Green Garden 64

G r e e n G a r d e n • b r o j 6 4 • r u j a n / l i s t o p a d 2 0 0 9 . • g o d i n a I X • c i j e n a 3 K M

Balkonsko cvijećeJesenje lukoviceDivlji šipakDani polja krumpiraZaštita masline

Pred Vama se nalazi novi, jesenski broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vi-nogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. Iz uvijek aktualnog vo-ćarstava donosimo prilog o sorti smokve Tenici, koja slovi za najkvalitetniju sortu i koja se zbog te činjenice najčešće uzgaja na području Hercegovine. Osim smokve, koja evidentno zauzima sve veći primat u proizvodnji medite-ranskog voća, intenzivno se podižu nasadi šipaka u Hercegovini, o čemu pak možete čitati u reportaži pod naslovom „Nasadi šipka iz doline Neretve“.Dolaskom jesenskog razdoblja aktivnosti u povrtnjaku ne prestaju. Stoga doznajte sve o uzgoju rajčice u kasnijim rokovima te zašto se sve više u našim povrtnjacima uzgajaju mini sorte rajčice ili trešnjice. Osim toga, ni-šta manje nisu zanimljive reportaže koje svjedoče o iznimno dobroj proi-zvodnoj godini zahvaljujući kojoj su ostvareni zavidni prinosi luka. A koliki je značaj pojedinih hraniva za kvalitetnu proizvodnju luka, pročitajte u članku kojeg potpisuje agronom Goran Jurilj. Ali ni to nije sve, jer iz oblasti povrćar-stva donosimo prilog iz Lijevče polja i Crnjelova gdje su vršeni makroogledi a koji su dokazali kvalitetu odgovarajućih sorti krumpira u našim proizvod-nim područjima. S druge strane, svima nam je poznata činjenica kako proizvodnja zasigurno ne bi bila uspješna bez adekvatne zaštite poljoprivrednih kultura. A kako se zaštititi od sve prisutnijeg štetnika-breskvinog moljca možete pročitati na stranicama posvećenim zaštiti bilja. Pored toga, maslina kao sve prisutnija voćna vrsta zahtijeva poznavanje i suzbijanje bolesti paunovo oko a što je detaljno opisao eminentni stručnjak sa Zavoda za fitopatologiju Agronom-skog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Tihomir Miličević. O tomu, ali i o sve prisut-nijem azijskom tigrastom komarcu, pročitajte na stranicama našeg časopisa posvećenim zaštiti bilja.Kako do sada, tako i u ovom broju nismo zaboravili ljubitelje cvijeća, za koje smo pripremili priloge o eševeriji, dojmljivoj i otpornoj biljci prikladnoj za sve vrtove. Dakako da nismo izostavili ni jesenske lukovice čije je optimal-no vrijeme sadnje upravo između rujna i prosinca. A koje sve vrste lukovica možete pronaći na policama naših poljoljekarni kao i što je sve nužno znati za uzgoj raskošnog balkonskog cvijeća, doznajte iz članaka posvećenih cvje-ćarstvu. Čitateljima još preporučamo priloge s juga naše zemlje, iz Neuma, gdje i da-nas možemo osjetiti dašak prošlosti i vidjeti kako se kroz povijest razvijalo seosko gospodarstvo južne Hercegovine. Međutim, kako ni to nije sve, ipak Vam savjetujemo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

Uredništvo

B R O J 6 4 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 9

3

SADRŽAJSVA RASKOŠ BALKONSKOG CVIJEĆA 4

EŠEVERIJA - DOJMLJIVA I OTPORNA 5

JESENJE LUKOVICE 6

PLODOVI S JUGA 8

DIVLJA RUŽA 10

DANI POLJA KRUMPIRA U LIJEVČE POLJU 11

RAJČICA NA DRUGAČIJI NAČIN 12

DAŠAK PROŠLOSTI S NEUMSKE OBALE 13

NASAD ŠIPAKA IZ DOLINE NERETVE ::: STURON IZ POLOGA 14

DANI POLJA KRUMPIRA U CRNJELOVU 15

GLJIVE KOJE VOLE TOPLIJU KLIMU 16

UZGOJ RAJČICE U KASNIJIM ROKOVIMA 18

DRIJEN - IZUZETNO TVRDO DRVO 19

PITANJA I ODGOVORI 20

ŽUTE DUNJE 21

BRESKVIN MOLJAC 22

TENICA 23

VRIJEME JE ZA ZAŠTITU MASLINE OD PAUNOVA OKA 24

ŠTETE NA GROŽĐU OD VISOKIH TEMPERATURA 25

VINOM DO PROFITA 25

SUNCOKRET - SUNČEV CVIJET 26

AZIJSKI TIGRASTI KOMARAC 27

KAKO SE RIJEŠITI NAPASTI ZVANE GOLUBOVI 28

ZANIMLJIVOSTI 30

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj,Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko

Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Grafičko oblikovanje:Damir Šanje

Tisak: GDD POLET, Sarajevo

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Urednikova riječ

4


Mali je broj balkona, posebice u gradovima, na kojima se ne na-lazi neka biljka. Iako su relativno mali, balkoni mogu biti zelene oaze unutar betonskih zidova. Gotovo svaki balkon ili ravni krov može postati vrtni prostor, no treba biti svjestan činjenice da su takvi prostori poseban izazov, pri čemu sigurnost mora biti najvažnija. Biljke, vlažna ze-mlja, posude i svi ostali elementi imaju zamjetnu težinu, koja ob-vezno mora biti unutar dopu-štenih granica nosivosti zidova i podova. Uz to, podni prostor mora biti vodootporan, ali i do-bro dreniran.

U krovne se vrtove može ugraditi veliki broj elemenata koji se inače rabe u vrtovima na razini tla, npr. prostori za sjede-nje, odmor i zabavu, roštilj, ukra-sni bazeni, te stabla i penjačice. Čak i maleni balkoni, na kojima nema mjesta za namještaj, mogu se preurediti u zeleni i cvjetajući vanjski prostor.

Kako uzgajati biljkeNa balkonima se mogu uzga-

jati biljke u posudama i koritima postavljenim na podu, zatim u posudama koje su postavljene na zidovima, te u posudama koje se vješaju na ogradu. Kada je riječ o obogaćivanju balkona biljkama, postav posuda s biljka-ma najčešće se promatra iz unu-tarnjeg prostora. Uvijek nastojte da izborom biljaka ne zaklonite vidik s balkona, nego da biljke predstavljaju okvir koji usmjera-va pogled.

Uzgajanje biljaka na balkoni-ma može djelovati jednako zani-mljivo ako se promatra postav iz zgrade prema van ili izvana pre-ma zgradi. Biljke na balkonima treba zasaditi tako da se skladno stapaju s arhitekturom zgrade nastojeći da budu povezani i s izgledom prostora zasađenog ispred zgrade, te s balkonima iznad odnosno ispod.

Sunčani i sjenoviti balkoniZa sunčane balkone dobar su

izbor puzajuće pelargonije, jer vrlo dobro podnose sušna raz-doblja i obilno cvatu od ljeta pa do jeseni. Brojne grmolike biljke

SVA RASKOŠ BALKONSKOG CVIJEĆABalkoni i prostori na ravnim krovovima mogu se preurediti u vrlo privlačne prostore u kojima biljke posađene u posude mogu stvoriti izvanredne učinke oblikujući tzv. «viseće vrtove». Takvih vrtova danas je sve više posebno u gradovima.

Josip BrklJača, ing.

uspravna rasta također se mogu uspješno priviknuti na sunčane balkone.

Odabir biljaka za sjenovi-te balkone znatno je uži, ali se ipak mogu oblikovati profinje-ne kombinacije izborom vaz-dazelenih vrsta, poput šimšira, i uočljivih kultivara bršljana. Kom-binacijom tih i drugih biljaka može se postići zanimljiv izgled balkona cijele godine. Dodatno bogatstvo može se postići kom-binacijom jednogodišnjih i dvo-godišnjih biljaka gusta rasta koje dobro podnose sjenovite uvjete, primjerice, maćuhice zimske i ljetne sadnje ili nedirak (Impati-

ens walleriana), koji obilno cvatu u ljetnim mjesecima.

Viseće posudeBrojne vrste industrijski izra-

đenih ili ručno improviziranih posuda mogu se objesiti tako da ožive prostor iznad razine tla. One su posebno korisne ondje gdje nedostaje prostor za uzgoj biljaka, no ima i mnogo moguć-nosti za njihovu primjenu unutar klasičnih vrtova. Neprocjenjiva je njihova uloga u ublažavanju krutog dojma arhitektonskih elemenata, jer one navode na dizanje pogleda iznad takvih pri-zemnih sadržaja.

Pelargonije su omiljeno balkonsko cvijeće


5

Danas više i ne možemo zamisliti dio prostorije u kojoj boravimo bez ze-

lenila, kao obveznog elementa uređenja unutarnjeg prostora. Stoga je upravo eševerija bilj-ka koju lako možete uzgojiti u vlastitom domu. Naime, ove sobne biljke, raskošne sukulen-te, imaju ulogu živih skulptura, vrlo zahvalnih i uvijek privlačnih. Uzgajajući sukulente, istodobno možete biti vrtlari, botaničari, arhitekti i na taj način aktivno sudjelovati u oplemenjivanju prostora u kojem svakodnevno boravite. Pored toga, dotična biljka istodobno je prikladna za početnike i ambiciozne ljubitelje koji vole kreirati vlastite, malo zahtjevne mini vrtove.

Porijeklo i raznolikostiPostoji više od stotinu vrsta

ovih lijepih biljaka od kojih goto-

vo sve potječu iz Meksika i koje pripadaju porodici Crassulaceae. Pored svoje velike raznolikosti, eševerije rastu u većini slučaje-va kao rozetasti grm ili polugrm. Neke od njih uzgajaju se samo zbog dekorativnih lisnatih ro-zeta koje čini debelo mesnato lišće, dok druge imaju čak i lije-pe cvjetove. Eševerija općenito razvija simetrične plavozelenka-ste rozete koje prianjaju uz tlo. Zvonoliki maleni cvjetovi uzdižu se na stapkama dugim 10-15 cm, a koji izbijaju iz rozete potkraj prosinca pa sve do ožujka. Boja im varira od bijele, žute, naran-časte do crvene. Listići s peteljki pri najmanjem dodiru opadaju te ukoliko padnu na tlo, odmah se zakorijene. Iz njih se, dakako, razvijaju nove mlade biljke koje već u istoj godini cvatu.

Svjetlo za puni sjajI kako smo već spomenuli,

eševerije su dosta otporne i veo-

Eševerijadojmljiva i otpornaVrlo dojmljiva i otporna meksička biljka atraktivnih nijansiranih mesnatih listova rozete, predstavlja djelić netaknute prirode koja se vrlo elegantno uklapa u dizajn boravišnih inventara.

stanislava rotim, dipl. ing. ma lako se uzgajaju. A osigurate li im dovoljno svjetla, te ukoliko ih pažljivo i umjereno budete za-lijevali, dobit ćete prekrasne ro-zete. Da biste to postigli, tijekom ljeta poželjno je da biljka bora-vi na otvorenom, osunčanom položaju te da redovito dobiva potrebnu vlagu. Poželjne noćne temperature za njen rast i razvoj iznose od 10 do 13 stupnjeva C, dok optimalne dnevne iznose 20 do 22 ºC. Pravilan ritam i način zalijevanja jedan je od najvažni-jih čimbenika kako bismo uspjeli u uzgoju ove lijepe i dekorativne biljke. Stoga je tijekom proljeća i ljeta nužno provoditi umjereno zalijevanje, a sve kako bi se sup-strat malo prosušio između dvi-je opskrbe vodom. Pored toga, poželjno je od travnja do konca kolovoza biljke prihranjivati sva-kih dva tjedna tekućim Flortis gnojivom za kaktuse. Među-tim, ne preporuča se prihranji-vanje netom posađenih biljaka

tijekom prve godine uzgoja. Ali, i pored činjenice kako je ovo bilj-ka skromnih zahtjeva, pojedinim se ljubiteljima cvijeća dogodi da listovi naglo otpadnu, zbog čega stabljike ostanu gole i samo na vrhovima nose rozete. Do ove pojave obično dolazi kada se eševerija nalazi u pretoploj pro-storiji, u uvjetima nedovoljnog zalijevanja.

Jednostavnorazmnožavanje

Kako smo već naveli, iz po-stranih izdanaka-rozeta možete lako i jednostavno uzgojiti nove, mlade biljke. Jer razmnožiti ove uistinu jednostavne i otporne biljke, uz malo truda i dobre vo-lje, moguće je u bilo koje doba godine. Koristite li pritom gli-nene i ukrasne posude, u koje se eševerija lijepo uklapa, na najbolji način ćete oplemeniti bilo koji kutak prostora u kojem boravite.

6


Da bi se pristupilo sadnji lu-kovica u jesen, potrebno je po-znavati njihova osnovna svojstva otpornosti na zimske uvjete tj. hladnoću, kako bismo odabrali odgovarajuću vrstu. Od luko-vica otpornih na zimske uvjete spomenut ćemo najraširenije: Tulipan, Iris, Narcis, Crocus, Lji-ljan, Muskari, Zumbul, Visibaba, Ukrasni luk...

Prije sadnje lukovica potreb-no je pripremiti tlo za sadnju. Tlo za sadnju treba biti plodno, ra-stresito tlo, mrvičaste strukture, tj. pjeskovita ilovača bogata hu-musom. Gnojidbu tla je poželj-no obaviti zgorjelim goveđim stajnjakom ili pak mineralnim gnojivima, a tijekom vegetacije prihranjivati mineralnim gnojivi-ma. Lukovice pozitivno reagiraju na gnojidbu putem “malčiranja” organskim materijama.

Vrijeme sadnjeOptimalni termin za jesenju

sadnju lukovica je od sredine ruj-na pa do kraja listopada. Sadnja se obavlja u pripremljeno tlo na dubinu dva puta veću od širine lukovice. Krupnije lukovice sade se dublje sa širim razmakom, a

sitnije pliće s kraćim razmakom. U laka pjeskovita tla se po pravi-lu sadi dublje, a u teška glinovita tla pliće. Razmak sadnje između lukovica odgovara dubini sad-nje. Nakon sadnje lukovice se obvezno moraju zaliti vodom. Zalijevanje tijekom vegetacije se obavlja rjeđe, ali obilnije.

TULIPAN (Tulipa sp.)Tulipani su najraširenija vrsta

lukovičastog cvijeća i do sada je opisano više tisuća sorti. Imaju širok interval cvjetanja, ovisno od vrste, od prosinca do svib-nja. Traženije sorte kod nas su: Johan Straus, Cassin, Ballerina, Yokohama,Pieter de Leur, Orange Cassini,Gussepe Verdi, Toronto. Optimalna reakcija tla za tulipane je pH 6,0 – 7,5. Tulipani se razmno-žavaju generativno iz sjemena i vegetativno djeljenjem lukovica. Generativno razmnožavanje se obavlja samo u laboratorijima, dok je vegetativno ustaljeno u praksi. Bitno je napomenuti da tlo oko lukovice treba kontinuira-no biti vlažno, da ne bi došlo do pucanja ljuske lukovice.

Tulipani su najveću primjenu pronašli u proizvodnji rezanog cvijeća, ali se sade i za dekoraciju vrtova, parkova, balkona.

NARCIS (Narcisus sp.)Narcis je biljka jako lijepih

dekorativnih cvjetova, opoj-nog mirisa sadrži alkaloide, po čemu je dobila i ime. Raširena je na više kontinenata, čemu je pridonijela njena sortna prila-godljivost na različite klimatske uvjete, od tropskih do planin-skih. Selekcijski se veoma do-bro križaju, pa je selekcionira-no preko 10.000 različitih sorti Kod nas su najudomaćenije

sorte: Carlton, Flowersnift, Ice Floies, Jet fiere, Minow. Cvjeta od veljače do travnja. Narcis ima međupauzu u vegetaciji, tako da korijen tijekom ljeta odumire i ponovo se regenerira u jesen iste godine.

Najčešće se koriste za proi-zvodnju rezanog cvijeća, ali se također sade i u cvjetnim gre-dicama u vrtovima i okućnica-ma. Imaju osobnost da na stari-jim zasadima daju kvalitetnije,

JESENJE LUKOVICEStara je narodna izreka da je vrt ogledalo kuće. Pošto je zima najškrtije godišnje razdoblje u pogledu ljepote, bujnosti i aktivnosti vegetacije, time i sadnja lukovica pridonosi uljepšavanju vrta i umanjenju takvog imidža. Zato predlažemo da osvježite svoj vrt ili balkon jese-njom sadnjom lukovica.

Josip BrklJača, ing.

Ljiljan se koristi kao rezano cvijeće

Tulipani su najraširenije lukovičasto cvijeće Narcisi imaju lijepe dekorativne cvjetove


7

obilnije i krupnije cvjetove. Na jednom mjestu lukovica može ostati 4 – 5 godina.

ZUMBUL (Hyacinthus sp.)Potječe iz područja oko Sre-

dozemnog mora i Male Azije, ali se najviše odomaćila u Ni-zozemskoj. Najčešće se sadi u vrtovima i okućnicama za deko-raciju okoliša, može se kombi-nirati s drugim cvijećem ili pak samostalno jer je cvijet biljke

izražajnih dekorativnih boja . Cvjeta od prosinca do travnja, ovisno od sorte. Ima višegodiš-nju lukovicu koja može preživje-ti i do 20 godina.

Korijen je veoma osjetljiv i slabo se regenerira, te ukoli-ko je značajnije oštećen dolazi do propadanja biljke. Prilikom odabira lukovice za sadnju bitno je voditi računa da ona bude jedra i kompaktna, tj. da bude zdrava.

Od značajnijih sorti kod nas su najzastupljenije: Delfts Blauw, Lady Derby, Pink, Rosa.

IRIS ( Iris sp.)Biljka sadržava duginu boju

cvjetova po čemu je i dobila ime, što datira iz Grčke mitologije. Rasprostranjena je u različitim klimatskim zonama, od medite-ranskih do planinskih. Možemo ih podijeliti na skupinu sa luko-vicama i sa rizomima. Ovisno od sorte i uvjeta u kojima se uzgaja, otvoreni prostor ili staklenički, biljke mogu cvjetati u gotovo cijelom godišnjem periodu. Ve-oma mnogo se koriste u pro-izvodnji rezanog cvijeća. Irisu ne odgovaraju teška glinovita tla jer mu je korijen osjetljiv na jaču koncentraciju soli. Ako je tlo dobro pripremljeno, ne treba ga prihranjivati tijekom vegetacije, osim ako ne ispolji tragove ne-dostatka pojedinog hraniva. Za razliku od prethodno opisanih

vrsta, Irisi traže tijekom razvoja i cvjetanja mnogo svjetlosti, a ta-kođer i obilno zalijevanje

LJILJAN (Lilium sp.)Postoje podatci da su Ljilja-

ni bili poznati u vrijeme starih Grka i Rimljana. Rasprostranjeni su između 10 i 55 o sjeverne ge-ografske širine. Primjenjuju se za proizvodnju rezanog cvijeća, jer u povoljnim umjetnim uvjetima cvjetaju, ovisno od vrste, tijekom cijele godine. Mogu se saditi na otvorenom, gdje svojim razno-bojnim, bogatim cvjetovima ukrašavaju kuće, vrtove i okuć-nice. Ako se uzgajaju u stakleni-cima, tijekom zime traže dosta svjetlosti, dobro provjetravanje i grijanje toplom vodom, dok je ljeti kad temperatura pređe 22oC potrebno vršiti zasjenjivanje i rashlađivanje prostora u kojem se gaji. Ne podnose jaču koncen-traciju soli u tlu. Dobro reagiraju na folijarno prihranjivanje.

Cvjetovi zumbula su jako aromatični

Iris traži obilje svjetla i vode Dekorativni cvjetovi ljiljana

U Agrocentrima Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu u prodaji se nalazi veliki izbor lukovica različitih vrsta namijenjenih jesenskoj sadnji.

8


Tijekom vrućeg ljetnog raz-doblja, u potrazi za osvježenjem, tradicionalno se selimo prema jugu naše zemlje. Tako smo i ove godine, spajajući ugodno s kori-snim, posjetili nekoliko proizvo-đača lociranih u zaleđu Neuma, točnije u dva znamenita sela Gradac i Broćanac. Naime, na tim prostorima nalaze se brojni masli-nici koji imaju svoju povijest i tra-diciju. U prilog tomu ide činjenica kako se na spomenutim terenima i dan-danas nalaze ostaci uljara koje svjedoče o nekom prošlom vremenu. U tom vremenu pravile su se uljare isključivo za potrebe seoskog pučanstva gdje se proi-zvodilo kvalitetno maslinovo ulje. Dakako, da takva tehnologija da-nas ne udovoljava prohtjevima suvremenih maslinara.

Kako i sam kaže jedan od vodećih maslinara na ovom po-

P L O D O V I S A J U G Adručju gosp. Pero Matić: “U selu Broćanac, kao i u cijeloj ovoj regiji postoje brojni maslinici. Neki od njih stari su desetljeći-ma i svjedoče o tomu kako je na ovim prostorima i ranijih godina

nino rotim, dipl. ing. postojao tzv. kult masline. Me-đutim, mene posebno raduje što se posljednjih godina intenzivno podižu novi nasadi, dok se stari, zapušteni maslinici, uz određene agrotehničke zahvate, ponovno

Budite ponosni na Vaš vrt!

+387 33 65 78 [email protected]

Iris Decora d.o.o.PROJEKTOVANJE, UREĐENJE I ODRŽAVANJE ZELENIH POVRŠINA

privode kulturi.”Sličnog je razmišljanja i gosp.

Antun Sentić iz sela Gradac koji je ove godine posadio 80-tak novih stabala. “U našim selima postoje idealni zemljišno-klimatski uvje-ti za uzgoj maslina i proizvodnju maslinovog ulja. Osim toga, naše ulje postaje prepoznatljivo jer se ističe kakvoćom. U tom pogledu nama još nedostaje jedna mini uljara kojom bismo riješili sve svoje poteškoće.”

Osim razvijenog maslinar-stva, zamijetili smo i brojne vi-nograde zahvaljujući kojima se podmiruju potrebe lokalnog tržišta, a što tijekom ljetne sezo-ne nije zanemarivo. Tim više, jer brojni domaći i inozemni turisti žele kušati lokalne specijalitete koje im treba začiniti domaćim maslinovim uljem te servirati uz autohtone vrste vina. Samo se na taj način uspješno stvara re-nomiran domaći brand...Pero Matić i Antun Sentić u masliniku


9

Divlja ruža se u prirodi lako pronalazi, što je i razumljivo kada se zna da u nas raste u svim krajevima, uz živice, polja, ru-bove šuma, na osunčanim šum-skim proplancima i kamenjaru. Naraste u grm visok 2 do 3 metra s mnogo visećih grana koje su “naoružane” oštrim, povijenim trnjem. Divlja ruža ima oštro na-zubljene listove, a u razdoblju od lipnja do srpnja na granama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetovi

ugodnog mirisa. Kada ocvatu, započinje formiranje tj. obliko-vanje plodova-šipaka koji sazri-jevaju do polovice rujna.

Iako je ovdje riječ o porodici ruža (Rosaceae) rodu od oko 400 listopadnih (nekada i zimzele-nih) bodljikavih vrsta, treba znati da je u nas najraširenija Rosa ca-nina ili pasja ruža. Ime je dobila u Srednjem vijeku kada su po predaji njezinim korijenom izli-ječili čovjeka od bjesnila izazva-nog ugrizom bijesnog psa. Inače na latinskom cane znači pas, što

Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina, ona je puno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža, divlji šipak, šipak, šepurika ili šipurika. Riječ je o biljci koja do-slovce predstavlja riznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima.

mario ĆuBela, dipl. ing.

DIVLJA RUŽAopet daje smisao tom njenom pomalo nezasluženom nazivu.

Sakupljanje i sušenje plodova

Plodovi šipurka su itekako ljekoviti, ali ih treba pravodob-no skupiti. To podrazumijeva njihovo sakupljanje tijekom je-seni i sušenje na temperaturi do 50 stupnjeva C kako bi plodovi zadržali prirodnu boju. Sušenje se obavlja u sušarama ili pećima (fijakeru). Nakon sušenja plo-dovi moraju biti potpuno suhi,

lijepe crvene boje. Pregorjeli i tamni plodovi se otklanjaju. U pravilu, od 2 kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurka. Nakon sušenja plodovi se pakiraju u jutane vreće. U pojedinim kra-jevima naše zemlje se otkuplju-je i šipurak u polutkama, bez sjemena i sjemenskih dlačica.

Ljekovitavrijednost šipurka

Osim velike količine C vitami-na ovi svijetlocrveni plodovi sa-državaju i voćne kiseline, pektin, vanilin te minerale od kojih pred-njači željezo. Čak najnovija svjet-ska istraživanja šipurak svrstavaju u sami vrh prehrane te sami fito-terapeuti preporučuju da šipkov pekmez postane dio naše sva-kodnevne prehrane. A posebnost šipurka je u tome što se njegovim kuhanjem ne uništava vitamin C. Međutim, osim za spravljanje pekmeza, plodovi se u svježem stanju koriste i za spravljanje marmelada, vina, likera, soka, umaka i deserta. Posebice je cije-njen čaj od suhih plodova i listo-va. Šipkov čaj je i blagi purgativ, odnosno blago sredstvo za po-spješivanje probave. Preporuča se starijim osobama čiji probavni organi ne upijaju dovoljno C vita-mina kojega u ovom slučaju ima u izobilju. Zbog svog diuretskog djelovanja čaj se preporuča kod gihta, reume, bubrežnog pijeska i kamenca. U zimskim mjesecima, kada su česte bolesti koje prati vi-soka temperatura, preporuča se piti isključivo šipkov čaj. Naime, visoka tjelesna temperatura vodi manjku vitamina C u organizmu, što se uspješno rješava, pogađate - uzimanjem šipkova čaja.

Cvijet divlje ruže Divlja ruža raste na različitim mjestima

Luk je povrtna kultura, za-htjevna prema tlu ali i gnojid-bi. Na istoj površini ne smije se uzgajati najmanje 5 godina. Dobre predkulture za luk su ži-tarice (pšenica, ječam), djeteli-ne, uljana repica, te okopavine (grah i krumpir).

Luk je posebno zahtjevan prema pojedinim hranivima. Dobra opskrba fosforom i kali-jem osigurava dobru održivost luka u skladištu. Luk je vrlo osjetljiv na zaslanjenost tla i visoku koncentraciju tekuće faze tla, na što treba paziti pri gnojidbi.

Pomanjkanje pojedinih hraniva različito se manifestira na luk. U tablici je dat prikaz osnovnih hraniva koji su po-trebni lukovičastom povrću, odnosno reakcija biljke na nji-hov nedostatak.

Suzbijanje korova u proizvodnji

Često se u našim povrtnjaci-ma, bilo da se radi o manjim ili većim površinama vodi borba s neželjenim korovskim vrstama. Pa, doista možemo tvrditi da je prošlo vrijeme ručnog plijevlje-nja, a što je i razumljivo kada danas na tržištu imamo herbi-cide kojima navedeni postupak možemo doslovce obaviti u jednom navratu. Nakon sadnje, a prije nicanja, možemo koristi-ti Stomp 330 E. Isti pripravak se može koristiti i kad luk for-mira 3-4 lista. Pripravak Goal se koristi nakon nicanja. Pripravak Fusilade forte suzbija travne korove, a koristi se nakon nica-nja, kad luk razvije 3-5 listova. Za suzbijanje širokolisnih koro-va koristi se pripravak Lontrel 300, nakon nicanja luka. Treti-ranje ovim pripravkom može se obaviti tek kad luk razvije 2-3 lista.

VAŽNOSt pOJEDINIh hRANIVAU pROIZVODNJI LUKA

Suzbijanje korova u proizvodnji presadnicaKod proizvodnje presadnica luka iz sjemena veliki problem predstavljaju korovi, tako da je plje-

vidba odnosno uklanjanje korova mukotrpan i dugotrajan posao. Vrlo je malo kemijskih pripravaka-herbicida koji se mogu koristiti u toj proizvodnji.

Jedan od pripravak koji se može koristiti je herbicid Galigan EC. Ovaj pripravak se može koristiti na sljedeći način:

jednokratno 1l/ha (10 mlna 100m2), u fazi 2 lista ili 1,5 l/ha u fazi 3-4 lista• dvokratno 0,5 l/ha u fazi 2 lista i 10-15 dana kasnije ili 0,75 l/ha u fazi 3 lista i 10-15 dana kasnije ili • 0,2 l/ha u fazi prvog pravog lista i 10-15 dana kasnijetrokatno 0,1 l/ha u fazi prvog pravog lista te još dva puta po 0,2 l/ha u razmaku od 7-10 dana•

goran JurilJ, dipl. ing.

10


HRANIVO Znaci koji se primjećuju na luku

Dušik Lišće je blijedozeleno, starije lišće žuti i suši se od vrha

Fosfor Biljka slabo raste, starije lišće odumire, a ostalo lišće je zagasitosive boje

Sumpor Lišće je debelo i deformirano, a mladi listovi žute. Biljka ima razmjerno malo listova

Kalij Starije lišće odumire od vrha, ali ne žuti. Biljka gubi turgidnost

KalcijMlado lišće odumire uz žućenje,ili je prisutno distalno odumiranje dijela lista, od čega se list objesi i kasnije odumire

Magnezij Starije lišće kompletno požuti, ali ne odumireCink Prugasto žućenje i uvijenje lišća uz zaostajanje u rastu

Mangan Pojava prugaste kloroze vanjskog lišća koje kasnije odumire. Cijela biljka zaostaje u rastu.

BakarVrhovi najmlađeg lišća postaju klorotični, zatim pobjele i spiralno se uvijaju. Vanjske ljuske lukovica su tanke, svijetložute, a lukovica nije čvrsta.

MolibdenSlabo nicanje i odumiranje mladih biljaka na tresetnim tlima s pH 5,4 ili nižim. Kod starijih biljaka odumiru vrhovi listova, a dio lista omekša i gubi turgor.

BorStarije lišće klorotično, a zatim odumire. Lišće može biti tamnoplavičastozeleno, a najmlađi listovi žućkasti s uleknutim dijelovima.

Mikrohranjiva potrebna u proizvodnji luka


11

Na imanju gosp. Milana Stra-živuka iz sela Vilusi, inače najve-ćeg proizvođača merkantilnog krumpira na ovom području, na površini od 1 ha postavljen je makroogled s 10 sorti krumpira (Adora, Arnova, Carera, Liseta, Monaco, Agria, Faluka, Roko, Pe-karo i Romano). Svaka sorta po-sađena je na površinu od 1000 m2 i to u dvije varijante. U prvoj varijanti kalibraža 55/60 sječena je na 1 okce, dok je u drugoj va-rijanti kalibraža 35/50 sječena na polovinu gomolja. Svaka varijan-ta zastupljena je površinom od 500 m2.

Krumpir je sađen 8. 4. 2009. godine. Za sadnju je korištena jednoredna sadilica a sadnja je obavljena na razmak 20 cm u redu i 60 cm između redova.

Za osnovnu gnojidbu kori-šteno je peletirano organo-mi-neralno gnojivo FENIX u količini od 1200 kg/ha. Prihrana je obav-ljena u vrijeme prvog ogrtanja mineralnim gnojivom KAN u ko-ličini od 300 kg/ha. Osim prihra-ne Kanom, krumpir je folijarno prihranjivan i s CIFO-vim gnojivi-ma Floral N i Floral K te gnoji-

DANI pOLJA KRUMpIRAU LIJEVČE pOLJUU organizaciji vodeće svjetske tvrtke za proizvodnju pesticida –Syngente i Sjemenarne Široki Brijeg u Lijevče polju organizirani su dani polja krumpira. Veliki broj proizvođa-ča krumpira, njih preko tri stotine, s područja Lijevča polja, okupili su se 21.7. 2009. godine u selu Vilusi, s ciljem pregleda ogledne parcele sa starim ali i novim sortama krumpira, te uvida u rezultate Syngentina programa zaštite krumpira koji je primije-njen na oglednoj parceli.

vom Sinergon. U nasadu krum-pira su provedene sve potrebne agrotehničke mjere (nagrtanje, navodnjavanje i dr.)

Osim sorti krumpira, ovim makroogledom predstavljen je i Syngentin program zaštite krum-pira od najznačajnijih uzročnika biljnih bolesti, štetnika i korova.

SORTA KALIBRAŽA NAČIN SJEČENJA TEŽINA GOMOLJA OD 5 CIMA

ADORA 50/65 na 1 klicu 2,36 kg35/55 na pola gomolja 2,40 kg

ARNOVA 50/65 na 1 klicu 4,00 kg35/55 na pola gomolja 4,60 kg

CARRERA 50/65 na 1 klicu 3,90 kg35/55 na pola gomolja 3,95 kg

MONACO 50/65 na 1 klicu 3,00 kg35/55 na pola gomolja 3,15 kg

LISETA 50/65 na 1 klicu 3,10 kg35/55 na pola gomolja 4,00 kg

AGRIA 50/65 na 1 klicu 4,10 kg35/55 na pola gomolja 4,20 kg

FALUKA 50/65 na 1 klicu 5,90 kg35/55 na pola gomolja 5,40 kg

ROKO 50/65 na 1 klicu 4,00 kg35/55 na pola gomolja 3,20 kg

ROMANO 50/65 na 1 klicu 3,30 kg35/55 na pola gomolja 2,60 kg

PEKARO 50/65 na 1 klicu 4,00 kg35/55 na pola gomolja 4,50 kg

ivica doko, dipl. ing.

Tablica br. 1. Rezultati mjerenja težine gomolja krumpira ispod 5 cima

Za suzbijanje štetnika u tlu korišten je pripravak Force 1,5 G u dozi od 10kg/ha.

Za suzbijanje korova korišten je pripravak Dual Gold 1,5 lit/ha + me-tribuzin 0,4 kg/ha u vrijeme poslije sadnje a prije nicanja krumpira.

Krumpirova zlatica suzbija-na je u dva navrta pripravcima

Match 050 EC u dozi 0,3 l/ha u vrijeme pojave ličinki, te pri-pravkom Actara 25 WG u dozi 0,06 kg/ha.

Uzročnici najvažnijih biljnih bolesti na krumpiru (plame-njača i alternarija) suzbijane su sljedećim pripravcima: Daconil, Ridomil Gold MZ 68 WG, Rido-mil Gold Plus 42,5 WP, Revus i Shirlan 50 SC.

Svakako na ovoj manife-staciji nije izostalo ni druženje proizvođača uz glazbu i prigo-dan ručak za koji se pobrinula Syngenta.

Na danima polja okupio se veliko broj proizvođača krumpira U pokusu je bilo deset sorti krumpira

Zahvaljujući velikoj ponudi povrća u različitim trgovačkim lancima ali i na tržnicama, nude se razne sorte rajčica, od kojih je svaka posebnih karakteristika i specifične namjene. Naime, u kulinarstvu znalci koriste poje-dine sorte za pripremanje i aran-žiranje odgovarajućih vrsta jela. Tako su, primjerice, sorte veli-kog jabučastog ploda koji treba biti okrugao, blago spljošten i istaknutih rebara prikladne za salatu, premda se mogu peći i u pećnici. Prethodno jabučar treba prerezati napola i posuti nasjec-kanim začinskim biljem, krušnim mrvicama, parmezanom, soli, pa-prom i uljem. S druge strane, raj-čica volovsko srce obrazuje plod malo nepravilnog oblika, koji je blago zašiljen i koji se obično prodaje još nedozreo. Stoga je meso dotične rajčice kompak-tno, s malo sjemenki i malo soka. Ali zato što su vrlo slatke i blage idealne su za salate, premda se mogu narezati na ploške te peći na grilu ili zapeći u pećnici.

Mini rajčice ili trešnjicePosljednjih godina bolje op-

skrbljene poljoljekarne nude širok asortiman sjemenskog ma-terijala. To se posebno odnosi na sjeme povrća i njegove brojne kultivare. A u Hercegovini su se “udomaćile” dvije sorte/hibrida mini rajčice, koje se nesmetano mogu uzgajati na otvorenom po-lju ali i zaštićenom prostoru. Radi se hibridu LILLIPUT, koji ima do-

bar startni porast i koji je prilično otporan na napad biljnih bolesti. Naime, praksa je pokazala kako ćete ovu rajčicu posljednju brati u vlastitom vrtu, odnosno dru-ge sorte će već odavno završiti sa svojom vegetacijom. Osim toga, plodovi Lilliputa su sitni, prosječne mase 15-20 grama. Spomenimo kako se kod rajčice veličina ploda obično izražava u prosječnoj masi u gramima. Ova mini rajčica formira pojedinač-ne sitne plodove, naizmjenično po grmolikoj robusnoj stabljici, zbog čega treba voditi računa da se sadnja obavi u nešto rjeđem uzgojnom sklopu. Plodove LI-LLIPUTA odlikuje tvrda pokožica zbog čega u njihovom osvježa-vajućem okusu možemo uživa-ti danima nakon berbe. Dakle, zbog svoje čvrstoće plodovi su idealni za transport i dulje čuva-nje u hladnjaku.

S druge strane, na našem tr-žištu možete pronaći i sortu RED CHERRY koja ima malo drugači-je odlike. Red cherry formira ma-nje robusnu stabljiku koja ima uobičajeni rast karakterističan za rajčicu, zahvaljujući čemu se nesmetano može uzgajati u po-sudicama i žardinjerama. Uzgoj mini rajčica na terasama i balko-nima uopće nije zanemariv jer je zamjetno kako se on posljednjih godina u velikim urbanim centri-ma bitno intenzivirao. Jer osim što su korisne, mini rajčice su iznimno dekorativne. A plodovi Red cherry-a rastu u grozdovima i imaju prosječnu masu 30-40 grama, dok je pokožica ploda

znatno mekša. To im dakako smanjuje mogućnost transporta i stajanja na prodajnom mjestu ali, što je puno važnije, povećava skladan okus i aromu.

Zdravstvene i kulinarske vrijednosti rajčica

Opće je poznata činjenica kako rajčica sadržava likopen koji predstavlja glavni karotenoid u ljudskoj krvi i tkivima. Dnevna potreba likopena za odraslog čovjeka iznosi oko 3 mg. Upravo rajčica i njeni proizvodi čine 90 % likopena u ljudskoj prehrani. Djelovanje likopena tumači se različitim biokemijskim meha-nizmima, naročito kao antioksi-dans i regulator djelovanja rasta stanica. Osim toga, novija istraži-vanja pokazuju kako u tkivima i krvi oboljelih od raka ima znatno manje likopena i selena u odnosu na zdravu skupinu. Likopenom je osobito bogata mini rajčica čiji

se sitni, slatko-kiselkasti plodovi aromatičnog okusa, kratko pirja-ni koriste za brze umake, sirovi na salatu ili uz aperitiv, prerezani na-pola i nadjeveni tunom, račićima ili pak nekim drugim nadjevima. Ukoliko vam rajčica ne odgovara pripremljena na navedeni način, možete je osušiti te tako dobi-ti superzdravo i ukusno povrće izvan sezone. To su se prvi dosje-tili Talijani držeći velike, mesnate te zrele plodove rajčica na krovo-vima kuća. Tako su dobili pomo-doro secco koji su mogli koristiti tijekom cijele godine. Naime, sušena rajčica se može jesti jed-nostavno kao zdrava grickalica ili se namoči u vodi te dalje koristi na potpuno istovjetan način kao i svježa-za umake, namaze, juhe i salate, te kao prilog mnogim jeli-ma. I što je najvažnije, u sušenoj rajčici sačuvan je likopen, tvar koja dokazano ima antitumorska svojstva.

RAJČICA NA DRUGAČIJI NAČINRajčica je veoma rasprostranjena namirnica u cijelom svijetu zbog višestrukog načina upotrebe. Iako se najčešće koristi svježa za salatu, sama ili u kombinaciji s drugim povrćem, posljednjih godina sve više se uzgajaju sitno-plodni kultivari čiji se plodovi koriste kao voće.

Josip BrklJača,ing.

12


Plodovi rajčice sorte Red Cherry

Svatko je, na svoj način i pre-ma svojim mogućnostima, morao sudjelovati u mu-

kotrpnim poljodjelskim aktivno-stima. Osim toga, u ta poratna vremena uglavnom se još uvijek upotrebljavao drveni plug ili ralo kojemu je samo lemeš bio želje-zni. Drugim riječima, s današnje distance sve se radilo na prilično primitivan i zaostao način.

Neumsko guvnoFascinantna je činjenica da je,

usprkos svemu, većina naših po-lja bila obrađena jer se nije smjelo dopustiti da ona ostanu zapušte-na u ledinu. Ta ista ledina imala je pak značaj u jednom sasvim drugom smislu riječi. Jer upravo se najkvalitetniji dio ledine birao za guvno koje se pripremalo ne-posredno prije vršidbe. To bi po-drazumijevalo uklanjanje trave i korova sve do zemlje a što bi se radilo dobro naoštrenom kosom. Stariji i iskusniji domaćini koji su se angažirali oko pripreme guvna uposlili bi dan ranije djecu da tlo budućeg guvna dobro nakvase, sve kako ne bi došlo do miješanja sitnih čestica zemlje sa zrnjem. Oni malo imućniji i poduzetniji pravili su guvna od čvrstih mate-rijala čime su problem pripreme guvna u znatnoj mjeri olakšali. U međuvremenu bi se oko guv-na posložio sazreli ječam koji se prethodno pokosio kosom i koji se jedan period ostavljao složen u stogove. Osim ječma u našim krajevima uzgajala bi se raž ili ozi-mica koja bi se žela srpom i koja se također slagala u stogove oko guvna. Ječam bi se potom kruž-no rasporedilo po guvnu, nakon čega bi se lagano posuo vodom, kako ne bi došlo do mrvljenja slame. Sami čin vršidbe ne bi bio ostvariv bez konja koji su svojim kružnim kretanjem po guvnu ga-zili po ječmu zbog čega se zrno odvajalo od slame. Po završetku vršidbe zrno ječma bilo bi odvo-

jeno od slame ali još uvijek one-čišćeno pljevom. Stoga se ono predvečer skupljalo u gomile te ostavljalo na laganom povjetarcu da bi se sutradan drvenom vija-čom bacalo u zrak, nakon čega bi vjetar odstranio svu preostalu pljevu. Ono malo nečistoća koje vjetar nije mogao otkloniti od-stranila bi djeca. S druge strane, raž bi se mlatila, a kada bi sve bilo gotovo, ozimica i ječam bi se tje-rali u mlinicu gdje bi se dobivao toliko željeni proizvod-brašno, od kojega su domaćice kasnije tije-kom godine pravile kruh. Kako su to bila teška vremena, ni slama se nije bacala, već se spremala u po-jatu i na njoj bi se spavalo. Među-tim, bitno je naglasiti kako se tih dana oko guvna skupljalo cijelo selo nakon čega bi slijedile veseli-ce pa i pučki ples. Sve to proteklo bi uz kvalitetnu trpezu na koju su se iznosila najbolja jela i najkva-litetnija pića, tako da bi vršidba na koncu, s pravom, slovila kao jedno od najvažnijih događanja u hercegovačkim selima.

Jaram za stokuU još uvijek netaknutim her-

cegovačkim podnebljima, poput sela lociranih u zaleđu Neuma, možete “osjetititi” dašak prošlosti. Tako malo gdje naši najmiliji uop-će znaju točno definirati što to predstavlja riječ jaram za stoku. Naime, djeci je danas nezamisli-vo shvatiti da se zemlja, u ne tako dalekoj prošlosti, obrađivala na tako primitivan način. Jer u selu bi svaki pravi domaćin nastojao ostaviti pojedinog rasnog bika za kućni teret. Pod tim podrazumi-jeva uzgoj bika koji bi na koncu težio 500-700 kg žive vage a koji bi predstavljao dobrog tegljača tako da je jedan jaram odnosno par mogao “potegnuti” i do 1000 kg tereta. Međutim, prije rada trebalo je izvršiti škopljenje, koje ovom prilikom nećemo detaljnije opisivati, ali koje je podrazumije-valo dobivanje zaprežnih, radnih volova, s kojima je pak oraču bilo

puno lakše upravljati. I danas ispred starih hercegovačkih kuća, na onim rijetkim mjestima i seli-ma u koje još nije došao internet, kao jedan od simbola moderno-ga svijeta i tehnike, može se na vidno izloženom mjestu uočiti

DAŠAK pROŠLOStI S NEUMSKE OBALEKroz povijest seosko gospodarstvo južne Hercegovine, ali i drugih njezinih dijelova, u manjoj ili većoj mjeri, mi-jenjalo je značenje pojedine vrste poljoprivrednih aktivnosti. Naime, poznata je činjenica kako su poljodjelci u podneblju krševite Hercegovine živjeli pravim težačkim životom koji je zahtijevao cjelodnevne fizičke aktivnosti, čega pošteđene nisu bile ni žene i djeca.

nino rotim, dipl. ing.

drveni jaram koji svjedoči o ne-kim davnim, zaboravljenim vre-menima. Ako se uz to ispred kuće izloži nekoliko vijenaca češnjaka, dobivamo potpuni ugođaj koji podsjeća kako je to izgledalo ne-koć u krševitoj Hercegovini...


13

Tradicionalno „sušenje“ bijelog luka

Guvno gdje se nekada vršlo žito

Mnogi poslovi ovisili su o biku

14


Na području Žitomislića na-lazi se veliki broj nasada šipaka. Međutim, jedan od najzapaženi-jih svakako je u vlasništvu gos-podina Radovana Simića. Nasad se prostire na površini od 2500 četvornih metara i u njemu se, pored ostalog, nalazi i 170 staba-la šipaka.

„Nasad šipaka podigao sam prije pet godina. Inače, posljed-njih godina većinu svog slo-bodnog vremena provodim na zemlji i u radu oko voćaka. Tako je i ovaj impozantni nasad plod moje ljubavi prema šipku, kao voćnoj kulturi. U nasadu imam nekoliko različitih sorata od ko-

NASAD ŠIpAKA IZ DOLINE NEREtVE

jih je, barem po mom mišljenju, hercegovački glavaš najbolji. Jedni nedostatak ove sorte šipka jest nešto veća podložnost puca-nju ploda.“

BoJan čaBrilo

Nadomak Mostara nalazi se znamenito selo Polog. A upravo su u Gornjem Pologu ovog prolje-ća posađene velike količine razli-čitih sorti luka i krumpira. Iako je uglavnom riječ o uzgoju povrća za vlastite potrebe, zamjetno je kako će se ova godina dugo pamtiti kao iznimno plodonosna. Jedan od uspješnijih proizvođača svakako jeste i gosp. Jure Ivanković.

Sam kaže: „Po struci sam ekonomist i trenutno se nalazim u mirovini. Moja skrivena ljubav

je poljoprivreda zbog čega sam uostalom 10. 4. na parceli Vrpo-lje, u Gornjem Pologu, posadio 10 kg luka. Sjeme sam nabavio u Sjemenarni, gdje su mi pored standardne sorte Stuttgarter pre-poručili i meni dosad nepoznatu sortu Sturon. Nemalo sam se iznenadio kada sam 14. 8. izvadio 320 kg luka prvoklasne kakvoće. Zanimljivo je da dotični luk nisam tretirao pesticidima a jedino sam u tlo prije sadnje ubacio peletira-no organsko-mineralno gnojivo Phenix. Mislim da je, pored svih blagodati ovog područja, ono pri-

StURON IZ pOLOGAmladen karačiĆ, dipl.i ng. donijelo iznimno velikoj rodnosti

uzgojenog luka.“I kao što je to slučaj sa svim

vrijednim, skromnim ljudima, tako i gosp. Jure Ivanković nije želio stati ispred objektiva našeg fotoaparata, već je poziranje s

prispjelim plodovima prepustio najmlađima-djeci. A domaćini su nam na odlasku otkrili kako iduće godine planiraju sadnju luka za potrebe tržišta jer zašto ne iskori-stiti sve blagodati naše još uvijek netaknute prirode...

Spomenuti nasad lociran je uz samu prometnicu M-17 i svim prolaznicima plijeni pozornost. Naime, riječ je o malo većem i iznimno kvalitetno održavanom

nasadu tako da svi putnici na-mjernici prolaskom kroz naše južne krajeve mogu uživati u ča-rima Mediterana.

Nasad šipka u dolini Neretve Radovan Simić u svom nasadu šipka

Urod luka bio je izuzetno dobarDjevojčice s velikim glavicama luka


15

Svaka sorta posađena je na površinu od 1000 m2 i to u dvije varijante. U prvoj va-

rijanti kalibraža 55/60 sječena je na 1 okce, dok je u drugoj vari-janti kalibraža 35/50 sječena na polovinu gomolja. Svaka varijan-ta zastupljena je s površinom od 500 m2.

Krumpir je sađen 14.03. 2009. godine. Za sadnju je korištena jednoredna sadilica a sadnja je obavljena na razmak 20 cm u redu i 60 cm između redova.

Za osnovnu gnojidbu kori-šteno je peletirano organo-mi-neralno gnojivo FENIX u količini od 1200 kg/ha. Prihrana je obav-ljena u vrijeme prvog ogrtanja mineralnim gnojivom KAN u ko-ličini od 300 kg/ha. Osim prihra-ne Kanom, krumpir je folijarno prihranjivan i s CIFO-vim gnojivi-ma Floral N i Floral K te gnoji-vom Sinergon. U nasadu krum-pira su provedene sve potrebne agrotehničke mjere (nagrtanje, navodnjavanje i dr.)

Osim sorti krumpira, ovim makroogledom predstavljen je i Syngentin program zaštite krum-pira od najznačajnijih uzročnika biljnih bolesti, štetnika i korova.

Za suzbijanje štetnika u tlu korišten je pripravak Force 1,5 G u dozi od 10kg/ha.

Za suzbijanje korova korišten je pripravak Dual Gold 1,5 lit/ha + metribuzin 0,4 kg/ha u vrije-

DANI pOLJA KRUMpIRA U CRNJELOVUU organizaciji Syngente – vodeće tvrtke u proizvodnji pesticida, Sjemenarne Široki Brijeg i tvrtke Agrosokić iz Bijeljine u selu Crnjelovo su organizirani dani polja krumpira. Iako je bio radni dan (utorak, 4. 8. 2009.), na oglednoj parceli veliči-ne 1 ha, u vlasništvu gosp. Miće Vučkovića, okupio se veliki broj proizvođača krumpira iz cijele Semberije.

me poslije sadnje a prije nicanja krumpira.

Krumpirova zlatica suzbijana je u dva navrta pripravcima Mat-ch 050 EC u dozi 0,3 l/ha u vrije-me pojave ličinki, te pripravkom

SORTA KALIBRAŽA NAČIN SJEČENJA TEŽINA GOMOLJA IZ 5 CIMA

ADORA 50/65 na 1 klicu 3,40 kg35/55 na pola gomolja 4,00 kg

ARNOVA 50/65 na 1 klicu 6,80 kg35/55 na pola gomolja 5,90 kg

CARRERA 50/65 na 1 klicu 4,80 kg35/55 na pola gomolja 5,20 kg

MONACO 50/65 na 1 klicu 4,95 kg35/55 na pola gomolja 4,20 kg

LISETA 50/65 na 1 klicu 3,80 kg35/55 na pola gomolja 4,20 kg

AGRIA 50/65 na 1 klicu 5,10 kg35/55 na pola gomolja 5,30 kg

FALUKA 50/65 na 1 klicu 9,70 kg35/55 na pola gomolja 8,80 kg

ROKO 50/65 na 1 klicu 5,95 kg35/55 na pola gomolja 6,10 kg

ROMANO 50/65 na 1 klicu 4,35 kg35/55 na pola gomolja 5,40 kg

PEKARO 50/65 na 1 klicu 5,60 kg35/55 na pola gomolja 5,80 kg

ivica doko, dipl. ing.

Za razliku od lokaliteta Vilusi na ovom lokalitetu krumpir je ranije sađen a «Dani polja krumpira su kasnije organizirani, tako da su sve sorte pokazale svoj maximum. To je posebno vidljivo kod sorte FALUCA koja je na lokalitetu Crnjelovo dala daleko veći urod. Težina gomo-lja sorte FALUCA izvađenih ispod 5 cima iznosila je 9,70 kg a na lokalitetu Vilusi5,90 kg.

Tablica br. 1. Rezultati mjerenja težine gomolja krumpira ispod 5 cima

Actara 25 WG u dozi 0,06 kg/ha.Uzročnici najvažnijih biljnih

bolesti na krumpiru (plame-njača i alternarija) suzbijane su sljedećim pripravcima: Daconil, Ridomil Gold MZ 68 WG, Ridomil

Gold Plus 42,5 WP, Revus i Shir-lan 50 SC.

Svakako na ovoj manifestaciji nije izostalo ni druženje proizvo-đača uz glazbu i prigodan ručak za koji se pobrinula Syngenta.

Faluka se pokazala najboljom sortom u pokusu Veliki broj proizvođača ostao s velikim zanimanjem razgledavaju sorte krumpira

16


GrmačaClitocybe tabescena Scop

U narodu je još nazivaju gr-mačica, grmovača, grmica. Spada u naše najpoznatije gljive, jedna je od najboljih jestivih gljiva izvr-snog osvježavajućeg okusa. Sku-plja se tijekom jeseni, te je tada često nalazimo na našim tržni-cama. Klobuk naraste od 2 do 8 cm, a možemo naći primjerke i do 15 cm promjera. U mladosti je sveden, kasnije se postupno širi, klobuk nikada nije plosnat ni udubljen, redovito je izbačen, a često jako ispupčena tjemena sa središnjom izbočinom. Rub nije iscrtkan ni linearno urezan, najprije je uvijen a kasnije istrga-na oboda. Boja klobuka je žuć-kastosmeđa poput kože, meda, sve do crvenkastosmeđe. Prema staništu sad svjetlija sad tamnija, u sjeni i ispod lišća ili za kišnog vremena bude blijedožućkasta poput kiselog vrhnja sa crvenka-stim daškom. Ponekad je smeđ ali ponekad i toliko blijed pa do-bijemo dojam da je bijel, s izbo-

činom na tjemenu riđe ili smeđe boje. Klobuk je pokriven izraže-nim gustim, sitnim vlaknima ili ljuskicama, čehavim vlakancima koja se poslije na tjemenu bra-davičasto skupljaju i starenjem u čupercima uzdižu. Prema rubu gustoća čehica je manja. Za suha vremena klobuk se raspuca, istr-ga te kroz pukotine izvire bijelo kao snijeg meso. Klobuk je sla-bo mesnat, jedino na tjemenu. Klobučići koji stoje povrh, iznad drugih s bijelim puderom, otru-sinom popraše pod sobom smje-štene klobučiće. Listići prilično široki, rjeđi, pomiješani kraćima, na oba kraja uži, u početku blije-docrvenkasti, gotovo bjelkasti, bijeli s mesnatim tonom, kasnije masno žućkasti. U starosti mogu poprimiti smeđe ili riđe točkaste mrlje. Listići se malo spuštaju niz stručak. Stručak naraste 6-10 cm visine i 0,8-2 cm debljine. Stručak je pun, vitak, vlaknast, svilenkast prema smještaju u busenu uzla-zan, može biti cjevkasto šupalj. U mladosti lako se lomi, poslije vla-

knasto mesnat. Nije ni žljebovit ni uzdužno iscrtkan, ni vretenast, pravilno je valjakast. Prema gore je bjelkast ili musavo žućkast a prema dolje smeđ, crnkast. Na sebi ne nosi prsten. Meso je u debljem dijelu klobuka i gor-njem dijelu stručka bijele boje a drugdje smeđkasto. Ugodna je okusa i osvježavajućeg mi-risa. Raste od srpnja pa sve do studenoga na starim panjevima hrasta i kestena, ali je rjeđe na panjevima bukve. Raste uvijek u grmolikim skupinama. Mnogi stručci s klobucima šire se gr-moliko na strane iz zajedničkog središta, ali nisu srasli. Raste i na pola trulim panjevima i ko-rijenju koje je pod zemljom, tako se čini da raste iz zemlje. Grmača je gljiva naših krajeva, raste u cijeloj Hrvatskoj, dok je u drugim zemljama rijetkost. Grmača je jestiva gljiva odlične kakvoće, a možemo je pripravi-ti na juhu, paprikaš, pirjati, na umak, a odlična je i ukiseljena te kao ekstrakt.

G L J I V E K O J E V O L E T O P L I J U K L I M UŽelJko kriŽevac, prof.

Kremasti umakod grmače

Potrebno: 50 dag grmača, 4 dag margarina ili maslinova ulja, 2 dl kiselog vrhnja, 2 dl bijelog vina, 1 žlica brašna, 1 li-mun, peršinovo lišće, 2 jaja, sol i papar

Postupak: Gljive dobro očistiti, koristiti samo klobu-ke. Veće malo usitniti, pa ne-oprane na zagrijanoj masnoći pirjati dok voda ne ispari. Do-dati brašno i pržiti 2 minute uz stalno miješanje. Dodati bijelo vino, neka odstoji 1 minutu. Napraviti mješavinu od vrhnja, 2 žumanca, limunovog soka, malo papra i soli, dodati gljiva-ma i dobro promiješati. Skinuti s vatre te poslužiti toplo.

Divlja patkapunjena grmačom

Potrebno: 2 patke, 40 dag grmača, 20 dag suhe slanine, 10 dag maslaca, 2 jaja, 8 žlica krušnih mrvica, peršinovo lišće, 1 glavica luka, 10 zrna borovi-ce, žlica majčine dušice, žlica origana, 2 dl slatkog vrhnja, sol i papar, grančica ružmarina

Postupak: Očišćene divlje patke dobro posoliti izvana i iznutra, te ih natrljati zgnječe-nim borovicama. Na zagrijanom maslacu pirjati oko 5 minuta očišćene i nasjeckane grmače, luk i peršinovo lišće. Skinuti s vatre, dodati jaja, mrvice, papar i sol. Dobro promiješati i smje-som napuniti patke. Obložiti ih trakama suhe slanine, preliti zagrijanim maslacem i peći u zagrijanoj pećnici oko 2 sata na 200 0C. Patke povremeno poli-jevati sokom od pečenja i to-plom juhom ili vodom. Nakon pečenja sok zgusnuti začinskim biljem, slatkim vrhnjem. Dodati malo soli, papra, origana i 3 žli-ce krušnih mrvica. Na pladanj staviti patke, ukrasiti grančica-ma ružmarina, a umak poslužiti sa strane

Grmača-naša najpoznatija gljiva


17

SunčanicaMacrolepiota procera (Scop. ex Fr.) Sing.

Zovu je suncobran, šugavica, kišobran, srnjaki, kozara, štitar-ka, marela. Ubrajamo je u naše najveće gljive. Loši poznavatelji gljiva je ne ubiru jer smatraju da nije jestiva zbog svoga izgle-da, visine stručka i prstena na njemu. Razlikujemo više vrsta sunčanica-običnu sunčanicu, gr-bavu, oguljenu, kuštravu sunča-nicu. Zabuna je nemoguća jer su sve sunčanice jestive i vrlo dobre kakvoće. Kod svih vrsta trebamo koristiti samo klobuk jer je stru-čak dosta žilav i tvrd, osobito kod starijih primjeraka. Klobuk je u mladosti okrugao, koničan do jajolik, u obliku izdužene kugle ili jajeta i drži se uskim debelim prstenastim zastorkom stručka. Zajedno sa stručkom djeluje kao batić, udaraljka za bubanj jer joj rubovi tada prianjaju uz stručak. Poslije se postupno otvara te ko-načno postaje raširen i izgleda kao kišobran a od ostatka za-storka na obodu je čehav. Nara-ste promjera 10-30 cm. U ranoj mladosti debela kožica je blije-da, svjetlosmeđa te glatka. Šire-njem, rastom se raspuca u kru-pnije krljušti, prema sredini sve gušće, dok disk na sredini ostaje cijeli neraspuknut i na tjemenu ispupčen kao bradavica. Klobuk je putenasto nitast s velikim smeđkastim ljuskama i krpama, kroz pukotine proviruje bijelo

G L J I V E K O J E V O L E T O P L I J U K L I M UŽelJko kriŽevac, prof.

meso. Klobuk je dosta ljuskav i sivosmeđe boje, na samom vrhu boje čokolade. Ispod klobuka je vidljiv prsten, složen i debeo, a po rubu resast. Na dodir se po-miče. Listići su gusti, trbušasti na oba kraja kraći, bijeli i mekani, pričvršćeni za ovratnik, koji je malo udaljen od stručka, oko 15 mm širok. Stručak može narasti visok 20-40 cm, što ovisi o vrsti sunčanice. Vitak je i cilindričan, šupalj, vlaknast, tvrd, na dnu go-moljasto zadebljan, pri čupanju je vidljiv micelij na zadebljanom dijelu. Stručak je bjelkast ili svije-tlosiv, gusto prošaran sa smeđim ljuskicama, i to sve do zadeblja-nja pri dnu. Stručak na sebi nosi debeo prsten, čiji su rubovi čip-kasti i koji se može pomicati go-re-dolje. Meso je mekano, bijelo, nepromjenljivo, na vrhu (ispup-čenju) tvrdo, ugodna je mirisa, podsjeća na lješnjak i slatkasta je okusa. Puder spora je bijel. Spo-re 15-20 x 10-13 mikrometara, ovalne, glatke i bezbojne. Raste od srpnja pa sve do studenoga, vrlo je česta, brojna i širom ra-sprostranjena, raste pojedinač-no ili u krugovima, na svijetlijim suncu izloženim mjestima, voli rasti u bjelogoričnim šumama, posebno u velikim količinama je nalazimo u bagremovim šu-mama. Sunčanica je jestiva gljiva izvanredne kakvoće, a priprav-ljamo je na razne načine: na sala-tu od mladih klobuka, pohamo, pirjamo, pečemo na gradele...

Biftek sa sunčanicomPotrebno: 500 g očišćenog bifteka, 500 g sunčanica, 1 glavica

luka, sol, biber, masnoća, brašno, kiselo vrhnje, senfPostupak: Očišćeni biftek narezati na sitne komade. U posudu

staviti 2 žlice masnoće da se dobro zagrije. Na zagrijanu masnoću staviti sitno sjeckani luk da blago porumeni, dodati sitno isjeckani goveđi biftek, malo posoliti, popapriti i pržiti uz stalno dodavanje vruće vode. U međuvremenu 500 g svježih sunčanica očistiti i na-rezati na sitnije komadiće. Staviti u posudu s mesom i lukom da se sve zajedno pirja. Kada meso omekša dodati toplu juhu, posudu maknuti s vatre te ostaviti na štednjaku da lagano krčka. Napraviti umak: u posebnu posudu staviti žlicu masnoće, kada se dobro za-grije dodati 1 žlicu brašna uz stalno miješanje. Kada brašno blago porumeni dodati 3 žlice kiselog vrhnja i žlicu senfa. Pripremljenim umakom prekriti meso i sunčanice i posudu staviti u pećnicu 10 min. na 180 0C.

Sunčanica s povrćemPotrebno: 500 g sunčanica, 1 glavica luka, 4 dl bijelog vina, ma-

slinovo ulje, 3 rajčice, sol, biber, 1 češanj češnjaka, peršinov list, 2 mrkve, lovorov list

Postupak: Očistiti dvije mrkve i glavicu luka, sve sitno nasjec-kati ili usitniti na ribež. Na zagrijanom maslinovom ulju pržiti usit-njeno povrće da blago porumeni, zatim dodati 4 dl bijelog vina, sol, papar, usitnjen češnjak i kosani peršinov list. Poklopiti posudu i ostaviti da lagano pirja 10 min. U međuvremenu očistititi klobuke sunčanica i nasjeckati na manje komadiće. Oguliti 3 rajčice, poso-liti, popapriti, te vilicom izgnječiti. Rajčice i sunčanice staviti u po-sudu i dodati pasiranu masu povrća pirjanog u vinu. Zatim dodati sol i papar po potrebi. Poklopiti i kuhati još 20 min. Desetak minuta prije kraja kuhanja staviti list lovora. Poslužiti hladno.

Sunčanica-naša najveća gljiva

Kod sunčanice koristiti samo klobuk

18


Istina, ne vladaju optimalni uvjeti za njen uzgoj, ali rajčica se može uzgajati u toplijim kra-jevima i tijekom ljeta. Iskustva iz Dalmacije pokazuju da ondašnji povrtlari rajčicu za kasnu pro-izvodnju siju u lipnju. Sjetva se obavlja na otvoreno uz utrošak sjemena od 1 gram po četvor-nom metru. Dakle, sjetva je pri-lično rijetka jer gušći sklop ne bi omogućio razvijanje kvalitetnih, čvrstih prijesadnica. Ipak, treba imati na umu da prijesadnice trebaju biti dobro razvijene kako bi mogle podnijeti velike vrućine i nešto surovije uvjete uzgoja.

Svakako da je proizvodnja prijesadnica najkritičniji period u kasnom uzgoju rajčice. Stoga, treba biti pažljiv kako se ne bi-smo “preskočilo” zalijevanje. Za-lijevanje se nikako ne smije pro-voditi za vrućeg dijela dana jer bi na taj način doslovce spržili tek iznikle biljke. Iskusniji povrtlari kupuju i odgovarajuće mreže za hladovinu kako bi zasjenili mla-de biljke i na taj način im pružili barem malo odmora od jakog popodnevnog sunca. Kada smo uspjeli uzgojiti sadnice, presađi-vanje obavljamo tijekom srpnja na razmak redova od 70 cm i u redu 35 cm.

Uklanjanje vrhovaOsim, više pažnje “ljetna”

rajčica zahtijeva i uzgoj na dva izboja. Ne smijemo zaboraviti ni otkidanje vršnih dijelova a što se obično provodi mjesec dana pri-je zahlađenja. Cilj ovog postupka je usmjeravanje hranjiva u donje dijelove biljke kako bi biljka for-mirala krupnije plodove. Ukoliko ovaj postupak ne provedemo, hranjiva će odlaziti i u vršne dije-love, čime se biljka dodatno iscr-pljuje pa plodovi ostaju prilično sitni i nejednolično dozreli.

Berba rajčiceUkoliko smo uspjeli pravil-

no uzgojiti rajčicu, slijedi berba. Vrijeme berbe ovisi od datuma

sjetve/sadnje i vladajućih kli-matskih prilika, ali obično poči-nje početkom rujna. Ukoliko se vrijeme nenadano pogorša, po-trebno je obrati sve plodove (čak i zelene) jer rajčica bez problema može i naknadno dozoriti. Do-voljno je plodove rasprostrijeti u prostoriju na čije podove smo prethodno stavili slamu u sloju od 15-tak cm. Temperatura pro-storije treba iznositi 11-140 C s tim da se u tu svrhu najčešće ko-riste klijališta.

Ljetni uzgoj rajčice nije raši-ren iz razloga što zahtijeva malo više truda i pažnje. Ali, zašto po-vrtnjak tijekom ljeta ostaviti pra-zan jer ipak vrijedi probati.

UZGOJ RAJČICE U KASNIJIM ROKOVIMAIako u povrtnjaku vladaju velike vrućine ne postoje veće zapreke za kasni uzgoj rajčice. Potrebno je samo malo volje i redovitog zalijevanja pa da koncem ljeta možemo uživati u njenim osvježavajućim plodovima.

nino rotim, dipl. ing.

Pomidora na dalmatinski načinNa (nezaobilaznom) maslinovu ulju kratko propirjajte isjecka-

nu kapulu, luk i petrusimul, dodajte oguljene pomidore i sve dugo tušite, povremeno miješa-jući, dok ne dobijete gust umak. Posolite, popaprite i zasladite žlicom šećera. Na taj način dobili ste šal-šu koja pretstavlja univer-zalni sredozemni dodatak tjestenini, njokima, lešom i pečenom mesu a osnova je i mnogim umacima.

Ljetni uzgoj rajčice

Voda garantira visoki urod


19

Žilavo i tvrdo drvo koje naj-češće raste na brdovitim tere-nima okrenutim suncu. Plodovi su jako cijenjeni bilo kao sirovi ili prerađeni. Pored plodova koji imaju i ljekovita svojstva, drijen u narodu ima dosta simboličkog značenja.

VOĆKA U ŠUMIDrijen je voćka koju najčešće

susrećemo u šumi ili uz rubove listopadnih šuma zajedno s dru-gim grmljem. Široko je raspro-stranjen, a najviše po sunčanim brdovitim terenima, gdje je tlo vapneno i ocjedito. To je, dakle, listopadni grm ili manje drvo koje može narasti od 2 do 6 m.

DRIJENizuzetno tvrdo drvoPo obraslom putu, kroz drijen i smreke,Lagano se krade i kuplje u rosi,Dok srebreni blesak mjesečine mekePada joj i trepti po svilenoj kosi

A. Šantić

Može rasti i do 1200 m nadmor-ske visine. Drijen je jako tvrdo šumsko drvo, žilavo i teško pa stoga ima i uporabnu vrijednost. Kora stabla je tanka i ispucala, žućkastosmeđe boje. Listovi su jajasti ili eliptični na dugim peteljkama (5 – 10 mm). S obje strane list je obrastao sitni dlači-cama. Plodovi su eliptične crve-ne do tamno crvene koštunice koje su jestive, veličine 15 mm. Drijen ima duže vrijeme dozri-jevanja, od kraja kolovoza do sredine rujna mjeseca. Plodovi su slatko-kiselkasta okusa kada potpuno dozriju, a na početku imaju trpak i gorak okus. Cvjeto-vi su žute boje koji cvjetaju prije

velimir lasiĆ, dipl. ing.

Za ovu biljnu vrstu karakteristično je da ima veliki broj narodnih naziva, ovisno o tomu gdje uspIjeva. Pored imena drijen za ovu biljnu vrstu vežu se i drugi nazi-vi: bijele svibovina, drenak, drenic, drenka, drenovina, drenj, drijen, drijenak, drinika, drin, drinovina, drinju-lic, žuti drenak, kuroslipnik, remeni dren, tvrdi drijen, crveni drijenak i dr.

listanja. Kod nas se drijen može naći i u vrtovima i parkovima, gdje se uzgaja zbog žutih lije-pih cvjetova i jestivih plodova, a preporuča ga se uzgajati i blizu pčelinjaka jer su to prvi cvjetovi koje posjećuju pčele, pa je stoga koristan u prvoj paši.

PRIMJENA I SIMBOLIKAZNAČENJA

Pored ovoga možemo spo-menuti da drijen u narodu ima dosta simboličkog značenja i danas neki se toga prisjete. Neki mu pridaju i natprirodna svoj-stva kao drvo ozdravljenja. Ljudi su se od davnina umivali vodom u kojoj su bile ostavljene drijeno-ve šibe. Šibama od drijena su se šibali mladi janjci da bi bili zdra-vi. Drijen se smatrao zaštitom od

udara groma i uroka. Na drijenu se isprobavala snaga upravo zbog njegove žilavosti i tvrdine. No, drijen se koristio i u druge svrhe. Zbog cijenjenih plodova drijena spravljaju se sokovi, slat-ko, kompoti, pekmez, čaj i izuzet-no cijenjena drijenova rakija koja je ljekovita. U narodu ga cijene i za liječenje raznih bolesti, zbog oporih tanina i pektina koje sa-drži u plodu koristi se za liječenje probavnih smetnji jer povoljno djeluje na sluznicu crijeva, kao i na osip kože i sl. Pošto drijen ima veliku ljekovitu vrijednost, treba potaknuti njihov uzgoj jer se kod nas na štetu drenjine malo kori-ste u uporabi. Neki ga još uvijek koriste nešto više u kontinental-nom dijelu zemlje, naravno gdje je i više zastupljen.

Plodovi drijena

Drvo služi i u dekorativne svrhe

pItANJA I ODGOVORIRazmnožavanjereznicamaKoje se biljne vrste mogu raz-množavati reznicama i na koji način se obavlja njihovo ukor-jenjavanje?Sposobnost biljaka da se lako razmnožava vegetativno isko-rištava se u praksi kod uzgoja kulturnih biljaka. Često se primje-njuje razmnožavanje reznicama koje mogu potjecati od stabla, korijena ili lista, mada se najče-šće reznice uzimaju sa stabla. Na bazalnom kraju reznice koji se drži u vlažnom pijesku formira se korijen te se potom ukorijenjene reznice presađuju. U posljednje vrijeme reznice se tretiraju fito-hormonima kako bi se korijeni pojavili u što većem broju, a na-ročito da se stimulira pojava kori-jena kod reznica koje se teško ili nikako ne ukorjenjuju. Mnoge cvjetne vrste razmnoža-vaju se reznicama (fikusi, karanfili, pelargonije, kamelije, hortenzije, bršljani), kao i ukrasna crnogori-ca. Reznicama se razmnožavaju i neke voćne vrste (ribiz ogrozd, borovnica , malina, kupina I dr.), ali i pojedine vrste povrća (ar-tičoka i sl). Do pojave filoksere, sadnice vinove loze proizvodile su se reznicama. Ipak, treba znati da se i danas razmnožavanje vi-nove loze reznicama primjenjuje kod domaće plemenite loze kad se vinograd podiže na pjeskovi-tim tlima gdje nema opasnosti od filoksere

Mladen Karačić, dipl. ing.

INOX posude za vinoInteresira me mogu li pro-kromske posude u potpuno-sti sačuvati vino kao i drvene bačve, te gdje mogu nabaviti takve posude kapaciteta do 1000 litara?Posude (cisterne) od plemeni-tog-nerđajućeg čelika osigura-vaju kvalitetno čuvanje vina uz ekonomično iskorištenje po-drumskog prostora. Dakle, slo-bodno možemo reći da se Vaše

vino kvalitetno može očuvati kao i u drvenim bačvama, iako su drvene bačve bile i ostale ne-zamjenljivi inventar svakog vin-skog podruma. Izvedbe i kapaci-teti posuda mogu biti različiti u ovisnosti od proizvođača. Što se tiče Sjemenarne, ponuda je ra-znolika. Kapaciteti INOX posuda kreću se od 50-1100 litara, dok su drvene i PVC posude kapaciteta 15-330 litara. Osim toga, u ponu-di se nalaze i badnjevi (350-1500 l), obične muljače (mehaničke i s elektro pogonom), muljače s od-vajanjem peteljki, kao i sva osta-la prateća oprema namijenjena podrumarstvu.

Mario Ćubela, dipl. ing.

Presađivanje kaktusaU svom domu imam veliki broj različitih kaktusa. Znam da njihov uzgoj nije težak, ali me ipak zanima trebaju li se presađivati i koliko često ih je potrebno prihranjivati. Osim toga, postoji li pravilo koliko često se kaktusi trebaju zali-jevati?U pravu ste kada kažete da uz-goj kaktusa nije težak jer dobro je poznato da ovi bodljikavi lju-bimci mogu preživjeti i na nea-dekvatnom mjestu, bez gnojiva i svježe zemlje. Međutim, ukoli-ko želite da vam kaktusi dobro rastu i cvjetaju, potrebno im je pružiti odgovarajuću njegu. Pod tim podrazumijevamo njihovo povremeno prihranjivanje na-mjenskim Flortis gnojivima za kaktuse. Međutim, kaktusi se prihranjuju samo u proljeće i lje-to, i to u razmacima od 14 dana. Što se tiče zalijevanja- važno je ne pretjerati s količinom vode, čiji višak kaktusi nikako ne pod-nose. Nešto veće količine vode zahtijevaju tijekom cvatnje i za intenzivnijeg rasta dok se u vri-jeme mirovanja posude s kak-tusima gotovo doslovce trebaju isušiti. Kao i sve ostale biljke, i kaktusi zahtijevaju presađiva-nje koje je identično kao i kod

ostalih ukrasnih vrsta, s tim da se kaktusi, u pravilu, presađu-ju svake treće godine. Prilikom presađivanja koriste se posebni supstrati.

Josip Brkljača, ing.

Kupus za zimnicuBliži se vrijeme priprema zi-mnice, pa me zanima koje sor-te kupusa su najidealnije za kiseljenje?Na početku odmah da kažem, da su rane sorte kupusa nami-jenjene potrošnji u svježem sta-nju, dok za razliku kasne sorte su namijenjene više za kiseljenje. Među sortama koje se najčešće susreću kod nas, a mogu se kori-stit za kiseljenje, su dobro pozna-ta Slava – ubraja se među sred-nje rane sorte. Ukusne plosnate glavice koriste se za potrošnju u svježem stanju kao i za kiselje-nje. Boja glavica je tamnozelena. Zatim tu je još stalno prisutna sorta kupusa tzv. Varaždinski kupus. To je srednje kasna sorta koja je namijenjena za kiseljenje. Odlikuje se plosnatim, zbijenim glavicama, tamnozelene boje, težine oko 2,5 kg. Usput može-mo spomenut još jednu sortu, a to je Futoški kupus, srednje kasna sorta. Može se koristit u svježem stanju i za kiseljenje. Glavice su svjetlozelene boje, težine od 2,5 – 3,5 kg.Osim ovih poznatih sorti kod nas se susreću i tzv. «domaće sorte» karakteristične za pojedina po-dručja uzgoja.

Goran Jurilj, dipl. ing.

Promjena bojecvijeta hortenzijeU svom vrtu pored raznog cvi-jeća imam i hortenzije, koja ima bjelkaste cvatove. Čula sam da postoji gnojivo kojim se može utjecati na promjenu boje cvata. Ustvari, željela bih imati plave hortenzije. Je li to uopće moguće?

Možemo reći kako prema boji cvata postoje različiti tipovi hortenzija. Međutim, za horten-ziju je karakteristično kako ona predstavlja indikator kiselosti tla. Tako možemo jednostavno rezimirati kako ćete plavu boju cvata imati samo ukoliko je hor-tenzija posađena na kiselom tlu. Ukoliko to nije slučaj, morate zemljišni ambijent u okolici bilj-ke malo promijeniti. To je danas ostvarivo jer u našim Agrocen-trima možete nabaviti tzv. kisele Flortis supstrate prvenstveno namijenjene za biljke kojima to odgovara (azaleje, kamelije, rododendroni i sl.). Stoga je do-voljno da u nekoliko navrata oko vaših biljaka dodajete navedene supstrate uslijed čega ćete posti-ći plavu boju cvata. Osim toga, u Sjemenarninim agrocentrima možete nabaviti posebna Flortis gnojiva za hortenzije koja isto-dobno povećavaju i kiselost tla. Siguran sam da ćete primjenom ovih mjera za vrlo kratko vrijeme u svom vrtu moći uživati u pla-vim hortenzijama.

Josip Brkljača, ing.

Nemathorin 10 GMolim vas da mi pojasnite za-što se sve može koristiti, i na koji način, kemijski pripravak pod nazivom Nemathorin 10 G.Nemathorin 10 G je prije svega nematocid (služi za zaštitu bilja-ka od napada nematoda), ali je dokazano da ima usputno djelo-vanje i na žičnjake. Primjenjuje se isključivo prije sadnje odnosno pri samoj pripremi tla za sadnju. Preporučamo ga koristiti u re-dove na način da se prikladnim uređajem unese na dubinu od 10-15 cm u količini od 25 kg/ha. Ako ga se koristi širom (po cijeloj površini) onda se obavezno mora umiješati na dubinu od 10-15 cm (dublje unošenje daje lošije rezul-tate).

Velimir Lasić, dipl. ing.

20


nu dunju s ploškama jabuka, še-ćera i cimeta u prahu. Međutim, dunja se jako dobro slaže i s me-som, piletinom, patkom, juneti-nom ili mesom divljači, a osobito ukoliko se meso peče zajedno s dunjama.


21

Dunja potječe iz jugozapad-ne Azije, odnosno iz Perzije i Anadolije a kao samoniklu biljku pronalazimo je u srednjoj Euro-pi. Njeno drvo može narasti i do sedam metara visine, premda nerijetko raste i u obliku grma. Plodovi žarko žute boje su u obliku jabuke ili kruške te su pre-kriveni dlačicama koje se lako skidaju. Ugodnog je mirisa, dok je njeno sirovo meso trpko ki-selkastog okusa. Stoga se sirova gotovo nikako i ne jede, tim više što kuhana daje izvrstan kom-pot. Prerađuje se i u žele, slatko, marmeladu, likere i sirupe. A kao jako ljekovitu namirnicu susre-ćemo je još u vrijeme starih Grka koji su je pripremali tako što bi izdubili sredinu dunje, napunili je medom te potom stavili u pleh da se peče. S druge strane, u grč-koj mitologiji dunja simbolizira ljubav. Tako je u staroj Grčkoj po-stojao običaj da se dunja daruje mladenki kao zalog vječne ljuba-vi i uspješne plodnosti. I Rimljani su ovu voćku smatrali simbolom ljubavi i sreće jer je u to doba bio svadbeni običaj da dunju izmi-jene mladenci, i to prvenstveno kao vjenčani dar. Zbog toga mo-žemo slobodno ustvrditi kako je dunja kroz povijest ostavila više nego značajan trag.

ŽUtE DUNJEDolaskom jesenskih dana uz okućnice sve češće možemo uočiti žute plodove dunje. I uistinu, malo tko od nas može odoljeti njenim plodovima, koji pored opojnog mirisa i očaravajuće žute boje, u svojim plodovima, listovima i sjemenkama kriju obilje ljekovitih tvari.

Ljekoviti su plodovi,listovi i sjeme

Plodovi dunje ubiru se od sredine rujna pa sve do konca li-stopada i početka studenog, što pak ovisi o klimatskim prilikama koje vladaju u to vrijeme. S dru-ge strane, listovi dunje mogu se brati od sredine svibnja pa sve do polovice rujna. A osušeni na tamnom mjestu i pravilno pri-premljeni, mogu se koristi kod prehlada, dok se plod dunje koristi uglavnom kod pripreme kompota, želea, marmelada i voćnih kašica. Sluz dunjina sje-mena, priprema se stavljanjem sjemena u toplu vodu, a primje-njuje se za liječenje rana nastalih kod dugotrajnog ležanja bole-snika, za liječenje opeklina i kao sredstvo kojim se natope oblozi u slučajevima upaljenih očiju i otvorene, raspucane kože. Za-hvaljujući sluzi i pektinu, dunja se jako dobra pokazala i kod lije-čenja upale ždrijela i sluznice te krajnika. Sluz se također koristi i u kozmetičkoj industriji i to pr-venstveno u losionima i krema-ma za kožu. Kod upale želučane i crijevne sluznice preporučuje se također korištenje kuhane dunje koja, spremljena na taj način, ublažava proljeve. Plodovi dunje obilno sadrže sluzne tvari: pektin, ulja, amigdalin, fosfornu kiselinu i vitamin C dok se njen

Savjet više: Želite se okušati u pripravi džema, jednaku količinu zrelih, neoštećenih dunja i jabuka (primjerice 2 kilograma) stavite u prikladnu posudu, te dodajte litru vode. Kuhajte 45 minuta te dodajte kilogram šećera. Kada se šećer otopi, neka zavrije. Kuhaj-te još 20 minuta uz često miješanje i uklanjanje pjene. Pretočite u čiste staklene posude, a kada se džem ohladi, zatvorite. Držite na hladnom i suhom mjestu.

mladen karačiĆ, dipl. ing. plod pokazao jako učinkovit i u liječenju anemije. Sok ukuhan od dunje s jednakom količinom šećera dobro je sredstvo protiv plućnih bolesti i bolesti grla. Du-nje čuvajte u zatvorenoj plastič-noj vrećici do dva mjeseca ili ih stavite u zdjelu za voće i čuvajte na sobnoj temperaturi, a u tom slučaju prostorija će poprimiti njen raskošan miris.

Dunja u kuhinjiIako se u 100 grama sirove

voćke krije oko 65 kalorija, dunje uglavnom konzumiramo kuhane ili pečene. Naime, puno je uku-snija kada se preradi i to zbog sadržaja većih količina pektina. Stoga se, poput jabuka i krušaka, dunje mogu peći samostalno ili pak punjene nadjevom od ma-slaca, šećera i vrhnja. Osim toga, dodavanjem dunja u pitu od jabuka dobit ćete posebnu aro-mu. U tu svrhu, dunje blanširajte ili parite 10 minuta, a potom ih ogulite i narežite na ploške. Prije nadijevanja pomiješajte nareza-

Kao što mu i ime govori, spomenuti moljac prvenstveno pravi štete na breskvi i nektarini, premda je uočeno kako napada i ostale koštičave voćke-šljivu, marelicu, višnju i trešnju. Ipak, praktična saznanja potvrđuju kako je ovaj štetnik prisutan i na pojedinim voćnim vrstama na kojima njegova prisutnost nije uobičajena. Primjerice, iako to literatura često osporava, bre-skvin moljac je uočen i u mladim izbojima bajama. Do sada je on klasiran kao štetnik čije se gusje-nice ubušuju isključivo u izboje breskve i nektarine, dok na osta-lim voćnim vrstama njegove ka-snije generacije oštećuju plodo-ve izazivajući njihovu „crvljivost“.

BRESKVIN MOLJACsve prisutniji štetnik u hercegoviniBreskvin moljac (Anarsia lineatella Zell.) našim je voćarima dobro znan štetnik koji tijekom ranog proljeća redovito čini štete u nasadima koštićavih voćaka. Ipak, posljednjih godina uočeno je kako štete pravi i na voćnim vrstama koje nisu njegov „tipičan domaćin“.

Međutim, breskvin moljac, osim što se pojavljuje i na ostalim voć-nim vrstama, na području Herce-govine ima i veći broj generacija (4-5).

Opis i razvoja štetnikaBreskvin moljac prezimi kao

mala gusjenica u račvama grana, odnosno u ležištima na kori. Gu-sjenice rano u proljeće napušta-ju svoja zimska skloništa odmah pričinjavajući štete na voćkama hraneći se njihovim nabubre-lim pupovima, a da bi se kasnije ubušile u vršni dio mladih izbo-jaka. Gusjenice mogu upropasti-ti veći broj izbojaka prelazeći iz jednog u drugi. Usljed napada izboji počinju venuti dok lišće na njima počinje žutiti. U toj fazi gusjenicu možemo još uvijek

nino rotim, dipl. ing. pronaći u unutrašnjosti izbo-ja. U kasnijoj fazi izbojci venu i potpuno se osuše pa u njiho-voj unutrašnjosti gusjenicu ne nalazimo iz razloga što se ona ubušila u novi, neki od susjednih izbojaka. Da se radi o spomenu-toj gusjenici, uočit ćemo jer ona ima čokoladnosmeđu boju s ka-rakterističnim blijedoružičastim intersegmentarnim kožicama. Gusjenica može doseći dužinu i do 14 mm. S druge strane, lep-tir breskvinog moljca ima sivu boju dok njegov raspon krila

22


Način suzbijanjaZbog potrebe tretiranja pred pojavu svake generacije suzbi-

janje breskvinog moljca je prilično otežano. Stoga se prakticira uklanjanje napadnutih provenjelih izboja jer je u njima još uvi-jek prisutna gusjenica. U cilju suzbijanja ovog štetnika nužno je provoditi zimsku zaštitu primjenom uljanih pripravaka a sve kako bi se smanjila brojnost malih gusjenica koje prezimljuju na gra-nama. S druge strane, tijekom vegetacije preporuča se korištenje insekticida na osnovi dimetoata (Chromogor 40, Perfekthion), al-facipermetrina (Fastac 10 SC, Direkt 10 SC), deltametrina (Rotor 1,25 EC, Decis 1,25 EC) i dr. Ipak, prva tretiranja u proljeće prakti-ciraju se uglavnom u mladim nasadima gdje je cilj onemogućiti znatnije oštećivanje izboja, što pak u starijim nasadima nema veći značaj. Drugim riječima, u takvim starijim nasadima treba prakti-cirati tretiranja u svrhu zaštite plodova iz razloga što gusjenice izgrizaju meso ploda bušeći sve do koštice. Takvi plodovi postaju tržno potpuno neupotrebljivi.

iznosi 14-15 mm. Kao što smo već naveli, štetnik u Hercegovini ima nekoliko generacija od kojih prve napadaju izboje, dok ostale, nakon formiranja napadaju plo-dove. Posebno stradaju plodovi kasnijih, zapravo najkvalitetnijih sorata breskve i nektarine. Osim što plodovi postaju „crvljivi“, na njih se obično naseljava i monili-ja, zbog čega se opseg šteta po-većava. U pojedinim godinama, kao posljedica napada breskvi-nog moljca, propadne i do 50 % plodova.

Štete na mladarima bajama od breskvina moljca Imago breskvina moljca


23

Srednja sezona pune zriobe plodova (od 11. do 31. kolovoza). Trajanje berbe plodova je dugo (41-60 dana).

Habitus rasta je otvoren ili raširen. Bujnost stabla je srednja. List je petodijelan, oblik režnjeva spatulate (uži pri osnovi širi pri vrhu), oblik lista base calcarate (lobes latate). Peteljka lista je kratka (manja od 50 mm).

Oblik ploda je sferoidan, indeks >1,1. Položaj najveće širine je u sredini ploda, pa je oblik ploda ovoidan; oblik vrha je subkoničan. Plod je težak 20 g (vrlo mala težina ploda1). Vrat je kratak (<5 mm), širina usta mala (<1 mm), kapljica na ustima prisutna pri zriobi. Ljus-pe oko usta su male, prianjaju, drukčije boje od kože. Peteljka ploda je kratka i debela (ili duga i vitka), duga 5 mm (10 mm). Deformacije ploda su rijetke. Plod se lagano odvaja od grane. Srednje lagano se guli koža ploda i nema rebara. Na koži se pojavljuju rijetke uzdužne pukotine. Plodovi su srednje otporni na pucanje usta; debljina mesa je 3 mm; koža je srednje čvrsta; pepeljak je odsutan; osnovna boja kože je zelena (ili žuto-zelena) dok dopunske boje nema (ili je žuta u pravilnim trakama); lenticele su male rijetke i bijele; nema formirane boje u mesu. Pulpa je tamnocrvena (ili ružičasta), jako aromatična (ili aromatična), sok je vrlo sočan. Šupljine u plodu nema, mala količina srednje krupnih oraščića (ili srednja količina sitnih oraščića).

1 Vrlo mala težina ploda je težina manja od 20 g (deskripcijska lista)

tENICAnajčešća sortasmokava u hercegovini

TENICA

JednorotkaBjelica

Boja: zeleno-žutaOblik: ovoidanTežina: vrlo mala

Početak dozrijevanja plodova: Srednje kasno

sinonimi: Zamorčica, Tjenica, Sušioka, Sušilica, Sušalicaprof. dr. sc. diJana vego

Plodovi smokve sorte Tenica

Plodovi su pogodni i za sušenje

24


Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinici-ma, i koja se obvezno mora suz-bijati potkraj vegetacije, je pau-novo oko. Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i pod nazivom Spiloca-ea oleagina. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Na napad bole-sti osobito su podložna stabla maslina, koja rastu u vlažnijim mikroklimatima i u sjeni.

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom jav-

ljaju na gornjoj strani listova u obliku karakterističnih okrugla-stih, uljastih i tamnozelenih pje-ga ili mrlja, veličine 10-12 mm. Poslije se oko pjega oblikuje žu-to-zeleni prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi simptomi pod-sjećaju na oči po paunovu per-ju, pa otuda dolazi naziv bolesti, koji se koristi ne samo kod nas već i u drugim zemljama gdje se uzgaja maslina. Pjege se često spajaju i prekriju cijeli list. Zbog jake zaraze dolazi do opadanja lišća ili defolijacije. Na ostalim organima masline, pr. plodovi-ma ili grančicama, zaraze su vrlo rijetke a simptomi se uočavaju kao male smeđe pjegice. Zara-ženi plodovi otpadaju zajedno

VRIJEME JE ZA ZAŠtItUMASLINE OD pAUNOVA OKA

s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se dvaput godišnje, i to ujesen i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i stude-ni) počinju s dolaskom kišnog razdoblja, kada je velika vlaga i kada su temperature niže, što odgovara ovoj patogenoj gljivi-ci. Simptomi, međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastav-ljaju nove zaraze. U proljeće se zatim javlja i prije spomenuto opadanje lišća, koje obično tra-je od ožujka do lipnja. Ljeti za-raza nema, jer patogena gljivica miruje, da bi ujesen ponovnim dolaskom kiša započele nove infekcije. Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje, dok gornji često ostaju zdravima. Ako se bolest ne suzbija, zara-za iz godine u godinu iscrplju-je biljku, pa može uzrokovati sušenje cijelih stabala maslina, osobito mladih biljaka. Iscrplje-na stabla maslina mogu napasti i potkornjaci, što još pridonosi bržem propadanju biljaka.

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti pro-

vodi se dvaput, prema vremenu početka infekcija, i to fungicidi-ma na bazi bakra (Cuprablau Z WP, Champion WP, Champ For-mula 2 FL SC, Kocide DF i dr.) u

dr. sc. tihomir miličeviĆ

jednopostotnim koncentracija-ma. U svijetu se također koriste i neki organski fungicidi na bazi cineba, dodina, mankozeba i drugih, ali posve dobru zaštitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra, koji u našoj zemlji jedini imaju dopuštenje za suz-bijanje ove bolesti. Bakreni fun-gicidi preporučuju se za korište-nje, jer i dobro djeluju na neke druge bolesti masline, kao što je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Sphaeropsis dalmatica).

Prvo prskanje mora biti uje-sen, i to potkraj rujna i počet-kom listopada, a drugo u prolje-će, potkraj veljače i početkom

ožujka. Prema istraživanjima, jesensko prskanje je najvažnije. Od preventivnih zaštitnih mje-ra važno je provoditi pravilnu rezidbu i prozračivanje krošnje stabala, da bi se smanjili razvoj-ni uvjeti. Također, treba obratiti pažnju na izbor otpornijeg sor-timenta maslina. Prema nekim podatcima iz literature, naše domaće sorte maslina dosta se razlikuju u otpornosti na ovu bolest. Kao otpornije, spomi-nju se Oblica i Lastovka, a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Dužica. Od talijanskih sorti ot-porne su pr. Leccino, Pendolino, Carboncella i dr., a osjetljive As-colana i Moraiolo.

Masline često obolijevaju od paunova oka

Simptomi napada paunova okoa na listovima masline Kemijski pripravci za suzbijanje paunova oka


25

Visoke temperature koje su tijekom srpnja mjeseca zabilje-žene na području Hercegovine, pričinile su na nekim lokalitetima i značajnije štete na vinovoj lozi.

ŠtEtE NA GROŽđU OD VISOKIh tEMpERAtURAmario ĆuBela, dipl. ing. Naime, nakon relativno hladni-

jeg vremena u prvoj dekadi srp-nja, te obilnih padalina koje su na pojedinim lokalitetima prešle 200 litara po četvornom metru, sredinom srpnja došlo je do na-glog porasta temperature.

Na južnom prilazu Mostaru nalaze se brojni vinogradi. Iz njih se dobivaju najkvalitetnije autohtone vrste vina koje rela-tivno lako nalaze put do kraj-njeg potrošača. Najbolji primjer je nasad u vlasništvu gosp. Vuja-dina Berberovića a koji se nalazi u prigradskom naselju Ortiješ. U dotičnom vinogradu nalazi se 6100 trsova od kojih je, u pogle-du sortimenta, najzastupljenija Žilavka i Vranac. Međutim, po-sebno je interesantna činjenica što je gosp. Berberović stvorio i osigurao vlastito tržište na kome svu proizvedenu količinu vina plasira u vlastitom aran-žmanu.

Kako i sam kaže: “Problema s prodajom nemam. Drugim riječima, sve što proizvedem odmah uspijem i prodati. Vino distribuiram po Mostaru, Sara-jevu i Banja Luci. Štoviše, zbog velike potražnje svake godine proširujem kapacitete, odnosno podižem nove nasade. Moram spomenuti da sam u tom po-

VINOM DO pROFItAgledu naišao na razumijevanje kod pojedinih međunarodnih organizacija, koje su mi u tome višestruko pomogle.”

Josip BrklJača, ing. Drago nam je kada možemo svjedočiti optimizmu vinograda-ra kao što je to slučaj s gosp. Ber-berovićem. Tim više jer, ponu-

kani njegovim uspjehom, ostali vinogradari već slijede njegov primjer.

Od 15. srpnja temperatura zraka kretala se oko 33oC a za-bilježene su temperature i od 40oC. Tako visoke temperatu-re izazvale su štete na stolnim ali i vinskim sortama vinove loze. Od vinskih sorti poseb-

no velike štete zabilježene su na sorti Blatina, Smederevka, Bena i Dobrogostina. Štetama su pomogli i vinogradari koji vrlo često «skidaju» donje lišće ostavljajući grozdove izložene suncu.

Štete na grožđu od visokih temperatura

Vujadin Berberović u svom vinogradu

26


Suncokret potječe iz Meksi-ka i Perua, odakle je prenesen u druge zemlje pa tako i u Europu. Od najranije povijesti čovječan-stva sjemenke suncokrete sma-traju se najvažnijim i najboljim namirnicama. Suncokret je tako postao simbol Boga Sunca jer u rano jutro svoje cvjetove okreće prema Suncu, koje se svako jutro rađa. Pa, prema tome ga često nazivamo «sunčev cvijet». Prve sjemenke suncokreta procvje-tale su u botaničkim vrtovima Madrida, kao ukrasna biljka. No poslije toga se uvidjelo da sun-cokret nudi mnogo više od lije-pog izgleda kada se otkrilo da se iz sjemenki suncokreta može is-cijediti ulje. Imamo mnogo vrsta suncokreta a za nas je najvažniji obični suncokret.

Cvijet privlačipažnju mnogih

Od kada je prenesen na eu-ropsko tlo suncokret ljepotom i prehrambenom vrijednosti privlači veliku pozornost s ra-zlogom. Sunčev cvijet ima ve-liku narodnu tradiciju. Njegova ljepota je opjevana u mnogim poznatim pjesmama, a našao je mjesto i na platnu slika pozna-tih umjetnika. Naravno, oni su odmah prepoznali svu snagu i darežljivost prirode. Danas je suncokret poznat kao kultura toplijih, sunčanih i naizmjenič-no sušnih područja. Suncokret sa svojom ogromnom stablji-kom je jednogodišnja biljka iz porodice uljarica – glavočika koja ima bogatstvo ulja u svojim sjemenkama. Može doseći visi-nu od 2 – 4 m. Listovi su pojedi-načni, krupni i srcolikog oblika. Na vrhu biljke razvijaju se veliki glavičasti cvjetovi. Razlikujemo dvije vrste cvjetova; krupni jezi-časti cvjetovi formiraju vijenac, a cjevasti sitniji cvjetovi formira-ju plod. Na vrhu stabljike nara-ste žuta cvjetna glavica na kojoj

SUNCOKREt SUNČEV CVIJEtU mnogim zemljama smatraju ga vodećom biljkom uljaricom, dok kod nas pored toga ima više dekorativno svojstvo s mnogo simbolike. Ima lijepe cvjetove s mnoštvom sjemenki, o čijem broju odlučuju umnogome pčele u vrijeme opra-šivanja. Sjemenke su obogaćene bjelančevinama, esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima.

može da cvate i do 1500 cvje-tova raspoređenih u krugove. Cvatnja počne od kraja lipnja i traje 20 dana. Pored sunca, vla-ge, plodnosti tla važnu ulogu o tome koliko će sjemenki ispasti na kraju iz glavice imaju – pčele. Dakle, pčele imaju glavnu ulogu u vrijeme oprašivanja cvjetova kod suncokreta, s tim da ujedno odlučuju o visini prinosa sjeme-na. Suncokret u vrijeme zriobe može imati i do pola kilograma sjemenki.

Bogastvo sastojakana jednom mjestu

Upravo to bogatstvo sa-stojaka sjemenki suncokreta

goran JurilJ, dipl. ing. se vidi u raznolikosti njihovog sastava. Suncokretove sjemen-ke su bogat izvor bjelančevi-na, esencijalnih aminokiselina, ugljikohidrata, vitamina i mi-nerala. Cijeđenjem sjemenki dobiva se ulje i uljane pogače koje se koriste kao stočna hra-na, a velika zelena masa se ko-risti za silažu. Sjemenke, pored velike energetske vrijednosti, sadrže vitamine A, vitamine grupe B i E vitamin, a od mine-rala kalij, fosfor, željezo i natrij. Neusporediva je višestruka primjena sjemena, pa ga kori-stimo u široj primjeni kao npr. u pripremi raznih jela kao do-datak juhama, salatama, kao

dodatak kolačima, voćnim sa-latama i kao poslastice grickaju se prepržene sjemenke. Pored hranjive vrijednosti imamo i vrlo široko ljekovito svojstvo suncokreta. Poznato je, naime, da sjeme suncokreta sprječava pojavi kolesterola u krvi, ujed-no pospješuje rad jetre i bu-brega, ulje sprječava stvaranje ugrušaka u krvi. Preporučuje se koristiti hladno suncokretovo ulje u pripremi salata i povrća koje je bogato nezasićenim masnim kiselinama koje ljudski organizama ne može stvarati i tim je važno da ih unosimo pu-tem hrane na ovaj način.

Suncokret uvijek „ide“ za suncem


27

U nekim dijelovima svijeta komarci lokalnom stanovništvu mogu priuštiti i mnogo veće nedaće pa i danas milijuni ljudi godišnje umire od raznih bolesti koje su prenesene ubodima ko-maraca. I Hercegovinom (Hutovo, Mostarsko blato, Neum) je neka-da harala jedna takva bolest - ma-larija no to je sada, srećom, dio prošlosti. Fortis, poznati talijanski putopisac, koji je posjetio dolinu Neretve 1772. godine malariju spominje kao „Neretvansku bo-lest“ koju prenose komarcim iako je to službeno potvrđeno tek 100 godina kasnije. Lokalne zajednice su dužne provoditi mjere kontro-le brojnosti komaraca na svom području preko ovlaštenih tvrtki tako da ne bi trebalo dolaziti do većih najezdi ovih krvopija.

Rasprostranjenost Kroz 2004. i 2005. godinu Hr-

vatsku je naselila je nova (pede-seta) vrsta komarca, popularno nazvan Azijski tigrasti komarac, Stegomyia albopicta. Pojava se očekivala budući da se koma-rac već petnaestak godina širio Italijom u koju je donesen 1990. godine iz SAD-a i to transpor-tom guma. Tigrasti komarac je prisutan i u Albaniji, Francuskoj, Sloveniji, Švicarskoj, Crnoj Gori i Belgiji. Radi se o komarcu sred-nje veličine, tamne boje s izrazi-tim bijelim prugama na određe-nim dijelovima tijela, po čemu je, najvjerojatnije, i dobio ime. Za razliku od „domaćih“ vrsta bode danju, najčešće u jutarnjim i po-podnevnim satima a na mjestu

AZIJSKI tIGRAStI KOMARAC NEpOŽELJAN GOSt S IStOKASvi se sjetimo komaraca tek kada s njima vodimo noćne bitke po našim stanovima i sobama. Neprospavane noći, kožne reakcije nakon uboda u ljetnim mjesecima mogu pojavu komaraca podići na drugu najvažniju sporednu stvar na svijetu – naravno poslije nogometa.

uboda se često razvija jaka kožna alergijska reakcija. Slabi su letači, mogu letjeti tek 200-ak m od le-gla, pa njihova prisutnost odaje i blizinu legla.

Što nam je tajkomarac tako bitan?

Iz svoje domovine u šumama Jugoistočne Azije 70-ih godina započeo je širenje po mnogim di-jelovima svijeta, izrazito je agresi-van pa potiskuje domicilne vrste, dobro se prilagođava novim pri-likama a poznat je kao jedna od vrsta komaraca s najvećim poten-cijalom prijenosa različitih uzroč-nika bolesti. Tako je tijekom ljeta 2007. tigrasti komarac zabilježen kao vektor chikungunya virusa u epidemiji koja je izbila u okolici Ravenne u sjevernoj Italiji. To je prvo zabilježeno pojavljivanje te tropske bolesti u Europi budući da do sada nije bilo niti vektora koji je može prenijeti. Kao izvor-no šumska vrsta komarca koja se razmnožavala polijeganjem jaja-šaca u zaostalu vodu u dupljama drveća počeo je prepoznavati automobilsku gumu i ostala mala legla blizu čovjeka kao pogodno mjesto za leglo. Znamo da auto-mobilske gume koje su ostavlje-ne na vanjskim površinama uvi-jek zadrže bar male količine vode a njihova crna boja pogoduje akumulaciji topline sunčevih zra-ka. Brzina razvoja ličinki koma-raca u vodi upravo je ovisna o temperaturi vode u leglu. Izgleda da su brzi transporti ljudi i roba i globalizacijski procesi pogodo-vali širenju ove vrste po čitavom svijetu. To nam pokazuje primjer Albanije u koju je slučajno dos-pio iz Kine još 1979. godine, ali se više od dvadeset godina nije us-pio dalje proširiti iz te, tada, jako izolirane države.

Nalaz u HrvatskojPrvi nalazi u Hrvatskoj su bili

mjesta vezana uz veće količine au-tomobilskih guma (karting staze i

vulkanizerske radionice) te luke i marine gdje dolazi veliki broj plo-vila iz susjedne Italije. Međutim, kada se naseli, ovaj komarac ubrzo zaposjeda i sva ostala mala legla po vrtovima i okućnicama. Zanimljiv primjer je zabilježen u listopadu 2005. u Savudriji (Istra) gdje je, vjerojatno, stigao nekim plovilom u lučicu a naselio se u skoro sve vaze za cvijeće na obližnjem starom savudrijskom groblju. Bačve, začepljeni krovni odvodi za kišnicu, slivnici koje zadržavaju vodu, vaze za cvijeće, vrtni bazeni i fontane i svi ostali predmeti koje više ili manje ko-ristimo u domaćinstvu, koji se mogu napuniti vodom i tu vodu zadržati desetak dana su potenci-jalno leglo. Stanovnici područja u kojima je primijećen tigrasti kom-arac trebaju posebnu pozornost obratiti na sva navedena mjesta jer se tek sudjelovanjem svakog od nas može zaustaviti širenje ove vrste. Najbolji, i ekološki najprih-vatljiviji, način uništavanja ličinki je jednostavno prosipanje vode iz potencijalnih legla. Ukoliko nam je voda stvarno potrebna za obavljanje radova u vrtu, posude treba držati dobro zatvorene kako ženke komaraca ne bi us-pjele položiti jajašca u njih. Ako nismo u mogućnosti provesti niti jedan od ovih postupaka, onda se moramo obratiti nadležnim in-stitucijama koja koje osiguravaju provedbu mjera dezinsekcije protiv komaraca. Na tržištu pos-toji više preparata koji uspješno uništavaju ličinke komaraca u malim leglima a ovlaštene tvrtke od strane Ministarstva zdravstva provode suzbijanje uz sve mjere opreza kako ne bi došlo do necil-janih otrovanja.

Načini praćenjaPraćenje prisutnosti i brojnos-

ti tigrastog komarca na nekom području provodi se ovipozicijs-kim lovkama. Često se dogodi da se jajašca tigrastog komarca otkri-

ju prije nego što su zamijećeni problemi s molestiranjem. To nam može ukazivati na tek pri-stigle jedinke koje se još nisu namnožile pa je u takvom slučaju puno lakše zaustaviti širenje na tom području. Lovka se sastoji od crne, čvrste plastične posude zapremine oko 0,5 l i lesonit traka veličine 15 x 2 cm koja se posta-vlja nakoso u posudu tako da je hrapava strana okrenuta prema gore. Posuda se probuši sa strane, 3 cm niže od gornjeg ruba, kako kišnica ne bi prepunjavala posu-du. Izlaže se na sjenovita mjesta, na tlu u vegetaciji ili pričvršćena na drvo ali u svakom slučaju ne iznad 0,5 m od tla.

Nakon što se prikupe lesonit-ne trake na terenu potrebno ih je osušiti te pristupiti pregledavan-ju pod entomološkom lupom. Jajašca se najčešće nalaze nepo-sredno uz područje iznad razine vode u lovki. Međutim, ukoliko je lovka bila izložena duže vrijeme, postoji mogućnost da se jajašca nalaze cijelom dužinom lesonitne trake zbog oscilacija nivoa vode u lovci. Jajašca su crna i ovalna veličine 0,5 mm te su lako zami-jetna i prepoznatljiva. Ukoliko je lovka bila izložena duži period, možemo zateći i otvorene šuplje ljušturice jajašaca a u vodi ličinke tigrastog komarca.

Primjeri zemalja u koje se već doselio tigrasti komarac nam uka-zuju da će se on najvjerojatnije udomaćiti i u dijelu Hercegovine. Za sada se zna da uspješno pre-zimljuje u formi jajašca u područ-jima gdje je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca ne pada ispod 0 ºC, srednja temperatura najtoplijeg mjeseca prelazi 20 ºC i količina oborina iznosi više od 500 mm na godinu.

Klimatske prilike u jednom dijelu Hercegovine odgovaraju ovoj vrsti koja je već zauzela veli-ki dio hrvatske obale. Pogledajte malo oko sebe, možda je već kod Vas!

nedilJko landeka, dipl. ing.

28


Golubovi spadaju u skupinu Columbiformnih ptica zajedno s papigama, grlicama i gugutkama. Zajednička im je karakteristika da žive u paru a na jajima leže i mužjak i ženka, te nakon valenja oboje sudjeluju u othrani mladunčadi. Inače, golub je izrazito monogamna ptica, što znači da mužjaci i ženke goluba obrazuju parove koji najčešće ostaju zajedno do kraja života. Spolnu zrelost dostiže u uzrastu između pet i osam mjeseci, ovisno od pasmine. I tu se javlja prva poteškoća za sve stanare većih urbanih sredina. Svima je poznato kako golubovi reagiraju na “zov prirode” i potrebu za produljenjem potomstva.Mužjak je posebno agresivan pa udvaranje protječe uz glasno gugutanje koje predstavlja pravu moru za sve stanare željne popodnevnog odmora. Sezona razmnožavanja

KAKO SE RIJEŠItI NApAStI ZVANEGOLUBOVIIako su golubovi plemenite ptice koje označavaju mir ponekad njihova prisutnost može biti uznemiravajuća. To je posebno izraženo u velikim gradskim sredinama koje nastoje zaštititi trgove i spomenike od razarajućih golubljih produkata.

golubova najčešće počinje s porastom dnevnih temperatura (veljača-ožujak) i obično traje cijelo proljeće i ljeto.

Pošto golubovi gnijezdo prave na zaštićenim mjestima, za tu namjenu najčešće odabiru balkone i terase stambenih zgrada. Kada jednom počnu praviti gnijezdo, teško ih se može odagnati od te zamisli. Kako balkoni i terase često služe i za čuvanje namirnica, jasno je da golubovi predstavljaju neželjenog gosta. To je posebno izraženo u današnje vrijeme kada su gradovi zatrpani smećem i raznoraznim otpadom po kojem ove ptice redovito čeprkaju u svakodnevnoj potrazi za hranom. Stoga predstavljaju i stanovit izvor zaraze a poznato je da golubovi (kao i njima srodne ptice) mogu prenijeti određene bolesti i na ljude. Osim toga,

mladen karačiĆ, dipl. ing.

izmetina golubova je “jaka” te trajno može uništiti fasade zgrada kao i crijepove na krovu kuća.

I pored svega navedenog uvijek treba imati na umu da su golubovi plemenite ptice čije je ubijanje kažnjivo zakonskom regulativom. Srećom, danas se na tržištu mogu pronaći posebno formulirani pripravci za zaštitu vanjskih površina od mogućih onečišćenja koje pričinjavaju golubovi. Važno je naglasiti da pripravci ne truju, odnosno, ne ubijaju golubove, već na njih djeluju repelentno tj. odbijajuće. Takavi su pripravci Flortis repellente per piccioni

i Disabituante piccioni koje možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama.

Od ove godine na našem tržištu mogu se nabaviti i posebni gelovi kojima se premazuju površine (najčešće prozorske daske) na koje se želi spriječiti dolazak golubova. Jedan od takvih pripravaka je Disinfester Scaccia i Piccioni. Pripravak se koristi na način da se premazuju prozorske daske na koje je prethodno postavljena PVC folija (zbog čistoće). Golub kad jedanput sleti na premaz bježi i više se ne vraća.

U mnogim gradovima golubovi su veliki problem Odlično rješenje za „suzbijanje“ golubova


29

Vodič za optimalno tjelesno stanje: Promatrajte svog psa koristeći tri prikazane slike te prilagodite količine hrane potrebama Vašeg psa sve dok ne postigne optimalno tjelesno stanje.

PRETEŽAK Ne možete ni ti vidjeti ni ti osjetiti re-bra, trbuh je okrugao: smanjiti količinu hrane za 10-15% kroz 4-6 tjedna, ponovo usporedite te prilagodite na optimalnu tjelesno stanje.

OPTIMALNIMožete vidjeti i osjetiti rebra, trbuh je uvučen prema leđima: nastaviti s trenutačnom količinom hrane. Povre-meno provjeriti.

PREMRŠAV Struk i rebra su vidljivi: povećati količinu hrane za 10-15% kroz 4-6 tje-dana, nakon toga provjerite tjelesno stanje vašeg psa.

JUNIOR – receptura namijenjena štencima od šest tjed-na starosti kao idealan prijelaz s majčinog mlijeka. Štenci trebaju i do 40% više energije od odraslih pasa kako bi se u potpunosti razvili i bili živahni. Friskies Junior je 100% izbalansirani nutricionistički obrok za štence s nadodanim proteinima i potrebnom razinom kalcija i vitamina.

BALANCE – receptura namijenjena odraslim psima, umjerene fizičke aktivnosti. Ravnoteža i raznolikost cilj su zdrave prehrane. Friskies Balance mješavina je hrskavih komadića i polu vlažnih granula napravljenih od svježeg mesa i ostalim nutritivnim sastojcima koji su psu potrebni za zdrav i sretan život.

ACTIVE – receptura namijenjena odraslim psima koji su puni energije i uvijek su spremni na igru. S dodatkom B vitamina (+25% u usporedbi sa Adult Balance for-mulom) za održavanje razine energije i vitamina E koji pomaže pri neutraliziranju stresa iz okruženja tijekom pojačanih aktivnosti.

DIGESTION - posebna receptura za pse osjetljive probave,na bazi puretine, sadrži pulpu cikle, prirodni izvor topljivih i netopljivih vlakana.

30


Naj, naj, naj …..prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Najopasnijakopnena zmijaZmija Taipan (Qxyuranus microlepidotus), dužine 1,7 m kakva se može naći u au-stralskoj državi Queensland, može u jednom ugrizu ubriz-gati 60 mg otrova- količinu dovoljnu da ubije nekoliko odraslih osoba. Prosječna ko-ličina otrova koja se može is-cijediti pri jednom uzimanju otrova je 44 mg, no kod jed-nog je mužjaka pronađeno čak 110 mg, količina dovolj-na da ubije 250.000 miševa ili petnaestero ljudi.

Najbrži pužOd 1970. svakog se srpnja održava Svjetsko prvenstvo puževa trkača ispred crkve Svetog Andrije u Conghamu u britanskoj pokrajini Nor-folk. Svake godine u trci su-djeluje oko 150 natjecatelja, koji se međusobno utrkuju od centra do ruba okruglog igrališta veličine 33 cm. Re-kord svih vremena drži Arc-hie, mladi puž kojega je tre-nirao Carl Bramham. Njegov trk do rekorda i pobjednič-kog postolja 1995. je trajao 2 minute i 20 sekundi.

Najopasniji parazitPrema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije iz 1998. malarija uzrokuje više od milijun smrtnih slučajeva na godinu i smatra se zdrav-stvenim problemom u 90 ze-malja. Malarični paraziti vrste Plasmodium koje prenose komarci iz roda Anopheles su, ako isključimo ratove i nesre-će, vjerojatno odgovorni za polovicu svih smrtnih slučaje-va ljudi još od kamenog doba.

Sljez – cvijet traje samo jedan danSljez je vrsta koja raste u obliku grma sa savijenim grana-ma koje leže na tlu. Rijetko oblikuje stablo. Cvjetovi su ve-liki do 12 cm s oko 2 cm velikom vanjskom čaškom. Zgog sjemenki koje plivaju u vodi sljez se raširio širom svijeta. Njegova kora sadrži stabilna vlakna od kojih se proizvodi užad, mreže, a u pacifičkom području i suknje. Savijene grane služe kao držači za čamce. Cvjetovi traju samo je-dan dan. Otvaraju se ujutro u žarkožutoj boji, no kasnije postaju sve narančastiji te navečer venu kao tamnosmeđi cvjetovi.

Brunfelzija – protiv zmijskog ugrizaKao mnoge pomoćnice i brunfelzija je otrovna. Prasta-novnici su od nje pripremali opojne droge, a ekstrakt nje-nog korijena smatrao se lijekom protiv zmijskog ugriza. Svoj engleski naziv zahvaljuje brzoj promjeni boja cvjeto-va. Kratko vrijeme nakon otvaranja oni su tamnoljubiča-sti, potom sve svjetliji. Bijeli su najkasnije treći dan, nepo-sredno prije no što otpadnu. U vrtovima se prvenstveno susreću dva uzgojena oblika: oblik «Floribunda» rijetko naraste do visine čovjeka. Ovaj oblik ima male listove duge do 7 cm i široke 2 cm, te mnogo malih cvjetova.Oblik «Macrantha» u svim je dijelovima veći, listovi su digi do 25 cm i široki 7 cm. Cvjetovi su promjera 5-10 cm.

Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladićaNeobično drvo, lat. Pandanus tectorius, naraste do 10 m visine, sa svjetlosivim prstenastim stablom. Listovi su plavkastosivi dugački i do 3 m, a široki 5-10 cm. Muški i ženski cvatovi rastu na zasebnim biljkama. Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima ali najčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja. Biljka ima više naziva, a primjerice na Havajima je zovu «Hala».Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica. Selekcijom je dobiveno mnoštvo sorti. Nekima od njih nedostaje trnje na listovima, koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća plele košare i mreže. Osim plodova, biljka se koristi-la i u druge svrhe. Naime, polen hale služio je havajskim djevojkama kao sredstvo za mamljenje mladića.

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat. Ravenala madagascariensis je jedno od najomiljenijih parkovnih stabala, porijeklom s Mada-gaskara. Naziv ove biljke povezan je s legendom prema kojoj je ona putniku uvijek predstavljala izvor svježe pit-ke vode. Zaista, mnogo se kišnice sakuplja u pazušcima snažnih lisnih peteljki koje su pri osnovi presjeka u obliku slova U. No, da bi koristio tu vodu, čovjek mora biti nepo-sredno pred «umiranjem» od žeđi. Kišnica je, naime, puna odumrlih listova, ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari. I tvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okre-nuta u smjeru sjever-jug, samo je pusta priča. Neobično snažni cvºjetovi ne mogu se sami otvoriti. Potrebna im je pomoć lemura, tipičnih polumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno nagrađeni nektarom.

Želite da Vaš pas uživa u svojoj hrani, ali isto tako tre-bate biti sigurni da on dobiva sve što mu je potrebno. S FRISKIES-om dobivate oboje, čak i više.

Tijekom četrnaestgodišnjih istraživanja,* Purina je dokazala da psi koji se hrane do idealnog tjelesnog stanja od rane šteneće dobi mogu živjeti i do dvije godine duže. Kako bi psi dosegli idealno tjelesno stanje, molimo slijedite upute za hranjenje zajedno s Vodičem za tjelesno stanje koji pomaže u održavanju tjelesne mase Vašeg psa i kontroli hranjenja.

FRISKIES u svome asortimanu nudi recepture koje odgovaraju različitim potrebama pasa uzevši u obzir njihovu dob i stil života.

* 14 godišnja studija Purine na Labradorima: Kealy RD et al. (2002), JA-

VMA, Vol 220: 1315-1320; Lawler DF et al. (2008), Br J Nutr. 99: 793-

805

novo

Documents

Green Garden 64