Green Garden broj 59 studeni / prosinac 2008.

godina VIII cijena 3 KM

Zimski ukrasi vrta Suptropsko i tropsko povre Gnojidba voaka Indijska smokva Maslinovo ulje

3

Urednikova rijePred Vama je novi broj strunog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih lanaka iz oblasti voarstva, vinogradarstva, vinarstva, povrarstva, cvjearstva i stoarstva. U ovom broju posebno istiemo lanke iz oblasti voarstva, iz kojih moete doznati sve o ogrozdu, cijenjenoj i sve zastupljenijoj vonoj vrsti. Osim toga, nipoto nemojte propustiti proitati prilog posveen ipku i njegovim preraevinama iji se proizvodi preporuuju iz razloga to su idealni za nadolazee hladne zimske dane. Pored toga, doznajte zato je narana stekla epitet zimskog uvara zdravlja. I na koncu, na zahtjev vjernih itatelja, priredili smo lanak o opunciji, ukusnom ljekovitom vou. Nadalje, zbog sve eih upita, koji kontinuirano pristiu u nau redakciju, gledano sa strune strane, detaljno smo pripremili prilog o peletiranim organskim gnojivima. U njemu moete doznati sve o prednostima spomenutog gnojiva kao i zato se ono preporua za jesensku gnojidbu voaka i vinove loze. A osim gnojidbe voaka donosimo Vam prilog o radovima u vonim nasadima poetkom zime a to se, prije svega, odnosi na plavo prskanje kao i zatitu stabala od tetnih glodavaca. S druge strane, poto je vrijeme pretakanja vina, naim vinarima bit e vie nego interesantan prilog o sumporenju vina, kao i o novim proizvodima koji su se pojavili na naem tritu a upravo su vezani za tehnologiju pravljenja vina. Meutim, u naem poljoprivrednom glasilu posebnu pozornost privlae stranice o cvjearstvu, iz kojih izdvajamo prilog o sobnom bilju koje je predvieno za uzgoj u odgovarajuim prostorijama. Tako se posebne cvjetne vrste predviaju za spavae sobe dok su odgovarajue sobne biljke vie prilagoene kuhinjskim prostorijama. O tomu ali i o boinoj zvijezdi proitajte u stranicama posveenim cvjearstvu. Iz oblasti povrarstva, pored redovitog kalendara sjetve, pripremili smo Vam niz zanimljivih lanaka iz svijeta povra. Posebno izdvajamo lanak o suptropskom i tropskom povru poput kivana, ioke, umbira, graha metraa i dr. Nita manje nije interesantan ni prilog o japanskoj tikvi Hokaido. Ali, kako ni to nije sve, ipak Vam preporuamo da sami detaljno prelistate na i Va Green Garden, a ukoliko smo neto propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti.

BOINA ZVIJEZDA ADVENTSKI VIJENAC BOINA PENICA 4 ZIMSKI UKRASI VRTA 5 SOBNE BILJKE 6 OLEANDER 7 ZIMA U POVRTNJAKU 8 HOKAIDO 9 JESEN JE IDEALNO VRIJEME ZA PRIMJENU PELETIRANOG ORGANSKOG GNOJIVA 10 HERCEGOVAKI PLODOVI MEDITERANA 11 PRESAIVANJE DRVENASTIH BILJAKA ZA LJEPI AUTOPUT 12 OGROZD 13 RADOVI U VONJAKU POETKOM ZIME 14 GNOJIDBA VOAKA 15 SUTROPSKO I TROPSKO POVRE U BiH 16 IPAK 18 NARANASTA PJEGAVOST LIA LJIVE 19 PITANJA I ODGOVORI 20 NARANA 21 OPUNCIJA 22 U CARSTVU IPKA PRIPREMA TERENA ZA PODIZANJE VINOGRADA I VONJAKA 23 PENETROMETAR 5. SIMPOZIJ O ZATITI BILJA U BiH 24 SUMPOR I SUMPORENJE MOTA I VINA 25 MASLINOVO ULJE IZVOR ZDRAVLJA 26 MINERALI VANI U HRANIDBI STOKE 27 AKVARIJSKE KORNJAE 28 30 Urednitvo ZANIMLJIVOSTIGlasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Knepolje b.b. 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Grafiko oblikovanje: Damir anje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

SADRAJ

BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

4

BOINA ZVIJEZDA to nakon kupnje?Josip BrklJaa, ing.Prema vjerovanju prastanovnika Meksika, odakle biljka potjee, svoj izgled zahvaljuje astekoj boginji kojoj je zbog neuzvraene ljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krvi izrastao je vatreni cvijet. Oplemenjivai su se malo poigrali pa danas imamo bijele, krem i ruiaste primjerke. Najtraenije su jarkocrvene. Botanika znanost nam otkriva da Boina zvijezda zapravo ima siune, prilino neugledne ute cvjetie, a ono to nazivamo cvijetom, obojeni su pricvjetni listovi (brakteje). Prilikom kupnje izaberite vrstu Boinu zvijezdu, bez utog lia, s nekoliko otvorenih cvjetova, dok joj ostali jo trebaju biti i pupu. Biljku staviti na dobro osvijetljeno mjesto, uz prozor, ali daleko od propuha i izvora topline. Optimalna temperatura za njezin napredak je 18 do 21oC. Zalijevajte je obilno, odstajalom mlakom vodom, a tijekom cvatnje dobro ju je svako dva tjedna prihranjivati tekuim gnojivom za cvatue lonanice. Izmeu dva zalijevanja pustite da se supstrat lagano prosui. U grijanim prostorijama svakodnevno je prskajte vodom po listovima. Kad cvatnja zavri i brakteje otpadnu, biljka se prestaje zalijevati. Tada e odbaciti i ostale listove, pa joj stabljiku podreemo na 10 cm. Mjesto reza posuti ugljenom prainom ili pepelom i ostaviti je na umjereno toplom mjestu, zatieno od izravnog sunca i ne zalijevati 4-6 tjedana. Poetkom proljea postupno poeti sa zalijevanjem, a u svibnju je presaditi u svje kompost. Kad se pojave novi izbojci, treba ostaviti samo 4-5 najsnanijih, ostale ukloniti. Pojaano zalijevati i dohranjivati. Od konca rujna biljka se zamrauje prikrivanjem crnom najlonskom vreom, u razdoblju od rane veeri do sljedeeg jutra. Dnevno joj treba 14 sata mraka u trajanju od 8 tjedana. Kao nagrada za uloeni trud su obojene brakteje vae Boine zvijezde.

Prema staroj Meksikoj legendi, prva Boina zvijezda nastala je iz molitve dvoje seoske djece, djevojice Marije i njezina brsta Pabla. Bili su toliko siromani da nisu mogli kupiti dar malom Isusu. Na Badnjak, na putu u crkvu, ubrali su buket poljskog bilja umjesto dara. Kad su ubrane biljke stavljali oko jaslica, nekim udom njihovi zeleni listovi pretvorili su se u sjajno crvene latice.Boina zvijezda

Legenda o nastanku Boine zvijezde

U vrijeme Doaa sveani adventski vijenac susreemo na mnogim mjestima. Prisutan je u svim crkvama, premda nije liturgijski propisan, no sve ee ga nalazimo i na poasnom mjestu po kuama, u obiteljima, u razliitim ustanovama od vrtia do hotelske recepcije, na TV ekranu i u asopisima. Adventski vijenac se postavlja na stol ili vrpcom objesi o strop. Uz malo truda moe ga nainiti svatko, to je najbolja varijanta, ali i kupiti u cvjearnici, na trnici. Ima jed-

Adventski vijenac

nostavnih i raskonijih, ali uvijek su to u krug spletene zimzelene granice, ukraene raznobojnim, najee ljubiastim, vrpcama (ljubiasto je u katolikom bogosluju boja doaa). U vijenac su okomito utaknute etiri svijee. One se pale postepeno, po jedna vie svaki od etiri adventska tjedna. Adventski vijenac nije samo lijepi cvjetni aranman u hladno zimsko doba, nego on na specifian nain okuplja ukuane, podsjea ih da neto dolazi, potie da to ekaju.

Adventski vjenac

Boina penicaBoina penica se uobiajeno sije od Svete Barbare do Svete Lucije -13. prosinca. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su neto ire od standardnih ali i dublje. Prije same sjetve penica se najee namae u mlakoj vodi (desetak sati). Nakon toga penica se vadi iz vode i ravnomjerna rasporeuje u posudu u sloj debljine 2-3 cm. Zalijevanje se obavlja svaki dan rasprivanjem vode po penici. Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer moe doi do propadanja penice.Boina penica BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

5

ZIMSKI UKRASI VRTAJosip BrklJaa, ing.

Veina ukrasnog bilja u vrtu zimi miruje, jedan mali ali vrijedan broj vrsta pobrinuo se da unese ivost u taj smiraj. Svojim cvjetovima, plodovima ili lijepo oblikovanim i obojenim granama unosi ivost u vaem vrtu zimi

Ilex aquifolium

selekcije-boikovina, boika Crvene bobice boikovine na podlozi od sjajnog, zelenog lia daju privlanost vaem vrtu od listopada do sijenja. Vrsta ima mnotvo sorti koje se natjeu u svojoj posebnosti: Bacciflova - ima ute plodove; Golden Milkmaid& Lawsoniana- imaju listove proarane uto-zelenim nijansama, s glatkim rubom; Golden Qeen-uto obrubljeni listovi; Ferox- listovi prekriveni bodljikama. Boikovina sporo raste, ali doivi duboku starost. Podnosi svako vrtno, dobro propusno tlo. Uspijeva na osunanim ili lagano zasjenjenim mjestima, zatienim od jaeg vjetra. Vano je zapamtiti da su skoro sve sorte ili muke ili enske biljke (jednodomna biljka), to znai da ih moramo saditi u skupinama, da osiguramo stvaranje bobica. Sorta J.C. van Tolje samooplodna i moe ii samostalno. Boikovina se obino uzgaja kao grm, ali s vremenom moe izrasti i u malo stablo. Iako je ne treba redovito orezivati, podnosi i otro orezivanje, pa se katkad upotrebljava za ivicu. Ljeti orezujemo pojedinane grmove, ivicu u proljee. U slobodnoj prirodi (samonikla) zakonom je zatiena od 1961. g.

potrebno. Vrsta J. nudiflorum je vrlo popularan zimski jasmin s njeno utim cvjetovima.

Gaultheria sp.

gaulterija Vrsta Gaultheria procumbens. otporna je na hladnou. Trai polusjenovite lokacije i vlano tlo bez vapna. Prikladna je za sadnju ispod biljaka kao to su

Arbutus sp.

planika, jagodnjak Vrsta koja se najee moe nai u rasadnicima je A.unedo. Samonikla prisutna je na cijelom Sredozemlju. Ovaj lijepi vazdazeleni grmi otkriva svoju neobinost u jesensko-zimskom periodu. Bijeli cvjetovi skupljeni u cvat pojavljuju se zajedno s plodovima, koji su bili cvjetovi prethodne godine. Plodovi su bezukusni, naranasto-crveni, u narodu poznati pod imenom maginje.

Maginje - plodovi Arbutusa

Jasminum azoricum

jasmin pravi Poluotporna vazdazelena penjaica, s brojnim mirisnim cvjetovima. Znak prepoznavanja jasmina je oblik cvijeta; kratka cjevica i bijele latice u obliku zvijezde. Vrijeme cvatnje je ljeto, a u krajevima s blagom klimom

rododendroni i kamelije. Ne prerasta visinu pedlja (oko 12 cm). Ima ovalne koaste listove, sjajne i tamnozelene. Cvate zvonolikim ovjeenim cvjetovima bijele boje, slinim cvjetovima urice. Cvatnja se protegne u jesen, kada se na biljci nalaze istovremeno s plodovima, a listovi u to vrijeme poprimaju crvenkastu boju. Sredinom ljeta moemo odrezati svaku treu stabljiku da bismo potaknuli novi, snaniji rast. Biljka se moe uzgajati i bez rezidbe.

Cvjetovi jasmina jakog mirisa

Boikovina doivi duboku starost

Ukrasnu vrijednost daje i kora koja se ljuti. Visina do koje planika moe izrasti je 1-3 m. Podnosi svako vrtno tlo. Prikladna je za sunane poloaje, ali podnijet e i polusjenu. Sadimo je u proljee ili jesen. Dobro je posaditi nekoliko biljaka zajedno radi opraivanja. Obrezivanje nije nuno, ako je potrebno, to obaviti u jesen.

gotovo cijelu godinu. Prema tlu nema posebnih zahtjeva, pa e uspijevati u svakom dobro propusnom vrtnom tlu. Najbolje ga je posaditi uz zatieni zid na junoj strani. Jasmin je povijua pa mu treba osigurati oslonce uz koji e se privezati. Naraste visok 3-5m. Moe posluiti i kao pokriva tla, a grane koje prua po tlu lako se zakorjenjuju i tako iri. Sadi se u jesen ili rano proljee. Orezivati u proljee ako je

Crveni plodovi gaulterije

BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

SOBNE BILJKE

6

odabir optimalnog prostoraU svakom stanu ili kui postoji bezbroj mjesta na kojima biljke moemo uspjeno uzgajati. Potrebno je samo odabrati pravo mjesto za odreenu biljku.

Ukrasna kopriva je prikladna za spavae sobe

Scindapsus moe u kuhinju

goran JurilJ, dipl. ing.To ne znai pravilan izbor mjesta na kome e ljepota biljke najvie doi do izraaja nego i odabrati biljke koje e u tim uvjetima moi normalno napredovati. Da bi se postiglo i jedno i drugo, moraju biti ispunjeni odreeni preduvjeti: biljkama treba osigurati prikladnu temperaturu i potrebnu svjetlost. Prostori u kui ili stanu gdje najee drimo biljke su: hodnici, dnevni boravak, kuhinja, kupaonica, a vrlo esto i spavae sobe. Biljke najee drimo u dnevnom boravku ili hodniku, ali isto tako biljke je mogue drati u kuhinjama i spavaim sobama ukoliko za po postoje minimalni uvjeti. Veina ljudi dobar dio vremena provodi u kuhinji. Dok domaica u njima priprema

jela ili obavlja neki drugi posao, biljke pridonose stvaranju ljepeg i ugodnijeg ambijenta. Kuhinje koje su dovoljno osvijetljene, a temperatura u njima ujednaena, prikladne su za mnoge biljke. Razina vlanosti u kuhinjama obino je visoka zahvaljujui pari. Listovi biljaka postanu brzo masni i pranjavi, pa ih je potrebno ee istiti. U kuhinjama bolje uspijevaju biljke s debelim i sjajnim listovima. Biljke u kuhinjama potrebno je redovito zamjenjivati novim. Biljke koje se mogu drati u kuhinji: Begonia rex begonija Chrysanthemum x morifoliumkrizantema Coleus blumei ukrasna kopriva Epipremnum aureum scindapsus Hedera helix obini brljan Impatiens walleriana vodenika Saintpauilia - ljubiica

Tradescantia fluminensis rijeni puzavac Zebrina pendula srebrna puzavica Vodenika je vesela biljka koja slobodno cvate. Postavljena na kuhinjski stol, gdje obitelj objeduje, unosi dah ljeta. Mnoge spavae sobe su okrenute prema istoku, te je njihova prozorska daska pogodno mjesto za manje zahtjevne biljke. Biljke na tim mjestima ne smiju biti zaboravljene iako se jutarnja ustajanja esto odvijaju u atmosferi urbe i utrke s vremenom. Biljke koje mogu biti postavljene u spavaoj sobi: Cyclamen persicum ciklama Fatshedera lizei debeli brljan Fucsia fuksia Jasminum polyanthum kineski jasmin

SPAVAE SOBE

Maranta leuconeura erythroneura maranta Pelargonium x hortorum pelargonija Saintpaulia ljubiica Spathiphyllum wallisii jedarce Ciklama je biljka kojoj pogoduje svje zrak i jaka filtrirana svjetlost. Prikladna je za spavae sobe u kojima povremeno moe biti i zaboravljena.

KUHINJA

Univerzalno gnojivo za biljke

Ciklama je prikladna za prozorsku dasku spavaih soba BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

7

OLEANDER simbol SredozemljaJosip BrklJaa, ing.Vrijeme godinjih odmora je iza nas. Duge none etnje po rivi i uivanje u tipinom dalmatinskom zraku svima ostaju u dubokom sjeanju. Ali, jeste li se ikada zapitali po emu je taj zrak toliko specifian. Razumljivo, ugoaj i blizina mora je neto neopisivo i nadasve utjecajno na okolinu. Meutim, u tomu svemu znaajnu ulogu ima i oleander. Gotovo u svakoj dalmatinskoj okunici dominantno mjesto zauzima ovaj prekrasni zimzeleni grm. Razlog lei u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnji koja se protee kroz cijelo ljeto, sve do jeseni. Ipak, po mnogima najvea vrijednost ovog grma lei u njegovom karakteristinom, opojnom mirisu. ak, meu ljubiteljima grmova miris oleandera spada u najljepe cvjetne mirise. Kako oni vole rei-miris toliko lagan, ali opet dovoljno snaan. I doista je tako. vanja i odravanja. Ali, isto tako, volim napomenuti da je oleander toliko jednostavan i nezahtijevan da dobro uspijeva i na siromanim tlima kao i bez odgovarajue njege. Ipak, da bi njegova sadnja prola bez dodatnih stresova, potrebno je potivati i odreena pravila. Stoga bih svim vikend vrtlarima preporuio da sadnju oleandera prakticiraju koncem ljeta kako bi se mlada biljka barem zalijevala dok su vlasnici jo na godinjim odmorima. Kasnije, dolaze i neto nie temperature kao i ee padavine te ne bi trebalo biti nikakvih problema s ukorijenjavanjem i primanjem biljaka. Ali, to ne znai da ovu predivnu grmoliku biljku treba potpuno zapostaviti. Zato bih i napomenuo da, u pravilu, oleander zahtijeva dosta vlage od proljea do jeseni, kao i redovito orezivanje i prihranjivanje. Cvjetovi oleandera mogu biti jednostavni ili puni, u razliitim nijansama bijele, ute, ruiaste, crvene i purpurne boje. Ali, ukoliko u vrtnim rasadnicima ne moete pronai eljenu boju, moete se posluiti injenicom da se oleander razmnoava u ljetnom razdoblju, i to reznicama. Dakle, ljeti, dok jo cvjeta pronaite grm

Niti jedan grm ne podsjea na primorske krajeve i ne stvara ugoaj Sredozemlja, kao to to ini oleander. Meutim, iako je oleander osjetljiv na niske temperature, u njegovoj ljepoti moemo uivati i u kontinentalnim podrujima.

Oleander neizostavan grm u junim podrujima

Rasko boja

esto se susreem sa slinim upitima i to prije svega od strane vlasnika vikendica na moru. Odgovaram im da nije lagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstu bez redovitog zalijevanja, prihranji-

Je li oleander zahtijevna grmolika vrsta?

eljene boje cvjetova i otkinite vrne ili postrne izboje (duljine 20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pri bazi. Odstranite listove na donjem dijelu izboja i stavite ih u staklenku s vodom. Za mjesec dana biljka e razviti veliki broj korjenia, to je ujedno i znak da je moete posaditi u tlo. I, vjerujte, primitak e vjerojatno biti iznad 90 posto! Ukoliko, pak, polazite s mora, a eljeli biste uivati u arima ovoga grma i u kontinentalnim uvjetima-postupite jednako. Ali, nakon putanja korjenia biljku posadite u posudu prethodno ispunjenu s Flortis supstratom.

Prije toga poeljno je na dnu posude napraviti i drenani sloj od krupnog ljunka ili krhotina glinenih lonaca. Kada doe proljee, oleander moete iznositi na balkon, s tim da se odmah po zahlaenju unosi u negrijane prostorije. Meutim, kako bi biljke u posudama cvatale istim intezitetom kao i oleanderi na okunicama, nuno ih je redovito prihranjivati Flortis gnojivima za cvjetajue biljke. Na taj nain moete i u svoj dom prenijeti barem djeli morskog ugoaja. I jo neto, svi dijelovi oleandera sadravaju otrovne tvari, na to je nuno upozoriti djecu!

Rasko boja i cvijeta i specifian miris glavno obiljeje oleandera BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

8

ZIMA U POVRTNJAKUDolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Ustvari, tijekom studenog i prosinca sjetva, odnosno sadnja povra potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju toplija, juna podruja u kojima klimatski imbenici omoguuju proizvodnju jednog dijela povrarskih kulturaivica doko, dipl. ing.Ulaskom u hladniji dio godine sjetvu i sadnju povrarskih kultura bitno ograniavaju klimatski imbenici. Meutim, kako bi se odrao kontinuitet proizvodnje, povrari zbog hladnog, kinog i snjenog vremena prelaze s otvorenih povrina na uzgoj povra u zatienim prostorima. Ipak, uz primjenu odgovarajuih zatitnih mjera pojedine vrste povra moemo sijati i na otvorenom, s tim da moramo raunati na neto nie proizvodne rezultate. Ali, negativne utjecaje mraza moemo bitno umanjiti i primjenom tehnologija naih predaka. Tako su stari povrtlari ozimu salatu i pinat titili od mraza njihovom sjetvom na kosinu brazde. Na taj nain brazda baca sjenku na biljke i sprjeava brzo otapanje ledenih kristala nastalih djelovanjem niskih temperatura. Tako se zahvaljujui prirodnom izolatoru biljke vrlo uinkovito tite od zimskih nepogoda. Ali, danas je

Sjeme graka

Nasad pinata

puno praktinije koristiti namjenske folije kojima se biljke pokrivaju i koje zatiene na taj nain mogu podnijeti temperature do etiri stupnja ispod nitice. S druge strane, od kratkotrajnih mrazeva biljke se tite i zagrtanjem zemljom s tim da povre pod zemljom moe opstati vrlo kratko. Zanimljiv je i podatak da se povre od mraza uinkovito moe zatititi i navodnjavanjem i to tako to se biljke zalijevaju pr-

skalicama s finim rasprivanjem. Voda u vidu sitnih kapi pada na biljku i pretvara se u led te se pri tome oslobaa toplina koja titi biljku od potpunog izmrzavanja. Meutim, prskalice se nikako ne smiju gasiti dok traje mraz tj. zalijevanje se vri sve do jutra i dolaska malo veih temperatura. Sa zalijevanjem se prestaje tek onda kada se ledena kora na biljkama potpuno otopi, a zanimljivo je da se ovom metodom

povre moe zatititi od mraza jaine minus 80 C. to se tie izbora povrtnih kultura koje bolje podnose niske temperature svakako neete pogrijeiti ukoliko posijete mrkvu, perin, pinat, bob ili graak. Ali, zbog iznimne hranidbene i zdravstvene vrijednosti nemojte izostaviti ni ozimi enjak ije enjeve trebate itavom duinom utisnuti u tlo tako da nita ne ostane iznad povrine. Na taj nain posaeni enjak, odnosno budue biljke bit e manje izloene jaim promjenama vlage i temperature. Ukoliko enjeve pak posadite preplitko, oni e zbog ukorijenjavanja isplivati na povrini tla i time stradati od niskih temperatura. Razumljivo je da tlo prije sadnje treba dobro razrahliti jer e, u protivnom, biti gotovo nemogue pravilno utisnuti enjave u previe tvrdo, nepripremljeno tlo.

Sjeme pinata

Graak se sije dosta rano

Sjetva povra na otvoreni prostor u toplijim podrujima

VRSTA POVRA MRKVA PERIN PINAT GRAAK BOB-MAHUNAR

KOLIINA SJEMENA (m2) 4g 3g 3g 20 g 40 g

VRIJEME SJETVE 01.11.-20.11. 01.11.-20.11. 01.11.-31.12. 15.11-31.12. 15.11.-31.12.

Novo pakiranje perina BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

g. l.Naalost, u Hrvatskoj malo tko zna da je ta jestiva tikva gotovo osvojila Europu, a kod nas je jedino struni krugovi spominju kao jestivu poslasticu, iako je iznimno bogat izvor betakarotena. Hokaido tikva privlai i svojim izgledom. Njezina sjajna crvena kora itekako izaziva panju i divljenje. U Njemakoj je postala pravim hitom i zdravo pomodarstvo u zdravom biolokom uzgoju. U vrijeme tekoa plasiranja i prodaje proizvoda mnogi novi proizvodi koje nitko ili malo tko uzgaja mogu biti uspjeni izvor zdravlja i prihoda. Tek sada hokaido otvara vrata uzgoju u Hrvatskoj. S nekoliko plantaa mogu se podmiriti potrebe hrvatskog trita. Potranja za ovom vrstom vrijeastog povra raste kao i broj makrobiotiara. Bogata je vitaminima i mineralima, a ima malu kalorinu vrijednost. Odlina je u dopuni jelovnika, a osobito dobra kod probavnih ili eluanih tegoba. Hokaido tikva bere se u fiziolokoj zrelosti, dok se tikvice beru nezrele. I to je prednost ove tikve, jer u punoj zrelosti sadri znatno vie hranjivih tvari nego zelena. Dugo i lako se uva, pa moe biti dobar izvor hranjivih tvari i zimi, kada se drugo voe i povre koristi preraeno ili uskladiteno sredstvima protiv kvarenja. Kako se jede i ujesen i tijekom zime, moe se pei, rjee kuhati, ali i ukuhati fini pekmez. Neki ih jedu i sirove kao egzotini dodatak vonim i ostalim salatama. Najukusniji plodovi beru se nakon prvih mrazeva, kada lie pouti. Treba ih brati s drkom, jer se tada lake uvaju i prevoze zadravajui hranjivu vrijednost. Mnogi neuki hobi uzgajivai pitaju se kako znati da je tikva zrela za berbu? Prepoznaje se po sjajnoj kori i osuenoj peteljci. Obvezno je nakon branja oistiti tikvu od zemlje i staviti na suho mjesto, najbolje pod nadstrenicu da ovrsne kora. Ako ste pobrali nezrele plodove, nita nije izgubljeno. Sloite ih na hrpu i na 25-27 0C dozorit e za 10-15 dana. Najbolje ih je uvati na 1-5 0 C pri vlazi zraka do 70 %, jer seBROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

HOKAIDOmistika japanske agrokultureKad spomenemo hokaido, najee se javlja pomisao na japanski otok. Ipak, makrobiotiare podsjea na poetke takve vrste prehrane kao i na tkivu hokaido, koja jednostavno postaje nezaobilaznim dijelom njihove prehrane i iji udio u potronji tkiva u svijetu raste.tada eer tee pretvara u krob, pa tikve ne gube na teini. Tako se mogu uvati do est mjeseci. Svakako ih je poeljno povremeno provjetravati, zbog mieva ili takora. Poznavatelj i vrsni gurmani tvrde da hokaido tikva stajanjem poprimi sve bolji okus. Dijetetiari ju smatraju zlatnim rudnikom vitamina i minerala, a

9zbog lake probavljivosti osobito je preporuuju djeci i starijima, kao i onim s osjetljivim elucem i probavnim sustavom. Sjemenke su vrlo hranjive pa ih peremo, suimo i spremamo za zimu. Jedino tvrda dekorativna kora nije za uporabu, ali vjeti Japanci koriste je za izradu jednostavnih ukrasa. Brzi kola od hokaido tikve: U duboku zdjelu stavite 20 dag naribane i dobro iscijeene tikve i 1,8 dl ulja. Tikva mora biti kuhana. Istucite 2 cijela jaja, dodajte 30 dag eera, 40 dag brana, 1 paketi kvasca, sok i korice od 1 limuna. Sve dobro izmijeajte. Ulijte u namaeni kalup pa pecite u penici na 150 0C oko 45 minuta. Topli kola istresite na posluavnik.

Tikva Hokaido uskoro i kod nas

Osim tikvica koje se uzgajaju za ishranu, veliki broj proizvoaa uzgaja i tzv. ukrasne tikvice sitnog ploda, razliitog oblika i ivopisnih boja. Tako se u cvjearnama ili drugim objektima mogu pronai razliite tikvice koje se najee koriste za dekoraciju.

Kada je brati?

Hokaido trai iste uvjete uzgoja kao i obina tikva

10Ali i pored svega navedenog, ukoliko to od njih zatraite, prodavai i preprodavai stajskog gnoja rado e vam dopremiti neograniene koliine. Dakle, naglaava se panja na kakvou navedenog gnojiva i njegov sastav koji je u veini sluajeva i neprimjeren. Naime, obino se deava da zbog neadekvatne kontrole prodavaa i preprodavaa kupljeni i, naalost, u veini sluajeva svjei stajski gnoj sadrava i velike koliine pilotine i ugljene praine. Pilotina je prisutna zbog potrebe postizanja koliine, dok je cilj ugljene praine stvoriti dojam kako crna boja predstavlja upravo odstajao i pravilno zgorio stajski gnoj. Kada se navedeno organsko gnojivo unese u nasade, osim to se u njima pokvari ionako upitna struktura tla, obino dolazi i do pojave korovskih vrsta koje nisu svojstvene dotinom podneblju. Osim toga, svje stajnjak redovno sadrava klijave korovske sjemenke koje se gnojenjem ire po nasadu. to vie, veina korovskih sjemenki moe proi neoteeno kroz probavni trakt domaih ivotinja. Pojedinim vrstama korova to iznimno pogoduje pa, primjera radi, sjeme pepeljuge (Chenopodium album) ak ima bolju i veu klijavost ukoliko proe kroz probavni trakt ivotinja. S druge strane, u stajnjaku nakon mjesec dana zrenja blizu 95 % sjemenki izgubi svoju klijavost, a nakon 4 mjeseca klijavih sjemenki vie uope nema. Zbog te injenice deava se da se u vonjacima, vinogradima i povrtnjacima pojave korovske vrste koje nisu poznate i udomaene na naem podneblju.

JESEN JE IDEALNO VRIJEME ZA PRIMJENU PELETIRANOg ORgANSKOg gNOJIVANajvanije organsko gnojivo svakako je stajnjak. Stajnjak predstavlja osnovno gnojivo jer sadrava sve hranjive elemente nune za ishranu biljaka. Pored hranjivih elemenata, zahvaljujui svojim organskim spojevima, stajski gnoj popravlja fizike, kemijske i bioloke osobine zemljita. Stoga je njegov znaaj nezamjenljiv.nino rotim, dipl. ing.Stajski gnoj se redovito tijekom jeseni razbacuje po poljoprivrednim proizvodnim povrinama (povrtnjacima, vonjacima i vinogradima). To je i razumljivo s obzirom na injenicu da stajnjak u prehrani biljaka ima dvojaku vrijednost. Prije svega, nasade opskrbljuje neophodnim hranjivim tvarima te popravlja strukturu tla. Meutim, stajski gnoj treba znati adekvatno i primijeniti. Naime, malo je poznato da stajnjak koji nezatien ostaje u polju, u vonjaku ili vrtu za samo tri dana, izgubi etvrtinu svoje vrijednosti. Ako, pak, na takav nain ostane desetak dana, izgubit e vie od treine svoje vrijednosti, dok u sluaju da prezimi na otvorenom polju stajski gnoj izgubi ak polovicu svoje hranjive vrijednosti. Zbog svega navedenog odmah po razbacivanju stajski gnoj treba i zaorati. Ukoliko nas u tom poslu sprijei nevrijeme ili neka druga nepogoda, istjerani stajski gnoj moemo ostaviti nekoliko dana na parceli, ali samo u manjim hrpicama prekrivenim slojem zemlje ili najlonom. Ako to, pak, ne bismo uinili, djelovanjem atmosferilija stajski gnoj bi se brzo isuio i u kontaktu sa zrakom dolo bi do aktiviranja mikroorganizama koji brzo razgradili njegove hranjive sastojke. Te tetne posljedice razgradnje i ispiranja ubrzavaju vjetrovi i kine padaline a iz gnojiva bi se posebice nepovratno izgubilo mnogo duika koji bi ishlapio u vidu amonijaka dok bi fosfor i kalij otekli u tlo ispod ili oko gnojita. de oko 10 tona stajskog gnoja. S druge strane, jedan konj proizvede oko 7 tona a jedna ovca svega 0,5 tona stajskog gnoja. Kada u obzir uzmemo injenicu da se na naim domainstvima stona grla hrane minimalnim koliinama hrane, onda je jasno da su i proizvedene koliine stajskog gnoja znatno (duplo) manje. Osim toga, konji su nam postali ivotinje koje su prvenstveno atrakcija, tako da njihovo gnojivo ne moemo vie ni nabaviti. A konjsko gnojivo je iznimno traeno zbog injenice da sadri 40 % vie duika, 45 % vie fosfora i 15 % kalija u odnosu na govei stajski gnoj.

Svjedoci smo injenice kako se u posljednja dva desetljea stoni fond na naim terenima doslovce prepolovio. A upravo stona grla proizvode stajski gnoj. Primjerice, na velikim farmama koje stoku hrane silaom, sjenaom i koncentratima (izbalansirana hranidba) jedno govedo tijekom godine dana proizve-

Stajski gnoj nabavljajte na provjerenim mjestima!

Sve rijei prizori na naim njivama BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

11

HERCEgOVAKI PLODOVI MEDITERANAKako bi se prevladali problemi vezani uz nestaicu stajskog gnoja, koja je uvjetovana smanjenjem stonog fonda i sve manjom produkcijom stajskog gnoja, na naem tritu su se pojavila komercijalna pakiranja stajskog gnoja. Njegov znaaj je utoliko vei ukoliko nam je poznata injenica kako peletirano stajsko gnojivo u svom sastavu nema niti moe imati tetne primjesa poput sjemenki korova, uzronika bolesti i tetnika. Sukladno tomu razbacivanjem peletiranog organskog gnojiva nipoto ne moemo rairiti tetne korovne vrste, kao to je to sluaj s kupljenim domaim stajskim gnojivom. Kada se u obzir uzme injenica da se gnojivo nalazi u vidu peleta odnosno malih granula, promjera 2-5 mm, postaje jasno da se time olakava njegovo rasipanje po proizvodnim povrinama. Drugim rijeima, stajski gnoj sada moemo razbacivati jednostavno i lako, slino mineralnim gnojivima. Na naem tritu moemo pronai tri varijante navedenog gnojiva i to: govee gnojivo u kombinaciji s konjskim, isto kokoije gnojivo i kombinaciju goveeg, konjskog i mineralnog

Peletirano organsko gnojivo

Biorex i Fenix

gnojiva. Naime, zbog injenice da su se cijene mineralnih gnojiva udvostruile nabavljen je oblik peletiranog organskog gnojiva (govee + konjsko) koji u svom sastavu ima i primjesu mineralnog gnojiva prikladnog za jesensku primjenu u vonjacima i vinogradima. Navedeno gnojivo moe se pronai pod trgovakim nazivom Fenix. Fenix je ve pokazao iznimne rezultate i u povrtlarskoj proizvodnji. Prednost gnojiva Fenix ogleda se i u injenici da svojim hranjivim sastavom (NPK 6:8:15 + MgO) snabdijeva veu proizvodnu povrinu. Jednostavno reeno, pakiranje gnojiva Fenix od 25 kg dostatno je za povrinu od 300 etvornih metara dok druge varijante peletiranih gnojiva od 25 kg (govee + konjsko i kokoije gnojivo) pokrivaju povrinu od 100 etvornih metara. Napominjem da su peletirana organska gnojiva ve ispitana u naim proizvodnim uvjetima, gdje su pokazala iznimno dobre rezultate. Tomu svjedoi i velika potranja za komercijalnim pakiranjima peletiranih organskih gnojiva koja pak moete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i irokom Brijegu. Na istim prodajnim mjestima moete dobiti i detaljnije informacije o nainu i vremenu primjene, kao i o potrebnim koliinama za pojedine kulture.

nino rotim, dipl.ing.

O

Phenix - paletirano organsko i mineralno gnojivo BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

no to je skupina entuzijasta i ljubitelja mediteranskog voa zamislila ostvarilo se u gradu Stocu, u razdoblju od 09. do 11.10.2008. godine. Rije je, dakako, o sajamskoj manifestaciji slubenog naziva Hercegovaki plodovi Mediterana. Kako i prilii, prvu manifestaciju otvorio je naelnik opine Stolac gosp. Stjepan Bokovi, prilikom ega je nazoilo oko 500 posjetitelja. Po procjenama organizatora kroz prostorije duhanske stanice, gdje se sve i deavalo, u spomenuta tri dana prolo je oko 2000 posjetitelja. A posebice je velik odaziv proizvoaa ipka, smokve i masline zabiljeen na okruglom stolu koji je organizirao Agronomski i prehrambeno-tehnoloki fakultet Sveuilita u Mostaru u suradnji s Agromediteranskim fakultetom, Federalnim agromediteranskim zavodom Mostar i Ministarstvom poljoprivrede HN. Teme su bile brojne i zanimljive a aktivni u njihovoj prezentaciji, osim hercegovakih strunjaka, bili su i dragi gosti iz Vodnjana (Hrvatska), na elu s Frankom Raguom, a koji su pristigli iz udruge Agroturist. Sajamsku manifestaciju na najbolji mogui nain upotpunilo je 70-tak izlagaa iz BiH i Hrvatske, koji su izlagali plodove ipka, smokve i masline, kao i njihove preraevine. U sklopu toga naelnik Bokovi je, po naputcima ocjenjivake komisije, dodijelio priznanja i nagrade za najbolje izlagae. Manifestaciju je zaokruila izloba umjetnikih slika kao i izloba fotografija nainjenih za vrijeme obilaska potencijalnih izlagaa, dok se za dobar timung pobrinula limena glazba Stolac. I na koncu, to rei nego pohvaliti organizatore koji su ipak smogli snage iznijeti svu teinu prve manifestacije. A spomenuta manifestacija postat e tradicionalnog karaktera te je svima jasno kako e ona ve idue godine biti znatno kvalitetnija i sadrajnija. Stoga vam preporuam da je svakako posjetite!

12

Presaivanje drvenastih biljakaJosip BrklJaa, ing.Drvenaste biljke koje se uzgajaju u posudama trebaju vie njege i pozornosti od onih biljaka koje se uzgajaju direktno u tlu. Biljkama koje se uzgajaju u posudama smanjena je mogunost pristupa vlazi i hranjivim tvarima. Presaivanjem ili pak mijenjanjem povrinskog sloja, jednom na godinu, omoguit e im postojan rast i dobro zdravlje. Dugovjene biljke, poput stablaica, grmova, s vremenom e potroiti sve hranjive tvari, a i njihove posude postat e premale za sve robusnije korijenje. Biljke snanog rasta brzo e prerasti svoju posudu, pa ih treba presaivati svake godine ili svake druge godine, dok starija, odrasla, stabla koja prirodno usporavaju rast i slabije irenje korijenja, treba presaditi svake tri do etiri godine. Provjeravanje stanja korijenja obavlja se tako da se posuda nagne na bok i paljivo se izvadi biljka te se utvrdi potreba za presaivanjem. esto biljke same upozoravaju da je dolo vrijeme za presaivanje, pokazujui znakove slabljenja rasta i blijedu boju listova.

Presaivanje je najbolje obaviti krajem zime ili poetkom proljea, pred kretanje vegetacije. Odrasle se biljke nakon toga mogu vratiti u prijanje posude, dok mlade biljke i biljke snana rasta treba presaditi u posude koje su jedan i pol puta vee od onih u kojima su biljke do tada rasle. Ovakvo presaivanje u sve vee i vee posude trajat e sve dok biljke ne odrastu i znatno uspore svoj rast.

Vrijeme i nain presaivanja

Prilikom presaivanja, kod biljaka koje su izvaene iz starih posuda, odbaci se povrinski sloj komposta, zatim svi korovi i mahovina te sav kompost koji nije zbijen uz korijenje. Korijenje je osjetljivo i ne treba ga bez potrebe uznemiravati. Ako prilikom presaivanje nemate drugu, veu, posudu, korijenje biljke koja se presauje umotajte u vlanu jutenu vreu i time sprijeite isuivanje.

U godinama kad se biljka ne presauje povrinski sloj komposta treba osvjeiti. Poto se ukloni 5-10 cm povrinskog komposta

Osvjeavanje povrinskog sloja

iz posude, dio komposta ispod se prorahli pazei pritom da se ne oteti povrinsko korijenje. Nakon toga dodaje se novi kompost koji treba biti isti kao prethodni. Biljke ije se korijenje nalazi blie povrini zahtijevaju drugi nain mijenjanja treseta. Kod takvih biljaka mijenja se donji dio komposta, odnosno kompost pri dnu posude.

Presaivanje se obavlja tijekom zime

Supstarti koji se koriste prilikom presaivanja

ZA LJEPI AUTOPUTmario uBela, dipl. ing.Rimski drumovi, koji se mogu pratiti ak i danas, protezali su se rijenim tokovima Neretve i Bosne gotovo tono na istim pravcima kojima se danas planira gradnja autoputa koridor 5C. Koridor se protee sredinjim dijelom Bosne pa sve do junih dijelova Hercegovine, na tim pravcima se nalaze najznaajniji gradovi poput Zenice, Sarajeva i Mostara. Autoput u prometnom svijetu predstavlja najbru cestovnu vezu. Bosna i Hercegovina ima zasada izgraenih oko 30 kilometara autoputa, koji se protee od Sarajeva do Visokog, a izgradnja slijedee dionice, Visoko- Kakanj. Ba na ovoj dionici kod Kaknja i SJEMENARNA d.o.o iroki Brijeg dala je i svoj obol. Najljepi dio autoputa predstavljaju travnate povrine, a za ureenje tih povrina pobrinula se SJEMENARNA. Nai radnici su uz dionicu autoputa kod Kaknja uz rubne i sredinje dijelove autoputa zasijali travnate povrine. Pored estetske vrijednosti zasijani travnjaci imaju ulogu spreavanja erozije, nanoenje blata na prometnice. Poto planirane povrine nisu bile ureene i kultivirane za normalnu sjetvu, trebalo je koristiti posebne travne smjese koje se brzo ukorjenjavaju i posjeduju dobre sposobnosti busanja prije nastanka nepovoljnih (zimskih) uvjeta. Na strmom i nepristupanom djelu nasipa, na kojem nije bilo mogue odraditi osnovne norme ureenja tla za sjetvu, koristili smo travne smjese koje brzo rastu, a koje se koriste za sijanje strmih terena. Budui da smo posao obavili uspjeno i kvalitetno, sigurno se vidimo i dogodine na ureenju preostalih dijelova autoputa, rijei su Ivice Doke, dipl. ing. agronomije.

Zeleni pojas uz autoput BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

Ogrozd predstavlja manje-vie nepoznatu vonu vrstu koja se sporadino uzgaja u kunim vrtovima. Uzrok tomu je slabo poznavanje ove vrijedne jagodaste vone vrste koja u nas ima slabu tradiciju uzgoja. Iako se na prvi Ogrozd potjee iz Sibira i Mandurije, a u sjevernoj Europi pogled ini da ogrozd nije bogat se uzgaja od XVI. stoljea. Moe biti ute, zelene ili crvehranjivim tvarima, ipak njihova ne boje. Zbog dekorativnog izgleda viegodinji grmovi koliina nije zanemariva. Bogat ogrozda trebali bi ukraavati svaki dobro uzdravani vrt. je vitaminima B skupine i vitaminom A, a vitamina C sadrava mladen karai, dipl. ing. u slinim koliinama kao crveni ribiz. Ogrozd je nezahtjevna vona vrsta koja dobro podnosi nepovoljne uvjete uzgoja. Prema niskim temperaturama posebno je otporan, te u vrijeme dubokog zimskog mirovanja izdri temperature od minus 25 stupnjeva C dok pozebe tek na minus 35. Ipak, ne pogoduju mu nagla zahlaenja u vrijeme cvatnje jer mogu dovesti do smanjenja uroda i do formiranja sitnijih plodova ije stanije mjestimino otvrdne, odnosno odumre. Dakle, ogrozdu godi hladnija klima. S druge strane, veoma je osjetljiv na ljetnu egu koja zbog visokih temperatura i niske vlage zraka moe prouzroiti pale lia. Stoga je za uzgoj ogrozda najbolje odabrati zasjenjene poloaje, to njegovim uzgojem ispod ostalih voaka u vrtu omoguuje i bolje iskoritenje vrtnog prostora. U pogledu tla nije previe izbirljiv premda najvee prinose ostvaruje na ilovastim tlima, bogatim hranjivim tvarima. Suha i pjeskovita tla treba prije sadnje popraviti dodatkom organskog gnojiva kako ne bi dolo do opadanja listova. Poto ogrozdu nije potrebno mnogo vlage (dovoljno je 800 mm oborina u godini, ali s pravilnim rasporedom tijekom vegetacije), najbolje je odabrati prozrana tla na kojima ne dolazi do zadravanja vode. Ogrozd se najee uzgaja u obliku grma, iako se moe uzgajati i s deblom ukoliko se cijepi na Ribes aureum-zlatni ribiz, koji je zbog svog uspravnog rasta prikladan za oblikovanje debla. Ipak, stabalca dobivena na ovaj nain ive krae od grma koji, osim to se bolje obnavlja daje

OgROZD

13nicama koje se dobiju nagrtanjem tla na grm. Mogu se saditi i reznice jednogodinjih izboja. Rez se sastoji u prorjeivanju gustih grmova, a u prikraivanju jednogodinjih izboja radi boljeg razgranavanja. Poto ogrozd najbolje rodi na dvo i trogodinjim izbojima, rezidbom trebamo otkloniti starije izboje koje zamjenjujemo novima. Izboje starije od ti godine prepoznajemo po tamnijem drvetu koji kod grmova izrastaju iz korijena, a kod stabalaca iz osnove kronje. Ipak treba znati da ogrozd ne podnosi radikalnije zahvate, te je rezidbom vano uspostaviti ravnoteu izmeu vegetativnog i generativnog dijela vodei rauna o karakteristikama sorte. Prorjeivanjem je nuno odstraniti sve suhe i polomljene grane, te nedozrele i tanke izboje, a sve u cilju prozraivanja grma kako bismo onemoguili stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj bolesti unutar grma. Osim toga, u nedovoljno prorijeenim, gustim grmovima teko je uoiti prodrljive gusjenice, ute i crne ose listarice koje u nekoliko dana mogu obrstiti cijeli grm. Ovisno o sorti, plodovi ogrozda dozrijevaju sukcesivno od konca svibnja do kraja lipnja. Izmeu ranih i kasnih sorti razlika u dozrijevanju iznosi oko est tjedana. Plodovi za potronju (svjei) beru se runo svakih est dana, a jedan radnik obere prosjeno oko 60 kg plodova na dan. Na veim plantaama berba se obavlja specijalnim vibrirajuim strojevima, ime se uinak berbe poveava za 10 puta. Prinosi se kreu od 8.500 do 10.000 kg/ha. Poto su podloni brzom kvarenju, plodove nakon berbe treba skloniti sa sunca i u to kraem vremenskom roku otpremiti na trite. U obinim skladitima plodovi ogrozda mogu se uvati samo 2-3 dana, dok u optimalnim uvjetima (na nitici i pri relativnoj vlanosti od 85-90 %) mogu stajati i nekoliko tjedana. Zbog podlonosti kvarenju nasadi ogrozda u razvijenim se voarskim zemljama podiu u blizini velikih potroakih centara i preraivakih kompleksa.

Rezidba

Posebni zahtjevi

Berba

Nain uzgoja

Sadnice ogrozda

i vee prirode. Uglavnom se ogrozd uzgojen s deblom i kronjom koristi za uljepavanje vrta i u tom sluaju se sadi na razmak od 1,2-1,3 m. Ukoliko u vrtu imamo dovoljno prostora, stabalca moemo saditi na razmak od 1,5-2,0 m. Tada putamo kronju da se razvije u normalnoj velii-

ni, odnosno, nije potrebno rezidbom ograniavati njen rast. Ako ogrozd uzgajamo u obliku grma, sadnja se obavlja na razmak redova od 2,0-2,5 m, dok razmak unutar reda iznosi 1-1,2 m. Najbolje je ogrozd saditi koncem jeseni ili poetkom proljea, a sadnja se obavlja oiljenim sad-

BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

14

Kemijski pripravci za zimsku zatitu voaka

RADOVI U VONJAKU POETKOM ZIMEgoran JurilJ, dipl. ing.Prije svega, poetkom zime poeljno je obijeliti debla voaka kako bismo ih zatitili od pucanja kore. A za bijeljenje voaka rabi se suspenzija dobre mazivosti koja se priprema na sljedei nain: u 5 litara vode dodaje se 5 kg gaenog vapna, 0,3 kg kuhinjske soli i 0,5 kg moivog sumpora (Chromosul 80 ili Thiovit Jet). Premazivanje se obavlja obinom etkom, s tim da se, osim debla premazuje i donje ravite grana. A kako se voke nalaze u stanju mirovanja, tako mogu i izdrati dosta niske temperature. Meutim, za vedrijih i sunanijih dana kora se poinje lagano zagrijavati, ime ona ponovno poinje i raditi. Drugim rijeima, zbog kolanja sokova pokrenutih tijekom sunanih dana, dolaskom noi voke bivaju nezatiene, to dovodi do opasnog pucanja njihove kore. S druge strane, bijeljenjem debla odbijamo suneve zrake pa se kora ne zagrijava te time i ne dolazi do njenog pucanja. Spomenimo kako navedeno bijeljenje voaka pomae i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova kronje.

I dok se dolaskom zime intenzitet radova u vonjacima smanjuje, postoji jo niz vanih operacija koje u predstojeim hladnim danima nipoto ne smijemo izostaviti. Voarski vosakUpravo to je vrijeme za provoenje plavog prskanja, bijeljenja voaka kao i zatite eizostavan pri rezidbi esto prilikom rezidbe i cijeod tetnih glodavaca Voke zatitite od tetnih glodavacaod ostale divljai (zec, srna, divlje svinje i dr.). Navedene mree se postavljaju doslovce u jednom potezu a kasniji nadzor gotovo da i nije potreban. Naime, mree su fleksibilne pa se s rastom debla iri i navedena zatitna mrea. Dakle, jednom postavljena daje trajnu zatitu a nije je potrebno ak ni privrivati, odnosno, vezati. Nadalje, mrea ne prua utoite tetnim insektima koji kod primjene organskih materijala (slama, kukuruzovina, letvice i sl.) lako prezime u njima. Osim toga, u posljednje vrijeme, kao zatitu, voari sve vie koriste i kemijska sredstva kojim se prskaju donji dijelovi stabla. U tu svrhu obino se koristi Kunilent R-12 koji svojim mirisom odbija divlja.

nja a koje se obavlja pripravcima na osnovi bakra, kao to su: Cuprablau Z, Champion, Bordoka juha i sl. Prskanje se provodi odmah po opadanju lia te drugi put nakon provoenja zimske rezidbe i to navedenim preparatima koji se koriste u dvostruko veoj koncentraciji od one koja se koristi na vinovoj lozi u vrijeme vegetacije. Voke je kod prskanja navedenim pesticidima potrebno doslovce okupati a rezidbom uklonjene grane i zaraene dijelove voaka spaliti.

I dok ranijih godina zeevi nisu inili tetu, zahvaljujui obnovi lovita i svojoj velikoj reprodukcijskoj moi, u posljednje vrijeme postali su prava prijetnja mladim vonjacima. Naime, u zimskim mjesecima sve ee se rado hrane mladom korom voaka, to dovodi do suenja i propadanja stabala, posebice u mlaim nasadima do pet godina starosti. Stoga, tamo gdje nije mogue ograditi vonjak, to iziskuje i ne ba tako malu investiciju, voari se dovijaju razliitim metodama zatite. U tu svrhu rabe razne metalne mree, slamu i kukuruzovinu, drvene letvice, papir i plastine folije, to trai dosta truda i materijala te poslije i est nadzor. Meutim, danas na tritu moemo nabaviti namjenske mree za zatitu od tetnih glodavaca ali i

Prskanje jednim od preparata na osnovi bakra, poznatije kao plavo prskanje, neizbjeno je koncem jeseni tj. poetkom zime. Naime, dui hladni i kioviti periodi pogodovali su razvoju mnogih bolesti, a voare sprijeili da nasade zatite u pravo vrijeme. Bilo kako bilo, sada je pravo vrijeme za provedbu navedenog prska-

Ne zaboravite plavo prskanje!

pljenja u vonjaku, vinogradu ali i na ukrasnom bilju zaboravimo sanirati rane koje predstavljaju idealno ulazno mjesto za patogene gljivice. Osobito su opasne rane koje nastaju kao posljedica lomova debljih grana. Stoga, kako bi izbjegli zarazu patogenim gljivicama, osim to rezidbu trebamo obavljati otrim alatom, nuno je oteena mjesta premazati i specijalnim sredstvima za tu namjenu tj. voarskim voskom. Pored toga to onemoguava pojavu gljivinih oboljenja, voarski vosak sprjeava i tetno djelovanje hladnog zraka i vlage na ranjeno mjesto. Ukoliko vam navedeni vosak nije pri ruci, ranu moete privremeno sanirati i dezinficirati pet postotnom otopinom modre galice. Ipak, znajte kako je u suvremenom voarstvu uloga voarskog voska nezamjenljiva. A zimsko doba je vrijeme kada se zatitni vosak uestalo i primjenjuje!

Voarski vosak

BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

gNOJIDBA VOAKAmladen karai, dipl. ing.oke su kulture koje na istom mjestu ostaju 20-25 godina. Tlo, pa i ono najbogatije hranjivima, ne sadri dovoljno istih za redovite i obilne urode svake godine. Svaki proizvoa koji ozbiljno razmilja o proizvodnji, svake godine mora unijeti u tlo odreenu koliinu hranjiva. Vone vrste preko korijena primaju i provode u vodi otopljene mineralne tvari, a iz zraka preko lista uzima ugljini dioksid i kisik. Osim makroelemenata (duik, fosfor, kalij, magnezij, kalcij, sumpor, i dr.), vokama su potrebni i mikroelementi (eljezo, bor, cink, mangan, bakar, molibden i kobalt). Nedostatak jednog do makro ili mikroelemenata negativno se odraava na rast i razvoj vinove loze. esto se postavlja pitanje univerzalnog rjeenja za gnojidbu voaka. Zbog specifinosti svakog vonjaka, a samim time i pojedine vone vrste, jedinstvenog recepta jednostavno nema. Meutim, postoje orijentacijske norme gnojidbe koje se utvruju

15

Redovita gnojidbe voaka predstavlja jednu od osnovnih agrotehnikih mjera u suvremenoj voarskoj proizvodnji. Pojedine vrste voaka, a esto i sorte iste vrste, trae razliitu koliinu i odnose biljnih hranjiva, pa zbog toga nema jedinstvenog recepta gnojidbe.

V

na temelju istraivanja. Kemijska analiza tla pokazuje stvarni odnos hraniva u tlu, pa se na osnovu nje i opeg stanja vonjaka te oekivanog uroda odreuje koliina gnojiva koju je potrebno unijeti gnojidbom.

Prema starosti vonjaka razlikujemo gnojidbu mladih voaka i gnojidbu voaka u rodu. U razdoblju uzgoja mladih voaka osiguravaju se optimalne koliine biljnih hraniva. S proizvodnog stajalita najvanije je razdoblje pune rodnosti voaka. Redovita gnojidba dugogodinjih nasada obavlja se dva ili tri puta godinje, a sastoji se od osnovne gnojidbe i prihrane. U osnovnoj gnojidbi koriste se NPK formulacije gnojiva s manje duika, a vie fosfora i kalija. U prihrani je situacija obrnuta, te se koriste uglavnom duina gnojiva. Osnovna gnojidba vonjaka vezana je za jesensku obradu tla i slui prvenstveno za unoenje fosfora i kalija u dublje slojeve tla. U tom periodu dodaje se i malo duika koji slui za ishranu korijena tijekom zime i njegovo nakupljanje u tkivu drveta. Formulacije NPK gnojiva koje se koriste u jesenskoj gnojidbi:

Redovita gnojidba vonjaka

Gnojidba mladih voaka peletiranim organskim gnojivom

NPK 5:20:30 NPK 7:20:30 NPK 7:14:21 NPK 8:26:26 NPK 10:30:20 Godinja gnojidba voaka u rodu predstavlja jednu od najvanijih agrotehnikih mjera u voarskoj proizvodnji. Gnojidbom voaka osiguravaju se redoviti i visoki urodi, dobra kvaliteta plodova, te, ono to je vrlo bitno, ravnotea razvoja vegetativnih i generativnih organa. Gnojidba voaka koje su u fazi plodonoenja obavlja se u nekoliko navrate, te stoga razlikujemo osnovnu gnojidbu, ranu proljetnu gnojidbu i prihranu. Osnovna gnojidba obavlja se u jesen nakon branja plodova s kompleksnim NPK gnojivima koja sadre malo duika a vie fosfora i kalija. U tom periodu se obavlja i gnojidba stajskim gnojem, na koji voke pozitivno reagiraju.

Gnojidba voaka u rodu

U ranoj proljetnoj gnojidbi unosi se duik, najee 1/3 do od ukupne godinje potrebe voaka za tim elementom, a obavlja se prilikom prve proljetne obrade tla. Prihrana se obavlja nakon zametanje plodova s duinim gnojivima.

Phenix je kombinacija stajskog i mineralnog gnojiva u obliku peleta (rezanaca) koje u potpunosti zamjenjuje primjenu stajskog i mineralnog gnojiva. Koristi se u gnojidbi voaka, vinove loze, povra, krumpira, cvijea, travnjaka i drugih kultura. Laka primjena, visoka uinkovitost su osnovne prednosti PHENIX-a u odnosu na pojedinanu primjenu stajskog i mineralnog gnojiva. Za gnojidbu voaka koristi 100 kg/dulumu.

Primjena Phenix-a u gnojidbi voaka

Phenix - idealno gnojivo za gnojidbu voaka BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

16

SUPTROPSKO I TROPSKO POVRE U BiHivica doko, dipl. ing.Utjecaji klime, odnosne sve oitije klimatske promjene, mogu dovesti i do promjena u zastupljenosti pojedinih kultura, ali i do promjena u agrotehnici uzgoja. Promjenom klime u svijetu (i BiH) povrarske kulture bi se mogle uzgajati i dalje na istom podruju, ali i u drugim rokovima uzgoja, ili bi se proizvodnja mogla pomaknuti na vee nadmorske visine. Uz oekivani globalni porast temperature zraka, suptropske i tropske kulture moi e se proiriti i na podruja vee geografske irine. To daje realnu mogunost uvoenja suptropskih i tropskih kultura u floru Bosne i Hercegovine, s tendencijom njihovog intenzivnijeg uzgoja. Uzgoj suptropskog i tropskog povra mogu je, a i danas se neke vrste uzgajaju, u zatvorenim prostorima ili na otvorenom, ovisno o podruju uzgoja ali i duljini vegetacije pojedinih povrtnih kultura. Interesantne vrste, zbog svoje nutritivne vrijednosti, koje bi se vrlo brzo mogle ukljuiti u proizvodnju u junim podrujima BiH (Hercegovina), ali i u ostalim podrujima BiH (u zatienim prostorima) su: slatki krumpir, ioka, grah metra, kivano, kasava, taro, kukuruz eerac, lima grah, pepino, ajot, umbir, bamija. Kivano je jednogodinja biljka koja potjee iz sredinje i june Afrike. Uzgaja se u Kaliforniji, Australiji, Novom Zelandu, a kao specijalitet ve nalazi mjesto u Europi. U tehnolokoj zriobi plodovi su tamnozeleni, obrasli bodljastim emergencama, a u fiziolokoj zriobi utonaranasti ili naranasti. Jestivi je dio zelena

Utjecaj klime na uzgoj povra

Proizvodnja povra u BiH, posebno u Hercegovini, biljei stalan porast. U intenzivnoj proizvodnji zastupljeno je desetak kultura koje se uglavnom proizvode u zatienim prostorima. Sve izraeniji utjecaj klime (zatopljenje), mogao bi promijeniti strukturu proizvodnje povra.

Plod kivina

placenta sa sitnim sjemenkama, blago aromatinog okusa, neto izmeu banane, kivike, limuna i dinje. Teina ploda kree se izmeu 100 i 200 grama. Koristi se kao svjei desert, za vone salate, sladoled, kreme i sl. Kivano je biljka tople klime i osjetljiva je na mraz i temperature blie nitici. Minimalna temperatura klijanja je 12, optimalna 30, a maksimalna 35oC. Na optimalnoj temperaturi proklija za 3 dana. Na temperaturama iznad 20oC poinje cvasti za 7-9 tjedana, a plodovi dostignu fizioloku zrelost za 6-8 tjedana. Uzgaja se uz armaturu slino kao i krastavac. Prirodi, primjerice, u

Lima grah

Izraelu su iznad 45t/ha, kod uzgoja na otvorenom. ioka je trajnica koja potjee iz sredinje Amerike. U Europu je dola preko Francuske, u kojoj se i danas najvie uzgaja. Za jelo se koriste gomolji. Gomolji se mogu koristiti za stonu hranu, za proizvodnju alkohola i kao sirovina za dijetetske proizvode. Gomolji se vade od listopada pa do proljea. esto se uzgaja kao zimska hrana za divlja. Temperatura uzgoja kree se 18-26oC.

IOKA

Nadzemni dio biljke strada od mraza, a urod se smanjuje na temperaturama iznad 28oC. Glavna nutritivna vrijednost ioke je u velikom sadraju insulina, to je ini idealnom hranom za dijabetiare. Ova povrtna kultura potjee iz Srednje i June Amerike. U tropskim je podrujima viegodinja biljka, ali veinom se uzgaja kao jednogodinja kultura koja je bogata proteinima i ugljikohidratima. Za jelo se koriste mahune i sjemenke u tehnolokoj i fiziolokoj zriobi. Mahuna je duga 5-15 cm, 2-3 cm iroka s 2-4 sjemenke. Duljina vegetacije se kree od 70-110 dana na temperaturama 15-25C to omoguava uzgoj u veem dijelu Bosne i Hercegovine. Viegodinja je biljka koja se preteno uzgaja kao jednogodinja zbog slatkih sonih plodova koji okusom podsjeaju na dinju. Pepino potjee iz June Amerike, a u Europi se najvie uzgaja u panjolskoj (Kanarski otoci) i Italiji. Plod je boba, okruglog, ovalnog ili izduenog obli-

LIMA GRAH

KIVANO

PEPINO

Gomolji ioke

BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

17

Plodovi pepina

Grah metra se ve uzgaja u Hercegovini

ka, u zrelom stanju zelene, ute ili utonaranaste boje s purpurnim ili ljubiastim prugama. Zreli plodovi pepina slatki su i soni, a koriste se u svjeem stanju. Obino se ljute poput jabuke. Prvi plodovi se mogu oekivati 5-6 mjeseci nakon sadnje, a optimalna temperatura uzgoja je od 22 do 30oC. Obzirom na duljinu vegetacije, uzgoj pepina je mogu u Hercegovini, ovisno o roku sadnje, na otvorenom ili u zatienom prostoru. Kasava je grmolika trajnica, relativno malih agrotehnikih zahtjeva, otporna na suu, iznimno bogata ugljikohidratima i vitaminom C. Za jelo se koristi zadebljali dio korijena. Temperatura rasta se kree u velikom rasponu od 16 do 30oC, a rast se zaustavlja na temperaturi ispod 10 i iznad 30oC. Prvi plodovi se mogu oekivati za oko 10 mjeseci nakon sadnje. irok temperaturni raspon omoguava uzgoj kasave u veini podruja BiH i na otvorenom.

KASAVA

Slatki krumpir je tropska biljka koja potjee iz sredinjeg i sjevernog dijela June Amerike, odakle se proirio u Afriku, jugoistonu Aziju i ostala podruja tropske klime. U Europi se uzgaja u Italiji (dolina rijeke Po). Za jelo se koristi zadebljali korijen koji oblikom podsjea na gomolj, pa se esto u svakodnevnom govoru i naziva gomolj. Kao biljka tropske klime moe se uzgajati samo u podrujima sa 120 do 150 dana bezmraznog razdoblja s dnevnim temperaturama od 21 do 25oC. Temperature vie od 30oC ograniavaju rast i smanjuju urod, kao i temperature nie od 15oC. Slatki krumpir se uzgaja iz presadnica dobivenih od korjenovih izdanaka. Razvoj zadebljalog korijenja poinje ve mjesec dana nakon presaivanja, pri temperaturama 20 do 30oC. Slatki krumpir bi se mogao uzgajati u junoj Hercegovini u zatienim prostorima,

SLATKI KRUMPIR

pazei da temperatura dulje vrijeme ne prelazi 30oC, jer se urod naglo smanjuje. Jednogodinja je biljka penjaica koja moe narasti i do 4 m visine. Jestivi dio je plod mahuna u tehnolokoj zriobi. Mahune su visee, 30 do 80 cm duge i 4 do 8 mm promjera, okruglog presjeka, svjetlozelene do tamnozelene boje, s 15 do 20 bubreastih, smeih sjemenki u mahuni. Sasvim mlade mahune se koriste svjee na salatu, ili kuhane u varivu. Optimalna temperatura rasta je od 27 do 30oC. Osjetljiv je na jae variranje temperature ispod 20oC. Grah metra ima velike zahtjeve za svjetlom, pa se mora uzgajati u ljetnom razdoblju. Uzgoj graha metraa mogu je skoro u svim podrujima BiH tijekom ljeta. umbir je trajnica koja se preteno uzgaja na jednogo-

GRAH METRA

dinji nain. Za jelo se koristi gomolj. Optimalna temperatura uzgoja kree se od 25 do 28oC. umbir se moe uzgajati i na zasjenjenim mjestima bez veih gubitaka u prinosu, to mu daje mogunost da se uzgaja kao podkultura. Moe podnijeti i krai mraz, ali ako temperature ispod 15oC potraju dulje moe doi do smanjenog razvoja lia. U uvjetima dugog dana bre se razvija lie, dok razvoju gomolja pogoduje uvjeti kratkog dana. Globalnim promjenama klime suptropske i tropske vrste povra doi e, a neke su ve tu, i na nae njive, a ovisno o njihovim potrebama, uzgajat e se na otvorenom ili u zatienim prostorima. Neke od navedenih biljaka ve su postale temom razgovora pojedinih proizvoaa koji su ih uzgojili, a svakako prije introdukcije pojedine vrste potrebno je obaviti istraivanja na temelju temperaturnih potreba biljaka, ali i procjene s gledita komercijalne proizvodnje.

UMBIR

Gomolji slatkog krumpira BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

Gomolji umbira

18

IPAKnino rotim, dipl. ing.ipak, mogranj ili nar ima vrlo irok areal rasprostranjenosti. Tako se uzgaja na svim kontinentima, s tim da je najraireniji u zemljama oko Sredozemnog mora, zatim na podruju Azije, u Afganistanu i Azerbejdanu. U Hercegovini se najvie uzgaja u okolici Mostara, apljine i Ljubukog dok je neto vei uzgoj ipka zamjetan i u Hrvatskoj, i to u Dubrovako-neretvanskoj upaniji. Meutim, zanimljiv je podatak, a koji je uistinu vrlo teko i dokazati povijesnim argumentima, kako je zabranjeno biblijsko rajsko voe s drveta spoznaje vjerojatno bio ipak, a ne jabuka. Tom u prilog ide i injenica kako grubo prevedeno, Malum granatum, oznaava mnogozrnu jabuku. A vrsta kora krije sjemenke spakirane u odjeljke odvojene gorkom pokoicom bjelkaste boje. Svaka sjemenka, okruena je prozirnom, sonom i crvenom

ZA HLADNE ZIMSKE DANEipak predstavlja drevnu vonu vrstu ije prisustvo na hercegovakim prostorima see u daleku prolost. Danas je ipak podjednako zanimljiv slikarima i umjetnicima premda veliki interes za njegov uzgoj pokazuju upravo voari i ostali poljoprivredni proizvoaipulpom, hrskavog slatko-trpkog okusa. A navedeni okus i tekstura vrijedni su napora ienja ploda. Uostalom, zato je ipak i najomiljenije voe meu djecom. Plodovi ipka su iznimno cijenjeno voe za potronju u svjeem stanju. A plod sadrava oko 80 posto vode te u 100 grama ima 80 kalorija. Bogat je i kalijem kao i vlaknima netopivim u vodi. Spomenimo kako polivalentne mogunosti koritenja posjeduje i kora ipka. Jer aj od kore ipka koristi se za odstranjivanja crijevnih parazita i dizenterije. Njegova pak, ispucana kora ini kvalitetno sredstvo za zaustavljanje krvarenja. Pored toga, ovih mjeseci u Hercegovini se u veoj mjeri skupljaju plodovi ipka (posebno divljeg) a sve u cilju spravljanja njegova soka. Naime, sok se odlikuje pitkou i blagotvornim djelovanjem, posebice u sluajevima blaih stomanih tegoba i upala mokranih kanala. I na kraju, stablo ipka predstavlja i lijepu ukrasnu biljku iz razloga to cvjeta kontinuirano od svibnja do kolovoza, ukraavajui ambijent svojim duplim raznobojnim cvjetovima. Uostalom, zato su njegovi dekorativni prelijepi crvenkasti cvjetovi ukras mnogih hercegovakih parkova i okunica. ini se da su znanstvenici desetljeima nepravedno zapostavljali nar ili ipak. Naime, u posljednjih desetak godina provedeno je stotinjak istraivanja o zdravstvenim prednostima konzumacije nara, dok ih je tijekom XX. stoljea objavljeno tek desetak. U 2005. godini objavljene su dvije vrijedne studije u uglednim znanstvenim asopisima koji donose rezultate o pozitivnim uincima biljnih sastojaka podrijetlom iz ipka. U asopisu Proceedings of National Academy of Sciences od rujna 2005. godine objavljena je studija koja govori o kempreventivnom i kemoterapijskom uinku soka od ipka na stanice karcinoma prostate. Istraivanje je pokazalo da ipak posjeduje snana antioksidativna i protuupalna svojstva. Znanstvenici su dokazali da ekstrakt ploda ipka ima sposobnost zaustavljanja rasta i ubija stanice karcinoma prostate in vitro. U asopisu Jurnal of Nutritional Biochemistry od rujna 2005. godine objavljena je studija o uinku soka od ipka na sprjeavanje oksidacije LDL kolesterola, odnosno na prevenciji ateroskleroze. Znanstvenici su promatrali kako se LDl kolesterol ponaa u prisutnosti soka od ipka i uoili su da se 40 % manje molekula LDL kolesterola oksidiralo u prisutnosti soka od ipka. Naime, dobro je poznato da oksidirani LDL kolesterol predstavlja znaajan rizik za pojavu ateroskleroze.

Proizvodi od ipka

ipak i znanost

ipak sve ei na policama trgovina

Sona zrna ipka BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

19

NARANASTA PJEgAVOST LIA LJIVEdr. sc. tihomir milievi,U naoj domaoj fitopatolokoj literaturi (Kipati, i dr.) ova bolest se spominje pod nazivom plamenjaa ljive. Meutim, plamenjaa nije najbolji naziv za ovu bolest, jer se pod pojmom plamenjaa uglavnom podrazumijevaju bolesti koje izazivaju patogene gljive (pseudogljive) iz reda Plasmoporales, kao to su pr. vrste iz rodova Phytophthora, Plasmopara i dr. Na temelju boje pjega koje su kod nas na veini sorti ljive jae naranaste boje, najprihvatljiviji naziv za ovu bolest ipak bi bio naranasta pjegavost lia. U naim agroekolokim uvjetima naranasta pjegavost je jedna od najznaajnijih mikoza na ljivi, uz pale cvjetova, hru i upljikavost lia. Meutim, u nekim dijelovima svijeta, kao to je Amerika i Europa, bolest je gotovo nepoznata, ili se uope ne javlja, ili se javlja mjestimice. Najrairenija je na podruju Balkana (Bugarska, Srbija i Makedonija), tako da je u Bugarskoj i Srbiji virus arke najvanija i najrairenija bolest ljive. Osim na Balkanu, bolest se javlja i na cijelom podruju Turske, Rumunjske, Armenije, nekim dijelovima Rusije, i u zemljama Bliskog istoka. Rairenost bolesti oito je povezana sa zastupljenou osjetljivih sorti. Kako su sorte ljive unutar vrste Prunus domestica (domaa ljiva) najosjetljivije, osobito sorta Bistrica, razumljivo je da je bolest upravo najrairenija u zemljama gdje dominira ova sorta, kao to su Bugarska (ustendilka), Srbija (Poegaa ili Maarka), Maarska (Bistrice), Rusija (Vengerska), Njemaka (Hauszwetsche) i dr. Naranasta pjegavost je folijarna bolest i, dakle, javlja se iskljuivo na liu ljive. Karakteristini simptomi su pojava ukastih pjega na poetku vegetacije, koje potkraj vegetacije poprimaju naranastocrvenu boju. Pjege su zadebljane i malo ispupene iz kutikule na licu lista, a udubljene s nalija lista. Broj pjega na jednom listu moe biti od jedne do ak 100 pjega. Na naliju lista tijekom ljeta pjege poprimaju crnu boju, jer se unutar njih pojavljuju crne tokice koje predstavljaju plodna tijela-piknide od anamorfnog ili nespolnog stadija gljive poznatog pod nazivom Polystigmina rubra. Ako se bolest javi veim intenzitetom i na liu se razvije vie pjega, esto je prerano opadanje lia ili defolijacija, to se zbiva obino tijekom kolovoza. Vrlo se negativno odraava na kakvou plodova i zriobu, ali i na zametanje cvjetnih pupova i rodnost u iduoj vegetaciji. Vrlo esto, kad biljka izgubi lie tijekom ljeta, ujesen ponovno prolista i cvjeta, to je takoer nepovoljno, jer mladice ne dozriju i tijekom zime se smrznu. Zbog ovakvoga razvoja bolesti biljke se jako iscrpljuju i u ekstremnim sluajevima mogu se i u potpunosti osuiti. Naranastu pjegavost lia ljive uzrokuje gljiva Polystigma rubrum subsp. rubrum. Gljiva prezimljuje na otpalom zaraenu liu u obliku plodnih tijela- peritecija. U njima se razvijaju askusi s askosporama, koje se u proljee poetkom vegetacije nakon prolistavanja ljive poinju oslobaati i primarno inficiraju lie ljive. Poslije se tijekom ljeta na pjegama razvija nespolni stadij poznat pod nazivom Polystigmina rubra. Ovaj stadij gljive javlja se u obliku crnih plodnih tijela- piknida unutar pjega na naliju lista. U piknidima se stvaraju piknospore, meutim, nemaju sposobnost novih infekcija. To znai da su sve pjege koje se razviju na liu ljive uzrokovane infekcijom askosporama tijekom proljea. Vrlo esto na piknidima i na stromama gljive Polystigmina rubra javlja se hiperparazit Colletotrichum gloeosporioides (sinonim Gloeosporium polystigmicola). Hiperparazit se javlja u obliku crnih pseudoparenhimatskih nakupina ili acervula unutar kojih se stvaraju jednostanine izduene konidije na konidioforima. Mikoparazitizam se oituje tako da hiperparazit uniti stromu patogene gljive i ometa tvorbu peritecija, to idue godine znatno smanjuje zarazu. Meutim, kako se javlja potkraj

Simptomi bolesti

vegetacije, kad su pjege vee znatno razvijene i bolest uznapredovala, te godine nema toliko povoljan uinak za sprjeavanje razvoja gljive, ve se djelovanje oituje samo na smanjenu tvorbu peritecija u iduoj vegetaciji. U Bugarskoj i Srbiji provoena su ispitivanja djelotvornosti ovog hiperparazita kao oblika biolokog suzbijanja ove bolesti, no zasad jo nema veeg uspjeha. U naoj zemlji postoji nekoliko registriranih fungicida za ovu namjenu: Captan 4 F SC, Captan 50 WP, Captan WP-50, Dithane M-45 WP, Folpan 50 WP, Futura 50 WP, Merpan WP, Pinozeb M-45 WP i Star 80 WP. Prema iskustvima iz zemalja u kojima je bolest vrlo rairena, mogu se primjenjivati fungicidi i na bazi ciprokonazola i bitertanola. Prvo prskanje obavlja se odmah nakon cvatnje, kad se razvije prvo lie, a zatim 1-2 prskanje 3-4 tjedna nakon cvatnje. Od preventivnih mjera suzbijanja vano je skupljanje i uklanjanje iz nasada zaraena lia u kojim se stvaraju periteciji. Takoer, preporuuje se sadnja otpornijih kultivara ljive, a prema istraivanjima kao najotpornije sorte navode se Stenley, Stenley plum, Kalifornijska plava, Strinava, Giley, Ashatan i dr. Kao srednje osjetljive ili razmjerno otporne navode se Opal, Anna Spath, Gabrovska, Ruth Gerstetter, Wagenheims, a kao vrlo osjetljive Bistrica, Green gage, aanska najbolja, aanska ljepotica i krupnozelena Rein Claude.

Suzbijanje bolesti

Simptomi naranaste pjegavosti lia BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

PITANJA I ODgOVORIRauola-manje poznata biljkaMoete li mi neto vie rei o biljci zvanoj Rauola. Ako ste u mogunosti, navedite i njen latinski naziv kako bih podatke mogao pronai i na internetu. Unaprijed zahvalan! Rije je o manje-vie nepoznatoj biljci latinskog naziva Raphanus sativus var. oleifere. Navedena biljka se ranije sadila u sklopu velikih poljoprivrednih kombinata na podruju Slavonije, i to ponajvie u eksperimentalne svrhe. Naime, utvreno je kako rauola ima tzv. nematocidno djelovanje zahvaljujui kojem zaustavlja nematode u razvoju. Za vie informacija najbolje je da se obratite Agronomskom fakultetu, odjelu ratarstva, jer oni svakako imaju vie podataka o ovoj malo poznatoj biljnoj vrsti. Mladen Karai, dipl. ing. kih posuda za sadnju lukovica. Ustvari, rije je o vazama na iji se vrh, koji je manji od promjera lukovice, stavljaju lukovice zumbula, ime se postie njihovo ranije cvjetanje, i to ve za zimskih mjeseci. Molim vaeg agronoma Josipa Brkljau da mi pojasni cijeli postupak. Navedene vazice su posljednjih godina u trendu, to zbog svog dekorativnog izgleda, to zbog postizanja ranije cvatnje lukovica. Oienu posudu napunite vodom s tim to njena razina mora biti 2-3 cm ispod lukovice. U protivnom, zbog stalnog dodira s vodom lukovica bi mogla poeti truliti. Voda se tijekom uzgoja jednom tjedno nadopunjava ili po potrebi promijeni. Nakon sadnje lukovicu morate staviti na mrano i hladno mjesto pri temperaturi od 100 C. Vrlo brzo lukovica e potjerati guste, bijele korjenie a nedugo potom e zazelenjeti i njen vrh. Kada cvatni pup naraste 2-3 cm u vis a korijenje ispuni posudu, vazica se postupno premjeta na svjetlije mjesto. Ukoliko smo sve pripremne radnje obavili kako treba, puna cvatnja e nastupiti ve za nekoliko tjedana. Cijeli postupak je vrlo jednostavan a za sve dodatne nejasnoe predlaem da me potraite u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Josip Brkljaa, ing. nain pripreme sadnica za sadnju. iula je doista rijetka, ali nita manje vrijedna vona vrsta. Vrlo dobro podnosi uzgoj na sunim tlima koja su siromana hranivim tvarima. Razumljivo, ukoliko planirate podignuti nasad iule, trebate voditi rauna da je tlo bogato organskom tvari te da je potrebno osigurati i navodnjavanje, posebno u kritinim fazama razvoja iule. Meuredni razmak sadnje treba iznositi 5 m, koliko iznosi i razmak u samom redu. Ipak, u novije vrijeme prakticira se i neto gua sadnja, i to na razmak 3 x 3 metra. to se tie samih termina rezidbe, prakticiraju se ljetna i zimska, ali je vano napomenuti da sa zimskom rezidbom nije potrebno uriti jer postoji opasnost od teta koje mogu izazvati niske temperature na samom poetku vegetacije. to se tie same pripreme sadnica za sadnju, ona je ista kao i za ostale vone vrste, s tim da ne smijemo zaboraviti prikratiti sadnicu na visinu od 30 cm. Spomenuto prikraivanje je posebno vano provoditi na naim terenima jer na taj nain poveavamo otpornost posaenih sadnica na suu i vjetrove, ime izravno poveavamo postotak primljenih biljaka. Spomenimo jo da je iula prilino tolerantna voka koja uspijeva i na terenima nepodobnim za veinu ostalih vonih vrsta te je stoga bez ikakvih potekoa moete uzgajati i na podruju apljine. U Sjemenarninu Agrocentru u Mostaru moete nabaviti sadnica iule. Mladen Karai, dipl. ing. i kolika je godinja nosivost, odnosno, koja je prosjena teina nesenih jaja. Orpington patka je zapravo srednje velika patka, uspravnog dranja i specifinih boja, a uzgojena je potkraj 19. stoljea u Engleskoj. Orpigtonska patka je ranozrela pasmina, to znai da pronese u dobi od 6 mjeseci. Godinje nese od 100 do 140 jaja prosjene teine od 70 do 90 grama. Odrasli patak tei 3,5 kg a patka 2,5 kg. Paii u dobi od 8 tjedana imaju ivu masu od oko 2 kg dok u tovu mogu postii teinu od 4 do 5 kg. Za sve dodatne informacije moete kontaktirati nau savjetodavnu slubu u Agrocentru u Mostaru. Nino Rotim, dipl. ing.

20

Industrijska breskvaU svom breskviku pored standardnih sorti breskve imam i nekoliko stabala sorte Maria Serena, koje sam dobio iz Italije. Meutim, njeni plodovi imaju specifian okus, pomalo neobian za svjeu potronju pa me zanima o kakvoj sorti breskve je rije? Rije je o talijanskoj sorti vrlo bujnog i rodnog stabla, srednjeg vremena cvatnje. Plod je srednje krupan, utozlatne boje pokoice i atraktivnog izgleda. Sorta sazrijeva 20-tak dana prije Redhavena i zanimljiva je zbog ranog i istovremenog sazrijevanja, to bitnije olakava berbu. Iako navedenu sortu odlikuje dobar i aromatian okus, ona je prije svega predviena za preradu u razliite proizvode kao to su kompoti, marmelade, demovi, vone salate i kaasti sokovi. Dakle, rije je o sorti breskve za industrijsku preradu, zbog ega je kao takvu i trebate koristiti. Mladen Karai, dipl. ing.

Gdje nabaviti hrka?Proteklog mjeseca dobili smo nekoliko upita naih sugraana, koji nas pitaju o mogunosti kupovine hrka kao i ostale potrebne opreme za njegovo dranje u kui. Sjemenarnin Agrocentar u Mostaru u svom Zoo shopu pored ostalih kunih ljubimaca, nudi i hrke. Na istom mjestu svi ljubitelji ovih ivotinja mogu pronai i svu potrebnu opremu kao i hranu. Osim toga, nai djelatnici pruit e vam sve potrebne savjete, o dranju i njezi hraka u kui. Vedran Lasi

Gdje pronai sadnicu iule?Zanima me je li mogue u naim vrtnim centrima pronai vrlo rijetku vonu vrstu zvanu iula. Osim toga, nije mi poznato moe li se ova voka uzgajati na podruju apljine te kako podnosi sunija i oskudnija tla. Poto planiram posaditi vie sadnica iule, interesira me i razmak sadnje, vrijeme rezidbe te

Posude za raniju cvatnju zumbulaNabavila sam nekoliko posebno dizajniranih kerami-

Orpington - pasmina patakaZanima me kakve su odlike Orpington pasmine pataka. Prije svega, interesira me koliku teinu patke doseu u tovu

BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

21oblaui crijeva sprjeava i apsorpciju eera poslije obroka, to je osobito vano u prehrani dijabetiara. Narana sadri terpene karotenoide i limonide) i flavonide (hesperidin, neohesperidin, naringin, tangeretin). Terpeni imaju izrazito jako antioksidativno djelovanje u zatiti organizma od slobodnih radikala. Karotenoidi poveavaju obrambene sposobnosti organizma i tite stanice koe od tetnog suneva zraenja. Limonoidi tite plua i potiu rad jetre, detoksikaciju enzima. Flavonoidi imaju dokazano protuupalno, antialergijsko i protuvirusno djelovanje. Pojaavaju djelovanje vitamina C i pospjeuju njegovu apsorpciju. tite organizam od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. Stoga, ukoliko ste jedan od sretnika koji posjeduju vrt, osim mandarina i limuna svakako planirajte i barem jedno stablo narane. Utoliko vie jer znanstvenici tvrde da je i kora narane bogata vitaminom C, betakarotenom i bioflavonidima zbog ega se prethodno naribana moe koristiti kao dodatak kolaima i raznim salatama. Tada e osim arome doslovce dati i zdravlje jer sadrava monoterpene, potencijalne tvari u borbi protiv raka. Ali, oprez! Koritenje naranine kore ili pak njeno vakanje preporua se samo za neprskane narane ili narane iz vlastita vrta, kod kojih znamo porijeklo.

NARANAzimski uvar zdravljaruena koliini soka iznosi dvije ae dnevno i posebice je korisna osobama koje inae loe probavljaju voe. Poto potie probavu, moe pomoi i kod oteane stolice. Naranin sok sadrava najmanje 20 aminokiselina a bogat je i kalijem te siromaan natrijem, to je pak znaajno za osobe koje provode neslane dijete kod sranih i bubrenih bolesti te povienog tlaka. Pored toga, kalcij se iz naraninog soka izvrsno apsorbira te ga organizam iskoristi ak 37 posto. Vitamin C sudjeluje u mnogim oksidoreduktivnim procesima u organizmu, pospjeuje resorpciju eljeza, ubrzava mnoge metabolike procese, pridonosi obrambenoj sposobnosti i vitalnosti organizma, sudjeluje u tvorbi kolagena - vanog vezivnog tkiva u kostima, hrskavici i koi. Vitamin C pomae u borbi protiv umora, prehlade i gripe. Pektin je komponenta polisaharida sadranih u staninim stjenkama. Pektin u crijevima

Ako niste znali, narana je nekada predstavljala luksuzno voe koje se darivalo samo u posebnim prilikama. Zbog toga je laganim korakom ula i u narodne obiaje pa se od davnina darivala za Boi i Novu godinu.formira gel koji prekriva sluznicu crijeva veui une kiseline u probavnom sustavu i na taj nain smanjuje apsorpciju masti i kolesterola, naroito LdL-kolesterola (loeg), dok koncentracija zatitnog HDL kolesterola ostaje nepromijenjena. Pektinski gel

goran JurilJ, dipl. ing.Osim toga, darivanje narane bio je najljepi izraz ljubavi i potovanja. Meutim, stablo narane imalo je i ukrasnu vrijednost, posebice za Boi, kada bi njegove zimzelene granice prepune plodova doaravale sliku boinog drvca. Ali, ukoliko izuzmemo dekorativnu vrijednost, u predstojeim zimskim danima narana ini bitan imbenik u borbi protiv nahlada i viroza. ak je i lijenici preporuuju to ee na jelovniku, posebice zbog toga to je narana jedan od zapovjednika prehrambene vojske koja se bori protiv zimskih viroza. Iako je najpoeljnije jesti svjee narane, nita manje nije djelotvoran ni sok. Uostalom, aa svjee iscijeenog soka sadrava 88 mg C vitamina koji poboljava i apsorpciju eljeza. Meutim, treba napomenuti kako iscijeeni sok trebamo popiti to prije jer je vitamin C vrlo osjetljiv te brzo propada na zraku i svjetlu. Prepo-

Ljekovitost

Svjei sok za top-formu

Plodovi narane

BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

OPUNCIJAukusno ljekovito voe Dalmacijedr. sc. Zvonimir koZariU Europu je prenesena po otkriu Amerike a zbog povoljnih klimatskih uvjeta udomaila se u sredozemnim zemljama, tako da je nalazimo u junoj Italiji, Francuskoj, zemljama sjeverne Afrike. Kod nas ovaj kaktus raste uz jadransku obalu i na otocima, i to uglavnom u Dalmaciji. Raste na sunanim mjestima meu kamenjem, na liticama i stijenama, esto na samom obalnom rubu. Opuncija je grmoliki, 1-3 m visoki kaktus. Stabljika se sastoji od plosnatih ovalnih, do 50 cm dugih, mesnatih lanaka. Na povrini su lanci prekriveni upercima bodljikavih dlaica i rijetkim 3-5 cm dugim bodljama. Cvjetovi su svijetlo uti s brojnim laticama i obino se razvijaju na gornjem rubu lanaka. Cvate od svibnja do srpnja. Nakon cvatnje na mjestu cvijeta razvija se plod. Plod je jajolika oblika, u poetku manji i zelen, a poslije naraste do veliine jajeta i postane ut ili crvenoljubiast. Na povrini je prekriven upercima bodljikavih dlaka. Na prerezu je iste boje kao na povrini i sastoji se od vrlo sonog mesnatog usploa i sredinjeg mekanog dijela sa sjemenkama. Kod branja plodova opuncije korisno je koristiti rukavice, zbog spomenutih bodljikavih dlaica. Nakon branja dlaice treba obrisati rukavicom ili krpom, a plodove oprati. Nakon skidanja povrinske ljuske usploa i sredinji mekani dio koristi se za jelo. Plodovi opuncije nazivaju

22

Indijska smokva naziv su za zrele plodove opuncije (Opuntia ficus indica L., Mill.). Opuncija pripada porodici kaktusa (Cacctea) i porijeklom je iz Srednje Amerike. Izvorno raste u meksikim pustinjama i u junim dravama SAD-a.se i indijska smokva, jer su slini smokvi. Zreli soni plodovi sadre oko 80 posto vode, a u suhoj tvari 25-30 posto eera, 1 posto bjelanevina i vrlo malo masti. Od, za organizam nunih minerala sadri mnogo kalija, kalcija i fosfora. Vitamini su zastupljeni sa vitaminom C i vitaminom iz skupine B, posebice taminom, riboflavinom i niacinom. Osim toga sadri i razne organske kiseline koje plodu daju ugodan kiselkasti okus. Kao voe indijska smokva je vrlo ukusna i osvjeavajua, i moe se koristiti za jelo svjea nakon to se skinu iglice i koa. Jae zreli plodovi mogu se iscijediti u ukusan kiselkast sok i pravo je osvjeenje u ljetnim danima, posebice ako se malo pothladi u hladioniku. Ako raspolaemo veim koliinama zrelih plodova, indijske smokve moemo koristiti za pekmeze i demove.

Plod indijske smokve

Plod je slian smokvi

Osim kao voe indijska smokva je isto tako poznata kao ljekovita biljka. Brojna eksperimentalna i klinika ispitivanja pokazala su da zreli plodovi sadre velik broj kemijskih spojeva s povoljnim uinkom na zdravlje. Velik broj fenolnih spojeva koji ispoljavaju antioksidativni uinak sprjeavaju djelovanje slobodnih radikala i posljedino za njih vezanih bolesti. U svjeem soku iscijeenom iz indijske smokve nalaze se tvari koje povoljno djeluju kod ira na elucu. Indijska smokva pripada skupini biljaka s izrazitim antidijabetinim djelovanjem, o emu se znalo jo u doba Azteka.

Opuncija kao ljekovita biljka

Plodovi pripremljeni za jelo

Uzimanje vee koliine kuhane indijske smokve smanjuje koliinu eera u krvi kod dijabetesa tipa 2, iako sam mehanizam djelovanja nije potpuno poznat. Opsena istraivanja pokazala su da uzimanje suhih cvjetova opuncije dovode do znaajnog smanjenja benigno poveane prostate i olakavaju mokrenje,

bez utjecaja na funkciju bubrega. U literaturi o ljekovitu djelovanju opuncije vrlo esto se spominje da iznimno povoljno djeluje kod mamurluka izazvanog uzimanjem velike koliine alkohola. Danas se ljekoviti pripravci indijske smokve proizvode i dolaze na trite pod raznim komercijalnim imenima.

BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

23

ivan marinovi, dipl. ing.

Priprema terena za podizanje vinograda i vonjaka

gosp. Asim Ajani

U CARSTVU IPKAnino rotim, dipl. ing.Nadomak Mostara, na podruju Bune, preciznije, na lokaciji Java (pod Petkom) nalazi se, za nae okvire, jedinstven nasad ipka. Naime, radi se o povrni od 10.000 m2 koja ini cjelinu i na kojoj se nalazi nasad ipka koji broji, ni manje ni vie, nego 900 stabala. Istina, u Hercegovini ima veih nasada ipka, ali su oni podignuti u novije vrijeme i u njemu stabla nisu na rodu ili su pak tek stupila na rod. S druge strane, vremeni ali jo uvijek aktivni gosp. Asim Ajani s ponosom pokazuje svoj nasad, koji je podignut prije ak 28 godina. U njemu se uglavnom nalazi zastupljena sorta ipka Glava koja ini preko 90 % sortimenta, dok ostatak otpada na sortu Barski sladun. Kako i sam kae: Proizvodnjom ipka bavim se cijeli svoj ivotni vijek. Toliko sam zavolio tu vonu kulturu da mi je dan propao ukoliko barem nekoliko sati ne provedem u svom nasadu. To, prije svega, radim iz ljubavi prema ipku, premda uvijek ostaje prostora i za zaradu. Ako u obzir uzmemo injenicu da u nasadu ostvarim prinos od preko 9 tona, a koje prodam sve pred kunim pragom, jasno je da se radi o rentabilnoj proizvodnji. Drago mi je da se ipak u posljednje vrijeme sve vie sadi i da ima nasada znatno veih nego to je moj. Meutim, sa sigurnou mogu rei da je moj nasad trenutno jedan od najveih u Hercegovini, s obzirom da su mi sva stabla na rodu. I doista, nasad gosp. Asima Ajania je fascinantan i besprijekoran. To je i razumljivo jer se sve u njemu radi s ljubavlju. Uostalom, ukoliko voli svoj posao, kao to je to sluaj s dotinim gospodinom, uspjeh nee izostati. A nama je iznimna ast da smo mogli obii nasad ipka iji je vlasnik zaljubljenik u voarstvo jer ovakvih, istinskih i pravih proizvoaa kao da je svakim danom sve manje.

Opepoznata je injenica kako je tlo, poslije klime, jedan od najznaajnijih imbenika u uzgoju voaka i vinove loze. Upravo zbog toga, kod podizanja vonjaka i vinograda, posebnu pozornost trebamo posvetiti pripremi zemljita. Meutim, to i nije ba lagano na podruju Hercegovine iz razloga to se u veini sluajeva radi o parcelama koje se nalaze na kamenitim, jako ljunkovitim, vrlo plitkim i jako tvrdim, zbijenim terenima. Iz tih razloga priprema terena je jako oteana. Vrlo esto koristi se i eksploziv kako bi se pojedine stijene i gromade usitnile. Od ove godine priprema terena za podizanje novih vinograda bit e znatno olakana jer je tvrtka Vinogradi Nui nabavila stroj za pripremu terena za sadnju vinograda i vonjaka. Radi se o stroju Trencor 1360 iji je proizvoa istoimena tvrtka iz Amerike. Stroj tei nevjerojatnih 68 tona dok mu radni uinak iznosi 70 do 100 metara dunih za sat vremena. irina radnog zahvata stroja je 3,2 metra dok dubina do koje se tlo usitni i izmijea iznosi 60 do 80 cm. Pod tim se podrazumijeva temeljito lomljenje, drobljenje i usitnjavanje skeleta (kamena) na hercegovakom kru, ime se nepristupaan teren na najbolji mogui nain priprema za sadnju voaka i vinove loze. A prezentacija stroja Trencor 1360 odrana je na parceli lociranoj u junoj Hercegovini, na istom kru, koje je za kratko vrijeme duboko obraeno a sav kamen eliminiran, zdrobljen i samljeven. Spomenuti stroj moe se i unajmiti. I dakako, posla za Trencor 1360 bit e dosta jer veliki dio Hercegovine ine upravo kreviti tereni. Stoga se vei dio tih povrina moe iskoristiti za podizanje vinograda i vonjaka (maslina, ipak, bajam, vinja i trenja). U tom pogledu najbolje svjedoe pozitivni rezultati iz Dalmacije gdje se zbog nedostatka obradivih povrina upravo intenzivno kultiviraju nepristupani tereni jadranskih otoka. Zahvaljujui uvezenim strojevima, takvo to je od danas mogue uiniti i na podruju Hercegovine.

Nasad ipaka u vlasnitvu gosp. Ajania BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

Novi stroj u vlasnitvu tvrtke Nui d.o.o.

24

PENETROMETAR velika pomo pri odreivanju vremena berbe jabukadr. ivo duBravecPoznato je da se zrelost ploda jabuke moe odrediti na nekoliko naina. Tvrdou mesa ploda moemo odrediti penetrometrom, vrstoa je izraena u kg/cm2. Zanima me kolika najpogodnija vrstoa treba biti za sorte jabuke: Idared, Jonagold, Melrouz, Granny Smith, Mucu, Gloster? Gdje se u Zagrebu moe nabaviti i po kojoj cijeni penetrometar - pita pretplatnik iz Novske. vrstoa, odnosno tvrdoa mesa ploda je samo jedan pokazatelj stupnja zrelosti ploda, meu veim brojem pokazatelja koji obiljeavaju njegove promjene u tijeku dozrijevanja. I bez uzimanja u obzir barem jo kojega, namjenu plodova i ekoloke uvjete, nije posve dovoljan i pouzdan za utvrivanje najpovoljnijeg vremena berbe, jer su i vrstoa mesa, odnosno njezine promjene pod utjecajem veeg broja vanjskih i unutarnjih imbenika ploda. U fenofazi zriobe ploda zbivaju se razliite promjene vanjskih i unutarnjih obiljeja ploda, meu kojima je i promjena vrstoe njegova mesa (mezokarpa). Vas zanima upravo povoljna vrstoa mesa ploda za berbu dobivena mjerenjem penetrometrom za nekoliko navedenih sorata jabuke. Sorte se obino beru za dulje skladitenje, kada je vrstoa mesa ploda mjerena penetrometrom: Jonagold 7-8 kg/cm2 ili 69-78 N/cm2; Gloster 7-8 kg/cm2 ili 67-80 N/cm2; Mucu 7-8 kg/cm2 ili 71-80 N/cm2; Idared 7-8 kg/ cm2 ili 67-76 N/cm2; Melrouz 7 kg/cm2 ili 67-71 N/cm2; Granny Smith 6-7 kg/cm2 ili 58-67 N/cm2; Zlatni delies 7-8 kg/cm2 ili 67-76 N/cm2; Delies 7-8 kg/cm2 ili 6780 N/cm2; Jonatan 7-8 kg/cm2 ili 66-81 N/cm2 i Elstar 8 kg/cm2 ili 80 N/cm2. Naalost, meni nije poznato gdje biste u Zagrebu mogli nabaviti penetrometar niti njegovu cijenu, ali pretpostavljam da ga u Zagrebu neete moi nabaviti, nego ga pokuajte potraiti negdje u Austriji ili Italiji, jer je kod nas za tom napravom potranja vrlo mala.

Zahvaljujui proirenju asortimana proizvoda, od sada penetrometar moete nabaviti u Agrocentrima Sjemenarne sa sjeditem u Mostaru i irokom Brijegu. Osim toga, na asortiman nudi i niz drugih proizvoda koji su namijenjeni poljoprivrednim proizvoaima (refraktometre, pH-metre i dr.).

Penetrometar

5. simpozij o zatiti bilja u BiHdr. ivan ostoJiU organizaciji Drutva za zatitu bilja u Bosni i Hercegovini u periodu 16-18. 12. 2008. godine u Sarajevu e se odrati peti po redu simpozij o zatiti bilja. Domain ovogodinjeg simpozija je hotel Hollywood, koji prua idealne uvjete za odravanje ovog, za BiH najvanijeg skupa iz oblasti zatite bilja. Tijekom trajanja simpozija predviena su izlaganja autora u okviru pet sekcija (Entomoogija i primijenjena zoologija, Fitopatologija, Herbologija, Fitofarmacija,toksikologija i ekotoksikologija, Integralna zatita uma i Integralna zatita bilja). Osim izlaganja u okviru sekcija, predvieno je i odravanje Javne rasprave na temu Pravilnika o mjerama za sprjeavanje unoenja, irenja i suzbijanja tetnih organizama na biljkama biljnim proizvodima i drugim objektima s prilozima. Na ovom simpoziju oekujemo dolazak istaknutih znanstvenih djelatnika iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, te, naravno, predstavnike najznaajnijih tvrtki koje se bave proizvodnjom i prometom pesticida.

S prologodinjeg simpozija u Tesliu BROJ 59 STUDENI / PROSINAC 2008

25

SUMPOR I SUMPORENJE MOTA I VINAnino rotim, dipl. ing. Sumporne trake na traci se nalazi isti sumpor koji se paljenjem trake razvija u sumporni dioksid. Uglavnom se koristi za sumporenje baava. Zdrastveno stanje groa jedan je od bitnih uvjeta jaine sumporenja. Mot i masulj zdravog groa sumpori se s manjom koliinom sumpornog dioksida, za razliku od mota i masulja koji se dobije od pljesnivog, pokvarenog i oteenog groa. Takoer grou koje je vie izloeno zraku i brano pri viim temperaturama potrebno je dodati vie sumpora. Tijekom prerade zdravog groa, nakon muljanja-ruljanja, dodaje se 10g/100 l Vinobrana, a ako je mot dobiven od pljesnivog i oteenog groa, dodaje se 15-20g/100 l. Nakon zavretka vrenja mlado vino se sulfitrira s 5g/100 l sumpornog dioksida, a sljedee sulfitriranje obavlja se nakon prvog pretoka a koliina Vinobrana ovisi o koliini slobodnog SO2 u mladom vinu, jer samo slobodni SO2 uva vino od neeljenih mana i bolesti. Poslije ovog pretoka obavlja se analiza vina na ukupni i slobodni sumpor svakog mjeseca,

Dananja proizvodnja vina nezamisliva je bez sumpornog dioksida koji se koristi od berbe do punjenja vina u boce, naravno u umjerenim dozama. Naime, do danas nije pronaeno bolje sredstvo za zatitu mota i vina od neeljenih posljedica.

Uloga sumpora u motu i vinu:

sumporni dioksid u motu, masulju i vinu djeluje kao antiseptik ispoljava baktericidno i fungicidno djelovanje. kao oksidans vee na sebe kisik i titi vino od oksidacije. Uz mane i bolesti vina, najvei problem kod proizvodnje i uvanja vina predstavlja oksidacija od koje moramo zatititi mot, masulj i vino. sumporni dioksid kao koagulator u motu koji je jae zasumporen dolazi do taloenja, tako da mot postaje bistar zbog djelomine koagulacije bjelanevina, koloidnih estica mutnoe i oksidacijskih enzima mota a poslije vina.

Koliko dodati sumpora?

Flor-stop, tablete protiv kvarenja vina

posebno za ona vina koja e se puniti u boce. Vino u boci mora biti zatieno sa djelotvornom koliinom sumpornog dioksida. Ne pretjerujte sumporom. Prije svakog sumporenja obavite analizu.

Sumpovin

Novosti na tritu u BiH

FLOR-STOP (Tablete protiv kvarenja vina)

Flor stop tablete slue za

Oblici u kojima se sumporni dioksid primjenjuje:

Kalijev metabisulfit Vinobran - najee koriteni oblik sumpora posebno u manjim podrumima Sumporasta kiselina 5-6% (sumpovin) spoj sumpornog dioksida i vode Tekui sumporni dioksid (sprej) prednost ovog oblika sumpora ogleda se u tonom doziranju

zatitu vina od kvarenja koje se dri u razliitim posudama. Osim toga, ove tablete se koriste i u prehrambenoj industriji. Primjena table ta je vrlo jednostavna. Tablete se ubace u vino koje se dri u posudama. Doza: 1 tableta za manju posudu, ili 3-12 tableta za vee posude i cisterne. OENOSTERIL 5 - poseban oblik sumpora Sastav: kalijev metabisulfit 66,6 % i kalij bikarbonat 33,3 % Upotreba: Proizvod se koristi za sumporenje mota u sabirnim

Sumporne trake

posudama, strojevima za preradu i preama; reguliranje SO2 tijekom vinifikacije, zatite mota i vina prilikom transporta, te dodavanje SO2 u vinske posude (inox, plastine, drvene bave, male tankove zatvorenog tipa). Posebno pogodne za sumporenje vina u inox posudama u kojima je dodano par