je sadnja limunovog drveta na plantažama.

Grožđe i vinoOdakle običaj kucanja vinskim ča-šama? Vino zadovoljava sve naše osjete: osebujna je mirisa, boje i okusa, a da bi se prilikom pijenja zadovoljio i osjet sluha, mi se kuc-nemo kako bi uho čulo zvonak zvuk vina u čaši. Kod pijenja pjenušca, prema bontonu, nije se potrebno kucati, jer je osjet zvuka zadovoljen dvostruko: i ispaljivanjem čepa i zvukom pjenjenja pjenušca.Zašto se vino pakira u boce odno-sno butelje od 7,5 dcl?Među ostalim razlog je i taj što je prosječna težina ljudi oko 75 kg, a preporučljivo je piti 0,1 dcl po kilo-gramu dnevno. Dakle, ta bi nam boca moglaposlužiti kao svojevrsna mjera.

Najteži kukciNajteži kukci na svi-

jetu su bube iz obitelji Scarabaeidea koje žive u ekvatorijalnoj Africi. Najveći su Goliathus re-gius, G. meleagris, G. go-liathus (ili G. giganteus) i G. Druryi. Pri mjerenju jedne grupe mužjaka, izmjerena im je dužina, od vrha prednjih ticala do kraja trbuha, bila 11 cm, a težina od 70 do 100 grama.

Najduža zmijaMrežasti piton (Pyt-

hon reticulatus) koji se može pronaći u Indone-ziji, jugoistočnoj Aziji i na Filipinima, rijetko prijeđe dužinu od 6,25 m. Naj-veća dužina bila je 10 m, izmjerena na primjerku ustrijeljenom 1912. u In-doneziji.

Najteži paukŽenke pauka-ptico-

jeda (obitelj Therapho-sidae) teže su građe od mužjaka. U veljači 1985. Amerikanac Charles J. Seiderman uhvatio je u blizini Paramariboa na Surinamu jedan primje-rak ženke koja je, prije nego što je u siječnju 1986. uginula, težila re-kordnih 122,2 g. Imala je raspon nogu 26,7, tijelo joj je bilo dugo 10,2 cm, a očnjaci 2,5 cm.

30

B R O J 5 0 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 7

Naj, naj, naj …..prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Page 31: Green Garden 50
Page 32: Green Garden 50