Green Garden 84

- Sadnja ruža- Cijepljenje lubenice- Nove sorte krumpira- Kalemarski vosak- Europska gnjiloća pčelinjeg legla

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 8 4 • s i j e č a n j / v e l j a č a 2 0 1 3 . • g o d i n a X I I I

Bosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

Na početku smo još jedne godine i novog broja Green Garden glasila, te se vese-limo nastavku zajedničke suradnje i druženja kroz Klub Green Garden i Green Garden glasilo.

I ove godine članove Kluba Green Garden čeka niz pogodnosti pri kupovini, posebne akcije, popusti i ponude. Što se tiče samog glasila, kao što i sami možete vidjeti, napravili smo neke tehničke izmjene vezane za dimenziju i format glasila, povećali broj stranica glasila, doradili koncept glasila, ali i dalje to ostaje stručno-informativno glasilo sa još više informacija, savjeta, ideja i raznih zanimljivih sadržaja. I zato i ove godine budite sa nama, ostanite sa nama ili nam se pak pridružite kao članovi Kluba Green Garden.

Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.

Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected]

Uzgoj ruža .........................................................4Kamelija – zimska kraljica cvatućega grmlja ...........................................5Sadnja živice .....................................................6Sniježna plijesan - veliki problem nakon otapanja snijega ............................... 8Visibaba - vjesnik proljeća ..............................9U potrazi za neobičnim i lijepim ...................10Cijepljenje lubenice na tikvu ......................... 13Hibridi lubenice za visoke urode ...................14

Glasilo GREEN GARDENNakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.Andrea Šaravanja, mr. oec.Lektor: Blanka Kraljević, prof.Fotografija na naslovnici: Ivan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Prvi broj glasila Green Garden u ovoj godini na svojim stra-nicama donosi veliki broj zanimljivih priloga iz različitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Najveći broj priloga vezan je za vo-ćarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo i cvjećarstvo.

Početne stranice glasila obiluju temama iz cvjećarstva među kojima se izdvaja nekoliko članaka koji obrađuju pojedine cvjet-ne vrste. Tako možete pročitati prilog o kameliji, jaglacima,te prilog o ružama.

Početkom veljače u južnim područjima Hercegovine kreće sad-nja krumpira.. Kako bi proizvođačima olakšali izbor sorti, pripre-mili smo poseban prilog o novim sortama krumpira.

Ovih dana, na području Hercegovine, u tijeku je rezidba voćaka i vinove loze, iza koje slijedi vezanje i formiranje uzgojnih oblika. Za ljubitelje voćaka i vinove loze pripremili smo poseban prilog o rezidbi i vezivima koja se koriste za vezanje voćaka i vinove loze. Za vinogradare smo pripremili i prilog o bolestima vinove loze čije simptome vinogradari mogu uočiti prilikom rezidbe vinove loze.

Na stranicama posvećenim zaštiti bilja možete pročitati ne-koliko zanimljivih članaka od kojih izdvajamo prilog o zaštiti koštičavih voćaka od monilije.

Ovo je samo dio sadržaja prvog broja glasila Green Garden u ovoj godini. Vjerujemo da će i ostali prilozi u ovom broju pronaći svoje čitatelje.

Uredništvo

Riječ urednikaThe first issue of Green Garden this year, on its pages, brings

you many interesting articles from different fields of agricultural production. The largest number of articles is related to the field of fruit growing, viticulture, vegetable growing and floriculture. First pages are dedicated to the topics from filed of floriculture, and among all them there are articles that deal with particular types of flower, so you can read articles about camellias, primro-ses and article about roses.

The beginning of February in south Herzegovina is time when many producers start with planting of seed potatoes. To make it easier for them to choose what varieties will they plant – we have prepared special article about new seed potato varieties.

These days, in Herzegovina, it’s time for pruning fruit trees and grape wine, and after that will follow binding and forming of farming form. Fruit growers and winegrowers can find special article about pruning and about binders that are usually used for binding fruit trees and grape wine. For winegrowers we also pre-pared article about grape wine diseases which symptoms can be seen during the pruning. On the pages dedicated to the plant pro-tection you can read a couple of interesting articles from which we recommend article about protection fruits from Monilia laxa.

This is only a part of everything that you can find in the first issue of Green Garden this year. We believe that other articles will also find their readers.

Editor’s office

Editor’s word

Sjeme u traci ...................................................16Uzgoj graha mahunara ..................................18Naklijavanje krumpira .................................... 19Nove sorte sjemenskog krumpira ............... 20Povrtnjak zimi.................................................23“Nashi” kruške - nešto sasvim novo............25Oprez pri zimskoj rezidbi vinove loze ......... 26Redovita rezidba smokve ............................. 29Uzgojni oblik za trešnju ................................ 30Kalemarski vosak za zaštitu rana drvenastih biljaka ........................................ 31

Zimska rezidba voćaka - obvezna agrotehnička mjera .....................................32Vezanje vinove loze i voćaka .........................35Klementina traženija od mandarine ............37Pitanja i odgovori .......................................... 38Green Garden - Superbrands za 2011./2012. ..41Suzbijanje monilije na koštićavim voćkama ...................................................... 43Gnojidba maslina ..........................................44Europska gnjiloća pčelinjeg legla.................46Zanimljivosti .................................................. 50

Sadržaj

Novosti, obavijesti, najave!!!

Uzgoj ruža

Ivana Markota, master struke

Ruže vole mjesto na kojem ima dostatno svjetlosti, ali to ne znači da biljka mora cijeli dan biti

izložena suncu, pogotovo novije sorte koje vole polusjenu. Ali, važno je nagla-siti da ne postoji ruža koja bi lijepo ra-sla i obilno cvala u sjeni, a pogotovo ne ispod krošnji drveća ili borova! Moramo obratiti pažnju da na mjestu na kojem ćemo saditi ruže ima protoka zraka, ali ne i da je vjetrometina.

Poželjno je da se jame za sadnju iskopaju 15-20 dana prije sadnje. Du-bina jame je 40–50 cm, a isto toliko i širina. Zemlja mora biti usitnjena i ople-menjena sa 50% odstajaloga stajskog gnoja ili humusa-komposta. Danas se u prodaju uglavnom nalaze sadnice čiji je korijen „obložen“ tresetom a nadze-mni dio parafiniran. Prije sadnje, skine se folija kojom je omotan korijen, te se sadnica ruže postavlja u pripremljenu rupu. Oko sadnice se nagrće pripremlje-na zemlja

Zemlju oko biljke potisnemo rukama i pazimo da nam biljka stoji uspravno, kao i da je cijepljeno mjesto obavezno na dubini 2-3 cm ispod razine zemlje. Tlo oko sadnice se lagano sabije. Kad se jama ispunili otprilike na 2/3 zemljom, lagano počnemo zalijevati vodom, pa-zeći pritom da nam ruža ne ode predu-boko u jamu, pa ju stoga podržimo dok voda lagano ne popuni sve praznine oko korijena. Nakon ovoga ružu nagr-nemo ostatkom pripremljene zemlje, napravimo oko ruže vijenčić od zemlje radi lakšeg otjecanja vode pod sam ko-

rijen i ponovno zalijemo. Napominjemo da bi kod sadnje svaka biljka trebala dobiti oko 5 l vode.

Razmaci sadnje: Ako smo planirali napraviti ružičnjak, što znači da ćemo posaditi više grmova ruža u gredice, moramo znati koji su preporučljivi raz-maci da bi naša gredica izgledala baš kao kod profesionalaca ili u parkovi-ma... stoga navodimo minimalne raz-make za pojedine sorte ruža. Naravno, ako želite pojedinačnu sadnju, a to zna-či da svaki grm stoji odvojen za sebe, razmaci mogu biti puno veći, ali na taj način nećete dobiti zatvorenu gredicu niti otočiće ruža.

Penjačice se sade na razmak od 120 cm. Grmolike ruže u gredici sade se na razmak od 50 cm (ako su u pitanju manji grmovi) pa sve do 200 cm (ako govorimo o robusnijim ružama). Dakle, razmak ovisi o sorti grmolike ruže i na-činu njezina rasta. Čajevke se sade na minimalni razmak od 40 cm. Ako ruže

sadimo u više redova, primjenjuje se cik-cak sadnja gdje se opet pridržava-mo razmaka od 40 cm između svake ruže. Floribunde (park ruže) u gredici se sade na razmak od 30-35 cm, tj. 3 kom. na 1 dužni metar. Isto tako, ako ih sadimo u nekoliko redova, koristimo cik-cak način sadnje. Mini ruže sadimo na razmak od 25 cm dok se ruže pokri-vačice tla sade sa na razmak ne manji od 80 cm.

4

BROJ 84 • SIJEČANJ / VELJAČA 2013.

Prodaja ruža u Sjemenarninim agrocentrima

KAMELIJA – zimska kraljica cvatućega grmlja

5


Cvijet kamelije

Kamelije su rod zimzelenih grmova i drveća podrijetlom uglav-nom iz šumskih predjela istočne Azije s toplom klimom. Rod je dobio ime, po ljekarniku -svećeniku, imenom George J. Kamell ili Camellus. Nazivaju je kraljicom među cvatućim grmljem.

Spororastuća i dugoživuća biljka. Uz-gaja se kao lončanica, vrtni grm (vi-sine do 4m), drvo (visine do 9m).

Lišće je ovalno, tamnozeleno i kožasto s nazubljenim rubom. Nenadmašivo ele-gantni cvjetovi mogu biti različita oblika. Japanska kamelija posađena u lonac procvjeta još kao mala biljka, a savršena ljepota njezinih cvjetova privlači tijekom zimskih mjeseci hladnim obećanjima. Da spriječimo razočarenje zbog odbaciva-nja pupova i lišća, moramo uzeti u obzir neke prohtjeve ove ljepotice.

Uvjeti uzgojaKao prvo, kamelija ne podnosi alkal-

no tlo, već traži kiselo tlo, s tim da je uzgoj moguć i u tlu neutralne reakcije. Najpovoljnija pH-vrijednost za uzgoj većine sorti, kreće se od 5,5 do 6,8.

Kao i rododendroni, najbolje uspijeva u sjeni stabala koja omogućavaju djelo-mičnu sjenu, ali ipak propuštaju svjetlo. Stabla ih opskrbljuju prirodnim malčem – lisnjača, te pružaju zaštitu od sunca i vjetra. Ako rastu vani, moraju imati za-štitu od hladnoće, mraza i suhog vjetra. Cvjetove može oštetiti i kiša. U područ-jima s oštrim proljetnim mrazevima, zid prema sjeveru ili sjeveroistoku će omogućiti dodatnu zaštitu od mraza i smanjiti rizik od oštećenja cvijeta.

Najbolje je uzgajati u posudi koju ćete tijekom zime držati na polusjeno-vitom mjestu u prostoriji čija se tem-peratura kreće od 10 do 13ºC. Svakako treba izbjegavati: grijane prostorije, suh i ustajao zrak, prečesto premještanje i okretanje, pretjerano zalijevanje. Kad prođe opasnost od oštrih mrazeva iznesite je na balkon ili u vrt na lagano sjenovito mjesto bez propuha.

Matea Pehar, dipl. ing. Zalijevanje i gnojidba Kod kamelije vrijedi pravilo: bolje

manje nego previše. To se posebno odnosi na zalijevanje i gnojidbu. Za-lijeva se štedljivo, ali supstrat mora biti vlažan, prejako isušivanje može biti kobno. Prihranjuje se prije cvatnje i nakon završetka cvatnje do sredine ljeta specijalnim gnojivima svaka dva tjedna, umjereno ali redovito. Ako osi-guramo kvalitetan supstrat, pogreške kod zalijevanja i gnojidbe bit će manje.

Biljke ne treba često presađivati, mlade svake 2 do 3 godine, a starije još rjeđe. Najpogodnije vrijeme za presa-đivanje je lipanj – srpanj, kada su mla-di izboji završili rast. Općenito kameliju nije potrebno orezivati. Sredinom pro-ljeća, nakon cvatnje mogu se skratiti predugački, razvučeni i oštećeni izbojci. Stare i zanemarene biljke dobro reagi-raju na intenzivnije orezivanje.

6


Sadnja živiceMatea Pehar, dipl. ing.

Živice se obično sade u jednom redu, a ukoliko raspolažete s dovoljno prostora istu tu sadnju

možete planirati i u dva reda (cik-cak sadnja). Ukoliko pak, planirate formira-nje duge živice za koju će vam trebati mnogo biljaka, onda je dobro u rasad-nicama određenu količinu unaprijed i naručiti. Što se broja sadnica tiče, one ovise od veličine i načina rasta biljne vrste s tim da će vam po nepisanom pravilu za jedan dužni metar trebati od 2 do 5 sadnica. Razumljivo, da ukoliko želite živicu koja će se brzo zatvoriti onda se i sama sadnja planira malo gušće, s tim da ipak u tom pogledu ne smijete pretjerivati. Dakle, ako vam se ne žuri, grmove posadite na prepo-ručenu udaljenost. Sadnja se izvodi na način da uz trasu živice prethodno nategnete uže uz koje se iskopa jarak dubine 30-50 cm i širine 40-60 cm. Potom je poželjno vilama dodatno pro-rahliti dno jaraka. Sadnice razmjestite po trasi živice na predviđenim razmaci-ma, naizmjenično raspoređujući slabije i snažnije sadnice, kako bi i živica bila koliko-toliko ujednačena. Nakon toga, iskopanu zemlju iz jarka pomiješajte sa Flortis supstratom te manji dio te mje-šavine nanesite na dno jarka i na tu ze-mlju položite sadnice. Slijedi zatrpava-

nje jarka s ostatkom zemlje uz njezino pažljivo zbijanje. Kada ste sa sadnjom završili još je potrebno živicu prikratiti kako biste potakli njezino grananje, ali i izvršiti obilno zalijevanje jarka da bi se zemlja slegla i kako bi biljke dobile dovoljne količine vode.

Lovor višnjaLovor višnja je zimzeleni grm sa

prekrasnim sjajno-zelenim 15 cm du-gim, kožastim listovima. Cvate krajem proljeća bijelim cvjetićima skupljenim u uspravne grozdove, nakon čega donosi

plodove u obliku crnih bobica.Brzorastuća je biljka i može prerasti

okvire grma te nakon 10 godina može doseći veličinu od preko 5 metara. Lovor višnja izvrsno podnosi orezivanje i mo-žete je održavati na visini kojoj želite.

Biljka dobro podnosi sjenu, mada bolje uspijeva na sunčanim položaji-ma. Traži dobro dreniranu zemlju i ne podnosi vapnenac, u tom slučaju listovi dobiju žućkastu boju.

Dobro podnosi rez i vrlo je zahvalna biljka za žive ograde obzirom da lijepo izgleda kroz sva godišnja doba. Prepo-ruča se visina ograde od 100 do 300 cm sadnjom 2 – 3 biljke na jedan metar duljine.

Kao živicu mlade biljke šišajte u vi-sinu i širinu kako bi potaknuli grananje i zgusnuli nasad. Prvih godina, nakon sadnje, preporuča se orezivanje u ožuj-ku i lipnju na način da ostavite novu vi-sinu ograde nekih pet do deset cm, ovi-sno o napretku biljaka. Kad dostignete željenu visinu grm samo održavajte šišanjem i to u svibnju, nakon cvatnje, te još jednom u kolovozu ili rujnu.

Ako raste kao samostalan grm, u rano proljeće prikratite samo grane koje strše i narušavaju željeni oblik. Mlade grane, koje kreću bliže korijenu, skratite na polovicu da bi razgranali podnožje grma koje često ogoli. Svakih, otprilike, pet godina rasteretite središte grma kako bi ga prozračili.Izgled ograde od lovor višnje

Sadnice lovor višnje

www.fiskars.com

Ovlašteni uvoznik i distributer firmi:

Tel. 036/ 352- 560; www.unikomerc.ba

AKCIJA- 15%

NOVA PERSPEKTIVA ZA PROLJEĆE!

ZIMSKA REZIDBA S FISKARS REZNIM ALATIMA!

www.fiskars.com



AKCIJA- 15%



www.fiskars.com



AKCIJA- 15%



8


Mnogi ljubitelji travnjaka ostali su iznenađeni izgledom svojih travnjaka nakon otapanja sni-

jega. Naime, mnogi od njih žalili su se na problem mjestimičnog propadanja travnjaka koji se očituje velikim brojem „rupa“ promjera desetak centimetara.

Pojavu snježnu plijesni prouzročuju Microdochium nivale (Pink snow mold syn. Fusariun nivale), Typhula incarna-ta (Gray snow mold), Typhula ishikari-ens (Speckled snow mold), Sclerotinia borealis (Sclerotinia snow mold). Ovi uzročnici bolesti mogu se pojaviti poje-dinačno ili kao kompleks, što dodatno otežava njihovo suzbijanje. Među na-vedenim uzročnicima snježne plijesni najčešće se javlja Microdochium nivale.

Ovo je vjerojatno najraširenija gljivič-na bolest u Europi, najčešće napadane su trave finih i širokih listova kao Agro-stis, Lolium, Poa. Simptomi napada su najvidljiviji poslije zime iako je gljivica

Sniježna plijesanveliki problem nakon otapanja snijegaMatea Pehar, dipl. ing. prisutna cijele godine. Neke trave po-

put Festuca rubra pokazuju izrazitu otpornost prema ovoj bolesti. Snježna plijesan napada oslabljene i prerasle biljke ,najčešće se pojavljuje na vlažnim i suviše zbijenim tlima,kao i nakon raz-doblja dugotrajnog zadržavanja snjež-nog pokrivača,izrazito se dobro razvija u uvjetima visoke vlažnosti i sniženih temperatura koje su ispod snježnog pokrivača

SimptomiAko na travnjaku, nakon topljenja

snijega primijetite u rano proljeće svi-jetlosmeđe površine promjera oko 5 cm,sigurno je u tijeku napad snježne plijesni. Pod povoljnim uvjetima ove se površine mogu povećati i do 30 cm u promjeru te daljim širenjem bolesti zaraženi dijelovi mogu zauzeti cijelu površinu travnjaka. Prvi znaci ove bo-lesti mogu se primijetiti već u jesen u obliku svijetložutih mrlja. Napad snjež-ne plijesni utječe na slabljenje biljaka

koje nakon toga, uz neke sekundarne infekcije, potpuno odumiru. Loše i kišo-vito vrijeme tijekom proljeća utječe na širenje micelija po cijeloj površini.

Mjere zaštiteAerifikacija - prozračivanje jedna

od mjera koja može bitno pridonijeti nadzoru ove bolesti, zatim uklanjanje snijega s travnjaka, zadnju košnju treba obaviti što niže da bi smanjili lisnu po-vršinu prije zime. Travnjak treba prihra-niti prije zime nešto većim postotkom kalija dok dušika treba dodati u vrlo maloj količini ili ništa, ovisno od anali-ze tla. Previsoke pH vrijednosti također utječu na pojavu i razvoj bolesti. Osim toga gnojiva na osnovi željeza (željezni helati) kojima se travnjaci prskaju kon-cem jeseni pomažu i smanjuju napad uzročnika bolesti

U slučaju da sve ove navedene mjere nisu dostatne treba pristupiti u rano proljeće uporabi sistematičnih fungici-da.

9


VISIBABA - vjesnik proljećaVisibaba je višegodišnja proljetna

biljka velike rasprostranjenosti, od parkova, šuma, livada, te okućni-

ca. Raste obično samoniklo u prirodi. Kako je veoma omiljena biljka, jedan od ranih vjesnika proljeća, koju nerijetko nalazimo kako se probija ispod zaosta-log snijega u dvorištima okućnica gdje se često sadi i kao kultivirana biljka. Cvijet biljke je bijele boje prepoznat-ljivoga zvonastog oblika koji čine šest latica raspoređenih u dva kruga. Raz-množava se sjemenom ili lukovicom. Visibaba cvate od siječnja do travnja.

Iz lukovice se u rano proljeće razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima i jednim cvijetom. Zvonast vjenčić tvori 6 latica raspoređe-nih u dva kruga. Vanjske su latice bijele, duguljaste, a unutrašnje su kraće, sa zelenom pjegom na vrhu. Mliječnobijeli cvjetovi pognuti su na stabljici. Miris joj je slab, a u Hrvatskoj je to zaštićena cvjetna vrsta.

Matea Ćorić, master struke

Jeste li znali...Visibaba je jedna od naj-

ranijih proljetnica te često cvjeta dok snijeg još nije okopnio. Narodni naziv je vjerojatno dobila zbog cvije-ta pognuta poput stare bake (babe), a stručni naziv potje-če od grčkih riječi gala i ant-hos – mlijeko i cvijet (mliječ-no cvijeće) i pridjeva nivalis – snježni. Visibaba je i važna medonosna biljka jer je va-žan izvor nektara u najranije proljeće te su njezini cvjetovi prilagođeni oprašivanju pče-lama. Pčele privučene nek-tarom, prvo dotaknu njušku tučka i oplode je s pomoću peluda koji su donijele s dru-ge biljke, a zatim u potrazi za nektarom unutar tog cvijeta pokupe pelud koji onda pre-nose dalje.

Visibaba u cvatnji

Sadnice ruža10


Vrste roda Erica prirodno rastu u područjima Europe, Mediterana, Sjeverne Afrike i južnog dijela

Južnoafričke Republike. Europske vrste poslužile su kao početni materijal za dobivanje otpornih kultiviranih vrsta. Neke opće značajke ovog roda bile bi: čvrsti izbojci, igličasti listovi, zvonoliki cvjetovi. Među postojećim vrstama po-stoji iznenađujuće širok raspon oblika, veličina, boja i zahtjeva glede staništa. Tipična erika je biljka zbijena rasta koja naraste oko 20cm i najčešće se sadi kao pokrivač tla. Postoje patuljaste vrste, ali i divovi visoki 1,8m. Ponuda boja kreće se od čisto bijele do gotovo crne.

E.carnea - crnjuša, zimski vrijesak, daleko je najpopularnija vrsta. Ova vrsta sa svim svojim sortama (kultiva-rima) cvjeta od kasne jeseni do ranog

U potrazi zaneobičnimi lijepim

Postoje biljke koje svojom veličinom, neobičnim oblikom ili upadljivim bojama odmah skrenu pažnju na sebe. A postoje one zbog kojih je potrebno malo zastati, bolje pogledati jer njihova ljepota se ne uoči odmah.

Ivana Markota, master struke proljeća. Cvatnja traje od šest do osam tjedana. Osim radi cvjetova, koji oživlja-vaju sumorne zimske vrtove, zanimljiva je i u proljeće kad novoizrasli vrhovi izboja zablistaju žutom ili bež bojom. Ne naraste više od 30cm u visinu, ali promjer može doseći i do pola metra.

Osnovno je pravilo čvrsto posaditi biljku na osunčani, najbolje južni polo-žaj i u blago kiselo tlo. Ova vrsta podni-jet će blagu sjenu i neutralno do blago vapneno tlo. Izbjegavati bogata tla. Pri-kladna je za: vrtne gredice, ukrasne vrt-ne i balkonske posude, za sadnju u ka-menjaru. (Posebno lijep dojam ostavlja erika u kombinaciji s mini ružama.)

U kasno ljeto biljku valja podrezati. Samo odrežite uvele cvjetne glave da bi biljka ljepše izgledala i da potaknete rast novog lišća i obilje cvjetova. Ne re-žite u staro, tamno drvo! Razmnožava se reznicama duljine 2,5 – 5cm u ljeto i povaljenicama u proljeće.

Erica sp., crnjuša

Sadnice ruža

PROZRAČIVANJE TRAVNJAKAU proljeće, kada trava počinje vegetirati, očekujemo da će naš travnjak povratiti svoj stari "sjaj", te činimo sve kako bismo ga učinili ljepšim, gušćim, zelenijim. Zato vam savjetujemo prozrači-vanje travnjaka. To se naj-jednostavnije radi pomoću motornih ili električnih prozra-čivača.

Zašto prozračivati?Kako bi trava mogla rasti, potrebni su joj voda i druge hranjive tvari. Međutim, vreme-nom se na tlu travnjaka stvara filc od uvele trave, te raste mahovina i korov koji sprječavaju neometan dotok ovih tvari. Prozračivanjem se taj sloj otklanja.

Kada prozračivati?Prozračivanje se preporučuje u proljeće i kasnu jesen. Ljeti i zimi se nikako ne preporuča radi ekstremnih uvjeta koji bi mogli dovesti do oštećenja korjenja.

Koliko često prozračivati?Jednom godišnje, a na starim površinama sa puno korova i filca od uve le t rave se može prozračivati i dva puta, dakle, jednom u proljeće i jednom u jesen. Pri tome imajte na umu da se novoposijani travnjak prvih 2-3 godine ne bi smio prozračivati.

Kako prozračivati?Uoči prozračivanja je prvo potrebno nisko pokositi travu kosilicom, na visinu od 2-3 cm. Što se niže pokosi, to je rezultat bolji i to je lakše raditi. Pri tome tlo ne smije biti niti previše mokro, a ni previše suho. Ne smije se zračiti preduboko. Tlo bi trebalo biti samo zagre-bano, kako bi se izbjeglo ošte-ćivanje korjena trave. Noževi bi trebali zadirati u zemlju samo 2-3 mm. Ukoliko radite sa motornim prozračivačem, on se sam ne bi smio kretati prema naprijed. To je pouzdan znak da noževi zadiru preduboko.Zračiti treba u ravnim paralelnim redovima. Ukoliko u travnjaku ima puno filca od uvele trave, još jedanput prozračiti pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na prvi niz redova. Pri tome treba paziti da prije skretanja motornog prozra-čivača noževi za prozračivanje budu podignuti. Prozračivač se gura ujednačenim radnim te-mpom, a stajanje na jednom te istom mjestu dok su noževi spu-šteni treba izbjegavati. Kada uređaj stoji na mjestu, noževe treba podignuti.

Š t o č i n i t i n a k o n prozračivanja?Nakon prozračivanja travnjaka

otpatke je potrebno temeljito ukloniti s travnjaka. Ukoliko vaš prozračivač nema već ugrađenu korpu za hvatanje otpadaka, to najbolje možete učiniti tako da s kosilicom prijeđete preko tra-vnjaka, koja će ostatke pokupiti u korpu za travu. Zatim travnjak treba jednakomjerno posuti sa dušičnim gnojivom.U slučaju da ima ogoljelih dijelova ili kod kompletnog obnavljanja travnjaka, travu treba ponovo posijati.Na kraju dodati pijesak na travnjak kako tlo ne bi prebrzo otvrdnulo, te dobro natopiti.Nakon prozračivanja, travnjaku je potrebno nekoliko tjedana kako bi se regenerirao, te se u ovom vremenu ne preporuča kositi. U tom periodu ne hodati po travi i izbjegavati bilo kakvo opte-rećivanje travnjaka.

RezultatVoda i hranjive tvari lakše prodiru u zemlju i do korjenja trave. Travnjak postaje otporan na bolesti, sušu, vrućinu, hladnoću, a otvrdnuto, ugaženo tlo se rastrese.

Što još možete učiniti nakon prozračivanja?Travu redovito zalijevati, ovisno o vremenu, ali najmanje jednom tjedno. PRAVILO: travnjak se zalijeva rijetko, ali obilno. Ova-kav način zalijevanja trave po-boljšava produbljivanje korijena.Prozračivanjem osiguravate mnogo godina zabave sa svojim travnjakom. Oni doprinose tome da vaše travnate površine dobiju ono što im je potrebno: zrak, vodu i hranjive tvari za gust rast i zasićeno zelenilo.

Izvor: VIKING

Cijepljenje lubenice na tikvuMr. sc. Danko Tolić

Opravdanost cijepljenjaSigurnost u proizvodnji lubenice, uz-

goj na istim parcelama uz visok prinos cilj je svakog proizvođača. Da bi u tome uspio, cijepljenje je postala standardna mjera. Cijepljenjem se dobije tolerancija na korijenove bolesti, ali i tolerancija na višak soli (gnojiva) i vlage u zoni korijena nakon sadnje - presađivanja. Korijen podloge - tikve je aktivniji na nižim temperaturama tla, a lubenicu bolje opskrbljuje vodom i hranjivima kad nastupe ljetne žege. Cijepljenjem dobijemo jači rast, a plodovi budu bolje zaštićeni lišćem od sunca . Cijepljena lubenica ima krupnije plodove, često imamo dvokratnu berbu i daleko veći urod. Ova metoda uzgoja zastupljena je na 95% površina u dolini Neretve.

Pripreme za cijepljenjePolovicom travnja lubenica se sije u

kontejnere sa 80 ili 100 rupa ili u neke druge posude od plastike ili stiropora. Nakon 2 - 4 dana sije se podloga tj. ti-kva u plastičnim kontejnerima promjera 8-12 cm. Tikva je spremna za cijepljenje kad ima razvijena dva kotiledona lista. Prvo se na tikvi oštrim nožem ili rukom odstrani vegetacijski vrh, a zatim se na tom mjestu (između kotiledona) pravi oštrim nožem ili žiletom procjep dužine 1-1,5 cm. Nakon toga se vadi biljka lube-nice i odsječe se 1,5 cm ispod kotiledo-na. Potom se zareže na klin tako da le-gne u procijep na tikvi. Kada je lubenica stavljena u procjep pričvrsti se poseb-nom štipalicom za tu namjenu. Ovim postupkom cijepljenje je završeno.

Iako je malo zamršen za objasniti postupak cijepljenja lubenice na tikvu

više je nego jednostavan. Međutim, potrebno je voditi računa da se s cije-pljenjem nipošto ne kasni već da se ono obavi 2-3 dana poslije nicanja, odno-sno, u fazi razvijenih kotiledona a što je ranije pomno i opisano. I na kraju spomenimo kako iskustva u proizvodnji lubenica pokazuju da berba cijepljenih biljaka počinje oko desetak dana ra-nije od berbe necijepljenih.

Empahasis F1Najpozna-

tija hibridna podloga za lubenicu od vrste Lagenarija (tikva vodenjača).

Pogodna je za ranu i srednje ranu proizvodnju lubenice. Odgovara za hi-bride Romanza, Farao i Consta-llation. Sjeme ove tikve ispo-ručuje se naklijalo (primed seed) što osigurava visoku energiju klijanja, ujednačeno nicanje i prispjeće za cijeplje-

nje u isto vrijeme. Ovo je vrlo bitno jer je vrijeme cijepljenja kratko (2-3 dana). Preporučuju se za klasične metode cije-pljenja u rascjep ili na jedan kotiledon.

13


Postupak cijepljenja

14


HIBRIDI LUBENICE ZA VISOKE URODE Romanza F1 - Rana lubenica za proizvodnju na

otvorenom polju ili ispod agrila• Dužina vegetacije 60-68 dana• Snažan rast, listovi odlično pokrivaju plodove• Plodovi okrugli, nema šuplje srce u normalnim uvjetima uzgoja• Kora vrlo tanka s tamnozelenim prugama,

odlično podnosi manipulaciju i transport• Meso tamnocrvene boje sočno i vrlo slatko > 12 Brixa• Sjemenke sitne (1000 sj. cca 20g), sporo

fermentira nakon berbe i dugo se čuva• Prosječna masa ploda 8-10 kg, ako se kalemi i više (12-14 kg)• Uspijeva na tlima lošije kvalitete (najbolje

nacjepljena na Emphasis ili Carnivor)• Zameće 2-4 ploda pa vriježi, cijepljenjem sposobna

za dva termina berbe (60-80t/ha)• Otporna na Antraknozu

Farao F1 - Još uvijek jedan od najprodavaniji hibrida lubenice

• Srednje rana lubenica vegetacije 75-78 dana• Vrlo jaka biljka, listovi odlično pokrivaju

plodove, dobro se drži na polju• Odlično trpi stresove i nepovoljne uvjete

uzgoja (hladnoća i suša)• Nije sklona ožegotinama od sunca• Ovalni oblik, kora vrlo tanka s tamnozelenim

prugama (visoki sjaj)• Meso tamnocrvene boje sočno i vrlo slatko > 12 Brixa• Sjemenke krupne (1000 sjemenki cca 105

g) pogodan i za izravnu sjetvu• Nema šuplje srce u normalnim uvjetima uzgoja• Zameće min 2 ploda prosječne mase 12-14 kg

(cijepljena daje prinos 60-80 t/ha)• Nakon berbe sporo fermentira i dugo se čuva u skladištu • Otporna na fuzarijsko venuće i antraknozu

Constallation F1 - Nova visokorodna ovalna lubenica krupnih plodova

• Dužina vegetacije 75-78 dana kao Farao• Hibrid jakog vigora i velikih listova koji

odlično pokrivaju plodove• Odlično trpi stresove i nepovoljne uvjete uzgoja i

nije sklona ožegotinama u ljetnom uzgoju• Ovalni oblik, kora sa svjetlozelenim prugama, vrlo

tanka ali tvrda i dobro podnosi transport• Meso tamnocrvene boje sočno i vrlo slatko > 12 Brixa• Sjemenke vrlo sitne, sporo fermentira

i dobro se čuva u skladištu• Masa ploda 10-14 kg• Zameće min 2-3 ploda, cijepljenjem

postiže prinos viši od 60 t/ha• Otporna na fusarijsko venuće i antraknozu

Mr.sc. Danko Tolić

STVARANJE DODATNE VRIJEDNOSTI SJEČKANJEMKoristimo prirodni kružni tok!Vrt je oaza osobnog zadovoljstva, komad prirode koji se treba njegovati i čuvati s ljubavlju. To je jednostavno kad rad u vrtu olakšavaju i korisna pomagla, na primjer praktične vrtne sječkalice. Ovi uređaji su dragocijena pomoć u mnogim pogledima: oni čiste ostatke trave, drveća ili živice, kao i lišća i uvenulog cvijeća koji se nakupljaju u vrtu. Pri tome značajno smanjuju volumen otkosa, te ga možete koristiti kao osnovu za malčiranje i kompost ili iskoristiti za pokrivanje površina ispod drveća i grmlja. To neće samo spriječiti rast divljeg raslinja nego i omogućiti čist i uredan izgled vrta.

Što se sve može isjeckati?U principu, kvalitetne vrtne sječkalice mogu obraditi gotovo sve što se u vašem vrtu nakupi u vidu otkosa i vrtnog otpada. U pravilu razlikujemo između tvrdog i mekanog materijala. U tvrdi materijal se ubrajaju grane, krošnje i odrezana živica, a u mekani materijal ostaci cvijeća, povrća, voća te lišće.

Uštedite čisti novac svojim zelenim otpadom! Proizvedite vlastito gnojivo.

Kompost od isjeckanih biljnih ostata-ka je najstarije i najprirodnije gnojivo na svijetu. On vraća potrošene hranjive tvari i tragove elemenata nazad u tlo i potiče život u tlu bolje od bilo kojeg drugog gnojiva. To nije čudo jer se u šaci komposta nalazi deset milijardi organizama, te tako kompost značajno poboljšava teksturu tla. Rezultat: biljke postaju otpornije na štetočine i brže rastu. Uz to, kompo-stiranje štedi novac: potrebno je kupiti manje gnojiva i korpa za otpatke ostaje rasterećena. Kod kompostiranja je važno postići pravu mješavinu „zelenih” biljnih ostataka koji sadrže dušik (N), i „smeđih” koji sadrže ugljik (C), a koja nastaju prilikom sjeckanja. Dobro gnojivo nastaje kada se prilikom kompostiranja optimizira odnos ugljika i dušika C/N. Najbolje vrijednosti za uravnotežen odnos C/N su od 25:1 do 30:1.Ako udio ugljika prevladava, biljni ostaci će sporije trunuti. Nedostatak dušika ograničava mikroorganizme prilikom izgradnje njihove tjelesne supstance, kao i prilikom množenja. Previše dušika je također štetno. Tada se truljenje brže odvija, ali nestaje premalo stabilnih humusnih spojeva.

Osim toga, kompost ima različite „stupnjeve zrenja” i različito izgleda upojedinim fazama. Dobar, gotov kompost nema neugodan miris, već miriše i izgleda kao plodna zemlja.

Deset pravila dobrog koposta:

1. Pazite na odgovarajući odnos biljnih ostataka koje sadrže ugljik i dušik!2. Kompostu je potreban zrak! Zato nemojte nikada stavljati materijale u jamu i nemojte upotrebljavati spre-mnike koji su zatvoreni na svim stranama.3. Kompost nemojte slagati na tvrdo tlo od kamena, betona i sl. Kompostu je potrebna „veza sa tlom” da bi u njega mogle prodrijeti kišne gliste i sitni organizmi.4. Kišne gliste su prijatelji vašeg komposta, a privlače ih npr. plamenac i zova. Omiljena hrana kišnih glista su i ljuske luka, ostaci češnjaka, talog kave ili čaja.5. „Uredite” svoj kompost. Kao donji sloj naslažite grublji isjeckani mate-rijal u visini od otprilike 20 cm. Na to dolaze izmiješani, finiji materijali, npr. lišće ili isjeckani materijal.6. Sloj trave neka bude tanak, jer postoji opasnost od truljenja.7. Kuhinjske ostatke uvijek pokrijte zemljom jer privlače životinje.8. Izbjegavajte potpuno isušivanje, jer je mikroorganizmima u kompostu potrebna vlaga.9. Nemojte previše vlažiti kompost.10. Kada završite sa slaganjem komposta, pokrijte ga.

Uvijek je sezona sječkalice. Sezona vrhunca rada sječkalice je svakako jesen, ali sječkalica se može smisleno upotrijebiti i u proljeće i ljeto. Jer u toplim godišnjim dobima možete obraditi velike količine organskog otpada: granje, otpake cvijeća, kuhinjski otpad i više. Sječkalice se u svakom slučaju isplate.

Izvor: VIKING

STVARANJE DODATNE VRIJEDNOSTI SJEČKANJEMKoristimo prirodni kružni tok!Vrt je oaza osobnog zadovoljstva, komad prirode koji se treba njegovati i čuvati s ljubavlju. To je jednostavno kad rad u vrtu olakšavaju i korisna pomagla, na primjer praktične vrtne sječkalice. Ovi uređaji su dragocijena pomoć u mnogim pogledima: oni čiste ostatke trave, drveća ili živice, kao i lišća i uvenulog cvijeća koji se nakupljaju u vrtu. Pri tome značajno smanjuju volumen otkosa, te ga možete koristiti kao osnovu za malčiranje i kompost ili iskoristiti za pokrivanje površina ispod drveća i grmlja. To neće samo spriječiti rast divljeg raslinja nego i omogućiti čist i uredan izgled vrta.

Što se sve može isjeckati?U principu, kvalitetne vrtne sječkalice mogu obraditi gotovo sve što se u vašem vrtu nakupi u vidu otkosa i vrtnog otpada. U pravilu razlikujemo između tvrdog i mekanog materijala. U tvrdi materijal se ubrajaju grane, krošnje i odrezana živica, a u mekani materijal ostaci cvijeća, povrća, voća te lišće.

Uštedite čisti novac svojim zelenim otpadom! Proizvedite vlastito gnojivo.

Kompost od isjeckanih biljnih ostata-ka je najstarije i najprirodnije gnojivo na svijetu. On vraća potrošene hranjive tvari i tragove elemenata nazad u tlo i potiče život u tlu bolje od bilo kojeg drugog gnojiva. To nije čudo jer se u šaci komposta nalazi deset milijardi organizama, te tako kompost značajno poboljšava teksturu tla. Rezultat: biljke postaju otpornije na štetočine i brže rastu. Uz to, kompo-stiranje štedi novac: potrebno je kupiti manje gnojiva i korpa za otpatke ostaje rasterećena. Kod kompostiranja je važno postići pravu mješavinu „zelenih” biljnih ostataka koji sadrže dušik (N), i „smeđih” koji sadrže ugljik (C), a koja nastaju prilikom sjeckanja. Dobro gnojivo nastaje kada se prilikom kompostiranja optimizira odnos ugljika i dušika C/N. Najbolje vrijednosti za uravnotežen odnos C/N su od 25:1 do 30:1.Ako udio ugljika prevladava, biljni ostaci će sporije trunuti. Nedostatak dušika ograničava mikroorganizme prilikom izgradnje njihove tjelesne supstance, kao i prilikom množenja. Previše dušika je također štetno. Tada se truljenje brže odvija, ali nestaje premalo stabilnih humusnih spojeva.

Osim toga, kompost ima različite „stupnjeve zrenja” i različito izgleda upojedinim fazama. Dobar, gotov kompost nema neugodan miris, već miriše i izgleda kao plodna zemlja.

Deset pravila dobrog koposta:

1. Pazite na odgovarajući odnos biljnih ostataka koje sadrže ugljik i dušik!2. Kompostu je potreban zrak! Zato nemojte nikada stavljati materijale u jamu i nemojte upotrebljavati spre-mnike koji su zatvoreni na svim stranama.3. Kompost nemojte slagati na tvrdo tlo od kamena, betona i sl. Kompostu je potrebna „veza sa tlom” da bi u njega mogle prodrijeti kišne gliste i sitni organizmi.4. Kišne gliste su prijatelji vašeg komposta, a privlače ih npr. plamenac i zova. Omiljena hrana kišnih glista su i ljuske luka, ostaci češnjaka, talog kave ili čaja.5. „Uredite” svoj kompost. Kao donji sloj naslažite grublji isjeckani mate-rijal u visini od otprilike 20 cm. Na to dolaze izmiješani, finiji materijali, npr. lišće ili isjeckani materijal.6. Sloj trave neka bude tanak, jer postoji opasnost od truljenja.7. Kuhinjske ostatke uvijek pokrijte zemljom jer privlače životinje.8. Izbjegavajte potpuno isušivanje, jer je mikroorganizmima u kompostu potrebna vlaga.9. Nemojte previše vlažiti kompost.10. Kada završite sa slaganjem komposta, pokrijte ga.

Uvijek je sezona sječkalice. Sezona vrhunca rada sječkalice je svakako jesen, ali sječkalica se može smisleno upotrijebiti i u proljeće i ljeto. Jer u toplim godišnjim dobima možete obraditi velike količine organskog otpada: granje, otpake cvijeća, kuhinjski otpad i više. Sječkalice se u svakom slučaju isplate.

Izvor: VIKING

www.sjemenarna.com

Faluka

FalukaFalukaRana do srednje rana sorta sa ujednačenim i krupnim gomoljima. Gomolji su žućkasto-bijele pokožice sa mesom krem boje, prikladna za svježu upotrebu. Po kulinarskoj klasifikaciji pripada tipu B, prilično niskim sadržajem suhe tvari i dobrom sposobnošću očuvanja. Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljka daje veći broj krupnih ujednačenih gomolja. Oblik gomolja ovalan, plitkih okaca i mekane pokožice. Za sadnju koristiti naklijale gomlje. Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlo do pozelenjavanja gomolja, jer svaka biljka daje veći broj izrazito krupnih gomolja. Karakteristična je po dobroj toleranciji na ekstremne temperature i višak te nedostatak vlage. Stabljika je srednje bujna.Obilježje sorte: Najrodnija sorta krumpira

SORTA VISOKIH URODA

Sjeme u traci

Matea Ćorić, master struke

Početak proljeća je najpovoljnije vrijeme za sjetvu povrća. Kod sjetve povrća često puta imamo

probleme sa sjetvom koji se prije sve-ga odnose na dubinu i gustoću sjetve,

tako da smo često puta prisiljeni nakon nicanja povrtnih kultura obavljati pror-jeđivanje u dva ili tri navrata.

Kako bi se donekle izbjegli ti proble-mi, a samim time i olakšao posao sje-tve, danas se na tržištu nude posebni načini pakiranja povrtnih vrsta čije su

sjemenke dosta male (mrkva, peršin, salata i dr). Dakle, radi se o tzv. sjeme-nima u traci.

Na tržištu su se pojavile trake ra-zličite duljine (najčešće pet metara) u kojima se već nalaze sjemenke mrkve, salate, peršina spremne za sjetvu. To znači da su u navedenoj traci sjemenke posložene na pravu udaljenost što u mnogo čemu olakšava sami moment sjetve.

Međutim, navedene trake se koriste samo kod sjetve na otvorenom i u slu-čajevima kada smo zemlju prethodno kvalitetno obradili, odnosno, fino-mrvi-často usitnili. Osim toga, tlo treba biti i dobro nagnojeno jer je razumljivo kako će biljke napredovati samo uz dovoljnu količinu hranjivih elemenata. Za gnojid-bu se posebno preporučuju organska peletirana gnojiva, primjerice Biorex ili Frutorto. Kod uzgoja mrkve i peršina posebno preporučamo primjenu organ-skog gnojiva Frutorto koje kod uzgoja ovih povrtnica isključuje primjenu mi-neralnog gnojiva.

Pošto smo traku položili na pripre-mljeno i prikladno nagnojeno tlo do-voljno ju je lagano prekriti slojem rahle zemlje i obilnije zaliti, pogotovo ako je tlo suho kako bi sjemenke došle u kon-takt s tlom. Za kratak vremenski period dolazi do razgradnje trake i vrlo brzo nicanje mladih biljaka.

Mrkve iz ovakvih traka su pravilnog oblika i standardnih dimenzija. Osim mrkve, danas se u svim bolje opskrblje-nim agrocentrima mogu pronaći i trake s sjemenkama peršina, špinata, salate, rotkvice, bosiljka

16


Neke od povrtnih vrsta čije se sjeme nalazi u traci

Izgled trake sa sjemenom

www.sjemenarna.com

Faluka

FalukaFalukaRana do srednje rana sorta sa ujednačenim i krupnim gomoljima. Gomolji su žućkasto-bijele pokožice sa mesom krem boje, prikladna za svježu upotrebu. Po kulinarskoj klasifikaciji pripada tipu B, prilično niskim sadržajem suhe tvari i dobrom sposobnošću očuvanja. Odlikuje se visokim urodom gomolja a svaka biljka daje veći broj krupnih ujednačenih gomolja. Oblik gomolja ovalan, plitkih okaca i mekane pokožice. Za sadnju koristiti naklijale gomlje. Sorta traži dobro nagrtanje kako ne bi došlo do pozelenjavanja gomolja, jer svaka biljka daje veći broj izrazito krupnih gomolja. Karakteristična je po dobroj toleranciji na ekstremne temperature i višak te nedostatak vlage. Stabljika je srednje bujna.Obilježje sorte: Najrodnija sorta krumpira

SORTA VISOKIH URODA

Uzgoj graha mahunaraGrah mahunar ima velike zahtjeve

za toplinom koja je neophodna za normalan rast i razvoj. Opti-

malna temperatura u fazi sjetve izno-si 20-230C dok bi tijekom vegetacije temperatura trebala iznositi 18-250C. Pri ovim temperaturnim vrijednosti-ma biljke normalno niču i razvijaju se. Ipak, potrebno je znati kako sjetvu graha mahunara treba planirati na na-čin da se izbjegnu visoke temperature

Ivica Doko, dipl. ing. u vrijeme cvatnje. One u toj fazi ne bi smjele prelaziti 30 stupnjeva jer se to negativno odražava na oplodnju i za-metanje plodova. U pogledu opskrbe vodom grah mahunar ima umjerene zahtjeve. Pošto se korijenov sustav uglavnom nalazi u površinskom sloju tla, potrebe za vodom su manje u od-nosu na druge povrtne kulture. Ipak, u tom pogledu moramo voditi računa da nipošto ne pretjeramo jer prekomjerna količina vode (stagnirajuća voda) može dovesti do pomanjkanja kisika u zoni

korijena. Osim toga, prevelika količina vode u vrijeme cvatnje može prouzroči-ti opadanje cvijeta i smanjenje prinosa. Nadalje, u pogledu tla grah mahunar nije pretjerano zahtijevan te najbolje uspijeva na dobro dreniranim tlima kao i tlima dobre strukture koja imaju do-voljno vapna.

Plodored i sjetvaIako većina naših poljoprivrednih

proizvođača zanemaruje plodored i njegovo poštivanje, plodosmjena ima veliku važnost u uzgoju graha mahu-nara. Naime, grah mahunar bi na istu parcelu trebao ponovno doći tek nakon 4 godine. Dobra pretkultura je krum-pir kao i strna žita dok se nipošto kao predusjev ne preporučuje uzgoj graška, boba i povrća iz iste porodice. Sjetva graha mahunara obavlja se na među-redni razmak 40 do 80 cm dok razmak u redu iznosi 5-20 cm. Drugim riječima niske sorte siju se na razmak od 5 cm dok se visoke sorte siju na veći razmak u redu, koji treba iznositi 15-20 cm. Sje-me se sije na dubinu od 3-5 cm.

Hit je sorta Čudo PiemonteaČudo piemontea je niska, sred-

nje rana sorta. Mahuna je žute boje s ljubiča-stim strijama, blago zakrivljena, duga 16-18 cm i široka oko 1,5-2 cm. Mahuna je bez vlakana. Zrno je svije-tlosmeđe boje s tamni-jim strijama. Mahuna kuhanjem poprima žutu boju i pogodna je za potrošnju tijekom cijele godine. Osnovno obilježje sorte Čudo Piemonte jest da je to iznimno kvalitetna i nada sve ukusna sorta graha mahunara.

18


19


Ukoliko nam je poznato da u Hercegovini imamo nemali broj proizvođača koji sade krumpir na

velikim površinama i u velikim količina-ma, onda nikako ne možemo zanema-riti 25 posto veći urod. S druge strane, proizvođači koji sade manje količine (isključivo za potrebe domaćinstva) ne bi trebali zanemariti naklijavanje jer je poznato kako ova mjera utječe i na brže prispjevanje krumpira za 10 do 25 dana, u ovisnosti od sorte. To je posebno važ-no u sušnim godinama (kao što je bila prošla) jer su tada štete od nedostatka vlage puno manje.

Postupak naklijavanjaS naklijavanjem bi trebalo početi ba-

rem 40 dana pred sadnju i u tu svrhu treba koristiti suhe, čiste i osvijetljene prostorije. U novije vrijeme se koristi i umjetno osvjetljenje u vidu flourescen-tnih lampi jačine 40 do 65 W. Međutim, posebnu pozornost trebamo obratiti na temperaturu koja u prostorijama treba iznositi od 13 do 18 stupnjava C. Kada smo prostorije očistili i dezinficirali 2 postotnim rastvorom formalina (uko-liko će gomolji biti prostrti po podu) i kada smo nabavili certificirani, kvalite-tan sjemenski krumpir potrebno je još osigurati drvene gajbice (holandeze). U holandeze se pažljivo slažu gomolji, po mogućnosti u jednom sloju. Ali, u tijeku naklijavanja gomolje trebamo povremeno i okretati kako bi se klice što ujednačenije aktivirale. Ne smijemo zaboraviti ni povremeno provjetravanje prostorije kako bi pojavu gljivičnih obo-ljenja sveli na najmanju moguću mjeru. Ukoliko smo dobro sproveli postupak naklijavanja dobit ćemo kratke klice, oko 1,5 do 2 cm duljine čiju čvrstinu testiramo tako što uhvatimo za klicu

Naklijavanje krumpiraSvake godine u našem glasilu Green Garden objavljujemo članke o naklijavanju gomolja pred sadnju krumpira. Postavlja se pitanje zašto? Zato što se radi o veoma važnoj mjeri za rane sorte (Arnova, Arizona, Faluka, Monaco i dr.) kao i sušna područja (Hercegovina) jer je dokazano da se ovom mjerom prinos krumpira povećava i do 25%

Mario Ćubela, dipl. ing.

i dobro protresemo. Ukoliko se klice ne otrgnu znači da smo naklijavanje krumpira uspješno proveli. Prije same

sadnje, pripremljene gomolje iznosimo u polje vodeći računa da klice što manje oštetimo tj. polomimo.

Priprema krumpira za naklijavanje

Izgled naklijalog krumpira

20


Nove sorte sjemenskog krumpiraSustavno ispitivanje, praćenje i uvođenje novih sorti krumpira selekcioniranih u svijetu, uz pret-hodnu provjeru u praksi u proizvodnim hercegovačkim područjima, najsigurniji je način da se iz bogate ponude kvalitetnih sorti odaberu one koje su za naše uvjete najpogodnije.


Kada govorimo o sjemenskom krumpi-ru, sa žaljenjem ćemo ustvrditi kako je kod nas domaći sortiment prilično

oskudan. Osim toga, dosadašnja iskustva svjedoče da su najbolji proizvodni rezul-tati postignuti korištenjem proizvodnog i genetskog potencijala inozemnih sorti, nerijetko i onih koje u uvjetima gdje su selekcionirane nisu imale veću perspekti-vu. A upravo zahvaljujući otvaranju tržišta, posljednjih 15-tak godina naši proizvođači imaju mogućnost sadnje i uzgoja najkvali-tetnijih europskih i svjetskih sorata. Tako su u Hercegovini za kratko vrijeme, zbog svoje velike kvalitete „udomaćene“ strane sorte kao što su Romano, Kennebec, Monalisa, Liseta, Adora, Carera... Međutim, svake go-dine na tržištu pojavljuju se nove, još pro-duktivnije sorte izvrsnih kulinarskih oso-bina. U tom pogledu posebno izdvajamo sljedeće sorte: Arnova, Arizona, Faluka, Monaco, Pekaro, Roko, Stirling i Evolution.

Arnova je svakako najzanimljivija iz pa-lete novih, ranih sorata žućkastobijele boje pokožice. Zbog dobrih proizvodnih osobi-na stručnjaci predviđaju kako su napokon pronašli sortu koja će zamijeniti dobro po-znatu Jaerlu. Do sada su joj jedino mogle parirati dvije sorte- Adora i Liseta, ali, na-žalost, bez značajnijeg uspjeha kod velikih proizvođača. Naime, Adora je manje rodna u odnosu na Jaerlu dok Liseta prispijeva 10-tak dana kasnije, premda su obje navedene sorte za konzumiranje puno kvalitetnije od Jaerle. Ali to očito nije bitna činjenica velikim proizvođačima koji od sjemen-skog krumpira traže da je vrlo rani i da je iznimno rodan. Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispijeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za 30-50 % rodnija od nje. Stoga vjerujemo kako će za 2-3 godine Arnova potpuno zamijeniti Jaerlu za koju je već utvrđena brza degene-racija-izrođavanje, što dovodi do poteško-ća u proizvodnji njezina sjemena.

Arizona je rana sorta krumpira, žute boje pokožice i svijetložute boje mesa pogodna za svježu potrošnju. Urod je iznimno visok s ujednače-

nim, atraktivnim i krupnim ovalnim go-moljima. Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje. Izrazito lijepi, krupni, glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svi-

Arnova

Arizona

Faluka

Monaco

21


jetložute boje mesa su glavna značajka ove sorte.

Monaco predstavlja ranu do srednje ranu sortu. Odlikuje je bijela pokožica dok je meso žute boje. Sorta je idealna za uzgoj na području Bosne i Hercego-vine, te je prikladna za svježu potroš-nju. Dospijeva odmah iza najranijih so-rata pritom formirajući srednje velike, ujednačene ovalne gomolje s plitkim okcima. Monaco je također vrlo rodna sorta krumpira s odličnim kulinarskim osobinama (AB tip). Gomolji navedne sorte se ne raskuhavaju te se mogu poslužiti kuhani „lešo“, na salatu, kao i pečeni s mesom na klasičan način. Sorta je otporna na bolesti zbog čega je proizvođačima krumpira puno prihvat-ljivija u odnosu na Lisetu. Zbog toga svi oni koji su imali prigodu uzgajati obje spomenute sorte, Monaco u žargonu nazivaju poboljšanom, oplemenjenom Lisetom. Pored toga, proizvođači hva-le sortu Monaco i zbog lijepa izgleda gomolja čija je pokožica glatka, a go-molji ujednačeni, što bitno olakšava prodaju na tržnicama i na policama trgovina. Ako svemu pridodamo dobru otpornost na nedostatak vode tijekom uzgoja i iznimno dobre kulinarske oso-bine, Monaco će u budućnosti svakako biti sorta od većeg značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Evolution je rana sorta krumpira. Gomolji su ovalnog oblika, dosta veliki, lijepe crvene boje pokožice i svijetlo-žute boje mesa. Sorta se preporuča za proizvodnju mladog krumpira na području Mediterana. Traži osunčana, laganija tla koja se mogu navodnjava-ti. Sorta se koristi za svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje. Ne podnosi pripravke na osnovi metribuzi-na u suzbijanju korova.

Roko pripada skupini kasnih sorti, dužina vegetacije 140 dana. Značajka sorte je crvena do svijetloljubičasta boja pokožice, dok je meso bijele boje. Sorta se koristi za svježu potrošnju, ali je pogodna za skladištenje. Tolerantna je na visoke ali i niske temperature. Ova sorta je jedna od najboljih sorti krumpi-ra za zimnicu. Odlična je za kuhanje ali i pečenje (posebno dobra za peke)Obi-lježje: Visoki prinos, lijepi jednoobrazni gomolji srednje krupnoće.

Pekaro pripada skupini srednje kasnih sorti krumpira s vegetacijom od oko 120 dana. Pokožica gomolja je glatka, crvenkaste boje dok je meso žuto obojeno. Gomolji su prilično ve-liki, ovalnog oblika. Odlikuje je visoka tolerantnost na visoke i niske tempe-rature. Pripada BC kulinarskom tipu. Koristi se za svježu potrošnju, ali i kao krumpir za zimnicu.

Stirling je srednje kasna sorta krumpira. Pokožica gomolja je svi-

jetložute boje, a meso je izrazito bijele boje. Gomolji su ovalna oblika,ujednačeni i vrlo veliki. Sorta je pogodna za sadnju na svim tlima. Potrebno je naklijavanje prije sadnje. Traži više dušika na startu, ali i u prihranjivanju. Gomolji se mogu duže čuvati.

I na koncu, dobro zapamtite nazive ranije opisanih sorti jer ovih dana je nabavka sjemenskog krumpira koji je za potpun uspjeh proizvodnje nužno pravodobno i na pravilan način naklijati.

Pekaro

Roko

Stirling

Evolution

23


Dado Marić, dipl. ing.

Približavanjem toplijeg vremena u povrtnjaku se lagano intenzivira-ju radovi. To se posebice odnosi

na sjetvu u zaštićeni prostor s ciljem proizvodnje prijesadnica koje se nakon potpunog razvitka sade na otvorenim ili zaštićenim prostorima. Međutim, kako se najviše sije hibridno sjeme, a ono nije jeftino, savjetujemo svim uzgaji-vačima da strogo vode računa o gustoći i dubini sjetve, ali i o pravilnom izboru hibrida povrća.

Osim proizvodnje prijesadnica, tije-kom veljače obavlja se i sadnja krum-pira, proljetnog češnjaka, luka (arpad-žik), artičoke, šparoga i rabarbare. U Hercegovini je posebno aktualna sadnja ranog krumpira koji se već početkom svibnja nalazi na policama trgovina. Dakle, dok se u Hercegovini mladi krumpir vadi, u sjevernijim dijelovima zemlje u tijeku je sadnja i to pretežno kasnijih sorti krumpira. Međutim, prije sadnje krumpira poželjno je u tlo uni-jeti i neki od zemljišnih insekticida koji imaju dozvolu u krumpiru.

Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA g/m2 VRIJEME SJETVE

GRAŠAK 25 01.-20.02.MRKVA 4 10.-28.02.PERŠIN 3 10.-28.02.ROTKVICA 3 10.-28.02.ŠPINAT 3 01.-28.02.CIKLA 3 20.-28.02.

Dakle, bliži se vrijeme kada će u povrtnjaku biti veoma živo i vrijeme kada uzgoj povrća (prijesadnica i kon-zumnog povrća) biva vrlo profitabilan.

S druge strane, ljubitelje neobič-nog i rijetkog povrća obavještavamo da je u Sjemenarnine agrocentre u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku, pristigla veća količina ovog

sjemena. To znači da i ove godine možete posijati sjemena iz neobičnog svijeta tikava, tikvica, paprika, rajčica, krastavaca, kineskog kupusa i ostalog povrća koje inače nemate prigodu kupiti na policama trgovina ili na trž-nicama.

Povrtnjak zimiU odnosu na prethodni mjesec sjetva i sadnja povr-ća dobiva veće značenje, što se podjednako odnosi na otvoreni i zaštićeni prostor. Osim toga, približavanjem proljeća potrebno je izvršiti i pripreme oko izbora povrtnih kultura, nabavke sjemena i gnojiva

Neke od povrtnica koje se mogu sijati krajem veljače

24


Čudo Piemontea je niska, srednje rana sorta. Mahuna je žute boje s ljubičastim strijama, blago zakrivljena, duga 16-18 cm i široka oko 1,5-2 cm. Mahuna je bez vlakana. Čudo Piemontea je iznimno kvalitetna i vrlo ukusna sorta graha.

“NASHI” nešto sasvim novo

Europa je za njima pokazala za-nimanje tek zadnjih dvadesetak godina, prije svega zbog neobič-

nog, za većinu naših potrošača nedoj-mljivog okusa. Za razliku od europskih sorata kruške drukčijeg su oblika ploda zbog kojega se uvriježilo mišljenje da su nastale križanjem jabuke i kruške. U nastanku nashi krušaka, korištene su autohtone vrste i podvrste roda Pyrus. Najcjenjenije sorte su nastale od Pyrus serotine i Pyrus bretschneideri, kineskih autohtonih sorata.Kao podloge za cje-pljenje koriste se sjemenjaci navedenih autohtonih sorata.

Uvjeti uzgojaNashi kruškama pogoduju područja

s dovoljno toplim ljetima, ujednačenim

U potrazi za neobičnim i nesvakidašnjim voćnim vrstama, “Nashi” kruške su pravi izbor. Domovina “Nashi” krušaka je Kina i Japan, odakle se polako šire u ostala područja. U Kini su poznate kao “Li” ili “Cha-li” sorte, a zapadne literature ih zajedinčkim imenom naziva “Nashi”.

Dado Marić, dipl. ing. rasporedom oborina tijekom godine i nešto većom relativnom vlagom zraka. Što se tiče tla nemaju posebnih zahtje-va. Pogoduju im tla koja se koriste i za uzgoj europske kruške.

Stabla Nashi krušaka su nešto buj-nija od europskih. Većina sorata rađa na dvogodišnjem drvetu, no ima i onih koje rode na jednogodišnjem odnosno trogodišnjem. Sorte koje rađaju na sta-rijem drvetu traže nešto oštriju rezidbu.

Nashi kruške cvatu dosta rano. Skoro sve sorte cvatu prije Viljemovke. Većinom su samooplodne no ima i onih koje trebaju drugu sortu za oplodnju, pri čemu treba voditi ra-čuna kod nabavke sadnog materijala. Većina sorata iznimno dobro rađa, a ka-rakteristično je da lipanjskog opadanja plodova gotovo da i nema, te je stoga potrebno provoditi prorijeđivanje plo-dova. Dozrijevanje plodova je sukcesiv-no i u pravilu traje do 14 dana. Pokožica plodova Nashi krušaka je vrlo osjetljiva, vrlo lako se oštećuje, stoga teško pod-nose transport. Plodovi Nashi krušaka po okusu se ne mogu uspoređivati s europskim sortama, koje su mnogo plemenitijih organoleptičkih svojstava. Ovisno o uvjetima skladištenja plodovi se mogu čuvati 2-6 mjeseci.

• Na području BiH uzgoj “Nashi“ krušaka moguć je samo u njezinim južnim područjima (južna Hercegovina) zbog posebnih klimatskih za-htjeva. Budući da su po izgledu i okusu ploda”nešto sasvim drugo” od nama bliskih europskih krušaka-ni potrošači nisu za njih posebno za-interesirani.

S O R T I M E N T

Kosui (Blagotvorna voda)Nalazi se među pet vodećih sora-

ta u Japanu. Stablo je dosata bujno. Plod je velik (150-200 grama), spljo-štenookruglastog oblika. Meso ploda je žućkasto, dosta žitno. Sorta dozri-jeva deset dana prije Viljemovke.

Shinseiki (Novo stoljeće)Japanska sorta koja je u Italiji i

Francuskoj preporučena za komerci-jalni uzgoj. Stablo je srednje bujno, razgranate krošnje. Najviše rađa na dvogodišnjem drvetu. Plod je srednje velik do velik (150-250 grama), spljo-štenookruglastog oblika, žutozelene boje. Meso je tvrdo i sočno. Dozrijeva pet dana poslije Viljemovke.

25


Plodovi nashija

26


Oprez pri zimskoj rezidbi vinove loze

Prigodom rezidbe mogu se na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova vinove loze uoči-ti promjene koje u nekim slučajevima mogu upućivati na razvoj opasnih bolesti, odnosno zarazu s nekim uzročnicima biljnih bolesti. Koje bolesti se mogu uočiti prigodom rezidbe na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova?

To su najčešće crna pjegavost ili (fomopsis), esca ili apopleksija i eutipoza ili sušenje krakova vinove

loze. Uočavanje simptoma bolesti važno je da bi se prigodom rezidbe poduzele neke preventivne mjere zaštite, a to je, prije svega, kompletno uklanjanje takvih zaraženih dijelova vinove loze iz vino-grada, čime se smanjuje izvor zaraze i širenja bolesti, te spašava ostatak zdra-vog dijela trsa od daljnjeg propadanja.

Crna pjegavostPojava ove opasne bolesti može po-

stati jedan od glavnih problema u uzgo-ju vinove loze, pogotovo kod osjetljivih kultivara (plavac mali, žilavka, kardinal, debit, škrlet, vranac, i dr.) Uzročnik bo-lesti je gljiva Phomopsis viticola.

Bolest se nekada nazivala eskorioza, iako se pod tim nazivom podrazumije-vaju i neke druge bolesti vinove loze. Fomopsis je kao bolest postao problem nakon smanjene uporabe fungicida na bazi bakra, koji su se prije više koristili, a imali su fungicidno djelovanje i na ovu bolest.

Simptomi bolestiSimptomi se tijekom vegetacije naj-

bolje uočavaju na mladicama, i to na bazalnim internodijima (najčešće drugi i treći internodij), u obliku izduženih i ulegnutih tamnih lezija, koje zbog ra-zvoja bolesti pucaju i poprimaju izgled rak ranica. U zimsko vrijeme simptomi se na odrvenjenoj rozgvi očituju izbje-ljivanjem vanjskog dijela ili kore rozgve, iako to ne mora uvijek biti slučaj kod zaražene rozgve, jer simptome izbjelji-vanja rozgve mogu prouzročiti i druge fitopatogene gljive kao npr. Botrytis, Botryosphaeria i dr.

Također se na rozgvi dobro uočavaju tamne lezije ili ranice koje su se javile još na mladicama tijekom vegetacije. Iz takve rozgve u rano proljeće izbijaju crna plodna tijela ili piknidi, u kojima nastaju piknospore, koje onda šire zarazu. Također pupovi na zaraženoj rozgvi zaostaju u razvoju i kasnije se otvaraju ili nikako ne polaze. Mladice koje izbiju iz takvih pupova često su zakržljale i zaostale u razvoju. Ako za rezidbu ostavimo zaraženu rozgvu,

pupovi ili ne potjeraju ili potjerale mla-dice budu jako zakržljale, pa iduće godi-ne ne mogu poslužiti za daljnu rezidbu.

Bolest stoga iz godine u godinu iscr-pljuje biljku, stalno smanjujući urod, a može doći i do sušenja zaraženog dijela čokota. Zaraza piknosporama događa se već rano u proljeće (tijekom travnja), na početku vegetacije, pa je to idealno vrijeme za zaštitu od ove bolesti, iako prvo tretiranje treba provesti još u raz-doblju zimskog mirovanja i početkom vegetacije.

SuzbijanjeOd agrotehničkih preventivnih mje-

ra suzbijanja najbitnije je pripaziti na rezidbu i kompletno iznošenje zaraže-ne rozgve iz vinograda, kao i njezino spaljivanje, jer je takva rozgva stalan izvor zaraze. Pri rezidbi uvijek moramo ostavljati isključivo zdravu rozgvu.

Simptomi fomopsisa na rozgvi

Rezidba vinove loze

27


Druga mjera koju treba napraviti u razdoblju mirovanja prije kretanja vegetacije već je spomenuto prskanje fungicidima, i to u koncentracijama koje su do tri puta veće od onih u vegetaciji. To su uglavnom fungicidi na bazi bakra kao npr.: Nordox 75 WG, Nordox Super 75 WP, Kocide DF, Cuprablau Z WP, Ba-kreni Dithane WP i dr. Na početku ve-getacije (počevši od faze 9-11 po BBCH skali) treba nastaviti s prskanjem, i to barem dva puta sljedećim fungicidi-ma: Antracol WP 70, Chromoneb S-70, Dithane M-45, Mankozeb WP, Pinozeb M-45 WP, Star 80 WP, Delan 700 WDG, Polyram DF, Quadris KS, Shavit F WP, Dakonil 720 SC, Mikal Flash WG, Rival WP, Winner WP, Alonso WP i dr.

Esca ili apopleksijaPosljednjih godina veliku pažnju vi-

nogradara širom svijeta, pa i kod nas, zaokuplja pojava bolesti zvane eska ili apopleksija ili apoplektično venuće ili sušenje vinove loze, o kojoj se još ne zna dostatno, pa se svake godine uve-like mijenjaju pogledi na ovu bolest i njezine uzročnike. Iako eska nije u biti nikakva nova ili nepoznata bolest vino-ve loze, ipak je ona danas još prilično nejasna, unatoč brojnim istraživanjima u svijetu i unatoč tome što je po simp-tomima poznata još iz drevnih antičkih vremena.

Simptomi eskeTipični simptomi eske u vegetaciji

javljaju se na lišću vinove loze u vidu nekroza ili paleži između lisnih žila, koje se ponekad mogu pojaviti izne-nada u vrlo kratkom roku. U početku razvoja bolesti ovi se simptomi na lišću javljaju u vidu crvenkastožute boje,

koja daljnjim razvojem bolesti prelazi u smeđu boju, zbog nekroze i sušenja zahvaćenih dijelova lista.

Vrhovi mladica također venu, a može doći i do venuća i sušenja grozdova. Simptomi mogu zahvatiti cijeli trs (po-gotovo u slučaju mlađih trsova, koji venu i mogu se vrlo brzo potpuno osu-šiti) ili samo dijela trsa (u slučaju sta-rijih trsova). Razvoj ovakvih simptoma ipak ne mora nužno dovesti do potpu-nog sušenja trsova vinove loze.

Uzrok ovakvih simptoma na lišću i drugim organima vinove loze su pato-loške promjene u unutarnjem staničju loze, koje se na presjeku trsa zahvaće-nog bolešću ogledaju u vidu razorenog staničja žutobijele boje, koje nastaje zbog djelovanja fitotoksina i enzima gljiva uzročnika. Ovakve promjene se upravo dobro uoče prigodom rezidbe. Kao uzročnici ove bolesti danas se, pre-ma najnovijim saznanjima, uglavnom navode vrste gljiva iz roda Fomitiporia (sinonim Phellinus), i to vrste Fomitipo-ria mediterranea i Fomitiporia punctata.

Često se uz ove vrste kao gljive uzročnici eske navode i gljive iz rodo-va Phaeoacremonium (P. aleophilum) i Phaeomoniella (P. chlamydospora), a prema najnovijim podacima, vrste gljiva iz rodova Phaeoacremonium i Phaeomoniella više su karakteristične za jednu drugu bolest koja je po simp-tomima jako slična eski, a zove se petri-jeva bolest vinove loze.

SuzbijanjeGlavne mjere zaštite od ove bolesti

su isključivo preventivne, kao što su: korištenje zdravoga sadnog materijala, premazivanje rana od rezidbe zaštitnim voćarskim voskom kako bi se spriječio

ulaz spora gljive u biljku, te u slučaju pojave bolesti uklanjanje zaraženih trsova iz vinograda. Da se bolest ne bi prenosila, škarama za vrijeme rezidbe treba provoditi i dezinfekciju škarama. Od izravnih ili kemijskih mjera zašti-te fungicidima za sada, na žalost, ne postoje fungicidni pripravci kojima bi se uspješno mogla spriječiti pojava ili širenje ove bolesti. Postoje podaci o različitoj osjetljivosti/otpornosti nekih kultivara vinove loze pa se tako kao izrazito osjetljivi kultivari navode Sau-vignon, Cabernet Sauvignon i dr.

Eutipoza ili sušenje krakova vinove loze

Ova se bolest po simptomima če-sto može zamijeniti s eskom, ali i s nekim simptomima crne pjegavosti ili tzv. fomopsisa. Tipični simptomi ove bolesti su skraćeni internodiji mladica i njihov kržljavi ili žbunast rast. Lišće je obično klorotično i žuto. Zbog takvih simptoma u rano pro-ljeće može se zamijeniti s napadom grinja. Tijekom zime, odnosno pri-godom rezidbe na presjeku rozgve ili dijelova trsa mogu se uočiti nekroze ili promjene boje staničja, najčešće u vidu slova V, koje se šire od središ-njeg dijela prema vanjskom. Bolest obično zahvaća jedan dio trsa, a s vremenom se širi na cijeli trs. Uzroč-nik je gljiva Eutypa lata. Suzbijanje bolesti je preventivno, i to odstranji-vanjem zaraženih dijelova trsa pri-godom rezidbe i njihovo spaljivanje, te premazivanje rana fungicidima na bazi benzimidazola.

prof.dr.sc. Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju

Agronomski fakultet u Zagrebu

Simptomi sušenja krakova vinove loze

Redovita rezidba smokve


29

Ono što rijetki voćari znaju jest činjenica da je smokva možda i najzahtjevnija voćna vrsta u pogledu rezidbe. Ova kraljica južnih krajeva doista ne traži mnogo osim u pogledu rezidbe koja se mora redovito provoditi

Dado Marić, dipl. ing.

Prije svega, potrebno je znati kako se u toplijim predjelima, gdje nema opasnosti od mraze-

va smokva može rezati u razdoblju od prestanka do početka kretanja sokova. Ako, pak, postoji mogućnost pojave jačeg mraza, smokva se orezuje nešto kasnije i to pred sam početak kreta-nja sokova. Ono što je bitno znati jest činjenica da smokva ne podnosi rez debljih grana zato što tada rane teško zacjeljuju. Uslijed toga na tim mjesti-ma javlja se trulež ili nekroza tkiva što

u konačnici može izazvati i propadanje cijelog stabla. Nezarasla rana postaje i središte okupljanja štetnika i drugih bolesti koji brzo prodiru kroz rahlu i spužvastu srčiku grana uslijed čega drvo postupno truli i na koncu sasvim propada. Zbog toga je najpoželjnije što manje orezivati deblje grane smokve. Osim toga, radi smanjenja oštećenja kore kao posljedice djelovanja sunca i mraza oko većih rezova trebamo deblo i grane premazati otopinom vapna. Nakon završene rezidbe sve odrezane grane nužno je sakupiti i odstraniti iz voćnjaka. Kada smo sve to uradi-

li slijedi i redovita zimska zaštita s 3 %-tnim bijelim uljem (Oviphyt) kojim uništavamo štitaste uši. Ovo je tim važnije ukoliko nam je poznato kako je na smokvi, kasnije tijekom vegeta-cije ograničena uporaba insekticida. Zapravo, samo mali broj njih smijemo koristiti na smokvama tijekom vegeta-cije a ukoliko ne primijenimo odgova-rajući može doći do totalne defolijacije lišća. Drugim riječima, na neadekvatne insekticide smokva reagira potpunim odbacivanjem lišća. Stoga se mjera zimske zaštite za smokvu čini više nego prihvatljivom.

Rezidba smokava

30


Uzgojni oblik za trešnju

Za suvremenu proizvodnju trešnje najprihvatljiviji je prostorni oblik popravljena piramida, koju treš-

nja sama prirodno oblikuje. Popravlje-na piramida je kombinacija vretenaste piramide i vaze. Značajke ovoga uzgoj-nog oblika jesu osiguravanje čvrstog kostura i dobrog osvjetljenja krošnje. Deblo se formira na visinu od 80 do 90 cm. Provodnica završava uspravnom produljnicom. Na provodnici se uzgaja 4 do 8 postranih kosturnih grana koje su spiralno raspoređene i međusobno razmaknute po visini od 20 do 40 cm. Kada se je postigla željena visina uzgoja provodnica se odstranjuje tako da voćka

Uzgojni oblik trešnje u najvećoj mjeri ovisi o podlozi na koju je cijepljena. Svakako da o podlozi ovisi i razmak sadnje. Bujnije podloge traže veći razmak sadnje.

Mladen Karačić, dipl. ing. završava zadnjom postranom granom.U prvoj godini formiranje popravljene

piramide započinje skraćivanjem sadni-ce za 30 cm više od predviđene visine debla. Nakon toga odabiru se 2 do 3 primarne grane duljine 60 do 70 cm koje se razdvajaju pod kutem od 45°, dok se ostale grane ne diraju. Kad započne rast sve mladice ispod prve etaže se pinciraju na 10 do 15 cm dužine kako ne bi kon-kurirale provodnici. Suviše bujne mladice pri vrhu krošnje koje bi mogle postati konkurentne osnovnim granama svijaju se od polovice srpnja u luk.

U veljači druge godine uzgoja, prije početka kretanja vegetacije, obavlja se osnovna rezidba i oblikovanje etaža. Zatim se provodnica oreže na 40 cm

od gornje osnovne grane. Konkurentne grane koje u prethodnoj godini nisu bile savijene ove sezone ih je potrebno odrezati do osnove. U vegetaciji do kon-ca lipnja potrebno je pincirati mladice u blizini vrha kako bi produljnice osnovnih grana što bolje rasle. Od izraslih mladica na etažama izabiremo najpovoljnije po-strane grane dok se ostale odstranjuju do osnove.

U trećoj godini nastavlja se odabir osnovnih etažnih grana dok se na njima odabiru i formiraju sekundarne grane koje su bliže provodnici. Na kraju se pro-vodnica skraćuje na visinu zadnje etaže i uzgojni oblik popravljene piramide je oblikovan. Nasad trešnje ne zahtjeva armaturu.

Podloge koje se najčešće koriste za trešnju

Santa Lucia 64Selekcija je rašeljke koja se vegetativno razmnožava. Dobro uspijeva na laga-

nim i propusnim tlima. Ima dobru usklađenost s trešnjom i daje stabla do 20% manje bujnosti od sjemenjaka. Ova podloga ubrzava početnu rodnost i zriobu plodova.

Santa Lucia 405 Generativna je podloga. Ubraja se u novu selekciju Santa Lucie. Umjerene je

bujnosti, a u usporedbi s podlogom Santa Lucia 64 pokazuje nešto slabiju buj-nost (5 do 10 %), ranije stupa u rod, daje krupnije plodove bolje kvalitete i bolje podnosi vlažna tla. Pogodna je za dobro drenirana, siromašna i vapnenasta tla.

Formiranje uzgojnog oblika

KALEMARSKI VOSAK ZA ZAŠTITU RANA DRVENASTIH BILJAKA

Po naslovu bi rekli kako je medicina razvila svoju granu i u voćarstvu. Ali,

na svojevrstan način doista je tako. Rana je rana, bilo na ljudskom ili biljnom organizmu i ona se treba što prije zalije-čiti. A kako je mirovanje vege-tacije pravo vrijeme za rezidbu voćaka, jasno nam je kako će i rezanih rana biti previše. Kako bi rane nastale rezidbom što prije sanirali, trebamo nabaviti kalemarski (voćarski) vosak či-jom masom moramo premazati sva veća rezana mjesta. Zašto? Zato što su takva mjesta idealna za prodor patogenih gljivica koje u konačnici mogu uništiti cijelo stablo. S druge strane, takva mje-sta su idealna za mnoge štetnike koji na njih odlažu jaja (jabučni staklokrilac) ili na njima formira-ju kolonije (uši). Osim toga, na-vedeni vosak služi i za saniranje oštećenih dijelova stabla a koje su posljedica ljudske nepažnje ili nekoga drugog čimbenika. Stoga pri rezidbi ne vodite računa samo

o oštrim škarama već i o sredstvu koje će na najučinkovitiji način zaci-

jeliti nastala rezana mjesta!

Ivica Doko, dipl. ing.

31


Obavezno premazivanje rana

ZIMSKA REZIDBA VOĆAKA obvezna agrotehnička mjera

32


Zimska se rezidba ili rezidba u zrelo može izvoditi od opadanja lišća u jesen pa sve do kretanja vegetacije koncem zime i početkom proljeća. Pošto je zimska rezidba veoma bitna za buduću rodnost i kakvoću plodova u voćnjak ne smijemo ulaziti bez odgovarajućeg pribora i alata

Ivan Perić, dipl. ing.

Rez voćaka je vrlo složen i odgo-voran posao, koji se još ni dan danas često ne obavlja dovolj-

no stručno. Jer, treba znati kako je za pravilno obavljanje reza nužno puno stručnog znanja iz morfologije (obličja),

fiziologije (promjena u životu voćke) i ponašanja voćaka prema rezu, ovisno o ostalim uvjetima uzgoja. Dakle, jednom riječju, za provođenje rezidbe potreban nam je kompletan stručnjak. No, to ne znači da smijemo izgubiti hrabrost i izbjegavati rezidbu voćaka jer je i lošije izvedena rezidba bolja nego nikakva.

Stoga, ćemo vam ovim člankom nasto-jati pomoći da rezidbu svojih voćaka obavite što pravilnije.

Kod rezidbe koristite voćarski vosak

Kako se često radi neznanja ili zato što je voćnjak iznimno velik, zimskoj rezidbi nerijetko pristupa već nešto ra-nije tj. tijekom rane jeseni, voćke mogu osjetiti svojevrsne posljedice. Naime, rezidba u jesen nije tako povoljna jer rane ne mogu potpuno zarasti, pa su podložne napadu uzročnika bolesti i štetnika, te utjecaju niskih zimskih temperatura. Tako je nužno znati kako se zimska rezidba izvodi samo kad temperature ne padaju ispod ništice. S druge strane, da na orezanom mjestu ne bi omogućili prodor patogenih mi-kroorganizama ista ta mjesta odmah po rezidbi trebamo zaštititi, odnosno, premazati voćarskim voskom. Na taj način potpomažemo brzom zacjeljiva-nju rana nakon čega je i orezana voćka manje podložna negativnom utjecaju nepovoljnih čimbenika okoline (mraz, Rezidba voćaka

33


štetnici i bolesti i dr.). Voćarski vosak se nanosi vrlo jednostavno i u tu svrhu možemo koristiti četkice ili male kisto-ve s tim da veća rezna mjesta moramo premazati dva puta.

U rezidbu samo s oštrim voćarskim alatom !

Vrlo često se događa da u veliki i vrlo ozbiljni posao zimske rezidbe odlazimo nepripremljeni tj. s neodgovarajućim reznim alatom. Jer, treba znati kako sve voćarske škare djelomično nagnječuju staničje kore i drveta. To nagnječiva-nje kore i drveta je manje izraženije što su i škare oštrije. Iako na tržištu postoji veliki broj proizvođača voćar-skih škara svakako treba napomenuti kako se nji-ma trebaju rezati samo izboji do 30 mm debljine. Svakako da su u tu svrhu najpodesnije profi škare s dvije suprotno postavljene oštrice, koje dobro leže jedna na drugoj (nož na nož). U novije vrijeme se mogu kupiti i škare s te-leskopskim drškama (koje se mogu produljiti) za re-zidbu manje pristupačnih dijelova krošnje. Za deblje grane i presjeke treba, pak, koristiti namjenske voćarske pile koje mogu biti lučne (s okvirom) i lisne (bez luka), a kojima list može biti preklopni. Pile s listom su praktičnije za provlačenje kroz krošnju, osobito ako se mogu sklopiti jer su re-začu ruke slobodne za penjanje pa je i vjerojatnost ozljeđivanja puno manja.

Osnovni ciljevi rezidbeCilj svake rezidbe jest osigurati

krošnji što više svjetla i prozračnosti. Pored toga, rezidbom trebamo održa-vati ravnotežu između dijelova krošnje ograničavanjem bujnijih grana u korist onih manje bujnih. Također, rezid-bom je nužno regulirati i alternativnu rodnost a što podrazumijeva pojavu izmjene rodnih i nerodnih godina pro-uzročenu nedostatnom prehranom voćaka u rodnim godinama. Rezidbom

Što na kraju reći već napomenuti kako vas u narednom razdoblju čeka obilje radova u vašem voćnjaku. Jer, voćke osim što treba pognojiti stajskim i mineralnim gnojivima treba i adekvat-no orezati. Posebice je to naglašeno kod mladih voćnih sadnica kojima treba pravilno oblikovati krošnju. Ukoliko im to pravilno ne učinimo u prve tri-četiri godine života kasnije je to nemoguće ispraviti. Jer, kod formiranja uzgojnog oblika mladih voćaka treba osigurati i snažan skelet koji će moći izdržati puno opterećenje rodom. Ali, ukoliko sami niste vješti rezidbi, nadati se da će vam netko i pomoći u tom zahtjevnom poslu!

je također bitno regulirati vegetativni i generativni rast što znači da je po-trebno obnavljati rodno drvo s rodnim pupovima i nerodno s vegetativnim pupovima. I na koncu, re-zidbom se u velikoj mjeri može utjecati na pobolj-šanju kvalitete i trajnosti plodova, a što znači kako je jednom riječju zimska rezidba neophodan zahvat u voćarskoj proizvodnji i to kao osnovni regulator re-dovite rodnosti i željenog kvaliteta proizvoda.

Rezovi na debljim granama se moraju premazati

35


Vezanje vinove loze i voćaka

U nasadu vinograda često svaki trs ima svoj vlastiti kolac. Uz kolac se veže stablo trsa, a krakovi se

vežu uz glavnu žicu. Cilj samog vezanja je da se dobije uspravno stablo i pravilni krakovi na kordunicama. Stablo se ve-zuje špagom ili odgovarajućim plastič-nim materijalima. Međutim, općenito gledano, za vezivanje stabla, krakova i lucnjeva upotrebljavaju se veziva od različitih materijala kao što su: kudelj-ni konopac (špaga), rafija, plastični lik, plastični lančići ili prstenovi od čelične žice.

Profesionalne trake za vezanje vinove loze

Iako se u Hercegovini, u svrhu veza-nja, ponajviše koristi lik posljednjih se godina uočila i prednost profesionalne trake za vezanje vinove loze. Naime, pojedini vinogradari su zamijetili da uslijed stalnog debljanja i jačanja sta-bla vez kontinuirano treba i popuštati, odnosno, obnavljati zato što se vezivo lako usijeca u stablo. Na taj način do-lazi do poremećaja u kolanju sokova, što pak može imati nesagledive poslje-

dice po cijeli trs s obzirom na činjeni-cu da se vezanje loze vrši na nekoliko mjesta. Kako bi udovoljili potrebama vinogradara, a u svrhu vezanja vinove loze, nabavljene su ranije spomenute profesionalne trake koje su načinjene od plastično-gumiranog materijala s praznom sredinom. Zahvaljujući tomu, navedene trake se lako rastežu te se zbog toga i ne usijecaju u dijelove trsa. Kako svoju funkcionalnost profesional-ne trake zadržavaju nekoliko godina, tako se i samo mukotrpno vezanje smanjuje čime je i cijeli posao učvršći-vanja loze bitno olakšan. Iste te trake mogu se, osim u vinogradima, koristiti i u voćnjacima.

Ručni rezačiPošto se sav posao oko vezanja vi-

nove loze uglavnom svodi na ručni rad

proizvedeni su i odgovarajući rezači čijom se primjenom i cijeli posao oko vezivanja loze pojednostavljuje. Nai-me, radi se o jednoj vrsti prstenja koji s gornje strane imaju načinjene savinute oštre rezače. Na taj način, čim se loza poveže dovoljno je samo lagano za-mahnuti rukom i zavezani dio trake je otkinut te se bez dodatnog zadržavanja može prijeći na pričvršćivanje sljedećeg trsa. Međutim, dok se profesionalna traka za vezanje loze poprilično udo-maćila u hercegovačkim vinogradima, ručni rezači su još uvijek apstraktni po-jam. Ali, ne radi svoje nefunkcionalnosti već isključivo radi neznanja vinograda-ra. Stoga se nadam da će i ovaj članak potaknuti naše vinogradare da u polj-oljekarnama uz profesionalnu traku za vezanje loze potraže i spomenute ručne rezače.

Kod vinove loze razlikujemo vezivanje mlade loze, vezanje jednogodišnjih rodnih lastara (luko-va) pri dugoj rezidbi i vezivanje zelenih lastara. Ali, trebate znati da kod mukotrpnog vezanja loze posao može biti znatnije olakšan primjenom profesionalnih traka kao i ručnih rezača

Mladen Karačić, dipl. ing.

Vezanje vinove loze

Gumeno vezivo i prstenovi za sječenje

Veliki broj hobi voćara kao i ljubite-lja južnog voća u potrazi za sadni-com mandarine postavlja pitanje:

A imate li klementinu? Obično ni sami ne znaju zašto traže isključivo tu sortu mandarine. Valjda su nekada čuli za nju ili su je pak kušali te im je stoga i ostala u pamćenju. Idući tragom tog pitanja ustanovili smo da je podrijetlo klemen-tine pomalo i mistično.

Tako legenda kaže kako je postojao fratar Clement u nekom samostanu u

Klementinatraženija od mandarine

Posljednjih nekoliko godina mnogi voćari amateri traže sadnice klementine. Razlog leži u činjenici što su mnogi od njih preza-dovoljni plodovima klementine koje uglavnom kupuju u proda-vaonicama voća. Ipak, sa sadnjom klementine na području Her-cegovine treba biti oprezan jer je manje otporna na hladnoću.

Velimir Lasić, dipl. ing.

klementina uglavnom neće imati sjemenke samo ukoliko se uzga-ja sama. Međutim, radi sočnog mesa, ugodna okusa i arome te obilja C vitamina svakako se pre-poruča za zimsku trpezu.

Klementina je manje otporna na hladnoću, plodovi su joj slađi i uku-

sniji od sorte unšiu, bez sjemenki. Manja je od mandarine te je crvenkaste boje, a sazrijeva negdje oko prosinca.

Eterično ulje se dobiva hladnim pre-šanjem kore, kao što je pravilo kod ci-trusa. Ulje posjeduje svježu ljutu citru-snu aromu, poput naranče ili tangerine, ali tanju sa skoro cvjetnom slatkastom nijansom. Perfektno se miješa s drugim uljima, pogotovu citrusnim i cvjetnim. Tradicionalno eterično ulje klementine se koristi kao antidepresant i sred-stvo za smirenje i relaksaciju. Čisto ulje se mora koristiti s oprezom, jer je fototoksično i može iritirati kožu. Ulje klementine se često koristi u sastavu dezodoransa, kao i u parfemima.

Alžiru i kako je iznimno volio i uzga-jao mandarine. Vodio je poljoprivrednu školu u Oranu. U svome velikom nasadu pronašao je prirodnu mutaciju, bez ko-štica a glatke kore i iznimne slasti. Po njemu je onda i ova sorta dobila ime.

Prema drugoj, klementinu je dobio otac Clément Rodier u vrtu za siročad

u Misserghin, u Alžiru. Tako da nije do kraja jasno po kojem od dva Clementa klementina je dobila svoje ime. Premda se priča da su je Kinezi napravili mnogo ranije.

Tomu u prilog idu i botaničari koji tvrde kako je klementina nastala kri-žanjem između mandarinke i gorke naranče u Alžiru odakle je proširena u sve agrumarske zemlje na Sredozemlju. Kako nemaju koštica i dosta su slat-ke, od svih citrusa najbolji su sastojak voćnih salata kojima daju potrebnu svježinu i miris. Ali, trebate znati kako

37


Plodovi klementine

Već dvadeset godina Croatia osiguranje d.d. uspješno posluje kao samostalno gospodarsko društvo u Bosni i Hercegovini. Ključ uspjeha ogleda se u tradiciji staroj 128 godina, kompletnoj ponudi životnih i neživotnih osiguranja, brzom i pravičnom izvršenju obveza, sudjelovanju osiguranika života u dobiti i stručnim i profesionalnim zaposlenicima. Svojim kapitalom dajemo apsolutno jamstvo osiguranicima da svaki preuzeti rizik Društvo može nositi bez ugrožavanja tekuće likvidno-sti uz brzu i cjelovitu isplatu štete. Hvala na ukazanom povjerenju!Croatia osiguranje d.d. — Za sva vremena

PITANJA I ODGOVORIZaštita voćaka od divljači

Svake godine u svom voćnjaku (šljiva, jabuka i breskva) imam oštećenja na stablima, najvjerojatnije da potječu od zeca. Štete su vidljive samo na stablima jabuka, na deblu i prvim granama. Po-stoji li način da zaštitim svoje voćke.

Voćnjaci na području srednje i sjeverne Bosne posebno tijekom zimskih mjeseci sa snijegom, često stradavaju od zeca. Naime, zec grize koru mladih voćaka i na taj način pričinjava ozbiljne štete. Mladi nasadi voćaka mogu se uspješna zaštititi mrežama koje se postavljaju oko svake voćke (mreže se mogu kupiti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama), dok se stariji nasadi zaštićuju mrežom ili prskaju pripravkom Kunilent R-12 u koncentraciji 5-10 %. Niža koncentracija pruža zaštitu 50 dana dok pripravak primijenjen u većoj koncentraciji štiti voćke i do 80 dana.


Sadnice cijepljenog orahaMožete li mi objasniti zašto je u voćnim

rasadnicima teško pronaći cijepljene, od-nosno, kalemljene sadnice oraha i koliko je vremena potrebno da sadnica-sijanac uopće dođe na rod? Unaprijed zahvalan!

Istina je da u voćnim rasadnicima uglavnom nemamo zastupljenu sadnicu kalemljenog oraha i da je u ponudi najče-šće njegova sadnica-sijanac. Razlog leži u složenosti i poteškoćama kod samih teh-nika cijepljenja oraha zbog čega na tržištu imamo i njihovu stalnu nestašicu. Jer, orah je za razliku od drugih voćnih vrsta, koje se same ukorjenjuju (primjerice lijeska) ili imaju na raspolaganju veliki broj tipova ve-getativnih i generativnih podloga (primje-rice jabuka), ograničen zapravo na samo jednu podlogu. Riječ je o podlozi uzgojenoj iz sjemena čime se razumljivo i produžava nerodno razdoblje sorte uzgojene na takvoj podlozi. Jednostavno rečeno sadnica-sija-

nac će rod donijeti puno kasnije u odnosu na cije-pljeni orah. Po riječima voćara rasadničara to će biti već za 4-5 godina a po praktičnim iskustvi-ma tek za 9-10 godina. Ako vas to pak može utješiti, sadnica-sijanac je nekoliko puta jeftinija od kalemljenih sadnica oraha.

Ivan Perić, dipl. ing.

Zimska zaštita ruža od niskih tempe-ratura

Posjedujem ozbilj-niji nasad ruža koje uzgajam na malo višoj nadmorskoj visini i u uvjetima kontinental-ne klime. Stoga me i zanima, trebam li svo-je ruže tijekom zime štititi od niskih tem-peratura, odnosno, trebam li provoditi njihovo zimsko zagr-tanje?

Vrijedi pravilo kako će ruže dobro prezimiti samo ukoliko ih u jesen pra-vodobno i kvalitetno zagrnemo. Jer, u vašim uvjetima uzgoja prvi jesenski mrazevi obično dolaze kada su ruže još nepokrivene. Zeleni listovi tada već za nekoliko dana požute i otpadnu što je znak da vegetacija potpuno prestaje. To je ujedno i znak da tek tada treba obaviti spomenuti posao zagrtanja. A zagrće se motikom i prave se humke, tako da sloj zemlje visine od 20-tak cm prekrije spojno mjesto (kalem) i izbojke. Postavlja se pitanje-što će biti s dijelo-vima biljke iznad humke. Oni će, naime biti izloženi mrazevima i hladnoći, ali će isto tako tijekom orezivanja u proljeće biti uklonjeni, pa ih i ne treba štititi od niskih temperatura. Spomenimo i kako zemlja korištena prigodom zagrtanja mora biti fino usitnjena a sve kako bi što bolje nalegla tj. kako bi sama hum-ka bila kompaktnija. I na kraju, recimo da je zagrtanje obavezna mjera koja se provodi kod ruža čajevki i mjesečarki što znači da ruže puzavice i penjačice u pravilu ne traže posebnu njegu tijekom zime.


Sorta jabuke BreaburnU svome malom nasadu jabuka

imam nekoliko stabala sorte Breaburn. Pošto se radi o mladim stablima koja još nisu rađala, tako da nisam bio u prigodi kušati plodove te sorte. Molim nekoliko osnovnih značajki te sorte.

Breaburn je novozelandska sorta ot-krivena 50-ih godina 20. stoljeća. Pret-postavlja se da je nastala križanjem sje-menjaka sorte Lady Hamilton i Granny Smitha, iako to nije znanstveno doka-zano. Smatra se visokoproduktivnom plantažnom sortom i u svijetu je jedna od najvažnijih komercijalnih sorata ja-buke. Dozrijeva u drugoj dekadi listopa-da i kvalitetom je prvoklasna desertna jabuka. Plodovi su joj krupni, osnovna boja im je svijetlozelena, a obojani su mutnim crvenilom. To je jedna od pr-vih dvobojnih sorata. Meso je hrskavo i sočno, bogatoga osvježavajućeg okusa koji dosta podsjeća na okuse starih sorti jabuka. Sklona je posmeđivanju mesa tijekom čuvanja plodova.

Mladen Karačić, dipl. ing.

38


MonacoMonacowww.sjemenarna.com

Monaco

MONACO. Svrstana u skupinu ranih do srednje ranih sorti. Gomolji su glatke, bijele pokožice, žutog mesa. Sorta je prikladna za svježu potrošnju, sa niskim sadržajem suhe tvari. Zbog dobrog okusa najčešće se koristi kao kuhani krumpir i krumpir za pečenje. Može se dulje skladištiti. Prije sadnje preporuča se naklijavanje gomolja jer tada će sorta dati svoj maksimum. U suzbijanju korova ne koristiti pripravke na osnovi metribuzina. Osnovno obilježje sorte su visoki urodi, ujednačeni gomolji odličnih gurmanskih svojstava.

GURMANSKA SORTA KRUMPIRA

AkcijaNize kamate i naknad

e za sve kredite

već od 7,19% (*EKS 7,77%)

već od 6,20%(*EKS 6,48%)

već od 5,30% (*EKS 7,42%)

www.intesasanpaolobanka.ba

Za više informacija posjetite naše poslovnice.

* EKS izračunat za iznos maksimalnog kredita na maksimalni period otplate i naknadu za obradu kredita 1% od iznosa odobrenog kredita

080 020 307

članica grupe

AKCIJA PRODUŽENA

DO 31.03.2013. GODINE

GREEN GARDENSUPERBRANDSZA 2011./2012. Bosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/1241


Bosanskohercegovački Superbrandovi, tržišne marke koje su dobile uglednu međunarodnu titu-lu Superbrands za 2011/2012 godinu, su predstavljene 31.10.2012. na svečanoj ceremoniji do-djele priznanja u Sarajevu. Među mnogim poznatim brandovima našao se i brand Sjemenarne Green Garden.

Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.

Svečana dodjela priznanja zaokružu-je četvrti izbor bh. Superbrandova, koji je započeo okupljanjem struč-

nog vijeća u studenom 2011. godine. Više od 1.000 domaćih i međunarodnih brandova, raspoređenih u 27 katego-rija, nalazilo se na listi finalista koja je pripremljena u suradnji sa vodećim agencijama za istraživanje tržišta (GfK, Ipsos Puls, Mareco Index Bosnia i Vali-con). Za najbolje brandove glasalo se na osnovu kvalitete, prepoznatljivosti, dugogodišnje dosljednosti te emotivne povezanosti između potrošača i odre-đenog branda. U procesu odabira uče-stvovalo je stručno vijeće, sastavljeno od vodećih marketinških, poslovnih, akademskih stručnjaka i predstavnika medija, kao i preko 20.000 potrošača. Na svečanoj dodjeli je predstavljeno i četvrto izdanje bh. Superbrands publi-kacije koja opisuje svojevrsne branding

studije Superbrandova koji sudjeluju u programu. Međunarodna organizacija Superbrands jedini je globalni i neovisni autoritet na području brandinga. Prisut-na je u 88 zemalja širom svijeta, a glavni

joj je cilj identificirati vodeće brandove na svakom pojedinom tržištu te, na taj način, dodatno promovirati disciplinu brandinga. Ceremonija dodjele priznanja održana je u Hotelu “Evropa” Sarajevo.

AkcijaNize kamate i naknad

e za sve kredite

već od 7,19% (*EKS 7,77%)

već od 6,20%(*EKS 6,48%)

već od 5,30% (*EKS 7,42%)

www.intesasanpaolobanka.ba

Za više informacija posjetite naše poslovnice.

* EKS izračunat za iznos maksimalnog kredita na maksimalni period otplate i naknadu za obradu kredita 1% od iznosa odobrenog kredita

080 020 307

članica grupe

AKCIJA PRODUŽENA

DO 31.03.2013. GODINE

Sa dodjele priznanja

Nagrađeni za 2011/2012 godinu

Suzbijanje monilije na koštićavim voćkama

43


Monilia laxa napada pretežno koštičave voćke: trešnju, viš-nju, šljivu, breskvu, marelicu.

Najčešća je na marelici, višnji i breskvi. U pojedinim godinama, od ove bolesti, može potpuno izostati urod.

Sušenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. Mladica procvate, ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti, sušiti se i propadati. Mladica se osuši. Mno-gi ljudi ne znajući za uzrok svode to na hladnoću ili mraz. Međutim, ako se radi o mrazu, onda se suše svi cvjetovi jedne voćke, a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama. Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na stablu biti velik, pa čitava voć-ka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji. Roda naravno nema.

Najkritičnije je upravo razdoblje cvat-nje kada je kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage. Kada voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo na-rastu, nema više mogućnosti prodora gljive u mladicu. Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje, ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mla-dica. No, u slučaju uzastopnog ponav-ljanja kišovitog vremena više godina u vrijeme cvatnje, stradaju mladice, javlja


se smolotok i voćka polagano slabi i suši se. To se najčešće događa kod bre-skve, marelice i višnje, a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive.

ZaštitaPrvi dio zaštite se odnosi isključivo

na preventivne mjere suzbijanja, budući da bolest nije lako suzbiti, posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogodi-ti pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja. Dakle, potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštiča-

• Za voćare koji imaju nekoliko stabla koštičavih voćaka predlažemo nabavku pripravka Signum u pakiranju od 20 gr koji je dostatan za jednu leđnu prskalicu kojom se može poprskati nekoliko voćnih stabala.

vih voćaka. Čak i deblje grane odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. Koštičave voć-ke se mogu rezati u vegetaciji, tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu, već za ljetnu.

Dalje, obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati svi mumificirani plo-dovi ostali na drvetu. Također ispod vo-ćaka bi bilo dobro počistiti teren od mo-gućih ostataka voća. I ono najvažnije, prskanje u punoj cvatnji s organskim fungicidima: Signum, Chorus ili Switch.

Kemijski pripravci za suzbijanje monilije

Simptomi monilije

44


Gnojidba maslinaVelimir Lasić, dipl. ing.

Maslina može uspijevati na plit-kim, skeletoidnim tlima koja su siromašna humusom i mi-

neralnim tvarima gdje mogu doživjeti preko dvjesto godina. To joj omogućuje njezina otpornost prema suši koja je rezultat dobre razgranatosti korijenove mreže. No, takva stabla su slabe bujno-sti, nemaju redovite prirode, a rodnost im je niža nego na stablima uzgojenim na plodnim i prikladnim tlima.

Ukoliko se maslina uzgaja na ske-letnim tlima slabo opskrbljenim hranji-vima, ona ne postiže dovoljan ukupni prirast jednogodišnjih izboja koji su os-nova za rodnost. Dužina jednogodišnjih izboja je mala pa nema obilne cvatnje,

zametanja plodova i rodnosti. S druge strane maslina je vrlo osjetljiva prema slaboj prozračnosti i suvišku vode u tlu. Stoga su tla glinene ili ilovasto-gline-ne teksture koja su slabo propusna za vodu, neprikladna za uzgoj maslina ako se prethodno ne popravi njihova dre-niranost agromeliorativnim zahvatima.

Prikladna tla za uzgoj maslina su pjeskovito-ilovasta i ilovasta, duboka, drenirana, dovoljno opskrbljena humu-som i mineralnim hranjivima te neu-tralne reakcije. Mogu biti slabo kisele ili slabo alkalične reakcije, ali ako su kisela i ne sadrže dovoljno kalcija, tada se pre-poruča kalcifikacija.

Redovita gnojidba organskim gnoji-vima je vrlo važna u popravljanju svoj-stava loših tala (skeletnih i glinenih) jer

osim hranjivih elemenata, gnojivom se unosi organska tvar koja povećava sa-držaj humusa, popravlja strukturu tla i povoljno utječe na mikrobiološku aktiv-nost . Kod težih glinenih tala popravlja prozračnost i toplinu, a kod laganih skeletnih tala organska tvar zadržava vlagu i ublažava sušu. Za gnojidbu ma-slina posebno su prikladna organska gnojiva na koje maslina pozitivno

Biolivo je 100% organsko gnojivo s poboljšanim načinom otpuštanjem dušika. Naime, osnovna značajka ovog gnojiva je da postupno otpušta dušik kojeg biljka postupno usvaja. Dakle, nema ispiranja dušika bez obzira na kiše tijekom zime. Osim fosfora (3%) i kalija (3%), ovo gnojivo je osobito bo-gato organskim ugljikom (42%).

Organsko gnojivo BIOLIVO je opti-malno za gnojidbu maslina zahvaljujući i dodatku bora. Bor je mikroelement neophodan za vegetativni razvoj, koji potiče sintezu nukleinskih kiselina i klorofila. Glavna funkcija bora vezana je za oplodnju, jer bor pomaže pri oplodnji i primjenom bora povećava se postotak oplođenih cvjetova.

Razdoblje uporabe gnojiva je jako dugo, od zime do proljeća. Preporuča se ovo gnojivo primijeniti najkasnije do dva tjedna prije kretanja vegetacije. Ko-ličina gnojiva iznosi 70-80 kg/dulumu.Gnojidba mladih maslina gnojivom Biolivo

Europskagnjiloćapčelinjeg leglaKruno Lažec, dr. vet. med.

Europska ili blaga gnjiloća pčelinjeg legla je bakterijska bolest nepoklopljenog le-gla. Očituje se promjenama boje i položaja, a na kraju i ugibanjem ličinke u dobi iz-među četiri i pet dana.

Uzročnik bolesti je nesporogena gram-pozitivna bakterija Meli-ssococcus (Streptococcus) pluton.

Vrlo je otporna, i ako zaostane u saću može izazvati bolest i nakon više godi-na. Sa sigurnošću je možemo izolirati samo iz crijeva žive ličinke mlađe od če-tiri dana. Izolaciju iz starijih, uginulih li-činki otežava moguća prisutnost drugih bakterija. Za pojavu bolesti osim uzroč-nika potrebno je i djelovanje različitih negativnih čimbenika u košnici ili izvan košnice (slaba zajednica, zajednica bez matice, nagle promjene temperature, kišna proljeća, slaba paša nakon dugih

zima). Sam tijek bolesti ovisit će i o sekundarno prisutnim bakterijama kao što su Bacillus alvei, Bacterium eurydice i Streptococcus apis. Bolest se najčešće javlja u proljeće i rano ljeto. Proširena je po cijelom svijetu, pa je nalazimo i u našoj zemlji iako nije učestala. Od eu-ropske gnjiloće obolijeva nepoklopljeno pčelinje leglo, i to u prvom redu savije-ne ličinke matica, radilica i trutova stare četiri do pet dana. Ličinka se zarazi kada hranom u svoj probavni trakt unese uz-ročnika bolesti. Ako nema legla, uzroč-nik će se zadržavati u crijevima odraslih pčela i u ostatcima hrane i otpadu na podnici košnice. Ako su zaraženi med i pčelarska oprema, bolest će se dalje

između košnica prenositi grabežom, prometom meda te kontaminiranim priborom i opremom.

Glavni simptom bolesti je promjena boje ličinke. Gubi bijelu boju i sedefast sjaj. Boja se mijenja od bijele preko žute, sive pa sve do tamnosmeđe. Li-činka će promijeniti i svoj položaj u stanici saća, i to tako da se ispruži, po-nekad prelazeći rub stanice. Može pasti i na podnicu. U zadnjem dijelu srednjeg crijeva ličinke moguće je uočiti prljavo-žute do sive nakupine. U pravilu, kožica ličinke ostaje sačuvana i lako se može izvući iz stanice. Kako ličinke ugibaju u stadiju nepoklopljenog legla, pčele čistačice lako ih uklanjaju. Na taj način bolest se može držati pod nadzorom i blagog je tijeka, pa ju pčelar i ne primi-jeti. Propala ličinka na kraju se osuši, a kako se ne drži za podlogu može se lako izvući. Ako zaražena ličinka ne ugine već se nastavi razvijati, obično povrati sadržaj u kojem su bakterije na unutar-nju stranu poklopca i na taj način širi bolest. S obzirom na vrstu sekundarne infekcije, u zaraženom leglu razvijaju se različiti mirisi. Ako je prisutan Bacillus alvei, javlja se jak smrad po pokvare-nom siru, a ličinka se pretvara u bezo-bličnu smeđu, sluzavu i rastezljivu tvar. Kad se razmnoži Streptococcus apis, ličinka ima kiselkast miris i pretvara se u suhu mrvičastu tvar. Sam tijek bolesti može se znatno razlikovati od košnice do košnice. Ponekad bolest izbije naglo, ugine veliki broj ličinki, smanjuje se broj pčela i zajednica propada. Ipak, puno je češći blagi oblik kod kojeg se bolest širi polako, ugiba mali broj ličinki i zajedni-ca ne slabi. Nakon određenog vremena ugibanje ličinki može samo od sebe prestati.

Dijagnoza bolesti može se postaviti samo na temelju potvrđenoga mikro-skopskog nalaza uzročnika u sadržaju

46


Pregled košnica

crijeva ličinke. Zato je u slučaju sumnje na bolest potrebno preko područne veterinarske ambulante u nadležni la-boratorij poslati uzorak saća (najma-nje 10x10 cm) s vidljivim promjenama, zamotan u novinski papir i spremljen u drvenu ili kartonsku kutiju. Uz njega obvezno treba poslati i popratni dopis, a izvana naznačiti da je riječ o zara-znom materijalu.

Oboljela pčelinja zajednica može se sanirati na dva načina- biološko-uz-gojnim mjerama i tretiranjem lijekovi-ma. Kada se utvrdi europska gnjiloća pčelinjeg legla, treba pregledati sve za-jednice i utvrditi proširenost bolesti. Iz oboljelih zajednica izvade se okviri koji sadrže veći broj uginulih ličinki. Saće iz njih treba pretopiti u vosak. Zajednice pojačavamo leglom i mladim pčelama iz jakih zajednica, vodeći računa da ih zbog toga ne oslabimo. Ako pčelinja zajednica u potpunosti propadne zbog bolesti, saće dezinficiramo pretapa-njem, a košnicu opaljivanjem plame-nom.

Od lijekova dajemo antibiotike-naj-češće geomicin ili streptomicin u šećer-noj otopini, i to 1 gram antibiotika na litru šećerne otopine (1:1). Lijek se daje

u manjim količinama (0,2-0,25 litre) svakoga drugog dana, da ga pčele ne bi unosile u medište, nego da ga isko-riste za sebe i prehranu legla. Poželjno je da se za trajanja terapije medište skine i na taj način spriječi kontami-nacija meda lijekom. Europska gnjiloća pčelinjeg legla ne napada jake pčelinje

zajednice, pa se u profilaksi bolesti naglasak stavlja upravo na njihovo ja-čanje. Trebamo voditi računa, između ostalog, o pravilnom uzimljavanju i osiguravanju dovoljnih količina hrane. Pribor i opremu kojom radimo na pče-linjaku svakog dana trebamo temeljito očistiti i dezinficirati.

47


Arapski jasmin – sirovina za parfimerijsku industriju

Arapski jasmin ne potječe iz Arabije, već svoj naziv zahvaljuje činjenici što su već u srednjem vijeku arapski trgovci donijeli njegove mirisne cvjetove u Eu-ropu. Danas oni služe za aroma-tiziranje čaja od jasmina, te za

dobivanje ulja za parfumerijsku industriju. Za hinduse i budiste oni su simbol čistoće i stoga omiljeni žrtveni prinos. Često se uz-gajaju oblici s punim cvjetovima koji nemaju prašnike i mogu se razmnožavati isključivo presadnicama. Kao ukrasne biljke, i to ne samo u tropima, služe i mnoge druge od preko 200 vrsta roda Jasminum. Vrsta J. polyanthum, primjerice, s perastim listovima i često crvenkastom cijevi vjenčića, nudi se kao sobna biljka, dok domaći jasmin (J .nudiflorum) koji cvate žutim cvjetovima ukra-šava naše vrtove u rano proljeće

Vanilija – vrlo skupi začinPrava vanilija je poslije

klinčića drugi najskuplji začin na svijetu. To ne čudi kada se zna koliki je trošak potreban za njezinu proi-zvodnju. Izvan domovine svaki se cvijet mora ručno oprašivati jer nedostaju specijalno prilagođene pčele za tu namjenu. Potrebno je 5-8 mjeseci da bi se mogli brati poluzreli plodovi, a svaki nalet hladnoće tijekom tog razdoblja uništi berbu. Nakon toga plodovi se kratko zagri-javaju i potom fermentiraju 3-6 mjeseci i to prvo svakodnevno na suncu, a potom umotani u vunene deke. Preko noći čuvaju se u zrakonepropusnim spremnicima kako bi se sačuvala aroma.

Kakaovac – doping ili ljubavni napitakKakaovac je biljka iz čijeg se sjemena dobi-

va kakao prah. Plodovi su crveni, dugački 30 cm, crvenosmeđe boje s brojnim sjemenkama veličine do 3 cm. Podrijetlo vodi iz Amazonije. Kakaovac se u Srednjoj i Južnoj Americi uzga-jao i prije dolaska Europljana. Za Asteke je kakaovac bio sredstvo plaćanja i svojevrstan doping koji se davao ratnicima. Casanova ga je smatrao ljubavnim napitkom. Doista, ka-kaovac sadrži osvježavajuće sastojke koji mogu razviti i neku vrstu ovisnosti. Odmah nakon berbe sjemenke kakaovca nisu jestive, već ih je potrebno fermentirati da bi se razgradile gor-ke tvari, a razvile tipične aromatske tvari. Kakao-maslac koji se javlja prigodom proizvodnje kakao praha, koristi se u kozmetici i farmaciji.

Noćurak cvate u poslijepodnevnim satima

Noćurak je višegodišnja biljka, no i kod nas se može uzgajati kao jednogodišnja zeljanica. Svoj naziv zahva-ljuje mnoštvu boja svojih cvjetova. Većina naziva u drugim jezicima povezana je, međutim, s činjenicom da se cvjetovi otvaraju tek kasno poslijepodne, a pred jutro se ponovno zatvaraju. Njegova navodna čaška je zapravo ovoj pricvjetnih listova. Korijen daje izrazito jako laksativno sredstvo, a cvjetovi u Aziji služe za bojenje živežnih namirnica.

Z A N I M L J I V O S T I50

Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiHTel.: 00 387 39 703-841Fax: 00 387 39 700-130

e-mail: [email protected]

LOGOTIP d.o.o. za izdavaštvo i grafičku djelatnost

RokoRokowww.sjemenarna.com

Roko

ROKO. Pripada skupini kasnih sorti. Zamjena za sortuRomano sa puno boljim osobinama. Karakteristika sorte je crvena do svijetlo ljubičasta boja pokožice gomolja dok je meso gomolja bijele boje. Gomolji su dosta ujednačeni. Sorta se koristi za svježu potrošnju, ali je pogodna za duže skladištenje. Gomolji se koriste za kuhanje i pečenje. Dobro je tolerantna na visoke ali i niske temperature. Obilježje: Visoki urod, lijepi ujednačeni gomolji srednje veličine, odlični za kuhanje i pečenje.

NAJKVALITETNIJA SORTA KRUMPIRA ZA ZIMNICU

Za 10-15 litara vode

Documents

Green Garden 84