32
Green Garden • broj 55 • ožujak / travanj 2008. • godina VIII • cijena 3 KM Njega travnjaka Presadnice povrća Malina i kupina Šljivine osice Posluživanje vina

Green Garden 55

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Green Garden 55

G r e e n G a r d e n • b r o j 5 5 • o ž u j a k / t r a v a n j 2 0 0 8 . • g o d i n a V I I I • c i j e n a 3 K M

Njega travnjakaPresadnice povrćaMalina i kupinaŠljivine osicePosluživanje vina

Page 2: Green Garden 55
Page 3: Green Garden 55

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

3

SADRŽAJBILJKE POGODNE ZA OBLIKOVANJE 4PROLJETNO BUĐENJE TRAVNJAKA 5PROIZVODNJA PRESADNICA POVRĆA 6BOSILJAK 7MALO POZNATE POVRTNICE 8BIOLOŠKA ZAŠTITA OD CVJETNOG ŠTITASTOG MOLJCA 9SIMPTOMI NEDOSTATKA HRANJIVA NA KRUMPIRU 10SLANUTAK 11GRIPPLE 12OPRAŠIVAČI ZA SORTU VILJAMOVKU 13VOĆNJACI GUSTE SADNJE 13SADNJA MASLINA 14KUPINA 15SVE O MALINI 16MOSTARSKA TREŠNJA NA PATULJASTI NAČIN 17ŠLJIVINE OSICE 18GREJP ZA MRŠAVLJENJE I SMANJENJE KOLESTEROLA 19PITANJA I ODGOVORI 20TRIPSI NA KOŠTIČAVIM VOĆKAMA 21NAJNOVIJE KVALITETNE SORTE TREŠANJA 22KALEMLJENJEM DO VEĆE RODNOSTI VOĆAKA 23HERKULES i OURAGAN SISTEM 4 24POSLUŽIVANJE VINA 25KALENJE STRNIH ŽITARICA 26TALIJANSKI LJULJ POGODAN ZA VOLUMINOZNU KRMU 27SJETVA DJETELINSKO TRAVNIH SMJESA 28PASTRNJAK 29ZANIMLJIVOSTI 30

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj,Aida Kohnić, Danko Tolić, Mario Ćubela

Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Grafičko oblikovanje:Damir Šanje

Tisak: GDD POLET, Sarajevo

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Urednikova riječPred vama je proljetni broj poljoprivrednog glasila GREEN GARDEN koji

na svojim stranicama i ovaj put donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćar-stva, vinogradarstva, vinarstva, povrćarstva, ratarstva i cvjećarstva.

U ovom broju donosimo i niz aktualnosti iz oblasti zaštite bilja a koje se odnose na sve češće spominjanju biološku zaštitu bilja. Tu su i prilozi o opa-snim štetnicima šljiva-šljivinoj osici kao i tripsima koje redovito možemo za-mijetiti na koštićavim voćnim vrstama. A kako je pravo vrijeme za primjenu herbicida i uništavanje korova, nipošto nemojte zaboraviti pročitati članak o Herkulesu i Ouraganu sistemu 4, čime zaokružujemo spomenuto poglavlje.

Osim toga, na stranicama posvećenim povrćarstvu doznajte sve o proi-zvodnji presadnica povrća. Dakle, saznajte sve o supstratima i polistirenskim kontejnerima, o značaju i važnosti kontrole vlažnosti zraka i temperature. Po-vrh toga, tu su ništa manje zanimljivi prilozi o slanutku, pastrnjaku i bosiljku te malo poznatim povrtnicama poput lufe i kivana. S druge strane, vrijeme je uzgoja krumpira, kod kojeg se često pojavljuju simptomi nedostatka odgova-rajućih hranjiva zbog čega posebnu pozornost treba posvetiti odgovarajućoj te pravodobnoj gnojidbi.

Tradicionalno u našem poljoprivrednom glasilu većinu stranica posve-ćujemo zanimljivostima iz oblasti voćarstva. Tako je i ovaj put kada možete pročitati sve o novim kvalitetnim sortama trešanja. Nadalje, doznajte značajke o sadnji maslina, uzgoju kupina i malina koje se sve češće uzgajaju na pod-neblju Hercegovine. Naše vjerne čitatelje interesira i koje su sorte oprašiva-či viljamovke, kakve su stručne upute u pogledu podizanja voćnjaka guste sadnje i još mnogo toga. O tomu, ali i o hranjivima vrijednostima grejpa kao i prekalemljivanju voćaka doznajte na spomenutim stranicama posvećenim voćarstvu. Pored toga, ponovno možete saznati sve o GRIPLLE načinu vezanja armature u vinogradima i voćnjacima. A ako već uspijete proizvesti kvalitetno vino, doznajte sve o načinu njegovog posluživanja, kao i što to podrazumijeva te obuhvaća kultura pijenja vina.

Međutim, na našim stranicama ništa manje nisu interesantni prilozi iz cvjećarstva na kojima možete doznati koje ukrasne vrste možemo koristiti za dekorativno orezivanje i oblikovanje. Ipak, da bi oblikovani grmovi postigli toliko željeni vizualni ukrasni dojam, potrebno je voditi računa da formiramo reprezentativnu zelenu površinu koja predstavlja osnovni ukras svakog vrta. A to možemo postići jedino ukoliko travnjak redovito prihranjujemo i dosijava-mo, u svrhu čega se koriste već dobro poznati Sjemenarnini proizvodi.

Povrh toga, u ovom broju donosimo i niz priloga iz oblasti ratarstva te uzgoja djetelinsko-travnih smjesa, kao i članak o kaljenju strnih žitarica. Ali, kako ni to nije sve ipak Vam preporučamo da sami detaljno prelistate naš i vaš GREEN GARDEN, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

Uredništvo

Page 4: Green Garden 55

4

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Uređeno i podrezano drveće i grmlje izaziva osjećaj smireno-sti, reda i urednosti te pruža kon-trast bujnom rastu većine ostalih biljaka. Biljka koja se uzgaja u posudi kao standard (najčešće stablašica) čini žarišnu točku a više njih smještenih na poseb-nim mjestima povezuje vrt u je-dinstvenu cjelinu.

Stablašice se mogu posaditi i na gredice (bolje je tako nego da rastu kao lončanice), pa će gredici dati visinu i istaknuti nje-zin izgled. Biljke niskog rasta po-drezane u «humke» uz rub staze ili kao popuna na gredici, ističu strukturu vrta.

Biljke za podrezivanje ioblikovanje

Za podrezivanje i oblikova-nje idealno je drveće i grmlje sitnih listova i zbijena načina rasta. Na tržištu postoji veći broj takvih biljaka.

Buxus empervirens – šimšir, vrlo lako se oblikuje, a najpri-kladniji je za više stablašice, stošce, spirale i piramide. Posto-je varijeteti zlatnih i srebrenih listova.

Buxus sempervirens «Suffru-ticosa» - patuljasti šimšir, najpri-kladniji je za minijaturne stabla-šice i male kugle.

Juniperus communis – boro-vica, pogodna za visoke stošce i piramide. Potrebno ju je orezi-

vati u jesen i zimu da bi se spri-ječilo curenje soka.

Juniperus communis «Com-pressa» - patuljasti oblik borovi-ce, prikladan je za niže uzgojne oblike.

Laurus nobilis – lovor. Tradici-onalni vrtni ukras kao «lizaljka» ili stablašica s okruglom krošnjom.

Myrtus communis – mirta, dobro reagira na podrezivanje i oblikovanje u sve ukrasne obli-ke. Podrezuje se i oblikuje nakon cvatnje, a zimi se mora zaštititi jer nije sasvim otporna.

Myrthus communis podvr. tarentina – patuljasti oblik mirte idealan je za zbijene kugle i ni-ske humke.

Rosmarinus officinalis – ru-žmarin, najčešće se koristi za oblikovanje uza žice i za pravilno podrezanu živicu.

Ruta graveolens – rutvica, lije-po izgleda podrezana u humke.

Satureja montana - zimski čubar, dobro podnosi podreziva-nje u niske humke ili oblikovanje uza žičane okvire.

Taxus baccata – tisa, tradicio-nalno stablo za ukrasno podrezi-vanje i vrlo omiljena kao živica.

Kugle oblikovaneuz pomoć naslona

Biljke koje imaju savitljive sta-bljike mogu se oblikovati uz žiča-ni okvir oblika balona. To dobro uspijeva s ružmarinom, smiljem,

BILJKE POGODNE ZA OBLIKOVANJE Smatra se da su Rimljani prvi počeli s oblikovanjem grmlja u različite geometrijske oblike. Drveće i grmlje podrezano i oblikovano u geometrijske oblike ukrasni je detalj u vrtovima još od najstarijih vremena.

Josip BrklJača, ing. bršljanom, mirisnim geranijima i raznim penjačicama, primjeri-ce jasminom. Posao oblikovanja započinje s mladom biljkom koja ima dovoljno duge stabljike. Pre-sadite je u posudu, odrežite sav izrast na sredini i utaknite žičani okvir u zemlju. Nakon toga zave-žite stabljike za žicu, pazeći da ih ne stisnete previše jer ćete tako oštetiti biljku. Stabljike koje «bje-že» podrezujte dva do tri puta u razdoblju rasta.

Njega podrezanih stabalaDa bi ukrasno podrezana sta-

bla koja rastu kao lončanice do-bro uspijevala i bila zdrava, re-dovito ih zalijevajte i prihranjujte tijekom cijelog ljeta. Korijenje takvih biljaka osjetljivije je na hladnoću, pa ako i namjeravate ostaviti preko zime na otvore-nom, omotajte posude grubim platnom ili ih premjestite u ne-grijani staklenik.

Mirtu, lovor, ružmarin i limu-novac bolje je zimi držati pod nekim pokrovom.

Neke biljke su pogodne za oblikovanje Vrtovi s oblikovanim biljkama su dosta zahtijevni za održavanje

Page 5: Green Garden 55

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

5

Svi mi volimo vidjeti pravi ze-leni travnjak jer to u nama stvara ugodan osjećaj, odnosno daje nam određenu dozu smirenosti i zadovoljstva. Međutim, jeste li se ikada zapitali koliko je potrebno truda i zalaganja da bismo dobili travnati pokrivač. Klimatske pri-like Hercegovine, blaga proljeća te topla i sunčana ljeta pružaju optimalne uvjete za podizanje travnjaka, svakako uz pridržava-nje osnovnih pravila. Dolaskom toplijih dana slijedi generalno či-šćenje travnjaka od nakupina ot-palog lišća, polomljenih granči-ca s okolnih drveća kao i ostalih nečistoća koje nošene vjetrom završe na našim zelenim povr-šinama. Ali, to je tek prvi korak jer slijedi prva proljetna prihrana travnjaka koja će našem trav-njaku vratiti njegov pravi sjaj. Svakako, prihranu treba obaviti koristeći namjenska gnojiva za travnjake.

Prihranjivanje travnjakaDolaskom proljeća trava in-

tenzivnije počinje rasti te zemlji treba vratiti hranjive elemente koje ona svojim rastom crpi iz tla. Gnojiti treba više puta od konca ožujka do srpnja i u tu svr-hu je najbolje koristiti specijalna gnojiva za travnjake. Navedena gnojiva u svom sastavu, osim osnovnih elemenata, imaju i mi-kroelemente nužne za pravilan razvitak trava. Osim toga, danas na tržištu možete pronaći i že-ljezni sulfat (FERO PLUS) na-

PROLJETNO BUĐENJE TRAVNJAKADolaskom proljeća intenziviraju se radovi na održavanju travnjaka. To se prije svega odnosi na proljetno prihranjiva-nje, uklanjanje korova i dosijavanje. Iako je na prvi pogled riječ o jednostavnim postupcima, ipak je nužno poznavati i neke biološke osobitosti trave.

mijenjen za otklanjanje kloroze na travnjacima. Kloroza ili žuće-nje trave nastaje kao posljedica nedostatka željeza i potpuno se može ukloniti jedino dodatkom ovog elementa u vidu sulfata čime trava dobiva prirodno “mo-dru” boju. Preporuča se primjena ovog proizvoda u dva navrata s razmakom od 15 dana.

Prvu kosidbu trebamo obavi-ti na visinu od 6-7 cm s tim da po-košenu travu odstranimo s trav-njaka jer u protivnom može doći do nastanka tzv. ćelavih mjesta. U pravilu, tijekom proljeća trava se kosi dva puta tjedno s tim da je nužno izbjegavati prenisku kosidbu koja bitno umanjuje korijenovu i lisnatu masu trava. Međutim, treba znati i kositi jer se kosilica ne smije pomicati na-prijed-natrag već se gura u smje-ru kosidbe. Svaka sljedeća kosid-ba mora biti pod pravim kutom

prema prethodnoj. Druga operacija od-nosi se na prihranjiva-nje travnjaka.

«Ćelava mjesta»- problem koji se lako rješava

Ljubitelji travnjaka su često u zabludi jer misle da je jednokrat-no razbacivanje sje-mena trave dostatno

Namjenska gnojivaza travnjakeU Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu možete nabaviti namjenska gnojiva za trav-njake, koja pored osnovnih NPK hranjiva sadrže i mikrohranjiva, ne-ophodna za normalan rast travnih vrsta.

Josip BrklJača, ing.

za stvaranje engleskog travnja-ka. Ali, zbog naše relativno “suro-ve” klime dio sjemena ne uspije normalno napredovati, uslijed čega se javljaju prazna mjesta ili mjesta bez trava. Ta tzv. ćela-va mjesta se moraju dosijavati i to tako što po njima razbacamo odgovarajuću količinu sjemena koje zasipamo tresetom za travu u sloju od 0,5-1 cm i redovito za-lijevamo. Srećom, danas imamo i namjenske travne smjese za do-sijavanje (ROKO i ROSANA) čije je sjeme obloženo hranjivom. Na taj način sjeme sto posto niče i zahvaljujući dostupnom hranji-vu brzo raste i popunjava prazna mjesta. Na taj način za kratko vri-

jeme dobit ćemo travnjak kakav smo oduvijek i željeli.

Veliki izbor parkovskih trava u AC Sjemenarni

Posebne smjese za dosojavanje “ćelavih” mjesta

Gnojivo i željezni sulfat za travnjake

Page 6: Green Garden 55

6

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Iako proizvodnja presadnica povrća u našoj zemlji ima dugu tradiciju, u praksi se, u tom po-gledu, često susrećemo s brojnim poteškoćama. Istina, nekada su ovi problemi bili puno izraženiji i danas su prevladani zahvaljujući dostupnom repromaterijalu koji znatnije olakšava cijeli postupak proizvodnje rasada. Tako su se ra-nije pretežito proizvodile „čupa-nice“, odnosno presadnice golog korijena kod kojih su se javljali ve-liki gubitci u uzgoju. Zbog svega toga danas se, radi eventualnih gubitaka, prilikom gajenja nepi-kiranog rasada uvijek planira 25 posto više biljaka nego je to uisti-nu potrebno za jedinicu površine. To je pak rezultiralo napuštanjem klasičnih načina proizvodnje pre-sadnica, što znači da su nametnu-ti neki novi trendovi koji se prven-stveno ogledaju u kontejnerskoj proizvodnji.

Polistirenski kontejneri u proizvodnji rasada

Kada govorimo o proizvodnji rasada, tada mislimo na presad-nice povrća iz kontejnera. Ovim načinom presadnice uzgajamo u polistirenskim ili plastičnim kon-tejnerima. Kontejneri pak ozna-čavaju posude (50 x 30 cm) s ra-zličitim brojem sjetvenih mjesta, a u kojim uzgajamo presadnice povrća. Prednost se uvijek daje polistirenskim tipovima kontej-nera iz razloga što oni bolje zadr-žavaju vlagu i toplinu supstrata a što je neophodno za dobivanje kvalitetnog rasada bez kojeg nema uspjeha u proizvodnji. Iako

je posve pogrešno rukovoditi se brojem sjetvenih mjesta, obič-no se za sjetvu paprike, rajčice i patlidžana koriste kontejneri sa 104 mjesta. U tom pogledu po-jedini proizvođači rasada koriste i kontejnere sa 160 ili 228 mjesta, premda iskustva svjedoče da u tom slučaju prijeti realna opa-snost od zasušivanja supstrata i izduživanja rasada. Naime, veći broj sjetvenih mjesta automatski znači i manji volumen sjetvenog mjesta odnosno manje supstrata po biljci zbog čega je zalijevanje potrebno redovito provoditi. Po-vrh toga, u kontejnerima s većim brojem sjetvenih mjesta obično dolazi do međusobnog zasje-njivanja biljaka koje se u potrazi za svjetlosti izdužuju. Dakle, po-željnije je koristiti kontejnere sa 104 mjesta iz razloga što njihov volumen od 30 ml omogućuje najpravilniji rast mladih biljaka iz skupine plodovitog povrća. Kada presadnice razviju dva prava lista odnosno kad dođu u fazu „četvr-tanja“ (dva prava lista plus dva kotiledona) moraju se presaditi u kontejner s manjim brojem mjesta odnosno s većim volu-menom sjetvenog mjesta. Tada

se za pikiranje koriste kontejneri s 32 sjetvena mjesta (100 ml) ili 24 mjesta (150 ml) ili se u tu svrhu koriste odgovarajuće plastične čaše promjera 10,5 cm. Prednost spomenutih čaša ogleda se u či-njenici kako se, po potrebi, one mogu razmaknuti a sve kako ne bi došlo do izduživanja rasada. S druge strane u polistirenskom kontejneru pikirane biljčice bolje napreduju.

Značaj supstrataBez kvalitetnog supstrata uz-

goj presadnica u kontejnerima ne bi bio ostvariv. A za neupućene, supstrat je zemlja u koju se sije sjeme i u kojoj mlada biljka treba provesti sve vrijeme do rasađiva-nja. A zbog činjenice kako sjeme i mlada biljka moraju u njemu pro-vesti veliki dio najosjetljivije faze svog života dovoljno govori kolika je važnost kakvoće supstrata. To se posebice odnosi na papriku ali i na patlidžan, rajčicu i krastavac koji se relativno dug period uzga-jaju u kontejnerima ispunjenim supstratom. Supstrat pak može biti sjetveni ili uzgojni. Sjetveni, kao što mu i ime govori, koristi se za sjetvu sjemena iz razloga što

njegova optimalna vodno-zračna svojstva uz veliko učešće sintetič-kih komponenti (vermikulit, per-lit i sl.) osiguravaju bolje nicanje i kvalitetniji startni rast, odnosno razvoj biljčica. S druge strane, uzgojni supstrati koji se koriste za pikiranje redovito su bogatiji hranjivim elementima i koriste se u znatno većim količinama u od-nosu na sjetvene, što je više nego razumljivo. Međutim danas na tr-žištu, za potrebe proizvodnje ra-sada za vlastite potrebe, možemo pronaći i polivalentne supstrate koji imaju univerzalni karakter. To znači da jedan te isti supstrat istodobno možemo koristiti i za sjetvu i za pikiranje. U slučaju ne-dostatka namjenskih supstrata za uzgoj presadnica povrća mogu se eventualno koristiti i Flortis supstrati za cvijeće, ali samo oni I klase i isključivo za amatersku (manju) proizvodnju presadnica. Naime, iz vlastitog iskustva uoče-na je te dokaza takva mogućnost s tim da u tom slučaju, zbog ne-dovoljno balansiranog sastava hranjiva, moramo vršiti češću fo-lijarnu prihranu biljaka gnojivima s naglašenim sadržajem fosfora i kalija.

Važnost kontroletemperature ivlažnosti zraka

Pošto se u južnoj Hercegovini uzgoj presadnica plodovitog po-vrća planira za ranu proizvodnju, posebnu pažnju trebamo obratiti na kontrolu temperature i vlažno-sti zraka. Naime, to podrazumijeva sjetvu sjemena paprike već kon-cem prosinca što znači da se za-htjevna proizvodnja uzgoja mla-dih biljaka odvija u najhladnijem dijelu godine. Stoga je razumljivo da ove toploljubive povrtne kul-ture traže odgovarajući tempera-

PROIZVODNJA PRESADNICA POVRĆAProizvodnja rasada jedan je od najvažnijih segmenata proizvodnje povrća iz razloga što od njega izravno ovisi i uspjeh cijele proizvodnje. Osim toga, proizvodnja povrća iz presadnica puno je sigurnija, prije dolazi do plodonošenja i berbe, a zbog ujednačenog rasporeda biljaka u polju formirani plodovi su krupniji i ujednačeni.

nino rotim, dipl. ing.

Kontejneri za sjetvu

Kontejneri za pikiranje presadnica Posebni supstrat za sjetvu i pikiranje

Page 7: Green Garden 55

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

7

turni režim tijekom cijelog uzgoja. Uz to je usko povezana i relativna vlažnost zraka koju je danas lako evidentirati i korigirati jer su na naše tržište pristigli odgovarajući mjerni instrumenti-higrometri. Zahvaljujući higrometrima, može-mo u prostorijama gdje se uzgaja rasad održavati poželjnu vlažnost zraka koja u razdoblju do nicanja treba iznositi od 85 do 90 posto. Visoka vlaga zraka sprječava ispa-ravanje vlage iz supstrata, čime u većoj mjeri olakšavamo nicanje. Uz održavanje temperature na 25 0C i uz odgovarajuću relativnu vlažnost zraka sjeme paprike niče za 10-tak dana. Kada izniče preko 50 posto sjemenki, temperatura se spušta na 15-16 stupnjeva C i takvim održava 10 dana. Nakon što biljčice razviju prve kotiledon-

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu u svojoj ponudi nude i nekoliko tipova vlagomjera koji su vrlo bitni kod proizvodnje presadnica ali i pri proizvodnji povrća u zaštićenim prostorima.

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu i ove godine za svoje cijenjene kupce osigurali su dovoljnu količinu visokokvalitetnih presadni-ca povrća. Ove godine ponuda će biti obogaćena za neke nove vrste i sorte povrtnica.

Tako to barem rade Talijani, odnosno Talijanke koje ne mogu zamisliti svoju kuhinju bez ovog mirišljavog začina. To je i razu-mljivo jer svježi listovi su odličan dodatak juhama, umacima, riba-ma, salatama i sirnim namazima. Osim toga, listove bosiljka može-mo sušiti, te potom samljeti kako bi nam ovaj dragocjeni začin bio pri ruci i tijekom zime. Inače, radi se o jednogodišnjoj biljci koja naraste 10 do 40 cm visine a koja cvate od srpnja do rujna. Njego-va ljekovitost je doista neupitna jer je dokazano da pomaže kod

nesanice, migrena, upale pluća, epilepsije, uhobolje, mrene, po-višenog tlaka, temperatura i gro-znica, promuklosti, gubitka kose i sličnih oboljenja.

Kako uzgojiti bosiljak?Bosiljak je biljka koja voli to-

plinu. Sije se tijekom proljeća na gredice dok je u hladnijim pre-djelima za tu svrhu nužno kori-stiti polutopla klijališta. Međutim, pošto je riječ o toploljubivoj bilj-ci, možemo je posijati u cvjetne lonce koje će brzo napredovati i u sobnim uvjetima. Primjera radi, bosiljak je redovito prisutan na talijanskim balkonima, premda

ga možemo susresti i u centru ve-ćih gradova u vidu lončanice na prozorskoj dasci. Međutim, kada imamo vrt i mogućnost uzgo-ja ove ljekovite i začinske biljke, onda je dovoljno znati da je mo-žemo uzgojiti i izravnom sjetvom početkom svibnja. Time bitnije olakšavamo cijeli postupak uz-goja jer je to puno jednostavnije u odnosu na uzgoj bosiljka iz ra-sada. Spomenimo da kod proi-zvodnje iz rasada sjetvu vršimo u ožujku, dok je sadnju nužno izvršiti koncem travnja na razmak redova 40 cm i razmak u redu 25

BOSILJAK - izvor zdravljaBosiljak ima dvije velike značajke, vrlo je ljekovit i ništa manje vrijedan kao začin. Njegovu vrijednost najviše cijene u zapadnim zemljama, što se odražava i u herce-govačim turističkim središtima. Tako se sve više uzgaja na području Hercegovine, premda se bez većih poteš-koća može uzgojiti i u sobnim uvjetima.nino rotim, dipl. ing.

cm. Za četvorni metar je potreb-no osigurati 16-17 presadnica.

Bosiljak se ne bere, odnosno, reže prije cvjetanja a može se kositi dva puta godišnje. Prvi put se berba obavlja početkom cvje-tanja a drugi put u mjesecu ruj-nu. Kod dvije berbe s četvornog metra može se računati na prinos od 0,3 kg. Ipak, za potrebe doma-ćinstva prinos nije toliko bitan jer važno je samo da ove ljekovite biljke ugodnog mirisa ima u sva-koj kuhinji.

ske listove temperatura se po-novno podiže na 22-23 stupnja C tijekom dana s tim da bi se noću trebala održavati na 18 stupnjeva C. Spomenuti temperaturni režim zadržava se narednih 6 tjedana uz redovito prozračivanje zaštiće-nog prostora u kome se organizi-ra proizvodnja presadnica. Sniža-vanje temperature nakon nicanja nužno je iz razloga što bi se u pro-tivnom dobile suviše nježne i krh-ke presadnice koje bi se u većini slučajeva neželjeno izdužile. Uz sve navedeno potrebno je redo-vito pratiti relativnu vlažnost zra-ka koju nakon nicanja snižavamo i održavamo na 60-70 posto. Ako bismo u ovoj fazi evidentirali pre-visoku vlažnost zraka, istu bismo mogli smanjiti prozračivanjem prostorije. A osim temperature

i vlažnosti zraka ne smijemo za-boraviti povjeravati temperaturu vode za zalijevanje koja mora biti zagrijana na 22-25 stupnjeva C. Zalijevanje trebamo obavljati rje-đe ali obilnije, na način da voda prodre kroz cijeli profil supstrata a što se manifestira istjecanjem vode kroz otvore na dnu kon-tejnera. Ukoliko bismo zalijevali češće i s manjom količinom vode prouzročili bismo pojavu algi i pli-jesni na površini supstrata, stvorili bi preduvjete za nastanak bolesti i što je najgore doveli bi do povr-šinskog razvoja korijena. I na kon-cu, bitno je naglasiti kako pojedi-ni proizvođači presadnica u svrhu grijanja rasada iznad kontejnera postavljaju žarulje koje samo dovode do izduživanja i „krivlje-nja“ rasada koji se okreće prema

svjetlu. Naime, u uvjetima južne Hercegovine obično tijekom zim-skog perioda nemamo preveliki broj oblačnih dana pa potreba za dopunskim osvjetljenjem uopće i ne postoji

Različite izvedbe vlagomjera za primjenu u zaštićenim prostorima i na otvorenom

Sjeme bosiljka

Page 8: Green Garden 55

8

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Lufa je jednogodišnja biljka koja potječe iz tropskih krajeva Afrike i Indije. Međutim, inten-zivno se uzgaja u Makedoniji a dokazano je da bez većih poteš-koća može prispjevati i u toplijim, priobalnim područjima. Za ishra-nu se koriste mladi plodovi koji se pripremaju na isti način kao i tikvice te je stoga još nazivaju i rebrastom tikvicom. Zreli se plo-dovi pak koriste kao sirovina za proizvodnju uložaka za cipele, ta-petarskih proizvoda, u industriji namještaja i vozila, te u medicini i kozmetici. Da pripada tikvica-ma, potvrđuje i plitak korijenov sustav koji se pretežito razvija u površinskom sloju tla kao i bujne, razgranate vriježe. Inače, lufa se odlikuje cilindričnim ili ovalnim plodovima žutozelene boje, s tim da ovalni dosežu duljinu od 20 cm dok su cilindrični dugi i do 70 cm. Zanimljiv je podatak da je na otoku Braču obavljen uzgojni pokus u kome su plodovi lufe za berbu prispjeli koncem rujna i čija je prosječna duljina iznosila oko 40 cm.

Što su pokazaliuzgojni pokusi?

Pokusi su pokazali da lufa za uzgoj zahtijeva armaturu te da najbolje prispijeva na tempe-raturama iznad 200C i to na tlu s dovoljno hranjivih tvari čija je pH reakcija neutralna. Pošto je osjetljiva na negativne tempera-ture, najpovoljnija je proizvodnja putem rane sadnje kontejnira-nih prijesadnica. Na taj način po jednoj biljci se ostvaruje prinos od čak 25 plodova, iako u našim Plodovi kivana dostižu punu

veličinu nakon približno 4-5 tjedana. Tijekom zriobe boja im se mijenja od zelene preko žute u narančastu, a raste i sa-držaj suhe tvari i reduktivnih šećera, a pada količina kiselina. Kvaliteta nakon dozrijevanja zaostaje za kvalitetom posti-gnutom kroz daljnja 3-4 tjedna na biljci.

MALO POZNATE POVRTNICEPoznat je veliki broj vrsta povrća ali malo tko može objasniti što predstavljaju nazivi lufa ili kivano. Ništa neobično jer, radi se o doista rijetkim povrtnim kulturama koje za svoj uzgoj zahtijevaju područja bez mraza i niskih temperatura.

ivica doko, dipl. ing. uvjetima proizvodnje urod ne prelazi 15 plodova po biljci. Ipak, ne trebamo zanemariti činjenicu da je riječ o biljci koja se još nije pojavila na našem tržištu i koja bi sigurno izazvala veliko zanima-nje kupaca. Dakle, prodaja bi bila zajamčena a ukoliko bi kojim slu-čajem plodovi ostali neprodani, možemo ih osušiti te suhu odrve-njelu srž koristiti i prodavati kao spužvu za kupanje.

Kivano je također jednogo-dišnja biljka koja potječe iz južne Afrike. Slično kao i kod lufe, korije-nov sustav je razgranat na samoj površini tla dok je vriježa prilično razgranata. Zanimljivo je da (vri-ježa) može dosegnuti duljinu i do 15 metara, a po jednoj vriježi ostvaruje se urod od nekoliko kilograma plodova. Plod kivana ima specifičan izgled jer je prekri-ven bodljikavim izraštajima pa se još naziva i bodljikava dinja. Ipak, ispod neugledne vanjštine skriva se zelena placenta koja predstav-lja jestivi dio ploda. Karakterizira je blago aromatičan okus koji se može definirati kao “spoj” banane, limuna, kivike i dinje. Stoga se ki-vano već lagano udomaćuje kao specijalitet u Europi i servira naj-češće kao svježi desert, sladoled ili u vidu voćne salata. Kao i lufa, kivano se može uzgajati i u našem podneblju a što se posebno od-nosi na naše toplije područje. Sije se u ožujku, rasađuje u svibnju dok se mladi plodovi pojavljuju početkom kolovoza. Za uzgoj mu odgovaraju tla koja pogoduju i krastavcu, samo što su plodovi ki-vana mnogo ukusniji i slađi.

Plodovi lufe sliče plodovima tikvice

Plodovi kivana sve češći na našim trpezama

Page 9: Green Garden 55

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

9

Klimatski uvjeti u zaštićenim prostorima (staklenik, plastenik) idealni su za cvjetnog štitastog moljca, koji tijekom godine može razviti 10-12 pokoljenja. Upravo je to i razlogom potrebe velikog broja tretiranja kemijskim pri-pravcima. U našoj državi poljo-privredni proizvođači problem bijele mušice u načelu rješavaju kemijskim mjerama. Zbog toga su se posljednjih nekoliko godi-na razvili biotipovi rezistentni na određene insekticide, što uzro-kuje i sve veće štete. Učestalim prskanjima onečišćuje se okoliš (tlo, zrak i voda), a miješanje pri-pravaka i povećanje doze, osim rezistentnosti može uzrokovati i fitotoksičnost na tretiranim bilj-kama. Uporaba insekticida rezul-tira odgodom berbe plodova raj-čice, zbog karence. Očito, zbog ekotoksikoloških nedostataka kemijskih sredstava za zaštitu bilja, zaštitu rajčice od cvjetnog štitastog moljca nužno usmjeriti ekološki prihvatljivoj, uporabom bioloških i/ili nekih drugih sred-stava.

Parazitske osiceu zaštiti rajčice

U tu svrhu, kod nas je istra-živana učinkovitost biološkog pripravka ENSTRIP koji sadrži parazitsku osicu Encarsia formo-sa. Pripravak EN-STRIP predstav-lja veliki napredak u rješavanju problema koji uzrokuje bijela mušica na rajčici. Ovaj pripravak

Biološka zaštita od cvjetnog štitastog moljcaRajčicu napada veliki broj štetnika. Najznačajniji je cvjetni štitasti moljac u narodu zvan kao bijela mušica, koji kod velike brojnosti prinos rajčice može smanjiti i do 40%. Ishranom na lišću i plodovima te obilnim izlučivanjem medne rose koju naseljavaju gljive čađavice, značajno utječe i na izgled plodova.

se primjenjuje vrlo jednostavno i bez opasnosti od trovanja čovje-ka koji ga primjenjuje te krajnjeg korisnika. Naime, kao biološka komponenta koristi se parazit-ska osica koja nije opasna za druge organizme. Pri uporabi ne treba koristiti zaštitnu opremu. Primjenom spomenute osice nema karence, pa se berba može nesmetano obavljati. Da bismo mogli obaviti ispuštanje osice, na sve otvore u zaštićenu prostoru postavljamo mrežu. Na ulazna i stražnja vrata stavljamo dvostru-ke mreže, a na bočne (ventilacij-ske) strane jednu mrežu. Mreža je promjera 0,2 x 0,8 mm. Unutar plastenika/staklenika obvezno mjerimo temperaturu i relativnu vlagu zraka. Značajno je ista-knuti da razvoj osice ovisi o kli-matskim uvjetima. Naime, osica ne leti ako je temperatura zraka niža od 180C ili viša od 380C, kada može i uginuti. Optimalni uvjeti za razvoj su temperatura od 20 do 250C i relativna vlaga zraka od 50 do 85 %. Kako se ovaj prirodni neprijatelj uvozi iz Nizozemske, odrasle osice se nalaze u kukulji-cama moljca koje su zalijepljene na kartončićima.

Kada primijeniti parazitske osice?

Vrijeme primjene u zaštićeni prostor je najkasnije 48 sati od dolaska pošiljke u našu državu. Unutar tog vremena pripravak se može uskladištiti na suhom i tamnom mjestu, pri temperatu-ri od 8 do 10 0C. Pripravak EN-

STRIP sadrži oko 3000 parazitira-nih kukuljica cvjetnoga štitastog moljca, što je dovoljno za 1000 m2 plastenika. Kartončići se vje-šaju na grane rajčice otprilike 75 cm od vrha biljke, na zasjenjenu stranu. Parazitirane kukuljice ne smiju se dirati rukama. Nakon izlaska osice iz kukuljice moljca osica leti po nasadu rajčice i trži nove ličinke te u njih odlaže po jedno jaje. Parazitirana kukuljica je u početku bijela, a nakon ne-koliko dana počinje poprimati smeđu boju te na kraju pocr-ni. Jedna ženka dnevno odloži 20-25 jaja i u optimalnim uvjeti-ma živi dva do tri tjedna. Za po-stizanje dobre učinkovitosti tre-ba obaviti introdukciju osice u fazi kada je populacija cvjetnog štitastog moljca mala (2-3 molj-ca na jednoj žutoj ploči u razdo-blju od sedam dana). Tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja treba pratiti populaciju štetnika i parazitske osice, te u slučaju povećanja brojnosti štetnika obaviti novu introdukciju. Kada je postignuta učinkovitost pa-

razitacije 80 posto, smatra se da je biološka zaštita uspjela. Kao preporuku proizvođačima povr-tlarskih kultura želim istaknuti da biološke metode suzbijanja gospodarski važnih štetnika raj-čice proizvođači mogu primje-njivati uz početno ulaganje za nabavku zaštitnih mreža u pla-steniku. Prirodne neprijatelje za suzbijanje štetnika rajčice treba primjenjivati na opisani način, same ili u kombinaciji s nekim od nekemijskih metoda zaštite. Introdukcija prirodnih neprija-telja može se ponoviti više puta tijekom vegetacije, što nije slu-čaj s kemijskim pripravcima, koje proizvođači smiju primijeniti u propisanim dozama i ne više od 2 do 3 puta u godini. Primjena bi-ološke zaštite kod nas moguća je i nema prepreka, jer je pripravak EN-STRIP registriran preko tvrtke Zeleni hit i tvrtke Colić trade.

mr. sc. siniša Jelovčan

List rajčice jako napadnut ličinkama i odraslim oblicima cvijetnog štitastog moljca Parazitirane ličinke cvjetnog štitastog moljca

Pripravak s parazitskim osicama

Na području BiH također se u prodaji nalaze pripravci koji sadrže parazit-sku osicu, od tvrtke Biobest, a njih u BiH distribuira tvrtka Vegić d.o.o.

Page 10: Green Garden 55

10

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Poremećaju u ishrani krumpi-ra nastaju na prekiselim (s niskim pH) ili prelužnatim tlima (s višim pH vrijednostima). Kod vrijedno-sti pH 5 ili niže krumpiru postaju slabije pristupačni kalcij, ma-gnezij i fosfor. Kod niskih pH vri-jednosti može se javiti i ispiranje magnezija.

Kod uzgoja krumpira na tli-ma s pH 7,5 i višim javljaju se simptomi nedostatka bora, ba-kra, mangana i cinka. Kod tih pH vrijednosti često se i fosfor veže u kalcijeve fosfate pa postaje ma-nje pristupačan.

Nedostatak dušikaCijela biljka krumpira popri-

ma žuto-zelenu boju. Mladi listo-vi ostaju zeleni, dok stariji listovi postaju žuti do svijetlosmeđi i postupno odumiru. Nedostatak ovog hranjiva posebno je izražen

na pješčanim tlima uz intenzivno navodnjavanje, gdje dolazi do is-piranja nitrata.

Nedostatak fosforaNedostatak ovog hranjiva

manifestira se zakržljavanjem ci-jele biljke. Listovi su tamnozeleni i rub im se uvija prema gore. Često se javlja i ljubičasta boja. Uvijanje listova je veće što je veći nedosta-tak hranjiva. Nedostatak se javlja na kiselim ali i vrlo alkalnim tlima, vrlo često za hladnog i mokrog razdoblja.

Nedostatak kalijaBiljke su zakržljale, a mladi li-

stovi su naborani i rub im se uvija prema dolje. Liske listova često poprimaju crnu pigmentaciju. Na starijim listovima pojavljuju se ne-kroze kod kojih se rub često suši. Ovi simptomi se prvo javljaju na nižim listovima busa, potom na srednjim a kasnije i na vršnim.

Nedostatak kalcijaLiske listova se uvijaju prema

gore i postaju klorotične sa sme-đom pjegavošću. U gomoljima krumpira se u provodnom prste-nu pojavljuje smeđe obojenje. Nedostatak ovog hranjiva izražen je na kiselim tlima i za jakih suša.

Nedostatak magnezijaNa mladim liskama listova

pojavljuje se intervalna kloroza i smeđa pjegavost koja se razvija u palež i nekrozu. Nekrotizirani dijelovi rasprostiru se simetrično u odnosu na glavnu žilu liske, a njezini krajevi ostaju zeleni. Simptomi su izraženiji na stari-jim listovima. Niži listovi i cima odumiru. Nedostatak se javlja na kiselim i pješčanim tlima u kišnim godinama.

Nedostatak boraNedostatak ovog hranjiva kod

krumpira izaziva žbunavost bilj-

SIMPTOMI NEDOSTATKAHRANJIVA NA KRUMPIRUGnojidbom krumpiru treba osigurati dovoljne količine hranjiva za brz razvoj lisne mase, ali ne za prebujan rast, jer se takvom gnojidbom odgađa zametanje i rast gomolja. S druge strane, nedostatak hranjiva može uzrokovati prerano dozrijevanje.

Josip BrklJača, ing.

ke. Odumiru točke rasta stabljika i razvijaju se bočni izboji. Liske li-stova odebljaju i uvijaju se prema gore. Lisno tkivo tamni i propada. Pomanjkanje ovog hranjiva javlja se na tlima bogatim vapnom.

Nedostatak cinkaMlade liske listova su klorotič-

ne, uske, s ožegotinom na vrhu. Liske listova se uvijaju prema gore u obliku čašice. Na liskama se pojavljuje ozelenjavanje žila, nekrotska pjegavost i mrljavost. Nedostatak se javlja na tlima bo-gatim vapnom i na tlima jako bo-gatim fosforom.

Nedostatak željezaRast biljke se usporava, mla-

di listovi su žuti, gotovo bijeli. Vrhovi liski listova zadržavaju najdulje zelenu boju. Na liskama se pojavljuje ozelenjavanje žila. Pomanjkanje se javlja na tlima bogatim vapnom s vrijednostima pH iznad 6,8.

Nedostatak manganaNa mladim liskama listova jav-

lja se kloroza, a zatim siva i crna mrljavost te uvijenost liske pre-ma gore. Mrlje nekada prelaze u nekroze. Pomanjkanje mangana se javlja na tlima s neutralnom ili alkalnom reakcijom, a jače je izra-ženo na tresetnim i karbonatnim tlima.

Kalcijum za folijarnu primjenu

Dušik i kalij za folijarnu primjenu ili primjenu fertirigacijomMagnezijum i željezo za folijarnu primjenu

Page 11: Green Garden 55

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

11

Malo koja kulturna biljka tako dobro podnosi “surove” hercegovačke uvjete kao slanu-tak ili slani grah. Međutim, malo je koja povrtna kultura u tolikoj mjeri zapostavljena kao što je to slanutak. I to više nego ne-opravdano, ukoliko je poznato da se smatra delikatesnom hra-nom pogodnom za spravljanje mnoštva vegetarijanskih jela ili čak izvrsnih peciva. U istočnim zemljama brašno od slanutka pomiješano s pšeničnim braš-nom (20 %) služi za spravljanje iznimno zdravog kruha. U Ma-kedoniji se čak osoljeno, zrelo zrno slanutka nakon namakanja prži i koristi za grickanje na isti način kao kikiriki ili kokice. Osim toga, sitnozrni kultivari slanutka nakon prženja i mljevenja pred-stavljaju kvalitetan nadomjestak za kavu.

Na koji način se uzgaja slanutak?

Uzgojiti slani grah ne pred-stavlja posebnu poteškoću jer se ova jednogodišnja zeljasta biljka uzgaja na sličan način kao i bob, dakle prilično jednostavno. Do-voljno je za sjetvu slanutka oda-brati gredicu na kojoj se nakon jačih padalina ne zadržava voda jer na takvim, vlažnijim tlima strada od bolesti i štetnika. Po-željno je i prije sjetve tlo dobro prorahliti ali i dodati 1,5 kg staj-skog gnoja po četvornom metru uz plitko ukopavanje 60 grama mineralnog gnojiva NPK formu-lacije 7-14-21 ili 7-20-30. Iako se sjetva može obaviti od kasne jeseni do polovice proljeća, naj-češće se sije u ranijim proljetnim rokovima-kada i jare žitarice. Za jedan red duljine 8 m potrebno

SLANUTAKslabo proširena mahunarkaUkoliko niste znali, riječ je o zanemarenoj mahunarki koja se u zapadnoj Aziji uzgaja najmanje šest tisuća godina. Pošto dobro podnosi sušu, ali i zbog toga što ostvaruje visoke prinose na pjeskovito-kamenitim tli-ma, idealan je za hercegovačko podneblje.

je 30 grama sjemena, s tim da se sjetva obavlja na međuredni razmak od 35 cm i 10 cm u redu, dok dubina sjetve iznosi 5-7 cm.

BerbaBere se kad mahune požute

i poprime svijetlosmeđu boju. Ustvari, kada veći dio mahuna dozre, biljke se pri dnu odrežu te ostave nekoliko dana (najčešće ispod strehe) da se osuše. Potom se mahune oljušte i sjemenke dodatno podvrgavaju sušenju u trajanju četiri do pet dana. Na jednoj biljci ostvarena količina sjemena iznosi od 15 do 35 gra-ma, odnosno na jednom redu dugom 8 m možemo proizvesti cca 0, 50 grama suhog zrna sla-nutka.

Još nešto o slanutku!Minimalna temperatura za nicanje slanutka je 5-6oC i u takvim uvjetima niče za oko 3 tjedna. Pri temperaturi tla od 8-10oC niče za 10-15 dana, a najbrže je nicanje pri 25oC i traje 5 dana.U početnoj fazi rasta slanu-tak je otporan na niske tem-perature i može podnijeti –6 do –8oCProhladno i vlažno vrijeme uzrokuje osipanje cvjeto-va i do 90%, ali kasnije se u povoljnim uvjetima cvatnja može obnoviti.Slanutak je jedna od najot-pornijih mahunarki na sušu.

nino rotim, dipl. ing.

Mahune slanutka

Biljka slanutka

Page 12: Green Garden 55

12

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Gripple sustav primjeren je za vezanje voćaka, ukrasnih dr-veća, vinove loze ali i za vezanje i fiksiranje bodljikave žice ili pak električnih pastira koji se koriste za pregonsku ispašu stoke. Me-đutim, u Hercegovini će Gripple biti prvenstveno namijenjen brojnim vinogradarima koji će ovim načinom znatnije olakša-ti odnosno osuvremeniti svoju proizvodnju.

Tehnika postavljanja žicePostavljanje žice u vinogradi-

ma zahtijeva niz radnih operacija koje moramo provesti a sve kako bi pocinčanu žicu što primjere-nije učvrstili za naslon. U pravilu, žica se treba postaviti najkasnije mjesec dana nakon postavlja-nja stupova. Naime, kada lastari porastu u toj mjeri da se moraju privezati, žica već treba biti po-stavljena i potpuno zategnuta. I dok su ranije korišteni klasični natezači, čija je uporaba zahtije-vala veliku spretnost i vještinu, danas je to postao lagan posao što opet možemo zahvaliti prak-tičnosti i preciznosti Gripple su-

GRIPPLE velika novost u vinogradarstvu i voćarstvu

stava. Naime, navedeni Gripple natezači imaju dva otvora kroz koje provlačimo pocinčanu žicu. Jednom provučena žica zahva-ljujući konstrukciji natezača ne može se vratiti natrag, što bitno olakšava natezanje žice u vino-gradu. Međutim, nakon što smo žicu provukli kroz natezače tre-bamo je dobro i zategnuti, što se lako ostvaruje zahvaljujući ručnom Gripple zatezaču koji na sebi ima ugrađen dinamometar. Zahvaljujući njemu, utječemo na podjednako zatezanje svih pocinčanih žica u vinogradu, što opet pridonosi njihovoj većoj sta-bilnosti odnosno postojanosti. Uslijed ravnomjerno zategnutih žica povećava se i dugotrajnija stabilnost stupova za koje su žice pričvršćene. Povrh toga, remont žica je više nego jednostavan iz razloga što je za tu operaciju po-treban samo jedan čovjek i daka-ko Gripple alat. Kada se sve uzme u obzir, odgovorno se može reći da je zahvaljujući Gripple susta-vu za vezanje žičana armatura je dugotrajnija pa je i njeno održa-vanje znatno jeftinije.

Univerzalnost Gripplenačina vezanja

Gripple se osim u vinogra-darstvu može koristiti i za veza-nje voćnih stabala kao i ukrasnih stabala. Dovoljno je imati od-govarajuće natezače i Gripple ručni zatezač s dinamometrom i vaše stablo će biti za nekoliko minuta adekvatno učvršćeno za podlogu. A kada je ono pravilno učvršćeno, u većoj mjeri može odoljeti naletu jakih sjevernih vjetrova, neizbježnih na našem

području. Osim toga, Gripple je svoju ponudu natezača upotpu-nio i posebnim tipom za bodlji-kavu žicu koja se ovim načinom vrlo lako povezuje i primjereno zateže. Zbog svega toga, Gri-pple će vrlo brzo preuzeti primat na hercegovačkom tržištu, tim više što su ovaj način vezanja u vinogradima već primijenili vodeći gospodarstvenici koji su pokrenuli proizvodnju vinskog i stolnog grožđa na području Mo-stara. Razumljivo kada se time postiže znatna ušteda u pogledu remonta i održavanja armature uz minimalnu nazočnost radne snage kod njenog postavljanja. Uostalom, da je neosporno ri-ječ o kvalitetnom i učinkovitom načinu vezanja, pokazuju europ-skim podaci koji ovaj sustav svr-stavaju na sami vrh ljestvice ko-risnih proizvoda primjenjivanih u svrhu vezanja voćaka i vinove loze.

Ankeri za kamenite terenePoseban problem u vino-

gradima, posebno onim koji se

nino rotim, dipl. ing.

* Kompletan GRIPLE program možete pronaći u Agrocentru Sje-menarne u Mostaru, gdje možete dobiti i sve potrebne upute o primjeni u praksi.

podižu na kamenitim terenima, predstavljaju ankeri odnosno načini utvrđivanja i postavljanja čeonih stupova. Na kamenitim tlima teško je njihovo ukopava-nje i utvrđivanje, kako bi nason (žice) bile adekvatno zategnute.

Gripple u svom programu nudi posebne ankere za utvrđi-vanje čeonih stupova koji se lako postavljaju.

Gripple za standardnu žicu

Nove izvedbe grippli se mogu skidati

Stalak s artiklima iz programa Gripple

Page 13: Green Garden 55

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

13

Sorta Viljamovka (kao i go-tovo sve sorte kruške) samone-oplodna je pa joj je potreban polen druge ili drugih diploidnih sorti za oprašivanje s kojima se

Oprašivači za sortu Viljamovkuona dovoljno podudara u vre-menu cvatnje, radi osiguravanja redovite i visoke rodnosti. U ve-ćim i velikim komercijalnim na-sadima kruške kod sadnje treba voditi računa o osiguravanju do-brog oprašivanja sadnjom jed-

nog ili više dobrih oprašivača u dovoljnoj zastupljenosti i povolj-no raspoređenih u voćnjaku. Od dobrih oprašivača za sortu Vilja-movku u literaturi se navodi veći broj sorti. Vama preporučujem sorte Pakamovu, Boskovu i Ge-lertovu. Možete posaditi samo jednu od njih, ali i dvije pa i sve tri, ako Vam nije neprikladan veći broj sorti oprašivača. Bez obzira na broj sorti oprašivača, njihovu zastupljenost računajte zajedno, ali ih prvenstveno iz tehnoloških razloga ne bi bilo prikladno mi-ješati. Posadite ih svaku zasebno, primjerice u svojem redu, ako ćete saditi više od jedne sorte oprašivača. Raspored sorte (Vi-ljamovke) i oprašivača u nasadu najbolji bi bio po redovima, pri-mjerice 4 reda sorte i 1 red opra-šivača. Iz toga proizlazi i zastu-pljenost oprašivača. Smanjivanje broja stabala oprašivača može

dr. ivo duBravec

Suvremeni voćnjaci, tržišno orijentirani i visokoprofitabilni, svugdje u svijetu, podižu se po sustavima guste, superguste i ultraguste sadnje. Ipak, moramo biti realni i ustvrditi kako se na-vedena gusta sadnja prakticira isključivo kod jabuka i krušaka jer samo takve voćke imaju od-govarajuće podloge, koje omo-gućuju slabobujan rast stabala. Istina je da su u novije vrijeme sveprisutne i tzv. patuljaste treš-

nje i višnje na Giseli 5 koje se sade na razmak u redu od 2,5 do 3, 0 m ali se to u suvremenom, oz-biljnom voćarstvu ni ne svrstava pod pojam guste sadnje. Jer pod gustom sadnjom se podrazumi-jeva 3000-3500, pod supergu-stom 4000-6500 i ultragustom sadnjom više od 6500, pa čak i do 18000 stabala po hektaru. Za tu svrhu koriste se uglavnom sadnice jabuka cijepljenih na podlogu M 9 koje u navedenom sustavu voćarenja prorode već u prvoj ili drugoj godini uzgoja.

VOĆNJACI GUSTE SADNJEDrugim riječima, dok klasične sadnice jabuka dospiju na rod, jabuke iz guste sadnje već se nalaze u svojoj punoj rodnosti. Pored toga, one donose iznimno visoke prinose (50-85 tona/ha), a za to ne zahtijevaju veliku količi-nu gnojiva iz razloga što ga i ne troše za rast drveta, već isključi-vo za rast plodova. Velika stavka troškova u voćarskoj proizvodnji odnosi se na rezidbu i berbu sta-bala a koja se kod guste sadnje bitno smanjuje jer se svi poslovi doslovce obavljaju sa zemlje. Je-

dina mana ovog suvremenog na-čina voćarenja, ako je tako može-mo i nazvati, odnosi se na nešto veća početna ulaganja koja se odnose na nabavku daleko ve-ćeg broja voćnih sadnica, uz svu potrebnu prateću infrastrukturu (kolci, mrežna armatura i dr.). Ali, u ozbiljnim voćarskim zemljama se navedeni gusti nasadi podi-žu isključivo uz poljoprivredne kredite koji se zahvaljujući brzoj punoj rodnosti voćaka uredno mogu i vraćati. Barem je to tako na Zapadu!

goran JurilJ, dipl. ing.

utjecati na slabije oprašivanje. Raspored po redovima najpri-kladniji je za ukupnu tehnologi-ju proizvodnje (od sadnje, njege, berbe do održavanja nasada). Prema tome, raspored redova sorte i oprašivača 4:1 pokazuje i zastupljenost oprašivača po redovima. Na 1000 sadnica sor-te trebat će posaditi 200 sadnica jednog ili više oprašivača.Sorta kruške Viljamovka

Veliki broj sadnica u sustavu guste sadnje

Page 14: Green Garden 55

I dok naši susjedi Dalmatinci o sadnji i uzgoju mladih sadnica maslina doslovce sve znaju već od malih nogu, u našim se kraje-vima u tom pogledu, pojavljuju svojevrsne dvojbe. Naime, našim voćarima nije posve jasno je li trenutno najzastupljenijoj sorti u Hercegovini (Oblici) za rodnost nužna nazočnost sorte opraši-vača. Osim toga, na koji način se sade kontejnirane sadnice masli-na koje se mogu nabaviti u našim voćnim rasadnicama, kada se i na koji način pripremaju sadne jame, kakav je razmještaj sadnica, koliko se one duboko sade i sl.

Stoga ćemo navesti neke osnovne značajke koje je potreb-no poštivati prilikom sadnje ma-slina.

Vrijeme sadnje inabavka sadnica

Zahvaljujući činjenici da se maslina u našim voćnim rasad-nicima može nabaviti isključi-vo u kontejniranom obliku koji

SADNJA MASLINAMaslina odlikuje cijeli sredozemni pojas, gdje predstavlja nezamjenljivu i naj-perspektivniju voćnu kulturu. Pored toga, njen značajniji uzgoj zamjetan je i na hrvatskom primorju, gdje maslina ima dugu tradiciju. Ali, svjedoci smo činjenice kako se maslina sve intenzivnije sadi i uzgaja na području južne Hercegovine.

omogućuje njenu sadnju tijekom cijele godine, time se i vrijeme njene sadnje značajnije produža-va. Međutim, svakako je sadnju maslina poželjno obaviti već za zime odnosno sve do polovice proljeća iz razloga što na taj na-čin mlade sadnice u velikoj mjeri iskorištavaju akumuliranu zimsku vlagu neophodnu za kvalitetan proljetni rast. A prilikom kupnje trebate znati da je za sadnju naj-poželjnija sadnica starosne dobi između 12-20 mjeseci. Uglavnom se u ponudi rasadnika nalazi sor-ta Oblica koja je nepravedno pro-glašena nerodnom sortom. Jer da bi sorta Oblica dala rod, u njenoj blizini treba osigurati nazočnost i druge sorte, poput Pendolina, Leccina ili Levantinke. A upravo je oblica idealna za uzgoj na našim škrtim hercegovačkim tlima gdje se može koristiti i kao uljna i kao stolna sorta.

Razmak sadnje i priprema sadnog mjesta

Pošto je razmak sadnje masli-na u Hercegovini potpuna nepo-

znanicama, navest ćemo podatak kako se u dalmatinskim nasadi-ma ova cijenjena voćna vrsta sadi na nešto veći razmak, koji između redova iznosi 6 odnosno 7 meta-ra. S druge strane unutar redova, maslina se sadi na razmak od 5 metara, premda to ovisi i od oda-branog sortimenta i od planira-nog uzgojnog oblika. Iako će se pojedinim „znalcima“ navedeni razmaci sadnje učiniti prevelikim, praktična iskustva iz dalmatinskih nasada svjedoče kako uži razmaci sadnje (6 x 4 m, 5 x 5 m) već za 15-tak godina dovode do stano-vitih problema unutar maslinika. Ali, osim pravilno odabranog i isplaniranog razmaka, potrebno je povesti računa i o pripremi sad-nog mjesta, a što podrazumijeva pravodobnu pripremu sadnih jama. Naime, opće poznata činje-nica je nužnost kopanja sadnih jama dva mjeseca prije momen-ta sadnje, a sve kako bi se sadno mjesto što bolje pripremilo za prihvat mlade sadnice masline. Ukoliko se tlo ne priprema rigo-lovanjem ili dubokim oranjem, onda je jamu potrebno iskopati na način da ona bude minimal-nih dimenzija 1 m x 1 m x 70 cm. Nadalje, na većini hercegovačkih tala uglavnom je kritična dubina a ne širina. Jer ukoliko nam je po-znato da se na dubini, na kojoj će

Josip BrklJača, ing.

se razviti budući korijen, u većini slučajeva nalazi kamena ploča kao matična podloga, onda je posve jasno kako se korijen neće moći razviti u dubinu (ne može proći kroz kamenu ploču) već će otići u širinu, odnosno razvit će se u površinskom sloju tla. Uslijed toga, korijen u sušnim danima neće moći vući vlagu iz dubljih slojeva tla a u naletu jakih bura stablo će najvjerojatnije prije ili kasnije biti potpuno izvaljeno iz tla. Stoga se ovom segmentu tre-ba pridati posebna pozornost.

14

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Sadnja maslinaNačelo sadnje maslina puno

ne odudara od načina sadnje ostalih voćnih vrsta. Dovoljno je ukloniti kontejner s kupljene sadnice nakon čega se maslina sadi na način da se u sadnu jamu stavi 15-tak kilograma zrelog stajskog gnoja ili 0,5 kg peletira-nog goveđeg gnoja uz dodatak 0,5 kg mineralnog gnojiva NPK formulacije 7-20-30. Obje vrste gnoja, i stajsko i mineralno, po-trebno je postaviti na način da se onemogući bilo kakav kon-takt s korijenom tek posađene sadnice. Jedino po čemu je sad-nja maslina specifična jest činje-nica kako je sadnicu nužno malo dulje zakopati (5-10 cm) nego je ona rasla u kontejneru. Time je maslina dodatno zaštićena od udara vjetra a pošto se uglav-nom proizvodi iz reznica, nema negativnog utjecaja na budući rast sadnice. I na koncu, potreb-no je postaviti oslonac (kolac) za koji se u obliku položene osmice veže netom posađena sadnica masline koja se potom zalijeva s 10-20 litara vode.

Mlado stablo masline

Kontejnirane sadnice masline

Page 15: Green Garden 55

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

15

U većini slučajeva sam spo-men kupine asocira nas na od davnina poznatu korovsku bilj-ku, protiv koje se čovjek stolje-ćima borio. Međutim, istina je sasvim drugačija. Kupina pred-stavlja cijenjeno voće koje obi-luje visoko vrijednim hranjivim sastojcima kao što su šećeri, organske kiseline, pektini, celu-loza, mineralne tvari i vitamini. Posebno je bogata vitaminom C i u 100 grama sadrži čak 21 gram ovog vitamina. Pored potrošnje u svježem stanju kupina se u ve-likoj mjeri koristi za spravljanje različitih prerađevina, kao što su: sokovi, sirupi, džemovi, žele, kompoti, pa čak likeri i vino. Za-mrznuta kupina može se pak ko-ristiti tijekom cijele godine. A sok od kupina posebno je značajan zbog prisutnosti tvari-betaina,

KUPINA

koji potiču rad jetrenih stanica, te štite jetru i žučne putove od raznih tegoba. Posebna ljekovi-tost kupine ogleda se u sadržaju organskog željeza i vitamina koji su od velike važnosti za trudnice, dojilje, te osobe u pubertetu i klimakteriju. Stoga, za očekivati je da ćemo najzad shvatiti pra-vu vrijednost kupine te da će se njenom uzgoju posvetiti znatno veća pozornost, koju ona, uosta-lom, i zaslužuje.

Posebni zahtjeviKupina predstavlja relativ-

no nezahtjevnu voćnu vrstu koja se odlikuje dosta jedno-stavnim uzgojem. Ipak, o po-jedinim čimbenicima moramo voditi računa. Tako za uzgoj kupine najbolje odgovaraju to-pli, osunčani položaji, po mo-gućnosti zaštićeni od vjetra i mraza. Praksa je pokazala da ti-

jekom hladnih zima, kada tem-peratura padne ispod -12 do -17 stupnjeva C, izdanci kultur-nih sorti kupine često pozebu. Međutim, kupina može podni-jeti i nešto niže temperature, ali samo u slučaju da one traju kratko. Bolje podnosi sušu od maline, premda joj, ukoliko že-limo sigurne i redovite prirode, moramo osigurati dovoljne ko-ličine vlage. Za uzgoj preferira pjeskovito-ilovasta tla bogata humusom. Karbonatna i alkal-na tla treba izbjegavati. Naj-bolje uspijeva na nadmorskim visinama između 200 i 500 m.

Sadnja kupine Sadnja kupine obavlja se od

listopada do ožujka na među-redno rastojanje od 3-4 m, dok rastojanje u redu iznosi 1-2 m. Razmak sadnje ovisi o bujnosti sorte, načina uzgoja, plodnosti

mladen karačić, dipl. ing.

Smatra se da potječe iz Europe i Azije odakle se dalje proširila tako da je danas prisutna u gotovo svim dijelovima svijeta. Plodovi kupine obiluju hranjivim tvarima, a osim korištenja u svježem stanju služe za spravljanje različitih prerađevina. Zbog svoje aromatičnosti dragocjeni plodovi suosobito omiljeni kod djece.

tla i raspoložive mehanizacije. Za sadnju koristimo sadnice s dobro razvijenim korijenovim sustavom koje polažemo u ja-mice dubine do 30 cm. Nakon sadnje potrebno je sadnice skratiti na 2-3 razvijena pupa iznad tla, te tlo oko sadnica la-gano nagaziti i obvezno zaliti. Dobro je kod podizanja kupinja-ka u tlo, po dulumu, unijeti 3-4 tone stajskog gnoja i 60 kg NPK gnojiva 8-16-24. Inače, kupina se, slično kao i malina uzgaja u obliku žive ograde uz korištenje naslona. Međutim, možemo je uzgajati i bez naslona, u obliku polugrma s tim da je spomenuti način prikladan samo za sorte s jakim izdancima koji ne rastu previsoko. Uzgajana na pravilan način, brzo ulazi u rodnost pa već druge godine može dati 30 do 40 posto od pune rodnosti. Puni rod dostiže u trećoj go-dini. Prinos varira i kreće se od 500 kg do 3,5 tone po dulumu. Niži prinosi kupina javljaju se u ekstenzivnom uzgoju bez na-vodnjavanja, dok se veći urod ostvaruje u plantažnom i po-mno organiziranom uzgoju.

Pošto je kupina nezahtjevna voćna vrsta, koja rano dolazi u rod i koja dobro podnosi lošije uvjete uzgoja, za očekivati je da će njena proizvodnja u bu-dućem razdoblju porasti. Ako tomu pridodamo jednostavan način uzgoja te ‘’gladno’’ lokal-no i inozemno tržište koje je ne-dovoljno opskrbljeno plodovi-ma ovog hranjivog i ljekovitog voća, nadati se da će naši po-ljoprivredni proizvođači uskoro promijeniti mišljenje, te da će uočiti mogućnosti i rentabilno-sti koje se kriju iza ove dragocje-ne voćne kulture.

Zeleni plodovi kupine Sadnice kupine Zreli plodovi kupine

Page 16: Green Garden 55

16

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Malina nakon jagode pred-stavlja najznačajniju jagodastu voćnu kulturu. Kultivirana ma-slina nastala je od divlje koja po-tječe iz Europe i sjeveroistočne Azije, a kultivirana je u 16. sto-ljeću u Engleskoj. Na domaćem i inozemnom tržištu potražnja za malinom svakim danom sve više raste ali, na žalost, još uvijek ni izbliza ne koristimo povoljne klimatske i zemljišne prilike za njenu proizvodnju. Inače, malina je vrlo rentabilna voćna kultura čiji plodovi zbog svog prijatnog okusa i ugodne arome pred-stavljaju izvrsno voće ne samo za svježu potrošnju nego i za preradu u kompote, džemove, žele, sirupe i sokove. Osim toga, list maline koristi se i za spravlja-nje čajeva a pošto se radi o me-donosnoj biljci, značajna je i za pčelarstvo.

Posebni zahtjeviMaline najbolje uspijevaju na

srednje teškom, rahlom i humu-snom tlu, blago kisele reakcije. Ne podnosi zbijena glinasta tla, a

na karbonatnim i alkalnim tlima, zbog pomanjkanja željeza, često oboli od kloroze (listovi poprime nezdravu žućkastu boju). Pored toga, slabo podnosi i jače zasje-njivanje pa joj za uzgoj najviše odgovaraju osunčana mjesta, po mogućnosti zaštićena od vjetra. U tijeku vegetacije potrebno joj je 800 mm vodenog taloga s po-voljnim rasporedom padalina. Zbog plitko rasprostranjenog korijenovog sustava slabo pod-nosi sušu, koja može osjetno utjecati na smanjenje prinosa i kakvoću plodova. Pošto malina dosta kasno cvjeta (u mjesecu svibnju), rijetko je izložena iz-mrzavanju od kasnih proljetnih mrazeva. Inače, do izmrzavanja uglavnom dolazi na položajima izloženim udaru hladnih sjever-nih vjetrova. Spomenimo još da u našoj zemlji plemenite maline najbolje uspijevaju na 400-800 m, dok se divlja malina susreće i na 1100 m nadmorske visine.

Priprema tla zapodizanje malinjaka

Prije sadnje malina potrebno je provesti odgovarajuću pripre-mu i gnojidbu tla, od čega će u najvećoj mjeri ovisiti i visina priroda, odnosno, kakvoća proi-zvodnje. Priprema obuhvaća či-šćenje tla od kamenja, žila i više-godišnjih korova. Ukoliko je tlo neravno, potrebno je obaviti nje-govo ravnanje kako bi se kasnije obrada tla mogla lakše provoditi. Nakon ovih operacija pristupa se gnojidbi koja se obavlja stajskim i mineralnim gnojivima. Stajski gnoj se unosi u količini od 3000 kg/1000 m2, a mineralna gnojiva u količini od 100 kg/1000 m2, s tim da odaberemo NPK gnojiva

s manjim postotkom dušika i naglašenom količinom fosfora i kalija. Obrada tla provodi se na dubinu od 40 cm, nakon čega se tlo tanjuranjem i frezanjem fino usitni.

Sadnja malineMaline, kao i ostalo grmoliko

jagodasto voće, najbolje je saditi u jesen. Ukoliko smo prinuđeni sadnju obaviti tek u proljeće, to moramo učiniti što ranije. U na-šim krajevima maline se najčešće

uzgajaju uz kolac i u slobodnom prostoru bez vezanja, dok se na zapadu više prakticira sustav žive ograde ili špalira s upotrebom naslona. Razmak redova ovisi o načinu uzgoja, ali najčešće izno-si 3 m između redova, odnosno 0,5 m u redu. Na ovaj način po dulumu možemo zasaditi oko 660 sadnica. Za sadnju se koriste jednogodišnji izdanci koji imaju razvijen i dobro odrvenjen nad-zemni dio. Maline sadimo u pri-premljene brazde dubine 10-15

SVE O MALINIZahvaljujući povoljnom kemijskom sastavu, plod mali-ne nije samo ukusan već je hranjiv i ljekovit. U narodnoj medicini uvriježeno je mišljenje da malina predstavlja izvrsno voće kod loše probave, premda se koristi i u lije-čenju bolesti pluća, srca, grla, želuca i usne šupljine. Po-red toga, novija istraživanja pokazuju da malina pred-stavlja najbogatiji izvor elagične kiseline koja usporava rast stanica tumora.

mladen karačić, dipl. ing.

Plodovi maline

Zreli plodovi malineSadnice maline

Page 17: Green Garden 55

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

17

Na njemu svojim marljivim radom gosp. Slaviša Telebak us-pijeva osigurati vlastitu egzisten-ciju, pri čemu mu veliku podršku pruža cijela obitelj. Kako i sam kaže: „Rad u voćarstvu nije nima-lo lagan. Moja obitelj trenutačno obrađuje 2,5 hektara zemlje na kojoj se nalazi nasad smokava koji broji 300 stabala, nasad tre-šanja od 200 stabala i dakako nasad patuljastih trešanja kojih je ukupno 140. Od svih navede-nih voćnih vrsta najzadovoljniji sam patuljastim trešnjama koje su u svojoj trećoj godini ostva-rile urod od cca 5 kg po stablu. Pošto posjedujemo 7 hektara zemljišta, u budućnosti planiram

MOSTARSKA TREŠNJA NA PATULJASTI NAČINTrešnja je oduvijek zauzimala posebno mjesto u mostarskoj kotlini. Tim više jer se nadomak Mostara nalaze velike proizvodne površine pod ovom cijenjenom voćnom vrstom. Ipak, svjedoci smo kako se posljednjih godina sve više sadi i uzgaja trešnja na podlozi Gisela 5 i 6. Spomenuta trešnja poznatija je pod nazivom patuljasta trešnja. A upravo takav jedan nasad posjetili smo u mjestu Željuša, na području Bijelog Polja.

proširiti nasade trešanja na Giseli 5. Tim više što, ovisno od godine do godine, povremeno imam problema s prodajom i distribu-cijom proizvedenog voća, dok to s trešnjama nije bio nikada problem. Naime, sortiment pa-tuljastih trešanja je uistinu takav da se zahvaljujući svojoj kvaliteti plodovi prodaju čim stignu na pijacu, bilo u Čapljini bilo u Sa-rajevu“.

Međutim, to ne znači da za uzgoj patuljastih trešanja nije potrebno uložiti mnogo znanja, truda i odricanja. Jer gosp. Sla-viša je samo ove zime za stajski gnoj izdvojio oko 1000 KM, 500 KM za umjetna gnojiva dok je neizostavna zimska zaštita ko-štala 300 KM. Ali, sve se to opet

na koncu vrati kroz prodaju proi-zvedenog voća. Gosp. Telebak na koncu sam i zaključuje: „Voćar-stvo je vrlo zahtjevna grana po-ljoprivredne proizvodnje u kojoj

ostajem do daljnjeg. Ipak nam je to obiteljska tradicija, interesira me, poznajem i što je najvažnije volim taj posao. I znam da ću na kraju u tom poslu i uspjeti!“

nino rotim, dipl. ing.

cm i to na dubinu na kojoj su bile u matičnjaku ili pak 3-4 cm du-blje. Potom oko korijena stavlja-mo sloj sitne zemlje koju lagano nagazimo. Ukoliko u osnovnoj obradi nismo obavili gnojenje stajskim gnojem, možemo na nagaženu zemlju dodati 1-2 kg dobro zgorjelog stajnjaka te pre-ko njega tanak sloj zemlje koji opet lagano nagazimo vodeći računa da ne oštetimo sadnicu. Na kraju, osim obilnog zalijeva-nja provodimo skraćivanje izda-naka na duljinu od 20 cm iznad tla, čime je sadnja završena.

Njega i berba malineU našim krajevima malinu je

potrebno gnojiti u dva navrata: tijekom jeseni i rano s proljeća. Stajnjakom se gnoji svake treće godine i to s 3000 kg na 1000 m2, a kompleksnim mineralnim gnojivima svake jeseni u količi-ni od 65-70 kg po dulumu. Pro-ljetno se pak gnojenje obavlja rano i to već koncem veljače u čiju svrhu koristimo KAN u koli-čini od 20 kg na 1000 m2. Osim toga, u proljeće treba obaviti i rezidbu koja podrazumijeva

uklanjanje starih izdanaka koji su donijeli rod i to rezanjem do osnove. U istom terminu pro-vodi se i prorjeđivanje izdana-ka vodeći računa da na svakih 10 cm ostane po jedan. S druge strane, period zrelosti maline

počinje u drugoj godini nakon sadnje i traje obično 12 godina. A zbog velike osjetljivosti ma-lina berbu je potrebno dobro organizirati. Berba se provodi rano ujutro a nipošto za velikih vrućina. U pravilu, plodovi se

beru tek kada su potpuno cr-veni, odnosno kada se lagano odvajaju od peteljke. Pošto su plodovi maline podložni brzom kvarenju, nužno ih je u što kra-ćem vremenskom razdoblju ot-premiti na tržište.

Zreli plodovi se beru rano ujutro

Slaviša Telebak u svom nasadu trešnje

Page 18: Green Garden 55

18

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Pripadaju skupini značajnijih štetnika šljive koji u pojedinim godinama mogu značajno sma-njiti urod šljive.

Opis štetnikaŠljivine osice (crna i žuta) su

dosta sitni štetnici, veličine tijela 4 – 5 mm, raspona krila oko 11 –12 mm. Tijelo crne šljivine osice je sjajno crne boje, krila su sivo prozirna s crnom nervaturom (žilicama), dok je kod žute šljivi-ne osice tijelo žutocrvenkasto, a krila žućkasto prozirna s žutom nervaturom. Pagusjenice nara-stu do 8 mm. Izduženog su tijela svijetložućkaste boje. Na prsištu imaju tri, a na zatku sedam pari nogu.

Osice prezime u tlu na dubi-ni 5 – 10 cm kao odrasle ličinke. Rano u proljeće ličinka pređe u stadij kukuljice. Pojava odraslih osica dešava se kada se tempera-tura tla na dubini 5 – 10 cm usta-li na 100 C. Najčešće se vrijeme pojave odraslih osica podudara s vremenom cvatnje džanarike i ranih sorti šljiva. Osice dolijeću na stabla šljive u vrijeme cvatnje. Za vrijeme toplog vremena osi-

ce su veoma aktivne, međutim kada zahladi, osice prekidaju ak-tivnost. Nakon kraćeg hranjenja slijedi kopulacija, nakon čega ženke odlažu jaja. U trajanju 10 – 15 dana, koliko obično traje vrijeme odlaganja jaja, ženka odloži 50–70 jaja. Ženke jaja od-lažu pojedinačno, pomoću legli-ce u čašične listiće, rjeđe u samu čašicu.

Ličinke se javljaju u precvjetavanju

Ličinke se obično javljaju u doba precvjetavanja i ubušuju u mladi plod gdje izgrizaju tki-

vo ploda i oštećuju sjemenku. U tijeku razvoja, koji obično traje 2 – 3 tjedna, jedna ličinka ošteti 3 – 6, pa i više plodova što zavi-si od krupnoće ploda. Oštećeni plodovi otpadaju a na njima se nalazi okrugli crni otvor kroz koji je izišla pagusjenica. Pagusjenice odlaze u površinski sloj tla gdje ostaju do proljeća iduće godine, kada prelaze u kukuljicu.

Kod nas se šljivina osica redo-vito javlja, najčešće u povećanoj brojnosti. Zbog toga proizvođači šljive ne trebaju dvojiti treba li ili ne treba šljivu tretirati. U praksi se rok tretiranja najčešće pokla-

ŠLJIVINE OSICEOPASNI ŠTETNICI ŠLJIVEU pojedinim godinama, zbog napada šljivinih osica, urod šljive može biti prepolovljen. To se događa u godinama kad je oplodnja šljive slaba.

doc. dr. ivan ostoJić

Ako se u blizini nasada šljive nalaze košnice s pčelama, prije izvođenja tretiranja obavezno obavijestiti pčela-re kako bi taj dan «zatvorili» pčele. Osim toga za zaštitu koristiti pripravke koji su ma-nje opasni za pčele (Fastac 10 SC).

pa s završetkom pune cvatnje te početkom otpadanja latica, dakle u vrijeme precvjetavanja šljive.

Suzbijanje šljivinih osica ne bi trebalo predstavljati veći pro-blem. Naime, one su osjetljive na veliki broj insekticida. Važno je tretiranje obaviti na vrijeme, znači, dok se pagusjenice još nisu ubušile u plodove. Važno je znati da osoba koja obavlja tretiranje mora stajati uz deblo i prskati prema vanjskim dijelo-vima krošnje kako bi se tretira-lo mjesto «ulaska» gusjenica u plodove. Prskanje treba obaviti u ranim jutarnjim satima ili pred večer. Za tretiranje se može pri-mijeniti neki od sljedećih pripra-vaka: Chromgor 40, Fastac 10 SC, Boxer SL 200 i dr.

Ženka šljivine osice odlaže jaja

Nekada se zaštita provodi i u cvatnji Oštećeni plod šljive

Sistematični pripravak zasuzbijanje osica nakon cvatnje

Page 19: Green Garden 55

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

19

Smatra se da je grejp ili grej-pfrut (Citrus decumana L.= Citrus x paradisi Macf.) hibrid pomela (C. maxima) i gorke naranče (C. aurantium) koji je nastao posve slučajno. Radi se o otpornom zimzelenom drvetu čiji plodo-vi mogu biti teški i do 0,5 kg, a najbolje uspijeva u tropskom i supstropskom području. Najvi-še se uzgaja u SAD-u (oko 41 % svjetske proizvodnje), osobito na Floridi i u Texasu. Dvije osnov-ne sorte grejpa su žuti i crveni, a iz njih su se razvile brojne druge, koje se razlikuju veličinom, obli-kom, bojom kore i pulpe (unu-tarnjeg sočnog dijela), okusom, aromom. U 100 grama ploda ima 30-40 kcal, ovisno o vrsti, a

GREJP ZA MRŠAVLJENJE I SMANJENJE KOLESTEROLA

89 % ploda čini voda. Tu su još vitamini B1, B2 i B6, oko 40 % C vitamina, minerali natrij, kalij, kalcij, fosfor, magnezij itd. Zbog svog diuretičkog djelovanja, grejp blagotvorno djeluje na probleme sa zadržavanjem vode u organizmu, tegobe s jetrom i bubrezima.

Grejp za mršavljenjeSedamdesetih godina u

SAD-u je bila osobito popular-na grejp dijeta koja se poslije proširila širom svijeta. Podrazu-mijevala je jedenje pola grejpa ili čaše svježe iscijeđena soka grejpa uz svaki obrok, čime se u 12 dana moglo izgubiti 4,5 kg. Objašnjenje je da grejp, uz to što sadrži malo kalorija, snižava razinu inzulina u krvi i smanjuje

osjećaj gladi. Istraživanjima je također ustanovljeno da pektin iz grejpa snižava razinu koleste-rola u krvi. Pri provedbi terapije i uzimanju veće količine grejpa dulje vrijeme važno je znati da furanokumarini iz soka ulaze u interakcije s nekim lijekovima, odnosno da grejp koči jetreni enzim odgovoran za metabo-liziranje velikog broja lijekova. To može uzrokovati povišenje razine lijeka u tijelu i dovesti do brojnih nuspojava. Zato grejp ne treba uzimati ako se piju lijekovi protiv masnoće, povišenog krv-nog tlaka, za regulaciju srčanog ritma, protiv alergije, sedativi, antidepresivi, imunosupresivi (kod autoimunih bolesti) itd., o čemu se treba posavjetovati s liječnikom ili farmaceutom.

Druge primjena grejpaGrejp je vrlo iskoristiva biljka.

Iz cvjetova se pripravlja tonik za srce, a iz listova, koji imaju antibi-otska svojstva, pripravci za liječe-nje problematične kože vlasišta. Kora ploda služi za dobivanje eteričnog ulja koje se koristi za osvježenje prostora, inhalacije, kupke i masaže. Otpaci ploda iz prehrambene i farmaceutske in-dustrije koriste se za stočnu hra-nu. Zahvaljujući liječniku imuno-logu dr. Jacobu Harichu, koriste se i koštice grejpa. On je posve slučajno uočio da koštice grej-pa na gnojištu ne trunu pa ga je zaintrigiralo koji je tome razlog. Uslijedila su brojna znanstvena istraživanja kojima je ustanov-ljeno da se u košticama nalaze tvari koje sprječavaju rast oko 800 vrsta bakterija i virusa te oko 100 vrsta gljivica, pri čemu se ne uništava prijateljska bakterijska flora u crijevima. Tinktura od koštica može se pripremiti tako da se 5-6 žlica suhih, zgnječenih koštica prelije s 2,5 dl 70 %-tnog alkohola i dobro zatvori, uz po-vremeno protresanje. Nakon 2-3 tjedna tekućina se ocijedi i spremi u tamnu bočicu. Koristi se uvijek u razrijeđenu obliku. 20-30 kapi doda se u čašu vode i koristi za grgljanje kod upale grla ili za ispiranje i tamponiranje kod gljivičnih bolesti. U kućanstvu se tinktura može koristiti kao de-zinfekcijsko sredstvo za čišćenje raznih površina i predmeta. Na tržištu postoje i gotovi pripravci (Citrosept, Citrofit i sl.), standar-dizirani na određenu količinu bioflavonoida kao aktivne tvari i primjenjuju se prema uputi kod prehlade, gripe, hunjavice, grlo-bolje, upala usne šupljine i zub-nog mesa, akni, gljivičnih bolesti stopala itd. Oprez je potreban kod osoba alergičnih na plodove citrusa.

Grejp je voće iz roda citrusa specifično gorkasta okusa, a zbog kemijskog sastava i malo kalorija s pravom se preporučuje za smanjenje tjelesne težine i kod povećanih masnoća u krvi. Ekstrakt iz koštica ploda odlično je sredstvo kod infekcija uzrokovanih različitim mikroorganizmima i zaštitni kompleks kod oslabljena imuniteta.

mariJa kranJčević, dipl. ing.

Plodovi grejpa

Page 20: Green Garden 55

PITANJA I ODGOVORIPodizanje nasadabrusnice

Planiram podignuti malo veći nasad brusnice u svrhu plasiranja njenih ljekovitih plodova na tržište. Stoga me zanima koliki je poželjni raz-mak između biljaka i koliko se može očekivati plodova po jednoj biljci?

Kao prvo, razmak sadnje bru-snica ovisi od nekoliko čimbe-nika. Ali, u globali mogli bismo utvrditi kako se brusnica sadi na međuredni razmak od 70 do 100 cm, dok razmak u redu treba iznositi 25 do 30 cm. Uko-liko bi se sadnja obavljala u tzv. pantljike, razmak između istih bi trebao iznositi 50-tak cm. Unu-tar pantljika razmak redova bi trebao iznositi 30-40 cm i izme-đu biljaka 20-30 cm. Međutim, obično se računa da je za povr-šinu od 1 hektara nužno osigu-rati između 30.000 i 40.000 sad-nica brusnice. O eventualnom prinosu bi teško bilo govoriti, premda se po inozemnoj lite-raturi spominje podatak o pri-nosu od 100 grama po jednom grmu brusnice, što bi iznosilo oko 4 tone po jednom hektaru. Dakako da je u tom pogledu presudno uzgojno podneblje, način održavanja nasada te ono što je možda i najvažnije-isku-stvo u njenoj proizvodnji.

Goran Jurilj, dipl.ing.

Uzgoj ananasa

Molila bih vašeg agronoma Josipa Brkljaču da mi odgo-vori na koji način se uzgaja biljka ananas i koliku pri-bližnu visinu ostvaruje do-tična biljka. Osim toga, zani-ma me koliko iznosi period od cvjetanja pa sve do sazri-jevanja plodova. Unaprijed zahvalna!

Ananas je uistinu zanimljiva tropska vrsta koja se u našem podneblju uzgaja tek spora-dično. Drugim riječima, ananas se kod nas uzgaja isključivo kao ukrasna biljka. Međutim, u Meksiku i ostalim tropskim predjelima Južne Amerike po-stoje velike plantaže gdje se u komercijalne svrhe uzgaja ova egzotična voćna vrsta. Iste ta-kve plantaže možemo susresti i u tropskim područjima Afrike i Azije. Ali, ono što vas zanima jest visina biljke koja iznosi iz-među 100 i 130 cm. Proizvodnja ananasa traje 18 mjeseci, s tim da biljka raste i razvija se prvih godinu dana, dok preostalih šest mjeseci protječe u znaku cvatnje i sazrijevanja ploda. Kada se obrazuje plod ananasa, ispod njega se razvijaju sadnice koje se skidaju s matične biljke i presađuju na drugu proizvod-nu parcelu. Pored ovog načina rasađivanja biljaka u pojedinim predjelima prakticira se sadnja ploda, što je iznimno težak na-čin proizvodnje ananasa. Na-ime, ovim načinom do novog ploda možemo doći tek nakon tri godine. Razmnožavanje sje-menom kod ananasa pak nije moguće. Spomenimo još kako se listovi ananasa u matičnim zemljama uzgoja ne bacaju već se koriste kao prijeko potrebna stočna hrana.

Josip Brkljača, ing.

Muskat hamburg

Molim vas da mi predloži-te stolnu sortu grožđa crne pokožice a koju nesmetano mogu uzgajati na području Banje Luke. U tom pogle-du me ne zanimaju izravno rodni hibridi odnosno „ne-prskanci“.

Na području Banje Luke bez ikakvih poteškoća možete uz-

gojiti crnu sortu grožđa koja se zove Muskat hamburg. Sor-ta sazrijeva kasno, odnosno polovicom rujna. Riječ je o vrlo prinosnoj stolnoj sorti grožđa. Međutim, ono što je za vas svakako i najvažnije Muskat hamburg predstavlja jednu od najotpornijih stolnih sorti u pogledu niskih temperatura. Pored toga, sorta formira veli-ke grozdove prosječne mase 300-400 grama, koji se odliku-ju karakterističnom aromom i iznimno dobrim okusom. A osim za stolnu upotrebu, spomenuto grožđe možete iskoristiti za pravljenje vina i lozovače.

Mladen Karačić, dipl.ing.

Opstanak žaba

Posljednjih godina može se uočiti kako u rijeci Radobolji ima sve manje žaba. Zanima me koja je njihova korisna uloga za prirodu i, dakako, što je uzrok njihovog izumi-ranja?

Iako ovo vrlo zanimljivo pita-nje možda i nije adresirano na pravu adresu, rado ćemo se na njega kratko osvrnuti. Na-ime, dobro ste zapazili kako ove korisne životinje nestaju iz našeg okruženja. A žabe su korisne životinje jer se hra-ne raznovrsnim insektima, njihovim ličinkama, crvima i ostalim beskičmenjacima te sitnim kičmenjacima. Stoga su iznimno korisne za čovje-ka i prirodu. Osim toga, žabe predstavljaju omiljenu hranu pojedinim vrstama riba, pti-ca i kornjača. Međutim, što je prouzročilo brz nestanak ovih vodozemaca, barem meni, nije poznato. Može se samo pretpostaviti da su njihovom nestanku pridonijele brojne divlje i neplanske deponije,

nekontrolirano odbacivanje i izlijevanje deterdženata, ostataka pesticida, naftnih derivata, teških i drugih me-tala u prirodne vodotokove. Mogući uzrok su i drastične klimatske promjene praćene dugotrajnim sušnim razdo-bljima. Bilo kako bilo, jedno je jasno- a to je kako ovim bezrepim vodozemcima naj-veća opasnost upravo prijeti od strane čovjeka.

Nino Rotim, dipl.ing.

Manks mačka

Možete li mi navesti osnov-ne karakteristike koje krase manks mačke. Osim toga, zanima me je li ova vrsta mačaka druželjubiva i može li se bez poteškoća držati u kući u kojoj boravi mnogo djece?

Manks mačke su dosta rijetke mačke koje odlikuje blaga na-rav i sklonost igri. Zbog toga je omiljena među djecom kojoj pak ne prijeti opasnost, posebice ako je mačka odra-sla među mališanima. Štoviše, riječ je o vrlo dobrim čuvari-ma koji su spremni u svakom trenutku napasti neželjenog uljeza. Kako manks mačke možemo dresirati, nazivaju ih i „pas-mačke“. Ipak, spome-nute mačke prvenstveno su poznate iz razloga što se gaje kao bezrepe, premda neri-jetko mogu imati kratak zeč-ji rep. Zanimljiva je legenda koja kaže kako su ove mačke ostale bez repa. Naime, pošto su zadnje silazile s Noine arke, Noa je nepažnjom vratima pri-kliještio njihov rep, zbog čega je, i dan danas, ova vrsta ma-čaka bezrepa. Dakle, vidljivo je kako je riječ, po mnogo čemu, o zanimljivoj vrsti mačaka.

Vedran Lasić

20

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Page 21: Green Garden 55

Tripsi ili resičari su kuci spljo-štena, uska i izdužena tijela. Kod krilatih oblika krila su jako uska a njihovi rubovi su obrasli dugim dlačicama koje nalikuju na rese (otud naziv resičari). Boja tijela odraslih kod većine vrsta je si-vosmeđa ili sivocrna. Ličinke po izgledu sliče odraslim jedinkama a boja tijela im je različita, najče-šće žućkasta ili žućkastobjeliča-sta.

Tripsi su veoma sitni kuci, ve-ličine tijela oko 1 – 2 mm. Dakle, radi se o najsitnijim štetnicima poljoprivrednih kultura. Među-tim, tripsi i pored tako malih tjele-snih dimenzija mogu biti veoma opasni štetnici. Zbog malih tje-lesnih dimenzija, te zbog manje-više skrivena načina života, tripsi mnogim voćarima zadaju mnogo briga. Kako se obično javljaju u velikoj brojnosti, to rade velike štete na mladom i sočnom stanič-

ju cvjetnog pupa, cvijeta, lista ili mladog ploda. U proljeće, na ko-štičavim voćkama, se može naći veći broj vrsta tripsa. Kod nas su najčešće i najštetnije dvije vrste: voćni ili kruškin trips, te breskvin trips.

Voćni ili kruškin trips – Ova vrsta tripsa napada veći broj voć-nih vrsta: trešnju, višnju, mareli-cu, breskvu, šljivu, bajam i krušku. Kod nas prvenstveno napada ko-štičave voćke, prije svih trešnju. U južnoj Hercegovini redovito se javljaju u visokoj brojnosti izazi-vajući značajnije štete na trešnja-ma, posebno na ranim sortama. Štetnik prezimi u tlu kao odrasli oblik. Aktivira se od sredine siječ-nja. U fazi bubrenja pupova, tripsi se zavlače u pupove, bodu stanič-je i sišu sokove. Kada se cvjetovi otvore, tripsi ostaju u njima i na-stavljaju se hraniti. U početku sišu nektar, a kasnije bodu plodnicu i sišu sokove. U godinama kada

se jave u većoj brojnosti mogu uništiti veći broj cvjetnih pupo-va i cvjetova. Početkom listanja javljaju se ličinke, koje se hrane sokovima mladih listova izaziva-jući njihovu deformaciji i rešeta-vost. Naime, staničje oštećenog dijela lista odumire, a neoštećeni dijelovi se i dalje razvijaju, zbog čega dolazi do uvijenosti lista. Kada odumrli dijelovi ispadnu nastaje rešetavost lista. Kod naj-ranijih sorti trešanja ličinke napa-daju i plodove, praveći na njima mnogobrojne ubode, zbog čega se plodovi slabije razvijaju, a u slučaju jačeg napada plodovi se suše i otpadaju.

Breskvin trips – Za razliku od voćnog ili kruškinog tripsa koji je na našem području prisutan od prije mnogo godina, prisut-nost breskvinog tripsa je novi-jeg datuma. Veličina breskvinog tripsa iznosi oko 1,5 mm. Boje je tamnosmeđe ili sivocrne, dok su ličinke žućkastosmeđe. Prezimi kao odrasli oblik ispod naljušte-ne kore te u pukotinama stabla. Javlja se dosta rano, obično pred početak cvatnje ranih sorti košti-čavih voćaka. Siše na breskvama, nektarinama, marelicama i šljiva-ma, a veće štete zabilježene su na nektarinama. Po aktiviranju trips se hrani dijelovima cvijeta bodu-ći i sišući latice i prašnike. Ličinke najčešće oštećuju plodnicu, a na-kon formiranja ploda prelaze na

njih, te bodu mlado staničje i sišu sokove. Kao posljedica sisanja, na pokožici ploda, nastaju smeđe pjege. Takvi plodovi se nepravil-no razvijaju, postaju kvrgavi, a če-sto dolazi i do pucanja ploda.

Suzbijanje tripsaPolazeći od činjenice da se

i voćni i breskvin trips javljaju dosta rano, najčešće u vrijeme bubrenja cvjetnih pupova rano-cvatućih sorti koštičavih voćaka, posebno voćni trips, to tretiranje valja obaviti kada cvjetni pupovi dobro nabubre, odnosno kada se počnu otvarati pojedini cvjetovi. Za vrijeme cvatnje ne treba kori-stiti insekticide zbog mogućnosti trovanja pčela i drugih kukaca koji posjećuju cvjetove. Ako je potrebno, tretiranje se može na-staviti nakon precvjetavanja, da-kle kada je otpalo oko 60 % latica, jer tada cvjetovi ne privlače opra-šivače budući da u njima nema nektara. Za tretiranje, posebno ako nije prošla opasnost od tro-vanja pčela i drugih korisnih ku-kaca, može se primijeniti Atac EC koji je manje opasan za pčele.

Prije cvatnje i nakon precvje-tavanja mogu se koristiti pire-troidi (Rotor, Talstar ili Decis), a kada je manja opasnost za pčele i pripravci kao npr: Boxer 200 SL, Chromogor, Perfekthion ili neki drugi pripravci sličnog djelovanja koji se mogu nabaviti u poljopri-vrednim ljekarnama.

TRIPSI NA KOŠTIČAVIM VOĆKAMAU slučaju jačeg napada tripsa dolazi do propadanja cvjetnih pupova, cvjetova i mladih plodova. Oštećeni plodovi gube tržnu vrijednost i slabo se prodaju. Zbog skrivenog načina život, tripsi se teško suzbijaju.

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

21

ivica doko, dipl. ing.

Odrasli voćni trips Oštećeni plodovi od breskvina tripsa

Oštećeni plodovi nektarine od voćnog tripsa

Page 22: Green Garden 55

EARLY BIGI (RANA BIGI)Proizveo ju je selekcioner

P. Argot u Francuskoj. U pro-izvodnju je puštena prvi put 1998. godine. Vrlo je rana sorta, a preporučujemo ju za uzgoj u obalnom području Hrvatske i u Hercegovini, gdje postoje uvje-ti za vrlo rano dozrijevanje. Ova vrlo rana sorta dozrijeva 2 do 5 dana prije cijenjene vrlo rane sorte Burlat i njezina klona Bur-lat C1, a to bi bilo oko 20. svibnja. Sorta razvija vrlo bujna stabla sa širokim krošnjama, s velikom obrastajućom rodnom površi-nom. Osim velike bujnosti, rano ulazi u produktivnu dob i daje redovito visok prirode. Cvate kasno. Sorta se ne može oplo-diti vlastitim polenom, tj. nije samooplodna, već se oplođuje polenom sorti Burlat, Lapinsa i Sweewt heart. Kako ove sorte cvatu u isto vrijeme kada i Early Bigi, to je lagano mogu oprašiti i oploditi svojim polenom. Plod je veliki (prosječna masa ploda iznosi od 9 do 10 grama). Oblika je okruglasto plosnatog a kožica mu je crvena. Meso je čvrsto, cr-

NAJNOVIJE KVALITETNESORTE TREŠANJA

vene boje, ugodnoga slatkog do slatko-kiselkasta okusa. Plodovi dozrijevaju vrlo rano, ali ne jed-nolično, pa berbu treba provesti u tri navrata. Inače su plodovi srednje osjetljivi na pucanje ko-žice i mesa ako u vrijeme dozrije-vanja, odnosno bubrenja stanica učestalije padaju kiše.

ENRICA (ENRIKA)Sortu je uzgojio istaknuti

talijanski selekcionar i stručnjak za trešnju prof. dr. G. Bargioni na Institutu za voćarstvo u Vero-ni. Nastala je križanjem između kvalitetne sorte za strojnu berbu Vittorije (Pobjede) i jednog oda-branog hibrida. Sorta je pušte-ne u proizvodnju 1997. godine. Nije pod patentom. Plodovi joj dozrijevaju između 16 i 20 dana poslije sorte Burlat, što bi odgo-varalo približno oko 15. lipnja, što dakako ovisi prije svega o kli-matskim prilikama proizvodnog područja. Razvija bujna stabla sa srednje širokim krošnjama. U rod, odnosno produktivnu dob ulazi vrlo rano, a rodi obilno i re-dovito. Cvate srednje rano. Sor-

ta je samooplodna, pa se može oploditi vlastitim polenom. Plod je srednje velik, srcolika oblika tamnocrvene boje. Meso je do-sta čvrsto, crvene boje, dobrog slatko-kiselkasta okusa. Peteljka je srednje duga. Sorta je priklad-na za strojnu berbu. Ukoliko u vrijeme zrenja učestalo padaju kiše, tada puca kožica na plodu.

GIULIETTA (ĐULIETA)Sortu je uzgojio G. Bargioni

na Institutu za voćarstvo u Vero-ni, i to slobodnim oprašivanjem (oplodnjom) sorte Adriana. Sorta je puštena u proizvodnju 1997. godine. Razvija srednje bujna stabla s okruglastim krošnjama. Rano ulazi u rodnost i daje viso-ke i stabilne prirode. Cvate sred-nje rano. Samooplodna je pa za-meće plodove nakon oplodnje vlastitim polenom. Plod je velik, okruglasto-plosnatog oblika. Ko-žica ploda je tamnocrvene boje. Meso je crveno, čvrsto, ugodna kiselkasta okusa. Peteljka ploda je srednje duga. Plodovi dozri-jevaju između 18-20 dana po-slije sorte Burlat, što bi bilo oko

15. lipnja. To ovisi o klimatskim prilikama okoliša, odnosno pro-izvodnog prostora. Plodovi su malo osjetljiviji na pucanje ko-žice i mesa u vrijeme zrenja ako tada padaju kiše.

SANDRA ROSE(SANDRA ROZE)

Kanadska sorta dobivena od istraživača u poljoprivrednoj stanici Summerland. Nastala je križanjem sorte Sunburst i jed-nog hibrida iz selekcijskog polja. U proizvodnju je puštena 1996. godine i patentirana pod brojem UE 19029/2000. Razvija stabla srednje bujnog rasta s dosta ši-rokim krošnjama. Srednje rano ulazi u rodnost, a rodnost joj je srednje obilna, ali stabilna. Cvate kasno a samooplodna je. Plodovi dozrijevaju od 18 do 22 dana po-slije sorte Burlat, što bi bilo oko 17. lipnja. Plod je srednje velik sr-coliko plosnata oblika s kožicom svjetlucavo crvene boje. Meso je srednje čvrstoće, crveno, dobra okusa. Peteljka je srednje duga. Plodovi su srednje osjetljivi na pucanje ploda ako u vrijeme zre-nja padaju kiše.

22

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

prof. dr. sc. ivo milJković

Page 23: Green Garden 55

Čest je slučaj u praksi kako se stihijski podižu voćni nasa-di, što na koncu dovodi do niza negativnosti. Prije svega, dolazi do toga da se voćna stabla sade na izrazito male razmake, kako između redova, tako i unutar samog reda. Tako imamo sluča-jeva sa se trešnja sadi na rasto-janje 4 x 4 m, a što je nedovo-ljan razmak za navedenu voćnu vrstu. Osim toga, iz neznanja se podižu monosortni nasadi koji nipošto ne mogu ostvariti veli-ku rodnost. Ukoliko izuzmemo nekoliko novijih, samooplodnih sorti možemo zaključiti kako je većina sorti trešanja samoneo-plodna. To znači da u nasadima treba saditi i druge sorte (poput sorte Stela) koje slove za dobre oprašivače. Ipak, postavlja se pi-tanje što učiniti ako su voćni na-sadi već podignuti i ukoliko više nema prostora za nova stabla u voćnjaku. U takvim slučajevima jedino što možemo jest pribjeći njihovu prekalemljivanju.

PREKALEMLJIVANJETREŠANJA

Kada smo s provjerenih i pomno odabranih stabala uzeli kalem grančice vršimo njihovo kalemljenje na postojeća stabla trešanja unutar nasada. Na taj način u voćnjak unosimo neko-liko različitih sorti koje će nam pomoći u oprašivanju i oplodnji prisutnih voćnih stabala. Tim više što se kalemljenje vrši na nekoli-ko stabala nasumično odabranih s različitih dijelova voćnjaka. Kada to učinimo, već u sljedećoj vegetaciji možemo očekivati da nam trešnjina stabla neće samo obilno procvjetati već da će, sukladno tomu, formirati toliko očekivane plodove. Spomenuto prekalemljenje provodi se uvijek na mlađim stablima jer je tada

KALEMLJENJEM DOVEĆE RODNOSTI VOĆAKASvjedoci smo kako u velikom broju voćnih nasada imamo određenih poteškoća s rodnosti stabala. Naime, usporedo s neplanskim podizanjem voćnjaka dolazilo je do izostanka uroda zbog čega je nemali broj stabala nepravedno proglašen nerodnim.

uspjeh znatno veći. Pored toga, nikada ne treba prekalemljivati slaba i oštećena stabla. Nadalje, prije kalemljenja voćku treba blagovremeno pripremiti na na-čin da se trešnjine grane skraću-ju početkom prosinca a sve kako bi se sačuvale što veće količine hranjivih tvari. Pri tomu, nipošto ne skraćujemo sve grane, već dio njih trebamo ostaviti. Ostav-ljene, neprikraćene grane pred-stavljaju hraniteljice koje, povrh svega, privlače sokove. Time se izbjegava suvišan priliv sokova na prekalemljinim grančicama, pa ne dolazi do „zagušivanja ka-lema“. Prekalemljivanje trešanja obično vršimo koncem veljače, neposredno pred kretanje ve-

getacije. Nakon što se ono obavi odnosno netom po namještanju kalem grančica, vršimo njihovo vezanje namjenskom polietilen-skom trakom ili rafijom premda u njihovom nedostatku možemo upotrijebiti i najobičnije izolir-ban ljepilo. Potom kalem i ostale presjeke premažemo voćarskim voskom čime je i sama procedu-ra oko prekalemljivanja voćaka došla u završnu fazu.

ŠKARE ZAKALEMLJENJE

Kako je kalemljenje vrlo za-htjevna operacija kojom spaja-jući plemku s podlogom produ-ciramo novu biljku, razumljivo je da uspjeh provedbe ovisi i od

samog alata odnosno pribora. Pod tim podrazumijevamo škare za cijepljenje koje su praktične za kalemljenje i najzahtjevnijih voćnih vrsta. Posebno su pogod-ne za prekalemljivanje kivija kod kojeg se obično mijenja neod-govarajuća sorta ili se na mušku biljku (sortu) želi nakalemiti žen-ska sorta. Naime, dobro je pozna-to kako „muška biljka“ isključivo služi za oprašivanje ženskih, a za što su dovoljne jedna do dvije mladice. Stoga je razumljivo da se ostale nastoje prekalemiti. Zahvaljujući škarama, sami po-stupak prekalemljivanja protje-če brzo i jednostavno. Obavlja se polovicom veljače prije kretanja vegetacije. Dovoljno je škarama zasjeći kalem grančicu na kojoj se nalaze dva do tri pupoljka, čime se na njoj čini tzv. omega spoj. Potom se škare okreću na suprotnu stranu te se na lastaru biljke također pravi rez. Ostalo je rutina koja podrazumijeva ume-tanje kalem grančice u precizno načinjeni rascjep na lastaru kivi-ja. Slijedi još povezivanje polieti-lanskom trakom što je znak kako je prekalemljivanje kivija zavr-šeno. I na koncu, treba znati da uspjeh kalemljenja ovisi od ve-likog broja činitelja radi čega se prekalemljivanje voćaka uvijek provodi na većem broju grana. Time je prijem kalem grančica zajamčen.

Priprema reznica za cijepljenje

Izgled spojnog mjesta nakon srastanja

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

23

BoJan čaBrilo

Cijepljenje se izvodi u proljeće

Page 24: Green Garden 55

Istraživanja koja su rađena tijekom proljeća i početkom ljeta pokazuju odlične rezultate djelotvornosti ova dva herbi-cida na korove. Istraživanja su rađena najviše u vinogradima i voćnjacima ali i na drugim po-vršinama gdje jednogodišnji, ali i višegodišnji korovi pred-stavljaju veliki problem. Osim toga obavljena su i ispitivanja djelotvornosti ovog herbicida na različite višegodišnje korove s dubokim korijenjem ili rizomi-ma (zubača, slak, kupina, drača, različito šiblje i dr.).

Za suzbijanje jednogodiš-njih travnih i širokolisnih korova u vinogradima i voćnjacima ko-riste se u dozi 2-4 l/ha, kada su korovi visine 10-15 cm. Površine na kojima je korišteno sredstvo ne smiju se obrađivati najmanje 7 dana nakon primjene.

Za suzbijanje višegodišnjih korova te višegodišnjih korova s izrazito dubokim korijenom ili rizomima, koristi se u dozi od (8-12 l/ha Herkules) i (4-8 l/ha- Ouragan Sistem 4). Za suz-bijanje ovih korova primjenjuje pred cvatnju ili u doba cvatnje

korova kada je silazno kolanje asimilata najintenzivnije. Kod ovih korova mora proći najma-nje 2-3 tjedna od prskanja, da bi se površine mogle obrađivati.

Za predžetveno suzbijanje korova u žitaricama koji ometa-ju normalnu vršidbu, Herkules se koristi 14 dana prije žetve u dozi 2-4 l/ha. Slama koja ostaje nakon vršidbe ne smije se kori-stiti za pripremanje komposta namijenjenog proizvodnji po-vrća.

Osim ovoga Herkules i Oura-gan sistem 4 koriste se i na ne-obrađenim (nepoljoprivrednim) površinama u vrijeme pune ve-getacije korova u dozi 5-10 l/ha uz utrošak 600 litara vode po hektaru.

S druge strane, primjena Herkulesa i Ouragan Sistema 4 u šumarstvu je višestruka. Prije svega koristi se u šumskim ra-sadnicima primjenom između redova (uz korištenje štitnika) u dozi 3-5 l/ha. Herkules i Ouragan Sistem 4 se koriste i u nasadima smreke i bora, primjenom po cijeloj površini u proljeće (ožu-jak ili travanj), ili u jesen (rujan –listopad), u vrijeme mirovanja četinjača a rasta korova. Kori-

HERKULES i OURAGAN SISTEM 4herbicidi za nasade bez korovaNa tržištu pesticida u BiH ima desetak pripravaka iz skupine herbicida koji su rađeni na osnovi djelatne tvari glifo-sat. Najveći broj tih pripravak dolazi iz Hrvatske i Srbije, a manji dio iz drugih evropskih zemalja.

Ouragan Sistem 4 je posebni totalni herbicid koji sadrži i okva-šivač, te zbog toga ima izrazito dobro djelovanje na mnoge korove. Razvrstan je izvan skupine otrova na Listi otrova.

U primjeni nije opasan za pčele, gujavice te ne oštećuje mikro-biološku aktivnost tla.

ste se i poslije čiste sječe šuma u pripremi površine za sadnju, tretiranjem izdanaka i izbojaka u razdoblju intenzivnog rasta u koncentraciji 1%. Za tretiranje svježe posječenih panjeva u pe-riodu kolovoz-listopad koristi se u koncentraciji 2 %.

nino rotim, dipl. ing.

24

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Herbicid Herkules 480 SL Herbicid Ouragan sistem 4

Izgled vinograda 10 dana nakon prskanja

Page 25: Green Garden 55

Moglo bi se reći da, općenito gledano, naši ljudi vrlo dobro po-znaju čudotvoran dar prirode tj. vino. Ipak, kada se prodre malo dublje u tajne vina, lako ćemo ustvrditi kako će ga Hercegovci lakše proizvesti negoli ga pra-vilno poslužiti, odnosno složiti sa serviranom hranom. Jer da bi se pravilno kombinirali hrana i vino, neophodno je prije svega dobro poznavanje vina. Pod tim podrazumijevamo prepoznava-nje aroma, sortnih karakteristika i strukture vina te popratnih teh-ničkih elemenata, poput pravil-nog odabira čaša i temperature serviranja vina. Naime, bitni su svi detalji, a sve kako bi se hrana i vino međusobno nadopunjavali, što će na koncu rezultirati pove-ćanom općem zadovoljstvu pri-likom njihovog konzumiranja. A budući da svako vino ima poseb-no svojstvo koje dopunjuje okus pojedinog jela, na osnovi toga s vremenom su se stvorila pravila o tome koje je vino najbolje piti uz pojedino jelo. Na osnovi toga postiže se idealan sklad između vina i jela.

SLAGANJE VINA I JELADa bismo odabrali odgova-

rajuće vino uz određenu hranu, trebamo poznavati okus hrane i okus vina, što je prosječnom čovjeku prilično teško, naročito ako vinske karte ne pružaju do-voljno informacija o ukusima. Olakšanje predstavlja činjenica da u našim restoranima uglav-nom radi osoblje osposobljeno u ovom pogledu. Međutim, pra-vilno slaganje vina i jela pred-stavlja i stvar opće kulture zbog čega ćemo se osvrnuti na neko-liko osnovnih pravila.

Prije svega, nužno je znati da uz laganija jela uvijek idu la-ganija vina, odnosno uz teška jela uvijek se serviraju jača vina. S druge strane, uz kiselkasta jela idu kiselkasta svježa vina dok uz bijelo meso i kuhanu ribu treba-mo posluživati isključivo bijela vina. Kada boravite na odmoru u Dalmaciji, u restoranima ćete uo-čiti kako osoblje uz školjke i rako-ve uvijek servira neutralna bijela vina. S druge strane, uz tamna mesa, divljač i pečenu ribu do-bro pristaju crvena vina, dok se

Vino je sastavni dio jela. Ali, pravilno slaganje vina s hra-nom predstavlja krunu poznavanja vina, što se često ozna-čava kao umjetnost ili kultura pijenja vina. Međutim, iako se i ova umjetnost zasniva na svojoj kreativnosti kod slaga-nja vina s jelom moraju se poštivati određena pravila.

uz slatka jela piju polusuha, po-luslatka, slatka vina ili pjenušci. Dakle, cilj pravilnog posluživanja zasniva se na tome da pažljivo odabranim vinom poboljšamo okus hrane koju tom prilikom konzumiramo. Kada bismo sve gore navedeno još više pojedno-stavili, došli bismo do zaključka kako laganija i svježija Žilavka izvrsno prija uz neutralne sireve (bijele i mazive), plodove mora, školjke i rakove, kuhanu ribu, svijetlo meso i kuhanu janjetinu. Blatina se pak dobro slaže uz pla-vu ribu (pečenu i prženu), ribu i meso s roštilja, pečenu teletinu i janjetinu, janjetinu s roštilja i da-kako uz tamno meso.

TEMPERATURASERVIRANJE VINA

Prije posluživanja vino se iznosi iz podruma ili prostorije u kojoj se boce čuvaju na određe-noj temperaturi. Temperatura je vrlo važna s obzirom na vinski miris i okus pojedinog vina, jer pri određenoj temperaturi pot-puno se ističe buke vina. A vino se uvijek drži u hladnoj prostoriji i nikada se u žurbi ne smije ras-hlađivati u hladnjaku. Ukoliko temperatura vina nije odgovara-juća, ona se može korigirati fra-piranjem (hlađenje vina ledom), ali se to uglavnom izbjegava jer nagla promjena temperature može utjecati na balansiranost okusa i aroma, a samim tim i na kakvoću vina. Zbog svega toga nužno je znati kako je za bijela suha vina (Žilavka) najpogod-nija temperatura posluživanja između 10 i 12 stupnjeva C, dok je najpogodnija temperatura za posluživanje crvenih vina (Bla-tina) između 15 i 18 stupnjeva C. S druge strane, šampanjci i pjenušava vina poslužuju se pri temperaturi od 6 do 8 stup-njeva C a ružičasta vina između 12 i 14 stupnjeva C. Kako bi se olakšalo praćenje temperature vina, prilikom serviranja da-nas u poljoljekarnama možete pronaći i specijalne mjerne in-strumente (vinske termometre) koje su prilagođeni anatomiji boce. Cijena im je zanemariva a praktičnost velika, tim više što su na njihovoj poleđini ucrtane poželjne vrijednosti temperatu-re serviranja za svaku pojedinu vrstu vina.

POSLUŽIVANJE

Svako jelo “traži” i odgovarajuće vino

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

25

mario ćuBela, dipl. ing.

Page 26: Green Garden 55

Štete od niskihtemperatura

Izravne štete od izmrzava-nja su rijetke, jer je u razdoblju najnižih temperatura u pravilu prisutan snježni pokrivač koji usjeve strnih žitarica štiti od iz-mrzavanja. Snježni pokrivač je dobar toplinski izolator, pa je pri identičnoj temperaturi zraka, minimalna temperatura tla na dubini čvora busanja to viša što je veća debljina snježnog pokri-vača. Ozime žitarice značajno se razlikuju u otpornosti na niske temperature. Najotpornija kul-tura na izmrzavanje je raž, čije pojedine sorte mogu izdržati temperature i do -33 0C, zatim slijedi pšenica (do -25 0C), pa ječam i zob (do -17 0C). Izmr-zavanje pojedinih tkiva ili cijele biljke posljedica je oblikovanja kristala leda u međustaničnim prostorima, a rjeđe u samim sta-nicama. To oblikovanje kristala leda rezultat je ‘’isušivanja’’, od-nosno gubitka vode iz stanica. Što je temperatura okoline niža, to stanice ostaju sa sve manje vode i stvara se više ledenih kri-stala u međustaničnom prostoru. Povećane dimenzije kristala leda u međustaničnom prostoru priti-šću stanične stijenke koje mogu popucati, što završava uginućem stanica, pojedinih tkiva ili pak cijele biljke. Vanjski znakovi iz-mrzavanja mogu biti vrlo različi-ti. Biljke pri brzom odmrzavanju gube turgor i postaju mlohave, na kraju pocrne, požute ili uve-nu čuvajući zelenu boju. Ipak, općenito se može reći da izmrzle biljke poprimaju ofureni izgled, jer ozljede kloroplasta uzrokuju žućenje listova. Simptomi izmr-zavanja na biljci se najprije mogu uočiti na starijim listovima.

Kaljenje ozimih usjevaProces kaljenja može se

uvjetno podijeliti u dvije faze. Prva faza kaljenja u poljskim

uvjetima prolazi ujesen, kad se temperature zraka spuste blizu nule. Najpovoljniji uvjeti za tu prvu fazu su temperature od 0 do 6 0C, te vedro sunčano vrijeme jer se tada intenzivno nakupljaju šećeri, i to najviše u čvoru busa-nja i rukavcima listova. Prva faza kaljenja može završiti već za 5-6 dana, kada biljke mogu sadrža-vati 20-30 % šećera u suhoj tvari. Nakon prve faze kaljenja biljke pšenice mogu izdržati niske tem-perature od -10 do -12 0C. Druga faza kaljenja prolazi pri tempera-turama od -2 do -5 0C, neovisno o tomu je li usjev pokriven snije-gom. U toj fazi stanica gubi dio vode pa protoplazma zadobiva nova fizička svojstva, koja joj po-mažu u obrani od izmrzavanja. Nakon prolaženja druge faze kaljenja povećava se otpornost na izmrzavanje pa pšenica može podnijeti niske temperature od -14 do -17 0C i niže, ovisno o sorti i stanju usjeva. Druga faza kalje-nja traje različito kod raznih sora-ta, i to od 3 do 5 pa do 6 i 9 dana.

Agrotehničke mjereprotiv izmrzavanja

Borba protiv izmrzavanja ozi-mih žitarica sastoji se uglavnom u preventivnim agrotehničkim zahvatima: izbor dovoljno ot-pornih sorata, kvalitetna pripre-ma tla za sjetvu, sjetva u opti-malnim rokovima uz korištenje kvalitetnog sjemena, čime se osigurava ulazak pšenice u zimu u najpovoljnijoj fazi rasta i razvo-ja, tj. u fazi početka busanja. Ve-liki je značaj za otpornost usjeva na izmrzavanje jesenski porast i razvoj biljaka, na koji utječe rok sjetve i vremenski uvjeti nakon same sjetve. Ozime žitarice naj-

osjetljivije su na izmrzavanje u razdoblju klijanje-nicanje, pa najveće štete mogu nastati pri prekasnoj sjetvi ujesen, a takvu sjetvu su zbog nepovoljnih vre-menskih prilika ove jeseni naža-lost bili prisiljeni obaviti mnogi naši poljoprivredni proizvođači. Tek izniknule biljčice lako ugiba-ju pri niskim temperaturama, jer

Temperatura zraka Visina snježnog pokrivača Temperatura tla nadubini čvora busanja

-30 0C5 cm -19 0C

20 cm -14 0C30 cm -11 0C

KALJENJE STRNIH ŽITARICAU svjetskim razmjerima niske negativne temperature uzrokuju veće gubitke prinosa pšenice, od bilo kojeg drugog ne-povoljnog čimbenika okoline. Otpornost strnih žitarica na niske negativne temperature stječe se u procesu kaljenja ili ‘’očvršćivanja’’.

nemaju oblikovan čvor busanja, a konus rasta nedovoljno je za-štićen listovima. Prebujan usjev koji je zbog vrlo rane sjetve u zimsko razdoblje ušao jako izbu-san (4-5 izboja po busu), također može lakše izmrznuti zbog ni-skih negativnih temperatura, od usjeva koji je u zimu ušao u fazi početka busanja.

Pšenica podnosi dosta niske temperature

26

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

doc. dr. sc. Zlatko svečenJak

Page 27: Green Garden 55

Odlične je kakvoće, sije se sam ili u smjesi sa crvenom djeteli-nom, kao i s lucernom na oranica-ma za proizvodnju voluminozne krme. Koristi se u zelenom stanju, te za proizvodnju sijena, sjenaže i silaže. Dobivanjem tetraploidnih kultivara ova se trava sve više sije sama umjesto crvene djeteline. Po kakvoći, slična je krmi crvene djeteline u fazi porasta, pa je na oranicama sve više potiskuje. Po-slije kosidbe brzo regenerira i u povoljnim uvjetima može dati tri do četiri i više porasta tijekom go-dine, a s natapanjem 4-6 otkosa. Talijanski ljulj najbolje uspijeva u uvjetima vlažne i tople klime, s blagim zimama. Slabo podno-si oštre zime, golomrazice, dugi snježni pokrivač, kao i proljetne mrazeve. Najbolje uvjete za ra-zvoj pružaju mu duboka, rastre-sita, umjereno vlažna tla, pH 6-7. Teška, vlažna tla, s visokom razi-nom podzemne vode, kao i suha tla nisu pogodna za uzgajanje ta-lijanskog ljulja, jer u takvim uvje-tima brzo propada. Isto tako, ne podnosi plavljenje i potapanje, ali vrlo dobro reagira na natapa-nje pri nedostatku vode, jer sušu također ne podnosi.

Agrotehnika proizvodnjeLjulj se obično sije nakon ži-

tarica, iako su dobar predusjev i jednogodišnje mahunarke. Na-kon skidanja predusjeva treba odmah obaviti plitku obradu, kako bi niknuli korovi i sjeme ži-tarica. Osnovno oranje treba oba-viti potkraj kolovoza ili početkom rujna, kao i grubu pripremu tla. Finu pripremu tla treba obaviti uoči sjetve. Talijanski ljulj sije se u smjesi sa crvenom djetelinom u vrijeme sjetve crvene djeteline, potkraj kolovoza ili odmah po-četkom rujna. U čistoj kulturi za proizvodnju voluminozne krme sije se 20-25 kg/ha sjemena. U dugotrajne smjese talijanski ljulj se može sijati samo ako želimo u prvoj godini ostvariti veće prino-

Talijanski ljulj pogodanza voluminoznu krmu

Talijanski ljulj (Lolium multiflorum L.), ili mnogocvjetni ljulj, jedna je od vrlo cijenjenih višegodišnjih vrsta u svi-jetu ali i kod nas, zbog visoke produkcije i kakvoće. U pri-rodnoj flori javlja se samo na plodnim i dobro gnojenim livadama.

se mase, ali tada njegov udio nije veći od 10 %. Ovisno o sklopu lu-cerne u drugoj, trećoj, a ponekad i u prvoj godini korištenja, u luce-rišta s prorijeđenim sklopom usi-java se talijanski ljulj u količini od 5 do 10 kg/ha pa se tako produ-ljuje vijek korištenja i prinos. Kva-litetna krma dobije se kosidbom od početka klasanja. Za proizvod-nju krme, ovisno o svojstvima tla, biljku treba gnojiti za svaki otkos dušičnim gnojivima, s ukupno 140-250 kg/ha.

Iskorištavanje, hranjivavrijednost i produktivnost talijanskog ljulja

Talijanski ljulj može se iskori-štavati na različite načine. No, to je ipak vrsta pogodna za kosidbu, pri čemu se masa može koristiti za spremanje sijena, silaže ili za hranidbu u zeleno. Pri spremanju sijena i hranidbi stoke zelenom

masom, talijanski ljulj treba kositi u fazi od kraja vlatanja do počet-ka klasanja. Za spremanje silaže može se kositi u fazi punog kla-sanja do uoči cvatnje, radi većeg sadržaja suhe tvari, a i stoga što se sadržaj sirove celuloze ne po-većava sa starošću u onoj mjeri kao kod drugih vrsta. Ne podno-si trajno gaženje ni dugotrajno napasivanje. Razlozi za to mogu se naći u malom udjelu kratkih, dobro olistalih izboja. Kako je kratkotrajan, ne može biti osnova travnjaka namijenjenih dugotraj-nom pašnom načinu korištenja. Ipak, kako u proljeće rano počine s porastom, a tijekom ljeta dobro se regenerira, u nekim zemljama travnjaci s talijanskim ljuljem ko-riste se povremeno, kraće vrijeme za ispašu. Inače, talijanski ljulj naj-češće se uzgaja u smjesi sa crve-nom djetelinom kojoj odgovara i po trajnosti i zahtjevima za uvjeti-ma klime i tla, ali i po agresivnosti

i brzini regeneracije. Kakvoćom talijanski ljulj spada u najkvalitet-nije vrste, stoka ga rado jede. Za razliku od dobrog dijela visoko-produktivnih vrsta (klupčasta oš-trica, vlasnjača livadna, trstikasta vlasulja, mačji repak), sa stadijima razvoja ima sporije povećanje sadržaja sirove celuloze i sporije smanjenje probavljivosti. Ipak, masa talijanskog ljulja znatno je hranjivija u ranim fazama razvoja. Zahvaljujući vrlo dobroj sposob-nosti regeneracije, talijanski ljulj u tijeku vegetacije može dati veći broj otkosa (3-6) i vrlo visoke pri-nose suhe tvari, koji mogu doseći i 22-25 t/ha. Za ostvarivanje viso-kih prinosa nužno ja talijanskom ljulju osigurati velike količine hra-njiva, prvenstveno dušika.

Talijanski ljulj

SortimentMir je srednje rana sorta tali-

janskog ljulja. Otporna je na zimu i hrđu. Koristi se za zelenu krmu, sje-nažu i sijeno.

B-9 je srednje kasna sorta. Traje dvije godine i godišnje daje 60-80 t/ha zelene mase. Tetraflorum je tetraploidna sorta, dobro podnosi oštre zimske uvjete. Tetraflorum daje visoke i stabilne prinose u pr-voj i drugoj godini korištenja. Ima snažno razvijen korijenov sustav i odlična je pretkultura ostalim bilj-kama, jer u tlu ostavlja puno organ-ske mase.

Barmultra je sorta bujnog ra-sta, brzo se regenerira nakon kosid-be i vrlo je otporna na bolesti. Vrlo dobro reagira na intenzivnu gnojid-bu dušikom.

Lolita je sorta s visokom pro-izvodnom mogućnošću i vrlo ve-likim prinosima. Kao tetraploidna sorta stvara također puno podze-mne organske mase i tako obogati tlo humusom. Odlikuje se dobrim prezimljavanjem

Sjeme talijanskog ljulja

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

27

mr. sc. darko uher

Page 28: Green Garden 55

Jedan o načina za prevla-davanje takvog stanja je sjetva krmnog bilja, točnije djetelinsko-travnih smjesa koje se koriste za ishranu stoke, i predstavljaju je-dan od kvalitetnih i rentabilnih izvora stočne hrane.

Svojstva i namjenaDjetelinsko-travne smjese

se mogu koristiti za proizvodnju sijena, sjenaže, silaže i za ispašu stoke. Također, one na zasijanim površinama poboljšavaju struktu-ru tla, a njihovo korištenje u 4-5 g. nakon sjetve zahtijeva vrlo malo truda i ulaganja, pa predstavljaju jedan od rentabilnijih načina pro-izvodnje stočne hrane, a to može biti i jedna od mjera provođenja plodoreda. Mogu se sijati na je-sen i u proljeće.

Proljetni period sjetve je povoljniji za hladnije i surovije predjele, s višom nadmorskom visinom, tj. planinske predjele, ali također i za lokalitete gdje su je-seni i zime, za razliku od proljeća, oskudne padavinama, pa nema dovoljno vlage za jesenju sjetvu, a u takvim uvjetima je i obradu tla, tj. oranje teško izvesti.

Odabir trava i djetelina za smjesu ovisit će o proizvođaču, odnosno o namjeni zasijane po-vršine za koju vrstu stočne hrane će biti bazirana proizvodnja. Me-đutim, pošto se na tržištu mogu

naći već napravljene kvalitetne djetelinsko-travne smjese, time je proizvođačima olakšan posao za odabir i miješanje sjemena. Jedna od svakako najkvalitetnijih djetelinsko-travnih smjesa je ona pod nazivom Bosna. To je jedna univerzalna smjesa, tipizirana za naša područja, koja je postigla jako dobre prinose na različitim tipovima tala, posebno na siro-mašnijim i sušnim tlima, ali i na hladnim planinskim tlima, kojih je kod nas jako puno. Ova smjesa se sastoji od mješavine 4 vrste dje-telina i 6 vrsta višegodišnjih trava (kombinacije visokih, srednje vi-sokih i niskih), s odgovarajućim postotcima udjela u smjesi, tako da jedna ne konkurira drugoj. Ako se pak proizvođač odluči za sjetvu travno-djetelinske smjese kojoj će osnovna namjena biti is-paša stoke, onda će to biti kom-binacija bijele djeteline, smiljkite i nekoliko vrsta višegodišnjih niskih (livadna vlasnjača, crvena vlasulja, engleski ljulj) i srednje vi-sokih trava (talijanski ljulj), ovisno od tipa tla i lokaliteta gdje se gaji.

Obrada i priprema tlaOsnovna agrotehnička mjera

koja se provodi u ranijem periodu prije sjetve je duboko oranje tla. Ona se obavlja na dubinu 35-40

cm s otvorenim brazdama. Nju je poželjno obaviti još u jesen ako to uvjeti klime i tla dozvoljavaju; ako ne, onda tijekom zime. Osnovni cilj ove operacije je da se pobolj-ša vodno-zračni režim i struktura tla. Druga operacija je predsje-tvena obrada tla koja se sastoji od tanjiranja, drljanja i valjanja tla da bi se ovo dovelo u stadij sitne mrvičaste strukture i poravnalo, što će kasnije imati utjecaja na podjednaku osvijetljenost biljaka tijekom nicanja i porasta. Također je bitno da se predsjetvenim kul-tiviranjem tla eliminiraju korovi i onemoguće u razvoju.

Osnovnu gnojidbu tla je sva-kako potrebno obaviti, a ona se

VRSTA- NARODNI ILATINSKI NAZIV SORTA KATEGORIJA

UDIO U MJEŠAVINI

%

Djetelinskotravna smjesa BOSNA

Lucerna (Medicago sativa) OS 66 C1 8 %Smiljkita (Lotus corniculatus) Diana C1 7 %

Crvena djetelina (Trifolium pratense) Viola C1 5 %Bijela djetelina (Trifolium repens) Milka C1 5 %

Mačji repak (Phleom pratense) Rasant C1 15 %Vlasulja livadna (Festuca pratensis) Kos C1 15 %

Engleski ljulj (Lolium perene) Marika C1 15 %Klupčasta oštrica (Dactylis glomerata) Terano C1 10 %Talijanski ljulj (Lolium multiflorum) Tetraflorum C1 15 %Vlasnjača livadna (Poa pratensis) Samoa C1 5 %

SJETVA DJETELINSKO-TRAVNIH SMJESASvakodnevno smo u mogućnosti vidjeti u našoj okolini zapuštene i zakorovljene oranice, na kojima se nekad sadilo i sijalo, a danas predstavljaju potencijalnu opasnost za izbijanje požara, odlaganje otpadaka i slično. Uzrok njihove zapuštenosti je u činjenici što ih nema tko obrađivati, a drugim većim dijelom što je njihovo korištenje nerentabilno, a također i vrlo zahtjevno kad je u pitanju kultiviranje i obrada.

Sjeme DTS-a “Bosna”

28

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

mario ćuBela,dipl.ing.

Page 29: Green Garden 55

obavlja neposredno prije pred-sjetvenog kultiviranja tla. Količi-na unesenog gnojiva ovisit će od predkulture koja je uzgajana na sjetvenoj parceli. Kad je u pitanju tip gnojiva, osnovnu gnojidbu

Došli ste doma i ne znajući posijali pastrnjak. Vjerujte, ni-ste nimalo pogriješili jer se radi o veoma staroj vrsti koja se od ostalog povrća izdvaja visokim sadržajem minerala. Od toga, polovicu čini kalij a nije zane-mariv ni sadržaj kalcija i fosfora te magnezija, sumpora i želje-za. Naša zvanična medicina pastrnjak ne svrstava u ljekovi-tu skupinu povrća, dok druge zemlje koriste njegov sastav (alkaloid pastinacin) u liječenju stenokardije i neuroza. Nekada se pastrnjak koristio kao sredstvo za izlučivanje vode iz or-ganizma, protiv nadima-nja i groznice, kod nekih bolesti bubrega i želuca, te protiv reumatičnih te-goba.

Način proizvodnjePretežito se uzgaja

izravnom sjetvom sjeme-

na. Sjetva se vrši tijekom ožujka u brazde/redove duboke 2 cm i razmaknute 25 cm. Pošto sje-me ima nešto slabiju klijavost treba ga gušće sijati tj. nužno je utrošiti 6-7 grama sjemena na četvorni metar. Za desetak dana dolazi do nicanja biljaka koje se nakon razvitka nekoliko listova presađuju na konačan razmak od 15 cm u redu. Dakle, pastrnjak je nužno prorijedi-ti kad su izdanci dostigli 3 cm visine. Nasad se nekoliko puta okopava, plijevi i redovito za-

lijeva. Tijekom jeseni, čim lišće odumre, uberite pastrnjak jer je korijen spreman za berbu čim se razvije. Međutim, pa-strnjak nije osjetljiv na studen, što znači da se može ostaviti na gredici tijekom cijele zime.

Iako pastrnjak zauzima pro-stor u vrtu tijekom cijele godi-ne, riječ je o vrijednoj namirni-ci. Vrlo je ukusan kao dodatak

PASTRNJAK - povrće s obilje mineralaMorate priznati da od svih vrsta povrća najmanje poznajete pastrnjak. Ali, to ne znači da on nema svoje vrijed-nosti. Dosta je sličan peršinu korjenašu, pa se pri kupnji kesica povrća, često zna poput kukavičjeg jajeta ubaciti u nabavnu košaricu.ivica doko, dipl. ing. juhama a dobro se uklapa i u

miješane salate. Posebno je pogodan za osobe s probav-nim smetnjama jer bitno po-spješuje apetit uz istodobno otklanjanje nadimanja i grčeva u crijevima. Može se konzumi-rati i sam, odnosno kuhan kao i ostalo povrće mada je puno ukusniji pripremljen kao pire ili umak.

tla je najbolje obaviti mineralnim gnojivima N:P:K formulacije. Ta-kođer se može koristiti stajnjak ili kombinacija mineralnog gnojiva i stajnjaka, ali je vrlo bitno da je stajnjak čist tj. da u njemu nema

previše sjemena korova koji br-zim porastom stvaraju konkuren-ciju travama i time ih guše i one-mogućavaju u razvoju.

SjetvaSjetva djetelinsko-travnih

smjesa se obavlja sijačicama ili ručno na dubinu 1-3 cm, ovisno o vlažnosti tla, u vlažno tlo nešto pliće, a u sušno dublje, sa me-đurednim razmakom 12-15 cm. Sjetvene norme su od 30-40 kg/ha za strojnu sjetvu, a kad je u pi-tanju ručna sjetva onda je prepo-ruka za normu od 50 kg/ha.

Optimalni termin sjetve je mjesec ožujak, ovisno od pod-neblja i vremenskih uvjeta, u nizinama nešto ranije, a u pla-ninskom dijelu kasnije tijekom proljeća. Nakon sjetve obvezno je obaviti valjanje tla da bi se sje-menu osigurala bolja vlažnost i kontakt s tlom, što pridonosi bržem i boljem klijanju i ukorje-njivanju.

Njega i iskorištavanjeBitno je znati da je u prvoj

godini nakon sjetve dužina ve-getacijskog perioda, od kretanja vegetacije do cvjetanja, nešto duža, oko 80 dana, a kasnijih go-dina će biti od 65-70 dana, što ima za cilj da se djetelinsko-trav-noj smjesi ostavi dovoljno vre-mena da dobro razvije i učvrsti korijen te da akumulira dovoljno hranjivih materija za nastavak vegetacije.

Osnovne aktivnosti koje se provode u narednih 4-5 godi-na rentabilnog iskorištavanja umjetnih livada su košnja više puta i gnojidba u vidu prihrane a obavlja se u proljeće nepo-sredno prije kretanja vegetacije. Znači da se uz vrlo malo truda i ulaganja može rentabilno proi-zvoditi kvalitetna stočna hrana, više godina, a također se kvali-tetno i ekonomično mogu isko-ristiti neobrađene a kvalitetne poljoprivredne površine.

Za veliko korijenje nužno je obaviti prorijeđivanje

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

29

Page 30: Green Garden 55

Proizvodnja i potrošnja voća

Po potrošnji svježeg voća u svijetu na pr-vom mjestu je naranča, zatim slijedi man-darina, limun, banane, i jabuke. Po opsegu proizvodnje u svijetu redoslijed je sljedeći: agrumi, banane, jabuka, mango, malina i kruška. Jabuka se nalazi na trećem, malina na petom, a kruška na sedmom mjestu lje-stvice opsega proizvodnje voća u svijetu.

Bougenvilla – naziv po admiralu

Ova prekrasna biljna vrsta ime je dobila po francuskom admiralu Louisu Antoineu Bougainvilleu na čijem je brodu u Brazil putovao njen pronalazač. Danas se uzga-jaju većinom križanci-tri vrlo slične vrste u svim bojama, od bijele preko narančaste do crvenoljubičaste i ponekad s velikim brojem pricvjetnih listova. Obje druge vr-ste, B.peruviana i B.glabra imaju listove s vrlo malo dlačica, prva vrste ima i manje, gole cvjetove. Druga vrsta podnosi mraz do –7oC te se stoga u Sredozemlju može uzgajati i na otvorenom.

Korovi – vrlo produktivni

Korovi su nepoželjna grupa biljaka koji pro-tiv volje uzgajivača rastu zajedno s gajenim biljkama. Proizvode goleme količine sje-mena, što im omogućava veliku ekspanziju u prostoru. Tako npr. zubača (Cynodon dac-tilon) tijekom jedne godine proizvede oko 1000-2000 sjemenki, divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki, mišjakinja (Stellaria media) od 15000-25000 sjemen-ki, hudoljetnica (Erigeron canadensis) od 100000-2000000 sjemenki.Pored goleme količine sjemena, značajna je i velika otpornost tog sjemena na različi-te nepovoljne uvjete vanjske sredine.

Ljekoviti celer

Da celer ima ljekovitu vrijednost potvrđuje i činjenica da jača živce, potiče probavu i odvajanje neprobavljivih tvari, jača poten-ciju i štiti od nervoze. Osim toga, celer se u kineskoj medicini već dugo preporuču-je za snižavanje krvnog tlaka, a provedeni pokusi potvrđuju opravdanost takvih pre-poruka. U jednoj je studiji kod pokusnih ži-votinja ubrizgavanje injekcija s ekstraktom celera izazvalo značajno sniženje krvnog tlaka. Konzumiranje tek četiri stabljike ce-lera izazvalo je isti učinak i kod ljudi.

30

B R O J 5 5 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Naj, naj, naj …..prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Najtoplijemjesto na zemljiNajtoplijim mjestom smatra se zrak oko munje. U djeliću sekunde zrak se zagrije na 30.000 oC. To je pet puta više nego temperatura na vidlji-voj površini Sunca.

Najveća zrna tučeNajveća ikad zabilježena zrna tuče izmjerena su u tuči 14. travnja 1986. godine u području Gopalganj, u Ban-gladešu. Zrna su težila i do 1 kg. Tuča je usmrtila 92 ljudi.

Najglasnijikopneni sisavacMužjaci majmuna urlikavca (Alouatta) koji žive u središ-njoj i Južnoj Americi imaju povećanu koštanu struk-turu na vrhu svog dušnika, koja pojačava njihove urlike. Njihovo glasno dozivanje može se čuti na udaljenosti od gotovo 4,8 km.

Ptica koja je preletjelanajveću udaljenostMladunče obične čigre (Ster-na hirundo), 30. lipnja 1996. godine u središnjoj Finskoj obilježeno je prstenom. Pti-ca je preletjela rekordnih 26.000 km, prije no što je u siječnju 1997. živa ponov-no uhvaćena u australskoj državi Viktorija. Da bi tamo stigla, ptica je morala svaki dan preletjeti nevjerojatnih 200 km

Page 31: Green Garden 55

��������������

�������������

������������

������������������������������������������

��������������������������

��������������������������������������������

������������������

��������������������������������������������������������������������������������

������������������������������������������

�������������

Page 32: Green Garden 55