Green Garden broj 56 svibanj / lipanj 2008.

godina VIII cijena 3 KM

Cvatue grmlje uvrtu Slatki krumpir Naini navodnjavanja Pepelnica vinove loze Klopke za ose i strene

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

3

Urednikova rijePred vama je novi broj poljoprivrednog glasila GREEN GARDEN koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih lanaka iz oblasti voarstva, vinogradarstva, povrarstva, cvjearstva, ratarstva i pelarstva. Posebno su interesantni prilozi iz vinogradarstva iz kojih se moe doznati sve o pepelnici, bolesti koja je ove godine pohodila hercegovake vinograde. Kako je zaustaviti moete doznati samo ukoliko proitate lanak o pepelnici vinove loze kao i lanak o novim fungicidima za njeno suzbijanje, a koji se od ove godine mogu pronai i na naem tritu. Iz neizostavne oblasti zatite bilja, na naim stranicama nemojte propustiti priloge o suzbijanju ilogriza, crne trenjine ui kao i lanak o zatiti mladih sadnica voaka. A sa stranica posveenih voarstvu doznajte to se sve podrazumijeva pod ljetnom agrotehnikom u nasadu aktinidije kao i koje sve radnje obuhvaa pomotehnika u vonjacima jabuka i kruaka. U ovom broju takoer donosimo i priloge iz povrarske proizvodnje od kojih izdvajamo lanak koji nosi naslov injenice o slatkom krumpiru ili batatu. Poto je sada idealno vrijeme za uzgoj lubenice nemojte propustiti proitati prilog o gnojidbi i zatiti ove zanimljive povrtne kulture. Kao i svake godine u uzgoju rajice susreemo se sa uvijanjem listova te stoga donosimo kratki osvrt koji otklanja svaku dilemu o uzroku navedene pojave. Nismo izostavili ni redoviti kalendar sjetve povra kao i lanak o zainskom i ljekovitom bilju te prilog o pelinu-lijeku i insekticidu. A da korovi osim negativne strane imaju i onu pozitivnu doznat ete jedino ukoliko proitate prilog uvaenog herbologa prof. Zvonimira Ostojia. I na koncu, stranice povrarstva zavravamo lankom o vaenju i skladitenju krumpira koji se posljednjih godina na podruju Hercegovine sve vie i intenzivnije uzgaja. U naem poljoprivrednom glasilu posebnu pozornost privlae stranice posveene cvjearstvu, a iz kojih izdvajamo lanak naeg strunjaka Josipa Brkljae, u kojem se detaljno opisuju rue koje predstavljaju nezamjenljive biljke u svakom vrtu. Pored toga tu je prilog o cvatuim grmovima, poput rododendrona, kalistemona i erika, koje se sve ee sade u svrhu ukraavanja okunica. A za ovaj broj naeg i vaeg GREEN GARDENA pripremili smo i niz zanimljivosti iz svijeta pela kao i prilog iz kojeg moete doznati sve o problemima s maticom do kojih dolazi tijekom proljea. Meutim, kako ni to nije sve ipak Vam preporuamo da sami detaljno prelistate na i va GREEN GARDEN, a ukoliko smo neto propustili nadamo se da nam to neete zamjeriti. Urednitvo

SADRAJCVATUE GRMLJE U VRTOVIMA 4 RUE NEZAMJENJIVE U SVAKOM VRTU 5 ZAINSKO I LJEKOVITO BILJE U VRTU 6 PELIN 7 RAJICA ::: KRUMPIR ::: PAPRIKA 8 CRNA TRENJINA LISNA U ::: ZATITA MLADE SADNICE VOAKA ::: SUZBIJANJE ILOGRIZA 9 POVRTNJAK POETKOM LJETA 10 PINCIRANJE RAJICE 11 INJENICE O SLATKOM KRUMPIRU ILI BATATU 12 LUBENICA 13 ZATITIMO KVALITETNO KRUMPIR OD BOLESTI TETNIKA 14 VAENJE I SKLADITENJE KRUMPIRA 16 NAVODNJAVANJE POLJOPRIVREDNIH POVRINA 17 KORISNE I NEGATIVNE STRANE KOROVA 18 PITANJA I ODGOVORI 19 PEPELNICA, LUG ILI MAA VINOVE LOZE 20 POMOTEHNIKA U VONJACIMA 22 LJETNA AGROTEHNIKA U NASADIMA AKTINIDIJE 23 NOVE KLOPKE ZA SUZBIJANJE OSA I STRENA 24 REPORTAE 25 ZRNATI IR 26 VRIJEME POETKA I ZAVRETKA ISPAE 27 PROBLEMI S MATICOM U PROLJEE 28 ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA PELA 29 ZANIMLJIVOSTI 30

Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Knepolje b.b. 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Grafiko oblikovanje: Damir anje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

4

CVATUE GRMLJE U VRTOVIMADanas se cvatue grmlje koristi za stvaranje trajnog drvenastog okvira kao pozadina za mnoge cvjetne vrste koje daju boju vrtu tijekom cijele godine. Zadnjih godina stalna je potranja za cvatuim grmovima. Vie je razloga poveanog interesa za cvatue grmove.Josip Brkljaa, ing.ee zanimanje za cvatue grmove dovodi se u vezu s novim nainom uzgoja, odnosno prodaja kontejniranih sadnica koje se mogu saditi u svako doba godine. Osim toga otvaranje vrtnih centara, te vei izbor vrsta takoer su pridonijeli veoj zainteresiranosti za cvatue grmlje. Pravilno posaeno cvatue grmlje stvara nam osjeaj privatnosti i intimnosti, a ujedno moe sluiti kao vjetrozatitni pojas. Meu cvatuim grmljem postoje vrste niskog rasta koje slue kao pokrivai tla, te vrste uspravnog rasta kojima se moe ublaiti krutost linija modernih zgrada. Rododendron je jedan od naih najomiljenijih cvatuih grmova. Trai djelomino sjenovito, kiselo tlo. Danas ga moemo sresti gotovo svugdje. Njegovi vazdazeleni listovi te cvjetovi razliitih boja mamac su za mnoge oi. Cvjetovi su zvonasta ili trubasta oblika. Najtraeniji vrtni rododendroni visoki su 1,5-1,8 metara i cvatu u svibnju. Prilikom sadnje rododendrona imajte na umu

V

Rododendron

Cvijet kalistemona

Kalistemon - omiljen cvatui grm

da imaju plitko korijenje, te ih se ne smije saditi preduboko. Svake jeseni malirajte ih tresetom. Tijekom ljeta trae dosta vode. Kalistemon se smatra cvatuom biljkom koja je vie prilagoena uzgoju u zatienim prostorima, ali se u junim krajevima moe uzgajati i na otvorenom, na zatienim poloa-

Kalistemon

jima najee uz osunani zid. Zbog toga je potrebno obratiti pozornost kod kupnje na sorte otpornije na hladnou. Glavno obiljeja kalistemona je usko lie i cvatovi koji su nalik na etku za pranje boca. Cvjetovi imaju uoljive pranike i gusto su poredani du cilindrinog klasa na ijem je vrhu skupina kratkih, lisnatih izboja. Kalistemon e rasti bre na sunanom poloaju.

Erika je tipini predstavnik vrijeskova s vrstim izbojima, igliastim listovima i zvonolikim cvjetovima. Meu vrstama postoji velika razlika u oblicima, veliini, boji cvijeta, te zahtjevu prama stanitu. Tipina erika je biljka zbijena rasta, koja naraste do 20 cm i najee se sadi u vrtu kao pokriva tla, ali ima i onih koje rastu do 2 metra visine. Cvatu u razliito vrijeme.

Erika

Rododendron uvijek zahvalan

Erika kao pokriva tla B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

Ruenezamjenjive u svakom vrtuJosip Brkljaa, ing.Najvei broj rua cijeni se zbog mirisa. Veina starinskih vrtnih vrsta i neke moderne rue imaju raznolike oaravajue mirise s tragovima klinia, mousa, meda, limuna, raznih mirodija. to se tie mirisa rue, on tijekom dana moe varirati, ovisno o vlazi zraka, starosti cvijeta te posebno miris ovisi o trenutnom raspoloenju vrtlara. Nekim e odreeni kultivar biti mirisan, dok drugima nee. Da biste uivali u mirisu rua, veini ih se morate pribliiti. U mirisu rua najvie moete uivati ako ih posadite u blizini vrata ili prozora, gdje u ljetnim veerima njihov miris struji u kuu,

5

Zbog vrlo lijepih cvjetova , jo od rimskih vremena vrtlari i pjesnici tovali su ruu kao kraljicu cvatuih biljaka. Smatra se da ima preko stotinu divljih rua, od kojih potjee preko 13000 kultiviranih rua.uokolo patija, du stazica ili na zatienu poloaju u vrtu. Moderne rue zapravo obuhvaaju sve boje spektra od bijelih pastelnih boja pa sve do jarko crvenih i utih. Posebno su traene rue iji je cvijet modar. Tako, primjerice, kultivar Blue Parfum ima cvijet svijetloljubiaste boje. Starinske vrtne rue imaju raspon nijansi od bijele preko blijede rumeno ruiaste, intenzivno ruiaste, zagasito crvene i ljubiaste do grimizne. Mnoge rue dobro izgledaju u skupinama ili u kombinaciji s ostalim biljkama. Kombinacije s vie bljetavih boja mogu djelovati neskladno. Da biste smirili nesklad izmeu skupina s cvjetovima jaih tonova, posadite bijele rue. Jedna od najboljih pozadina za gredice rua jest ravna zelena tratina. Nasad rua moe nadopuniti i puteljak od opeke osobito onaj mekih blijedih tonova. Kod svih materijala izbjegavajte viebojne uzorke koji konkuriraju ruama. Iako ljunak bojom i oblikom izgleda privlano, moe biti odbojan iz razloga to se brzo pojavljuju korovi a kamenii se postupno rasturaju i nestaju u zemlji. Gredice s ruama mogu se uokvirit s biljkama za obrube. est nain uzgaja rua jest u formalnom ruinjaku koji istie njihovu rasko u gredicama to su oblikovane tako da odravaju skladnu istananost te biljke. Grmovi hibridnih ajevki i rue stablaice slue kao trajnice za gredice. Gredice s ruama mogu se oblikovati u bilo kojoj veliini i obliku. Svi kultivari rua ne dostiu vrhunac cvatnje u isto vrijeme. Ako se bojom eli postii snaan dojam i u istoj gredici mijeati razne kultivare rua, posadite 5-6 biljaka istog kultivara. Rue se mogu kombinirati s ostalim sadnicama. Tako npr. minijaturne rue ljeti bojom i visinom obogauju kamenjaru, jer biljke za kamenjaru cvatu preteno u proljee, a primjerice rue pokrivaice tla svojim mirisnim cvjetovima mogu pokriti strminu. Uzgojem rua i zeljastih biljaka u gredicama ili obrubima istie se ljepota rua u cvatu, pa ak i onda kad rua miruje. Habitus mnogih grmolikih rua, rijetka i prozrana kineska rua, izvrsno pristaje leernoj raskoi neformalne sadnje. Mnoge biljke mogu pojaati nasad kojim dominiraju rue. Visoki klasovi grimizne pustikare, bijelog ljiljana ili ostalih bijelih i ruiastih ljiljana uzvisuju se iznad nasada bujnih starinskih vrtnih rua, tako se i habitusom i oblikom cvjetova stvara izraajan kontrast.

Razliiti mirisi

Boje cvjetova

Vrtna pozadina za rue

Rue i zeljaste biljke

Ruinjaci

Rasadnik rua B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

Cvjetovi razliitih boja

6

ZAINSKO I LJEKOVITO BILJE U VRTUGoran Jurilj, dipl. ing.Zainsko i ljekovito bilje se moe kupiti svjee i osueno, ali rijetko ima tako osobit miris i okus kao ono ubrano u vlastitom vrtu. Svjee ubrano zainsko bilje vaan je sastojak mnogih kulinarskih kombinacija. Kod nekih vrsta cvjetovi se mogu upotrijebiti kao jestiva dekoracija (bora, luk vlasac, bazga, neven). U mnogim dijelovima svijeta lijeenje biljem je uobiajeno, a ljekoviti je vrt izvor sastojaka pogodnih za lijeenje mnogih bolesti. Tako je, primjerice, menta blagi anestetik, snaan antiseptik i lijek za probavne tegobe. Mnoge zainske i ljekovite biljke imaju blagotvoran uinak na kou te se koriste u spravljanju kozmetikih pripravaka (rumarin, kamilica, nana, neven, bazga). Veina zainskih i ljekovitih biljaka koje se danas uzgajaju u vrtovima su divlje vrste, mada ima i kultivara koji se razlikuju u nainu rasta ili boji listova i cvjetova. Ta razliitost ini ih vrijednim dekorativnim vrtnim biljkama. Osim toga privlanost zainskog i ljekovitog bilja lei uvelike u njihovu mirisu koji u kontrastu s ostalim biljkama obino potjee od listova prije nego od cvjetova. Neke zainske i ljekovite biljke imaju jarko obojene cvjetove (neven, bora) Neven je jednogodinja biljka s svijetlonaranastim cvjetovima. Trai dobro propusna, osunana tla koja ak mogu biti i siromana. Obilno cvate, a uklanjanje ocvalih cvjetova produuje cvatnju. Latice cvijeta slue kao zain ali i za bojenje rie, mekih sireva i juha te za ukraavanje salata. Suene latice slue za dodavanje boje potpuri. Jednogodinja biljka s razdijeljenim listovima i malim, bijelim ili svjetloljubiastim cvjetovima. Dobro raste na suncu, ili u polusjeni i na dobro propusnom plodnom tlu. Biljke imaju neugodan miris i ne preporua se njihov uzgoj u zatvorenim prostorima. Donji listovi slue kao sastavni dio currija, chutnija, umaka i salata. Sjeme koje ima sladak pikatan okus upotreblja-

Zainsko i ljekovito bilje je svako bilje koje se koristi u kulinarstvu i lijeenju. U prolosti se zainsko i ljekovito bilje uglavnom koristilo kao dodatak mnogim jelima te kao dodatak u proizvodnji lijekova i kozmetikih pripravaka. Danas se, osim te uporabne vrijednosti, zainsko i ljekovito bilje uzgaja i zbog svog dekorativnog izgleda.

Neven

Korijandar

Korijander

va se u mljevenom curriju, peenjima i umacima. Ljupac je otporna trajnica koja trai sunana ili polusjenovita mjesta, te duboka, vlana i dobro propusna tla. Visoka biljka

Ljupac

koja se moe uzgajati kao pozadina gredica. Listovi imaju snaan miris nalik celeru i kvascu te se koriste u juhama, kuhanom mesu. Aromatino sjeme dodaje se peenjima i jelima od povra, a mlade stabljike mogu se kristalizirati.

Neven

Ljupac B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

Pelin (Artemisia absinhtium L.), divlji i vrtni, obian je viegodinji korov, ili se sadi kao grm uz rubove vrta i cvjetnjaka. Uz tu je biljku vezano najvie udnovatih proturjeja. Od dulje liste ljekovitih svojstava priznatih i od moderne medicine i farmakologije, alkoholnog pia iz doba Napoleona koje su francuski vojnici nosili u teleaku zajedno sa streljivom, do ire liste njegova djelovanja kao dobrog pomonika u biopovrtlarstvu. Pelin, onaj vrtni koji sadri vie gorkih tvari nego divlji, nije samo puki ukras vrta. Grmove pelina sade povrtlari, cvjeari ali i voari vikendai. Pelin djelotvorno uklanja hru s biljaka, posebice s patuljastih i niskih voaka. Biopovrtlari svjedoe da je pelin odlian tit od moljaca. Osobito je u modi kod profesionalnih uzgajivaa krizantema, jer svoje nasade cvijea za blagdane Svih svetih tite pelinom, jer sprjeava bijelu hru krizantema Uz ime pelina vezana je i najdulja zabrana proizvodnje jednog alkoholnog pia u svijetu, u kojem je pelin glavni sastojak, u izvornom vicarskom estokom piu nazvanom Absinthe. Zabranjen je u vie od 90 posto zemalja, a vicarci su ga legalizirali nedavno (i modificirali), tek nakon 90 godina zabrane. Pelin i njegov sastojak absinthum proslavili su i neke od najpoznatijih slikara (V. van Gogh, Touluse Lautrec, Picasso, kao i mnogi francuski impresionisti), pa knjievnike (E. Hemingway, O. Wilde). Glavni

PELINlijek i insekticid

7organizam gotovo cijeli svijet zabranio je 1915. godine uradak od pelina pod imenom Absinht. Sadravao je 72 (!) posto alkohola, a izum potpisuje dr. Pierre Ordinaire, vicarski Francuz, koji je recept i brand 1797. prodao Francuzu Michelu Pernodu, ime je ovaj sklopio odlian posao. Domovina Abshinta vicarska ponovno ga nedavno vraa u okrilje zemlje, i pod imenom Pastis i s manje alkohola (40-43 posto) legaliziran na tritu estica.

Pelin, divlji i vrtni, ljekovita je biljka s najduljom listom primjene u narodnoj i modernoj medicini, proizvodnji alkoholnih pia, ali i u bioproizvodnji u povrtlarstvu i Odlike vrste voarstvu. Mogua slinost je i zabuna

Razliita uloga pelina

Razliita primjena u praksi

krivac je sastojak pelina absinhtum, koji nastaje preradom biljke i u sastavu s anisom i angelikom u veim koliinama djeluje

kao droga, izaziva halucinacije, ali slikar ne gubi sposobnost i kontrolu nad pokretima. Zbog oitog toksinog djelovanja na

u izgledu divljeg ili vrtnog pelina sa tetnim korovom ambrozijom. Zbog toga je nepotrebno iupano mnogo grmova pelina. Ekolozi zato upozoravaju na razlike izmeu ovih dviju biljaka. Temeljene su u obliku stabljike i listova pelina i ambrozije, kao i u izgledu cvijeta. Stabljika pelina uvijek je crvenkastosmee boje i drvenasta, a ambrozije ukasta i lake se povija, manje je dlakava od pelinove. Listovi pelina slabo su raspareni, nalije je obraslo gustim dlaicama i sivosrebrne boje. U ambrozije su listovi jako perjasto zarezani, a nalije lista je golo. Cvijet pelina uvijek je na vrhovima stabljike, bijeloruiaste je boje, a u ambrozije cvijet je ut, okruglast. Pelin je ve tradicionalno prihvaen i u narodnoj medicini i u farmaciji. Nekada je bio popularan meu lovokradicama i vercerima koje je progonila i ranila policija. Strijelne rane lijeili su tako da bi ranjeniku davali tekuinu u kojoj se u crnom vinu macerirala 15-ak minuta svjea i suha stabljika pelina. Ozlijeeni je tekuinu pio na lice i ukapavala se u svjeu ranu. U narodu je poznat i za lijeenje uzetosti i slabosti udova, i to masiranjem mjeavinom vina, pelina, kadulje i kamilice. G.L.

B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

8

UVIJANJE LISTOVA RAJICENino Rotim, dipl. ing.U Hercegovini doslovce da i nema parcele s zasaenim rajicama na kojima se nije pojavilo uvijanje donjih listova. Posebice je to izraeno nakon dolaska toplijih dana i neto veih dnevnih temperatura. Postavlja se, meutim, pitanje o emu se tu radi? Prije svega, treba znati da navedenu pojavu ne prouzrokuju lisne ui jer one dovode do uvijanja prvenstveno mlaeg lia na kojem se vrlo lako i uoavaju. Stoga treba znati da je rije o manje-vie normalnoj pojavi kojom biljka u cilju smanjenja gubitka vode smanjuje i samu transpiracijsku povrinu uvijanjem listova. Osim toga, navedena pojava se esto moe zamijetiti u uvjetima uzgoja rajice s nereguliranim navodnjavanjem, odnosno, u sluajevima nedostatnog zalijevanja. Novija istraivanje pokazuju i kako uvijanje donjih listova potie visoka koncentracija soli u zemljitu a koja je uvjetovana nekontroliranom i prekomjernom gnojidbom. Iako to mnogi hercegovaki proizvoai povra zanemaruju, ozbiljna istraivanja pokazuju i da se uvijanje donjih listova rajice esto pojavljuje na parcelama koja se opetovano iz godine u godinu zalijevaju, odnosno, navodnjavaju kloriranom vodom. I na kraju, uvijek opasni crveni pauk moe prouzroiti sline

Uvijanje listova esto u ljetnim mjesecima

simptome s tom razlikom da se njegovi tragovi vrlo lako raspoznaju.

SLADAK KRUMPIR ZA GORKI UITAKMario ubela, dipl. ing.Svima nam je poznat osjeaj kada kupimo neto po prihvatljivoj cijeni, a ispadne maak u vrei. Upravo je to najbolji izraz za krumpir koji donesemo s veletrnice a za koji mislimo kako je, sudei po lijepom i zdravom izgledu, prava poslastica za trpezu. Meutim, tek kada ga kuamo, shvatimo da smo ustvari nasjeli. Oni tvrdoglaviji pak optue domaicu da je umjesto soli stavila eer, premda sumnja u zain nikada nije ni bila opravdana. Stoga, treba znati da sladak okus gomolja potjee od dugotrajne izloenosti niskim temperaturama koje su obino u rasponu od 0 do 4 stupnja C. Uslijed niskih temperatura dolazi do postupne pretvorbe kroba u eere. Navedenu pretvorbu ne moete vratiti obrnutim smjerom tako da krumpir drite u toploj prostoriji pa vam jedino preostaje da ga to prije bacite. I svakako morate shvatiti da domaice ovaj put doista nisu krive

Oprez kod skladitenja gomolja

PAPRIKA RAZLIITIH OBLIKA PLODANino Rotim, dipl. ing.Danas se u svijetu uzgaja na stotine razliitih kultivara i F1 hibrida paprike. Od krupnoplodnih kultivara najzastupljeniji su babure iji su plodovi prizmatini sa 3 ili 4 vrha. Perikarp im je debeo 5-7 mm, mlijenobijele, svjetloute, svjetlozelene ili tamnozelene boje u tehnolokoj zrelosti, a svijetlocrvene ili tamnocrvene, naranastoute boje u fiziolokoj zrelosti. Masa baburastih plodova paprike kree se od 50-150 grama. Kultivare okruglih ili okruglastospljotenih glatkih ili malo rebrastih plodova nazivamo paradajz paprike. Perikarp kod njih je takoer 5-7 mm. Boja ploda u tehnolokoj zriobi je svjetlouta, a u fiziolokoj zriobi tamnozelena ili crvena. Kultivari paprike iji plod podsjea na rog, esto se nazivaju roge. Boja poda u tehnolokoj zriobi je uta ili svijetlozelena, a u fiziolokoj zriobi je crvena. Perikarp je debeo 3-5 mm, a plod tei 30-80 grama. Plodovi se najee koriste za kiselenje. Kultivari zainske paprike takoer su stoastog oblika. Boja ploda u tehnolokoj zriobi je tamnozelena, a u fiziolokoj zriobi tamnocrveni. Perikarp je dosta tanak, 2-3 mm. Vei broj kultivara je bez kapsaicina slatki, a manji broj kultivara s veim ili manjim sadrajem kapsaicina- ljuti.B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

Plodovi razliita oblika

9

Crna trenjina lisna udr. Ivan

Ostoji

Pored nekoliko tetnika koji ine tete trenji, tetama koje priinjava posebno se istie crna trenjina lisna u (Myzus cerasi). Pored direktnih teta u prenosi i desetak virusa. U je tamne gotovo crne boje, veliine do 1,5 mm. Primarni domaini su joj trenja i vinja ali se moe pronai i na drugim biljkama (Veronica spp., Galium spp. i dr.). U sie na vrnom liu trenje i vinje zbog ega dolazi do

jakog kovranja. U lui obilje medne rose koja jednostavno sljepljuje vrno lie, te se stvaraju kuglice od zakovranog lia na vrhu izboja. Mednu rosu naseljavaju gljive aavice tako da kugle od zakovranog lie poprimaju crnu boju. Kod jaeg napada zakovrano lie se sui. U se suzbija primjenom nekog od sljedeih pripravaka. Boxer SL 200, Actara 25 WG, Chromgor 40 EC, Confidor SL 200 i dr.

Simptomi napada na vrnim listovima

Zatitite mlade sadnice voaka od tetnika drvetadr. Ivan

Ostoji

Od tetnika drveta ije liinke bue hodnike u drvetu, na podruju Hercegovine, posebno se istie vrsta Modro sitance (Zeu-

Liinka modrog sitanca

zera pyrina). Napada gotovo sve vrste voaka ali najvie jabuku. Na podruju Hercegovine tete su posebno uoljive iz jaih bura tijekom proljea i ljeta kada u vonjacima pronalazimo prelomljene grana ili cijela stabla. Liinke ovog tetnika ive u drvetu tanjih ili debljih grana ali i debla mlaih voaka. Unutar drveta prave hodnike. Vrlo esto prave hodnike oko debla ili grane (prstenuju deblo), tako da voka ne moe izdrati udare vjetra i lomi se na tom mjestu.

Inae u poetku buenja hodnika liinka se moe unititi i mehaniki (uvlaenjem ice u rupu). Ulazni otvor se lako raspoznaje po piljevini koju liinka izbacuje napolje.Leptir modrog sitanca

Preventivne mjere provode se s ciljem unitavanja liinki prije ubuivanja u granu ili deblo. Ako se liinka ubuila u drvo onda se u ulazne otvore utrca neki pripravak na osnovi diklorvosa ili drugi insekticid jae volativnosti u puno veoj koncentraciji.

Simptomi oteenja na grani

Suzbijanje ilogrizadr. Ivan

Ostoji

Najopasniji tetnik kotiavih voaka na podruju Hercegovine i Dalmacije jest ilogriz. tetnik napada sve kotiave voke ali najvie breskvu, nektarinu, trenju i marelicu. tete su posebno izraene u izrazito sunim godinama i u onim podrujima gdje su voke posaene na plitkim skeletnim tlima. tete priinjavaju imaga i liinke. tete od liinki su daleko vee i opasnije. Naime, liinke ilogriza ive u korjenju i kor-

jenovu vratu, ispod kore, gdje bue hodnike te dolazi do suenja pojedinih dijelova kronje ali i cijelog stabla.

Liinka ilogriza B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

Liinke treba suzbijati prije ubuivanja u korijen ili korijenov vrat primjenom zemljinih insekticida. Pripravke je potrebno razbacati oko debla voke na udaljenost do 80 cm, najkasnije do kraja svibnja i ponoviti sredinom srpnja. Imaga ilogriza je mogue suzbijati kemijskim pripravcima koji imaju eluano djelovanje. Peteljke listova moraju se dobro poprskati jer se njima hrane imaga ilogriza. Svakako, pronaena imaga na stablima kotiavih voaka sakupljaju se i unitavaju.

Imago ilogriza

10

POVRTNJAK POETKOM LJETAPoznato je kako visoke prirode moemo ostvariti samo ukoliko povre uzgajamo na plodnim i strukturnim tlima. Ali, i najloija tla mogu se pretvoriti u dobra povrtna uz pravilnu gnojidbu i pravodobnu obradu tlaMladen Karai, dipl. ing.Veina naih povrara prakticira pripremiti i pognojiti tlo prije same sjetve, odnosno, sadnje povra. Meutim, provoenje duboke obrade i osnovne gnojidbe tijekom svibnja ne moe imati opravdanje jer je dobro poznato kako je i najloija jesenska obrada tla znaajnija i poeljnija od najkvalitetnije obrade tla izvedene tijekom proljea.

Iz Sjemenarnina Agrocentra u Mostaru

Nasad mrkve tijekom ljeta

Dakle, prije svake sjetve povra nuno je pravodobno pripremiti tlo uz unoenje stajskog i mineralnog gnojiva. To se posebno odnosi na stajski gnoj koji je nuno u tlo unijeti tijekom jeseni kako bi ga povre to bolje iskoristilo tijekom proljea. Stoga unoenje stajskog gnoja neposredno pred sjetvu tj. sadnju povra nema znaajniju ulogu jer zbog svoje kratke vegetacije povre ne uspijeva iskoristiti ni minimum hranjivih tvari iz njega. Ukoliko u tlo nije mogue unijeti stajnjak u jesen, onda se to treba uraditi to ranije u proljee, ali svakako uz dodatak NPK gnojiva. Kako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obino vladaju velike vruine, praene duljim sunim razdobljem (a to nije bio sluaj prole godine) nuno je vriti i redovito zalijevanje. To se posebice odnosi na tek po-

Pripreme za jesensku sjetvu

sijano sjeme povra koje treba svakodnevno zalijevati do potpunog nicanja biljaka. U kasnijim fazama razvoja zalijevanje se provodi po potrebi ovisno o vladajuih klimatskih prilika. Iako sadnja prijesadnica povra u Hercegovini obino zavrava s mjesecom travnjem, ne postoje klimatske zapreke u pogledu sadnje, a to se prije svega odnosi na presadnice proizvedene kontejniranim putem. Meutim, ova godina je u tom pogledu ve iznimka jer dolaskom mjeseca svibnja presadni-

Sadnja prijesadnica

ce povra nisu jo uvijek posaene na otvoreno polje. Dakle, i ova godina e slino lanjskoj u pogledu proizvodnje ranog povra malo kasniti. U tom pogledu jedina e iznimka, ini se, biti lubenica iz razloga to se sve vie sadi njena cijepljena varijanta na tikvu. Naime, cijepljena lubenica osim to je otpornija na bolesti i to ostvaruje vee prinose ranije plodonosi za 20tak dana, to na tritu ranog povra nimalo nije zanemarivo. Spomenimo kako je ove godine u dolini Neretve posaeno nekoliko ha lubenice cijepljene na tikvu.Ljetna sjetva graha

Sjetva povra u toplijim podrujimaVRSTA POVRA MRKVA CIKLA RADI GRAH MAHUNAR CVJETAA PERIN PORILUK KELJ PUPAR ZIMSKI KELJ ZIMSKI KUPUS JESENSKA SALATA BAMIJA KRASTAVCI (kis.) ARTIOKA BROKULA RATIKA KOLIINA SJEMENA (g/m2) 3 4 3 15 3 2 15 3 3 3 3 5 sjemenki u kuicu 3 sjemenke u kuicu 4 2 2

OPTIMALNO VRIJEME SJETVE 01.05.-30.06. 01.05.-21.06. 01.05.-30.06. 01.05.-30.06. 01.06.-22.06. 01.06.-15.06. 01.06.-15.06. 01.06.-20.06. 20.06.-30.06. 20.06-30.06. 10.06-20.06. 01.06.-10.06. 20.06.-30.06. 01.06.-15.06. 15.06.-30.06. 01.06.-15.06.B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

PINCIRANJEJosip Brkljaa, ing.U slobodnom nainu uzgoja rajica formira veliki broj bonih stabala (zaperaka) uslijed ega cijela biljka poprima bunast izgled. A kod proizvodnje rane rajice trebamo teiti uzgoju na jednu stabljiku, to se postie odstranjivanjem zaperaka tj. bonih grana im oni narastu 4-5 cm. Zaperci se otkidaju paljivo i to rukom, noem ili karama, strogo vodei rauna da ne otetimo glavnu stabljiku.

11Dobro je poznato kako rajica u svom uzgoju trai intenzivnu njegu pri emu odmah pomislimo na gnojidbu stajskim gnojem, prihranu KAN-om i zatitu od lisnih uiju. Meutim, malo je znano kako odreenim zahvatima moemo (i trebamo) regulirati rast rajice ali i dozrijevanje plodova. Rije je o pinciranju rajice koja se provodi radi sprjeavanja neprekidnog grananja i porasta izvan okvira propisanih genetskim karakteristikama sorte.krovnu konstrukciju plastenika ili staklenika na nain da se na dno biljke postavljaju posebne kope koje se veu namjenskim vezivom koje se omotava oko stabljike. Kod uzgoja na otvorenom kolci se obvezno trebaju postavljati sa suprotne strane od pravca puhanja i naleta vjetrova. Potom se pristupa vezanju svake pojedinane biljke, s tim da stabljika rajice raste u debljinu i do 2,5 cm, to se mora uzeti u obzir pri vezivanju. Za vezivanje se najee koristi namjensko vezivo-manila koja se moe pronai u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Osim toga, danas se na tritu mogu pronai i namjenske mree za vezivanje biljaka i plodova a to se prije svega koristi kod uzgoja dinje i lubenice. Primjena muke vodice za bolju oplodnju rajice je posebice nuna u godinama s mnogo oblanih dana. Iako se na manjim povrinama oplodnja rajice moe postii i protresanjem biljaka ime dolazi do pucanja polenovih kesica i oplodnje tuka, puno je sigurnija i poeljnija primjena kemijskih pripravaka, kao to je, primjerice, Tomatin. Meutim, bitno je napomenuti kako se prskanje Tomatinom treba obaviti u ranim jutarnjim satima i to na taj nain to doslovce moramo poprskati, odnosno, gaati cvjetove. U novije vrijeme u zatvorene prostore unose se i male konice s bumbarima, koji obavljaju oplodnju. Spomenimo jo kako se u uzgoju rajice moe pojaviti i neeljeno odbacivanje, abortiranje cvjetova. Pojava je fizioloke naravi i najee je vezana za neadekvatnu gnojidbu. esto je prouzroena suvikom ili manjkom duika, odnosno neizbalansiranim odnosom hranjiva izmeu sebe.

RAJICE

Pinciranjem ili uzgojem na jednu stabljiku postiemo formiranje krupnijih plodova rajice a skraujemo i vrijeme njihovog dozrijevanja. To je i razumljivo jer se pravodobnim zakidanjem

to postiemo pinciranjem?

U pravilu, vezivanje biljaka uz potporu se primjenjuje kod povra s visokom i polegnutom stabljikom. Tako se i rana rajica uzgaja uz oslonac, odnosno, uz drveni kolac ili trsku. Obino je rije o drvenim kolcima za koje se

Vezivanje rajice

Veliki broj hibrida rajice, nosi plodove u grozdovima koji vrlo esto zbog velike teine savijaju pa i trgaju glavnu peteljku. Kako bi se to izbjegla na tritu postoje posebni nosai na plodove u koje se umee peteljka.

Umeci za peteljke plodova

Oplodnja rajice

Piniciranje rajice

zaperaka sva hranjiva usmjeravaju u pravcu obrazovanja i dozrijevanja plodova. Meutim, reguliranjem broja stabljika rajice ne smijemo kasniti jer bujan vegetativan rast moe utjecati na smanjeno zametanje plodova koji, kad se razviju, ostaju neto sitniji.B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

vezuje jedna ili vie biljaka. Kolci se, dakako, trebaju ukopati u tlo a njihova visina najee iznosi 1,5 metar. Vei proizvoai prakticiraju vezivanje dva do tri reda ice izmeu kolaca koji se postavljaju na razdaljinu od 3-4 metra. Rajica koja se uzgaja u zatienim prostorima vezuje se uz

12

injenice o slatkom krumpiru ili batatuSlatki krumpir ili batat nije krumpir, nije ak ni njegov daleki roak. Krumpiri su u stvari gomolji, a slatki krumpir je korijen i dio je obitelji Convolvuceae. Indijanci su slatki krumpir uzgajali davno prije Kolumbova dolaska na obale Amerike 1492.Josip Brkljaa, ing.

to je znaenje imena? Kada se spomene ime Yam, nastaje mala zabuna. Ono to se spominje kao Yam u stvari su varijeteti slatkog krumpira. Pravi Yam je jestivi korijen pun kroba. Slatku krumpir je gladak, s koom koja moe varirati u boji, ovisno o varijetetu, od blijedo ute do intenzivno ruiaste i jarko naranaste. Boja mesa moe biti od blijedo ute do ruiaste, crvene ili naranaste.

Poljoprivrednik prije sadnje slatkog krumpira prvo treba odluiti koji e varijetet uzgajati. Varijeteti se razlikuju po boji i tipu koe. Primjerice, popularni varijetet ima naranastu koru s naranastim mesom i proizvest e nekoliko izdanaka, ali to je srednje dozrijevajui slatki krumpir visokog prinosa. Naranasti slatki krumpir najee je uzgajani varijetet, zauzima 70% povrine zasaene slatkim krumpirom u Hrvatskoj. Kod odabira sjemenog materijala treba imati na umu za koju boju i vrstou mesa i kore se odluujemo. Kad poljoprivrednik odabere varijetet, slijedi sadnja prijesadnica. Uzgajaju se potkraj oujka. Izraste zdrava i otporna sadnica, spremna za presaivanje u polje rano u svibnju. Najpraktiniji tip sadnje za veinu uzgajivaa je field bed pokriven plastikom, iako se koriste i drugi naini, pr. staklenici itd. Kod proizvodnje slatkog krumpira najvaniji je sastav tla kako bi se izbjeglo prenoenje bolesti ili nametnika s prijanjih kultura. Treba izabrati

Uzgoj slatkog krumpira

dobro drenirano, pjeskovito ilovasto tlo, koje za uzgoj slatkog krumpira nije koriteno najmanje tri godine. Openito je poznato i prihvaeno da e zemlja koja daje visok urod duhana dati i visok urod slatkog krumpira. Takoer, duboka i pjeskovita tla uvijek e dati slatki krumpir najbolje uoblien i dobrog izgleda. Za proizvodnju visokih priroda slatkog krumpira mora se osigurati zemlja sa svim hranjivim svojstvima potrebnim biljci. Nematode i zemlja alju se na testiranje kako bi se odredila koliina vapna, gnojiva i nematocida koji trebaju biti dodani zemlji. Nakon to je polje odabrano i zemlja pripremljena sve je spremno za sadnju. U meuvremenu su sjemenke-korijeni pustili izdanke i spremni su za rezanje. Kod mladica koje se presauju u polje najvanije je da nemaju insekata, ali je vana i njihova veliina. Najbolje su biljke 10 cm duge, s 8 ili vie listova. Presaivanje u polje treba poeti im biljke dozore a temperatura zemlje na 10 cm iznosi 18 0C tijekom 4 dana. Idealno vrijeme sadnje je od 1. do 15. svibnja, ali se saditi moe i nakon 15. svibnja, i to rano dozrijevajue kulture. Nakon sadnje slatki krumpir treba zatititi od nametnika i korova. Problemi s insektima mogu se izbjei dobrim upravljanjem poljem, rotacijom usjeva, programom zdravog sjemena, upotrebom rezistentnih varijeteta, propisanom i pravilnom berbom, sanitacijom, lijeenjem i skladitenjem. U produkciji slatkog krumpira suzbijanje korova vano je i kod uzgoja. Slatki krumpir trai puno mjesta za uzgoj, a korov ugroava njegovu potrebu za prostorom. Otprilike 120-150 dana nakon sadnje slatki krumpir je spreman za berbu. Za razliku od ostalih kultura, nastavit e rasti dok god biljka ima

Gomolji batata

zelene listove, a vremenski uvjeti to doputaju. Slatki krumpir treba ubrati prije prvih mrazeva, meutim, djelomice ili u potpunosti smrzavanje zelenih dijelova biljke nee natetiti usjevima dok se temperatura zemlje oko korijena ne spusti ispod 12 0C nekoliko sati. Berba moe biti obavljena runo ili mehaniki. Mehaniki kopai beru slatki krumpir izlaui korijen biljke tako da se moe runo pokupiti. Ubrani slatki krumpir pohranjuje se u skladite, gdje se sui na zraku. Suenjem se potie proces prelaska kroba u eer. Temperatura od 30 0C i vlanost 90-95 % poeljni su tijekom suenja. Tijekom suenja slatki krumpir brzo zacjeljuje (porezotine i na-

Problem sa tetnicima

Berba slatkog krumpira

gnjeenja nastala pri branju). Osueni slatki krumpir sprema se na temperaturi 13-15 0C i 8590 % vlage zraka. Skladitenje u toplije prostore pojaat e gubitak mase i klijanje. Bogat je betakarotenom i vitaminom E je antioksidans koji pomae zdravlju oiju, vitamin C pomae tijelu da apsorbira eljezo, odrava zdravima zube i desni. Vitamin B6 je vaan jer podrava vie kljunih tjelesnih funkcija, kao to su metabolizam proteina i rast stanica bolje nego bilo koji drugi vitamin. Kalij pomae u reguliranju krvnog tlaka i kontrakciji miia. eljezo pomae dostavu kisika u sve stanice tijela, a vlakna pomau u odravanju zdravim probavnog trakta. Moe se pripremati kuhan, peen, paren i pren te kao prilog svim moguim jelima.

B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

LUBENICA gnojidba i zatita tijekom vegetacije

13tako da u tom sluaju uope ne trebamo obavljati prihranjivanje biljaka.

Nasad lubenice tijekom ljeta

Okruglasta ili duguljasta, jednobojna ili prugasta, svijetlog ili tamnijeg mesa, lubenica je simbol ljetnog osvjeenja, slatkoe i njenog, mirisnog okusa. Zbog visokog sadraja eera niske kalorinosti predstavlja idealnu dijetalnu namirnicuNino Rotim, dipl. ing.

Svatko tko se imalo ozbiljnije bavio uzgojem lubenice zna da za njen uzgoj osim vode treba osigurati i kvalitetnu, pravilnu gnojidbu. Tako, osim ranije navedenog klasinog prihranjivanja i gnojidbe lubenice sve vie zapaamo kako veliki proizvoai ovog sladunjavog povra cjelokupnu gnojidbu temelje na primjeni vodotopivih gnojiva. To je i razumljivo jer primjenom navedenog gnojiva biljci osiguravamo stalnu opskrbu pristupanim biljnim hranjivima, to se u velikoj mjeri odraava na poveanje prinosa. Stoga se nakon formiranja cvjetova pa sve do kraja vegetacije preporua primjena Cifo gnojiva 8:5:44 ili Cerbero 13-0-46 i to svakih 7-10 dana. Svakako da prije sadnje trebamo izvriti unoenje zemljinih insekticida, tipa Dursbana G-7,5 kako bi eliminirali tj. otklonili napad injaka i podgrizajuih sovica. Jer kada posadimo lubenicu, a ovi tetnici napadnu, zatita nee pruiti eljeni efekt. Ustvari, ukoliko nismo pred sadnju zafrezali zemljini insekticid, preostaje nam jedino zalijevanje biljaka kropivom na osnovi Dursbana E-48 ili nekim drugim pripravkom, to bitnije uslonjava primjenu insekticida ali i poskupljuje trokove uzgoja. Osim toga, lubenice napada desetak lisnih uiju koje se naseljavaju na mlae, vrno lie. Sisanjem sokova lie gubi svoj prvobitni oblik tj. dolazi do njegovog deformiranja. Zatita protiv lisnih uiju se obavlja tek nakon pojave prvih jedinki na listovima i to primjenom insekticida Actera 25 WG, Boxer SL 200, Calypso 480 SC i dr.

Primjena vodotopivih gnojiva

P

rema hranjivim vrijednostima i ukusu, lubenica je potpuno ravnopravna s najboljim vonim vrstama. Stoga, nimalo neete pogrijeiti ako ustvrdite da se ispod njene kore nalazi obilje svega, izuzev kalorija. U 100 grama sadrava svega 21 kaloriju zbog ega u njenim plodovima cijelo ljeto mogu uivati i osobe prekomjerne teine. Osim toga, veim dijelom sastoji se od vode u kojoj su otopljeni brojni vitamini, minerali i pigmenti. Lubenica zauzima i svojevrsno mjesto u medicinskim terapijama jer slovi za najuinkovitijeg istaa organizma. Meutim, osim to potie rad

bubrega, zbog sadraja fosfora i kalcija znaajna je i za izgradnju lijepih zuba, vrstih kostiju ali i dobrih ivaca.

Najei tetnici lubenice

Pohvalna je injenica da se svake godine u Hercegovini, ali i ostalim dijelovima BiH, poveavaju povrine pod ovom povrtnom kulturom. Uglavnom su zastupljene dvije sorte i to Fantazija i Crimson Sweet. U pravilu, duljina vegetacije kod lubenice iznosi od 80 do 110 dana i rije je o biljci kratkog dana koja se najbolje razvija u uvjetima 12 satnog ili neto dueg dana. Meutim, bitno je napomenuti kako je veina sorti i hibrida lubenica osjetljiva na pojavu i napad odreenih bolesti i tetnika, to znai da od poetka uzgoja trebamo voditi rauna o provoenju odgovarajue zatite.

Najei sortiment lubenice

Lubenica, osim to trai puno topline, zahtijeva i lagano te dobro gnojeno tlo koje je tijekom jeseni duboko obraeno. Dakako da uz obradu tla trebamo izvriti i gnojidbu stajskim i mineralnim gnojivom. Poto lubenica dobro reagira na gnojidbu stajnjakom,B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

Pravilna gnojidba lubenice

preporua se njegovo unoenje u tlo i to u koliini od 3-4 tone po dulumu. Uz stajski gnoj potrebno je u tlo unijeti i mineralno gnojivo i to NPK 7-20-30 u koliini od 150 kg po dulumu. Navedeno mineralno gnojivo se dodaje iskljuivo kod pripreme tla za sjetvu s tim da je po dulumu poeljno unijeti i 20 kg UREE 46 % N. Dodavanjem UREE pridonosimo boljem uvanju vlage u tlu te njenim unoenjem lubenicama osiguravamo potrebnu koliinu gnojiva

Gnojiva za prihranu lubenica

14

ZATITIMO KVALITETNO KRUMPIR OD BOLESTI I TETNIKADanko Toli, dipl. ing.Krumpir napada vie vrsta bolesti i tetnika, a proizvoae krumpira najvie mue plamenjaa i krumpirova zlatica. Syngenta u svom proizvodnom programu ima nekoliko odlinih pripravaka za suzbijanje ova dva problema, a osnovna prednost ovih pripravaka je: irok spektar djelovanja, niska otrovnosti i kratka karenca. Plamenjaa krumpira najopasnija je bolest koja uzrokuje najprije propadanje lia i stabljike, a u kasnijoj fazi trule gomolja (poinje na polju, nastavlja se u skladitu). Klimatski uvjeti s dosta oborina i temperature iznad 15oC, pogoduju razvoju i irenju bolesti. Tijekom svibnja zbog obilja vlage pri tlu kada krumpir zatvora redove najprije se zaraze donji listovi. U poetku se obino pojave sivozelene pjege na rubovi-

Plamenjaa krumpira

ma listova , a u kasnijoj fazi lie odumire i sui se. Zaraza stabljike obino se pojavi u blizini lisnih pazuaca, jer se tu najdulje zadrava vlaga. Za vrijeme jakih rosa ili oborina do kraja svibnja s temperaturama preko 20 oC, gotovo je uvijek dovoljno topline i vlage da bolest moe unititi itav nasad. Za suzbijanje plamenjae krumpira Syngenta ima u svom proizvodnom programu pet vrhunskih fungicida i to: Daconil, Ridomil Gold MZ, Ridomil

Gold Plus, Quadris, od ove godine novo na tritu je fungicid Revus MZ. Fungicidi Revus MZ sadri u sebi novu aktivnu tvar mandipropamid, izuzetno uinkovitu na gljivice iz skupine plamenjaa ( peronospora ). Fungicid je registriran u BiH za suzbijanje bolesti na vanijim kulturama kao: krumpir, rajica, krastavac, duhan te vinova loza. Oekuje se uskoro proirenje dozvole na kupusnjae, salatu, pinat, luk i sl. kulture.

Quadris je dobro poznati fungicid koji je razvrstan izvan skupine otrova (porijeklom od dvije gljivice iz prirode) i zbog kratke karence od svega tri dana pogodan je za male proizvoae i amatere koji uzgajaju krumpir i ostalo povre na okunicama. Za profesionalce i velike proizvoae Syngenta preporua u fazi intenzivnog rasta sistemini fungicid Ridomil Gold MZ koji biljku titi iznutra i izvana (fungicid s izraenim sisteminim i kontaktnim djelovanjem). Kada cima dosegne punu veliinu preporuujemo novi fungicid Revus MZ. U sve navedene fungicide mogu se dodavati insekticidi za suzbijanje krumpirove zlatice i lisnih uiju kao to su Actara, Karate zeon, Actellic ili Match.

Simptomi napada na listovima

Revus MZ novi pripravak za zatitu krumpira B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

15

Liinka krumpirove zlatice

Odrasle zlatice

Krumpirova zlatica je najvaniji tetnik krumpira u nas, ali i ekonomski najvaniji tetnik uope u BiH. Iako napada i patlidan i rajicu, krumpir joj je najslaa hrana. Budui da tete ine i liinke i odrasli kornjai, a kako jedna enka moe odloiti i 1000 jaja, vrlo je vano koristiti insekticide koji imaju dobro i dugo

Krumpirova zlatica5

djelovanje. Actara je dobro poznati, izuzetno sistemini insekticid koji pripada novoj generaciji insekticida. Actara ima dozvolu za koritenje u brojnim povrtnim kulturama, ukrasnom bilju, ratarskim kulturama i voarstvu za suzbijanje mnogih tetnika. Na tetne insekte djeluje kontaktno i eluano, a suzbija i odrasle zlatice i liinke. Actara je najuinkovi-

tiji insekticid za suzbijanje krumiprove zlatice, lisnih uiju, buhaa, bijele muice, cikada... na brojnim kulturama, a ima vrlo kratku karencu. Za suzbijanje krumpirove zlatice koristi se u niskoj dozi od 2 gr u 10 lit vode. Osim Actare Syngenta za suzbijanje krumpirove zlatice nudi jo dva insekticida kratke karence i to: Karate zeon i Match.

B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

16

Gomolji mladog krumpira

Vaenje mladog krumpira

VAENJE I SKLADITENJE KRUMPIRAProsjean prirod krumpira kod nas iznosi oko 7 tona po hektaru, dok u europskim zemljama premauje ak i 40 tona. Stoga moramo voditi rauna da krumpir pravilno vadimo i skladitimo kako bi nam i to malo proizvedenog moglo ostati za cijelu zimuIvica Doko, dipl. ing.ini se da svi mi znamo tehnologiju proizvodnje krumpira. Ma pusti, krumpir proizvodim cijeli svoj ivot-ablonski bi rekli neto stariji poljoprivrednici na svaki pokuaj osuvremenjivanja njegove proizvodnje. Pa postavlja se onda pitanje zato je Danska tako daleke 1900. godine imala proizvodnju od 7 tona po hektaru, koliku sada trenutano ima BiH. Svakako i u BiH ima proizvoaa koji uz primjenu potrebne agrotehnike imaju urode krumpira na razini europskih. Naalost, najvei broj proizvoaa ostvaruje urode krumpira ispod 10 tona po hektaru. Razumljivo je da kod nas ima toliko potekoa a koje se prije svega ogledaju u nedostatku vode tijekom vruih ljetnih mjeseca a da ne govorimo o nepogodnim fizikalnim i kemijskim svojstvima tla. No, svakako da osnovni razlog malog prinosa krumpira lei ipak u ovjeku-proizvoau. Ali, inozemna iskustva govore kako se prinosi itekako mogu poveati i to koritenjem kvalitetnog sjemenskog materijala uz potivanje gnojidbe, navodnjavanja, njege i zatite krumpira. Meutim, bitan imbenik u cijeloj toj prii je i odreivanje pravog trenutka vaenja i prikladnog skladitenja gomolja. Uostalom, tu se i najee pojavljuju veliki propusti. ogrta, koji je posebno efikasan na naem suhom i rastresitom zemljitu. Iza pluga gomolji ostaju na povrini zemlje nakon ega se sakupljaju runo. Meutim, danas postoje i specijalni plugovi za vaenje krumpira koji su se pokazali posebno efikasnim i rentabilnim na veim proizvodnim povrinama. Ali, kod iskopa trebamo voditi rauna da to manje oteujemo gomolje kako bismo ih kasnije mogli to dugotrajnije uskladititi. Poseban se problem pojavljuje kod vaenja sorti krumpira kod kojih se gomolji nalazi neto udaljenije od cime. Praksa je pokazala da kod takvih sorti pri iskopu imamo oko 30 posto oteenih gomolja. zimnicu, on e vam brzo poeti propadati. To je i razumljivo jer oteeni gomolj brzo gubi hranjive vrijednosti a na njegovim oteenim mjestima se razvijaju mikroorganizmi koji kasnije dovode do pojave plijesni i trulei. Inae, razvoju plijesni i ubrzanom truljenju gomolja pomae i nezreo krumpir, vlanost gomolja te ostaci zemlje u kojoj mogu biti razni uzronici bolesti. Stoga vodite rauna da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestima nakon ega ga trebate uskladititi u uvjetima temperature od 4 do 5 stupnjeva C. Uz povremeno prozraivanje i relativnu vlagu zraka od 95 posto krumpir se u takvim prostorijama moe uvati i u razdoblju od 10 mjeseci.

U pravilu, krumpir trebamo vaditi kada su gomolji zavrili svoj fizioloki razvoj, a to se ogleda kroz odumiranje nadzemnog dijela biljke, odnosno, cime. To znai da se krumpir poinje vaditi kada je lie odumrlo, to je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima). Osim toga, uslijed propadanja stabljika slabi i veza izmeu stolona i gomolja koji se zbog toga lako i odvajaju. U toj fazi su i gomolji dostigli maksimalnu veliinu te se moe pristupiti njihovom vaenju iz zemlje. Pokoica je u tom sluaju sasvim ovrsla te se ne moe skidati pri jaem pritisku prstom, to joj omoguava bolje uvanje tijekom zime. Na manjim povrinama u Hercegovini krumpir se jo uvijek vadi runo tj. motikom, to predstavlja najstariji i najtei nain. Na neto veim povrinama to se radi plugom a za to se moe upotrijebiti obini plug

Odreivanje vremena vaenja krumpira

Naini vaenja

Kod runog vaenja krumpira mala je vjerojatnost da e doi do oteenja pokoice gomolja. Ako do toga i doe, njihovim naknadnim probiranjem i odvajanjem se i taj mali broj oteenih gomolja izdvoji. Meutim, veliki proizvoai koji krumpir iskapaju vadilicama obino ne vode rauna o tome, pa sve izvaene gomolje pakiraju u vree i nose na trnicu. Ukoliko budete neoprezni i kupite takav krumpir za

to uiniti s oteenim gomoljima?

Krumpir se esto uva u kartonskim vreama B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

17

NAVODNJAVANJE POLJOPRIVREDNIH POVRINANavodnjavanje je u biti mjera u biljnoj proizvodnji kojom se tlu dodaju koliine vode potrebne za nesmetan rast i razvoj biljaka. S obzirom na potrebe i mogunosti u BiH se navodnjavaju vrlo male povrine. Zadnjih desetak godina biljei se porast uporabe razliitih sistema navodnjavanja.Goran Jurilj, dipl. ing.Posebno je to izraeno u Hercegovini, ali i u Semberiji i Lijeve polju. Razliiti sustavi navodnjavanja uglavnom se koriste u proizvodnji povra i stolnih kultivara vinove loze, dok je navodnjavanje u voarskoj i ratarskoj proizvodnji slabije zastupljeno. Postoji vie naina navodnjavanja, ali se oni mogu svrstati u tri osnovne skupine: povrinsko navodnjavanje, navodnjavanje kienjem i lokalizirano ili ciljano navodnjavanje. Povrinsko navodnjavanje ili navodnjavanje plavljenjem je najei nain navodnjavanja. Osnovna karakteristika ovog naina navodnjavanja je da voda, dovedena gravitacijom ili pod tlakom, u tankom sloju stagnira ili tee po povrini tla, te ulazei u tlo do dubine rasprostiranja korijenova sustava osigurava vodu za nesmetan rast i razvoj biljaka.

cijeloj kienoj povrini. Kod ovog naina navodnjavanja esto se stvara i pokorica. I pored ovih negativnih osobina ovog naina navodnjavanja, ono se danas vrlo esto koristi u praksi jer ima velikih prednosti u odnosu na povrinsko navodnjavanje koje se oituju u sljedeem: za ovaj nain navodnjavanja nije potrebno ravnanje terena, trai mali uinak radne snage, jednostavan je za primjenu, mogue ga je automatizirati, moe se koristiti i za druge namjene (protiv smrzavanja, hlaenje usjeva i sl.), mogue ga je koristiti za ispiranje soli iz zaslanjenih tala

Lokalizirano navodnjavanje

Naini navodnjavanja

Navodnjavanje kienjem

Navodnjavanje plavljenjem B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

Navodnjavanje kienjem je noviji nain navodnjavanja koji se poeo koristit razvojem strojeva i crpki, a posebice rasprskivaa. Ovaj nain navodnjavanja simulira kiu. Za njegovo kvalitetno provoenje potrebno je osigurati crpku, cijevi-vodotoke i to usisnu, glavnu i razvodne, te odgovarajue rasprskivae kojima se voda ujednaeno rasporeuje po povrini tla. Rasprskivai proizvode kapljice razliite veliine, promjera od 0,5 do 4,0 mm. Manje kapi podaju obino u blizini rasprskivaa, a velike imaju vei domet. Veliinu kapljica odreuje veliina i oblik mlaznice i radni tlak na rasprskivau. Kod manjeg tlaka kapljice su vee i obrnuto. esto se dogaa da se kod velikog tlaka stvara efekt zamagljivanja, dok velike kapljice esto mogu otetiti kulture posebno u mlaim uzrastima. Sljedea negativna osobina ovog naina navodnjavanja je to se ne postie potpuno ravnomjerna raspodjela vode po

Navodnjavanje kienjem

Ovim nainom navodnjavanja voda se daje u malim koliinama na odreeni dio poljoprivredne povrine. Lokalizirano navodnjavanje je nalo svoju primjenu ponajprije u zatienim prostorima u kojima se uzgaja povre. Osim u povru lokalizirano navodnjavanje se koristi i u drvenastim kulturama (voe, vinova loza). Moe se rei da je idealno za povrine s rijetkim sklopom biljaka. Jo vie je dobilo na znaenju patentiranjem plastinih kapaljki kroz koje se voda isputa na tlo. Kapaljke se prave u razliitim izvedbama, ali se dobrim dre one kapaljke koje osiguravaju mali ujednaeni tok vode ili kapanje s konstantnim istekom. Prednosti lokaliziranog navodnjavanju su viestruke. Prije svega, ovaj nain navodnjavanja tedi vodu, poveava prinos,

smanjuje opasnost od zaslanjivanja, omuguava istovremeno i primjenu gnojiva i pesticida, ograniava rast korova, smanjuje se potrebna energija. Pored ovih nabrojanih prednosti esto se javljaju i razliiti problemi prilikom primjene ovog naina navodnjavanja. Najvei nedostatak je to esto dolazi do zaepljenja kapaljki. Osim toga, esto se dogaaju i razliita oteenja na sistemu, nagomilavanje soli u blizini korijena, ogranien razvoj korijenova sustava i sl.

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu nude kompletan program navodnjavanja sistemom kap po kap ili rasprivanjem za povre, voe i vinovu lozu.

Lokalizirano navodnjavanje

18

Crni gavez

Korisne i negativne strane korovaProf. dr. Zvonimir OstojiCrni gavez (Symphytum officinale) jo se naziva veliki gavez, konjski rep, ljekoviti gavez, kilnjak, kiloli, vrtni gavez, opaica, piavica, plju, veliki konsulj, kolinca, volovi, volovski jezik, soldula, svalnik. Viegodinja je zeljasta biljka s debelim vretenastim podankom. Stabljika je jaka, uspravna, uplja, osuta dlakama, granata. Visinom dosee 30-60 (100) cm. Listovi su lancentasti, iroki, do 20 cm dugi, tvrdi, osuti dlaicama, prepleteni mreastom nervaturom. Cvjetovi su purpurno crveni ili ljubiasti. Biljka cvate od travnja do rujna. Medonosna je biljka, pa ju pele rado posjeuju. Razmnoava se snanim izvana crnim, a iznutra bjelkasto ukastim podancima ili sjemenkama. Ljekovita je biljka. U narodnoj medicini korijen (podanak) i listovi rabe se za lijeenje upaljenih rana, rana koje teko zacjeljuju, kod prijeloma kostiju, kod bronhitisa, potekoa dinih organa, katara, upale plua i dr. Pri uporabi treba paljivo postupati jer nepropisna uporaba moe koditi. Pirolisidin alkaloidi koje sadri gavez dokazano su hepatoksini pa je oralna uporaba bilo korijena, lista ili pripravaka od gaveza zabranjena. Nije doputena primjena na otvorene rane. Gavez je samonikla jestiva biljka. Mladi listovi i izdanci beru se tijekom cijelog proljea i ljeta. Jedu se prokuhani, pripravljeni kao pinat ili se dodaju u juhe. Crni gavez je vrlo napasan trajan korov. Voli vlanija stanita. Rasprostranjen je irom Europe po livadama, uz putove, potoke, vodotoke, nasipe, uz rubove uma, ali i u prorijeenim umama. Korov je na oranicama, krumpiritima, kukuruzitima i drugim okopavinama. est je korov u vrtovima, ali i u itaricama, osobito jarinama (zob). Sprjeavanje osjemenjivanja pridonosi smanjenju zakorovljenosti. Plodored i obrada tla, osobito suha (ljetna obrada odmah nakon etve) i zatim tanjuranje, odnosno usitnjavanje vegetativnih organa pospjeit e razmnoavanje. Nove izdanke treba ponovno viekratno mehaniki suzbiti. Ipak, najbolji uinci postiu se primjenom pripravaka na osnovi glifosata (Cidokor, Herbocor, Glyphogan 480 SL, Boom effect, Herkules 480 SL, Clinic, Dominator, Cosmic, Tender, Herbocid, Glifomal 480 SL, Glyfos, Mentor, Total 480 SL, Oxalis, Roundup biactive) na strnitu ili nakon vaenja krumpira ili neke druge okopavine koja ranije dospijeva. Gavez u vrijeme tretiranja treba biti dobro razvijen. Neki sulfonilureja pripravci u penici Hussar, Sekator, Harmony 75 DF i Mustang jednako kao i selektivni herbicidi u kukuruzu, Motivell, Equip OD i Arrat u kombinaciji s Banvelom 480 imaju odreen uinak na gavez.

Suzbijanje

B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

19

PITANJA I ODGOVORIPrimjena vodotopivih gnojivavrta s laganom sjenom htjela bih posaditi nekoliko grmova koje bismo bez veih potekoa mogla Koje kombinacije vodotouspjeno uzgojiti. to mi pivih gnojiva koristiti pri predlaete? uzgoju lubenice i paprike, odnosno u koje vrijeme priMalo je poznato da se vemijeniti pojedinu kombinaliki broj biljnih vrsta, osim ciju tih gnojiva? na osunanim poloajima, moe uspjeno uzgajati i u U uzgoju navedenih povrtlaganoj polusjeni. Svakako nih kultura uz osnovnu gnoda e te biljne vrste malo zajidbu svakako tijekom vegeostajati u rastu, to znai da tacije koriste se i vodotpiva im ipak treba posvetiti malo gnojiva razliitih formulacivie panje kroz gnojidbu, ja. S primjenom vodotopivih zalijevanje i odravanje. Od gnojiva najee se kree ukrasnih grmova preporuio jedan do dva tjedna nakon bih vam forziciju (Forsytia), sadnje. Prva kombinacija suruicu (Spiraea), imir koja se koristi jest ona koja (Buxus), keriju (Kerria japosadri naglaen sadraj fosnica) ili aukubu (Aucuba jafora ( npr. Idrofloral 10-52ponica) ali pod uvjetom da 10 ). Nakon toga koristi se je navedeni dio vrta zatien kombinacija s naglaenim od hladnih vjetrova. sadrajem duika (npr. Idrofloral 35-5-8). Poslije se koriJosip Brkljaa, ing. ste kombinacije s ujednaenim omjerom hraniva (npr. Idrofloral 20-20-20). Nakon Mrkva ravasta prelaska biljaka u generativ- korijenja nu fazu (formiranje plodova) koriste se kombinacije s Kod uzgoja mrkve, ali i naglaenim sadrajem kalija ostalog korjenastog povr(npr. Idrofloral 8-5-44). Ako a (celera, perina i pastrje potrebno tijekom vegeta- njaka) primijetio sam velik cije mogu se koristiti i dru- broj biljaka s ravastim koge formulacije CIFO gnojiva rijenom. O emu je rije? Sve navedene formulacije koristiti po preporukama Navedena pojava se esto proizvoaa ili uz konzulta- javlja kod uzgoja korijenacije s agronomima. stog povra na kamenitim, tvrdim tlima, neoienim Mladen Karai, dipl. ing. od otpadaka-primjerice crijepa i opeke. Kod takvih tala ne postoje optimalni uvjeti Grmovi za za okomito prodiranje glavsjenovito mjesto nog korijena u dubinu, pa dolazi do razvoja bonog S prednje, osunane strakorijena odnosno do pojane kue imam lijepo ureve ravanja. Osim toga, na en cvijetnjak s velikim ravanje moe utjecati i ibrojem razliitih biljnih votni prostor, tj. to je sklop vrsta. Meutim, u dijelu biljaka rjei, ravanje je jaeB R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

izraeno. Openito gledano, ravanje (ali i pucanje plodova) povra moe biti uzrokovano i nedostatkom vlage u tlu, odnosno, neravnomjernim zalijevanjem. Spomenimo jo da novija istraivanja pokazuju da je postotak ravanja korijena mrkve najvei u sluajevima kad je tlo u neposrednoj gnojidbi i prije sjetve preobilno gnojeno svjeim stajskim gnojem. Dakle, na ravanje korijena moe utjecati vie initelja, te ova pojava nema nikakve veze sa sjemenom, odnosno, sortom mrkve. Nino Rotim, dipl. ing.

ipka, a prije svih dovoljna koliina vode. Nino Rotim, dipl. ing.

Suzbijanje korova na travnjacimaSvake godine na travnjaku mehaniki suzbijam korove koje nikako ne mogu u potpunosti ukloniti. Je li to uope mogue i postoji li herbicid koji ima dozvolu za koritenje na travnjacima? Mehaniki nain unitavanja korova je najuinkovitiji, ali i najmukotrpniji vid borbe protiv korovske flore. Praksa je pokazala da doslovce ne postoji travnjak u kome nema korovskih vrsta, odnosno, vrlo ih je teko u potpunosti ukloniti. Stoga, trebamo primjenjivati i herbicide koji nee nakoditi travi, a istodobno e unititi korove. Meutim, herbicidima moemo ukloniti samo irokolisne korove, jer ako bi herbicid unitavao uskolisne korove, onda bi nam nastradala i sama trava. Dakle, relativno ist travnjak moemo dobiti samo uz dodatnu mehaniku plijevidbu. to se tie izbora herbicida, moemo upotrijebiti one koji se inae koriste za unitavanje irokolisnih korova u strnim itima., kao to je primjerice Starane 250. Meutim, danas na tritu imamo i namjenske herbicide za unitavanje korova na velikim travnatim povrinama (nogometnim igralitima, golf terenima i sl.) samo se prije njihove primjene svakako trebate posavjetovati sa strunom osobom iz oblasti agronomije. Mladen Karai, dipl. ing.

Gdje posaditi ipak?Idue godine podigao bih nasad ipaka na parceli koja se nalazi na nadmorskoj visini od 420 metara. Zanima me moe li se ipak uzgajati na navedenom poloaju i koja je zapravo maksimalna nadmorska visina na kojoj ipak moe uspijevati? Prije svega, za uzgoj ipka su nune vladajue klimatske prilike, odnosno, puno je bitnije voditi rauna da su ispunjeni osnovni uvjeti uzgoja. Ali, svakako da ipak ima odreena ogranienja u pogledu nadmorske visine, pa je poznato da dobro uspijeva na razini mora (podruje Neuma), dok maksimalna nadmorska visina na kojoj je uoen ipak iznosi oko 600 m i rije je o podruju egulje na podruju opine Stolac. Dakle, planirani nasad ipka svakako moete podii na navedenoj parceli ako na tom poloaju vladaju optimalne klimatske prilike za uzgoj

20

PEPELNICA, LUG ILI MAA VINOVE LOZEU posljednje vrijeme pepelnica je postala gotovo znaajnija i opasnija bolest od plamenjae. Za vinogradare je naroito opasno njezino podmuklo i naglo irenje, jer joj je za brzi razvoj dovoljna visoka relativna vlaga zraka (nije neophodna kap vode za klijanje i infekciju).Renato Vilenica, dipl. ing. agr.SIMPTOMI: gljiva, uzronik bolesti napada sve zelene organe vinove loze. Na liu se pojavi na obje strane, iako preteno na licu lista u obliku jednoline pepeljaste prevlake (ne bijele). Prvi simptomi su u obliku otoia na listu, da bi se s vremenom spojili i potpuno pokrili plojku. Gljiva je ektoparazit. Njezin micelij i oidije formiraju se na povrini zaraenih organa, a posebnim sisaljkama haustorijama crpi hranu iz epidermalnih stanica. Uslijed oteenja stanica, list se pone uvijati (uslijed nesrazmjernog rasta zdravih i oteenih stanica), ukruti se poput suhe koe, pouti i s vremenom posmei. Zaraeni list obino poprimi uljani sjaj s naboranim rubom. Jae zaraeno lie esto otpadne. List moe biti napadnut u svim stadijima razvoja, od tek otvorenih do potpuno razvijenih. Na bobicama se zaraza javi od trenutka zametanja pa sve do aranja (poetka zriobe). Najea zaraza dogaa se kad bobice postignu veliinu graka (promjera 2-3 mm) i dalje. Ne javlja se na zrelim bobama! Na zaraenim bobama formira se pepeljasta prevlaka koja se brzo iri po bobici i na susjedne bobice. Mlade bobice se uslijed zaraze osue, a starije puknu sve do kotice. Razlog pucanja je odumiranje napadnute koice dok bobica i dalje raste i puni se sokovima. U sunim uvjetima puknute bobe se osue, a u vlanim istrule uslijed naknadne zaraze sivom plijesni (ulazi na mjestima pucanja). Dakle, kasni napad pepelnice moe izazvati dodatne tete od zaraze sivom plijesni. Kod zaraze pepelnicom esto je zahvaen itav grozd, za razliku od zaraze plamenjaom kada se sue pojedine bobice ili grupe bobica. U sluaju suenja zaraene bobice formiraju crnu mreicu. Zaraza na izbojima u vidu pepeljaste prevlake moe se javiti od momenta izlaska iz pupa pa sve dok ne odrvene. Nakon odrvenjavanja stanice epiderme odumru pa se na izboju javi crna mrea odumrlih stanica u obliku okoladno smeih zrakastih mrlja. U cvatnji su obino zaraeni cvjetovi koji su priljubljeni jedan uz drugoga. Simptomi su pojava svijetlo sivog micelija koji uzrokuje suenje i opadanja cvjetova. Prilikom prezimljenja patogena u pupu obino su zaraeni srednji pupovi (od 3.-6. pupa) lucnja. Pri temperaturi >50C micelij i oidije se ponu razmnoavati te mladice koje potjeraju iz tog pupa odmah dobiju pepeljastu prevlaku. Ovo je ea pojava u priobalnom dijelu Hrvatske. Drugi nain zaraze kree od askospora koje se oslobaaju iz kleistotecija. Pri temperaturi iznad 100C i kii od barem 2,5 mm, uz vlaenje zelenih organa u trajanju od 2-5 sati. Askospore se oslobaaju obino od pojave listia pa do cvatnje. Pri viim temperaturama za infekciju je potrebno krae vlaenje lista i obrnuto. Nakon infekcije jave se opisani simptomi koji su izvor daljnjih, sekundarnih infekcija. Oidije se najbre stvaraju pri temperaturi od 25-280C i za njihov razvoj (umnaanje) nije potrebna kap vode, ve poviena vlanost zraka. Temperature >300C zaustave razmnoavanje, a pri 400C oidije ugibaju. Direktna suneva insolacija usporava razvoj oidija, pa je to razlog to lie izloeno direktnoj sunevoj svjetlosti nema simptome zaraze ili su jako slabo izraeni i odnosu na lie unutar okota. SUZBIJANJE: u praksi postoje velike razlike u osjetljivosti pojednih sorti, Vrlo osjetljive su sorte Maratina, Debit, Borgonja, Carignan, Hrvatica, Mukat... Agrotehnike mjere skidanja lia u blizini grozda smanjuju

Simptomi napada na grozdu

Napadnute bobice pucaju

vlanost okota i indirektno smanjuju opasnost od irenja uzronika bolesti. Manje lia oko grozda omoguava kvalitetnije tretiranje i zatitu samih grozdia. U nedostatku prognoze, suzbijanje pepelnice poinje prije

cvatnje, primjenom sumpornih pripravaka (CHROMOSUL 80). Sumpor (CHROMOSUL 80) se preporua u ranim fazama (0305; B-C po Zadoxu) i u vinogradima koji imaju ete napade grinja uzroika erinoze (grinjeB R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

21zoksim metil (STROBY), piraklostrobin+metiram (CABRIO TOP). Zapraivanje sumpornim pripravcima za direktnu primjenu preporua se u piroblanom podruju kao dodatna mjera zatite (obino iza cvatnje), 2-3 puta u razmacima od 14 dana. Zbog mogue fitotoksinosti ne sumporiti u podne, a pri visokim temperaturama bolje je rasipati sumpor u redove pod okot ili izmeu redova. Pravilo je da se pepelnica suzbija preventivno ili odmah po uoavanju, naroito u fazi aranja groa kada su posljedice jaeg napada vrlo tetne. U sluaju jae pojave pepelnice na grozdovima potrebno je provesti eradikativne mjere skidanja pepeljaste prevlake otopinom kalijeva permanganata (hipermangana) u koliini od 125 g u 100 litara vode, uz dodatak 1-2 kg gaenog (graevinskog) vapna na 100 litara vode. Najbolje je grozdove tretirati ujutro, a ve pred veer provesti redovito preventivno tretiranje protiv pepelnice.

Napadnute bobice zaostaju u porastu

ikarice). U toj fazi jednim tretiranjem sumporim pripravcima suzbijemo dva nametnika. Od pojave listia do poetka cvatnje obino je potrebno izvriti barem jedno tretiranje kontaktnim pripravcima na bazi sumpora (CHROMOSUL 80) ili krezoksim metila (STROBY) ili kombiniranim pripravkom na bazi piraklostrobin+metiram (CABRIO TOP) koji istovremeno suzbija pepelnicu i peronosporu. Pred poetak cvatnje i i na samom kraju cvatnje koriste se sistemini pripravci na bazi fenarimola (RUBIGAN EC), metrafe-

nona (VIVANDO) ili kombinacije krezoksim metil+boskalid (COLLIS) te miklobutail+kinoksifen (POSTALON 90SC) . Pripravku RUBIGAN EC potrebno je dodati minimalne koliine sumpora (CHROMOSULA 80) radi breg poetnog uinka. Kraj lipnja i srpanj je kritian period za suzbijanje pepelnice, jer uzronik bolesti u tim mjesecima ima nabolje uvjete za brzi razvoj. Preporuamo suzbijanje pripravcima na bazi sljedeih djelatih tvari: metrafenon (VIVANDO), miklobutanil+kinoksifen (POSTALON 90 SC), kre-

Novi fungicidi za suzbijanje pepelnice vinove lozePepelnica je jedna od najznaajnijih bolesti vinove loze na podruju Hercegovine. Svake godine vei broj vinograda strada od ove bolesti. Jedan od razloga sve veih teta u vinogradima je i mali broj registriranih pripravaka za suzbijanje ove bolesti. Chromos Agro vinogradarima nudi tri nova pripravka za suzbijanje pepelnice vinove loze i to: Postalon 90 SC je kombinirani kontaktno-sistemini fungicid za suzbijanje pepelnice vinove loze. Koristi se u koncentraciji 0,1-0,125 %, odnosno 100-125 ml u 100 litara vode. PreporuaB R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

se primjena u vrijeme intenzivnog pritiska bolesti, nakon cvatnje pa do zatvaranja grozda. Vivando je novi pripravak tvrtke BASF, koji se koristi za suzbijanje pepelnice vinove loze. Vivando je lokosistemini fungicid translaminarnog kretanja, preventivnog i kurativnog uinka. Koristi se u koncentraciji 0,015-0,020 % (15-20 grama u 100 litara vode). Collis 80 je kombinirani preventivni fungicid sisteminog uinka za suzbijanje pepelnice vinove loze. Koristi se u koncentraciji 0,03-0,04 % (30-40 ml u 100 litara vode).Moe se koristiti najvie tri puta u vegetaciji.

22Mladen Karai, dipl. ing.Prije svega, rezidbom rodnih granica nastojimo podmladiti voku, kako bismo odrali stanoviti balans izmeu vegetativnog razvoja i rodnosti. Meutim, rez koncem proljea itekako je znaajan za mlade voke koje se u godini sadnje prikrauju na eljenu visinu. Prikraivanje se izvodi iznad pomno odabranog, dobro razvijenog pupa i to tako to se ree koso, nekoliko milimetara iznad pupa. Rez treba biti uvijek na suprotnoj strani od pupa kako bismo izbjegli slijevanje vode preko njegove povrine. Svakako da bi trebalo ostaviti nekoliko najbolje razvijenih pupova iz kojih emo formirati buduu kronju. Rezidbom starijih voaka trebamo uklanjati one grane i granice koje remete ravnoteu kronje. U pravilu, kod starijih voaka grane trebamo potpuno ukloniti dok se rodne granice i one slabije razvijene ne uklanjaju, nego samo prikrauju. Ali, ukoliko treba popuniti prazninu unutar kronje, onda moemo prikratiti i jae razvijene granice, umjesto njihovog potpunog uklanjanja. Meutim, treba znati da u vonjaku vrijedi pravilo kako se bujnije voke trebaju rezati slabije u odnosu na stabla slabije bujnosti. Nije rije o bolesti ili tetniku, iako se i to zna dogoditi-primjerice kod ljive kao posljedica napada ljivine osice. Dakle, uglavnom je rije o mehanizmu obrane voaka koje ne mogu iznijeti toliki broj zametnutih plodova. Ustvari, one ine ono to bi trebali voari, a to je prorjeivanje. Rije je o obveznoj mjeri kod pojedinih vonih vrsta, primjerice breskve, jer ostavljanje velikog broja zametnutih plodova dodatno optereuje stablo kojem se tim nainom bitno umanjuje ivotni vijek. S druge strane , ako voka i iznese cijeli rod, onda za posljedicu imamo formiranje izrazito sitnih plodova koji imaju malu trnu vrijednost.

to sa starim vokama?

esto se mogu uti upiti vezani za rezidbu voaka poetkom ljeta. Rije je o prilino sloenom postupku kojim nastojimo potaknuti formiranje cvjetnih pupova, kojima elimo razgranati jae mladice ali i usmjeriti razvoj voakase kruke ranije pinciraju u odnosu na jabuke, mada to ovisi i o sortnim karakteristikama kao i vladajuim klimatskim prilikama. Svrha pinciranja lei u injenici kako je tijekom ranog proljea mladicama nuno zaustaviti porast kako bi to vie potaknuli njihovo razgranjivanje. Drugim rijeima, navedenom mjerom nastojimo probuditi pupove koji bi u suprotnom zaspali. Na taj nain iz ovih pupova se razvijaju rodne granice blizu stabla ili glavnih, primarnih grana. Pinciraju se mladice kada dosegnu 10-12 cm i to tako da otkidamo vrni dio ostavljajui 4-5 listova. Ali, prije skraivanja trebamo dobro promotriti razvijenost rodnih pupova oko granice koju elimo pincirati. Ukoliko su pupovi dobro razvijeni, mladicu emo blae skratiti dok u suprotnome mladicu skraujemo jae, ostavljajui samo tri lista. Svakako da pinciranje trebamo obaviti otrim, voarskim karama, dok se za rezidbu debljih grana moemo posluiti voarskom pilom. U vonjak ne smijemo krenuti bez kalemarskog voska kojim trebamo premazati rezove (posebice na debljim granama) kako bi ova mjesta to prije zacijelila.

POMOTEHNIKA U VONJACIMA

Koji je znaaj pinciranja?

Pinciranje obavljamo kada su se granice dovoljno razvile, dakle ne prerano. Ali, pinciranje je nuno izvriti u vie navrata, to znai da se ono nastavlja i kroz ljetno razdoblje. To je i razumljivo jer se sve mladice ne razvijaju na isti nain, istom brzinom. Obino

Kada obaviti pinciranje jabuka i kruaka?

esto se u ovom razdoblju deava da ulaskom u vonjak ostanemo zaprepateni uoavajui veliki broj otpalih plodova.

Treba li prorjeivati plodove na vonim stablima?

U pravilu, jae prorjeivanje plodova obavlja se na starijim i iscrpljenim stablima kao i u sunim godinama. Najee se prorjeivanje obavlja runo, lagano-vrcima prstiju, s razmakom od 7-10 cm. Kod bresaka se na taj nain ostavlja na dugim rodnim granicama 5-6 plodova, na srednjim 3-4, a na kratkim 1-2 ploda. Kod marelice se prorjeivanje obavlja kada su plodovi dosegli veliinu ljenjaka i to tako to prvenstveno uklanjamo sve oteene ili bolesne te sitnije plodove kao i plodove blizance. Smatra se da je kod marelice nakon prorjeivanja najpovoljniji razmak meu plodovima 3-4 cm. Ova korisna mjera se provodi u razdoblju kada vie nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva. Spomenimo jo kako u razvijenim voarskim zemljama u tu svrhu proizvoai voa koriste kemijske pripravke kojima stabla tretiraju u cvatnji ili odmah nakon nje.

Prorjeivanje plodova kod bresaka i marelica

Ljetni radovi u nasadu jabuka

Obaveno prorjeivanje plodova breskve B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

23

LJETNA AGROTEHNIKA U NASADU AKTINIDIJEMladen Karai, dipl. ing.Prije neto vie od dva desetljea u Hercegovini su se vrlo aktivno poele dizati odrinje kivija ili aktinidije. Nita zauujue, jer se radi o jednoj od rijetkih vonih vrsta koja trai minimalnu njegu i odravanje. Tim vie to se kiwi vrlo rijetko ili gotovo nikako ne treba prskati, odnosno, primjena pesticida u uzgoju aktinidije je svedena na minimalnu mjeru. Stoga se najee i sadi uz okunice i to prvenstveno za stvaranje vrlo guste hladovine, s tim da ne smijemo zanemariti ni veliko bogatstvo C vitamina koji se kriju u njegovim aromatinim plodovima. Ali, poto je rije o relativno novoj vonoj vrsti, u praksi se deavaju razliite pogreke.

Iako slovi za relativno nezahtijevnu vonu vrstu, koja bez potekoa moe uspijevati uz svaku okunicu ipak je za njen pravilan uzgoj presudna pravodobna agrotehnika. To se prije svega odnosi na zelenu rezidbu, prihranjivanje i navodnjavanje, te rjeavanje problema kloroze. Ljetna rezidba

vode aktinidija formira male, sitne plodove koje nemaju gotovo nikakvog okusa. Osim toga, cijelo stablo trpi, zbog ega moe doi i do njegovog propadanja, odnosno suenja. Stoga aktinidiju treba zalijevati svakih 5-7 dana (poevi od lipnja pa sve do polovice rujna) koliinom vode od 25 mm po etvornom metru, po turnusu navodnjavanja.

Aktinidija pred cvatnju

Florgen 6 ili Sequestren 138 Fe 100 SG.

Mineralna gnojiva se unose takoer u ovom razdoblju s Ni jedno ni drugo. Pogreka se tim da ne trebamo pretjerivati s javlja u samom startu, odnosno, njihovim koliinama. Izbor tipa kod sadnje. Ukoliko kiwi sadimo gnojiva ovisi o vie imbenika, ali na tlima koja su bogata karboje svakako najpoeljnije koristiti natima i imaju previe aktivnog vapna u svom sastavu, tada se specijalna gnojiva za aktinidije redovito pojavljuje i kloroza, koja jer ona u svom sastavu pored se manifestira uenjem lista. Na- osnovnih elemenata sadravaju vedena tla nisu idealna za sadnju i mikroelemente nune za pravikiwija jer aktivno vapno blokira lan razvitak stabala. Dovoljno je eljezo u tlu a ono je neophod- oko svakog stabla razbacati 100 no za uzgoj aktinidija. Stoga je, grama navedenog gnojiva koje u vie navrata, eljezo potrebno se potom lagano unese u tlo, unositi u tlo i to otapanjem e- nakon ega slijedi obilno zalijeljeznih helata ija koliina ovisi o starosti stabala i stupnja kloroze. Navedene eljezne helate moete pronai u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama pod tvornikim nazivom Florgen 6 ili Sequestren 138 Fe 100 SG. Inae, pojava uenja lista ili kloroze je posebno izraena ove godine jer velike koliine oborina ispiru u dublje slojeve tla i ono malo eljeza koje se nalazi dostupno stablima aktinidija. A mjesec svibanj Pripravci za otklanjanje kloroze je idealan za primjenu preparataB R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

List dobiva izrazito utu boju-bolest ili manjak hranjiva?

A kada se unose mineralna gnojiva?

vanje vodom. Gnojivo se unosi u dva navrata, prvi put u mjesecu svibnju, dok se drugo unoenje gnojiva obavlja u mjesecu rujnu ili listopadu.

Svakako da uestalost navodnjavanja prvenstveno ovisi od vladajuih klimatskih prilika. Ipak, na pjeskovitim tlima o tome trebamo voditi rauna jer zbog svoje velike propusnosti hercegovaka tla zahtijevaju visoke koliine vode. Nedostatak vode dovodi do gubitka vrstoe lista i drugih zelenih organa biljke, to se moe odraziti na plodonoenje. Obino, u duljem nedostatku

Zahtijevaju li aktinidije velike koliine vode?

To je prava avantura koja esto zavrava s negativnim rezultatom tj. zbog strune rezidbe na biljci esto ne bude formiran niti jedan jedini plod. Razlog najee lei u prejakom prikraivanju ili u rezu rodnih izboja. Dakle, orezivanju aktinidije treba pristupiti krajnje oprezno, s tim da zelenu rezidbu prakticiramo kroz vie navrata tijekom godine. Prvi put koncem travnja ili poetkom svibnja kada se odstranjuju prekobrojne i nerodne mladice koje nisu potrebne za sljedeu sezonu. Druga rezidba se provodi nakon cvatnje tj. u lipnju kada se prikrauju vrhovi mladica na 8 pupoljaka od krajnjeg ploda. Osim toga, treba prikratiti i sve bujne mladice koje remete osvjetljenost i prozranost kronje. Krajnji rez se obavlja koncem kolovoza kada, openito gledano, opada i rast aktinidije, poglavito najee hercegovake sorte Hayward. Ovom rezidbom se vri prikraivanje i podvezivanje mladica. Dakle, to rei nego da rezidbu aktinidija trebamo povjeriti strunoj osobi koja poznaje morfoloke i bioloke zakonitosti i osobine ove cijenjene vone vrste. Jer samo uz potivanje i pravilno provoenje agrotehnikih mjera moemo oekivati brzo napredovanje stabala aktinidija koje e rezultirati obiljem ukusnih i hranjivih plodova.

Simptomi kloroze na listu

24

NOVE KLOPKE ZA SUZBIJANJE OSA I STRENAKod proizvodnje voa i groa, posebno kod stolnih sorti, veliki problem mogu predstavljati ose i streni. Dogaa se, posebno kada se radi o manjim vinogradima, da ose unite kompletnu berbu.dr. Ivan

Ostoji

Ose su dobro poznati tetnici poljoprivrednim proizvoaima, posebno onim koji se bave proizvodnjom groa i voa. Reim ishrane osa je zapravo mjeovit. Hrane se raznom hranom. Kao mesoderi hvataju razne sitne kukce, veinom gusjenice, zbog ega su donekle korisne. Meutim, ta njihova korisnost je neznatna u odnosu na njihovu tetnost kada za hranu koriste sone bobice groa i voa. Naroito velike tete mogu napraviti u vinogradima, posebno kada se radi o stolnim vrstama groa. Dogaa se da ose unite kompletnu berbu. Naime, tijekom ljeta i u ranu jesen kada uglavnom dozrijeva voe i groe, ose se preteno hrane mesom groa i mekanog voa. Ose su kukci karakteristine uto crne pigmentacije. ive solitarno ili u zajednicama u osinjacima. Kao tetnici groa i voa kod nas se obino javlja obina osa i piknjasta osa, a rjee i strljen. U vrijeme zriobe voa, a posebno groa, ose oteuju pokoicu bobica groa, odnosno ploda kruke, nektarine, breskve, ljive ili neke druge vone vrste. Hrane se sonim mesom i nanose ozbiljne tete. Pored toga to ose neposredno ine ozbiljne tete na grou i vou, one neposredno utjeu da te tete budu vee! Naime, bobice groa i mekane plodove voa koje su otetile ose posjeuju pele koje dokraje ono to su ose zapoele. Zapra-

vo zbog relativno male brojnosti osa u vinogradu i vonjaku ne bi dolo do tako velikih teta kada oteene bobice groa i plodova voa ne bi masovni posjeivale pele. Naime, kada ose do kraja ne pojedu naetu bobicu groa ili sadraj sonog ploda, ve se sele s bobice na bobicu odnosno s ploda na plod i oteuju ih, to pele koje se javljaju u velikom broju za kratko vrijeme naprave velike tete.

Klopke se postavljaju u kronju voaka

Stren (Vespa crabro L.) je slian osi, ali je mnogo vei. Gnijezda gradi u upljem drveu, drvarnicama i drugim zaputenim stanitima. Opasan je, ali rijetko napada bez razloga. Oteuje plodove voaka i bobice vinove loze. Napada pele, ali i ose. Suzbijanje osa mogue je obaviti na vie naina. Meutim, bilo koji nain suzbijanja da se primijeni, suzbijanje osa jako je oteano. Naime, kada se ose

Stren vrlo opasan kukac

Ose- lako prepoznatljive

Suzbijanje osa i strena

mehaniki unitavaju, dosta je teko pronai njihove osinjake. Inae, osinjake treba unitavati kada padne mrak jer su tada sve ose koje stanuju u njima ule u osinjak, a tada postoji i manja opasnost da osoba koja mehaniki unitava osinjak bude izvrgnuta ubodima osa, koje nisu tako bezazlene. Suzbijanje osa insekticidima takoer je oteano, gotovo neprovedivo. Naime, kako ose napadaju poluzrelo groe, odnosno voe, primjena insekticida je teko provediva jer je teko ispotivati karencu. Osim toga, na oteenim plodovima se nalaze i pele, te bi eventualna primjena insekticida pored osa unitile i pele.

Zatita groa od napada osa donekle je mogua postavljanjem lovnih boca s uskim grlom u koje se stavlja pokvareno vino ili gnjeeno voe. Treba voditi rauna da se u boce ne stavlja med ili slatki sok koji pored osa privlai i pele. Inae, zatita groa od osa, odnosno pela mogua je postavljanjem zatitnih mrea u vinogradu. Danas se na tritu nalaze posebne klopke za ose i strene koje su se pokazale vrlo efikasnim nainom suzbijanja. Klopke se sastoje od plastine posude, koja slui kao lovka, i posebnog mamca. Klopka se do polovine nalije s vodom i doda se mamac te se lovka vjea na stalno mjesto. Klopke ne privlae pele. Na kraju treba istaknuti da tetama na grou i vou pridonose i pojedini pelari koji u vrijeme sazrijevanje groa i voa dre konice u blizini vinograda i vonjaka! Autor ovog lanka je tijekom 2007. godine obavio mnoga istraivanja suzbijanja osa i strena s ovim klopkama, te ih preporua svima onima koji imaju problema s osama i strenima.B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

Lovci za ose i strene

Izgled novih klopki - Lovac za ose

Rezervni mamci za klopke

25

PUTOVANJE U ISTANBULNino Rotim, dipl. ing.Za Istanbul se voli rei kako predstavlja drugi ili novi Rim. Naime, rije je o gradu od 12 milijuna stanovnika, koji se protee na povrini od 1.538,77 km2 i jedinom gradu koji je smjeten na dva kontinenta-zapadni dio je u Europi dok je istoni u Aziji. Osim toga, Istanbul je nekadanja prijestolnica triju velikih carstava-Rimskog, Bizantinskog i Otomanskog. A u ba taj po mnogo emu svojstven i znamenit grad renomirana tvrtka Nestle Purina odluila je povesti skupinu od 28 distributera i promotora hrane za pse Purina Pro Plan. Rije je o djelatnicima tvrtke Sjemenarna koji su zahvaljujui Nestleu proveli nezaboravna tri dana u Istanbulu, od 17. 4. do 20. 4. 2008. Put je bio organiziran na visokoj razini, kako uostalom i prilii Nestleu. Podrazumijevao je posjet omiljenih turistikih destinacija, poput sultanove Topkapi palae, Aja Sofije i uvene Plave Damije. Posebno je dojmljiv bio odlazak na vonju brodom po Bosforu koji povezuje Crno i Mramorno more. Da bi se naa vesela druina na najbolji mogui nain i opustila, pobrinule su se trbu-

Obilazak Syngetninih istraivakih centara

ne plesaice, iji je jedinstveni ples uz popratni folklorni program omoguio druenje do kasnih nonih sati. Posljednji dan boravka u Istanbulu posjetili smo uveni Grand Bazaar, u ijem kompleksu se nalazi preko 4000 duana a na kojem se, pored ostalog, mogu kupiti i razliiti autohtoni turski proizvodi. Posjet Istanbulu, kulturnom i gospodarskom sreditu Turske, proao je u vie nego ugodnom ozraju. Dojmovi su razliiti, ali u jednom jedinstveni. Navedena druenja uvruju i na najbolji mogui nain povezuju sve distributere i promotore Purina Pro Plan hrane, koja opet dokazuje da je najkvalitetnija i najpouzdanija komercijalna vrsta hrane za kune ljubimce. Zato? Zato jer iza nje stoji Nestle, tvrtka koja nita ne preputa sluaju. Perfektno organizirano putovanje u Istanbul to je po tko zna koji put i potvrdilo!

Posjeta istraivakom centru u Thunu

dr. Ivan

Ostoji

U organizaciji Syngente, strunjaci iz oblasti zatite bilja u BiH zajedno s djelatnicima Syngente iz Hrvatske i Slovenije, od 21-24. 04. 2008. boravili su u istraivakim centrima ove renomirane tvrtke. Tijekom boravka u vicarskoj obili smo istraivaki centar u Thunu gdje smo imali priliku vidjeti dio biolokih istraivanja koja se provode s insekticidima i fungicidma na razliite tetnike i uzronike

bolesti. Osim ovog centra posjetili smo i Syngentinu centralu u Beselu te prisustvovali predavanjima na temu registracije kemijskih pripravaka u EU, generiki pripravci i rizici primjene te ostaci-rezidue kemijskih pripravaka na poljoprivrednim proizvodima. Kako bi ovo putovanje ostalo to due u sjeanju, Syngenta je organizirala i posjet vrhu Europe-Jungefrau, izletitu na 3450 metara nadmorske visine do kojeg vodi eljeznica.

Ispred sjedita Syngente u Baselu

U azijskom djelu Istambula B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

26

Zrnati ir - zaboravljena a vrijedna itaricaU dananje vrijeme, kada se sve vie panje poklanja raznolikoj i kvalitetnoj prehrani ljudi, zaboravljene i malo zastupljene itarice dobivaju na vanosti. Jedna od njih je i zrnati ir ili amarant.Prof. dr. sc. Ana PospiilKad se spomene ime roda Amaranthus, u koji ova itarica spada, kod nas se odmah pomisli na Amaronthus retroflexus, vrlo dobro poznati korov na naim oranicama. Meutim, rod Amaranthus obuhvaa oko 60 vrsta, meu kojima se nalaze i one koje se mogu koristiti za ljudsku prehranu. Jo su Asteci i Inke prije 5000-7000 godina uzgajali Amaranthus vrste za proizvodnju zrna. To to su rane civilizacije znale o hranjivoj vrijednosti ira, poslije je potvreno i modernim kemijskim analizama. Zrno Amaranthusa sadri vie bjelanevina nego bilo koja druga itarica (1218 %). U istraivanjima provedenim u sjeverozapadnoj Hrvatskoj sadraj bjelanevina se kretao od 16,2 do 18,4 %, a utvren je i vrlo povoljan aminokiselinski sastav. U usporedbi s penicom i kukuruzom, zrno ira sadri vie esencijalnih aminokiselina, osobito lizina. S obzirom na znatno vei sadraj lizina u odnosu na druge itarice, moe se koristiti za poboljanje kakvoe namirnica. Zrno Amaranthusa ima i visok sadraj ulja (5-7 %), u ijem se sastavu nalaze tokotrienoli (forme vitamina E) koji djeluje na snienje kolesterola u krvi. U istraivanjima provedenima u Hrvatskoj sadraj sirovih masti u sjemenu ira kretao se oko 8 %. Zrno Amaranthusa sadri i vee koliine kalcija i eljeza u usporedbi s ostalim itaricama. U proizvodnji kruha dio brana moe se zamijeniti branom ira (10-15 %), to se pozitivno odraava na kakvou tijesta a poveava se i nutritivna vrijednost kruha. Zrno ira je lako probavljivo i koristi se za pripremanje smjesa itarica za doruak (musli), za palainke, kolae. Zrno se moe koristiti i preno (kao kukuruz kokiar), a moe se mijeati i s medom. Amaranthus vrstama koje se koriste kao povre neopravdano je posveena manja panja nego proizvodnji zrna. Okus lia je isti ili ak i bolji od okus pinata, a bogat je kalcijem, eljezom i fosforom. Lie se moe koristiti samo ili zajedno s ostalim vrstama povra. Vrste Amaranthusa ije se lie koristi u prehrani ljudi nie su nego one koje se uzgajaju radi zrna, imaju iroko lie i manju cvat. Kao povre, koriste se vrste Amaranthus tricolor i Amaranthus dubius, a Amaranthus cruentus uzgaja se i zbog lia i zrna. Za proizvodnju zrna uzgajaju se vrste Amaranthus hypochondriacus i A. caudatus. Kako je sjeme Amaranthusa vrlo sitno (u jednom gramu je 1000-3000 sjemenki), za njegov uzgoj tlo mora biti vrlo dobro pripremljeno (kao za sjetvu povra ili sitnozrnih mahunarki) i prije sjetve treba ga malo zbiti valjkom. Da bi se ostvario dobar sklop, sjetveni sloj tla mora biti vlaan, uz temperaturu viu od 15 0C. Dubina sjetve je 1-1,5 cm, a koliina sjemena 1,2-3,5 kg/ha. Sklop, odnosno broj biljaka po hektaru ovisi o sorti i uvjetima uzgoja. Ako je premali broj biljaka, one se jako razvijaju, promjer stabljike je velik, to oteava etvu. Prevelik broj biljaka uzrokuje kompeticiju biljaka za vodom i hranjivima. U uvjetima sjevero-

ir u proizvodnji kruha

zapadne Hrvatske najvii prinos zrna ira ostvaren je kod gustoe sklopa 40-80 biljaka/m2. eljeni sklop se postie sjetvom vee koliine sjemena od potrebne i prorjeivanjem kad biljke dostignu visinu 15-25 cm. Posebnu panju treba obratiti na gnojidbu ira. Prevelika koliina duika negativno utjee na etvu ira koji naraste prekomjerno visoko, a pritom se poveava polijeganje i odlae zrioba. U naim uvjetima, na tlo dobro opskrbljeno duikom, gnojidba duinim gnojivima nije utjecala na poveanje prinosa. Stoga se na takvim tlima moe razmiljati o organskom uzgoju ira, odnosno o uzgoju ira bez gnojidbe. Za suzbijanje korova u usjevu Amaranthusa nema registriranih herbicida, pa se kontrola korova provodi kultivacijom ili runim okopavanjem. U poetku ir sporo raste. Meutim, kad dostigne visinu od 30 cm poinje brzi porast te zaguuje korove. Optimalni rok za sjetvu ira u naim uvjetima je prvo desetodnevlje svibnja. Vrijeme do sjetve Amaranthusa treba iskoristiti za mehaniko suzbijanje izniklih proljetnih korova kultivacijom. U proizvodnji zrnatog ira postoji nekoliko problema. U naoj dravi na sortnoj listi nema nijedne sorte zrnatog ira. Drugi

Gnojidba

Priprema tla i sklop

problem je mehanizirana etva. etva kombajnom mogua je u godinama kad tijekom rujna nema oborina i kad se biljke mogu dobro osuiti. U naim klimatskim uvjetima ekanje mraza kao mogunost za suenje usjeva nema opravdanja, s obzirom na to da u veini godina nastupa kasno (u drugoj polovici listopada), tako bi se u tom sluaju znatno smanjio prinos, zbog osipanja sjemena. Mehanizirana etva nee biti mogua ni ako je sklop nedovoljan, jer e u tom sluaju stabljika biti debela a cvat velika pa se teko sui. Nakon etve zrno se mora suiti do vlage od najvie 12 %. Prinos Amaranthusa je dosta varijabilan i ovisi o sorti, a posebice o koliini oborina tijekom vegetacije. Prinosi se kreu od 800 do 1500 kg/ ha u SAD-u, u Peruu od 2000 do 5000 kg/ha, a u naim istraivanjima postignuti su prinosi zrna od 630 do 2410 kg/ha, ovisno o sorti, gustoi sklopa i klimatskim uvjetima tijekom vegetacije.

B R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

27

Vrijeme poetka i zavretka ispaeOsim poznavanja mjera zasnivanja panjaka i livada te primjene agrotehnike, gnojidbe, melioracije i sl., dobro je poznavati i neka od pravila u odravanju i iskoritavanju panjaka i livada ako se popasuju i kose, a u njih spada i vrijeme poetka i zavretka ispae.Paa - vaan nain hranidbe stoke

Nikola Jagai, dipl. ing.Prije istjecanja tog pravila, evo nekoliko rijei i o pai kao vanom nainu hranidbe stoke. Paa je zelena krma koja se koristi 6-7 mjeseci pa i dulje u godini, ako su za to dani uvjeti. Paa je od neprocjenjive vrijednosti u hranidbi stoke, jer je osim drugih prednosti koeficijent probavljivosti visok, jer u njoj nema mnogo sirovih vlakana. Tako je kod svinje probavljivost 45%, kod preivaa 80% i kod konja koeficijent probavljivosti je 55%. Paa je bogata vitaminima kojima vrijednost kao i probavljivost opadaju sa starenjem tratine. Vrijednost pae ovisi o botanikom sastavu biljaka u tratini, njihovoj kakvoi i koliini. Tratina bogata lepirnjaama i slatkim travama je najbolja. Prema reljefu, razlikujemo nizinske i planinske panjake i livade, koji se razlikuju i sastavom i po vlasnitvu. Panjaci su ili zajedniki (opa imovina), pr. Posavina, Moslavina, Lika, Slavonija ili su privatno vlasnitvo pojedinih stoarskih gospodarstava. I livade su povremeni panjaci, jer se one popasuju osobito u jesen, nakon zadnjeg otkosa. Poznato je da se za porast tratine preporuuje livade kositi i povremeno pasti. Tretman zajednikih i privatnih panjaka u principu trebao bi biti isti, to nije mogue provesti na panjacima zajednice, osobito ako se radi o nekim povrinama (Posavina, Moslavina), za koje bi valjalo donijeti pravilnik o reimu i koritenju, to je ve bilo u Posavini. Taj se pravilnik primjenjivao, a sada ga treba samo realizirati i primjenjivati (aktivno). Provodi se to na podruju opine Sisak u Sunjskom i Odranskom polju naB R O J 5 6 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 8

20 000 hektara panih povrina. Za istaknuti je i pohvaliti stoare-udrugare oko Mokrog polja, blizu Jasenovca i Novske koji su ove godine pristupili svojom mehanizacijom ienja zajednikih panjaka od tvrdokornog drvenastog korova, koji se brzo iri i zauzima kvalitetne pane povrine. Donoenjem pravil