Green Garden 82

G r e e n G a r d e n • b r o j 8 2 • r u j a n / l i s t o p a d 2 0 1 2 . • g o d i n a X I I • c i j e n a 3 , 5 0 K M

www.sjemenarna.com

[email protected]

- Lukovičasto cvijeće- Jesenja sadnja luka- Suzbijanje štetnih glodavaca- Etikete za vino- Radovi u pčelinjaku tijekom listopada

Bosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

[email protected]

OSIGURANI krediti UniCredit Banke su krediti:• s OSIGURANJEM OTPLATE kod bolovanja,

nezaposlenosti i nesretnog slučaja• najviših iznosa kredita BEZ ŽIRANATA• BEZ NAKNADE za obradu kreditnog zahtjeva za

korisnike JES! Paket računa do 30.11.2012.3 X sigurniji uz OSIGURANI kredit UniCredit Banke!Saznajte više na unicreditbank.ba

A naši krediti sigurnost.OSIGURANI krediti

Život donosi neizvjesnost.

I u ovom broju Green Garden glasilo nastavlja sa mnoštvom novosti i zanimljivosti iz svi-jeta poljoprivrede za svoje čitatelje. U 82. broju glasila možete pročitati sve o jesenjoj sjetvi povrća, različitim nametnicima i štetnicima na zelenim površinama, savjetima kako ih se osloboditi, kao i preporukama različitih proizvoda koji vam u tome mogu uvelike pomoći. Sve što vam je potrebno za jesenju sjetvu kao i berbu, možete pronaći u Agrocentrima Sje-menarne u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku, a za članove Kluba Green Garden tu su posebne pogodnosti i popusti prilikom kupovine.

Kako postati član Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jedno-stavno – preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.

Članstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim Agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected].

3

B RO J 8 2 • R U J A N / L I S T O PA D 2 0 1 2 .

Riječ urednika

Jesen u znaku lokovica.....................................................................................4Žižula – rijetka voćna vrsta na području Hercegovine .......................... 6Vrijeme je za zaštitu masline od paunova oka .......................................... 7Posljedice suše na voćkama ...........................................................................8Jesenska sjetva povrća .................................................................................... 9Cvjetača za zimsku berbu ............................................................................. 12Obojeno povrće sadrži više fitohranjiva .................................................... 13Jesenja sadnja luka .......................................................................................... 14Đumbir - začin aromatičnog okusa i ugodnog mirisa ........................... 16Matovilac - idealna zimska salata ...............................................................17Sadnja češnjaka tijekom jeseni ................................................................... 18Krtice – sve veći problem na zelenim površinama ................................ 19

GlasiloGREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić

Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.Andrea Šaravanja, mr. oec.

Lektor: Blanka Kraljević, prof.

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstva obra-zovanja,, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Žuta kukuruzna sovica sve značajniji štetnik rajčice i paprike na području Hercegovine ............................................................20Požari poharali Hercegovinu ........................................................................ 21Pitanja i odgovori ............................................................................................ 22Suzbijanje štetnih glodavaca ....................................................................... 23Njegovanje vina u bocama ........................................................................... 24Etikete za vino ................................................................................................. 25Što kod cvijeta najviše privlači pčele? ...................................................... 26Radovi u pčelinjaku tijekom listopada ......................................................27Zanimljivosti .................................................................................................... 30Nagradna križaljka ......................................................................................... 30

Sadr

žaj

Editor’s wordIza nas je toplo i sušno ljeto tijekom kojega su radovi u vrto-

vima, voćnjacima i vinogradima svedeni na minimum. Početkom jeseni u vinogradima je započela berba grožđa, u voćnjacima berba jabuka, krušaka i drugih voćnih vrsta, a u vrtovima sjetva i sadnja mnogih povrtnih kultura.

Tako, sukladno kalendarskom periodu i ovaj broj glasila do-nosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu za jesenji period. Svakako, jesen je vrijeme sadnje lukovica koje će početkom proljeća pokazati svu raskoš boja i mirisa. Koje lu-kovice odabrati za sadnju, kako obaviti sadnju te kako napraviti kombinaciju lukovičastog cvijeća pročitajte u članku posveće-nom ovim cvjetnim vrstama. Za ljubitelje povrća pripremili smo nekoliko zanimljivih priloga od kojih izdvajamo priloge o cvje-tači, đumbiru, matovilcu, luku i ozimom češnjaku. Ni voćari nisu ostali uskraćeni za svoj dio stranica u ovom broju glasila, tako da i oni mogu saznati više o suzbijanju paunova oka – opasne bolesti maslina. Stranice posvećene pčelarstvu također donose aktual-nosti koje provode pčelari u svojim pčelinjacima početkom jeseni.

Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju na-šeg ali i vašeg glasila Green Garden. Stoga vam preporučujemo da detaljno pročitate sve priloge ovog, jesenjeg broja Green Gardena, koji uistinu obiluje mnoštvom korisnih i zanimljivih priloga.

Uredništvo

Behind us is a hot and dry summer during which all activities in gardens, orchards and vineyards were minimized. At the beginning of autumn in the vineyards began vintage, in orchards harvest of ap-ples, pears and other fruits, and in gardens sowing and planting of different vegetable crops.

So, according to calendar period of a year, this issue of Green Gar-den brings you many interesting articles about autumn season in garden. By all means, autumn is the right time for planting flower bulbs that will show all their richness of colour and smell in the be-ginning of spring. What flower bulbs to choose for planting, how to plant and how to make combination of flower bulbs? The answers to these questions you can find in article dedicated to this topic. There is also a lot of interesting articles about vegetable crops like articles about cauliflower, ginger, lamb’s lettuce, onion and winter garlic. Fruit growers will also find interesting informations about suppres-sion of peacock spot (Cycloconium oleaginum) – dangerous disease on olives. Pages dedicated to bee keepers also provide you insight in activities in apiaries in autumn.

And this is only a part of everything that you can find in this issue of our and your Green Garden newsletter. So, we recommend that you read carefully all articles in this autumn issue of Green Garden, which really offers a lot of useful and interesting articles.

Editor’s office

Matea Pehar,dipl. ing.

JESEN U ZNAKULUKOVICA

Stara je narodna izreka da je vrt ogledalo kuće. S obzirom da je zima najškrtije godišnje razdoblje u pogledu ljepote, bujnosti i aktivnosti vegetacije, time sadnja zimskih lukovica doprinosi uljepšavanju vrta i umanjenju takvog imidža. Zato predlažemo da osvježite svoj vrt ili balkon jesenjom sadnjom lukovica.

Da bi se pristupilo sadnji lu-kovica u jesen potrebno je poznavati njihova osnovna

svojstva otpornosti na zimske uv-jete tj. hladnoću kako bi odabrali odgovarajuću vrstu. Od lukovica otpornih na zimske uvjete spo-menut ćemo najraširenije: tulipan, iris, narcis, crocus, ljiljan, muskari, zumbul, visibaba, ukrasni luk..

Prije sadnje lukovica potrebno je pripremiti tlo za sadnju. Najop-timalnije tlo za sadnju je plodno, rastresito tlo, mrvičaste strukture, tj. pjeskovita ilovača bogata humu-som. Gnojidbu tla je poželjno oba-viti organskim gnojivom - Biorex, a tijekom vegetacije prihranjivati mineralnim gnojivima.

SADNJA LUKOVICANajoptimalniji termin za jesenju

sadnju lukovica je od sredine ruj-

na pa do kraja listopada. Sadnja se obavlja u pripremljeno tlo na dubi-nu dva puta veću od širine lukovice. Krupnije lukovice sade se dublje sa širim razmakom, a sitnije pliće sa kraćim razmakom. U laka pjesko-vita tla se po pravilu sadi dublje, a u teška glinovita tla pliće. Razmak sadnje između lukovica odgovara dubini sadnje. Nakon sadnje luko-vice se obavezno moraju zaliti vo-dom. Zalijevanje tijekom vegetacije se obavlja rjeđe ali obilnije.

TULIPAN (Tulipa sp.)Tulipani su najraširenija vrsta lu-

kovičastog cvijeća i do sada je opi-sano više tisuća sorti. Imaju širok interval cvijetanja, ovisno od vrste, od prosinca do svibnja. Traženije sorte kod nas su: Johan Straus, Ca-ssin, Ballerina, Yokohama,Pieter de Leur, Orange Cassini,Gussepe Verdi, Toronto. Optimalna reakcija

tla za tulipane je pH 6,0 – 7,5. Tuli-pani se razmnožavaju generativno iz sjemena i vegetativno djeljenjem lukovica. Generativno razmnoža-vanje se obavlja samo u laboratori-jama , dok je vegetativno ustaljeno u praksi. Bitno je napomenuti da tlo oko lukovice treba kontinuirano biti vlažno, da ne bi došlo do puca-nja ljuske lukovice.

Tulipani su najveću primjenu pronašli u proizvodnji rezanog cvi-jeća, ali se sade i za dekoraciju vr-tova, parkova, balkona.

NARCIS (Narcisus sp.)Narcis je biljka jako lijepih deko-

rativnih cvjetova, opojnog mirisa sadrži alkaloide, po čemu je dobila i ime. Raširena je na više konti-nenata, čemu je doprinijela njena sortna prilagodljivost na različite klimatske uvjete, od tropskih do planinskih. Selekcijski se veoma

dobro križaju pa je selekcionirano preko 10.000 različitih sorti Kod nas su najudomaćenije sorte: Carl-ton, Flowersnift, Ice Floies, Jet fiere, Minow. Cvjeta od veljače do trav-nja. Narcis ima međupauzu u vege-taciji, tako da korijen tijekom ljeta odumire i ponovo se regenerira u jesen iste godine.

Najčešće se koriste za proizvod-nju rezanog cvijeća, ali se tako-đer sade i u cvjetnim gredicama u vrtovima i okućnicama. Imaju osobnost da na starijim zasadima daju kvalitetnije, obilnije i krupnije cvjetove. Na jednom mjestu luko-vica može ostati 4 – 5 godina.

ZUMBUL (Hyacinthus sp.)Potječe iz područja oko Sredo-

zemnog mora i Male Azije, ali se najviše odomaćila u Nizozem-skoj. Najčešće se sadi u vrtovima i okućnicama za dekoraciju okoliša,

4


U Agrocentrima Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u prodaji

se nalazi veliki izbor lukovica različitih vrsta namjenjenih

jesenskoj sadnji.

može se kombinirati sa drugim cvi-jećem ili pak samostalno jer je cvi-jet biljke izražajnih dekorativnih boja . Cvjeta od prosinca do travnja, ovisno od sorte. Ima višegodišnju lukovicu koja može preživjeti i do 20 godina.

Korijen je veoma osjetljiv i slabo se regenerira ,te ukoliko je značaj-nije oštećen dolazi do propadanja biljke. Prilikom odabira lukovice za sadnju bitno je voditi računa da ista bude jedra i kompaktna, tj. da bude zdrava.

Od značajnijih sorti kod nas su

najzastupljenije: Delfts Blauw, Lady Derby, Pink, Rosa.

IRIS ( Iris sp.)Biljka sadržava duginu boju

cvjetova po čemu je i dobila ime, što datira iz Grčke mitologije. Ra-sprostranjena je na različitim klimatskim zonama, od medite-ranskih do planinskih. Možemo ih podijeliti na skupinu sa lukovica-ma i sa rizomima. Ovisno od sorte i uvjeta u kojima se uzgaja, otvoreni prostor ili staklenički, biljke mogu cvjetati u gotovo cijelom godišnjem

periodu. Veoma mnogo se koriste u proizvodnji rezanog cvijeća. Irisu ne odgovaraju teška glinovita tla jer mu je korijen osjetljiv na jaču kon-centraciju soli. Ako je tlo dobro pri-premljeno ne treba ga prihranjivati tijekom vegetacije, osim ako ne is-polji tragove nedostatka pojedinog hraniva. Za razliku od prethodno opisanih vrsta, Irisi traže tijekom razvoja i cvjetanja mnogo svijetlo-sti, a također i obilno zalijevanje

LJILJAN (Lilium sp.)Postoje podatci da su Ljiljani bili

poznati u vrijeme starih Grka i Ri-mljana. Rasprostranjeni su između

10 i 55 o sjeverne geografske širine. Primjenjuju se za proizvodnju reza-nog cvijeća, jer u povoljnim vještač-kim uvjetima cvjetaju, ovisno od vrste, tijekom cijele godine. Mogu se saditi na otvorenom gdje svojim raznobojnim, bogatim cvjetovima ukrašavaju kuće, vrtove i okućnice. Ako se uzgajaju u staklenicima, tije-kom zime traže dosta svjetlosti, do-bro provjetravanje i grijanje toplom vodom, dok je ljeti kad temperatura pređe 22 o C potrebno vršiti zasje-njivanje i rashlađivanje prostora u kojem se gaji. Ne podnose jaču kon-centraciju soli u tlu. Dobro reagiraju na folijarno prihranjivanje.

5


ŽIŽULA – rijetka voćna vrsta na području Hercegovine

Žižula je dosta rijetka voćna vrsta koja se u našem podneblju uzgaja tek sporadično. Kako se posljednjih godina njen uzgoj lagano intenzivira tako se, uz ostale voćne vrste, u kućnim vrtovima Hercegovine može zamijetiti i po koje stablo žižule

Nino Rotim, dipl. ing.

Slična žižuli je i sibirska voćka poznata pod nazivom OBLEPI-HA. Kod nas je poznatija pod sinonimom vučiji trn gdje raste kao ukrasna, medonosna, divlja jestiva i ljekovita biljka. Kultivirana je u Sibiru od manje trnovitih i rodnih biljka gdje predstavlja vrlo popularno voće. Dosta je ima na području Makedonije gdje je tako-đer u farmaceutskim krugovima vrlo omiljena zbog svojih brojnih ljekovitih i hranjivih vrijednosti. Od plodova se najčešće priprema slatko, džem, žele, sirupi, sokovi i drugi bezalkoholni napitci, uklju-čujući i vitaminske. U matičnoj zemlji, Sibiru oblepiha predstavlja osnovnu sirovinu za dobivanje vina, rakija i različitih vrsta likera.

Posljednjih godina, svjesni či-njenice, kako se uzgoj voća ne može bazirati samo na

klasičnim voćnim vrstama, bolje opskrbljeni voćni rasadnici nudi-li su i stabla rijetkih voćnih vrsta. Tako se uz jabuku, krušku, treš-nju i kajsiju mogla nabaviti i po-koja sadnica pistacije, kumkvata te žižule. Ipak, među navedenim voćnim vrstama najmističnija je žižula. Zašto? Zato što ova rijetka voćna vrsta potječe iz daleke nam Kine u kojoj zauzima prvo mjesto po broju stabala i gdje danas ima-mo čak 200 000 hektara pod ži-žulom. Istini za volju, u našim her-cegovačkim krajevima malo tko zna za pojam žižule a vrlo je mali broj onih koji su stablo žižule uop-će vidjeli u stvarnosti. Ali, voćari entuzijasti, koji u svom vrtu vole imati stabla za koje drugi i ne znaju da postoje uveli su ovu istočnjačku voćnu vrstu i u naše hercegovačke krajeve.

Žižula- trnovita dračaI doista, kada pogledamo stablo

žižule tijekom zime, iz neznanja bi pomislili kako nam pred očima raste trnovita drača. Jer treba znati kako žižula formira prepoznatljive krošnje s dosta gustih izvijuganih trnovitih izboja. Stabla pak narastu od 2 do 4 metra visine te se zbog oštrih trnovitih bodlji trebaju saditi u rubnim, manje prohodnim dijelo-vima vrta. Na taj način ćemo izbjeći mogućnosti ozljede kod onih naj-mlađih jer žižuline bodlje nipošto ne praštaju. Pa zapitali bi smo se u čemu leži vrijednost ove zanimlji-ve voćne vrste, kada već nije toliko ni zastupljena ni dekorativna. Ali, treba znati kako plodovi žižule imaju veliku hranjivu i dijetotera-peutsku vrijednost. Plodovi žižule

se puno cijene zbog svog ljekovi-tog djelovanja i često se koriste za liječenje raznih bolesti, a osobito dišnih organa. Osim toga, ljekovi-to djelovanje imaju još lišće i kora žižule. Stoga se nemojte začuditi ako u ljekarnama zamijetite čajeve od žižule jer su njeni plodovi, lišće i kora vrlo traženi u farmaceutskoj industriji. Inače, spomenimo kako su plodovi žižule veoma slični plo-dovima masline. Plod je okruglasta oblika, crvenkastosmeđe do žute boje s ugodnim i nadasve aroma-tičnim vinsko-slatkim okusom. U sredini ploda smještena je izbraz-dana i s obje strane zašiljena ko-štica.

Idealna za sušna i siromašna tlaŽižula vrlo dobro podnosi uzgoj

na sušnim tlima koja su siromašna hranjivim tvarima. Stoga dobro us-pijeva u našim južnim krajevima ali i u susjednoj Dalmaciji, čak i tik uz morsku obalu. Tako je dokazano da bez većih poteškoća može podnije-ti temperature iznad 40 stupnjeva C te dulji sušni period. Samo kod izbora proizvodnog prostora tre-bamo voditi računa da je posadimo na zaštićenom položaju iz razloga što joj ne pogoduju jaki sjeverni ali ni južni vjetrovi. U slučaju da je tlo karbonatno i alkalno gotovo je sigurno da ćemo imati poteškoća s klorozom ili pojavom žućenja li-šća a što se sprječava povremenim unošenjem željeza u obliku proi-zvoda Florgen 6. Što se tiče razma-ka sadnje treba znati kako se ranije preporučivala nešto rjeđa sadnja na razmake 5 x 5 i 6 x 6 metara, prem-da najnovija istraživanja pokazuju kako se veći proizvodni potencijal može očekivati kod nešto gušće sadnje. Tako ukoliko želite podići nasad ove nadasve zanimljive voć-ne vrste morate znati kako među-redni razmak treba iznositi svega

3 metra koliki treba biti i razmak unutar samoga reda. U novije vri-jeme na području južne Dalmacije ali otoka mogu se zamijetiti manji nasadi žižule iz razloga što su vo-ćarima unaprijed osigurani otkupi cjelokupnog uroda a što je ujedno i najvažnija stavka u proizvodnji. Jer, interesi velikih farmaceutskih kompanija poklapaju se sa sve tra-ženijom eko-prirodnom proizvod-njom. To je i razumljivo ukoliko se uzme u obzir činjenica kako žižula nema nekih posebnih bolesti i štet-nika te je stoga i nije nužno tretirati pesticidima, a u njenom uzgoju ne treba koristiti ni velike količine mi-neralnih gnojiva. Dakle, ispada da je najskuplja sama sadnica a ako znamo kako samo jedno stablo u punoj rodnosti ostvaruje prinos od 40 do 50 kg postaje nam sve jasnije

kako je žižula itekako profitabilna voćna kultura.

6


Vrijeme je za zaštitumasline od paunova oka

Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim ma-slinicima, i koja se obvezno

mora suzbijati potkraj vegetacije je paunovo oko. Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i pod nazivom Spilocaea oleagina. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Na napad bolesti osobito su podložna stabla maslina, koja rastu u vlažnijim mikroklimatima i u sjeni.

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju

na gornjoj strani listova u obliku karakterističnih okruglastih, ulja-stih i tamnozelenih pjega ili mrlja, veličine 10-12 mm. Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleni prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi simp-tomi podsjećaju na oči po paunovu perju, pa otuda dolazi naziv bolesti, koji se koristi ne samo kod nas, već i u drugim zemljama gdje se uzga-ja maslina. Pjege se često spajaju i prekriju cijeli list. Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja lišća ili defoli-jacije. Na ostalim organima masli-ne, pr. plodovima ili grančicama, zaraze su vrlo rijetke a simptomi se uočavaju kao male smeđe pjegice. Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na lišću jav-ljaju se dvaput godišnje, i to ujesen i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju s

dolaskom kišnog razdoblja, kada je velika vlaga i kada su temperature niže, što odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simptomi, međutim, posta-ju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastavljaju nove zaraze. U proljeće se zatim javlja i prije spomenuto opadanje lišća, koje obično traje od ožujka do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer pa-togena gljivica miruje, da bi ujesen ponovnim dolaskom kiša započele

Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se

dvaput, prema vremenu početka infekcija, i to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau Z WP, Champion WP, Nordox 75 WG, i dr.). U svijetu se također koriste i neki organski fungicidi na bazi cineba, dodina, mankozeba i drugih, ali posve do-bru zaštitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra, koji u našoj zemlji jedini imaju dopuštenje za suzbijanje ove bolesti. Bakreni fun-gicidi preporučuju se za korištenje, jer i dobro djeluju na neke druge bolesti masline, kao što je bakterij-ski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Sphaeropsis dalmatica).

Prvo prskanje mora biti ujesen, i to potkraj rujna i početkom listo-pada, a drugo u proljeće, potkraj veljače i početkom ožujka. Prema istraživanjima, jesensko prska-nje je najvažnije. Od preventivnih zaštitnih mjera važno je provoditi pravilnu rezidbu i prozračivanje krošnje stabala, da bi se smanji-li razvojni uvjeti. Također, treba obratiti pažnju na izbor otpornijeg sortimenta maslina. Prema ne-kim podatcima iz literature, naše domaće sorte maslina dosta se ra-zlikuju u otpornosti na ovu bolest. Kao otpornije, spominju se Oblica i Lastovka, a kao osjetljivije Levan-tinka, Drobnica i Dužica. Od tali-janskih sorti otporne su pr. Lecci-no, Pendolino, Carboncella i dr., a osjetljive Ascolana i Moraiolo.

prof. dr. sc. Tihomir Miličević,Zavod za fitopatologiju

Agronomskog fakulteta u Zagrebu

nove infekcije. Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje, dok gornji često ostaju zdravima. Ako se bolest ne suzbija, zaraza iz go-dine u godinu iscrpljuje biljku, pa može uzrokovati sušenje cijelih stabala maslina, osobito mladih biljaka. Iscrpljena stabla maslina mogu napasti i potkornjaci, što još pridonosi bržem propadanju bilja-ka.

7


Posljedice suše na voćkamaUz svjetlost i biljna hranjiva, opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjeta za njihov pravilan rast i zdravstveno stanje. Plodovi mnogih vrsta voćaka sadrže i više od 80 % vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći.

Pod pojmom suše obično se smatra nedostatak vode, ali zapravo se najčešće radi

o kombiniranom djelovanju više čimbenika kao što su vjetar, viso-ka temperatura zraka i nedostatak vode. Većina stručnjaka se slaže da suša u nekom području počinje kada padne manje od 75 % pada-lina u odnosu na tridesetogodišnji prosjek.

Znakovi sušeAko je voćka izložena suši u po-

četku vegetacije, mladice slabo ra-stu, a cvjetovi slabo opadaju. Suša u drugom dijelu vegetacije ima za posljedicu slab rast plodova, pri-silno dozrijevanje i loše nakuplja-nje rezervnih tvari potrebnih za uspješno prezimljavanje.

Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnom djelu ploda. Ove pje-ge nastaju zbog odumiranja tkiva i lako se mogu zamijeniti sa gorkim pjegama koje su posljedica nedo-statka kalcija u plodu.

Pjege izazvane sušom javljaju se tek oko šest tjedana nakon pojave stresa zbog nedostatka vode. Tako je nemoguće učiniti bilo što da se stanje popravi.

Na breskvama se posljedice stre-sa od nedostatka vode manifesti-

raju kroz opadanje cvjetova, sma-njenu veličinu i kakvoću plodova kao posljedicu djelovanja suše tije-kom diferencijacije rodnih pupova, povećano raspucavanje koštica u plodu i td.

Smanjena tržna vrijednost plodova

Potrebno je osigurati odgova-rajuću količinu vode tijekom ci-jelog vegetacijskog razdoblja. To posebice vrijedi za rane sorte kod kojih se negativno djelovanje suše u početku vegetacije ogleda kroz smanjenje veličine ploda o kojoj najviše ovisi njihova tržna vrijed-nost. Nedostatak vode na ranim sortama nakon berbe ne djeluje na kakvoću plodova. Dapače, to može dovesti do povećanja broja cvjetnih pupova. Breskva i nektarina obično nemaju poteškoća s rodnošću, ali

za neke druge voćke sklone na-izmjeničnoj rodnosti to ponekad može imati pozitivan učinak. Uobi-čajena je praksa zasušivanja agru-ma kako bi se potaklo zametanje rodnih pupova. Voćke izložene suši tijekom više uzastopnih godina po-kušavaju se prilagoditi tako da po-većavaju volumen korijena. Takve voćke stvaraju više hormona cito-kinina koji u kombinaciji s hormo-nom giberelinom pozitivno djeluje na zametanje rodnih pupova.

Ako je badem izložen suši u vrijeme raspucavanja klapine, veliki broj plodova ostaje sa čvrsto zatvorenom klapinom i manji su randman i kakvoća jezgre. U završnoj fazi dozri-jevanja badem bez poteškoća podnosi umjerenu sušu.

Vegetativni rast voćaka izloženih suši je smanjen, ali se to smanjenje više očituje na rast u debljinu nego na rast u duljinu. Tako je promjer debla ranih sorti breskve izloženih suši poslije berbe tijekom četiri go-dine bio manji za oko 30 %, dok je obujam krošnje bio smanjen svega oko 13 % u odnosu na kontrolu.

Nedostatak vode ne mora uvi-jek imati negativne posljedice za rast i rodnost voćke. Učinak suše ovisan je o mnogim čimbenicima među kojima su najznačajniji vrsta voćke i fenofaza razvoja, zatim dolaze jačina i trajanje suše, starost voćke, zdravstveno stanje i drugi čimbenici.

Sustav održavanja tlaOsim navedenog važno je uzeti u

obzir i sustav održavanja tla. Utvr-đeno je da malčiranje slamom zna-čajno povećava volumen korijena jabuke u prvih šest godina nakon sadnje, istovremeno povećavajući dostupnost vode i količinu humu-sa. Stoga se poznavanjem djelova-nja suše na voćke i usklađivanjem agrotehničkih i pomotehničkih zahvata mogu ostvariti značajne uštede na troškovima natapanja i poboljšati kakvoća plodova voćaka.

Prof.dr.sc. Tomislav JemrićZavod za voćarstvo

Agronomski fakultet u Zagrebu(Preneseno iz Gospodarskog lista)

8


Mladen Karačić, dipl. ing.

Jesenska sjetva povrćaDolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijati ili saditi različite vrste povrća. Ali, ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje i ova godina

Nezapamćene vrućine i du-lja sušna razdoblja tijekom srpnja i kolovoza u velikoj

su mjeri poremetili planove mno-gih povrćara. Ipak, statistički pod-aci pokazuju da je za mjesec rujan karakteristično postupno norma-liziranje klimatskih prilika. Pod tim podrazumjevamo sve učestalije oborine koje u dobroj mjeri um-anjuju negativne posljedice koje prouzrokuje nedostatak vlage u tlu i zraku.

Osim sjetve povrća, tijekom je-seni, većina povrtlara priprema zemlju za narednu sezonu. Pod tim podrazumjevamo gnojenje, odnos-

Sjetva povrća u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVE

ZIMSKI ŠPINAT 3 g 01.09.-31.10.

ZIMSKA SALATA 3 g 01.09.-20.09.

MRKVA 4 g 01.09.-31.10.

PERŠIN 5 g 01.09.-31.10.

RADIČ 8 g 01.09.-10.09.

MATOVILAC 5 g 10.10.-31.10.

no, razbacivanje stajskog gnoja. Značaj ove operacije je utoliko veći ako se zna da stajski gnoj, osim što biljke opskrbljava hranjivim tva-rima, u velikoj mjeri utječe i na popravljanje strukture tla. Stoga je na težim tlima koja se odlikuju sla-bim mikrobiološkim aktivnostima i potreba za stajskim gnojem veća. Međutim, ukoliko želimo maksi-malno iskoristiti njegovu vrijednost nužno ga je odmah po razbacivanju ukopati tj. zaorati u tlo. Čak su i zn-anstvenici dokazali da stajski gnoj koji ostaje nezaštićen u vrtu za samo tri dana izgubi četvrtinu svoje vrijednosti.

Dakle, kada smo pripremili tlo i ukoliko nam klimatske prilike to dozvoljavaju vrijeme treba iskoris-

titi za sjetvu, odnosno, sadnju povrća. Rokove sjetve trebamo poštivati jer o njima ovisi visina uroda, vodeći računa da u slučaju ekstremnih tem-peratura sjetvu povrća ipak možemo pomjeriti za deset do petnaest dana.

Osim navedenih kultura obavlja se i sjetva blitve, rotkvice te sadnja prijesadnica artičoke, endivije, pori-luka, raštike, ljutike-kozjaka i mlade kapule. Pored toga tijekom listopada obavlja se sadnja češnjaka čije je češ-njeve prije same sadnje potrebno po-topiti u otopinu fungicid – botriticida i to u trajanju od 10-15 minuta. Na taj način češnjak smo u startu zaštitili od truleži

Dubina sadnje češnjaka nije ista za jesensku i proljetnu populaciju. U jesen češnjak se sadi na 4-6 cm, a tijekom proljeća na 2-3 cm od razine tla. Za sadnju se uzimaju vanjski češ-njevi s glavice češnjaka jer su krupniji i razvijeniji. Unutarnji češnjevi imaju tanji i slabiji ovojni listić, nejednaku krupnoću, pa se stoga ne postiže od-govarajući učinak. Za četvorni metar potrebno je posaditi 6-8 dekagrama češnjeva.

9


PRODAJNA MREŽA U BIH: BILEĆA - Poljooprema MT (059 371 069); BIHAĆ - Velmah (037 304 673); BOSANSKA KRUPA - Plana Cop Elma (037 471 036); BOSANSKI PETROVAC - Trgoproizvod (037 883 383);

BOSANSKI PETROVAC - Trgoproizvod (037 883 383); BUGOJNO - Dadić Promet (030 253 301); BUSOVAČA - Draško servis (063 333 230); ČAPLJINA - Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); ČAPLJINA -

Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); ČAJNIČE - AS (058 310 342); ČITLUK - Agroodak (036 644 098); Vibo (036 650 556); DONJI VAKUF - Espro (030 201 377); DRVAR - Moto Zorić (065 456 254);

FOČA - Čančar (065 911 533); FOJNICA - Elektrovod (030 831 843); GABELA POLJE - Šiljeg (063 890 686); GACKO - Autocentar (059 472 270); GLAMOČ - Alpina (063 477 959); GORAŽDE - Agropodrinje

(038 224 528); Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE - Ivica P. Apoteka (030 495 651); GRUDE - Enigma (039 660 111); GRUDE - SOVIĆI - Padina (039 670 965); JABLANICA - Metal (061 285 598); JAJCE -

Bojanić (030 659 428); KLJUČ - Kometa Commerce (037 661 938); KONJIC - Tuščica (036 730 859); LIVNO - Pavić (034 208 034); LJUBUŠKI - Padina (039 831 070); MOSTAR - Najvest (036 347 027); Poljotehnika

(036 326 400); Sjemenarna (036 352 700); MRKONJIĆ GRAD - Agro Auto (050 221 380); Agro MG (050 211 308); NEUM - Judik (036 884 162); Misir (036 884 256); NEVESINJE - Poljooprema (065 602 789);

POSUŠJE - Trgometal (039 680 904); SANSKI MOST - Velmah (037 684 740); STOLAC - CRNIĆI - Faam Commerce (036 862 311); ŠIPOVO - Medex (050 371 368) ŠIROKI BRIJEG - Sjemenarna (039 703 572);

TOMISLAV GRAD - Elfin (034 353 552); TRAVNIK - Green Coop (061 598 462); (061 210 063); VITEZ - Fis (030 715 539); Metabo (030 708 222); TREBINJE - Agrocentar (059 220 191); TRNOVO - NS Moto

VELIKA KLADUŠA - Euro Klas (037 773 366).

Mostar, Bišće polje bb.; Tel.: 036 352 560; www. unikomerc.ba; E-mail: [email protected]

Ovlašteni uvoznik i distributer firmi:

Svako je želi!

AKCIJSKA PRODAJASTIHL i VIKING uređaja01.09. - 01.11.2012.god.













Svako je želi!


VRTNE SJEČKALICE ZA SVAKU NAMJENU

Model GE 105 GE 250 GE 355 GB 370S Nazivni napon 230 V 230 V 230 V - Snaga (W) 2.200 2.500 2.500 - Tip motora - - - B&s serija 850 PRO RS

6,5 HP OHV Nazivna snaga kod radnog broja okretaja

- - - 3,3 kW/4,5 KS 3.000 obr/min

Broj obrtaja obr/min) 2.800 2.800 2.750 - Max. Debljina grane Ø (mm) do 35 do 30 do 35 do 45 Visina uređaja (cm) 97 144 142 140 Težina (kg) 17 26 29 45 Alat Multi-Cut 103 Multi-Cut 250 Multi-Cut 355 Multi-Cut 370 Kućište Polimer Polimer Polimer Polimer/metal B&S = Briggs&Stretton, RS = ReadyStart, OHV = ventil s gornje strane

Snažne VIKING vrtne sječkalice pretvaraju sve u kratko i sitno,što god u vrtu ostaneod prirodnih materijala kao što su odrezanegrane, ostaci živice ilibiljaka. . VIKING rezni sistemi značajno smanjuju vo-lumen otpada. Bilo da je riječ o grmlju,mekanom organskommaterijalu poput od-rezanog cvijeća ilio lišću - VIKING vr-tne sječkalice to po-spremaju. Brojne inte-rnacionalne nagradesvjedoče o kvaliteti mnogostranih VIKINGvr tn ih s ječka l i ca .

Sječkanjem vrtni ot-pad postaje idea-lan za kompostiranje,čime taj otpad dobiva novu vrijednost u obli-ku gnojiva za Vaš vrt.

Kako biste znali kakvusječkalicu izabrati, naj-prije morate utrvrditi dali radite na područnjimaosjetljivim na buku, dali Vam je dostupan pri-ključak za struju, te ko-liko i koji materijal že-lite prerađivati. Za sva-ku potrebu postoji ide-alan uređaj.

I z d v a j a m o :

Električna sječkalica GE 105 usitnjava gra-nje, ali i meki materi-jal poput lišća i ostata-ka biljaka. Ima dva ra-zličita otvora za punje-nje, jedan u obliku dje-

ma prerađuje granje do promjera 45 mm. Pogodna je za korište- nje na lokacijama nakojima nije dostupan priključak za struju.

Predviđena je za sječ-kanje granja, ali se po-moću seta 300 može opremiti za usitnjava-nje biljnog otpada. Ovajset se sastoji od ravnoglijevka i reznog sistemaMulti-Cut 350.

Električna sječkalicaGE 250 prerađuje gra-nje do promjera 30mm, ali i mekani mate-rijal poput cvijeća ililišća.

teline sa četiri lista zagranje, a jedan za me-kani materijal. Sječe gr-ranje do promjera 35mm.

Električna sječkalicaGE 355 je snažna sje-čkalica sa patentiranom

BRS (sistem za o-brtanje smjera rotacijenoževa) i snažnim Mu-lti-Cut 355 reznim sis-temom. Kada rezni sis-

nda trgajući noževi sje-ckaju biljne ostatke.

stem radi u smjeru ka-zaljki na satu tada ošt-ri noževi usitnjavaju gr-anje. A kada se okrećuu suprotnom smjeru o-

tehnologijom obrtanja

Motorna sječkalicaGB 370 S bez proble-













Svako je želi!


Cvjetača za zimsku berbu12


Mario Ćubela, dipl. ing. Zbog svoje izvanredne hranjive vrijednosti cvjetača pripada samom vrhu povrtlarskih kultura. Riječ je o odličnoj dijetetskoj namirnici koja bi trebala naći mjesto u svakom povrtnjakuKao i ostale kupusnjače cvje-

tača potječe s Mediterana i Bliskog istoka. Prva pisana

informacija o cvjetači potječe iz 12. stoljeća što znači da je imala zna-čajnu ulogu u svijetu povrtlarstva starih civilizacija. Iako u našim krajevima nije zastupljena kao pri-mjerice rajčica i paprika zamjetno je da proizvodnja cvjetače zadnje desetljeće u svijetu itekako raste. Možda je tomu uzrok i njezina hra-njiva vrijednost koja se ogleda u sadržaju ugljikohidrata, bjelanče-vina, masti, minerala (natrij, kal-cij, fosfor, magnezij, željezo, jod) te vitamina (A,B i C). Ipak, tomu pridonosi činjenica kako se veliki metamorfozirani cvat s nekoliko najmlađih listova može koristiti kao povrće prisutno na tržištu go-tovo cijele godine.

Voda kao bitan čimbenik uzgoja cvjetače

Cvjetača ima nešto slabije razvi-jen korijenov sustav što znači da automatski ima i veće potrebe za vlagom i hranjivim tvarima. Tako je praksa pokazala da nedostatak vlage u tlu, ali i samom zraku znat-no usporava rast lisne mase, koja ostaje sitna s jakom voštanom pre-vlakom, pa nastupa prijevremeno oblikovanje cvjetnih glavica slabe kakvoće. Svakako treba napome-nuti kako cvjetača najveću potre-bu za vlagom iskazuje u vrijeme oblikovanja cvjetne glavice. Stoga, treba uzeti u obzir činjenicu kako se navedeno povrće može uspješno proizvoditi samo uz dobro natapa-nje, prvenstveno metodom oroša-vanja (kišenja) biljaka i tla, čime se

stvara visoka relativna vlaga zraka što itekako godi cvjetači.

Vrijeme sjetveU našim toplim krajevima cvje-

tača se za zimsku i proljetnu berbu sije u kolovozu, a sadi u rujnu dok se za jesensku berbu sije u srpnju, a sadi u kolovozu. U nešto hladni-jem klimatu cvjetaču treba posijati nešto ranije kako bi se sama berba planirala prije dolaska hladnijih dana, odnosno prije pojave mra-zeva. Sadnja se obavlja na razmak redova od 60 cm koliko iznosi i raz-mak unutar samih redova. Navede-ni razmak redova potreban je kod uzgoja kasnih jesensko-zimskih sorata tj. hibrida koji zahtijevaju i nešto više proizvodnog prostora. Međutim, većina hercegovačkih povrtlara prakticira nešto manji razmak sadnje (40 x 40 cm) kako bi na taj način što bolje iskoristili pri-

jeko potrebne, ali još uvijek male i usitnjene proizvodne površine.

Berba cvjetačeCvjetača se bere u stadiju tehno-

loške zrelosti, kada cvat dosegne promjer preko 10 cm, a što odgovara sortnim svojstvima. Berba se odvija za suha vremena, rezanjem do ko-rijena, tako da uz glavicu ostane ne-koliko listova. Budući da se cvatovi ne razvijaju ujednačeno, berba je sukcesivna. Nakon branja cvjetaču je potrebno naglo ohladiti i uskladi-štiti na temperaturi nešto većoj od točke smrzavanja. Kupljenu pak na tržnici možete čuvati zamotanu u papir u hladnjaku do tri dana.

Međutim, trebate znati da se cvjetača najbolje pripravlja kuha-njem na pari premda se može ku-hati i u vodi bez soli. A otkrit ćemo vam i malu tajnu-ukoliko je kuhate u slanoj vodi brzo će vam potamniti.

Osobito je ukusna ukoliko se kuha u mješavini vode i mlijeka, a dobro dođe i pokoji začin kao što su vla-sac, celer ili peršin. U dalmatinskoj se kuhinji pak najviše priprema na lešo, začinjena kvasinom i maslino-vim uljem. Pa tko voli neka izvoli…

Fiziološki poremećaji Fiziološki poremećaji u razvoju

cvata cvjetače najčešće se očituju kroz: formiranje sitnog cvata, pro-rastanje brakteja, rižavost i sljepoća

«Sitni cvat» posve otvara unu-trašnje lišće rozete prije nego što cvat postigne tržnu veličinu. Više je mogućih uzroka: zastoj u rastu, niže temperature nakon presađi-vanja, prestare presadnice, slaba prehrana dušikom.

Prorastanje brakteja – pojava malih listova koji prorastaju kroz cvat. Dok je cvat dobro zaštićen lišćem, ti su listovi bijeli, a čim se izlože svjetlu, postaju zeleni.

Rižavost – pojava malih cvjetnih pupoljaka na površini cvata, što cvatu daje samtast izgled. I ta poja-va je u vezi s temperaturama od 15 do 25 dana nakon zametanja cvata.

Sljepoća – rozeta lišća bez cva-ta- u stadiju sedmog ili osmog lista ugiba vegetacijski vrh od niskih temperatura (0 do -1oC), listovi su deblji i tvrđi nego što je normalno zbog nakupljanja ugljikohidrata.

13


Obojeno povrće sadrži više fitohranjiva

Povrće kao vrlo vrijednu namirnicu i neizostavan dio hrane cijenimo zbog značajnog sadržaja mine-rala, vitamina i vode. Uz to je većina povrtnih vrsta ljekovita, sprječava i ublažava tegobe izazvane šećernom bolešću, želučanim tegobama, crijevnim i bubrežnim bolestima, te ostale probavne tegobe.

S obzirom na to da se sve više širi trend konzumacije povrća kao vrlo značajne funkcio-

nalne hrane, u selekciji se sve više proizvode nove sorte povrća razli-čitih obojenja. Dnevna potreba za vitaminima i mineralima može se održati konzumacijom 500-600 g svježeg povrća različitih obojenja. Najvažniji su vitamini koji se do-bivaju iz povrća askorbinska kise-lina, karoteni, zatim neki vitamini B kompleksa, primjerice tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin itd. Od ostalih važnijih su vitamini E i K, koji u povrću mogu biti zastupljeni i u takvim količinama da zadovo-ljavaju dnevne potrebe odraslog čovjeka. Voda je najzastupljenija u povrću i može je biti do 98 posto. Nije hranjivi sastojak, ali je iznimno značajna zbog regulacije osmot-skog tlaka u stanicama. Dnevno bi čovjek trebao unijeti u organizam 1500 – 2000 grama vode, jer na taj način onemogućava stvaranje štetnih kristala u zglobovima i mi-šićima. Smanjuje se mogućnost stvaranja bubrežnih kamenaca, a općenito se organizam čisti pomoću vode. Ujedno se podmazuju zglobo-vi i unutarnji organi. Svaka povrtna vrsta karakteristična je po količini određenih minerala, vitamina ili vode, pa je važno znati načine pri-pravljanja povrća za jelo. Svakako je najbolje jesti povrće u svježem stanju, no, to nije uvijek moguće, pa je dobro znati kako smanjiti gubi-tak vitamina pri pripravljanju jela. Kuhanje je jedan od najčešćih na-čina, ali se njime gubi dio hranjivih tvari osobito vitamina C. O načinu kuhanja ovisi hoće li gubitak biti veći ili manji. Ako se povrće kuha u što manje vode (najbolje na pari), gubitci vitamina C mnogo su manji. Smanjuju se kada se povrće stavi u kipuću vodu. No, na sreću nisu svi vitamini osjetljivi na termički tre-tman, pa tako karoteni na kuhanje

reagiraju malo ili nikako. Najmanji su gubitci vitamina u smrznutom povrću, pa je taj način vrlo raširen u našim kućanstvima. Opasnost se javlja samo kod blanširanja, pa ga treba skratiti i obaviti što brže (1-2 minute ovisno o vrsti povrća).

Boje - garancija hranjivih tvari Različite boje povrtnih kultura

jamstvo su prisutnosti različitih kombinacija hranjivih tvari i ostali fitotvari (fitokemikalija), odnosno fitohranjiva. Fitohranjiva su skupi-ne biološki aktivnih tvari iz bilja i od iznimnog velikog značaja u smi-slu zaštite ljudskog organizma. Da-nas se zna za više od tisuću različi-tih fitohranjiva. Djeluju na različite načine, pa neke imaju samo jednu značajku ali pretežno više meha-nizama korisnog djelovanja. Naj-važnije je djelovanje fitohranjiva antioksidativno, zatim djelovanje na endokrini sustav i hormonima slično djelovanje (kao što su fitoe-strogeni u koji se mogu naći kine-skom jamu, a djeluju na uravnote-ženje razine hormona i na taj način pomažu kod PMS-a, osteoporoze i sl.), antibakterijsko djelovanje i fizikalno djelovanje (tako se neka fitohranjiva vežu na stanične zido-ve i sprečavaju vezanje patogenih mikroorganizama). Najčešće spo-minjana fitohranjiva su antioksi-dansi, tvari koje stanice organizma štite od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radi-kali su nepostojani elektroni koji se stvaraju svakodnevno, a uništavaju stanice, proteine DNK i kolagen u našem organizmu. Najznačajniji antioksidansi u povrću su karote-noidi (karoteni, likopen i lutein), flavonoidi, izoflavoni, vitamini A, C, E i minerali selen i cink. Fitoke-mikalije, odnosno fitohranjiva jaki su antioksidansi koji organizam djelotvorno štite od mnogih bolesti kao što su dijabetes, srčane bolesti,

povišeni krvni tlak, pojava tumora (karcinoma) itd. Što više raznoliko obojenih vrsta jedemo, toliko je veća mogućnost suzbijanja slobodnih radikala u organizmu. Povrće osim vitamina sadržava iznimno važna di-jetalna vlakna, zaslužna za dobar rad probave, što je pak preduvjet pravil-ne cirkulacije hrane kroz organizam.

Povrće žutonarančaste boje (batat, mrkva, tikva, koraba, žuti krumpir i sl.) sadržava više različitih antiok-sidanata (karotenoidi, vitamin C, bioflavonoidi itd.). Fitohranjiva tako obojenog povrća pomažu pri zaštiti srca i krvnih žila, jačaju imunitet or-ganizma i djeluju na očuvanje vida.

Zeleno povrće, kao što su krastav-ci, salata, grašak, blitva, brokula, ki-neski kupus, kelj, artičoka, mahune, špinat, lišće batata i sl. sadržavaju jake antioksidanse kao što su lute-in, indoli, te polifenoli koji smanjuju rizik od nastanka nekih tipova raka i jačaju kosti i zube.

Plavoljubičasto povrće (patlidžan, plavi krumpir, ljubičaste šparoge i sl.) smanjuju opasnost od razvoja nekih tipova tumora, usporavaju starenje, dobro djeluju na mokraćne kanale i poboljšavaju pamćenje.

Povrće bijele boje (kineski jam, češnjak, luk srebrenac, cvjetača, đumbir, korijen peršina itd.) štite srce i krvne žile, jer smanjuju količinu kolesterola u krvi, a smanjuje se i rizik od nastanka raka, kao i pojava moždanog udara.

Crvena boja povrća većim dijelom potiče od antocijana i likopena, koji su ujedno i jaki antioksidanti. Najpo-znatije povrće crvene boje je rajčica, pa zatim lubenice, rotkvice, crveni krumpir, rabarbara, crveni radič i sl. Crveno povrće smanjuje opasnost od nastanka raka, poboljšava pamćenje (Alzheimerova bolest), štiti i pospje-šuje rad mokraćnih organa itd.

Doc. dr. sc. Bruno NovakAgronomski fakultet, Zagreb

(Preneseno iz Gospodarskog lista)

Velimir Lasić, dipl. ing.

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku za jesenju sadnju luka u svojoj ponudi imaju sljedeće

sorte: Red Baron, Holandski žuti, Majski srebrenjak, Sturon te Izborak koji se koristi za proizvodnju mladog luka-pera.

Luk je stekao status vrlo zdra-vog i ljekovitog povrća koje se tijekom cijele godine koristi

kao mladi luk, mlada lukovica (luk srebrenac) i zrela lukovica. Osim toga, u prehrani se može koristiti na raznorazne načine: svjež ili kon-zerviran, kao temeljna namirnica ili kao dodatak jelima. S druge stra-ne, narodna medicina luk smatra više nego korisnim povrćem koje se koristi kao lijek protiv crijevnih bolesti, odnosno, općenito bolesti koje izazivaju bakterije, zatim za

poboljšanje rada srca, za regulira-nje šećera u organizmu te kao oblog kod upalnih procesa i rumatizma.

Koju sortu luka odabrati?U poljoljekarnama se može pro-

naći nekoliko različitih sorti luka. Koju sortu odabrati, najčešće ovisi od vlastitih prohtjeva i obiteljskog jelovnika ali i samog djelatnika poljoljekarne. Ipak, kako bih vam olakšali izbor odgovarajuće sorte predočiti ćemo vam osnovne ka-rakteristike najčešćih sorti luka koje se sade u ovom razdoblju.

Holandski žuti (Stuttgarter) je

najčešća sorta koja se odlikuje čvrstim plosnatim glavicima, sla-mnatožute boje, s dobro zatvore-nim vrhom. Unutrašnjost glavice je bijele boje a prosječna težina gla-vica iznosi 80-100 grama. Sorta se odlikuje umjerenom ljutinom. Na-vedena sorta se svakako preporuča za sadnju u jesenskom razdoblju. Dobro spremljene glavice mogu se koristiti duži vremenski period.

Majski srebrenac je sorta koja se za ranu proizvodnju najviše uzgaja. Sorta je prepoznatljiva po bijelim plosnatim glavicama. Najviše se upotrebljava za pripremanje sa-lata. Glavice su slatkastog okusa i prosječne težine 80-90 grama. Nije pogodan za dulje skladištenje.

Red Baron je kvalitetna sorta luka koja jednostavno predstavlja crvenu varijantu srebrenjaka. Da-

kle, glavice imaju crvenu boju ali i lagani, slatkasti okus. Zbog toga ova sorta luka nalazi sve veću pri-mjenu u obiteljskim povrtnjacima i kuhinjama. Kao i srebrenac pretež-no se koristi za pripremanje salata.

Izborak predstavlja sortu luka koja se uzgaja isključivo za korište-nje u zelenom stanju. Zbog svojih karakteristika, uz jednu od gore navedenih sorti luka, redovito se uzgaja u obiteljskim vrtovima. U toplijim krajevima sorta se može koristiti za konzumiranje već kra-jem prosinca.

Sturon je sorta luka čije se glavi-ce mogu čuvati dulji vremenski pe-riod. Glavice imaju duguljasti oblik što je i osnovni razlog njegovog ma-njeg uzgoja. Pošto se u našim kraje-vima tradicionalno uzgajaju sorte s plosnatom glavicom (tzv. pogačari)

14


Jesenja sadnja lukaU ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnje luka, povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature. Osim toga, svima su nam poznata njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka

izbija u drugi plan. Međutim, treba znati da se radi o također kvalitet-noj sorti za koju ima prostora na tržištu.

Vječita dvojba - zašto luk “kurelja”

Pojedinih godina, zbog određe-nih razloga dolazi do toga da luk prijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-“da dođe do ku-relja luka”. I kako to biva, za sve je krivo sjeme koje je po neupućeni-ma isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa. Ali, u svemu postoji i ona druga strana priče, a tako je i u ovom slučaju.

Istina je, da struka navodi ali i pokusi potvrđuju da jedan od ra-zloga “kurelji” može biti korištenje prekrupnih lučica za sadnju koje su u pravilu sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga da luk prije vre-mena potjera cvjetnu stabljiku. A spomenuta jarovizacija nije nika-kva bolest već predstavlja hladno razdoblje sjemena koje mora proći određena kultura kako bi prešla u reproduktivnu fazu. Međutim, i kod korištenja sitnijih lučica može doći do formiranja biljaka sa cvjetnim stablom, samo što je tada “kurelj” izražena u puno manjem postotku. Dakle, ova neželjena pojava je usko

povezana s biološkim svojstvima luka i na nju se ne može bitnije utjecati.

Ali, struka kao i brojni pokusi ta-kođer navode da je najčešći uzrok “kurelji” luka nešto ranija sadnja u jesen koja uz djelovanje ekstremnih temperatura dovodi do neželjene pojave. Ustvari, u tome bitnu ulogu igraju visoke temperature i duljina dana tijekom proljeća koje jedno-stavno primoravaju luk na formi-ranje cvjetne stabljike. Jednostavno rečeno, ako luk posadimo nešto ranije od optimalnog roka i ako se nakon toga dogode i poklope odgo-varajuće temperaturne i svjetlosne prilike dolazi do «kureljanja» luka. Međutim, do kurelji luka može doći i ukoliko lukovica nakon sadnje do-živi neki stres, npr. ukoliko dođe do suše i visokih temperatura.

Dakle, kako bi se izbjegla kurelj, luk je poželjno saditi u optimalnom roku što znači da u tom pogledu nikako ne trebamo žuriti. Ali, kao što smo i naveli u nastanku “kure-lji” bitan elemenat čine nepoželjne klimatske prilike tijekom razvoja same biljke. Razumljivo je da na klimatske čimbenike ne možemo pretjerano utjecati ali barem mo-žemo imati razumjevanja i volje shvatiti da neki prirodni procesi

Kvalitetnim sjemenom do visokih urodaDa je kvalitetno sjeme preduvjet visokih uroda dobro je poznata či-

njenica. Osim kvalitetnog sjemena, za visoke urode potrebni su i ostali čimbenici (tlo, gnojidba, navodnjavanje, agrotehnika i dr). Sve to uz kvalitetne i pravovremene savjete agronoma rezultirat će visokim i kvalitetnim urodom.

Sjemenarna d.o.o. Široki Brijeg jedan je od vodećih distributera sje-mena i sadnog materijala u Bosni i Hercegovini. U proteklih dvadesetak godina mnogi proizvođači su se uvjerili u kvalitetu sjemena i sadnog materijala koje se posljednjih nekoliko godina distribuira pod robnom markom Green Garden. Više puta u proteklim godinama, u glasilu Gre-en Garden, objavljivali smo priloge o visokim urodima, mrkve, graha, graška; izuzetno krupnim i ukusnim plodovima cikle, rajčice, paprike; krupnim plodovima tikve i sl.

I ove godine u naše agrocentre zadovoljni proizvođači donijeli su primjerke pojedinih poljopri-vrednih kultura za koje su sjeme ili sadni materijal kupili u sjeme-narninim agrocentrima.

„Svake godine sadim lubeni-cu sa kojom nisam posve zado-voljan. Ove godine agronomi iz Sjemenarne savjetovali su mi da probam sa cijepljenim presad-nicama lubenice sorte Fantazija. Presadnice sam kupio u Sjeme-narni i uz savjete njihovih agro-noma proizveo sam izuzetno krupne i kvalitetne plodove lubenice“ – kazuje Iko Slišković iz Širokog Brijega. U naš agrocentar u Širokom Brijegu gosp. Slišković je donio lubenicu tešku 21,5 kg.

I Mirko Gugić iz Uzarića (Široki Brijeg) prezadovoljan je sjemenom koje kupuje u sjemenarninim agrocentrima. „Ove godine u Sjeme-narni sam kupio sjeme na čijem pakiranju su bili prekrasni žuti plodovi dinje. Odlučio sam pro-bati i nisam se prevario. Proizveo sam izuzetno krupne i vrlo sočne plodove dinje u čiju kvalitetu su se uvjerili svi oni koji su ih pro-bali. Naredne godine ponovno ću saditi istu sortu dinje“ ističe gosp. Gugić. Imi smo se uvjerili u priču gosp. Gugića jer smo imali priliku probati dinju koju je gosp Gugić donio u naš agrocentar u Širokom Brijegu a koja je težila 6,5 kg.

nisu jednostavno i praktično objaš-njivi.

Borba s korovomČesto se u našim povrtnjacima,

bilo da se radi o manjim ili većim površinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama. Pa, do-ista možemo tvrditi da je prošlo vrijeme ručnog plijevljenja a što je i razumljivo kada danas na tržištu

imamo herbicide kojima navedeni postupak možemo doslovce obavi-ti u jednom navratu. Nakon sadnje a prije nicanja možemo koristiti Stomp 330 E, odnosno, kad luk for-mira 3-4 lista Goal ali uspjeh može često biti nezadovoljavajući. Za sve dodatne informacije svakako vam preporučamo da se obratite našim agronomima iz Savjetodavne služ-be.

15

16


ĐUMBIR začin aromatičnog okusai ugodnog mirisaIvan Perić, dipl. ing.

Đumbir je trajna gomoljasta biljka iz porodice ljiljana poznata po svome korenju.

Đumbir se koristi već tisućama go-dina kao lijek, začin, hrana i sred-stvo za uljepšavanje.

Ova biljka je podrijetlom iz Kine, ali sada se uzgaja u mnogim ze-mljama, uključujući Aziju, Indiju, Afriku i Karipske otoci.

Đumbir je veoma popularan u kuhinji zbog svog posebnog ljut-kastog okusa, što je upravo zasluga eteričnih ulja, koja sadrži korijen đumbira. Korijen đumbira je do-stupan u sirovom obliku, u prahu, ušećeren ili ukiseljen, u obliku si-rupa ili tinkture u trgovinama zdra-ve hrane i supermarketima.

Đumbir je trajna gomoljasta biljka iz porodice ljiljana. Rastom je sličan trstici, može narasti više

od 1 metra u visinu i ima kopljasto lišće. Latinski naziv Zingiber offi-cinale potječe od sanskrtske riječi stringavera, što znači rožnat. Naziv se odnosi na podanak biljke koja je kvrgavog, nepravilnog izgleda, svjetložute do smeđe boje.

Posebnost đumbira je u noti eg-zotičnosti i orijentalnosti koja ga razdvaja od udomaćenih, medite-ranskih začina. Poprilično je aro-matičan, jakog i oštrog (palećeg) okusa i ugodnog mirisa zahvaljuju-ći eteričnom ulju i raznim mirisnim smolama. Obilno se koristi u kuhi-njama Azije, gdje njegovu važnost nadmašuje jedino sol. Spada u naj-skuplje, najtraženije i komercijalno najviše korištene aromatične tvari (osim papra i paprike). Njegova je cijena posljedica vrlo dugog proce-sa zrenja (5-9 mjeseci).

U tropskoj Aziji uzgaja se već 3000 godina, ali je njegovo toč-

no podrijetlo nepoznato. Đumbir se koristio i na Bliskom istoku i u južnoj Europi mnogo prije rimskih vremena. Portugalci su ga doni-jeli u Afriku, a Španjolci odnije-li na Karibe. Krajem 16. stoljeća Španjolci su imali rastuću trgo-vinu đumbirom između Jamajke i kontinentalne Europe. Jedan je od najstarijih neeuropskih začina, posebno omiljen u Engleskoj, gdje se još od srednjeg vijeka poslu-živao na stolu uz papar i sol kao osnovni začin, a kasnije je gotovo svaki grad imao svoj Ginger street, tj. ulicu u kojoj se obično trgovalo začinima.

Đumbir se najviše proizvodi u Indiji, gdje se i potroši više od po-lovice u bezbroj specijaliteta. Na-veliko se koristi i u drugim azijskim zemljama, zatim u arapskoj kuhi-nji, u Švedskoj te svim zemljama britanskog Commonwealtha.

Energetska i nutritivna vrijednostKorijen đumbira u količini od 100

g ima energetsku vrijednost od 80 kcal, od čega je sadržaj proteina 1,82 g, masti 0,75 g i ugljikohidrata 18 g.

Mineralni sastav korijena đum-bira je vrlo raznolik, a u značajni-jim količinama sadrži kalij, bakar, magnezij i mangan. Od vitamina sadrži nešto vitamina C, vitamina B skupine, poput vitamina B6, te u manjim količinama pantotensku kiselinu i niacin.

Vrijednost korijena đumbira ne odnosi se u tolikoj mjeri na navedene nutrijente koliko na sadržaj aktivnih tvari. Đumbiru svojstvena aroma i okus rezultat su mješavine gingero-la, zingerona i shoagola, čija hlaplji-va ulja svježi korijen sadrži u koli-čini 1-3%. Gingerol tijekom kuhanja đumbira prelazi u zingeron koji je manje oštar i slatkast, dok sušenjem korijena prelazi u oštrije shoagole.

17


Ivica Doko, dipl. ing.

matovilac se uzgaja u Europi od 17. stoljeća, a prva oplemenjivanja

započinju koncem 19. stoljeća u Švicarskoj, Austriji i Njemačkoj. Novi

kultivari su se iz tih područja proširili po čitavoj Europi.

matovilac se najviše koristi kao svježa zimska salata. Često se kom-

binira s krumpirom, pa predstavlja kompletan obrok. Matovilac ima

veću prehrambenu vrijednost od salate, a eterična ulja daju mu speci-

fičan prijatan okus.

Matovilac je dvogo-dišnja biljka, koja se može uzgajati

i kao jednogodišnja kul-tura. Kod matovilca se koristi rozeta prije nego se razvije cvjetna stabljika. Iako se smatra biljkom blagog klimata otporna je na ni-ske temperature te može podnijeti i vrijednosti temperature od 15oC ispod ništice.

Matovilac nema velikih zahti-jeva prema tlu. Najbolje mu od-govaraju drenirana vrtna tla s pH vrijednosti 5 do 7. Zbog dobre ot-pornosti prema niskim temperatu-rama, matovilac se najviše uzgaja u područjima kontinentalne klime.

Relativno dobro podnosi uzgoj na istoj površini, a isto tako može se sijati iza krumpira, graha, ili soje. Matovilac nema velikih za-htijeva prema hranjivima. Zbog plitkog korijenovog sistema koristi hranjiva iz površinskog sloja tla. Treba izbjegavati sjetvu na zasla-njenim tlima.

Izbor kultivara za sjetvuDanas se uglavnom uzgajaju dva

tipa matovilca. Prvi tip je raniji, velike rozete, bujnog i izduženog lišća svjetlije zelene boje i manje otpornosti na niske temperature. Drugi tip ima manju rozetu boga-tiju lišćem. Listovi su tamnozeleni,

čvršći i veće otpornosti na niske temperature.

Sjetva matovilca obavlja se u do-bro pripremljeno tlo. U obiteljskim vrtovima sjetva se obavlja omaške za razliku na proizvodnim površi-nama gdje se sjetva obavlja u redo-ve na razmak 8-15 cm, na dubinu od 1 cm. U kontinentalnim područ-jima sjetva se obavlja od sredinom kolovoza do sredine listopada. Ranija sjetva omogućava berbu već od listopadu pa do prosinca, a kasnija od ožujka pa do travnja.

Kod ranijih rokova sjetve potrebno je obaviti jedno do dva zalije-vanja. Ostale a g r o t e h n i č ke mjere sastoje se od prihrane du-šikom i redovita kontrole korova.

Kasniji rokovi sjetve zahtijevaju i posebnu zaštitu tijekom zime koja se sastoji od prekrivanja gredica agrotekstilom, perforiranim Pe fo-lijama ili uzgoj u niskim tunelima.

U zaštićenim prostorima često se matovilac uzgaja iz presadnica

Berba matovilcaMatovilac se bere u fazi potpuno

razvijene rozete prije pojave cvjetne stabljike. Berba se obavlja podrezi-vanjem «paranje» u zoni korijeno-va vrata tako da rozeta ostaje cijela.Berba jednog usjeva može trajati i do dva tjedna. Usjevi s gustim sklopom biljaka treba brati ranije iz razloga što donji listovi počinju žutjeti. Na velikim površinama berba se obav-lja strojno, podrezivanjem nepo-sredno ispod površine tla. Kod takve berbe nasad mora biti čist od korova.

Nakon berbe matovilac se čisti pranjem u vodi. Pakira se u posebne kutije koje se prekrivaju folijom.

Ivan Perić, dipl. ing.

Potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu. Od davnina se upotrebljava kao lijek, a suvremena znanost to je i potvrdila. Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučuje se alilsulfid, koji daje neugodan miris.

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjeva prema tlu i plodo-redu. Uzgaja se iza okopavi-

na koje su obilno gnojenje stajskim gnojem. Na istoj površini može se uzgajati svake 3-4 godine. Pripre-ma tla za sadnju ista je kao i kod proizvodnje luka. Kako češnjak ima mali broj selekcioniranih sorti, za proizvodnju se koristi sadni ma-terijal proizveden što bliže područ-ju uzgoja češnjaka.

Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših

domaćih ekotipova obično je 30 - 40 g, a francuski kultivari oslo-bođeni virusa (virus free) imaju prosječnu masu lukovice 70 - 100 g, što je dovoljno ilustrativan primjer.

Kultivari i ekotipovi mogu se po-dijeliti u tri osnovne skupine, i to - jesenski češnjak, proljetni češnjak i alternativni češnjak.

Jesenski češnjakJesenski češnjak sadi se ujesen,

prezimljuje, i u idućoj godini razvija vegetativnu masu i lukovicu - gla-vicu. Ima kraće razdoblje mirova-nja pa se repromaterijal ne može čuvati do proljeća iduće godine. Većina ovih ekotipova ima krupni-je i šire listove, krupniju lukovicu s manjim brojem krupnih češnjeva u lukovici.

Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u je-

sen i proljeće. Jesenskom se sad-njom postižu veći prirodi, glavice su krupnije, ali se lošije čuvaju od glavica proizvedenih proljetnom sadnjom. Jesenska sadnja češnjaka obavlja se u listopadu, a proljetna čim ranije u proljeće, kad to ze-mljišni uvjeti dopuste. Češnjak se

sadi na dubinu 4-5 cm u jesen, a u proljeće na dubinu 2-3 cm. Za sad-nju se koriste krupni češnjevi koji se prethodno odvajaju do glavice. Češnjevi se prije sadnje, zbog za-štite od bolesti, potapaju u otopinu nekog botriticida u trajanju dese-tak minuta. Češnjak je tehnološki sazorio kada lišće požuti,a sta-bljika se počinje sušiti. Vađenje se obavlja po suhom i lijepom vreme-nu, kad je tlo umjereno prosušeno. Najpovoljniji rok vađenja je kada je 30-70 % listova suho. Nakon vađe-nja češnjak se smješta u prostor za-štićen od sunca, u tankom sloju da se prosuši, a poslije se čisti i sprema za čuvanje.

U skladištu je najvažnije održa-vati relativnu vlagu zraka manju od 70 %, da se izbjegne tjeranje kor-

jenčića i pojava površinske plijesni.Prema normama kvalitete na

Europskom tržištu češnjak ekstra klase mora biti karakteristične boje za tip, cijele lukovice, pravil-nog oblika, dobro očišćen, korije-ni moraju biti glatko odrezani, a češnjevi moraju biti čvrsto vezani u lukovici. Dopušten je najmanji promjer lukovice 45 mm, a razlika između najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm.


18

Sadnja češnjakatijekom jeseni

Za jesensku sadnju češnjaka

preporučuje se čuvanje češnjaka

u skladištu na temperaturi 15 do 16oC, što uzrokuje jaku dor-

mantnost, a pred sadnju na 5 do 6oC, čime se dormantnost prekida.

Niske temperature prije sadnje pospješuju razvoj listova i produžuju

vegetaciju, što utječe na povećanje lukovice.

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Či-

tluku u ponudi imaju sjemenski češnjak namijenjen jesenjoj sadnji.


Krtice – sve veći problem na zelenim površinamaIako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima, kopanjem podzemnih kanala te izbacivanjem zemlje na površinu i stvarajući krtičnjake, krtice postaju sve veći problem na uređenim zelenim površinama.

Lijepo uređeni travnjaci često su još i dodatno “ukrašeni” nakupinama zemlje koje ne

samo što kvare ljepotu travnjaka nego otežavaju njegovo održavanje. Vrlo često su te nakupine zemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogih kosilica. Pravi krivac su zapravo krtice.

Krtice žive stalno u zemlji, rujući podzemne hodnike, iz kojih izbacu-ju zemlju na površinu praveći krtič-njake. Inače krtice se smatraju kori-snim životinjama jer se na njihovom jelovniku nalaze zemljišni štetnici, a s druge strane njihova korisna uloga ogleda se i u prozračivanju tla. Njihova glavna hrana su gujavice, a smatra se da jedna krtica za života (3 godine) pojede oko 20 kg gujavi-ca. Pri maloj brojnosti krtica po je-dinici površini to i nije velika šteta, ako se zna da se na jednom hektaru nalazi 1-2 tone gujavica.

• Krtice nalaze hranu kopanjem ispod zemlje, potragom po tunelima ili na površini zemlje. Sve ovisi o vještini živo-tinje ili godišnjem dobu. Većinom se hrani glistama, kukcima i njihovim larvama te drugim beskralješnjacima. Prije nego pojedu gliste, krtice ih provuku kroz svoje šape kako bi izbacili zemlju iz crva. Krtice imaju brz metabolizam i moraju dnevno uzimati puno hrane. Europska krtica, primjerice, ne može izdržati duže pauze bez hrane (između 12 i 24 sata) te dnevno konzumira hranu dovoljnu za polovicu svoje težine.

• Nekada je čovjek lovio krtice radi krzna, no danas se to više ne događa. Današnji konflikt čovjeka i krtice se odvija zbog krtičnjaka na travnjacima. Iako su krtice većinom mesožderi i ne uzimaju biljnu hranu, ipak povremeno mogu oštetiti korijene nekih biljaka, no većinom krtičnjaci smetaju samo zbog “estetskih razloga”ili na livadama koje se kose ometaju košnju. Stoga ljudi istrebljuju krtice tako da su u međuvremenu neke vrste postale i su ugrožene.

U suzbijanju krtica veliku efikasnost pokazala je MU-RIN pasta koja se koristi za suzbijanje štetnih glodava-

ca. Pastom se premaže hrana koju koriste krtice ili se pastom premažu hodnici koje koriste krtice. Konzumi-ranjem zatrovane hrane ili čišćenjem tijela, krtice u svoj

organizam unose pastu koja izaziva njihovo ugibanje.

Solarni rastjerivač krticaSolarni rastjerivač krtica je ure-

đaj koji se koristi za ekološki način suzbijanja (rastjerivanja) krtica i drugih glodavaca koji žive u tlu. Uređaj radi na principu emitiranja valova koji izazivaju vibracije tla i

votinjama koje žive samotnjačkim životom i ne toleriraju druge kr-tice kao i ostale glodavce u svojoj blizini, bilo kakvo uznemiravanje ih tjera dalje od mjesta izvora va-lova i vibracija. Ultrazvučni valovi koje proizvodi uređaj ih iritiraju, a vibracije tla simuliraju opasnost (druge krtice ili prirodni neprijate-lji), tako da ih tjeraju s tog područja.

Ultrazvučni valovi se emitiraju svakih 30 sekundi u svim smjero-vima, pa tako solarni rastjerivač ima efikasnost djelovanja unutar površine 650 m2. Za područja na kojima krtice češće borave prepo-ručujemo da se postave 2 solarna rastjerivača na udaljenosti od 30 metara. Solarni rastjerivač krtica radi na principu solarne baterije, pa je tako njegov rad moguć i tijekom dana i tijekom noći jer tijekom dana skuplja energiju za rad noću. Tijekom noći uređaj emitira svjetlost koja omo-gućava lakše locira-nje uređaja. Dobru efikasnost postiže i u zasjenjenim područ-jima.

na taj način uznemiravaju odnosno tjeraju štetne glodavce sa područja gdje se koriste. Kako se radi o ži-

Veliki broj krtičnjaka na ma-lom prostoru znak je da moramo poduzeti mjere zaštite kako bi se brojnost krtica svela na tolerantan broj. U svrhu suzbijanja koriste se različite metode, kao što su različi-te mehaničke zamke, kemijski pri-pravci u obliku mamaka zatrovanih kloralozom, te ukopavanjem mreža oko travnjaka. Vrlo često se krtice tjeraju na način da se krpe nato-pljene naftom li petrolejom gura-ju u podzemne hodnike ili da se u tlo ukopavaju boce koje uz pomoć vjetra stvaraju buku i na taj način tjeraju krtice.


19

20


Žuta kukuruzna sovicasve značajniji štetnikrajčice i paprike napodručju Hercegovine

Helicoverpa armigera Hubn, (žuta kukuruzna sovica, pamukova sovica, sovica paprike) jedna je od najopasnijih štetočina većine poljoprivrednih kultura. Izrazito je polifagna vrsta – hrani se na oko 250 raznih biljaka. Naročito velike štete pričinjava generativnim organima pamuka, kukuruza, duhana, rajčice, paprike, suncokreta itd.Velimir Lasić, dipl. ing.

Na razvoj i masovno razmno-žavanje ove sovice povoljno utječu visoke temperature i

padaline s proljeća i visoke tempe-rature tokom ljetnih mjeseci. Ti-pična je suptropska vrsta, a u naše krajeve leptiri dolijeću sa područja Mediterana koji se, ovdje dalje raz-množavaju i priključuju malobroj-nim lokalnim populacijama.

Morfološke odlike Leptiri su raspona krila 30-35

mm. Prednja krila su sivkasto ze-lenkasta ili crvenkasto smeđa, sa tamnom pjegom u sredini, a stra-žnja su žuto-smeđa, sa širokom tamnom prugom pri kraju. Jaja su okrugla. Promjera oko 0,5 mm. Svježe odložena jaja su sjajno žu-to-bijela, a prije piljenja ličinke postaju tamno smeđa. Boja gusje-nica je vrlo promjenjiva, u osnovi

sivo-zelena do crvenkasto mrka, sa tamnim uzdužnim prugama na leđnoj strani. Odrasla je gusjenice dugačke 35-40 mm. Kukuljica je crvenkasto-smeđa.

Žuta kukuruzna sovica tijekom godine razvija od jedne do sedam generacija (najveći broj u tropskom pojasu), a u južnim područjima naše zemlje vjerojatno dvije do tri generacije. Prezimi u stadiju kuku-ljice u tlu. Leptiri lete od svibnja do listopada, a najbrojniji su u periodu svibanj-lipanj, a posebno u kolo-voz-rujan. Oplođene ženke odlažu u prosjeku oko 500 jaja, uglavnom na generativne organe biljaka. Ra-zvoj jedne generacije tijekom ljeta traje u prosjeku 25-40 dana.

Izgled štetaŠtete pričinjavaju gusjenice koje

se ubušuju u zelene ali i zrele plo-dove rajčice i paprike. U plodo-ve paprike gusjenice se najčešće

zavlače pored drške ploda. Osim plodova, gusjenice žute kukuruzna sovice sovice, kod rajčice napadaju i stabljiku u koju se zavlače. Kod duhana gusjenice napadaju listove i cvjetove, a najviše oštećuju čahu-re i sjemenke u njima. Kod graška, graha i soje oštećuju mahune.

Porast populacijeZadnjih dvadesetak godina veće

štete od ovog štetnika zabilježene su u Mađarskoj, Srbiji, Hrvatskoj, BiH. Posebno velike štete zabilje-žene su u Vojvodini (Srbija) u peri-odu 1993. – 1994. te u periodu 2000 do 2002. Također, u posljednje tri

Oštećeni plodovi i stabljika rajčice od gusjenica žute kukuruzne sovice

21


godine na ovom području bilježi se povećana populacija leptira žute kukuruzne sovice.

Na području Hercegovine, veće štete na rajčici i paprici zabilježene su u 2001 i 2002. godini, te u perio-du 2010 do 2012. Štete na rajčici po-sebno su velike na području općine Ljubuški gdje se rajčica uzgaja u dva turnusa. Štete na paprici posebno su velike na području općine Čapljina.

Mjere suzbijanja

Suzbijanje žute kukuruzne sovice i smanjenje štete moguće je primje-nom integralnog pristupa, koristeći pri tome sve raspoložive mjere: uz-goj tolerantnih hibrida i sorti, agro-tehničke, biološke i kemijske. Tole-rantnost hibrida kukuruza zasniva se na većem stupnju zaštićenosti klipova od napada gusjenice i usko je povezana sa dužinom listova i brojem slojeva komušine.

Od agrotehničkih mjera smanje-nju brojnosti štetočine osobito do-prinosi uništavanje korova, obrada tla, vrijeme sjetve itd. Uništavanje korovskih biljaka u cvijetu i uopće higijena polja doprinosi smanjenoj dopunskoj ishrani imaga, što do-vodi do smanjenja nosivosti žen-ki. Dublja obrada tla u jesen može dovesti do visoke redukcije prezi-mljujućih kukuljica (i do 84 %).

U biološkom suzbijanju žute kukuruzne sovice parazitoidi jaja (vrste rodaTrichogramma) mogu u visokom postotku reducirati po-pulaciju ove štetočine. Također, u svijetu se koriste i biološki priprav-ci na bazi bakterije Bacilus thurin-giensis, kao i neki entomopatogeni virusi.

Požari poharali Hercegovinu

U ovoj godini na području Hercegovine zabilježen je veći broj požara koji su uništili velike površine pod različitim raslinjem. Nažalost, među opožarenim površinama našlo se i nekoliko vinograda, od kojih su neki djelomično a neki u potpunosti izgorjeli.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Izrazito sušno vrijeme, vi-soke dnevne temperature, zapuštene poljoprivredne

površine, nepristupačnost te-rena te slaba organizacija i ne-adekvatna opremljenost vatro-gasnih službi, glavni su krivci velikog broja požara koji su ovo ljeto harali Hercegovinom. Sva-kako u uzroke velikog broja po-žara treba ubrojiti i nemarnost ljudi koji su i prouzročili najveći broj požara. Pretpostavlja se da

su neki požari i podmetnuti. Goto-vo da nije bilo dana da nije gorjelo u Hercegovini. Najviše je gorjelo nisko raslinje i makija, ali među opožarenim površinama bilo je i vinograda, voćnjaka, nasada povr-ća i drugih poljoprivrednih kultura. Neki vinogradi su djelomično uni-šteni, ali ima i onih koji su u pot-punosti izgorjeli, posebno oni koji su pomalo zapušteni i u kojima se ne provode redovite agrotehničke mjere.

Kemijsko suzbijanje može se provoditi na sjemenskim usjevi-ma kukuruza, na duhanu, kao i na povrću. U cilju pravovremenog tretiranja neophdno je pratiti di-namiku leta leptira (lampama ili, još bolje, feromonskim klopkama), odlaganje jaja i izlazak gusjenica na biljkama, da bi se utvrdilo pra-vo vrijeme za tretiranja. Primje-rice, prag štetnosti u Bugarskoj za merkantilni kukuruz iznosi 20-30 gusjenica na 100 biljaka. Za po-dručje Kubana ekonomski prag štetnosti je 3-5 gusjenica na 100 biljaka rajčice. Kod nas ovi pragovi nisu utvrđeni. Prskanje se provodi 5-6 dana nakon početka masov-nog odlaganja jaja, odnosno kada dominiraju mlađi uzrasti gusjenica (L1-L2). Kod nas je malo kemijskih pripravaka koji se mogu koristiti za suzbijanje žute kukuruzne so-vice. Jedan od pripravaka koji ima odlično djelovanje na ličinke ove sovice je Affirm koji ima dozvolu u rajčici,paprici,krastavcu, tikvi-cama, patlidžanu, grahu , salati, kupusu. Karenca za ove kulture iznosi 3 dana.

Veću pojavu i štete od žute ku-kuruzne sovice moguće je očekiva-ti u godinama kada je temperatura zraka i suma padalina u periodu proljeće-ljeto, tokom dvije ili više uzastopnih godina prelaze višego-dišnji prosjek. Dakle, dalje širenje i štetnost ove vrste u našoj zemlji za-visit će u mnogome od klimatskih prilika u narednom periodu. Radi određivanja potrebe za suzbija-njem, češće treba pregledati ugro-žene usjeve na prisutnost i brojnost odloženih jaja i gusjenica.

Već dvadeset godina Croatia osiguranje d.d. uspješno posluje kao samostalno gospodarsko društvo u Bosni i Hercegovini. Ključ uspjeha ogleda se u tradiciji staroj 128 godina, kompletnoj ponudi životnih i neživotnih osiguranja, brzom i pravičnom izvršenju obveza, sudjelovanju osiguranika života u dobiti i stručnim i profesionalnim zaposlenicima. Svojim kapitalom dajemo apsolutno jamstvo osiguranicima da svaki preuzeti rizik Društvo može nositi bez ugrožavanja teku-će likvidnosti uz brzu i cjelovitu isplatu štete. Hvala na ukazanom povjerenju!Croatia osiguranje d.d. — Za sva vremena

CrOs 20_godina OGLAS Green_garden_94x131 LAYOUT.indd 1 10/8/12 9:33:36 AM


22

Kako sladiti stevijomKupila sam vrećicu suhog lišća ste-

vije no ne znam na koji način ga pri-premiti za zaslađivanje čaja ili kave?

Stevija je posve suha već nekoli-ko dana poslije berbe, odnosno kada njezini listovi postanu šuškavi. Tada se skidaju s grančice i usitnjavaju u sjec-kalicama ili mlinovima za kavu sve dok se ne pretvore u suhi tamnozeleni prah. Takav se prah može odmah kori-stiti kao sladilo umjesto šećera, narav-no u količini 40 puta manjoj od šećera. No budući da bi nekima mogao za-smetati sitni zeleni prah koji pluta po površini moguće je napraviti i sladilo otopljeno u vodi. Prema iskustvu doc.dr. Novaka, najbolji rezultat bit će ako se dva grama praha stevije pomiješa sa 1 dcl vode i sve zagrije na 80 oC oko desetak minuta. Takva se otopina prije upotrebe procijedi kroz filter za kavu i koristi poput komercijalnih sladila.

B.H.

Priprema medovine (medice)Kako napraviti vino od meda (me-

dovinu)?Vino do meda kod nas nije zaštićeni

proizvod tako da ni način proizvodnje nije točno definiran. Za proizvod-nju vina od meda potrebno je otopiti med u većoj količini tople vode (npr.na 100 l vode dodati 30-40 kg meda)! Nakon otapanja meda pomoću re-fraktometra se odredi količina šećera u otopini. O količini šećera u otopini ovisi alkoholna jakost budućeg vina. Npr. ukoliko otopina ima17 % šećera u budućem vinu možemo očekivati oko 11,2 vol % alkohola. Ako želimo viši sadržaj alkohola otopini moramo do-dati još meda. Otopinu je potrebno za-grijati (na oko 65oC) radi uništavanja patogenih mikroorganizama. Tijekom zagrijavanja stvara se pjena koju je potrebno ukloniti. Ako ne uklonimo pjenu, vino će biti lošijeg okusa. Na-kon zagrijavanja otopina se hladi na oko 20oC. U ohlađenu otopinu pre-poručuje se dodati 2,5-3 g/l kiseline. Može se dodavati mliječna i/ili vinska kiselina. Kiselinu je potrebno pret-hodno otopiti u manjoj količini slatke otopine. Mogu se, po želji, dodavati i različiti začini, koji će vinu dati gorči-nu. Vrsta meda također ima svoj utje-caj na kvalitetu proizvoda. Najbolje je koristiti čisti,vrcani pčelinji med. Tako pripremljenoj otopini dodaje se selek-cionirani vinski kvasac (40-50 g/100 l) kako bi pokrenuli proces alkohol-nog vrenja. Kvasac je potrebno pret-hodno razmnožiti u manjoj količini tople slatke otopine. Dodaje se i hra-

na za kvasce (d amonij fosfat) kako bi izbjegli zastoj vrenja. Najbolje je vrenje provoditi u posudi od nehrđa-jućeg čelika (inox). Posuda se zatvori poklopcem i na nju se stavi vrenjača. Nakon završenog vrenja vino je po-trebno zasumporiti i pretočiti.

Antonija Tomić, dipl.ing.agr.

Suzbijanje miševaKrajem ljeta primijetio sam nekoli-

ko miševa u kući ali i u pomoćnim pro-storijama. Na koji način obaviti zaštitu, jer se bojim da se ne bi namnožili,jer imam dosta uskladištenog žita.

Kraj ljeta i početak jeseni, odnosno sniženje dnevnih temperatura, jest vrijeme kada miševi ali i štakori napu-štaju polje i naseljavaju zatvorene pro-store (najčešće skladišta poljoprivred-nih proizvoda). Kad se primijete prvi miševi treba odmah pristupiti njihovu suzbijanju, svakako prije nego što se namnože. Danas na tržištu postoji ve-liki broj različitih pripravaka kojima se može obaviti suzbijanje miševa i štakora. Dosta efikasan pripravak jest i Mišomor koji se može kupiti kao meki mamak ili parafinski blok ovisno gdje ga želite primijeniti. Meki mamak se koristi u zatvorenim prostorima, dok je parafinski blok za vanjsku upora-bu. Osim kemijskog načina suzbijanja, koji uključuje primjenu rodenticida, za suzbijanje miševa i štakora mogu se koristiti i ultrazvučni rastjerivači koji se postavljaju u utičnice s električnom energijom te emitiranjem valova ome-taju odnosno tjeraju miševe i štakore iz prostorije u kojoj se nalaze.

dr. Ivan Ostojić

Idealno vrijeme orezivanja lovor višnjeU svom vrtu imam zasađenu živicu

od lovor višnje u duljini od 80 metara te me zanima kada se točno ona orezuje i na koju visinu? Unaprijed zahvalan!

Posljednjih godina lovor višnja je preuzela primat u hercegovačkim vr-tovima i okućnicama, što nije slučaj-no iz razloga što se radi o vrlo žilavoj i nadasve prilagodljivoj biljnoj vrsti. Tako je možemo uočiti kako vrlo dobro uspijeva u različitim podnebljima i na različitim tipovima tala. Kada se uzga-ja u vidu živice (što je i najčešći slučaj) treba je redovito i orezivati. Orezivanje se provodi tijekom srpnja i kolovoza a idealna visina biljke iznosi od 1,2 do 1,8 metara. Međutim, visinu živice slobod-no održavajte na željenoj razini i kod rezidbe se ne bojte rezanja u staro drvo. Naime, lovor višnja će uz minimum pa-žnje (zalijevanje i gnojidba) vrlo brzo potjerati nove izbojke te ćete za kratko

vrijeme na svojoj okućnici formirati dekorativnu i nadasve otpornu živu ogradu. Kao živicu mlade biljke šišajte u visinu i širinu kako bi potaknuli gra-nanje i zgusnuli nasad. Prvih godina, nakon sadnje, preporuča se orezivanje u ožujku i lipnju na način da ostavite novu visinu ograde nekih pet do deset cm, ovisno o napretku biljaka. Kad do-stignete željenu visinu grm samo odr-žavajte šišanjem i to u svibnju, nakon cvatnje, te još jednom u kolovozu ili rujnu. Ako raste kao samostalan grm, u rano proljeće prikratite samo grane koje strše i narušavaju željeni oblik. Mlade grane, koje kreću bliže korijenu, skratite na polovicu da bi razgranali podnožje grma koje često ogoli. Svakih, otprilike, pet godina rasteretite središte grma kako bi ga prozračili.

Ivana Markota, master struke

Raspucali plodovi mandarinaU vrtu, pored ostalih voćnih vrsta,

imam i nekoliko stabala različitih sorti mandarina. Međutim, često se događa da na njihovim stablima nalazim ras-puknute plodove. Možete li mi pojasni-ti što je uzrok njihovog raspuknuća?

Raspuknuće plodova agruma jav-lja se svake godine u manjoj ili većoj mjeri. Pucanje plodova posebice je karakteristično za stabla koja su duži ili kraći vremenski period, uslijed suše, imala nedovoljne količine vode u tlu i stablu. Zbog toga stanice i tki-va kore ploda prestaju rasti te izgube svoju elastičnost. Potom dolaze obil-nije kiše ili navodnjavanje uslijed čega voda ulazi u plod i zbog čijeg pritiska ali i neelatičnosti stanica dolazi do na-puknuća kore. Što je sušno razdoblje bilo izraženije i duže to je raspuknuće brže i jače izraženo. Plodovi s tanjom korom kao i stabla u čijoj ishrani ne-dostaje kalij (koji u stablu utječe na stvaranje ravnoteže vode) puno su osjetljivija na ovu neželjenu pojavu. Drugim riječima, raspuknuće plodova možemo jedino otkloniti redovitim navodnjavanjem i opskrbom stabala dovoljnim količinama kalija. U tu svr-hu u našim Agrocentrima u Mostaru , Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku možete pronaći Cifo gnojivo koje sa-država kalij u čistom obliku, a koje je prilagođeno potrebama agruma.


Suzbijanje štetnih glodavacaDolaskom hladnijih dana miševi, štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se u štale, tavane, podrume i skladišta hrane u domaćinstvima. S obzirom da znaju napraviti velike štete potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima.

Velimir Lasić, dipl. ing.

Osim nelagode, miševi i osta-li glodavci mogu izazvati neprocjenjive štete u do-

maćinstvima. Prije svega, nasta-njuju skladišta hrane (zalihe žita i ostale namirnice) koju zagađuju svojim izmetom, čineći je potpuno neuporabljivom. Ali, pošteđene ne ostaju ni elektro instalacije i dr-veni predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni. Zanimljiv je i podatak da štakor za samo godinu dana može pojesti do 25 kg žitarica a još više hrane uništi njenim razvlačenjem i onečišćenjem izmetom. Ipak, prava opasnost prijeti od niza bolesti, a utvrđeno je da štakori prenose više od 20 bolesti ljudi i životinja. Izrav-na opasnost prijeti od mišje grozni-ce i kuge, ali i od bjesnoće-ukoliko zaraženi štakor ugrize čovjeka. Po-jedine vrste su posebice agresivne (sivi štakor) što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza od kojeg su znala

nastradati djeca, te u prigradskim naseljima sitnija stoka, perad, čak i mačke. Također, postoji realna opasnost i od trihineloze kod koje se čovjek zarazi preko inficiranog svinjskog mesa kao i leptospiroze gdje izvor zaraze predstavlja goveđe meso. Dakle, riječ je o vrlo opasnim životinjama čije prisustvo ne bi tre-balo nikoga ostaviti ravnodušnim.

Koji su mamci najpodesniji za obiteljska gospodarstva?

Iako danas na tržištu možemo pronaći veliki broj različitih ke-mijskih pripravaka za uništavanje štetnih glodavaca, ne znači da su ti pripravci i najpodesniji za do-maćinstva. Razlog leži u činjenici što je riječ o vrlo opasnim otrovima s kojima treba rukovati prilično oprezno. Obično je riječ o uljnim tekućinama koje treba miješati s određenom količinom žitarica,

voća i povrća i sl. Dakle, zbog velike otrovnosti spomenutih pripravaka i kompliciranosti njihove pripreme i primjene puno su praktičniji gotovi mamci. Gotove mamke je dovoljno razbacati na skrovita mjesta na ko-jima se miševi i štakori obično kre-ću, hrane i gnijezde. Takva mjesta se lako uočavaju po ostacima iz-meta, načetim dijelovima sjemenki i po ostalim otpacima hrane. Me-đutim, od velike je važnosti i sami nadzor mamaca što podrazumijeva njihovo nadopunjavanje i to sve dok ih glodavci ne prestanu jesti.

U praksi su se za potrebe obi-teljskog gospodarstva najpodesniji pokazali mamci na osnovi broma-dilona, brodifakuma, flokumafena i diefetialona. Spomenute mamce možete nabaviti u manjim, prak-tičnim pakiranjima i to u svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni. Ali, svakako potražite i odgova-

rajuću stručnu pomoć jer postoje tipovi mamaca podesni za uporabu u suhim i zatvorenim prostorija-ma, za primjenu u gospodarskim i stambenim zgradama kao i mamci namijenjeni za vlažne prostori-je. Za domaćinstva su se posebno djelotvornim pokazali meki mam-ci MIŠOMOR sa okusom jagode. Danas na tržištu postoje posebne «zaključane kutije» u koje se po-stavljaju mamci kako bi se otklo-nila i svaka mogućnost neželjenog trovanja stoke, kućnih ljubimaca.

Uz pravilnu primjenu ovih go-tovih mamaca više nećete morati strahovati od “nepoželjnih podsta-nara” koji svake godine (kako su izračunali stručnjaci i statističari) na području BiH načine izravne štete u vrijednosti od cca 100 mili-juna konvertibilnih maraka.

• Obzirom da su glodavci životi-nje koje veliku požnju poklanjaju osobnoj higijeni (lizanjem čiste po-jedine dijelove tijela:noge, krzno), ta njihova osobina je iskorištena u suzbijanju. Naime, danas na tržištu postoje posebni kemijski pripravci u obliku paste kojima se premazuju mjesta po kojima se glodavci kreću. Nakon što pređu preko takvih po-vršina, glodavci ližući i čisteći tijelo u probavni sistem unose kemijski pripravak koji izaziva njihovo ugi-banje. Jedan od takvih pripravaka je MURIN pasta koja je vrlo učin-kovita u suzbijanju glodavaca

23


Ivan Sokolić, dipl. ing. polj.

Njegovanje vina u bocama

I kad je vino jednom u boci briga o njemu ne prestaje. Takva vina valja njegovati i povremeno

kontrolirati. To vrijedi kako za vina u bocama namijenjena neposred-noj prodaji i potrošnji, tako još i više za vina koja su punjena da bi starjela-zrijala u boci i tako dobila na kakvoći.

Boce s vinom namijenjene br-zoj prodaji i potrošnji pravilno se označavaju-etiketiraju, pakuju u kartonske kutije ili plastične no-siljke i pravodobno se skladište kod proizvođača ili u prodavaonicama da bi malo zatim izložena na police bila dostupna izboru kupaca.

U novije vrijeme i u nas je sve više prodavaonica u kojima u ko-jima su boce s vinom izložene u posebnim klimatiziranim pretinci-ma i u kosom ili potpuno ležećem položaju, što je osobito značajno za kvalitetna vina i boce koje su za-

tvorene plutenim čepom.Stanari novogradnji najčešće ne-

maju prikladnih prostorija za čuva-nje vina pa se opskrbljuju svakod-nevno ili kad im ustreba. Građani koji stanuju podalje od prodavao-nica vinom, a naročito proizvođači vina ili vlasnici kućica za odmor i obiteljskih kuća koji s k tome i po-štovatelji dobre kapljice, nastojat će osigurati vina za višednevne potre-be. Pravila njege i čuvanja vina u boci poznata su svakom ljubitelju, naročito kolekcionaru, ali neće biti suvišno i ovdje nabrojiti barem naj-osnovnija.

Prikladne prostorije za čuvanje flaširanih vina imaju stalnu i ne visoku temperaturu. Vinu u boci najbolje odgovara temperatura od 10-12 oC što nije lako postići. Zrak u takvim prostorijama ne smije biti odveć suh, a to znači da su najpri-kladniji tzv. podrumski uvjeti gdje uz već rečeno nema ni danjeg svije-tla što vinu smeta.

Iako su vina u boci dobro zače-pljena nije preporučljivo u istim prostorijama uz njih držati na-mirnice ili drugo što bi mirisom ili drugačije moglo smetati. Nije pre-poručljivo da se tako pohranjena vina potresaju ili pokreću jer se eventualno nastali talog naročito u crnih vina uzmuti. I ovdje je važ-no da pluteni čep bude stalno vla-žan, jer tada nabubri pa bolje za-tvara, sprječavajući ulazak zraka u bocu i čuvajući vino od kvarenja. Takav vlažan čep lakše se i odče-pljuje. Da bi se udovoljilo svim ovim zahtjevima vina se slažu na posebne police, koje mogu biti iz-građene od drva, salonitnih cijevi, cigla posebnih oblika i sl. Danas se već gotovo u svakoj robnoj kući prodaju naročito za tu svrhu izra-đene plastične ili metalne police u koje se slažu boce u kosom polo-žaju i odvojene jedna od druge da se pri uzimanju ne bi nepotrebno potresale.

Boce su grlom okrenute prednjoj strani police da bi ih lakše nadzira-li. Jedino se butelje sa pjenušavim vinom okreću grlom na niže, slič-no položaju kakav imaju na kosim stalnicama pupitr(od francuske riječi pupitre) što se koriste u kla-sičnoj proizvodnji pjenušca.

Vina u bocama mogu se čuvati uspješno duže ili kraće. Bolje se ču-vaju crna nego bijela , bolje bogatija i punija nego tzv. tanka ili laganija.

Za stolna i laganija kvalitetna bijela vina s manje aciditeta ne preporuča se čuvanje duže od dvije godine. Jače alkoholna i punija bi-jela vina mogu se čuvati tri ili više godina a isto takva crna vina čak deset i više godina.

Valja nam znati da starenje ni u jednih ne smije prekoračiti rok do kojeg se vinu kakvoća popravlja jer nakon određene kritične godine počinje obratni proces.

(preneseno iz knjige Vino sunca i čovjeka rod)

24


Etikete za vino

Svaka boca ili druga ambalaža za vino u prometu mora imati etiketu koja sadržava Pravil-

nikom o vinu definirane oznake. Etikete za vino su važan izvor in-formacija za potrošače, budući da govore o tipu, kvaliteti i podrijetlu vina. Vrlo često su jedini kriterij po kojemu potrošači odabiru vino. Kako čovjek odabire vizualno, si-gurno je da i dizajn etikete ima vrlo važnu ulogu prilikom kupnje vina. Stoga je vrlo bitno da osim osnov-nih informacija koje pružaju o vinu, svojim atraktivnim dizajnom privuku kupca.

Neke vinske kuće pridaju veli-ku pozornost dizajnu etikete, dok ih neke vinarije ne mijenjaju dugi niz godina. One im postaju zaštitni znak. Međutim, elegancija etikete nije garancija kvalitete proizvo-da. Umjesto toga, važni su podaci koji se nalaze unutar etikete, koje potrošača informiraju o vinu. Prili-kom označavanja vina ne smiju se koristiti riječi, pojmovi, nagrade ili slično, koje bi potrošača mogle do-vesti u zabludu.

Nakon punjenje i čepljenja vina, boce idu na etiketiranje. Etikete se stavljaju na prednji i/ili stražnji prošireni dio boce, na vrat boce i preko grlića. Etiketa na proši-renom dijelu boce je po veličini najveća, i to je glavna etiketa.

Etiketa na boci može biti glavna ili trbušna, prsna ili po-lumjesec, vratna te informa-tivna ili kontraetiketa.

Svi podaci na etiketiNa glavnoj etiketi pišu se po-

daci koji su propisani Pravilni-

kom o vinu RH. Na suprotnoj strani od glavne etikete nalazi se infor-mativna etiketa koja nije obavezna i ne stavlja se uvijek na bocu. To dodatno poskupljuje proizvodnju vina. Dio teksta za koji nije propi-sano da mora biti glavnoj etiketi, može se preseliti na informativnu etiketu.

Na vratu se nalazi manja etiketa specijalnog oblika. Na ovoj etiketi se obično nalazi samo neki detalj značajan za deklaraciju vina, obič-no je to logo kuće.

Preko grlića ponekad se stavlja etiketa u obliku papirne trake. Ova etiketa nije obavezna. Naravno, svaka zemlja ima svoj pravilnik i svoje specifičnosti kod označava-nja vina.

Pored ovih oznaka na etiketi se mogu dodati i oznake:- Boje vina (bijelo, ružičasto ili

crno vino)- Sorta, odnosno sorata od kojih je

vino proizvedeno

- Tradicionalnog (specifičnog) na-čina proizvodnje i

- Priznanja i odlikovanja dobive-nih na priznatim nacionalnim i međunarodnim sajmovima i izložbama vina. Ova odličja mogu stajati samo ukoliko se odnose na berbu koja se nalazi u boci.Što se tiče stolnih vina,ona pre-

ma Pravilniku mogu imati nešto manje informacija, a obavezne su oznake proizvođača, kvalitete, ko-ličine vina u litrima, sadržaja al-kohola u vol %, zemlje podrijetla, godine berbe te broja boce.

Vrhunska vina mogu imati pr-snu etiketu smještenu na prijelazu tijela boce u grlo boce. Na prsnoj etiketi može se nalaziti oznaka go-dine berbe, oznaka odlikovanja i priznanja, slike, crteži i slično.

Pjenušavo vino mora u prome-tu imati oznake proizvođača, naziv vina,sadržaj alkohola u vinu (u vo-lumnim postocima), sadržaj šećera u vinu, oznake dali se radi o prirod-

nom ili gaziranom pjenušavom vinu, metoda proizvodnje (metoda vrenja u boci, metoda vrenja u tankovima, odnosno proizvedeno dodatkom ugljičnog dioksida) i broj boce na samoljepljivoj traci koja se lijepi oko grla boce koja zatvara kapicu.

Pjenušava vina mogu nositi i druge oznake za označavanje vina određene kvalitete dopuštene pro-pisima o označavanju vina.

Vina kontroliranog podrijetlaVina sa oznakom kontroliranog

podrijetla, prema našem Pravilniku o vinu, moraju na etiketi imati oznaku:- naziv vina- ime proizvođača- zaštićenog imena i znaka- vinorodnog područja odakle po-

tječe (regija, podregija, vinogorje ili položaji)

- sadržaj alkohola u volumnim postocima

- sadržaj šećera izraženog kao suho, polusuho, poluslatko ili slatko vino

- kvalitete izražene kao: stolno, kvalitetno ili vrhunsko vino

- godina berbe- zemlje podrijetla- broja boce- količine vina u boci izražene u

litrima- „kontrolirano podrijetlo“ i naziv ti-

jela i broj rješenja kojim je dozvo-ljeno označavanje vina oznakom kontroliranog podrijetla („Odo-brilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva rješenjem br…..“)

Antonija Tomić,dipl.ing.agr.Zavod za vinogradarstvo

i vinarstvo, Agronomski fakultet(Preneseno iz Gospodarskog lista)

25


Marin Burić, dipl. ing.

Što kod cvijeta najviše privlači pčele?Ljubitelje cvijeća i vrtlare privlače gredice i vrtne posude ispunjene raznoboj-nim cvijećem, a znanstvenike na Sveučilištu Cambridge i Bristol zanimalo je što to kod cvijeća više privlači pčele nego ljude. Objavljeno nedavno u britanskom časopisu „Functional Ecology“, njihovo istraživanje otkriva da stanice na lati-cama cvjetova koje imaju karakteristike čička imaju bitnu ulogu kao pomoć pčelama pri hvatanju na cvjetove-posebice pri uvjetima pojačanog vjetra.

Studija se fokusira na speci-jalne stanice pronađene na površini latica čija se zapa-

njujuća struktura najbolje vidi pod elektronskim mikroskopom.

Skrivene značajke cvjetovaVeliki broj cvjetnih vrsta koje su

uobičajene u našim vrtovima ima izražene konične stanice latica. Ruže imaju zaobljene konične sta-nice latica dok petunija ima vrlo izdužene stanice, što njezinim cvje-tovima daje gotovo baršunast izgled posebice vidljiv kod onih varijeteta koji su tamnije boje.

Skupina znanstvenika prethod-no je otkrila da pčele, kad imaju na izbor zijevalicu (Antirrhinum sp.) s koničnim te mutirani varijetet bez njih, odabiru prvi jer ima takve ko-

nične stanice pomažu da se uhvate za cvjetove, primjerice, poput čič-ka, kod kojeg se pčele kandžicama zakače za procjepe između stani-ca. U usporedbi sa mnogim vrtnim cvijećem, zjevalica ima vrlo složen cvijet; pčele moraju sletjeti na ver-tikalno lice i otvoriti teški otvor da bi mogle dosegnuti nektar.

• Koristeći dvije vrste petunija, jednu sa koničnim stanicama te jednu s mutiranim ravnim stanica-ma, istraživači su pustili roj bumba-ra, koji nisu nikad prije vidjeli petu-nije, na pašu u veliku kutiju koja je sadržavala oba tipa tog cvijeta. Ot-krili su da su i bumbari preferiirali cvjetove s koničnim stanicama.

Nakon toga su smislili kako mogu imitirati način na koji se cvi-jeće miče na vjetru, koristeći labo-ratorijsku treseću platformu koja se inače koristi za miješanje teku-

ćina, te je na nju stavljeno cvijeće. Kako se povećavala brzina trešnje, oponašajući povećanu brzinu vje-tra, pčele su povećale svoju prefe-renciju prema cvjetovima sa ko-ničnim stanicama. Rezultati su dali ekolozima dublji uvid u interakciju između biljke i oprašivača.

Pčelinji odabirBiolozi sa kalifornijskog sveuči-

lišta u San Diegu otkrili su da mala doza uobičajeno korištenih pesti-cida na usjevima pretvara pčele u „izbirljive jelce“ i utječe na njiho-vu sposobnost da usmjere druge članove svoje zajednice na dobre izvore hrane. Rezultati njihovih eksperimenata daju preporuke koji bi se pesticidi trebali upotrebljavati na usjevima koje oprašuju pčele te daju objašnjenje za jedan od glavnih uzroka nedavnog opadanja broja

pčelinjih kolonija. Od 2006. godine pčelari u Sjevernoj Americi i Europi izgubili su otprilike po jednu trećinu svojih pčelinjih zajednica svake go-dine zbog „poremećaja propadanja kolonija“. Dok točan uzrok toj poja-vi još nije poznat, znanstvenici vje-ruju da su upravo pesticidi pridoni-jeli tom padu. Jedna grupa pesticida, poznatih pod nazivom neonikotino-idi, zaokupila je pozornost i pčelara i znanstvenika.

Biolozi su fokusirali svoju studiju na specifični neonikotinoid pod na-zivom imidakloprid, čija je uporaba zabranjena na određenim usjevi-ma u nekim europskim zemljama. Otkriveno je u istraživanjima da su pčele, koje su tretirane s malom pojedinačnom dozom imidaklopri-da, u usporedbi s tim što bi dobile u nektaru, postale „izbirljivi jelci“. Drugim riječima, pčele su odabrale hraniti se samo slađim nektarom te su odbijale nektar manje slatkoće s kojim bi se u normalnim okolnosti-ma hranile i koji bi osigurao važnu dozu hranjivosti za koloniju. Uz to, pčele obično potiču i usmjeravaju članove svoje zajednice na kvalitet-ne izvore hrane njišućim plesom, a otkriveno je da tretirane pčele ta-kođer i plešu manje.

Izloženost količinama pestici-da prethodno smatranih sigurnim može negativno utjecati na zdravlje pčelinjih zajednica.

Znanstvenici su istaknuli da medonosne pčele koje preferiraju samo slađu hranu mogu drama-tično reducirati količinu potrebnih sredstava koje donose u koloniju.

Daljnje redukcije u njihovim za-lihama hrane se mogu pojaviti kada pčele više ne mogu komunicirati sa svojim rođacima.

Da bi testirali kako se preferencija prema izvorima šećera mijenja pre-ma djelovanju imidakloprida, znan-stvenici su „upregnuli“ tj. imobilizi-rali pčele na način da su im samo glave pokretne. Stimulirajući pčeli-nja ticala sa zašećerenom vodom , znanstvenici su otkrili koja je kon-centracija zašećerene vode dovoljna da bi se pčela njome počela hraniti. Koristeći ulaznu koncentraciju še-ćera u vodu u rasponu od 0 do 50 %, znanstvenici su doticali antene sva-ke pčele da bi ustanovili da li pčele otvaraju dijelove svojih usta. Pčele koje su tretirane imidaklopridom su bile manje voljne hraniti se vode-nom otopinom šećera slabe koncen-tracije od onih koje nisu tretirane.

26


Radovi u pčelinjakutijekom listopada

U listopadu je sve manje posla za pčelara, ali se pčele intenzivno pripremaju za zimovanje. S hladnijim danima dolaze znatne promjene u životu i radu pčelinjih zajednica.

U kontinentalnom dijelu ze-mlje listopad je posljednji mjesec kada pčelari još

imaju posla oko samih košnica. U krajevima uz more pčele će još neko vrijeme biti aktivne i izlaziti iz košnica. Tijekom listopada po-trošnja meda je oko 2 kg. Toplijih dana može biti još u prvom dijelu mjeseca, što će omogućiti završe-tak svih radova s košnicama u ovoj kalendarskoj godini i nadoknadu propuštenog. U slučaju hladnog i kišovitog vremena, osobito ujutro, u drugoj polovici mjeseca pčele će se sve češće početi skupljati u zimsko klupko. Zbog toga već sada trebamo misliti na utopljavanje košnica i pripremiti potrebne ma-terijale. Lijepi dani nam omoguća-vaju završetak radova iz rujna. Još uvijek pčele stignemo dohraniti ako je potrebno, a posebnu pa-žnju posvećujemo ovogodišnjim prirodnim ili umjetnim rojevima i nukleusima. U slučaju da će mete-orolozi kroz dulje razdoblje predvi-djeti toplo i lijepo vrijeme dohranu možemo obaviti gušćim šećernim sirupom, a u slučaju loše prognoze najbolje je koristiti med ili stan-dardne medno šećerne pogače (bez stimulatora) u koje može biti dodan pripravak protiv nozemoze. Obično u drugoj polovici listopada u košni-ci nema legla ili ga ima vrlo malo pa je to vrijeme kada obavljamo i je-sensko tretiranje protiv varoe. Sada leta zatvaramo češljevima ili vra-

tašcima od matične rešetke kako bi spriječili ulazak miševa i rovki.

Zbivanja unutar košniceKako odmiče jesen tako je na

pčelinjaku sve manje posla za pče-lara, naravno, pod uvjetom da je sve potrebno napravljeno na vrijeme. Isto se ne bi moglo reći i za zbivanja unutar košnice. Sve hladniji dani donose značajne promjene u životu pčela u košnici. Nektarne i peludne paše nema u nekoj vidljivoj koli-čini. Pčele rjeđe izlijeću iz košnice čemu pogoduju i sve kraći i hladniji dani. Za lijepog sunčanog vremena može se vidjeti poneka pčela kako se vraća s oskudnim grudicama peluda na nogama. Uz pelud, pčele donose i propolis kojim zatvaraju i posljednje pukotine kroz koje bi

mogla ulaziti hladnoća ili se stvara-ti propuh. Lijepo vrijeme značajno je i za jesenske pročisne izlete kako bi pčele ušle u zimsko klupko sa što manje opterećenim crijevima. Tijekom listopada, u većini zajed-nica, izlazi posljednje ovogodišnje leglo. Zna se da zimu prežive pčele izležene krajem kolovoza, te u ruj-nu i listopadu. Većina matica prestaje polagati jajašca već krajem rujna iako mlade matice u ja-kim zajednicama mogu produžiti zalijeganje i kasnije čemu pogodu-je toplo vrijeme. Ako je zima blaga, leglo se u takvim zajednicama može u manjoj količini neprekidno razvijati.

Odrasle pčele raspo-ređuju hranu uz mjesto na kojem će se obli-kovati zimsko klupko. To je u većini slučajeva saće u sredini košnice iz kojeg je izašlo posljed-nje leglo. Kada tempe-ratura okoline padne ispod 12 °C, pčele se po-činju skupljati u klupko.

Na većoj hladnoći se jače zbijaju, a za toplijeg vremena se klupko ra-zrahljuje ili u potpunosti raspušta.

Suzbijanje varoeTijekom mjeseca košnice više

ne bi trebali otvarati osim u drugoj polovici kada zajednice počinjemo tretirati protiv varoe. Taj zahvat nastojimo obaviti što je brže mogu-će. Pogodno je da su topliji dani uz sunčano i mirno vrijeme.

U ovom razdoblju smijemo pri-mijeniti sve pripravke koji su regi-strirani za ovu namjenu jer nema opasnosti od zagađenja meda, ali treba biti oprezan zbog zaostataka (rezidua) u vosku pa je dobro treti-rati samo plodišne okvire, a izbje-gavati one u medištu na kojima ionako ne bi smjelo biti pčela. Ako se preparat za suzbijanje primje-njuje prskanjem po pčelama unu-tar košnice (kao organske kiseline), temperatura zraka svakako ne bi smjela biti ispod 10 °C.

Za primjenu bilo kojeg pripravka moramo se držati uputa proizvo-đača o koncentraciji i načinu pri-mjene. Unatoč oprezu, pri primjeni sredstava protiv varoe uvijek stra-da određen broj pčela i to u prvom redu starije i slabije pa je suzbija-nje varoe za toplijih dana poželjno obaviti i iz tog razloga. To je bitno s higijenskog gledišta jer kada su pčele aktivne i izlijeću iz košnica mogu iznijeti van uginule pčele s podnice i leta, nasuprot tretiranju za hladnijih dana.

Kruno Lažec, dr.vet.med.(članak prenesen iz Gospodarskog lista)

27


Postanite i Vi član Kluba Green Garden te ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža.

Za sve informacije obratite se nabroj telefona 039/700-000 ili na

e-mail: [email protected]

Pčelinje zujanje u brojevimaZa 1 kg meda, koji prerade od oko 3

kg nektara, pčele trebaju posjetiti oko 7.500.000 cvjetova. Jedna pčela danju posjeti oko 4000 cvjetova. Jedan kilo-gram pčela ima oko 10.000 jedinki. Pčeli-nja zajednica za svoje potrebe treba u godini oko 120 kg hrane, meda i peludi. Pčelinja matica u špici sezone snese oko 2000 jaja u danu, što je veća težina od nje same. Pčela radilica u djelatnoj sezoni živi oko 45 dana, a u jesensko – zimskom razdoblju i do sedam mjeseci.

Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat. Ravenala madagasca-

riensis je jedno od najomiljenijih parkovnih stabala, porijeklom s Madagaskara. Naziv ove biljke povezan je s legendom prema ko-joj je ona putniku uvijek predstavljala izvor svježe pitke vode. Zaista, mnogo se kišnice sakuplja u pazušcima snažnih lisnih peteljki koje su pri osnovi presjeka u obliku slova U. No, da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposredno pred «umiranjem» od žeđi. Kišnica je, naime, puna odumrlih listova, ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari. I tvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjeru sjever-jug, samo je pusta priča. Neobično snažni cvijetovi ne mogu se sami otvoriti. Potrebna im je pomoć lemura, tipičnih polumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno nagrađeni nektarom.

Listovi palme teški preko 20 kgKraljevska palma naraste do 25 m visine. Listovi su

dugački do 3,5 metra. Ova palma ima neobično glatka stabla a to zahvaljuje sposobnosti da svoje staro lišće tako odbaci da ne ostanu nikakvi ostaci. To dovodi s jedne strane do dobro njegovane krošnje a s druge strane ugrožava prolaznike jer list teži preko 20 kg.

Hranidbene i farmakološke vrijednosti grožđaDeset boba grožđa bez koštica, odnosno 50 g sadrži: 35 kalorija, 0.3 g

proteina, 8.9 g ugljikohidrata, 1.0 g vlakana, 105 mg kalija, 5.4 mg vita-mina C, 0.05 mg tiamina, 0.03 mg riboflavina i 0.15 mg niacina. Grožđe je odličan izvor antioksidansa i antitumorskih spojeva, uključujući flavonoide, kvercetin i resveratol ( kod grožđa crvene boje ). Ono može spriječiti zgrušavanje krvnih zrnaca, a samim time stvaranje krvnih ugrušaka i lošeg kolesterola. Crveno grožđe ima anti-bakterijska i antivirusna svojstva. Također je izvrsno u borbi protiv raznih oblika karcinoma. Prilikom kupnje sva-kako birajte grožđe crvene ili crne boje, budući da je ono bogatije već spomenutim zdravim svojstvima od grožđa bijele ili zelene boje.

Smilje - eterično ulje Osim što će spriječiti nastajanje sitnih

borica, ublažiti već postojeće bore i po-mladiti kožu, smilje odlično djeluje na he-matome . Smilje eterično ulje broj jedan za regeneraciju kože i protiv bora što bi svaka dama nakon tridesete (a i gospođe koje drže do sebe) trebale znati. Osim što će spriječiti nasta-janje sitnih borica, ublažiti već postojeće bore i pomladiti kožu, smilje odlično djeluje na hematome i dovoljna je tek jedna njegova kap da se spriječi njihovo formiranje nakon ozljede. Uz to, regenerira ožiljke, a djelovat će i na podočnjake i proširene vene.

30

Zanimljivosti Nagradna križaljka

Autor: Mariofil

Soldo

Upala kosti X Mojsijevo

petoknjižje

Koplje starih germana

Stotina

Otpadak od sijena, trina

Ekaterina od milja

Ilija Lončarević

Rijeka u Češkoj i u

Njemačkoj

Biv. boksač Emil Krleža

Knjiga (Arap.)

Soli octene kiseline

Kolut u lancu

Torba odtelećeg krzna

Dubleta, varijanta

Čeljade koje sabotira

Aljoša Asanović

Podvrsta kukuruza, kokičar

Slo. sklada-telj Soss

Album Dra-gana Lukića

“Kilometar”

Drevno računaloKoš. klub iz Soluna

Avar,obarac

Tantal

Osoba zadr-žana na silu

Grditi,koriti

Šibenski biskup, Ante

Vrstakonjskog

hoda

Italija

Glumica Mendes

Bugarski književnik,

Orlin

Ana ŽubeTiganj

“Rabat”

Glavni grad Venezuele

[email protected]

ORGANSKA GNOJIVA

namjensko gnojivo

za masline

Biolivo

PICorgansko

gnojivoza

lisnato povrće

Biorex organskognojivo

za povrtnekulture

Phenixnamjensko

gnojivoza voćke i

vinovu lozu

Fruttoortouniverzalno

gnojivoza sve

poljoprivrednekulture

[email protected]

ORGANSKA GNOJIVA

organsko gnojivoza povrtne kulture

organsko gnojivoza lisnato povrće

univerzalno gnojivoza sve poljoprivredne

kulture

namjensko gnojivoza masline

namjensko gnojivoza voćke i vinovu lozu

PICBiorex

FruttortoPhenix Biolivo

Documents

Green Garden 82