Green Garden 61

G r e e n G a r d e n • b r o j 6 1 • o ž u j a k / t r a v a n j 2 0 0 9 . • g o d i n a I X • c i j e n a 3 K M

Proljetno cvijeće

Mimoza i magnolija

Stevija - sladilo budućnosti

Ljetne sorte krušaka

Izrođavanje krumpira

e-mail: [email protected]

B R O J 6 1 • O Ž U J A K / T R AVA N J 2 0 0 9

3

SADRŽAJLJETO U ZNAKU KADIFICA 4PROLJETNO CVIJEĆE ZA VRTOVE I OKUĆNICE 5MAGNOLIJA 6PROLJETNI RADOVI NA TRAVNJACIMA 7VIŠE CVIJEĆA - MANJE ŠTETNIKA 8MIMOZA - ZLATNI CVIJET SREDOZEMLJA 9ZELENA BRESKVINA LISNA UŠ 10LJEKOVITO BILJE - SIMBOLIKA KROZ POVIJEST 11MOŽE LI SE I KAKO SMANJITI PROPISANA DOZA HERBICIDA 12OBOJENO POVRĆE SADRŽI VIŠE FITOHRANJIVA 13DVIJE PLAMENJAČE JAVLJAJU SE NA DUHANU 14OPRAŠIVANJE VOĆAKA 15NOVE VRLO KVALITETNE RANE LJETNE SORTE KRUŠAKA 16KVALITETNE KASNOCVATUĆE SAMOOPLODNE PROIZVODNJA SADNICA SMOKAVA IZ REZNICA 18TRAKE ZA VEZANJE VINOVE LOZE I SMOKAVA 19PITANJA I ODGOVORI 20STEVIJA - SLADILO BUDUĆNOSTI 21PRAĆENJE PLODNOSTI NAŠIH TALA 2253. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE 23STRUČNO PREDAVANJE ZA VINOGRADARE 23O ČEMU OVISI VOLUMEN VODE KODPRIMJENE HERBICIDA 24MONOGRAFIJA O SMOKVI 25POVRTNJAK U PROLJEĆE 26KORABICA 27KRUMPIROVA ZLATICA 28SJETVA DJETELINSKO TRAVNIH SMJESA 29ZANIMLJIVOSTI 30

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazn CESTA 27 88220 Široki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj,Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko

Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Grafičko oblikovanje:Damir Šanje

Tisak: GDD POLET, Sarajevo

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Urednikova riječPred Vama se nalazi novi broj stručnog glasila Green Garden koji

na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti vo-ćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva, ratarstva i zaštite bilja. Kao što je to postalo već i uobičajeno, na našim stranicama možete pratiti aktualnosti iz svijeta voćarstva a koje potpisuje emi-nentni stručnjak prof. dr. Ivo Miljković. Članak možete pronaći pod naslovom „Neke nove kvalitetne rane ljetne sorte krušaka“. Pored toga, ne propustite zanimljiv prilog o oprašivanju voćaka kao i o na-činu proizvodnje smokvinih sadnica putem reznica. Kako je vrijeme vezanja vinove loze, doznajte koje su sve prednosti korištenja na-mjenskih traka u vinogradarstvu, a čije stranice zaokružujemo član-kom s iznimno posjećenog stručnog predavanja održanog koncem siječnja u Čitluku.

Dolaskom proljeća počinju radovi na ukrašavanju okućnica a što se prvenstveno ogleda u zasnivanju i održavanju travnjaka. O tomu ali i o proljetnom cvijeću za vrtove i okućnice pročitajte na stranica-ma posvećenim cvjećarstvu. Pored toga saznajte zašto će u vrtnim rasadnicima ove godine biti velika potražnja za mimozama i ma-gnolijama, ukrasnim vrstama idealnim za hercegovačko podneblje. I na koncu pročitajte sve o sezonskoj cvjetnoj vrsti kadifici ali i tome kako različite cvjetne vrste odbijaju veliki broj štetnih insekata.

A upravo sa stranica posvećenih zaštiti bilja možete doznati sve o herbicidima i načinu njihove aplikacije. Osim toga, saznajte koje se to dvije plamenjače javljaju na duhanu te na koji način suzbiti dva opasna štetnika-krumpirovu zlaticu i zelenu breskvinu lisnu uš.

Iz oblasti povrćarstva, pored kalendara sjetve, možete pročitati sve o atraktivnoj kupusnjači korabici, premda još možete doznati zašto obojeno povrće sadrži više korisnih tvari odnosno fitohranji-va. Ništa manje nije zanimljiv ni članak o Steviji, biljci koja slovi za sladilo budućnosti te ljekovitom bilju i njegovoj simbolici kroz povi-jest. Od ostalih priloga izdvajamo one o izrođivanju krumpira, sjetvi djetelinsko travnih smjesa i praćenju plodnosti naših tala. Ali, kako ni to nije sve, ipak Vam preporučamo da naš i Vaš Green Garden de-taljno pročitate, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

Uredništvo

4


Kadifica (Tagetes sp.) jedna je od najzahvalnijih vrsta jed-nogodišnjeg cvijeća iz razloga što je iznimno otporna na ne-povoljne uvjete uzgoja. Pored svih neprilika biljka neprestano oblikuje lijepe cvjetove žarkih boja, a skidamo li redovito osu-šene cvjetove, produžit ćemo cvatnju do kasne jeseni. Osim skromnih zahtjeva prema kva-liteti tla, kadifica ne zahtijeva ni učestalo i prekomjerno zalijeva-nje, zbog čega je idealna za ukra-šavanje gradskih perivoja i rjeđe posjećenih vikendica. Kao takvu mnogi je požele imati u svom vrtu, a posebice ljubitelji cvijeća u našim vrućim hercegovačkim

krajevima. Dodajmo kako ova lijepa i otporna biljka upravo i potječe iz vrelih i suhih područja Meksika. A danas na tržištu mo-žemo pronaći veliki broj njenih kultiviranih oblika koji se dobro uklapaju u kombinaciji s ostalim vrstama cvijeća. Ipak, nerijetko se kadifica uzgaja i samostalno tj. u čistim skupinama, čime nje-na jednostavnost i raskošnost jače dolaze do izražaja.

Sjetva i sadnjaKadifice razmnožavamo sje-

menom koje se sije u razdoblju od veljače do travnja. Sjetvu obavljamo u sandučiće, nakon čega biljke niču već za 10-tak dana, za što pak treba osigurati temperaturu od 15 do 20 stup-

njeva C. Postupak je prilično jed-nostavan. U sandučiće ispunjene kompostom lagano rasporedite sjeme u plitkom sloju, a potom pažljivo nanesite tanki sloj tre-seta. Treset je nužno pažljivo navlažiti (sitne ručne prskalice) i prekriti plastičnom folijom. Ova-ko pripremljeni sandučići čuvaju se na tamnom mjestu sve dok biljčice ne počnu izbijati. Nakon što biljke izbiju, plastična folija se uklanja a sandučići se iznose na svijetlo i prozračno mjesto. Pošto se pojave prvi listovi sadni-ce presađujemo u odgovarajuće kontejnere. Na ovaj način pripre-mljene biljke, koje su se dobro i kvalitetno ukorijenile, možemo posaditi na željeno mjesto u vrtu. Razumljivo da se pri tomu mora-

LJETO U ZNAKU KADIFICANezamislivo je posjetiti bilo koji od parkova i vrtova u kojem nećemo susresti ovu uistinu lijepu, otpornu biljku. Unatoč žarkom suncu i velikim ljetnim sparinama, kadifica ostaje svježa i lijepa, te kao takva privlači poglede radoznalih prolaznika

Josip BrklJača, ing.

mo ravnati i s vladajućim klimat-skim prilikama. A za uspješan uz-goj kadifice zahtijevaju propusna tla čiji pH iznosi 5,5-6,5. Razmak sadnje kod afričke kadifice obič-no iznosi 30-45 cm, dok je on kod francuske kadifice nešto manji te iznosi 20 do 25 cm. Pored redo-vite njege i prihranjivanja poželj-no je biljkama revno otklanjati ocvale cvjetove a sve kako bi do izražaja došla ljepota i sjaj novo-nastalih cvjetova.

Savjet višeZa razliku od većine vrsta jed-nogodišnjeg cvijeća, kadifice su mnogo otpornije na brojne bolesti i štetnike. Ali unatoč svemu najveću opasnost pred-stavljaju puževi i uholaže, koje najčešće posjećuju mlade bilj-čice. Povrh svega, kao jedan od čestih načina biološke borbe protiv nematoda u tlu koriste se upravo gusti nasadi kadifi-ca. Jer malo je znano kako ko-rijen ove biljke sadrži komplek-sne supstance koje sprečavaju te ograničavaju razvoj i širenje nematoda. A kadifice posađe-ne u vrtu, osim što velikim di-jelom uništavaju nematode u tlu, sprečavaju i širenje opasne bijele mušice. Pa stoga odlučite li posaditi kadificu u svom vrtu, znajte kako ćete pored lijepih i raskošnih cvjetova ujedno do-biti i prijeko potrebnu zaštitu od navedenih štetnika.

Kadifice cvate sve do kasne jeseni


5

Cvijeće se sadi u gredice ili pojedinačno a razmak sadnje ovisi o vrsti koju sadimo. Sadnja se obavlja ujutro ili pred večer. Nakon sadnje potrebno je oba-viti sve mjere (zalijevanje, rahlje-nje, okopavanje, pljevljenje, pri-hranjivanje), kako bi cvijeće što duže cvjetalo i zadržavalo lijep izgled. Kao dvogodišnje cvijeće, u proljeće se najčešće sade slje-deće vrste:

TRATINČICASamonikla je vrsta Europe,

Amerike i Australije od koje su oplemenjivanjem dobivene sor-te krupnijeg, punijeg cvijeta u bijeloj i raznim nijansama crve-ne boje. Iz malih prizemnih lisnih rozeta od ožujka do lipnja pojav-ljuju se brojni cvjetovi koji mogu služiti i kao rezano cvijeće.

ŠEBOJOva vrsta je poznata po

ugodnom mirisu cvjetova koji je

PROLJETNO CVIJEĆEZA VRTOVE I OKUĆNICEDolaskom toplijih dana počinju pripreme u vrtu i okućnicama za sadnju proljetnog cvijeća. Za sadnju se koriste uzgojene presadnice u posudama, a sadnja se najčešće obavlja u drugoj dekadi ožujka i početkom travnja.

goran JurilJ, dipl. ing. najjači rano u jutro ili kasno na-večer. Cvate u crvenoj, žutoj, na-rančastoj, bijeloj, ružičastoj boji ili u kombinaciji po dvije boje. Stabljike često odrvene pri bazi i narastu 30-60 cm visine. Posto-je sorte za sadnju na kamenjaru koje su visoke 20-30 cm. Šeboj cvate od travnja do lipnja.

MAĆUHICAMaćuhica je najčešća vrsta

dvogodišnjeg cvijeća koju vi-dimo posađenu na gredicama

u parkovima i vrtovima. Vrlo je prepoznatljiva po specifič-noj građi cvijeta – peteročlani cvijet s dvije latice u gornjem dijelu, dvije sa strane i jednom u donjem dijelu cvijeta. Postoji veliki broj sorata koje se razli-kuju po boji cvijeta koja može biti u svim nijansama od bijele do ljubičaste. Osim jednoboj-nih postoje i sorte s cvjetovima u kombinaciji dvije ili više boja. Ponekad maćuhice procvatu već u jesen, a cvatnja se na-stavlja u proljeće i traje sve do početka ljeta.

TURSKI KARANFILOd davnina se uzgaja u vr-

tovima kao biljka poznata po bogatoj i dugoj cvatnji. Stablji-ke su čvrste, visine 25-60 cm, s cvjetovima raznih boja, od bije-le do tamnocrvene, jednobojne ili u kombinaciji dviju boja. Cva-te potkraj svibnja do početka srpnja.

Cvjetovi maćuhice Turski karanfil ima bogatu i dugu cvatnju

6


Prirodnih vrsta magnolija ima oko 75. Riječ je o listopadnom i zimzelenom drveću ili grmlju koje potječe iz Sjeverne Amerike i istočne Azije. U europskim vrto-vima kultiviraju se već odavno i smatraju se najljepšim cvatućim vrstama drveća i grmlja. Neki će možda odabrati ružu, rododen-dron i slično, ali svi će se složiti da je magnolija u cvatu divan prizor. Poznate su po velikim, blagomi-risnim cvjetovima, bijele i raznim tonovima ružičaste do ljubičaste boje.

Po svom prirodnom okruže-nju, magnolije su šumske biljke koje vole svježe šumske terene. Bolje uspijevaju na blago kiselim tlima, neke vrste magnolija uspi-jevat će i na vapnenim tlima, ali će biljka imati nešto slabije obo-jene listove. Vrsta koja se može uzgajati na vapnenim tlima je Magnolia kobus. Uspijevaju na suncu ili laganoj sjeni. Najbolje ih je saditi na mjestima zaštićenim od jakog mraza i vjetra. Vrlo su pogodne kao soliter na travnja-ku, za rast uz zidove. Općenito se sade podalje od ostalih biljaka kako bi došle do punog izražaja.

Sadnja i razmnožavanjeVrijeme sadnje je travanj. Bilj-

ku treba saditi plitko, jer korijen zakorjenjuje u površinskom sloju

tla. Preduboka sadnja osnov-ni je razlog zbog kojeg mnoge magnolije ugibaju ili životare. Kako je korijen u površinskom sloju tla, dobro je novoposađenu biljku zasuti malčem. Za sušna razdoblja redovito zalijevanje, i ne kopati ili saditi blizu stabljike. Prilikom presađivanja paziti da se što manje korijen “uznemirava”.

Razmnožava se povaljenica-ma u rano ljeto. Kada se pri osno-vi mladice-povaljenice stvori ko-rijenje, za što je potrebno 6,12, pa čak i 18 mjeseci, ukorijenjena mladica se odvaja od roditeljske biljke. Razmnožavanje reznicama je otežano.

RezidbaOpćenito, magnolije treba

malo orezivati. Uklanjanje ošte-ćenih, oboljelih, isprepletenih grana, vrši se odmah nakon cvat-nje ili u kasno ljeto. Magnolije se dobro oporavljaju i tjeraju nove izbojke iz starog drveta. Podlož-ne su infekciji, pa ako je promjer rane veći od 12mm, dobro je upotrijebiti sredstvo za premazi-vanje rana.

VRSTE MAGNOLIJANajčešća i najomiljenija troj-

ka M.x soulangiana, M.stellata, M.grandiflora.

Magnolia grandiflora (kru-pnocvjetna, velecvjetna), je zimzelena i spororastuća vrsta. Podrijetlom je s jugoistoka SAD. Raste kao stablo, zaobljeno-ko-ničnog oblika, i može narasti 15-24 m u visinu. Ima velike lijepe sjajnozelene kožaste listove, koji su rđasti sa naličja. Vrlo krupni (15 do 20cm u promjeru) cvjeto-vi su krem bijeli i mirisni. Vrijeme cvatnje lipanj i srpanj, ali zbog sukcesivnog otvaranja cvjetova može cvasti i dulje. Prvi cvjetovi se pojavljuju na stablu starom 20-25 godina, sorte “Exmouth” i “Goliath” procvatu već nakon 8-10 godina. U jesen se pojavlju-

ju vrlo dekorativni plodovi, nalik češeru sa crvenkasto obojenim sjemenim ljuskama. Dobro raste u dubokom, bogatom i dobro dreniranom ilovastom tlu bez primjese vapna, na suncu ili u po-lusjeni. Ne podnosi niske tempe-rature zraka, pa se češće uzgaja u primorskim krajevima.

Dosta je otporna na krat-kotrajni mraz. Za nju odaberite mjesto zaštićeno od jakih vjetro-va, npr. uz zid kuće. Saditi treba starije primjerke, visoke 1-2m. Preporučuje se blago orezivanje, da bi se održao blago zaobljeno-konični oblik.

Magnolia x soulangiana (So-ulangeova magnolija), je naj-omiljenija i najraširenija vrsta magnolije. To je križanac između vrsta M.denudata i M.liliflora (oba roditelja su Azijskog porijekla). To je stablo, koje se grana od tla, može biti visoko 6-7m, vrlo prila-

godljivo različitim uvjetima. Cva-te u travnju i svibnju, prije lista-nja. Cvjetovi su joj iznutra bijeli, a izvana crvenkasoružičasti. Tono-vi boja, oblika, veličine i vremena cvatnje mijenjaju se ovisno o sor-ti (kultivaru).Ova vrsta magnolije ubraja se među najjednostavnije za uzgoj, a i na vjetar je manje osjetljiva od nekih drugih vrsta magnoija.

Magnolia stellata (zvjezdasta magnolija), potječe iz Japana. Najprikladnija je za male vrtove i poznata je po sporom tempu rasta. Može narasti u grm ili drvo zaobljeno-razgranatog oblika, vi-sine 2,5 do 4 m. Ova vrsta cvate već godinu dana nakon sadnje. Cvjetovi se pojavljuju već krajem ožujka; mirisni, bijeli, zvjezdastog oblika i promjera 7 – 8 cm. Otpri-like mjesec dana nakon cvatnje otvore se blijedozeleni listovi dugački oko 8 cm.

MAGNOLIJAMnoge su biljke dobile imena po nekim poznatim ljudima

– znanstvenicima, profesorima, istraživačima, vrtlarima

i slično. Magnolija je dobila ime po francuskom liječniku,

sklonom botanici Pierreu Magnolu (1638– 1715).

MOŽDA NISTE ZNALI?U staroj se američkoj farmakologiji među ostalim drogama

spominje kora od magnolije. Brojnim analizama (prva obavljena 1806.) je ustanovljeno da kora gotovo svih američkih vrsta ma-gnolija sadržava hlapljivo ulje, gorke smole i kristaličnu supstan-ciju magnolin. Sve te komponente zajedno djeluju osobito protiv groznice.

Prva američka vrsta unesena na europski kontinent, točnije u Francusku, bila je M.grandiflora. Znanje ondašnjih vrtlara smjesti-še je u staklenik, u uvjete visoke temperature zraka i visoke vlage. Jedna od tih magnolija zahvaljujući vrtlarevoj ženi, uspjela je doći na otvoreno. Od tada se magnolije ne uzgajaju u stakleniku, ili ?

Josip BrklJača, ing.

Stablo magnolije u punoj cvatnji

Atraktivni cvijet magnolije


7

Svi mi volimo vidjeti pravi “engleski” travnjak jer to u nama stvara ugodan osjećaj, odnosno, daje nam određenu dozu smi-renosti i zadovoljstva. Međutim, jeste li se ikada zapitali koliko je potrebno truda i zalaganja da biste dobili “savršeni” travnati pokrivač. Jer Hercegovina nema englesku klimu, gdje svaki dru-gi dan pada kiša i gdje je uslijed visoke vlage u zraku lako podići travnjak. Stoga, je vrijeme da za-vrnemo rukave i dio engleskog ugođaja prenesemo i na naše okućnice. Dakle, dolaskom topli-jih dana slijedi generalno čišće-nje travnjaka od nakupina otpa-log lišća, polomljenih grančica s okolnih drveća kao i ostalih neči-stoća koje nošene vjetrom zavr-še na našim zelenim površinama. Ali, to je tek prvi korak jer slijedi prva proljetna kosidba travnjaka koja će našem travnjaku vratititi njegov pravi sjaj.

Proljetna kosidba i prihranjivanje travnjaka

Prvu kosidbu trebamo oba-viti na visinu od 6-7 cm s tim da pokošenu travu odstranimo s travnjaka jer u protivnom može doći do nastanka tzv. ćelavih mjesta. U pravilu, tijekom prolje-ća trava se kosi dva puta tjedno s tim da je nužno izbjegavati pre-nisku kosidbu koja bitno uma-njuje korijenovu i lisnatu masu trava. Međutim, treba znati i ko-

siti jer se kosilica ne smije pomi-cati naprijed-natrag već se gura u smjeru kosidbe. Svaka sljedeća kosidba mora biti pod pravim kutom prema prethodnoj. Druga operacija odnosi se na prihranji-vanje travnjaka. Dolaskom pro-ljeća trava intenzivnije počinje rasti te zemlji treba vratiti hranji-ve elemente koje ona svojim ra-stom crpi iz tla. Gnojiti treba više puta od konca ožujka do srpnja i u tu svrhu je najbolje koristiti specijalna gnojiva za travnjake. Navedena gnojiva u svom sasta-vu, osim osnovnih elemenata, imaju i mikroelemente nužne za pravilan razvitak trava. Osim toga, danas na tržištu možete pronaći i ŽELJEZNI SULFAT na-mijenjen za otklanjanje kloroze na travnjacima. Kloroza ili žuće-nje trave nastaje kao posljedica nedostatka željeza i potpuno se može ukloniti jedino dodatkom ovog elementa u vidu sulfata čime trava dobiva prirodno “mo-dru” boju. Preporuča se primjena ovog proizvoda u dva navrata s razmakom od 15 dana.

A što s korovimau travnjaku?

Često se dešava da vjetar nanese sjeme neke druge biljke koja remeti jedinstvo i finoću travnatog tepiha. Razumljivo da takve biljke treba odmah uništi-ti. Na manjim površinama je to lako, jer postoje posebne alat-ke za čupanje korova (Gardena odstranjivači korova), mada u

tu svrhu može poslužiti i običan kuhinjski nož. Međutim, ukoliko se korov jako raširio unutar trav-njaka, tada smo primorani primi-jeniti herbicide za uništavanje širokolisnih korova, koji ne štete travama tankih vlati. Za ovu pri-godu mogu se koristiti herbicidi koji se inače rabe za uništava-nje širokolisnih korova u strnim žitima. Ali, oprez! Prije njihove primjene svakako se posavjetuj-te sa stručnim osobama iz ove oblasti. Danas na tržištu možete pronaći i namjenske herbicide za otklanjanje korova u zelenim površinama (sportski i golf tere-ni, parkovi i sl.). Pakiranja su pri-lagođena manjim površinama i djelotvornost im je provjerena, zbog čega im treba dati pred-nost u korištenju.

Dosijavanje travnjakaLjubitelji travnjaka su

često u zabludi jer misle da je jednokratno razbacivanje sjemena trave dostatno za stvaranje engleskog travnja-ka. Ali, zbog naše relativno “surove” klime dio sjemena ne uspije normalno napredovati uslijed čega se javljaju prazna mjesta ili mjesta bez trava. Ta tzv. ćelava mjesta se moraju dosijati i to tako što po njima razbacamo odgovarajuću ko-ličinu sjemena koje zasipamo tresetom za travu u sloju od 0,5-1 cm i redovito zalijeva-mo. Srećom, danas imamo i namjenske travne smjese za dosijavanje (ROKO) čije je sje-me obloženo zemljom i hra-njivom. Na taj način sjeme sto posto niče i zahvaljujući do-stupnom hranjivu brzo raste i popunjava prazna mjesta. Na taj način za kratko vrijeme do-bit ćemo travnjak kakav smo oduvijek i željeli.

PROLJETNI RADOVI NA TRAVNJACIMADolaskom proljeća intenziviraju se radovi na održavanju travnjaka. To se prije svega odnosi na čišćenje, redovitu kosidbu, uklanjanje korova i dosijavanje. Iako je na prvi pogled riječ o jednostavnim postupcima, ipak je nužno poznavati i neke biološke osobitosti trave.

goran JurilJ, dipl. ing.

Neophodna gnojiva za svaki travnjak Univerzalna travna smjesa - Picnic

8


Razno ljetno cvijeće pored svoje dekorativne uloge u cvi-jetnjacima imaju i manje po-znato svojstvo, da popravljaju tlo od raznih uzročnika bolesti i štetnika.

Naime, intenzivnim korište-njem povrtnjaka ne dopušta se odmor tla u njemu. A kako se zemlja ne bi iscrpila, potrebno je češće provođenje prihrane, zbog čega dolazi i do jačeg na-pada raznih bolesti i štetnika. Zbog toga se preporuča svake godine «liječiti» po jednu gre-dicu u povrtnjaku, a tako da na nju sadimo neku od cvjetnih vr-sta koje će povoljno utjecati na

zemlju. Te biljke istovremeno u povrtnjaku smanjuju napad ra-znih štetnika, kao što su, primje-rice, lisne uši i sl.

Koje cvjetne vrste saditi?Ljekovita svojstva za tlo ima-

ju biljke iz porodice glavočika, kao što su: kadifica, pupavica (rudbekija), gailardia, neven i dr.

U prirodnom vrtu kadifice spadaju u najvažnije cvjetne vrste. Tjeraju štetnike, a imaju i osobinu reguliranja plodnosti tla. Poželjno ih je sijati između luka i stabljika rajčice, a mogu se sijati i na cijeloj gredici koja se liječi. To su nezahtjevne, jed-nogodišnje biljke intenzivnog mirisa.

Rudbekija je skromna bilj-ka koja se vrlo često, zajedno s nevenom, sije kao predkultura krumpiru.

Gailardia svojim cvjetovi-ma živih boja, zlatnih, crvenih i smeđih nijansi, pridonosi ša-rolikosti vrta, ali također i obo-gaćuje tlo, pa je vrlo poželjna u povrtnjaku. Kako je trajnica, u jesen je možemo presaditi na drugu gredicu, ali je osjetljiva na hladnoću, pa je preko zime moramo zaštititi.

Neven je vrlo omiljena i jed-nostavna biljka za uzgoj, pa ga nalazimo u gotovo svakom vrtu kao ukrasnu biljku. Budući da neven regulira zdravlje zemlje i susjednih biljaka, dobro ga je

VIŠE CVIJEĆA - MANJE ŠTETNIKAStalnom sadnjom biljaka u povrtnjaku zemlja se iscrpljuje, a također su i češći napadi raznih štetnika i uzročnika bolesti. Sadnjom biljaka, koje u tlu uništavaju ili sprječavaju razvoj štetnika i uzročnika bolesti, donekle se može ublažiti ovaj problem, a da se ne primjenjuju razna kemijska sredstva.

ivica doko, dipl. ing. saditi i u povrtnjaku. Neven ze-mlju liječi od nematoda koje su neprijatelj svakog vrta. Gredicu koju liječimo u osmom mjesecu prekopamo i posijemo sjeme nevena. U listopadu, prije mraza biljke pokosimo za zelenu gno-jidbu. Zatim strnište prekopamo i gredicu prekrijemo zelenom masom i kompostom. U pro-ljeće skinemo pokrov, zemlju pograbimo i ponovno sijemo mješavinu biljaka za «liječenje» zemlje. To je uobičajeni postu-pak liječenja tla u prirodnom, ekološkom vrtu.

Stop štetnimorganizmima

Mnoge biljke proizvode sekundarne kemijske spojeve, najčešće nusproizvode osnovnih kemijskih procesa koji se odvijaju u biljkama. Te spojeve, semioke-mikalije, biljke proizvode u svim svojim organima. Neke od tih se-miokemikalija utječu pozitivno ili negativno na druge organizme. Utvrđen je alelopatski utjecaj biljaka na štetnike, najčešće na nematode. U tu skupinu ,antine-matodnih biljaka pripadaju neke vrste roda Tagetes, nadalje Sina-pis alba, Brassica nigra, neke vrste roda Ambrosia, Asparagus offici-nalis itd. Uzgojem ovih biljaka moguće je toliko smanjiti napad nematoda da prestaju pričinjavati štete na biljkama domaćinima.

Neven pomaže kod problema s nematodama


9

Ovaj grm raste do visine od 9 do 20 metara, na prirodnim sta-ništima i do 30 metara visine, a živi i 30-40 godina. Prepoznatlji-va je po prelijepim izrazito žutim cvjetićima skupljenima u glavi-časte metlice tj. grozdove u obli-

ku kuglica. Listići su dvostruko perasti, sivozelene boje na sivo-srebrnim i sivobijelim granama na kojima se nalaze i bodlje. De-blo je razmjerno kratko, glatke kore, i ima gustu široku krošnju. Cvate potkraj zime i početkom proljeća, u veljači i ožujku. Dosta brzo raste ako joj je tlo pogodno.

MIMOZAzlatni cvijet Sredozemlja

Mimoza (Acacia dealbata) je zimzelen, velik grm iz porodice Mimosaceae. Podrijetlom je iz Australije, gdje je kao i u Tasmaniji samonikla i dobro rasprostranjena. U Europu pa i Hrvatsku donijeli su je pomorci potkraj 18. stoljeća, od kada se kultivira.

d.p. Najviše joj odgovaraju pjeskovi-ta i silikatna tla, a ne uspijeva na vapnenačkim. Na takvim tlima moguće ju je uzgojiti tako da se prvo uzgoji kalcificirana vrsta Acacia retinodes, pa se na nju ci-jepi Acacia dealbata.

UzgojMimoza je biljka toplih po-

dručja, cijelu godinu voli biti na osunčanu mjestu, po mogućno-sti uza zaštićeni zid. U kontinen-talnim područjima uspijeva, ali u staklenicima na temperaturama između 3 i 8 stupnjeva C, a može

izdržati i do 10 stupnjeva C u po-voljnim uvjetima staništa. Niže temperature od toga teško pod-nosi, ako se temperatura neko vrijeme zadrži niže od 5 stupnje-va C, izboji joj propadaju pa treba izbjegavati područja s mrazom. U uzgoju u staklenicima naj-bolje joj odgovara kombinacija vrijesnjače i pijeska, uz dodatak tratinjače ili ilovače. Potrebno ju je redovito zalijevati i gnojiti do početka kolovoza. Gnojidba joj poslije može štetiti. U svibnju tre-ba odrezati sve smrznute grane a one najstarije skratiti. Mimoze su izrazito nježno cvijeće. Kada primijeti i malu smetnju, zatva-ra svoje listiće i tek nakon 15-20 minuta ponovno će ih otvoriti. Stoga se vrlo često osjetljive lju-de naziva mimozama. Godina-ma je bila neslužbeni australski nacionalni cvijet, a 1988. zlatna akacija (Acacia pycnantha) pro-glašena je nacionalnim cvjetnim amblemom Australije.Mimoza cvate rano

10


Među više vrsta lisnih ušiju koje napadaju breskvu i nekta-rinu kod nas najveći značaj ima zelena breskvina lisna uš. Kon-stantno je prisutna na području Hercegovine na mnogim poljo-privrednim kulturama. Uš je po-lifagna, znači napada veći broj biljnih vrsta. Od voćaka najče-šće napada breskvu i nektarinu, a često je prisutna i na mnogim drugim vrstama koštičavih voća-ka, primjerice «japanskoj šljivi», marelici, trešnji, šljivi i još nekim drugim vrstama.

Napada veliki brojbiljnih vrsta

Zelena breskvina lisna uš napada preko 500 vrsta biljaka

među kojima su i mnoge poljo-privredne kulture. Tako se uš če-sto može naći na rajčici, paprici, krumpiru, grahu, grašku, kupusu i još nekim drugim vrstama, na kojima tijekom svibnja i lipnja, često i kasnije, može napraviti značajne štete.

Na nektarini i breskvi zelena breskvina lisna uš napada cvjet-ne pupove, cvjetove, lišće i mla-de plodove. Uši koje se prve po-jave (u južnim krajevima već od prvih dana veljače), zavlače se u nabubrele cvjetne pupove i sišu sokove. Posebno je štetno što uš bode plodnicu cvijeta i isisava sokove iz nje. Uš u cvijetu osta-je i nakon precvjetavanja. Zadr-žava se u sasušenim cvjetovima koji još određeno vrijeme ostaju na stablu i obavijaju zametnute

plodove. U to vrijeme uš se hra-ni sokom mladog ploda. Zbog mnogobrojnih uboda na tek for-miranom plodu često dolazi do njihova otpadanja, odnosno do različitih deformacija.

Štete posebno izraženena listovima

Nakon pojave prvih listova, zelena breskvina lisna uš obično napušta plodove i naseljava mla-de listove na kojima se nastavlja hraniti. Kako se na listovima, po-sebno onim vršnim, nalazi veći broj ušiju, to se zbog mnogo-brojnih uboda listovi kovrčaju. Kasnije napadnuti listovi žute i otpadaju, što je jedan od karak-teristika napada zelene breskvi-ne lisne uši. Daljnja karakteristi-ka napada te vrste lisne uši je ta što se na napadnutim listovima nalazi obilje medne rose na kojoj se kasnije razvijaju gljivice čađa-vice, što još više smanjuje asimi-lacijsku površinu.

ZELENA BRESKVINA LISNA UŠJedna je od najštetnijih vrsta lisnih ušiju. S zaštitom breskve i nektarine od napada zelene breskvine lisne uši treba početi u vrijeme kada se cvjetni pupoljci nalaze pred otvaranje, jer se već tada uš nalazi na cvjetnim pupoljcima.

velimir lasić, dipl. ing.

Problem rezistentnostiPremda je zelena breskvina

lisna uš postala otporna na mno-ge pripravke, posebno one koji su se za suzbijanje uši koristili dulji niz godina, a zbog čega je jedno vrijeme gotovo bilo ne-moguće suzbiti tog štetnika, da-nas, zahvaljujući novim aktivnim tvarima, na tržištu ima više učin-kovitih pripravaka.

Zahvaljujući učinkovitim insekticidima, danas se zelena breskvina uš lako može suzbiti i spriječiti štete, svakako ako se na vrijeme pristupi suzbijanju. Da-kle, problem može nastati ako se sa zaštitom zakasni. U praksi se upravo to često događa. Pro-izvođači breskve i nektarine če-sto ne vode dovoljno računa pa uš počinju suzbijati tek kada pri-mijete kovrčanje lista što je često puta kasno.

Suzbijanje zelenebreskvine uši

Uspješna zaštita breskve i nektarine od napada zelene bre-skvine lisne uši može se postići primjenom nekog od sljedećih pripravaka: Confidor SL 200, Boxer 200 SL, Actara 25 WG, Cal-ypso SC 480, Mospilan 20 i Chess 25 WP.

Lisne uši sišu na naličju lista

Mala pakiranja pripravaka za suzbijanje lisnih uš “Noviji” pripravci za suzbijanje lisnih uši


11

U srednjovjekovnoj Europi drvo borovice se spaljivalo za tjeranje zlih duhova i za zaštitu od kuge-mislilo se da će obara-nje stabla borovice donijeti smrt u obitelj za godinu dana. Osim

LJEKOVITO BILJE simbolika kroz povijest

toga poznata su njena ljekovi-ta svojstva koja su se koristila još od starih vremena. Poznata je kao sastojak džina-engleski naziv gin kratica je od Holand’s Geneva, kao što se prije nazivalo piće, prema nizozemskom nazi-vu za borovicu, jenever.

Borovica je malo stablo vi-sine 2-4 metra ili najčešće grm s igličastim listovima. Najčešće je zastupljena u područjima s toplim i duljim ljetima (Sredoze-mlje), gdje su bobice slađe i aro-matičnije. Uspijeva na svim tli-ma, a u nekim područjima toliko se raširila da polagano istiskuje druge biljke.

Od borovice se koriste plo-dovi, svježi ili osušeni ili se desti-liraju za dobivanje ulja.

Bobice imaju antiseptična, protuupalna i digestivna svoj-stva i pomažu kod reumatizma, gihta, artritisa i kolika.

U prehrani se stavljaju u ki-selo povrće, chutneye, umake,

Gospina trava je u punom cvatu za Ivanje (Ivandan), 24.lip-nja što se poklapa s ljetnim obre-dima na sjevernoj polutki. O njoj kruže razna praznovjerja, npr. da je za pronalaženje supruga treba sakupljati na ivanjsku noć, dok je na njoj još rosa; da je nerotki-nje moraju sakupljati gole, pa će ubrzo začeti itd.

Nedavno je otkriveno da je učinkovit antidepresant koji nema popratne učinke uobiča-jenih lijekova. Primjerice, u Nje-mačkoj ima liječničku dozvolu pa se propisuje za depresivna stanja i uveliko premašuje pro-daju Prozaca.

Gospina trava je otporna trajnica visine 30-60 cm s žutim cvjetovima. Uspijeva u propu-snoj, suhoj zemlji, na punom suncu ili u djelomičnoj sjeni. Ko-riste se cvatući vrhovi-svježi ili osušeni.

Gospina trava ima antisep-• tična i protuupalna svojstva i ubrzava zacjeljenje rana; kreme i ulja se nanose na opekline, na bolne mišiće. U Njemačkoj se propisuje kao antidepresant (Jarsin).Na području Hercegovine • dugo godina bio je organizi-ran otkup gospine trave te su je mnoge obitelji tijekom ljeta prikupljale i sušile. Nažalost, danas organiziranog otkupa nema.

GOSPINA TRAVAO ovoj biljci su se stoljećima pričale priče i pripisivala ra-zna mistična i magična svojstva. Engleski naziv St Jonh’s wort ili trava sv. Ivana, dobila je po Ivanu Krstitelju, jer cr-veni pigment, hipericin, koji ispušta biljka kad se zgnječi, simbolizira njegovu krv.

mario ćuBela, dipl. ing.

Ulje od gospine trave Ulje koje se koristi za masažu pripravlja se od:25 g svježih cvatućih vrhova gospine trave600 ml suncokretovog uljaStavite cvatuće vrhove u zdjelu i lagano ih zgnječite. Uljite ulje. Stavite zdjelu na posudu s vodom koja vrije i lagano zagrijavajte 1 sat.Procijedite kroz gazu i ulijte u čistu, hermetički zatvorenu bocu.

Oprez:Gospina trava je štetna ako se jede, a otrovna za stoku. U nekim zemljama je propisima stavljena pod nadzor.

Oprez:Bobice se ne smiju davati bubrežnim bolesnicima ni trudnicama, jer stimuliraju maternicu

BOROVICA, KLEKA, SMREKAJoš od biblijskih vremena smreka simbolizira zaštitu, pa u Bibliji ima mnogo navoda o ljudima kojima je služila kao zaklon: «Ilija ode na dan hoda u pustinju i sjede ondje pod stablo borovice». Danas ima višestruku primjenu.

marinade, mesna jela i jela od divljači, paštete i kiseli kupus

Stavlja se radi okusa u džin. Ulje se upotrebljava u kozmetici i parfumeriji.

mario ćuBela, dipl. ing.

Smreka brzo “osvaja” slobodne površine

Cvjetovi gospine trave

12


U daljnjem tekstu iznose se rezultati višegodišnje primjene polovičnih dozacija herbicida u Njemačkoj i određeni zaključci kako polovične dozacije u po-četku (tijekom prvih šest godina) daju dobre rezultate. Kasnije, sve se više javljaju višegodišnji i neki ‘’otporniji’’ korovi pa se shodno tomu smanjuje i prinos. U jednom francuskom časopisu, u članku naslovljenom Predstavljen fran-cuski program o prepolovljenoj primjeni pesticida, istaknuto je kako je francuski ministar poljo-privrede i šumarstva M. Barnier predstavio program Ecophyto 2018., kojim se do spomenute go-dine planira prepoloviti primjena pesticida u toj zemlji. Program predviđa zabranu uporabe 53 djelatne tvari, od kojih 30 odmah (do konca tekuće godine). Svoje-dobno se u mnogim europskim zemljama (Danska, Nizozemska, Njemačka i skandinavske zemlje) na temelju znanstvenih spoznaja i uz pomoć novih tehnologija na-stojala umanjiti (prepoloviti) pri-mjena pesticida u poljoprivredi, a da se pritom ne umanji ukupni učinak i ne smanji prinos. Smanji-ti dozaciju, odnosno racionalizira-ti primjenu herbicida moguće je na više načina.

Dozu je moguće smanjiti s gledišta:

- odabira novih djelatnih tvari koje se primjenjuju u nižim dozacijama,

- potrebe za primjenom herbici-da uopće,

- vremena primjene herbicida (rok aplikacije),

- učinka smanjene dozacije her-

bicida (kontaktni, translokacij-ski ili rezidualni),

- poboljšanja tehnike aplikacije.

Što se postižeracionalizacijom?

U prvom redu smanjuju se troškovi proizvodnje (manja ko-ličina herbicida). Smanjuju se troškovi prevoženja i rukovanja vodom, uštedi se na vremenu kod pripreme škropiva, veća je dnevna iskoristivost prskalice, smanjuje se unos herbicida u okoliš, smanjuju se rezidue u hra-ni. Grafikon 1 prikazuje nastoja-nje odnosno napore kemijske in-dustrije da smanji unos ukupnih pesticida u okoliš. Kao što je vid-ljivo, rezultati su značajni. Na po-četku primjene pesticida dozacije po jedinici površine iznosile su i po nekoliko kilograma, danas se rabe u gramskim količinama (sulfonilureja herbicidi). Procjenu treba li i kada primijeniti herbicid, treba donijeti sam proizvođač na temelju stanja u odgovarajućoj njivi. Izostaviti primjenu herbici-da u gustom sklopu pokatkad je i moguće, u okopavinama gotovo nikad. Najčešće i najveće uštede svode se na racionalizaciju s gle-dišta vremena primjene. Primje-nom nakon nicanja, kad se koro-vi nalaze u mlađem razvojnom stadiju, postižu se bolji učinci od primjene po tlu. Primjenom na-kon nicanja dozaciju je moguće smanjiti i tako da se herbicid pri-mijeni u smanjenom volumenu škropiva. Smanjenjem volumena na 100 odnosno 200 l vode kon-centracija škropiva u odnosu na istu dozaciju u većem volumenu viša je pa je samim tim i djelotvor-nija. Dodatkom pomoćnih sred-stava (surfaktanata, orošivača,

tekućih gnojiva i sl.) pospješuje se prodor herbicida u biljku kroz lisnu površinu, pa je iskoristivost dozacija znatno bolja. Uzmemo li sve navedeno u obzir, posljednjih se godina odlični uspjesi postižu

MOŽE LI SE I KAKOSMANJITI PROPISNADOZA hERBICIDA?Prenoseći iskustva drugih zemalja, u našem časopisu br. 19 od 15. listopada autor naslovljava članak pitanjem: Može li se potrošnja herbicida prepoloviti? Podnaslov istog članka govori da se u Danskoj vladinom odlukom mora prepoloviti uporaba herbicida.

prof. dr. sc. Zvonimir ostoJić

i višekratnim tretmanom znatno smanjenih dozacija (i do deset puta) herbicida, u slučaju kad korove suzbijamo u mlađem ra-zvojnom stadiju odnosno nepo-sredno nakon nicanja.

Racionalnija primjena herbicida

Rok aplikacije može uveliko utjecati na dozaciju herbicida


13

S obzirom na to da se sve više širi trend konzumacije po-vrća kao vrlo značajne funkci-onalne hrane, u selekciji se sve više proizvode nove sorte po-vrća različitih obojenja. Dnevna potreba za vitaminima i minera-lima može se održati konzuma-cijom 500-600 g svježeg povrća različitih obojenja. Najvažniji su vitamini koji se dobivaju iz po-vrća askorbinska kiselina, karo-teni, zatim neki vitamini B kom-pleksa, primjerice tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin itd. Od ostalih važnijih su vitamini E i K, koji u povrću mogu biti zastu-pljeni i u takvim količinama da zadovoljavaju dnevne potrebe odraslog čovjeka. Voda je naj-zastupljenija u povrću i može je biti do 98 posto. Nije hranjivi sastojak, ali je iznimno značaj-na zbog regulacije osmotskog tlaka u stanicama. Dnevno bi čovjek trebao unijeti u organi-zam 1500 – 2000 grama vode, jer na taj način onemogućava stvaranje štetnih kristala u zglo-bovima i mišićima. Smanjuje se mogućnost stvaranja bubrež-nih kamenaca, a općenito se organizam čisti pomoću vode. Ujedno se podmazuju zglo-bovi i unutarnji organi. Svaka povrtna vrsta karakteristična je po količini određenih minerala, vitamina ili vode, pa je važno znati načine pripravljanja povr-ća za jelo. Svakako je najbolje jesti povrće u svježem stanju, no, to nije uvijek moguće, pa je dobro znati kako smanjiti gu-bitak vitamina pri pripravljanju jela. Kuhanje je jedan od najče-šćih načina, ali se njime gubi dio hranjivih tvari osobito vitamina C. O načinu kuhanja ovisi hoće li gubitak biti veći ili manji. Ako se povrće kuha u što manje vode

(najbolje na pari), gubitci vita-mina C mnogo su manji. Sma-njuju se kada se povrće stavi u kipuću vodu. No, na sreću, nisu svi vitamini osjetljivi na termič-ki tretman, pa tako karoteni na kuhanje reagiraju malo ili nika-ko. Najmanji su gubitci vitamina u smrznutom povrću, pa je taj način vrlo raširen u našim ku-ćanstvima. Opasnost se javlja samo kod blanširanja, pa ga tre-ba skratiti i obaviti što brže (1-2 minute ovisno o vrsti povrća).

Boje- garancijahranjivih tvari

Različite boje povrtnih kul-tura jamstvo su prisutnosti razli-čitih kombinacija hranjivih tvari i ostali fitotvari (fitokemikalija), odnosno fitohranjiva. Fitohra-njiva su skupine biološki aktiv-nih tvari iz bilja i od iznimnog velikog značaja u smislu zaštite ljudskog organizma. Danas se zna za više od tisuću različitih

fitohranjiva. Djeluju na različi-te načine, pa neke imaju samo jednu značajku, ali pretežno više mehanizama korisnog djelova-nja. Najvažnije je djelovanje fito-hranjiva antioksidativno, zatim djelovanje na endokrini sustav i hormonima slično djelovanje (kao što su fitoestrogeni koji se mogu naći u kineskom jamu, a djeluju na uravnoteženje razine hormona i na taj način pomažu kod PMS-a, osteoporoze i sl.), antibakterijsko djelovanje i fizi-kalno djelovanje (tako se neka fitohranjiva vežu na stanične zidove i sprečavaju vezanje patogenih mikroorganizama). Najčešće spominjana fitohranji-va su antioksidansi, tvari koje stanice organizma štite od oksi-dacijskog djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali su ne-postojani elektroni koji se stva-raju svakodnevno, a uništavaju stanice, proteine DNK i kolagen u našem organizmu. Najznačaj-

niji antioksidansi u povrću su karotenoidi (karoteni, likopen i lutein), flavonoidi, izoflavoni, vitamini A, C, E i minerali selen i cink. Fitokemikalije, odnosno fitohranjiva jaki su antioksidan-si koji organizam djelotvorno štite od mnogih bolesti kao što su dijabetes, srčane bolesti, po-višeni krvni tlak, pojava tumora (karcinoma) itd. Što više raznoli-ko obojenih vrsta jedemo, toliko je veća mogućnost suzbijanja slobodnih radikala u organizmu. Povrće osim vitamina sadržava iznimno važna dijetalna vlakna, zaslužna za dobar rad probave, što je pak preduvjet pravilne cir-kulacije hrane kroz organizam.

Povrće žutonarančaste boje (batat, mrkva, tikva, kora-ba, žuti krumpir i sl.) sadržava više različitih antioksidanata (karotenoidi, vitamin C, biofla-vonoidi itd.). Fitohranjiva tako obojenog povrća pomažu pri zaštiti srca i krvnih žila, jačaju imunitet organizma i djeluju na očuvanje vida.

Zeleno povrće, kao što su krastavci, salata, grašak, blitva, brokula, kineski kupus, kelj, ar-tičoka, mahune, špinat, lišće ba-tata i sl. sadržavaju jake antiok-sidanse kao što su lutein, indoli, te polifenoli koji smanjuju rizik od nastanka nekih tipova raka i jačaju kosti i zube.

Plavoljubičasto povrće (pa-tlidžan, plavi krumpir, ljubičaste šparoge i sl.) smanjuju opasnost od razvoja nekih tipova tumora, usporavaju starenje, dobro dje-luju na mokraćne kanale i po-boljšavaju pamćenje.

Povrće bijele boje (kine-ski jam, češnjak, luk srebrenac, cvjetača, đumbir, korijen perši-na itd.) štite srce i krvne žile, jer smanjuju količinu kolesterola u krvi, a smanjuje se i rizik od na-stanka raka, kao i pojava možda-nog udara.

Crvena boja povrća većim dijelom potiče od antocijana i likopena, koji su ujedno i jaki antioksidanti. Najpoznatije po-vrće crvene boje je rajčica, pa zatim lubenice, rotkvice, crveni krumpir, rabarbara, crveni ra-dič i sl. Crveno povrće smanjuje opasnost od nastanka raka, po-boljšava pamćenje (Alzheimero-va bolest), štiti i pospješuje rad mokraćnih organa itd.

OBOJENO POVRĆESADRŽI VIŠE FITOhRANJIVAPovrće kao vrlo vrijednu namirnicu i neizostavan dio hrane cijenimo zbog značajnog sadržaja minerala,vitamina i vode. Uz to je većina povrtnih vrsta ljekovita, sprječava i ublažava tegobe izazvane šećernom bolešću, želučanim tegobama, crijevnim i bubrežnim bolestima, te ostale probavne tegobe.

doc. dr. sc. Bruno novak

Plodovi patlidžana imaju veliku ulogu kod liječenja mnogih bolesti

14


DVIJE PLAMENJAčE JAVLJAJU SE NA DUhANUBolesti se na duhanu javljaju već u početku proizvodnje, tj. u samom klijalištu pri proizvodnji rasada, ali i poslije u tijeku vegetacije.

dr. sc. tihomir miličević

Tijekom vegetacije najopa-snije bolesti koje mogu teško ugroziti nasade duhana dvije su plamenjače, i to jedna uzrokova-na fitopatogenom gljivom (pse-udogljivom), a druga uzrokova-na fitopatogenom bakterijom.

Plamenjača duhana(Peronospora tabacina)

Simptomi:Jedna od najčešćih i najštet-

nijih gljivičnih (pseudogljivičnih) bolesti duhana kod nas. Može zaraziti duhan od samog klijali-šta pa sve do odraslih biljaka u polju. Simptomi kod mladih bilj-čica u klijalištu su svjetliji listovi, karakteristično uzdignuti i uvi-jenih rubova. Takvi klijanci vrlo brzo odumiru. Ovakvi simptomi na klijancima često se mijenjaju simptomima drugih bolesti, pri-mjerice paležom klica ili izmrza-vanjem. Kod presađenih biljaka u polju na licu lista uočavaju se karakteristične klorotične pje-ge, različite veličine, a na naličju lista javlja se sivoplava prevla-ka, fruktifikacijski organi gljive (zosporangiji sa zoosporama). Simptomi se prvo javljaju na do-

njim listovima, a zbog povoljnih prilika mogu se proširiti na cijelu biljku. Zaraza ponekad može po-primiti i sistemičan karakter, tj. cijela biljka pokazuje simptome koji nalikuju nekim virusnim bo-lestima. Uzročnik bolesti je pseu-dogljiva (gljivama sličan organi-zam) Peronospora tabacina.

Suzbijanje:Zaštita se uglavnom provo-

di preventivno, i to korištenjem zdravih prijesadnica. Zbog toga pojavu bolesti treba spriječiti još u klijalištu korištenjem fungicida. Kod nas je registrirano nekoliko fungicida pr.: Antracol WP 70, Dithane M 45, Metaxyl MZ WP, Ridomil Gold 68 WP i dr. Istim fungicidima tretiraju se i biljke u polju ako je uočen napad. Pla-menjača se kod nas u jačem obli-ku javlja obično tijekom ljeta, i to najčešće sredinom srpnja.

Bakterijska plamenjača ili palež duhana (Pseudomonas syringae pv. tabaci)

Simptomi:Boleste se naziva još i bak-

teriozna plamenjača ili divlja vatra. Javlja se iznenada, i to za

vlažnijih godina i vrlo brzo širi. Kao i ostale prije spomenute bolesti, i bakterijska palež javlja se već u klijalištima. Simptomi su klorotične pjege, a razvojem tamne i trunu, biljke propadaju. Na odraslim biljkama u polju javljaju se okruglaste žutoze-lene pjege, koje se zbog jače zaraze spajaju i nekrotiziraju. Uzročnik je fitopatogena bak-terija Pseudomonas syringae pv. tabaci (sinonim Pseudomonas tabaci).

Suzbijanje:Zaštitne mjere su preven-

tivne: korištenje dezinficiranog sjemena, dezinfekcija tla za klija-lište, plodored i obvezno zdravi sadni materijal. Kemijske mjere se ne provode, jer kod nas nema registriranih baktericida za ovu bolest. U svijetu se koriste odre-đeni fungicidi, pr. neki bakreni pripravci, a u nekim zemljama i streptomicin, uz napomenu da se primjenjuje jedino u klijališti-ma a u polju je zabranjen.

Plamenjača je najvažnija bolest duhana

Simptomi bolesti na listu


15

Ukoliko pitate bilo kojeg agronoma koji je radio u voćnom rasadniku potvrdit će vam kako su voćari vrlo malo upoznati s op-ćim načelima oprašivanja voćaka. Oni vrlo dobro poznaju načela rezidbe, zaštite i gnojidbe voćaka ali kod samog izbora sortimenta voćaka u mnogim slučajevima griješe. Tako često znaju doći i ustvrditi kako su nabavili nižera-zredne voćne sadnice koje samo obilno cvatu a nikako da rode. Međutim, navedeni «stručnjaci» ne znaju da su pojedine voćne vr-ste samooplodne, što znači da se oplodnja obavlja vlastitim pole-nom. Tu spada velika većina sor-ti breskve, kajsije, malina, ribiza, ogrozda i jagoda. S druge strane, imamo vrste koje su djelomično samooplodne. Dakle, takve voć-ne vrste mogu same, ali je zbog sigurnosti prinosa u takvim na-sadima poželjno uzgajati i sorte oprašivače. Osim toga, imamo i samoneoplodne vrste poput ja-buka, krušaka, bajama, trešanja, šljiva, višanja i lijeske. Ipak, riječ je samo o orijentacijskoj podjeli jer i kod tih voćnih vrsta imamo izuze-taka i svojevrsnih specifičnosti.

Oprez kod podizanja velikih voćnih nasada!

Primjerice, odlučili smo podići nasad trešanja. Što trebamo zna-ti? Prije svega da je velika većina sorti trešanja samoneoplodna. To znači da pored željenih sorti trebamo u nasadu uzgajati i sorte oprašivače. Kod trešanja je to sor-ta Stella. Stella je samooplodna sorta koja oprašuje veliku većinu ostalih sorti trešanja. Kod šljiva je primjerice to sorta Stanley, kod jabuka Zlatni delišes, kod krušaka Viljamovka i sl. Dakle, navedene sorte deklariramo kao oprašivače. Međutim, pogrešno je mišljenje kako je dovoljno u voćnjak ubaci-ti dvije iste sorte voćaka, primjeri-ce dvije kruške Viljamovke. To nije ispravno razmišljanje jer trebamo

znati da se Viljamovka ne može oploditi vlastitim polenom. Sto-ga se u voćnjak sadi i druga sorta kruške čiji će polen nakon opraši-vanja oploditi Viljamovku.

I susjedov voćnjak može biti koristan?

Ukoliko imamo nepodesnog susjeda, ipak nam njegove voć-ke mogu biti od koristi. Ako niste znali, kod većine voćaka prevla-dava entomogamija ili u prijevo-du oprašivanje pomoću kukaca. Naime, najznačajniji «pomagači» kod oprašivanja voćaka su kukci, i to prvenstveno pčele. Smatra se da pčele od svih kukaca najviše prenose polen među voćkama, čak 80 posto. Međutim, zbog

ograničenog leta pčela, sorte oprašivači ne smiju biti udaljeni više od 100 metara. Razumlji-vo je da u profi nasadima sorte oprašivače ipak trebamo uzgajati unutar samih redova voćaka jer je tako i njihova rodnost puno sigurnija.

Treba učiti od naših predaka

Doista ne mogu razumjeti kako su naši preci znali za smo-kvinu osicu koja živi samo u cvati divlje smokve a koja vrši oplod-nju pitome smokve. Tako, ukoli-ko nam smokve počnu opadati, trebamo znati da u blizini nema stabala divlje smokve. A to su nekako doznali naši preci koji su,

OPRAŠIVANJE VOĆAKAVeliki broj voćara, bilo profesionalaca u svom poslu bilo potpunih amatera, vrlo malo poznaje osnove oprašivanja. A pošto od oprašivanja voćaka izravno ovise i prinosi, razumljivo je da ovoj temi moramo prići s velikom dozom ozbiljnosti

mladen karačić, dipl. ing.

primjerice, koncem lipnja odlazili u berbu divljih smokvica. Potom bi ih nizali u vijence te vješali po granama smokava petrovača. Kako su u plodovima donijeli osi-ce, tako su osigurali i bogat urod smokava. Slično je i s aktinidijom. Ukoliko imate žensku biljku, u ne-dostatku muške za vremena cvat-nje s nje možete ubrati nekolike grančice koje trebate postaviti na rodne grančice ženskih biljaka. Ipak sigurnije je u blizini posaditi mušku aktinidiju. U nedostatku prostora postoji i solomonsko rje-šenje koje se ogleda u cijepljenju (kalemljenju) muške na žensku biljku ili pak obratno. U praksi se navedeno kalemljenje pokazalo više nego učinkovito.

Oprez kod podizanja novih nasada

16


Tržište ranim kvalitetnim sortama krušaka dugo je osku-dijevalo. U uzgoju su prevladale sorte sitnih plodova, kao što su Srpanjska šarena, Salzburgerica, Tikvica, Jakovka, Zelena Mag-dalena, Coscia rana itd. Novije rane ljetne sorte bile su tako-đer sitnijih plodova, kao na pri-mjer Lipanjsko zlato, Lipanjska ljepotica (Bella di Giugno) itd. Tek potkraj srpnja i početkom kolovoza imali smo sorte nešto krupnijeg ploda i bolje kvalitete, kao na primjer Rana iz Fiorana, Giffardova, Trevuška rana, Kla-pov ljubimac, Starkrimson, Rana Morettinijeva (Buttira precoce

Morettini), Rana Morettinijeva viljamovka (William precoce Morettini), Sv. Marija (St. Maria), Viljamovka, Crvena Viljamov-ka i neke manje važne. Od svih spomenutih sorti samo je sorta Viljamovka, zbog dobre rodno-sti i kvalitete plodova, kako za potrošnju u svježem stanju tako i za preradu u kompote, soko-ve i poznatu rakiju Viljamovku, ostala i dalje u uzgoju. Međutim, ona u našim ekologijskim uvje-tima dozrijeva u drugoj polovini kolovoza, kada završava glavna turistička sezona i kada je tržište opskrbljeno drugim voćem, kao na primjer breskvama, ljetnim sortama jabuka, šljivama i stol-nim grožđem. Stoga Viljamovka

ne postiže uvijek onu cijenu koju svojom kvalitetom zaslužuje. Po-sljednjih 12 godina selekcijskim radom dobiveno je više novih sorata krušaka, koje daju kru-pnije plodove dobre kvalitete. Između novih ranih kvalitetnih sorti krupnijeg ploda izdvajaju se i predlažu sljedeće sorte ko-jima plodovi dozrijevaju tijekom srpnja i početkom kolovoza. To su sorte Lipanjska ljepotica (Be-lla di giugno), Precoce di Fiora-no, Turandot Boheme (Boem), Norma, Carmen (Karmen), Etrus-ca (Etruska) i Tosca (Toska), Rana Morettinijeva (Butira precoce Morettini), Trevuška, Klapov lju-bimac, Starkrimson, Dr. Gijo (Dr. Jules Guyot), Viljamovka, i Cr-

vena viljamovka (Max Red Bar-tlett). Između navedenih sorti posebice se ističu tri rane ljetne sorte Etruska (Etrusca), Turandot i Karmen (Carmen), koje se na osnovi iskustva u Italiji i prvog iskustva u uzgoju u Hrvatskoj odlikuju dobrom rodnošću i vi-sokim kvalitetom plodova. Plo-dovi dozrijevaju tijekom srpnja. Sve tri sorte kompatibilne su s dunjom, pa se mogu uzgajati izravno cijepljene na dunju bez međupodloge. Od dunja se za uzgoj u vrlo gustom sklopu pre-poruča podloga MC, a za uzgoj u gustom sklopu MA. Stoga vas želimo upoznati s biološkim i gospodarskim svojstvima ovih triju sorti.

TurandotNova je talijanska kvalitetna

rana ljetna sorta dobivena kri-žanjem između sorti Dr. Jules Guyot (Žil Gijo) x Bella di Giugno (Lipanjska ljepotica). Uzgojio ju je L. Rivolta na Institutu za vo-ćarstvo u Forliu. Razvija stabla srednje bujnog rasta s prošire-nim krošnjama, a rano ulazi u produktivnu dob. Cvate rano (od 5 do 6 dana prije Vilijamov-ke). Sorta je autosterilna, tj. sa-moneoplodna pa se ne može oploditi vlastitim polenom, već je upućena na međuoprašivanje. Od ranih sorti dobro je oprašuje Tosca, koja cvate u podjednako vrijeme. Rodi dobro i redovito. Plodove obično nosi na kraćim rodnim izbojcima kao što su štrljci ili pršljenasto rodno drvo. Plod je srednje veličine (prosječ-ne mase od 160 grama), kruško-lika oblika, sa zeleno-žućkastom kožicom i nahukanim crvenilom sa sunčane strane. Općenito možemo reći da je plod vrlo atraktivnog, privlačnog lijepog izgleda. Meso je čvrsto, sočno, vrlo ugodnog okusa. Plodovi dozrijevaju u prvom tjednu srp-nja, pa postižu visoku prodajnu cijenu, jer tada nema puno voća a posebice kvalitetnih krušaka većeg ploda. U vrijeme dozre-losti plodovi ne podliježu brzo brašnjavosti, što je inače karak-teristično za rane ljetne sorte, a mogu se čuvati u hladnjačama i do mjesec dana. Sortu može-mo uspješno uzgajati cijepljenu na podlozi dunje, jer ima dobar afinitet (sposobnost srašćivanja

NOVE VRLO KVALITETNERANE LJETNE SORTE KRUŠAKAOd sorti krušaka daje se veće značenje ljetnim sortama, a danas imamo veliki broj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sorti. Rane sorte krušaka vrlo su cijenjene jer na tržištu dolaze kada se osjeća veća potražnja, pa postižu veću prodajnu cijenu. Posebice su zanimljive za potrebe turističke privrede, jer dozrijevaju za pune turističke sezone. Dakako, nalaze povoljno tržište i u većim potrošačkim središtima tj. gradovima.

prof. dr. sc. ivo milJković


17

na mjestu cijepljenja) s dunjom, odnosno kvalitetnim podloga-ma dunje: MC, MA, BA 29 i Cts 212. U pokusima gdje je provo-đena infekcija bakterijskim pale-žom (Erwinia amylovora) nije se pokazala otpornom. Istraživanja su bila provedena u Francuskoj i Italiji. Nakon istraživanja u po-kusnim voćnjacima na područ-ju Italije, ova je sorta puštena u komercijalnu proizvodnju s do-brim preporukama.

Carmen (Karmen)Sorta je uzgojena križanjem

između sorti Dr. J. Guyot x Bella di Giugno. Stabla su srednje buj-nog rasta s uspravnim granama. Rano ulazi u produktivnu dob. U pokusima je davala veće pri-rode od sorte Viljamovke. Može

se uzgajati izravno cijepljenjem na dunju s kojom ima dobar afi-nitet. Dobar afinitet ustanovljen je s podlogom dunje MC, MA, BA 29 i Cts 212. Vrijeme cvatnje je srednje, a u gornji dolazi po 6 cvjetova. Samoneoplodna je, a dobri su joj oprašivači sorte Conference, Norma, Tosca i Vilja-movka. Plod je dunjolika oblika, srednje velik do velik (prosječ-ne mase 190 grama). Kožica je žućkaste boje, a prekrivena je u velikoj mjeri crvenilom (od 30 do 40 % površine). Na kožici su izražene lijepe velike lenticele. Meso je bijelo, sočno, dosta fine konzistencije, slatko, aromatično i ugodna okusa, a stajanjem na-kon berbe ne postaje brzo braš-njavo. Plodovi dozrijevaju od 20. do 31. srpnja, a dobro podnose

prevoženje. Plodovi se mogu dobro čuvati u hladnjači do 4 mjeseca, a za vrijeme čuvanja, iako je lijepo crvena sa osunča-ne strane, još više proširuje lije-pa crvena boja, koja plodu daje posebice atraktivan izgled. Pri umjetnoj infekciji pokazala se osjetljivom na bakterijski palež (Erwinia amylowora). Ova sor-ta zaslužuje veliku pažnju. To je vrhunsko ostvarenje u selekciji ljetnih sorti krušaka.

Etrusca (Etruska)Sortu je uzgojio E. Bellini

na Institutu za voćarstvo Sve-učilišta u Firenci, i to križanjem između sorti Coscia x Gentile. Razvija srednje bujna do bujna stabla. Može se uzgajati izravno cijepljena na podloge dunje,

jer na mjestu cijepljenja dobro sraste. Cvate srednje, a dobro je oprašuje polen sorte Abee Fetel i drugih diploidnih sorti istog vremena cvatnje. U cvatu dolazi po 7 cvjetova. Rodi re-dovito i obilno. Plod je srednje velik, osim u slučaju preobilne rodnosti kada je manji. Lijepog je kruškolikoga oblika, s koži-com temeljne zeleno žućkaste boje, a preko nje dolazi na većoj površini ploda lijepa karmin cr-vena boja, koja daje plodu izu-zetno lijep izgled. Meso ploda je bijele boje, polufine teksture, topivo. Dužim stajanjem po-staje brašnjavo. U trenutku do-spjelosti plod ima dobar okus s izraženom aromom. Plodovi do-zrijevaju polovicom srpnja, od-nosno 39 dana prije Viljamovke.

Nove atraktivne ljetne sorte krušaka

18


Ožiljavanje reznicaDolaskom proljeća reznice se

pripremaju za ožiljavanje, u svr-hu čega se koristi tlo ili supstrat. U velikim rasadnicima u tu svrhu koriste se topli stolovi gdje se, između ostalog, kao supstrat za ožiljavanje rabi perlit.

U Hercegovini spomenuti agro-perlit možemo pronaći u svim bolje opskrbljenim poljolje-karnama. Reznice se postavljaju u perlitnu podlogu ili tlo na raz-mak 10-15 cm. Ukoliko se u svrhu ožiljavanja koriste topli stolovi (u specijaliziranim rasadnicima) iz-među redova reznica ostavlja se razmak od svega 10-15 cm, dok se u slučaju sadnje u tlo (na otvo-

renom) međuredni razmak pove-ćava i tada on iznosi 80-100 cm. Naime, u kontroliranim uvjetima uzgoja (topli stolovi u stakleniku) puno je lakše vršiti prevenciju od korova čijih klijavih sjemenki nema u namjenskim supstratima za ožiljavanje a koji se koriste u čistom obliku, dakle bez dopun-skog dodavanja zemlje. Nasuprot tomu, kod uzgoja na otvorenom (u tlu) moramo redovito vršiti uništavanje korovskih biljaka koje u znatnoj mjeri umanjuju uspjeh ožiljavanja te razvoj re-znica. Stoga se tlo kod uzgoja na otvorenom između redova konti-nuirano rahli, čime se onemogu-ćava pojava korova. Nadalje, bolje ukorjenjivanje reznica postiže se u slučajevima osiguranog zagrija-

vanja bazalnog dijela reznice. To se u rasadnicima lako osigurava na stolovima. Oni imaju predvi-đeni vid zagrijavanja instaliran na stolovima zbog čega su i dobili naziv topli. Kod uzgoja na otvo-renom to pak ne možemo postići pa reznice moramo staviti na oži-ljavanje u nešto kasnijim termini-ma (ožujak-travanj) tj. onda kada se tlo dovoljno zagrije. Pri tomu moramo znati kako se novo tkivo (kalus) počinje razvijati pri tem-peraturi od 15 0C dok se korijen počinje formirati pri temperaturi od 20-tak stupnjeva C. Prilikom postavljanja reznica moramo vo-diti računa da one vire 10-tak cm iznad tla, nakon čega se zagrću zemljom kako bi se što bolje ožili-le i kako bi krenule nešto kasnije. Osim toga, tlo u kojem se ukor-jenjuju reznice smokava mora se konstantno održavati vlažnim, uz redovito provođenje mjera uni-štavanja korova.

Punjenje kontejneraNakon što su se reznice oži-

lile, premještaju se u kontejnere ispunjene komercijalnim sup-stratom ili kvalitetnim plodnim tlom, gdje se ostavljaju do go-dine dana a sve kako bi se što bolje razvile do momenta sad-nje na stalno mjesto. U svrhu punjenja kontejnera rasadničari

PROIZVODNJA SADNICA SMOKAVA IZ REZNICASadnice smokava se prodaju najčešće kao ožiljene reznice. Postupak ožiljavanja je dosta jednostavan i počinje u proljeće.

nino rotim, dipl. ing. često koriste smjesu plodnog tla, treseta i stajskog gnoja uz dodatak odgovarajuće količine mineralnoga gnojiva. Kontejne-ri se do momenta sadnje čuva-ju u rasadniku, malo izdignuti iznad površine tla ili postavljeni na odgovarajuće podloge ili fo-lije, iz razloga što u suprotnom korijen smokve kroz otvore na dnu kontejnera prolazi i veže se s tlom. Zbog toga prilikom dizanja kontejnera od tla dolazi do trganja i oštećivanja korijena sadnice. S druge strane, ukoliko se korijenu sadnice tijekom rasta onemogući kontakt s tlom, on se u potpunosti razvija unutar kon-tejnera, na najbolji mogući način povezujući i prorastajući supstrat kojim je prethodno i ispunjen. Pored toga poželjno je bazalni dio, sada već formirane smokvi-ne sadnice, premazati voćarskim voskom jer se na taj način one-mogućava njezino prekomjerno isušivanje. Spomenimo još kako se ovim kontejnerskim načinom danas dobiva oko 90 % smokvi-nih sadnica koje se proizvode u nekoliko registriranih voćnih ra-sadnika na potezu između južne Hercegovine i južne Dalmacije. To i ne začuđuje s obzirom da su sadnice dobivene kontejnerskim putem izvrsne kakvoće dok im je prijem po sadnji izvrstan.

Sadnice smokve proizvedena iz reznice Rasadnik smokava


19

U nasadu vinograda često svaki trs ima svoj vlastiti kolac. Uz kolac se veže stablo trsa, a krakovi se vežu uz glavnu žicu. Cilj samog vezanja je da se dobije uspravno stablo i pravilni krakovi na kordu-nicama. Stablo se vezuje špagom ili odgovarajućim plastičnim ma-terijalima. Međutim, općenito gledano, za vezivanje stabla, kra-kova i lucnjeva upotrebljavaju se veziva od različitih materijala kao što su: kudeljni konopac (špaga), rafija, plastični lik, plastični lančići ili prstenovi od čelične žice.

Profesionalne trake zavezanje vinove loze

Iako se u Hercegovini, u svr-hu vezanja, ponajviše koristi lik posljednjih se godina uočila i prednost profesionalne trake za vezanje vinove loze. Naime, po-jedini vinogradari su zamijetili da zbog stalnog debljanja i jačanja stabla vez kontinuirano treba i popuštati, odnosno, obnavljati iz razloga što se vezivo lako usi-jeca u stablo. Na taj način dolazi do poremećaja u kolanju sokova,

što pak može imati nesagledive posljedice po cijeli trs s obzirom na činjenicu da se vezanje loze vrši na nekoliko mjesta. Kako bi udovoljili potrebama vinograda-ra, a u svrhu vezanja vinove loze, nabavljene su ranije spomenute profesionalne trake koje su na-činjene od plastično-gumiranog materijala s praznom sredinom. Zahvaljujući tomu, navedene tra-ke se lako rastežu te se zbog toga i ne usijecaju u dijelove trsa. Kako svoju funkcionalnost profesional-ne trake zadržavaju nekoliko go-dina, tako se i samo mukotrpno vezanje smanjuje čime je i cijeli posao učvršćivanja loze bitno olakšan. Iste te trake mogu se, osim u vinogradima, koristiti i u voćnjacima.

Ručni rezačiPošto se sav posao oko veza-

nja vinove loze uglavnom svodi na ručni rad, proizvedeni su i od-govarajući rezači čijom se primje-nom i cijeli posao oko vezivanja loze pojednostavnjuje. Naime, radi se o jednoj vrsti prstenja koji s gornje strane imaju načinjene savinute oštre rezače. Na taj na-

čin, čim se loza poveže, dovoljno je samo lagano zamahnuti rukom i zavezani dio trake je otkinut te se bez dodatnog zadržavanja može preći na pričvršćivanje slje-dećeg trsa. Međutim, dok se pro-fesionalna traka za vezanje loze poprilično udomaćila u hercego-vačkim vinogradima, ručni rezači su još uvijek apstraktni pojam. Ali, ne zbog svoje nefunkcionalnosti već isključivo zbog neznanja vi-nogradara. Stoga se nadam da će i ovaj članak potaknuti naše vino-gradare da u poljoljekarnama uz profesionalnu traku za vezanje loze potraže i spomenute ručne rezače.

Trake i prstenove nabavite u Sjemenarni

Sjemenarnini agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u svojoj ponudi nude i posebne trake za vezanje vinove loze i voćaka ra-zličite debljine (Ø3 mm - Ø5 mm) te posebne prstenove za rezanje traka. Osim toga u Sjemenarni-nim agrocentrima možete na-baviti i profesionalne škare za rezidbu vinove loze i voćaka po-znate marke CASTELLARI.

TRAKE ZA VEZANJEVINOVE LOZE i VOĆAKAKod vinove loze razlikujemo vezivanje mlade loze, vezanje jednogodišnjih rodnih lastara (lukova) pri dugoj rezidbi i vezivanje zelenih lastara. Ali, trebate znati da kod mukotrpnog vezanja loze posao može biti znatnije olakšan primjenom profesionalnih traka kao i ručnih rezača

mladen karačić, dipl. ing.

Velika primjena u vinogradarstvu Jednostavna primjena “prstenova”

Primjena u voćarstvu

“Prstenovi” za rezanje trake

Gumena traka za vezanje

Rezidba i prihrana ružaZanima me na koji način se pravilno orezuju i održavaju ruže tijekom proljeća. Osim toga je li u prihrani ruža potrebno koristiti i stajski gnoj ili se treba bazirati isključivo na mineralna gnojiva. Unaprijed zahvalna!Dolaskom proljeća počinju ra-dovi na održavanju ruža a što se prije svega odnosi na njihovu rezidbu i prihranjivanje. U pravi-lu, niska rezidba se primjenjuje uglavnom u starijim nasadi-ma ruža i to na taj način što se grane skraćuju iznad drugog ili trećeg pupa. Cilj navedene re-zidbe je podmlađivanje grma. Srednja visina reza koristi se za ružičnjake koji su u punoj životnoj snazi i to tako što se grm čisti od suvišnih izboja dok se ostali skraćuju do petog pupa. I na kraju, visoka rezidba se temelji na skraćivanju iznad petog pupa i primjenjuje se samo jedne godine. To znači, ako smo prošle godine išli s navedenom rezidbom, onda ovogodišnja rezidba treba biti niska ili srednja. Svakako da ruže trebamo i prihraniti a u tu svrhu slobodno možemo kori-stiti i dobro zgorio stajski gnoj i to svake godine. Međutim, sva-kako trebamo koristiti i nam-jensko Flortis gnojivo za ruže obogaćeno mikroelementima nakon čijeg se razbacivanja ruže odgrću i gnojivo ukopava. Iduća prihrana se vrši KAN-om, a sve detaljnije informacije o prihrani i rezidbi ruža možete potražiti u savjetodavnoj službi Sjemen-arnina Agrocentra u Mostaru.

Josip Brkljača, ing.

Gnojidba agrumaU svom obiteljskom vrtu zasadio sam nekoliko agruma među kojima mandarinu, limun i grejpfrut, pa me zanima kada ih treba prihraniti i koja gnojiva koristiti za gnojidbu, odnosno primijetio sam da im listovi žute ?

Vrijeme gnojidbe agruma je upravo sada u proljetnom raz-doblju. Osim pri sadnji agru-ma gdje koristimo stajnjak kao gnojivo, neophodno je dodati i mineralna gnojiva. Za ishra-nu agruma najvažniji je dušik. Njegova prisustnost najvažnija je u doba cvatnje i zriobe plo-dova. Kalijeva gnojiva ubrza-vaju dozrijevanje plodova i po-boljšavaju kakvoću ploda. Isto tako fosforna gnojiva povoljno utječu na rast korijena. Prepo-ručamo prihraniti stabla agru-ma s kompleksnim mineralnim gnojivima i to u formulaciji NPK 8:16:24 ili 7:20:30 u količini od 0,5 – 0,7 kg za mlađa stabla, od-nosno 1 – 1,2 kg za stabla koja već daju rod. Pored ovih gnojiva nude se i namjenska tekuća ili granulirana gnojiva za agrume Flortis koja sastavom osigurava-ju potpunu ishranu. Gnojivo se rastvori u vodi prema naputku, a nakon gnojidbe izvrši se obve-zno zalijevanje vodom. Listovi žute zbog pojave kloroze koja je tipična u proljetnom razdoblju, pa je stoga neophodno dodati željezo Sequestren 138 SG ili Florgen 6 u količini od 5 – 10 g/l vode.

Ivica Doko, dipl. ing.

Suzbijanje pirevineu krumpiruU nasadu krumpira svake godine imam problema s pirevinom (pirikom), koja se najčešće javlja nakon nicanja krumpira. Postoji li herbicid koji se može koristiti protiv pirevine nakon nicanja krumpira.Danas postoji veći broj kemij-skih pripravaka koji se mogu ko-ristiti u zaštiti krumpira od koro-va nakon nicanja krumpira ali mali broj njih ima djelovanje na piriku. Pripravak pod imenom Focus Ultra koristi se za suzbi-janje pirike u krumpiru kada je ona visine do 15 cm. Doza pri-mjene u krumpiru je 2,5-3 l/ha (0,25-0,30 lit/1000 m2).

Velimir Lasić, dipl. ing.

Cvjetni grmovi u vrtuU vrtu želim posaditi nekoliko ukrasnih grmova koji cvjetaju tijekom ljeta i koji narastu do 2-3 metru u visinu. Molim da mi preporučite nekoliko grmova koji bi udovoljili navedenim kriterijima.Iako je grmova koji cvatu sredi-nom ljeta manje u odnosu na proljetnu cvatnju navesti ćemo neke od njih, poštujući i željenu visinu uzgoja. To su prije svega: ljetni jorgovan (Buddleja davi-dii, 3 m), hibiskus (Hibiscus syria-cus, 2 m), hortenzija (Hydrangea macrophylla, 2-3 m) te pajasmin (Philadelphus, 1,5 m). Ustvari navedeni su grmovi koji cvatu sredinom ljeta. Ukoliko želite u svom vrtovu posaditi i grmove koji cvatu cijelog ljeta onda vam predlažem: petoprstu (Potentilla fruticosa, 1 m), ruže (Rosa, razli-čite visine) te suručicu (Spiraea, 1-2 m). Uostalom za dodatne informacije slobodno me potra-žite u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru.

Josip Brkljača, ing.

Rezidba orahaIz razgovora s voćarima praktičarima zaključio sam da postoje različita mišljena i tumačenja smije li se i treba li orah uopće orezivati. Pošto vaše stručno osoblje smatram više nego relevantnim da mi odgovori na navedeno pitanje molim vas da mi to i pojasnite. Unaprijed zahvalan!Vaše pitanje, ali i sama konsta-tacija da je orezivanje oraha ve-lika nepoznanica stoji na mje-stu. Naime, u našoj zemlji uzgoj oraha i nije posebice zastupljen iz razloga što se prednost uz-goja daje voćnim vrstama koje su i puno rentabilnije. S druge strane, kao da i ne postoji voć-njak u kome se ne nalazi barem jedno stablo ove dugovječne voćne vrste. To znači da je kod nas orah obično uzgajan uz mi-nimalno ili gotovo nikakvo ore-zivanje. Ipak, treba znati kako

su zahvaljujući brzoj regenera-ciji, suvremena znanost i prak-sa potvrdile da orah ostvaruje veće prinose uz jače orezivanje, a što omogućava i nešto gušću sadnju te time i njegovo bolje plodonošenje. U našem narodu odavno se zna da orah nakon oštrije zime obilnije rađa, a što je i svojevrsna rezidba za koju se pak, ovaj put pobrinula sama zima. Međutim, samo neupuće-ni «znalci» tvrde kako orah ni u kojem slučaju ne treba oreziva-ti. Stoga, odgovorno tvrdim da se na osnovu inozemnih istra-živanja, osobnih spoznaja te iskustava u svijetu orah može rezati. Štoviše, zbog iznimne sposobnosti regeneracije, ora-hu više nego drugim voćkama odgovara rezidba koja je ujed-no i jamstvo njegove veće rod-nosti.

Nino Rotim, dipl. ing.

Rezidba maline i kupineKada se režu maline, a kada kupine, da li u kasnu jesen ili u rano proljeće, na koju visinu?Malinama i kupinama u rodu, potrebno je i korisno rezom potpuno odrezati odmah po za-vršenoj berbi plodova sve dvo-godišnje rodne izboje (grane) koje su donesle rod i iznijeti iz nasada i spaliti iz više razloga. To je još u ljetu ovisno o dozri-jevanju plodova. To su izrođeni izboji na obje vrste koji bi se postupno i sami osušili, pa ih je rezom korisno što prije odstra-niti iz nasada. U rano proljeće se uzgojeni dobri jednogodiš-nji izboji (šibe) ostavljeni za rod rezom prikraćuju. Na malinama ovisno o njihovoj dužini na 120 do 180 cm (najčešće oko 150 cm), a na kupinama do 180 cm iznad površine tla. Višak suviš-nih (prekobrojnih) i oštećenih, ako ih ima, istovremeno se pot-puno odstranjuje.

Dr. Ivo Dubravec

PITANJA I ODGOVORI20



21

Stevija (Stevia rebaudiana Bertoni) višegodišnja je razgra-nata grmolika biljka i jedna od 150 poznatih vrsta iz roda Stevia. Visoka od 1 m s poludrvenastom stabljikom. Listovi su dugi 2-3 cm, sjedeći, nasuprotno polože-ni kopljastog ili ovalnog oblika s nazubljenim rubom. Cvjetovi su bijeli i skupljeni u male cvatove. Kao sladilo koriste se listovi koji se beru ujesen i suše na suncu. Stevija je podrijetlom iz Južne Amerike (područje na granici između Paragvaja i Brazila), a još

su je prije 1500 godina Indijanci Guarani koristili kao zaslađivač za čajeve (mate čaj) i biljne gor-ke lijekove. Znanstvena javnost za Steviju je spoznala 1899., nakon što ju je detaljno opisao botaničar Moises S. Bertoni. U 16. stoljeću Stevija je donesena u Europu i koristila se kao sladi-lo sve do 19. stoljeća, kada ju je potisnuo šećer od trske i šećer-ne repe. Spoznaja da se jednim listom može zasladiti šalica gor-kog mate čaja bila je dovoljna da postane zanimljiva u mnogim zemljama, poglavito u SAD-u i Europi. Prvi komercijalni uzgoj

oformljen je 1964. godine u Pa-ragvaju, nakon čega se proširio na Brazil, Meksiko, SAD, Japan i druge zemlje. Danas se Stevija najviše uzgaja u Kini, a najveće tržište je Japan.

Slađa i od šećeraAnalizom je u Steviji otkriven

niz organskih spojeva, a slatkoća se pripisuje prisutnosti gliko-zida (steviozid i rebudiozid A i C) koju čine 30-40 puta slađom od šećera. Za usporedbu, jedna prosječna šalica šećera može se zamijeniti 1 čajnom žličicom Ste-vije. Osim spomenutih glikozida, Stevija sadržava i druge tvari koje posredno ili neposredno utječu na promet ugljikohidrata kao što su minerali magnezija, mangan, selen, cink te vitamin B3 (niacin). Više od 200 publiciranih medicinskih istraživanja obav-ljeno je sa Stevijom i otkrivene su velike blagodati njezine upo-trebe kao zaslađivača. Stevija je sladilo izbora za dijabetičare, jer ne samo da ne povisuje šećer u krvi, već ga i snizuje a da ne utje-če na produkciju inzulina. No-vija istraživanja upozorila su da glikozidi Stevije u količini većoj od one koja se koristi za slađe-nje, snizuju (normaliziraju) visok krvi tlak tako da djeluju na tonus srca. Nadalje se pokazalo da vo-deni ili alkoholni ekstrakt listova pokazuje antibakterijsko i anti-gljivično djelovanje, pojačava lučenje mokraće, širi krvne žile. Kod uporabe kao sladila važno je znati da može potencirati djelo-vanje antidijabetika i lijekova za sniženje tlaka, pa je u tom smislu važan određen oprez. Danas mi-lijuni ljudi, posebice u Japanu i Brazilu, koriste Steviju kao sigur-no, prirodno, nekalorično sladilo za gotovo sva jela, a zbog svoje termostabilnosti može se koristi-ti i za izradu kolača. Čak i velike kompanije kao što su Coca-Cola, Beatrice Foods koriste ekstrakte Stevije umjesto drugih umjetnih sladila, za koje se otkrilo da sadr-žavaju mnoga za ljudsko zdrav-lje nepovoljna svojstva. Kakva je budućnost Stevije kao sladila, najbolje pokazuje činjenica da je njezina upotreba u SAD-u posta-la gotovo političko pitanje. Nai-me, nakon što su upoznate nje-zine prehrambene i zdravstvene prednosti, postala je opasna

STEVIJA sladilo budućnostiDa je priroda izvor mnogih za život i zdravlje korisnih tvari, pokazalo se mnogo puta. Iskustva stečena u na-rodu kroz stoljeća danas ponovno postaju zanimljiva za zdravlje ljudi. Način života kojim danas živimo pro-žet je brojnim stresovima koji rezultiraju povećanjem brojnih tzv. bolesti stresa, kao što su povišeni krvni tlak, smanjena opća otpornost, dijabetes, bolesti srca i dr. U tom smislu pravilna prehrana smanjenom koli-činom ugljikohidrata od posebnog je značenja. U tom smislu posebna se pažnja posvećuje drugim prirod-nim zaslađivačima, a jedno od njih je i stevija.

dr. sc. Zvonimir koZarić

konkurencija drugim umjetnim sladilima. Pod pritiskom lobija proizvođača umjetnih sladila (saharin, aspartam, ciklamati, Nutrasweet i dr.) američki Ured za hranu i lijekove pokrenuo je postupak za zabranu upotrebe Stevije kao sladila pod izlikom da nije zdravstveno potpuno sigurna, što je znanstveno neu-temeljeno. Zbog toga je Stevija proglašena dijetetskim biljnim nadomjestkom, a ne kao doda-tak hrani ili sladilo. Tom odlukom nanesena je velika nepravda Steviji, ali to nije nimalo utjecalo da postane sve popularnija kao sladilo. Uporaba kao sladila vrlo je jednostavna i ne treba nikakve posebne pripreme. Može se ko-ristiti kao vodeni ekstrakt listova dobiven umakanjem listova u vodu ili se suhi listovi samelju, a prah se koristi za slađenje. Ned-vojbeno je Stevija sladilo buduć-nosti, pa bi mogućnosti uzgoja i proizvodnje u našim klimatskim uvjetima trebalo ozbiljnije istra-žiti. Za kućnu upotrebu u malim količinama može se uzgajati u staklenicima ili posudama.

Stevija - sladilo budućnosti

Sadnice stevije


21

22


Jedna od osnovnih značajki plodnosti tla je stanje opskrblje-nosti hranjivima koje se dobiva analizom u ovlaštenim laboratori-jima. Samo kemijskim analizama možemo dokazati kakvo je uisti-nu stanje plodnosti naših parcela. Ako ne znamo stanje plodnosti u tlu, tada se često griješi nepri-mjerenom gnojidbom koja može štetiti kako biljci tako i tlu, sma-njuje se urod a osjetno povećava-ju troškovi proizvodnje. Rezultati tih analiza daju podatke o kemij-skim svojstvima (pH-vrijednosti) i biljnohranidbenom kapacitetu tla. Potonje uključuje podatke, o opskrbljenosti tla organskom tvari, dušikom, fosforom i kali-jem, sadržaj CaCO3 i fiziološki ak-tivnog vapna, te druga svojstva po potrebi. Na temelju tih analiza stručna osoba dat će preporuku za gnojidbu kako višegodišnjih tako i jednogodišnjih (ratarskih i povrtnih) kultura.

Uzimanje uzoraka tlaPrije uzimanja uzoraka treba

procijeniti ujednačenost parcele, a to se može jedino dobrim po-znavanjem mikroreljefa (nagiba, depresija, uzvišenja) i teksturnih karakteristika tla. Neujednače-nost parcele najlakše se opaža po različitom prorastu usjeva ti-jekom vegetacije. Ako se uzorak uzima s parcele koju smatramo ujednačenom, onda je dovoljno uzeti samo jedan prosječni uzo-rak tla. Nasuprot tome, na neu-jednačenim parcelama potrebno je uzeti prosječan uzorak za svaki dio površine za koju smatramo da je po određenim karakteristika-ma drugačija od ostatka parcele. Osobito je to važno ako se ide u podizanje nasada drvenastih kul-tura (voćnjaka ili vinograda), dok je to od razmjerno manjeg znače-nja u proizvodnji jednogodišnjih (ratarskih) kultura.

Prosječan uzorak tla koji će se koristiti za kemijske analize treba imati masu od oko 0,5 kg. Sastoji se od 15 do 20 pojedinač-nih uzoraka koji su ravnomjerno

uzeti s cijele površine određene parcele a zatim dobro izmiješa-ni. Način uzimanja pojedinačnih uzoraka može biti dijagnostici-ran ili po principu šahovske plo-če uz identične razmake između uzetih uzoraka. Svaki pojedi-načni uzorak uzima se do du-bine oraničnog sloja (25-30 cm) i to sondom ili štihačom.

Uzimanje uzorakasondom

Ako se uzorak uzima štiha-čom, tada se prvo iskopa rupa veličine 30 x 40 cm, a zatim se vodoravno odsiječe tlo debljine 3-5 cm po čitavoj dubini. Zatim

se iz toga sloja tla isječe pravi-lan pravokutnik širine 3-5 cm po čitavoj dubini uzorka. Taj dio tla uzima se i miješa s ostalim pojedinačnim uzorcima, a odsje-čeni dijelovi odbacuju. Uzorci za vinograde i voćnjake uzimaju se s dviju dubina, i to 0 – 30 cm i 30 – 60 cm. Uzorci se dakako uzima-ju s istog mjesta tako da se prvo uzorkuje oranični (0 – 30 cm), a zatim podoranični (30 – 60 cm) sloj. Ako je spajanjem pojedi-načnih uzoraka dobiven pre-velik prosječni uzorak (teži od 1,0 kg), tada ga treba tzv. če-tvrtanjem smanjiti na konač-nu masu od oko 0,5 kg.

Četvrtanje se obavlja na slje-deći način:

dobro izmiješati masu pro-• sječnog uzorka dobivenog od 15 do 20 pojedinačnih uzoraka,izmiješanu zemlju prenijeti • na papir ili karton na ravnoj podlozi,od mase tla formirati kvadrat • ujednačene debljine, a zatim ga dijagonalno podijeliti na četiri trokuta,odbaciti dva nasuprotna tro-• kuta,dva preostala trokuta čine • prosječni uzorak smanjene mase (oko 50 % od početne)Ovaj postupak se ponavlja • sve dok se masa prosječnog uzorka ne smanji do željene veličine (oko 0,5 kg).

Obilježavanje i vrijeme uzimanja uzorka

U najlonsku ili papirnatu vrećicu u koju smo stavili pro-sječni uzorak tla staviti ozna-ku na kojoj treba napisati: broj uzorka, naziv parcele i ime vla-snika. Na samu vrećicu također staviti oznaku koja uz gore na-vedeno treba sadržavati i po-datke o dubini uzimanja uzorka (primjerice 0 – 30 cm) i datum uzimanja uzorka. Tako označeni uzorci dopremaju se u ovlašteni agrokemijski laboratorij koji će obavit željene kemijske i druge analize. Najpogodnije vrijeme za uzimanje uzoraka tla je na-kon žetve, odnosno berbe pa do pripreme tla za narednu kul-turu odnosno u razdoblju kada je parcela slobodna (bez usje-va). Međutim, tlo se po potrebi može uzorkovati odnosno ana-lizirati i tijekom vegetacije u ra-zličitim fenofazama usjeva ako se, primjerice, želi utvrditi po-treba usjeva za određenom pri-hranom ili ako se želi provjeriti i korigirati učinkovitost osnovne gnojidbe. Samo uzorkovanje se obavlja pri vlazi tla koja je i inače pogodna za obradu jer tada da nema previše rasipanja i prašenja, a niti lijepljena tla za sondu odnosno štihaču.

PRAĆENJE PLODNOSTI NAŠIh TALAAgronomski učinkovita, gospodarski opravdana i ekološki prihvatljiva biljna proizvodnja moguća je samo uz redovito praćenje plodnosti tla.

doc. dr. sc. Zlatko svečnJak

Uzimanje uzoraka na terenu

Sonda za uzimanje uzoraka


23

U organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite u Opatiji je održan 53. po redu Seminar biljne zaštite. Domaćin ovogo-dišnjeg Seminara ponovo je bio Grand hotel 4 Opatijska cvijeta, a seminar je trajao od 10. do 13. 2. 2009. godine. Rad se odvijao kroz 4 sekcije s ukupno 69 re-ferata, a zadnji dan seminara predstavnici kemijskih kuća su predstavili nove pripravke za za-štitu bilja koji će biti na tržištu od ove godine. Tradicionalno na Se-

Dana 27. 1. 2009. godine u Čitluku je održano stručno pre-davanje za sve vinogradare koji su željeli doznati nešto više o problemima koji su se javili u proizvodnoj 2008. godini. Pre-davanju je nazočio veliki broj istinskih vinogradara koji se već desetljećima tradicionalno bave proizvodnjom vrhunskih autohtonih hercegovačkih vina-žilavke i blatine. Predavanja za vinogradare „zajedničkim sna-gama“ organizirali su i održali sjemenarnini agronomi u surad-nji s tvrtkom Syngenta a teme su bile različite, od rezimea prošle i jedne od najlošijih proizvodnih godina preko predstavljanja no-vih syngentinih pripravaka, upo-znavanja s grožđanim moljcima i tripsima kao novim štetnicima na vinovoj lozi pa sve do ra-spravljanja o ishrani i optimalnoj gnojidbi vinove loze.

Međutim, posebno raduje što je tog dana u svečanoj dvo-rani hotela Brotnjo bilo premalo mjesta za sve one koji su željeli poslušati stručne savjete iz obla-sti vinogradarstva. Osim toga, vinogradare je zanimalo na koji način mogu zaštititi svoje vino-grade od biljnih bolesti, kao što su plamenjača i pepelnica, a koje su prošle godine „pohodile“ broj-ne čitlučke vinograde. Naime, kako se iz samih predavanja dalo

zaključiti u 2008. godini nastan-ku i razvoju spomenutih bolesti pogodovale su i klimatske prilike zbog čega je u zaštititi vinograda od presudnog značaja bio pravi-lan izbor pripravaka za tretiranje vinove loze. Osim toga, za teku-ću 2009. godinu Syngenta je za naše tržište predvidjela nekoliko novih fungicida za zaštitu vinove loze, a koji su već pokazali učin-kovitost i veliku djelotvornost u

53. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE

minaru su dodijeljena posebna priznanja istaknutim članovima Hrvatskog društva biljne zaštite,

dr. ivan ostoJić

STRUčNO PREDAVANJE ZA VINOGRADAREJosip BrklJača, ing. oglednim tretiranjima na syn-

gentinim pokusnim poljima. O njima ali i o pravilnom izboru pripravaka za tretiranje odnosno zaštitu vinove loze možete do-znati sve od agronoma-savjetni-ka u Agrocentrima Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu.

Ono što vam oni pak ne mogu dočarati jest ugođaj koji su organizatori nakon predava-nja priredili za sve goste vino-

gradare. Jer uz bogatu trpezu i odabranu kapljicu druženje je, uz pjesmu i veselje, potrajalo do kasnih večernjih sati. Ipak bilo je nužno razmijeniti mišljenja i pro-veseliti se pred novu vinogra-darsku sezonu koja je na ovim prostorima od velikog značenja za nemali broj broćanskih žitelja. Stoga se nadamo da će ovakvih i sličnih predavanja u narednom periodu biti što više.

te nagrađeni magistranti i dok-toranti. Seminar je završio sveča-nom večerom koja se već nekoli-

ko godina priređuje u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner.

Sa 53. Seminara u opatiji

Skupu u Čitluku nazočio je veliki broj vinogradara

Nakon toga postavljaju se pokusi širom svijeta u različitim pedo-klimatskim uvjetima. Tek potom istražuje se u odgovor-nim državnim institucijama koje mu izdaju dopuštenje za primje-nu. Kad dospiju u ruke krajnjeg korisnika, svu odgovornost za uspješnu ili neuspješnu primje-nu preuzima on sam. Za sigurno i učinkovito djelovanje herbicid-no sredstvo mora biti primijenje-no:

- u propisanoj dozaciji,- u preporučenom volumenu

vode,- u optimalnom roku.

Sve navedeno treba provesti tako da rizik kontaminacije izvo-đača radova, okoliša i ugroženo-sti općeg stanja zdravlja zajed-nice bude svedeno na najmanju moguću mjeru. Načela primjene herbicida za sve oblike (forme) i sve tehnike aplikacije u biti su isti. Propisanu količinu (dozaciju) sredstava, naime, treba jednolič-no rasporediti po jedinici površi-ne tako da učinkovito suzbijemo korove. Pritom što manje utječe-mo na neciljane organizme i dru-ge čimbenike okoliša. Prskanje i rasipanje granula (sve manje) po površini najčešće su tehnike koje pritom koristimo.

Navedenim tehnikama herbicide općenito možemo primijeniti:

- prije sjetve,- nakon sjetve a prije nicanja

i- nakon nicanja kulture i/ili

korova.

Tehnika prskanjaTehnika prskanja, odnosno

uporaba različitih tipova prska-lica prevladava u našoj praksi. Na malim površinama prskamo pomoću leđnih tlačnih prskalica, malog volumena spremnika za

škropivo (5-10-15 l). Niskotlačnu crpku (pumpu) (1-2-3-bara) po-krećemo kontinuiranim ručnim pumpanjem. Crpka iz spremni-ka tlači škropivo (voda + sred-stvo) preko tlačnog cilindra do sapnica različite konstrukcije. Leđna prskalica prikladna je za male površine na okućnicama, za suzbijanje korova u vrtovima, oko drveća, ukrasnog grmlja, u parkovima na stazama i sl. Na proizvodnim poljoprivrednim površinama srednjih i većih gos-podarstava za primjenu herbi-cida najčešće se koriste nošene traktorske prskalice. Volumen plastičnog spremnika ovih pr-skalica kreće se od 200 do 1000, najčešće od 400 do 600 l. Crpka (najčešće membranska) dobiva pogon od motora traktora preko kardana te tlači škropivo do sa-pnica raspoređenih na njivskom uređaju zahvata od 6, 12, 18 m širine. Tlak izbačaja mlaza škro-piva najčešće je 2-3 bara. Kapaci-tet crpke najčešće iznosi 50-150 l/min., a dobar učinak herbicida postiže se s utroškom 100-300 l škropiva po hektaru. Na velikim površinama rabe se prskalice vo-lumena spremnika 1500-2000 l. Zbog potrebe održavanja stabil-nosti većeg volumena škropiva u spremniku, kapacitet crpke ovih prskalica je veći. Najčešće iznosi 200 l/min. Načelo rada ovog tipa prskalica ni po čemu se bitno ne razlikuje od opisanih.

SapniceDezintegracija škropiva odvi-

ja se kod svih tipova prskalica u sapnicama (raspršivačima, diza-ma). Postoji više različitih tipova sapnica od klasičnih (lepezastog i konusnog mlaza), do onih za specijalne namjene (niskotlačne, dvostrukog mlaza, s elektrosta-tičkim nabojem i sl.). Lepezasta sapnica spljoštenog mlaza naj-češće se rabi u našoj praksi, po-

gotovo kod primjene herbicida. Kut izbačaja mlaza ovih sapnica je 110 ili 80 stupnjeva. Prve su više u uporabi. Pri tlaku 2-4 bara daju širok raspon veličine kaplji-ca s najvećim udjelom onih od oko 150 µm. To im omogućuje dobru distribuciju škropiva bilo po tlu ili po listu kulture i korova. Sapnice šireg kuta izbačaja mla-za dopuštaju da se njivski uređaj više primakne tlu. Na taj način mlazovi ovih sapnica preklapaju se pa je distribucija škropiva bo-lja. Pritom su grješke kod prska-nja na neravnom terenu manje. Izvedene su od različitog mate-rijala. Mogu biti mjedene, pla-stične, čelične ili porculanske. Na sebi nose određene oznake iska-zane slovima i brojkama. Slova predstavljaju tip sapnice ili naziv proizvođača, a brojke kut izba-čaja mlaza, količinu izbačenog škropiva u min i tlak iskazan u barima. Primjerice, F 110/1,59/3 po BCPC standardizaciji (Veli-ka Britanija) znači da je riječ o sapnici lepezastog mlaza (F = fen = lepeza), 1100=kut izbačaja mlaza, 1,59 l/min, pri tlaku od 3 bara. Tvrtka Teejet, primjeri-ce, svoje sapnice spljoštenoga lepezastog mlaza za primjenu

kontaktnih herbicida s kutom od 110 stupnjeva izbačaja mla-za i s protokom škropiva kroz sapnicu i 1 l/min označava ova-ko: XRC 11001 VK za keramičku, XRC 11001 VS za čeličnu ili XRC 1101 VP za polimersku izvedbu. Nasuprot tome, pojedine tvrtke uz navedene oznake standardi-zirale su i boje za pojedine tipo-ve sapnica (pr. Lurmark, Hardy). Nažalost, iz prikazanih primjera kao što je vidljivo performanse sapnicama različitih proizvođa-ča nisu standardizirane. Štoviše,

O čEMU OVISI VOLUMEN VODEKOD PRIMJENE hERBICIDAPrije službenog dopuštenja primjene, svako sredstvo za zaštitu bilja temeljito je izučeno u istraživačkim laboratorijima i pokusnim poljima tvrtke koja ga je pronašla.

prof. dr. sc. Zvonimir ostoJić

Nove prskalice troše manje vode

24



25

one nisu uvijek iskazane ni u me-tričkim jedinicama. Sve to unosi veliku zbrku kod korisnika, pa navedenom moraju posvetiti ve-liku pozornost kod kupnje novih setova. Inače, prije svake sezone primjene herbicida treba izmi-jeniti sapnice. Iz dosad prikaza-nog očito je da se istovremeno na njivskom uređaju ne mogu upotrebljavati sapnice različitih proizvođača, kao ni sapnice ra-zličitih performansa. Kako je za sve sapnice svojstveno da je ko-ličina izbačenog mlaza u funkciji veličine otvora sapnice i radnog tlaka, to je prije svake uporabe potrebno litrirati (kalibrirati) pr-skalicu, odnosno treba izračuna-ti utrošak škropiva u odnosu na odabrane sapnice, tlak izbačaja mlaza i brzinu kretanja traktora.

No, prije nego što pristupimo odabiru sapnice i litriranju prska-lice, detaljno treba proučiti upu-tu za primjenu odabranog her-bicida. Svaka uputa za primjenu sadržava područje primjene, kulturu u kojoj se primjenjuje, dozaciju, vrijeme primjene, mak-simalan broj tretiranja, zadnji rok primjene, ograničenja koja se odnose na primjenu sredstva, upozoravaju na mjere koje treba poduzeti radi zaštite osoblja koje obavlja radove i na mjere zaštite okoliša.

Volumen vodeOsim navedenog, za svako

herbicidno sredstvo propisa-na je i količina (volumen) vode u kojem ga treba primijeniti. Znači, propisanu dozaciju ne-

kog herbicidnog sredstva treba primijeniti u propisanom volu-menu vode. Kako ni za jedno herbicidno sredstvo nikad nije propisan jedinstven volumen vode (najčešće se kreće od 200 do 400 l/ha), postavlja se pitanje u kolikom volumenu vode primi-jeniti sredstvo? Kao što nam je poznato, dozacija ili količina za-pravo je propisana masa (za kru-ta) ili volumen (za tekuća) sred-

stva po jedinici površine. Znači, bez obzira na volumen vode koji ćemo rabiti kod primjene herbi-cida, propisnu količinu sredstva ili dozaciju moramo jednolično rasporediti po jedinici površine. Kao što smo naveli, utrošak vode prvenstveno ovisi o tipu odabra-nih sapnica, radnom tlaku i brzi-ni kretanja uređaja za prskanje. Kod primjene zemljišnih herbici-da, utrošen volumen vode po je-dinici površine ne utječe na uči-nak herbicida. Nasuprot tomu, kod kontaktnih herbicida treba utrošiti veći volumen vode nego kod herbicida sistemičnog dje-lovanja. Također, veći volumen vode bit će potrebno upotrijebiti na odraslije korove kao i na ko-rove u gustom sklopu. Smanjeni volumen vode moguće je primi-jeniti kod višekratnog tretmana smanjenim količinama herbicida na korove u mlađem razvojnom stadiju.

Volumen vode ovisi i o vremenu primjene herbicida


25

26


I doista, veliki prozvođači povrća iz južne Hercegovine više su nego zabrinuti. Jedni zbog toga što su im obilne kiše početkom veljače prolongirali sadnju krumpira, a drugima su veliki nanosi snijega devastirali plastenike i uništili sav urod u njimaNaime, ozbiljniji proizvo-đači povrća nalaze se u velikim nedaćama jer je došao ožujak a još ne mogu posaditi krumpir te planirati proizvodnju ranog povrća. Uostalom, ukoliko niske temperature potraju, doći će do izjednačavanja proizvodnje po-vrća između juga i sjevera naše zemlje, što znači da će Herce-govci ove godine ostati «kratkih rukava». Drugim riječima, nema ranog povrća, nema ni sigurne zarade.

S druge strane, manji obi-teljski povrtnjaci mogu malo i pričekati jer je riječ isključivo o proizvodnji povrća za potre-be domaćinstva. Proizvođači krumpira navode kako krumpir desetljećima sade polovicom veljače, ove su godine ipak sad-nju obavili znatno kasnije.

Razumljivo da su navedeni

POVRTNJAK U PROLJEĆEOve godine klimatske prilike imaju zbilja neuobičajen tijek, jer krajem veljače zate-kli smo snježnu Hercegovinu. Iako je malo hladnije vrijeme zbunilo poljoprivrednike i vrtlare, pojačanim radovima u ožujku i tijekom travnja može se napraviti veći dio godišnjeg plana proizvodnje, što se odnosi na sjetvu i sadnju povrćarskih kultura, koje pripadaju ovom roku

VRSTA POVRĆA BROJ PRIJESADNICA (m2) VRIJEME SADNJE

PAPRIKA 14 10.04.-30.04.RAJČICA 5 10.04.-30.04.

PATLIDŽAN 5 20.04.-30.04.

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVE

MRKVA 4 01.03.-30.04.CIKLA 3 10.03.-15.04.

PERŠIN 3 01.03.-15.04.RADIČ 5 01.03.-10.04.

ŠPAROGA 10 01.03.-20.03.TIKVICA 1 15.04.-30.04.RAJČICA 5 01.04.-20.04.PAPRIKA 6 10.04.-20.04.

GRAH MAHUNAR 13 01.04.-30.04.GRAH ZRNAŠ 14 01.04.-30.04.

KRASTAVAC 5 sjemenki u kućicu 01.04-30.04.

Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima

Sadnja povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima

velimir lasić, dipl. ing.

se nalaze različite sorte rajčice, paprike, patlidžana, krastavaca, tikvica, lubenica, dinja i ostalog plodovitog povrća. Nije nebitno napomenuti kako svaka nave-dena vrsta (ali i sorta) ima spe-cifične zahtjeve u pogledu raz-maka sadnje, gnojidbe i njege, te dodatne informacije možete tražiti kod agronoma iz savjeto-davne službe.

Pored navedenih vrsta povr-ća, tijekom ožujka na otvoreni prostor sade se i prijesadnice proljetne salate, ranog kupusa, ranog kelja, artičoke i šparoge. Kao što se vidi iz tablica povrtla-ri u ovom razdoblju imaju pune ruke posla, a nadati se da ove godine neće zaboraviti primije-niti zaštitna sredstva kako bi tlo zaštitili od zemljišnih štetnika.

podaci iz tablice orijentacijski jer sami rokovi sjetve ovise o

vladajućim klimatskim čimbeni-cima, što najbolje i pokazuje ova godina. Međutim, moramo spo-menuti da se u mjesecu travnju prakticira i sadnja presadnica povrća, koje se mogu nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljo-ljekarnama.

Agrocentri Sjemenarne i ove godine osigurali veliki broj kontejniranih presadnica povr-ća čijom se sadnjom ostvaruju znatno veći prinosi. U ponudi

Krastavci se uglavnom uzgajaju uz armaturu

Razni gomolji krumpira spremni su za sadnju


27

Korabica je dvogodišnja ku-pusnjača, koja u prvoj godini nakon četvrtog do sedmog lista počinje zadebljavati stabljiku koja na kraju poprimi okrugao ili ovalan oblik. Svjetlozelene je ili ljubičaste boje. Na vrhu za-debljale stabljike rozeta je lišća. U generativnoj fazi iz pazuha li-stova potjeraju cvjetne grane s vršnim cvatovima grozdovima, žutim cvjetovima i plodovima karakterističnim za ovu vrstu.

Uvjeti proizvodnjei izbor sorti

Za ranu proizvodnju korabica traži lakša tla koja se brže zagri-javaju, a za jesensku proizvodnju povoljna su srednje teška tla s većim kapacitetom za vodu uz reakciju tla pH 6-7,5. Ako se kora-bica želi uzgajati na kiselim tlima potrebno je dodavati vapno za pretkulturu. Kontinentalna klima omogućava uzgoj rane korabice na otvorenom, koja dospijeva za berbu u svibnju i lipnju, prije raz-doblja visokih temperatura. Pre-krivanje nasada agrotekstilom ili perforiranom PE folijom može ubrzati berbu za 7-14 dana.

Korabica se obično sadi na-kon kulture gnojene organskim gnojivima. Sadnja na istoj parce-li može se ponoviti tek nakon tri sezone. Korabica ima razmjerno kratku vegetaciju do tehnološke zrelosti i zato joj treba osigurati potrebna hraniva u lakopristu-pačnom obliku.

Sjemenske kuće nude više različitih sorti korabice, a po-sebno F1 hibrida, koji se u od-nosu na klasične sorte odlikuju intenzivnijim rastom, boljom ujednačenošću tehnološke zri-obe i naravno većim prinosom.

Dužina vegetacije od sadnje do početka berbe može biti od 40 do 100 dana, a veličina zadeblja-le stabljike od 70 grama u ranih sorti do 2,5 kg u kasnih sorti. Boja zadebljale stabljike u većine sorti je svijetlozelena (obično se naziva bijela), ili polavoljubičasta (plava). Od dobre sorte korabice traži se otpornost na pucanje i končavost, prijevremenu frukti-fikaciju, bolesti i štetnike.

Uzgoj korabiceKao i ostale kupusnjače i

korabica se najčešće uzgaja iz presadnica. Za ranu proljetnu proizvodnju presadnice se proi-zvode u zaštićenim prostorima i to u kontejnerima od stiropora, veličine lončića oko 30 m3. Za 4-5 tjedana može se proizvesti oko 600 presadnica po m2 sa 3 do 5 listova. Za raniju proizvod-nju na otvorenom uz pokrivanje agrotekstilom ili perforiranom PE folijom koriste se veće pre-sadnice uzgojene u nešto većim lončićima (40-50 m3). Takve presadnice omogućuju raniju berbu, obično 10-14 dana.

Rane sorte korabice siju se na uzdignute gredice, koje treba ranije pripremiti da se tlo slegne i površinski sloj dobro prosuši. Malč od crne folije omoguća-va brže zagrijavanje površin-skog sloja tla i bolje uvjete za rast biljaka nakon sadnje. Za proizvodnju korabice u jesen gredice nisu prijeko potrebne, ali prije sadnje tlo treba dobro natopiti.

Rokovi sjetve i sadnjeRokovi sjetve i sadnje kora-

bice ovise o klimatskim uvjeti-ma i sorti. Tako, primjerice, za rane i srednje rane sorte sjetva se obavlja od prve dekade ve-

ljače do prve dekade ožujka, sadnja od druge dekade ožujka do prve dekade travnja, a ako je sve obavljeno na vrijeme, berba bi trebala biti od prve dekade svibnja pa do druge dekade srpnja za srednje kasne sorte.

U područjima s većom nad-morskom visinom moguće je planirati berbu i ljeti, a rokove sjetve i sadnje treba uskladiti s dužinom vegetacije pojedine sorte.

Presadnice se sade na istu dubinu na kojoj su bile u lonči-ću. Razmak sadnje ovisi o sorti. Ranije sorte koje su i slabije buj-nije sade se na razmak 25 x 5 cm ili 30 x 25 cm, odnosno 13-16 biljaka po m2. u jesenskom uz-goju srednje kasne i kasne sorte sade se na razmak 40 x 30 cm ili 30x30 cm. Najvažnija mjera u nasadu odnosi se na održavanje vlage iznad 65 % poljskog kapa-citeta, da u slučaju jačih oborina

KORABICAatraktivna kupusnjačaIako je jedno od prvih proljetnih variva iz porodice ku-pusnjača, slabo je zastupljena u proizvodnji. Sve više postaje tražena od kuhara, a oni je koriste za pripremu juha, variva, a naribana zadebljala stabljika odlična je svježa salata začinjena octom i uljem.

nino rotim, dipl. ing.

ne dođe do pucanja zadebljale stabljike. Što se tiče mjera zašti-te od bolesti i štetnika, jednake su kao i u proizvodnji drugih ku-pusnjača.

Berba korabiceKorabica se uglavnom bere

ručno, režući je oštrim nožem neposredno ispod zadebljale stabljike. Istovremeno se odre-žu svi stariji i oštećeni listovi. U proljetnom uzgoju berba je uglavnom višekratna, a beru se samo biljke koje su dostigle tra-ženu veličinu zadebljale stablji-ke. Ubrana korabica pakira se u letvarice ili kutije.

Za pravilan rast korabice osobito je važna ravnomjerna opskrba vodom. Ako nakon suš-nog razdoblja padne jača kiša, zadebljala stabljika puca. Na pu-knutom tkivu ubrzo se stvori ka-lus, ali takva korabica više nema tržnu vrijednost.

Korabica - atraktivna kupusnjača

Na tržištu je nekoliko sorti korabice

28


Osim krumpirom, zlatica se hrani i drugim biljnim vrstama (patlidžan, rajčica).

Imaga imaju žute i crne uz-dužne pruge, a duga su oko 10 mm. Ličinke su ružičaste, s cr-nom glavom i točkama po tijelu.

Odrasle zlatice prezime u tlu. Za vrijeme zime mnoge zlatice uginu u tlu, naročito na težim i vlažnijim terenima. U proljeće, kada temperatura tla na dubi-ni od 10 cm poraste na 14,5 C, zlatice počinju izlaziti vani. U to vrijeme temperatura zraka se obično kreće oko 20 C, a cima krumpira je, ovisno o sorti, ra-zličite visine. Nakon izlaska iz tla zlatica može bez hrane živjeti desetak dana. Tek nakon inten-zivne ishrane listom krumpira, zlatice počinju s parenjem. Viso-ke temperature zraka pogoduju ishrani zlatica, a i ženke su plod-nije. Ženke odlažu jaja na naličje lista, a broj jaja ovisi o tempera-turi zraka, i najčešće se kreće od 300-1100 po jednoj ženki.

Nakon 5-15 dana pojavljuju se ličinke, koje prolaze kroz 4 razvojna stadija. Ukupan razvoj

ličinki traje 14-22 dana. Tijekom razvoja ličinke se intenzivno hrane lisnim masom, a nakon četvrtog stadija razvoja ličinke odlaze u tlo na kukuljenje. Na-kon kukuljenja iz tla izlaze odra-sle zlatice i ciklus se ponavlja. Zlatica kod nas ima dvije gene-racije.

Istraživanja su pokazala da odrasla zlatica dnevno na tem-peraturi 25o C poždere 800 mm2 lisne površine, a za života oko 120 cm2.

Napad krumpirove zlatice prije cvatnje krumpira odrazi se na visinu priroda 2-5 puta više od napada poslije cvatnje.

Krumpirova zlatica kod nas nema mnogo prirodnih neprija-

telja, tako da je neminovno nje-no suzbijanje.

Kako zaštititikrumpir od napadakrumpirove zlatice?

Na manjim krumpirištima i tamo gdje ima radne snage tre-ba od samog početka napada sakupljati sve stadije zlatica i uni-štavati ih. Za jednu minutu može se skupiti četrdesetak odraslih stadija. Ipak, danas se najviše ko-riste kemijske mjere zaštite.

Insekticide treba primijeniti u optimalnom roku. Pravilan rok primjene insekticida ovisi o sta-diju razvoja zlatice i krumpira, o intenzitetu pojave i svojstvima insekticida.

KRUMPIROVA ZLATICAnajvažniji štetnik krumpiraKrumpirova zlatica je podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Za vrijeme Prvog svjetskog rata prenesena je u Francusku, a 1946. godine otkrivena je u Sloveniji. Sada je proširena na cijelom području BiH, Hrvatske, osim na nekim otocima.

ivica doko, dipl. ing. Krumpirova zlatica je pod-ložna pojavi rezistentnih soje-va, tako da je danas relativno “otporna” na većinu organofos-fornih insekticida, karbamata i piretroida. Na području Her-cegovine utvrđena je rezisten-tnost na neke organofosforne insekticide i piretroide, tako da se insekticidi iz tih skupina ne bi smjeli koristiti.

Koje insekticide koristiti u zaštiti krumpira od napa-da krumpirove zlatice?

Na onim područjima gdje nema rezistentnosti mogu se koristiti klasični insekticidi. Njih treba primijeniti kada je barem 30-50 % ličinki izašlo iz jaja.

Na području Hercegovine, a i ostalim područjima BiH gdje je prisutna rezistentnost, treba koristiti nove insekticide, primje-rice, Actara 25 WG, Boxer SL 200, Regent i Alverde.

Ovo su potpuno novi siste-mični insekticid koji odlično suz-bijaju krumpirovu zlaticu u svim razvojni stadijima. U usporedbi s dosadašnjim insekticidima, ima-ju iznimno dugo djelovanje koje traje 3-5 tjedana.

Jaja krumpirove zlatice

Potpuno uništena biljka krumpira

Na tržištu je veliki broj kemijskih pripravaka za suzbijanjeLičinke krumpirove zlatice

Jedan o načina za prevla-davanje takvog stanja je sjetva krmnog bilja, točnije djetelinsko-travnih smjesa koje se koriste za ishranu stoke, i predstavljaju je-dan od kvalitetnih i rentabilnih izvora stočne hrane.

Svojstva i namjena:Djetelinsko-travne smjese se

mogu koristiti za proizvodnju sje-na, sjenaže, silaže i za ispašu sto-ke. Također one na zasijanim po-vršinama poboljšavaju strukturu tla, a njihovo korištenje u 4-5 g. nakon sjetve zahtijeva vrlo malo truda i ulaganja, pa predstavljaju jedan od rentabilnijih načina pro-izvodnje stočne hrane, a to može biti i jedna od mjera provođenja plodoreda. Mogu se sijati na je-sen i u proljeće.

Proljetni period sjetve je povoljniji za hladnije i surovije predjele, s višom nadmorskom visinom, tj. planinske predjele, ali također i za lokalitete gdje su je-seni i zime, za razliku od proljeća, oskudne padavinama, pa nema dovoljno vlage za jesenju sjetvu, a u takvim uvjetima je i obradu tla, tj. oranje teško izvesti.

Odabir trava i djetelina za smjesu ovisit će o proizvođaču, odnosno o namjeni zasijane po-vršine za koju vrstu stočne hrane će biti bazirana proizvodnja. Me-đutim, pošto se na tržištu mogu naći već napravljene kvalitetne djetelinsko-travne smjese, time je proizvođačima olakšan posao

za odabir i miješanje sjemena. Jedna od svakako najkvalitetnijih djetelinsko-travnih smjesa je ona pod nazivom Bosna. To je jedna univerzalna smjesa, tipizirana za naša područja, koja je postigla jako dobre prinose na različitim tipovima tala, posebno na siro-mašnijim i sušnim tlima, ali i na hladnim planinskim tlima, kojih je kod nas jako puno. Ova smjesa se sastoji od mješavine 4 vrste dje-telina i 6 vrsta višegodišnjih trava (kombinacije visokih, srednje vi-sokih i niskih), s odgovarajućim postotcima udjela u smjesi, tako da jedna ne konkurira drugoj. Ako se pak proizvođač odluči za sjetvu travno-djetelinske smjese kojoj će osnovna namjena biti is-paša stoke, onda će to biti kom-binacija bijele djeteline, smiljkite i nekoliko vrsta višegodišnjih niskih (livadna vlasnjača, crvena vlasulja, engleski ljulj) i srednje vi-sokih trava (talijanski ljulj), ovisno od tipa tla i lokaliteta gdje se gaji.

Obrada i priprema tla:Osnovna agrotehnička mjera

koja se provodi u ranijem periodu prije sjetve je duboko oranje tla. Ona se obavlja na dubinu 35-40 cm sa otvorenim brazdama. Nju je poželjno obaviti još u jesen ako to uvjeti klime i tla dozvoljavaju, ako ne onda tijekom zime. Osnov-ni cilj ove operacije je poboljšati vodno-zračni režim i strukturu tla. Druga operacija je predsje-tvena obrada tla koja se sastoji od tanjiranja, drljanja i valjanja tla da bi se isto dovelo u stadij sitne

mrvičaste strukture i poravnalo, što će kasnije imati utjecaja na podjednaku osvijetljenost biljaka tijekom perioda nicanja i porasta. Također je bitno da se predsjetve-nim kultiviranjem tla eliminiraju korovi i onemoguće u razvoju.

Osnovnu gnojidbu tla je sva-kako potrebno obaviti, a ona se obavlja neposredno prije pred-sjetvenog kultiviranja tla. Količi-na unešenog gnojiva ovisit će od predkulture koja je uzgajana na sjetvenoj parceli. Kad je u pitanju tip gnojiva osnovnu gnojidbu tla je najbolje obaviti mineralnim gnojivima N:P:K formulacije. Ta-kođer se može koristiti stajnjak ili kombinacija mineralnog gnojiva i stajnjaka, ali je vrlo bitno da je stajnjak čist tj. da u njemu nema previše sjemena korova koji br-zim porastom stvaraju konkuren-ciju travama i time ih guše i one-mogućavaju u razvoju.

Sjetva:Sjetva djetelinsko-travnih

smjesa se obavlja sijačicama ili ručno na dubinu 1-3 cm, ovisno o vlažnosti tla, u vlažno tlo ne-što pliće, a u sušno dublje, s me-đurednim razmakom 12-15 cm. Sjetvene norme su od 30-40 kg/ha za strojnu sjetvu, a kad je u pi-tanju ručna sjetva, onda je prepo-ruka za normu od 50 kg/ha.

Optimalan termin sjetve je mjesec ožujak, ovisno od podne-blja i vremenskih uvjeta, u nizina-ma nešto ranije, a u planinskom dijelu kasnije tijekom proljeća. Nakon sjetve obvezno je obavi-ti valjanje tla, da bi se sjemenu osigurala bolja vlažnost i kontakt s tlom, što pridonosi bržem i bo-ljem klijanju i ukorjenjivanju.

Njega i iskorištavanje:Bitno je znati da je u prvoj

godini nakon sjetve dužina vege-tacijskog perioda, od kretanja ve-getacije do cvjetanja, nešto duža, oko 80 dana, a kasnijih godina će biti od 65-70 dana, što ima za cilj da se djetelinsko-travnoj smjesi ostavi dovoljno vremena da do-bro razvije i učvrsti korijen te da akumulira dovoljno hranjivih ma-terija za nastavak vegetacije.

Osnovne aktivnosti koje se provode u narednih 4-5 godi-na rentabilnog iskorištavanja umjetnih livada su košnja više puta i gnojidba u vidu prihrane a obavlja se u proljeće nepo-sredno prije kretanja vegetacije. Znači da se uz vrlo malo truda i ulaganja može rentabilno proi-zvoditi kvalitetna stočna hrana, više godina, a također se kvali-tetno i ekonomično mogu isko-ristiti neobrađene a kvalitetne poljoprivredne površine.

SJETVA DJETELINSKO-TRAVNIh SMJESASvakodnevno smo u mogućnosti vidjeti u našoj okolini zapuštene i zakorovljene oranice, na kojima se nekad sadilo i sijalo a danas predstavljaju potencijalnu opasnost za izbijanje požara, odlaganje otpadaka i slično. Uzrok njihove zapuštenosti je u činjenici što ih nema tko obrađivati, a drugim većim dijelom što je njihovo korištenje nerentabilno, a također i vrlo zahtjevno kad je u pitanju kultiviranje i obrada.

VRSTA- NARODNI ILATINSKI NAZIV

SORTA KATEGORIJAUDIO U

MJEŠAVINI %

Djetelinskotravna smjesa BOSNA

Lucerna(Medicago sativa) OS 66 C1 8 %

Smiljkita(Lotus corniculatus) Diana C1 7 %

Crvena djetelina(Trifolium pratense) Viola C1 5 %

Bijela djetelina (Trifolium repens) Milka C1 5 %

Mačji repak (Phleom pratense) Rasant C1 15 %

Vlasulja livadna (Festuca pratensis) Kos C1 15 %

Engleski ljulj (Lolium perene) Marika C1 15 %

Klupčasta oštrica (Dactylis glomerata) Terano C1 10 %

Talijanski ljulj (Lolium multiflorum) Tetraflorum C1 15 %

Vlasnjača livadna (Poa pratensis) Samoa C1 5 %

mario ćuBela,dipl.ing.


29

30


Naj, naj, naj …..prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Najljući začinVjeruje se da je najljući od svih začina crveni Red Savina Habanero, koji pripada rodu-capsicum, a razvila ga je kom-panija GNS Spices iz Walnuta u američkoj saveznoj državi California. Samo jedan gram osušenog začina dovoljno je jak da začini čak 577 kg bla-gog umaka.

Najviše drvoZa jedno je drvo australskog eukaliptusa (Eucaliptus regna-ns) čija je uobičajena visina 50 m, 1872. godine zabilježeno kako je visoko 132,6 m. Nalazilo se kod rijele Watts, u australskoj državi Viktorija, a stvarna mu je visina mogla biti i više od 150 m.

Najbržemahanje krilimaKolibrić iz tropskog područja Južne Amerike zvan rogati sunčev dragulj (Heliactin cornuta), je ptica koja najbrže maše krilima, čak 90 zamaha u sekundi. Njegova krila se pomiču tako brzo da ih jedva možete vidjeti.

Najvećeptičije gnijezdoGnijezdo koje je pokraj St Petersburga u američkoj državi Florida sagradio par gologlavih orlova (Haliaeetus leukocephalus) bilo je širo-ko 2,9 i duboko 6 m. Kada je 1963. godine pregledano, procijenjeno je da teži više od 2 tone.

Drvo Kapok nosi nebo

U tropskom području Amerike, drvo Kapok je nadvi-silo prašume. Stoga su prastanovnici prašuma mislili da ono nosi nebo. Naraste u visinu do 70 metara. Nije samo zanimljivo zbog svoje visine. Naime, njegovi cvjetovi mirišu kao kiselo mlijeko, a oprašuju ih šišmiši. «Vuna» koja izlazi iz vanjskog dijela ploda koristi se za punjenje jakni i prsluka za plivanje.

Šećerna trska – osnova za proizvodnju šećera u svijetu

Jedna od vrlo visokih vrsta iz porodice trava. Dostiže visinu do 8 metara. Vlati nerazgranate, debele 2-7 cm, često žućkaste ili crvenkaste boje. Listovi su dugački 50 do 200 cm i široki 4-10 cm. Plodovi koji se skoro u uz-goju nikada i ne vide su duguljasta zrna. Šećerna trska se uzgaja posvuda u tropskom području. Šećerna trska daje preko polovine svjetske proizvodnje šećra. Šečer se sakuplja iz srčiki stabljike i tamo doseže sadržaj do 20 %. Polja se prije berbe često spale da bi se otjerale otrovne zmije i olakšao rad strojeva.Iz izcjeđenog soka dobiva se smeđi sirovi šećer a dalj-nom kristalizacijom bijeli kristalni šećer. Ostatak koji se ne može kristalizirati koristi se za dobivanje alkohola, ali i pogonskog goriva za automobile. U mnogim se ze-mljama dijelovi šećerne trske prodaju kao jeftini slatkiš.

Svečanost Japanske trešnje

Proljeće u Japanu donosi posebne svečanosti vezane uz obiteljski odlazak u prirodu, u parkove i vrtove u ko-jima se promatra cvjetanje trešanja. To je tradicionalni ritual zvan sakura. Trešnja cvate samo nekoliko dana i treba je vidjeti u najljepšem izdanju. Osobito je važno uhvatiti sunčane dane jer kiša može uništiti čaroliju. Ove trešnje ne daju plodove kakve mi poznajemo, slasne, crvene, već je njihova ljepota upravo i jedino u cvjetanju. Posebno je slikovito promatrati ružičaste cvjetove trešanja pred sumrak, kad se nebo zatamni, a cvjetovi dobiju posebnu purpurnu boju. Iznesu se prostirke na kojima sjede prijatelji, obitelj, jede se sus-hi i pije sake, tradicionalno japansko piće, pale mali lampioni. Najvažnije je druženje u prirodi, a Japanci izuzetno mnogo drže do tog običaja i rado ga praktici-raju jer je to i pozdrav proljeću.

Ljekovita lavanda

Od davnina je lavanda bila jedna od najomiljenijih aromatičnih ljekovitih biljaka. Rimljani su lavandom davali miris kupeljima, a u antici je lavanda osim mirisa bila cijenjena zbog svog umirujućeg djelovanja. Kako prenosi Večernji list, najtraženija je lavanda iz francuske pokrajine Provanse.

Nagradna Igra !!! 15.5. - 30. 6. u svim trgovinamaKupnjom dvostrukog pakiranja FRISKIES 300 g suhe hrane za mačke sudjelujete u nagradnoj igri “Tko otvoriFRISKIES voli!”

Pošaljite adresirani kupon ili pošaljite kod s kupona putem SMS poruke i osvojite jednu od vrijednih nagrada.

1. nagrada

1x LCD TV phillips 42”

2. nagrada

1x Notebook HP

3. nagrada

500 KM na potrošačkoj kartici

50 utješnih nagrada

Majica, FRISKIES zdjelica, 6 x 300g FRISKIES suha hrana za mačke Quality Meat

Detalji i pravila nagradne igre bit će na vrijeme objavljeni u dnevnim novinama i na prodajnim mjestima.

Friskies Quality MeatFRISKIES Vam nudi poboljšanu recepturu, obogaćenu bjelančevinama dobivenih iz kvalitetnog mesa. Mačke vole okus mesa i instinktivno znaju što je za njih najbolje. Upravo zato će obožavati Friskies Quality Meat.

FRISKIES hrskave granule su napravljene iz kvalitetnog mesa, pažljivo odabranog kako bi vaša mačka u njima mak-simalno uživala. Sadrži visoko kvalitetne bjelančevine, vitamine, minerale i paletu različitih ukusnih i zdravih sastojaka. FRISKIESpripremljen iz kvalitetnog mesa je potpun i izbalansiran obrok za svaki dan.Vaša mačka zna da je okus Friskies izvrstan, a vi znate da joj na taj način pružate sve kako bi bila zdrava i puna vital-nosti...jer FRISKIES mačka puna vitalnosti unosi radost u vaš dom!

Friskies suha hrana za mačkeJUNIOR hrana za mačiće na bazi mesa obogaćenog bjelančevinama, vitaminima i mineralima idealna za prijelaz sa majčinog mlijeka na redovnu prehranuDostupan u pakiranju od 300g

ADULT hrana bogata kvalitetnim bjelančevinama, nami-jenjena odraslim mačkama. U ponudi ima različite okuse. Dostupno u pakiranjima od 300g, 2kg, 10kg

INDOOR hrana za odrasle mačke koje većinu vremena bo-rave u kući, sačinjena je od kvalitetnog pilećeg mesa koje je izvor bjelančevina i hrani daje izvrstan okus, sadrži bilje iz vrta kako bi mački pružili sve ono što ne može naći unu-tar svoga doma. Pruža uravnoteženu prehranu s optimal-nim omjerom minerala za zdrav mokraćni sustav. Prirodna vlakna umanjuju nakupljanje kuglica dlake, a cikorija sman-juje neugodne mirise higijenske posude. Ispravan omjer bjelančevina i kalorija osigurati će mački održanje mišićnog tonusa. Dostupna u pakiranjima od 400g i 1,5kg

FRISKIES mačka unosi radost u Vaš dom !

Nagradna Igra !!! 15.5. - 30. 6. u svim trgovinamaKupnjom dvostrukog pakiranja FRISKIES 300 g suhe hrane za mačke sudjelujete u nagradnoj igri “Tko otvoriFRISKIES voli!”

Pošaljite adresirani kupon ili pošaljite kod s kupona putem SMS poruke i osvojite jednu od vrijednih nagrada.

1. nagrada

1x LCD TV phillips 42”

2. nagrada

1x Notebook HP

3. nagrada

500 KM na potrošačkoj kartici

50 utješnih nagrada

Majica, FRISKIES zdjelica, 6 x 300g FRISKIES suha hrana za mačke Quality Meat

Detalji i pravila nagradne igre bit će na vrijeme objavljeni u dnevnim novinama i na prodajnim mjestima.

Friskies Quality MeatFRISKIES Vam nudi poboljšanu recepturu, obogaćenu bjelančevinama dobivenih iz kvalitetnog mesa. Mačke vole okus mesa i instinktivno znaju što je za njih najbolje. Upravo zato će obožavati Friskies Quality Meat.

FRISKIES hrskave granule su napravljene iz kvalitetnog mesa, pažljivo odabranog kako bi vaša mačka u njima mak-simalno uživala. Sadrži visoko kvalitetne bjelančevine, vitamine, minerale i paletu različitih ukusnih i zdravih sastojaka. FRISKIESpripremljen iz kvalitetnog mesa je potpun i izbalansiran obrok za svaki dan.Vaša mačka zna da je okus Friskies izvrstan, a vi znate da joj na taj način pružate sve kako bi bila zdrava i puna vital-nosti...jer FRISKIES mačka puna vitalnosti unosi radost u vaš dom!

Friskies suha hrana za mačkeJUNIOR hrana za mačiće na bazi mesa obogaćenog bjelančevinama, vitaminima i mineralima idealna za prijelaz sa majčinog mlijeka na redovnu prehranuDostupan u pakiranju od 300g

ADULT hrana bogata kvalitetnim bjelančevinama, nami-jenjena odraslim mačkama. U ponudi ima različite okuse. Dostupno u pakiranjima od 300g, 2kg, 10kg

INDOOR hrana za odrasle mačke koje većinu vremena bo-rave u kući, sačinjena je od kvalitetnog pilećeg mesa koje je izvor bjelančevina i hrani daje izvrstan okus, sadrži bilje iz vrta kako bi mački pružili sve ono što ne može naći unu-tar svoga doma. Pruža uravnoteženu prehranu s optimal-nim omjerom minerala za zdrav mokraćni sustav. Prirodna vlakna umanjuju nakupljanje kuglica dlake, a cikorija sman-juje neugodne mirise higijenske posude. Ispravan omjer bjelančevina i kalorija osigurati će mački održanje mišićnog tonusa. Dostupna u pakiranjima od 400g i 1,5kg

FRISKIES mačka unosi radost u Vaš dom !

e-mail: [email protected]

KoMPLeKSno MIneraLnoLaKo toPIvo gnojIvo + So3Sadržaj: NPK 13-0-46

KARAKTERISTIKE: za primjenu na voću, povrću, agrumima, •vinovoj lozi, travnjacima, cvijeću i ukrasnom bilju, kulturama iz rasada i industrijskim usjevima. njegovom upotrebom postiže se veći urod i •kvaliteta ploda, sa dosta intenzivnijim bojama, većim udjelom šećera, mirisa i arome. koristi se u kasnim fazama vegetacije. •lako topivo, mikro granulirano gnojivo •napravljeno od visoko topivih i čistih komponenti.

PRIMJENA: folijarno •fertirigacija •

PAKIRANJE: 1 kg

KoMPLeKSno MIneraLno LaKo toPIvo gnojIvo Sa MIKro eLeMentIMa Sadržaj: NPK 20-20-20

KARAKTERISTIKE: za primjenu na voću, povrću, agrumima, •vinovoj lozi, travnjacima, cvijeću i ukrasnom bilju, kulturama iz rasada i industrijskim usjevima. daje biljkama odličnu ujednačenost, •potiče cvjetanje i plodnost. lako topivo, mikro granulirano gnojivo •napravljeno od visoko topivih i čistih komponenti.

PRIMJENA: folijarno •fertirigacija •

PAKIRANJE: 1 kg

Documents

Green Garden 61