GreenGarden71 Web

G r e e n G a r d e n • b r o j 7 1 • s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 0 . • g o d i n a X • c i j e n a 3 K M

Njega sobnih biljakaBatat na hercegovački načinPrimjena Biorex-a i Fenix-aSorte oraha za intenzivan uzgojKalifornijska štitasta uš

e-mail: [email protected]

Vinograd: količina: 150-200 kg/dulum Voćnjak: količina:150-200 kg/dulum Povrće: Količina 100-150 kg/dulum

Peletirano organsko gnojivoBIO-REX

3

B RO J 7 1 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 0 .

Sretne Blagdane, dobro zdravlje,mir i blagostanje

neka vas prate u 2011. godini

Urednikova riječ

SADRŽAJNJEGA SOBNIh BIlJAKA TIJEKOM zIME 4POTENTIlA zAhvAlNA zA SvE vRTOvE 5PO RECEPTU NAšIh BAKA 6SKlADIšTENJE POvRćA TIJEKOM zIME 7BATAT NA hERCEGOvAčKI NAčIN 8FOlIJE zA PlASTENIKE 9 šTAKORI šTETNICI POvRćA 10PRIMJENA BIOREXA I FENIXA U GNOJIDBI P. KUlTURA 11POvRTNJAK TIJEKOM zIME 12SORTE šIPKA zA PODRUčJE hERCEGOvINE 13JASENOv šTITASTI MOlJAC 14PRIPREMA TlA zA vINOGRAD I MASlINE NA KRšU 15SORTE ORAhA zA INTENzIvAN UzGOJ 16MASlININ SvRDlAš SvE zNAčAJNIJI šTETNIKMASlINE U hERCEGOvINI 18PRASKA NA RUBU zABORAvA 19PITANJA I ODGOvORI 20SORTE TREšANJA zA PODRUčJE hERCEGOvINE 21KAlIFORNIJSKA šTITASTA Uš SvE zNAčAJNIJI šTETNIKNA PODRUčJU hERCEGOvINE 22NARANčASTI PlODOvI POčETKOM zIME 23KUMKwAT MAlO POzNATA vRSTA AGRUMA 24BOlESTI JABUKA TIJEKOM čUvANJA 25vOćE KAO AFRODIzIJAK 26DANI BERBE GROŽđA BROTNJO 2010. 27hERCEGOvAčKI PlODOvI MEDITERANA 27DEFOlACIJA S UREOM U vOćNJACIMA 28KOJA TlA zA UzGOJ CRvENE DJETElINE 29zANIMlJIvOSTI 30

GlasiloGREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, široki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 široki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim,Matea Pehar, Danko Tolić, Mario ćubela,Ivica Doko, velimir lasić

Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. go-dine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.


Vinograd: količina: 150-200 kg/dulum Voćnjak: količina:150-200 kg/dulum Povrće: Količina 100-150 kg/dulum

Peletirano organsko gnojivoBIO-REX Pred vama je posljednji ovogodišnji broj poljoprivrednog glasila GREEN

GARDEN koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, ratarstva i cvjećarstva. Međutim, posebno su zanimljivi prilozi iz oblasti voćarstva zahvalju-jući kojima možete saznati mnogo više o sortama šipka za područje hercegovine, sortama oraha za intenzivan uzgoj,maslinovu svrdlašu, praski, kakiu, te još mnoštvo interesantnih priloga.Osim toga, iz članka koji potpisuje uvaženi prof.dr. Ivo Miljković do-znajte sve o sortama oraha koje se preporučuju za intenzivan uzgoj u plantažnim nasadima. Pored navedenih aktualnosti ne propustite pročitati stranicu posvećenu jesenskoj gnojidbi voćaka i vinove loze, organskim i organo-mineralnim gnojivima Biorex i Fenix, čija je pri-mjena aktualna ovih dana. Na koji način pravilno skladištiti jabuke i sačuvati ih od uzročnika bolesti u skladištima, pročitajte u članku ko-jeg potpisuje prof. dr. Tihomir Miličević s Agronomskog fakulteta iz za-greba. Kako je ovih dana aktualna sadnja koštičavog voća na području hercegovine, pročitajte prilog o sortama trešnje koje se preporučuju za ovo područje.Na našim stranicama ništa manje nisu interesantni prilozi iz cvjećar-stva u kojima donosimo zanimljiv prilog o njezi sobnog tijekom zim-skih mjeseci i ukrasnoj biljnoj vrsti potentili. Iako je na našim vratima zima, u povrtnjaku može biti još živo pa stoga koje vrste povrća možete sijati odnosno saditi pročitajte u preporuče-nom kalendaru sjetve. Kako se bliži vrijeme proizvodnje presadnica povrća, od velike koristi bit će prilozi o plasteničkim folijama. ljubite-ljima povrća svakako preporučamo prilog o batatu koji polako ulazi na hercegovačke oranice. Naime, svake godine imamo upite poljoprivred-nih proizvođača za nabavkom presadnica ove malo poznate povrtne kulture. vjerujemo da će i prilog o pravilnom skladištenju povrća tije-kom zime pomoći mnogima koji namjeravaju, bar nakratko, skladištiti pojedine povrtne kulture.I na koncu, nipošto nemojte propustiti članak o pogodnosti tala za uz-goj crvene djeteline. Ali, kako ni to nije sve, preporučamo vam da ipak sami detaljno prelistate naš i vaš GREEN GARDEN, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

Uredništvo

4


Zalijevanje

znamo da je za pravilnu njegu biljaka neizostavno redovno zalijevanje, međutim, zimi

zalijevanje trebamo ograničiti jer je biljkama u ovom razdoblju čak po-voljnija suša nego pretjerana vlaga. A prilikom zalijevanja treba pripa-ziti i na temperaturu vode kojom zalijevamo biljke. Svježa i zimi naj-češće hladna voda iz vodovoda nije najbolje rješenje jer može izazvati šok kod biljaka, i često ostavlja tragove kamenca. Stoga je najbolje biljke zalijevati odstajalom vodom jer nakon nekoliko sati stajanja voda dobije sobnu temperaturu. Naravno, trebamo paziti da ih ne zalijemo pretoplom vodom.

Iako je većina biljaka tijekom zimskih mjeseci u stanju mirovanja, to razdoblje ipak za sobne biljke predstavlja teret zbog mogućih rizika od oštećenja koje mogu prouzrokovati sezonski čimbenici: niska temperatura, prekomjerno zalijevanje ili propuh.

Njega sobnih biljaka tijekom zime

PrihranjivanjeS obzirom da su biljke u ovom

razdoblju u stanju mirovanja, nji-hovi zahtjevi za hranidbom su minimalni, te ih je dovoljno pri-hranjivati tekućim umjetnim gnojivom jednom u 2 do 4 tjedna. Međutim, vrste koje cvjetaju baš u ovom razdoblju poput ciklama i azaleja je potrebno češće prihran-jivati (svaka 2 tjedna), i to tekućim gnojivom za cvjetnice.

ToplinaTijekom zime na biljke štetno

može djelovati promjena tempera-ture u našim domovima tijekom dana i noći, tj. intenzivno grijanje tijekom dana te hlađenje prosto-rija tijekom noći. Biljke ne pod-nose dobro velike temperaturne promjene i propuh pa ih nije dobro držati pored vrata (Kada otvaramo vrata, svjež i hladan zrak ulazi u

prostoriju). Također, ukoliko su smještene pored prozora – kada prozračujemo kuću, hladan zrak bi trebali postupno puštati u prosto-riju, kako bi se mogle adaptirati, pa nije poželjno naglo otvarati prozor. I, ako je moguće, tijekom hladnih noći ih ne držati u blizini prozora, posebno ako su najavljene izuzet-no niske temperature.

VlažnostDanas u gotovo svakom domu

možemo pronaći uređaj za kli-matizaciju, koji služi za hlađenje

Matea Pehar, dipl. ing. agr.

Tijekom zime na biljke štetno može djelovati

promjena temperature u našim domovima

tijekom dana i noći, tj. intenzivno grijanje tijekom

dana te hlađenje prostorija tijekom noći.

Štetočine i bolestiIako je opasnost od štetočina i bolesti tijekom zimskih mjeseci smanjenja, ipak se preporučuje redoviti pregled biljaka kako bismo na vrijeme uočili mogući problem. Potrebno je redovito pregledavati i korijenje biljke i stabljike koje uslijed prekomjernog zalijevanja mogu početi trunuti. Ako korijenje nije previše vlažno, biljku možemo tretirati fungicidom, a u suprotnom izvadimo je iz posude i stavimo na novine koje će upiti suvišnu vlagu te je ostaviti da se osuši, a potom je presaditi i tretirati fungicidom.

Njega cvjetova i listovaTijekom zime posebnu pažnju pridajemo biljkama koje u ovom razdoblju cvjetaju. Bitno je ukloniti sve odumrle i uvele cvjetove da ne bi došlo do po-jave truleži, na što su posebno osjetljive ciklame i afrička ljubičica. Osim uvelih cvjetova, moramo ukloniti i sve odumrle i osušene listove. zimi mnogi lis-tovi, počevši od rubova dobivaju smeđu boju ili se suše, a razlog za to je neprimjerena zračna vlaga, tj. suh zrak. Povećanjem vlažnosti zraka možemo spriječiti sušenje listova.

i grijanje prostora. Klimatizaci-jski uređaj isušuje zrak u pro-storiji, pa je biljkama potrebno osigurati dodatnu vlagu. vlažna sredina pogoduje mnogim biljka-ma koje cvatu kao što su afrička ljubičica, ciklama itd. Jedan od načina povećanja vlažnosti je stavljanje biljke u veliku posudu s ovlažujućim kamenčićima s kojih voda postupno isparava u zrak, dok je drugo moguće rješenje stavljanje posude u drugu, veću posudu s tre-setom. Međutim, ova metoda nije primjenjiva na velikim biljkama pa je najjednostavnije rješenje pr-skanje biljaka mlakom vodom (ko-ristite destiliranu vodu).

Gnojiva za sobne biljke

Sadnice potentile


5

Potentila ili petoprsta ukrasni je grm koji je rijetko prisu-tan u našim vrtovima. Ra-

zlog tomu, prije svega, ogleda se u činjenici da je ova dekorativna grmolika vrsta relativno nepoznata našim ljubiteljima dendromateri-jala. Povrh toga, potentilu možemo pronaći samo u pojedinim, bolje opskrbljenim vrtnim centrima koji njene sadnice uvoze iz zemalja po-put Italije ili Nizozemske. Međutim, to ne znači da se navedena ukrasna trajnica ne može uspješno uzgoji-ti u našim klimatsko-zemljišnim prilikama. što više, radi se o bilj-ci kojoj iznimno dobro odgovara hercegovačka klima, u kojoj cvate izrazito dugo-u razdoblju od trav-nja do studenog!

Biološke posebnosti Ove ukrasne grmolike biljke

ne narastu više od jednog metra, pa su izrazito prikladne za naše male vrtove i okućnice. Petoprsta

Potentila zahvalna za sve vrtovePotentila predstavlja ukrasni grm koji je u našim krajevima poznatiji pod nazivom petoprsta. Spomenuti naziv pak potječe od lisnih ogranaka, od kojih svakih broji po pet listova. Iako su na tržištu prisutni njeni različiti varijeteti, za naše podneblje najprikladnija je Potentilla fruticosa.

je vrlo cijenjena i kao niski oblik grma pogodan za pokrivanje tla te predstavlja biljku koja neome-tano raste i na vrtnom kamenjaru. Ukrasnu vrijednost daju joj cvje-tovi koji se pojavljuju već od ra-nog proljeća i čija raskošnost krasi našu okućnicu sve do početka jeseni. Osim cvjetova, lijep izgled i opći dojam biljke upotpunjuju gusti, čipkasti listovi. Krajobrazni arhitekti obično prakticiraju nje-nu sadnju u skupinama, premda raskošnost potentile ništa nije manja ni u njenom pojedinačnom uzgoju. Povrh toga, ova dekorativ-na biljka uglavnom služi za formi-ranje niskih, cvatućih živica ili kao okvir za vrtne gredice. Međutim, ono što je puno značajnije jest či-njenica kako petoprsta nema po-sebnih zahtjeva u pogledu tla, što znači da se nesmetano može uz-gojiti i na prosječnoj vrtnoj zemlji. Ipak, za ostvarivanje njene dugo-trajne cvatnje moramo poznavati osnovne elemente rezidbe, koja se pak mora pravodobno i provoditi.

Rezidba potentileSve ukrasne grmove petoprste

treba redovito orezivati, kako bi biljke bile što pravilnije oblikovane i kako bi što obilnije cvjetale. zbog svega toga, dolaskom proljeća, čim klimatske prilike to i omoguće, odrežite svaku treću stabljiku iz razloga što ćete takvim načinom orezivanja spriječiti suviše gust rast ove trajnice. Osim toga, na taj način reducirat ćemo veliki broj starih i oslabljenih grana koje bi narušile izgled ovoga lijepog i ot-pornog grma. Ukoliko to do sada

Ivica Doko, dipl. ing. nikada niste učinili, u vašem vrtu ste umjesto krasotice dobili staru i zapuštenu biljku, koja slabo ili ni-kako ne cvjeta. Ali, takvu neurednu biljku nipošto nemojte odstraniti iz vrta već je oštro prikratite na 15-tak cm iznad tla. Sljedećih godina orezujte je redovito a sve kako biste na koncu formirali uredan grm pri-hvatljive veličine. A ako u tomu i ne uspijete, nemojte se obeshrabriti iz razloga što u našim vrtnim centri-ma redovito tijekom proljeća, pored različitih ukrasnih grmova, možete pronaći i sadnicu potentile.

Potentilla fruticosa je najčešća vrsta petoprste koju odlikuje nizak, gust rast od 70-110 cm visine. Biljka cvjeta u razdoblju od travnja do studenog a boja cvjetova ovisno o sorti može biti u nijansama žute, ružičaste, narančaste i crvene. Plodove ove biljke rado jedu ptice pa je P. fruticosa idealna za njihovo privlačenje u vrtove. Međutim, ono što vrijedi za sve potentile, vrijedi i za fruticosu, a to je pravodobno orezivanja biljaka u svrhu njihovog pomlađivanja. Rezidba se provodi prije kretanja vegetacije, s tim da se biljka poreže na 20-25 cm iznad površine tla. Na taj način pomlađena biljka cvjetat će puno kasnije (u drugoj polovici ljeta sve do prvih mrazeva) čime ćete, barem za kratko, produžiti čaroliju cvatnje prije ulaska u zimsko sivilo vrta.

6


Najjednostavnija sredstva če-sto su i najbolja. To se ponaj-više odnosi na mnoge pri-

rodne lijekove kojima su se služile naše bake, koje, s pravom možemo ustvrditi, nisu imale drugi način da prebole mnoge bolesti. U današnje vrijeme, kada nam se pri ruci na-laze mnogi kemijski i farmaceutski pripravci, ponovno raste interes za prirodnu ,,alternativnu,, medicinu po receptu naših predaka.

Vrijeme berbe ljekobiljaIdealno vrijeme za branje ljeko-

vitog bilja je ujutro nakon sušenja rose, ali prije pojave jakog sunca kako ne bi došlo do hlapljena eteričnih ulja. važno je znati da se beru zdravi i neoštećeni dijelovi, po mogućnosti na način koji će pospješiti obnovu i stvaranje novih izboja i jačanje biljke. listovi i iz-boji mogu se brati tijekom cijele sezone, premda se smatra kako je za to najbolje vrijeme prije po-jave cvjetova. zimzelene vrste pak povremeno možemo brati i zimi. Otvoreni cvjetovi beru se po top-lom i suhom vremenu, dok sjeme prikupljamo tijekom jeseni kada poprimi smeđu boju, ali prije nego što posve sazrije te počne ispadati. S druge strane, korijenje se može

Po receptu naših bakaNaši su stari poznavali, a mi zaboravili, neizmjerno bogatstvo koje se krije u ljekovitim travama. Uloga ljekovitog bilja je višestruka a njegovo branje i čuvanje vrlo jednostavno, pri čemu će zadovoljstvo uporabe biljaka iz vlastitog uzgoja biti još veće.

vaditi u bilo koje doba godine, s tim da ono ubrano u jesen ima najbolju aromu.

Čuvanje biljakaNajrašireniji način čuvanja

ljekovitih biljaka je sušenje, iako ne zaostaju ni različiti pripravci primjerice kao što je ulje od gos-pine trave. Ubrane stabljike s lis-tovima suše se na zraku, pri čemu se uglavnom prostru na kuhin-jski papir te pritom povremeno miješaju. Treba napomenuti da se biljke postupno suše u hladu te nikako na izravnom suncu. Ubrani biljni dijelovi mogu se sušiti čak i u mikrovalnoj pećnici, ali u tra-janju do tri minute. U tom slučaju nužno je da se operu i posuše, po-tom se svake minute provjeravaju i miješaju kako bi se ravnomjerno osušili. zanimljivo je i podatak da se biljke mekanijih listova i sta-bljika izuzetno dobro čuvaju u zamrzivaču. Ali, prije zamrzavanja trebaju se naizmjenično močiti

u vrućoj pa u hladnoj vodi, a tek nakon što se posuše, mogu se nes-metano staviti u plastične vrećice i zamrzavati.

Melem od nevenovog cvijetaMelem štiti, njeguje suhu i

oštećenu kožu te potiče zarastanje manjih ranica. Otvoreni cvjetovi beru se za sunčanih dana a masa se dobije tako da se cvjetovi nevena otope u svinjskoj masti. Spome-nuta masa se također može dobiti tako što zagrijemo 125 ml maslino-va ili bademova ulja te dodamo pregršt tek ubranih nevenovih cv-jetova koje ostavimo 15-tak minu-ta. Pritom trebamo paziti da nas ne poprska vruće ulje! Na kraju treba umiješati 20 g pčelinjeg voska (iz ljekarne) i tri kapljice eteričnog ulja od matičnjaka. Potom smjesu procijediti kroz čistu krpu i ostaviti da se suši u kutijici. Tako dobivenu kremu potrebno je čuvati na hlad-nom i tamnom mjestu, pri čemu je njen rok upotrebe neograničen.

Stanislava Rotim, dipl. ing.

Kupka od matičnjakaPrelijete li svježe listove

matičnjaka u omjeru 1 čajnik vrele vode, pregršt svježih listova koje potom poklopite i ostavite 5-10 minuta, dobit ćete čaj koji djeluje opuštajuće i umirujuće. Na isti način priprema se i kupka od listova matičnjaka koja djeluje opuštajuće i smirujuće nakon na-pornog radnog dana.

Cvjetovi nevena su ljekoviti listovi matičnjaka za čaj i kupke Kadulja ima mnoga ljekovita svojstva

Dekorativno opuštajućiStavimo li suhe latice i cvjetove u platnene jastučiće, imat ćemo efekt koji će prije svega djelovati opuštajuće i smirujuće. Pri-premamo ih tako što napravimo mješavinu od 350 g cvjetova la-vande i kamilice te u podjednakim omjerima matičnjak. Mješavina za energiju sastoji se od listova matičnjaka, ružmarina i citronovca, a za mješavinu dobrog raspoloženja koristimo gospinu travu i cvje-tove lipe dok se u ljubavni jastuk stavlja, što drugo nego latice ruže, klinčić i štapić vanilije.

7


zrelost u vrijeme berbe je jedan od najvažnijih čim-benika u određivanju kvali-

tete i dužine skladištenja povrća. Tijekom skladištenja biljni dijelovi, zbog kojih se povrtna vrsta uzga-ja, moraju kroz što duže razdoblje zadržati početnu kvalitetu. visok udio vode u tkivu povrća (65 do 95%, ovisno o vrsti) je ograniča-vajući čimbenik u čuvanju povrća, jer sadržaj vode utječe na intenzitet staničnog disanja. Naime, biljke i biljni dijelovi nastavljaju s metabo-lizmom (staničnim disanjem) i na-kon berbe te je poslije berbe tem-peraturu ubranog povrća potrebno što prije sniziti kako bi se smanjio intenzitet disanja.

Produženje vremena između berbe i skladištenja može dovesti do direktnih (gubitak vode, razvoj bolesti) i indirektnih (smanjenje hranjive vrijednosti i arome) gubi-taka.

za duže skladištenje prikladno je povrće ubrano u tehnološkoj zrelo-

Skladištenje povrća tijekom zimeJedan od ciljeva proizvodnje povrća je osigurati duže razdoblje potrošnje svje-žeg povrća tijekom cijele godine, čime se smanjuje sezonski karakter proi-zvodnje i prodaje. Kako bi se produžilo vrijeme potrošnje i izvan sezone dos-pijevanja te omogućio plasman na tržištu kad je visoka cijena (zimi, krajem proljeća), potrebno je kvalitetno skladištiti povrće tijekom zimskih mjeseci.

sti, prosušeno na zraku i očišćeno od ostataka tla, a vrlo je važno i da nije mehanički oštećeno te da su uklonjene bolesne i oštećene biljke (štetnici, tijekom berbe).

Način čuvanjaNajbolji uvjeti za skladištenje

mogu se osigurati u hladnjačama s kontroliranom atmosferom (CA), gdje je reguliranjem temperatu-re, vlage i količine CO

2 moguće

smanjiti intenzitet disanja u tki-vu skladištenog povrća. Na obi-teljskim gospodarstvima u jesen ubrano povrće uspješno se može očuvati i tijekom zimskim mjeseci jednostavnijim i jeftinijim načini-ma skladištenja (podrumi, brazde, klijališta, trapovi), no u ovakvim je objektima teško regulirati uvje-te čuvanja povrća Tijekom dužeg razdoblja mogu se očuvati: mrkva, peršin, celer, pastrnjak, cikla, ka-sni kupus i kelj, podzemna koraba, crna rotkva, postrna repa, krumpir, crni korijen, hren…

Manje količine korjenastog po-vrća mogu se očuvati u letvaricama

ili kutijama ispunjenim pijeskom, pri čemu se povrće slaže u sloje-vima tako da se svaki sloj prekrije slojem pijeska debljine 1 cm prije slaganja sljedećeg sloja. Tako slo-ženu ambalažu s povrćem treba smjestiti u prostorijama zaštiće-nim od smrzavanja (podrum) gdje se može osigurati temperatura od 2 do 5 ºC.

Tradicionalno se povrće tijekom zime čuva i u nadzemnim zemlja-nim trapovima. Podižu se na ocje-ditom i suhom tlu, ravne površine koju treba povisiti za 5 do 10 cm kako bi se spriječilo nakupljanje vode. Trap ne bi smio biti preblizu gospodarskih objekata kako bi se smanjila oštećenja povrća glodav-cima, niti na istom mjestu kao pret-hodnih godina kako bi se spriječilo nakupljanje štetnika i uzročnika bolesti u tlu. Trapovi su najčešće širine od 0,8 do 1,5 m, visine oko 1 m, dok dužina ovisi o prostoru i ko-ličini povrća koje treba skladištiti (najviše do 10 m). Povrće se slaže u obliku trostrane prizme. Prepo-ručuje se u jesen povrće pokriti

samo tankim slojem slame i pije-ska, a sljedeće slojeve izolacijskog materijala (slama, kukuruzovina) i zemlje dodavati prema potrebi sa snižavanjem temperature. Kod tra-pljenja mrkve, cikle i postrne repe umjesto slame predlaže se kao prvi sloj primijeniti pijesak koji će ujed-no ispuniti šupljine između korije-na unutar trapa. Naime, mrkva koja je pokrivena slojem slame podlož-nija je razvoju bolesti tijekom skla-dištenja.

za pokrivanje trapa zemljom koristi se tlo koje ostaje prilikom kopanja jarka oko trapa koji služi za odvođenje vode koja bi za jakih oborina mogla uzrokovati ošteće-nja povrća. Debljina primijenjenog sloja slame i tla (10 do 15 cm) ovisi o očekivanim niskim temperatura-ma tijekom zime, te se u hladnijim područjima preporučuje primijeni-ti dvostruki sloj slame i tla.

vrlo je važno prozračivanje trapa koje se osigurava horizontalnom (uzduž podnožja trapa) i vertikal-nom ventilacijom, za što se koriste drenažne cijevi i žljebovi. Spušta-njem temperature zraka ispod 0 ºC ventilaciju treba zatvoriti, a prili-kom toplijih dana otvoriti kako bi se regulirala temperatura unutar trapa (optimalna je 3 do 5 ºC).

Kupusnjače se mogu utrapiti s korijenom ili bez njega, ali se ne smije ukloniti previše vanjskih ovojnih listova. Ako se ne uklanja korijen, potrebno je glavice kupusa rasporediti u slojevima s korije-nom prema gore te pokriti slojem zemlje i slame. U trapu volumena 1 m3 može se smjestiti 300 do 400 kg kupusa, 500 do 600 kg korjenastog povrća, odnosno, 700 do 800 kg krumpira.

Sanja Fabek, dipl. ing.

8


Ipak puno je zanimljiviji poda-tak da se ovo, nama nepoznato višegodišnje povrće, uzgaja već

nekolike godine i u našoj zemlji. Međutim, praksa je pokazala da se batat u našim klimatskim uvjetima uzgaja isključivo kao jednogodišnja biljka kada i producira zadebljali korijen velike hranidbene i zdrav-stvene vrijednosti. Spomenuti za-debljali korijen proizvođači povrća, u žargonu, rado nazivaju gomoljem što je dovelo do toga da se ova za-nimljiva biljka često naziva slatkim krumpirom. Ali da ne bi bilo nedo-umica, batat nije sorta krumpira i on uopće nema poveznica s krum-pirom, tim više jer spada u porodicu slakova a ne u porodicu pomoćnica kao krumpir. U svijetu se proizvodi na 9,38 milijuna hektara dok je u

Europi zastupljen na oko 5000 hek-tara. Talijani su prepoznali njegovu tržnu vrijednost i lak plasman te ga uzgajaju na cca 550 hektara, što ujedno potkrepljuje činjenicu da se nesmetani uzgoj batata može orga-nizirati i na podneblju hercegovine.

Širokobriješki batatPrije dvije godine u našim novi-

nama pisali smo o uzgoju batata na području grudske općine. Točnije, gospodin Ante leko iz sela ledinac, koje se nalazi na pola puta izme-đu širokog Brijega i Gruda prvi se je počeo baviti proizvodnjom ove neo-bične biljke. Spomenuti proizvođač povrća presadnice batata nabavio je na tržnici u Splitu. Dakle, da ne bi bilo nejasnoća-batat se ne uzgaja iz sjemena ili sadnjom cijelog ko-rijena, već isključivo iz presadnica dobivenih od korijenovih izdanaka.

Presadnice se pak prodaju uzgojene u sjetvenim lončićima stiropornih kontejnera, slično rajčici i paprici.

I ove je godine nekoliko proizvo-đača, tijekom listopada i studenog, u naš agrocentar u širokom Brijegu donijelo uzorke batata koje su pro-izveli na svojim gospodarstvima, a nije mali broj onih koji su tražili kako mogu nabaviti presadnice batata. A batat je iznimno zdrav jer je dokaza-no kako on predstavlja korisnu hranu za dijabetičare a smanjuje i rizik od pojave raka debelog crijeva.

Uzgoj batataPoljoprivrednik prije sadnje ba-

tata prvo treba odlučiti koji će vari-jetet uzgajati. varijeteti se razlikuju po boji i tipu kože. Primjerice, popu-larni varijetet ima narančastu koru s narančastim mesom i proizvest će nekoliko izdanaka, ali to je srednje dozrijevajući batat visokog prinosa. Narančasti batat najčešće je uzgaja-ni varijetet, zauzima 70 % površine zasađene batatom u hrvatskoj. Kod odabira sjemenog materijala treba imati na umu za koju boju i čvrsto-ću mesa i kore se odlučujemo. Kad poljoprivrednik odabere varijetet, slijedi sadnja prijesadnica. Uzgajaju se potkraj ožujka. Izraste zdrava i otporna sadnica, spremna za presa-đivanje u polje rano u svibnju.

Berba batataBerba može biti obavljena ručno ili

mehanički. Mehanički kopači beru batat izlažući korijen biljke tako da se može ručno pokupiti. Ubrani se

batat pohranjuje u skladište, gdje se suši na zraku. Sušenjem se potiče proces prelaska škroba u šećer. Tem-peratura od 30 0C i vlažnost 90-95 % poželjni su tijekom sušenja. Tijekom procesa sušenja batat brzo zacjeljuje (porezotine i nagnječenja nastala pri branju). Osušeni batat sprema se na temperaturi 13-15 0C i 85-90 % vlage zraka. Skladištenje u toplije prostore pojačat će gubitak mase i klijanje.

Hranidbena i zdravstvena vrijednost batata

Batat je visokoenergetska kultura koja sadržava mnogo škroba a malo šećera. Osim toga, obiluje minera-lima i vitaminima. Batat praktički ne sadržava masti i kolesterol pa se posebice preporuča osobama koje imaju poteškoća izazvanih poviše-nim sadržajem masti u krvi i žuči. Dobar je izvor vlakana, čime pozi-tivno djeluje na probavu, pa se kori-sti kao preventiva u prehrani osoba-ma koje imaju obiteljske sklonosti (gene) prema sve učestalijem raku debelog crijeva. zahvaljujući pri-sutnim antioksidansima, redovitim konzumiranjem batata umanjuje-mo mogućnost nastanka Alzheime-rove bolesti. Drugim riječima, spo-menuti antioksidansi potpomažu boljem funkcioniranju mozga. Iako se u nekim zemljama, kao lisnato povrće, u svježem i kuhanom stanju koriste mladi listovi i vršni izboji, batat se uglavnom priprema na isto-vjetan način kao i krumpir. Dakle, možemo ga kuhati, peći, pržiti, kori-stiti kao prilog ili glavno jelo vodeći računa da se bez obzira na pripremu batat koristi 2 do 3 puta tjedno u ko-ličini od 200 grama. Pojedini naši trgovački prehrambeni lanci već ga nude u svom asortimanu, što će biti sasvim dovoljno,

Mladen Karačić, dipl. ing.

Jestivi korijen batata

REKORDER MEĐU BATATIMADa je Hercegovina uistinu puna iznenađenja uvjerili smo se i ove go-dine. Naime, u naš agrocentar u Širokom Brijegu gosp. Ivan Bošnjak iz Širokog Brijega donio je batat težak 3050 grama kojeg je uzgojio na svom imanju. To ne bi bilo ništa neobično da literatura ne navodi pro-sječnu težinu batata od nekoliko stotina grama

U Sjemenarninim agrocen-trima u Mostaru i Širokom Brijegu za iduću sezonu biti će u ponudi i presadnice batata.

Batat na hercegovački načinBatat je tropska biljka iz porodice slakova, koja potječe iz središnje i sjevernog dijela Južne Amerike, odakle se proširio u Afriku, jugoistočnu Aziju i ostale zemlje vlažne tropske klime. Zanimljiv je podatak da su ga uzgajale Maje i Inke u Peruu i Maori na Novom Zelandu još prije 8000 godina. Indijanci su slatki krumpir uzgajali davno prije Kolumbova dolaska na obale Amerike 1492.

9


Želja svakog proizvođača odu-vijek je bila da se sa svojim poljoprivrednim proizvo-

dima na tržištu pojavi što ranije, odnosno, izvan glavne sezone dos-pijevanja povrća, jer se time ostva-ruju i daleko veće tržišne cijene. A upravo primjena plastične folije omogućuje poljoprivrednicima da se praktično tijekom cijele godi-ne, pod vedrim nebom, organizira intenzivna proizvodnja povrća i cvijeća. Dakle, cilj je osuvremenji-vanje poljoprivredne proizvodnje kojom bi se po jedinici površine ostvario mnogostruko veći doho-dak. Upravo tu, bitnu ulogu odigra-vaju plastenici i ostali tipovi zatvo-renih prostora čiji je nezaobilazan element i kvalitetna višegodišnja folija.

Vrste folijavlasnici plastenika možda to

ne znaju ali kvalitetan plastični materijal, kao pokrivač zaštićenog prostora, treba da propušta vidljivi dio spektra najmanje 80 posto, ul-traljubičasti dio spektra najmanje 20 posto i infracrveni najviše 10 posto. Pored toga materijal mora biti otporan prema kiselinama, bazama, ulju, niskim temperatu-rama, ultraljubičastim zrakama

Folije za plastenikeSlobodno možemo reći kako je trend podizanja plastenika u velikom porastu. Sukladno s tim raste i potražnja za plasteničkom opremom, od koje glavno mjesto zauzima višegodišnja folija. Kako i ne bi kada od nje u velikoj mjeri ovisi i sami uspjeh plasteničke proizvodnje povrća i cvijeća

(Uv stabilan), zatim treba biti ot-poran prema djelovanju mikroor-ganizama, da ne gori, ne propušta vodu i da u najmanjoj mogućoj mjeri mijenja dimenzije pri pro-mjeni temperature. Ti materijali nose naziv po polimeru od koga su i sačinjeni. Dakle, pri izboru folije za plastenike nije dovoljno voditi računa da je ona cijenom pristu-pačna već da ona dosta i vrijedi. U tu svrhu najviše se koriste mutne žute-zelene polietilenske folije, nepropusne za vodu i djelomič-no propusne za CO

2 i O

2. Na ovoj

foliji led se ne zadržava što znači da dugo ostaje elastična. Propušta 80-90 posto vidljivog dijela spek-tra i 75 posto ultraljubičastog što je povoljno za rast i razvoj biljke. vijek trajanja ove folije iznosi 3-4 godine i to za foliju debljine 0,15 do 0,20 mm, te 12 mjeseci za foliju debljine 0,04 do 0,10 mm.

Na tržištu danas postoje i nove vrste folija čija trajnost iznosi čak 5-6 godina. Inače, polietilenska folija je hidrofobna, pa se vodena para kondenzira u kapi vode na unutarnjoj strani folije. To uma-njuje njenu providnost, a kapi ne otječu po površini folije, već pada-ju na biljku što, pak, često izaziva ozljede i ožegotine. Stoga se danas najviše koriste stabilizirane hidro-filne folije, kao i folije od linearnog

velimir lasić, dipl. ing polietilena (lDPE). Iz svega gore navedenog da se zaključiti kako među folijama ima velikih razlika te se pri njihovu izboru svakako trebate posavjetovati s nekim od kolega agronoma upućenih u ovu problematiku.

Agrocentri Sjemenarne u Mo-staru i širokom Brijegu u svojoj ponudi nude višegodišnje folije za plastenike od najpoznatijih svjet-skih proizvođača, u dimenzijama od 2 do 12 metara širine po izuzetno povoljnim cijenama.

Folija za plastenike

veliki broj plastenika na području hercegovinePosebne folije za niske tunele

10


Nino Rotim, dipl. ing.

vidjeti miša ili štakora u svom povrtnjaku ili voć-njaku izaziva kod svakog

čovjeka određenu dozu nelagode. Međutim, prave poteškoće nastaju kada ti štetni glodavci počnu čini-ti oštećenja na zrelim plodovima bresaka, nektarina ili rajčice. To je osobito izraženo na parcelama koje se tek privode kulturi odno-sno na površinama koje su nekoć bile zapuštene a ove godine smo ih pretvorili u povrtnjake ili u voćnja-cima koji se nalaze pored zapušte-nih, neobradivih površina. Naime, na takvim povoljnim mjestima ove životinje razmnožavaju se vrlo brzo a ako je riječ o toplijoj sredini onda se razmnožavanje može odvijati ti-jekom čitave godine.

Štete od štakora na rajčicamaMalo komu je poznato da sivi

štakor može ugroziti proizvodnju rajčice premda se zna kako spada u životinje koje podjednako koriste hranu biljnog i životinjskog porije-kla. Osim toga, sivi štakor za pod-mirenje svojih potreba troši rela-tivno mnogo hrane, što potvrđuje i podatak kako tijekom 24 sata pro-

sječno konzumira toliko hrane ko-liko iznosi trećina težine njegovog tijela. zanimljiv je i podatak kako štakor za samo godinu dana može pojesti do 25 kg žitarica dok još više hrane uništi njezinim razvla-čenjem i onečišćenjem izmetom. Prava opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge, ali i od bjesnoće uko-liko zaraženi štakor ugrize čovje-ka. Stoga ne začuđuje zabrinutost proizvođača povrća čije uzgajane plodove je svakodnevno oštećivala ova vrlo opasna životinja čija pri-sutnost nikoga ne bi trebala ostaviti ravnodušnim. A štete na rajčicama su posebno bile evidentne u prvoj polovici ljeta kada su vladale veli-ke vrućine i kada su plodovi dozri-jevali na donjim etažama biljaka, zbog čega su bili lako dostupne ovim glodavcima. Oštećenja su za-bilježena samo na dozrelim plodo-vima jer takvi plodovi sadržavaju veće količine vode. Naime, sivi šta-kor ima velike potrebe za vodom te ukoliko hrana sadržava 60 % vlage onda su njegove potrebe za vodom zadovoljene.

Suzbijanje štakora na poljuPremda danas na tržištu može-

mo pronaći veliki broj različitih ke-

Štakori štetnici povrćaOpćenito gledano, miševi, štakori i ostali štetni glodavci predstavljaju veliku napast za domaćinstva tek dolaskom hladnijih dana kada u potrazi za skloništem napuštaju prirodne uvjete te se zavlače u štale, tavane, podrume i skladišta hrane. Međutim, što učiniti kada glodavci čine štete na proizvodnim površinama-u voćnjaku ili pak povrtnjaku?

mijskih pripravaka za uništavanje štetnih glodavaca, to ne znači da je suzbijanje štakora jednostavan posao. Posebice kada se radi o ve-likim proizvodnim površinama, ali i zbog činjenice što su sivi štakori mnogo oprezniji prilikom uzimanja otrovnih mamaca. Kada se radi o načinu suzbijanja razbacivanjem gotovih mamaca na otvorenom polju, onda smo obvezni mamce stavljati u namjenske „zaključane kutije“, čime se otklanja bilo kakva mogućnost neželjenog trovanja peradi, stoke ili kućnih ljubimaca. Bitno je i napomenuti da će uspjeh suzbijanja štakora na polju ovisiti i od nadzora postavljenih mamaca iz razloga što se oni moraju nado-punjavati sve do trenutka kada ih spomenuti glodavci prestanu jesti. Pri kupnji mamaca također tre-bamo povesti računa da se kon-zultiramo sa stručnom osobom jer postoje tri glavne namjene roden-

ticida: za suzbijanje poljskih glo-davaca, suzbijanje kućnih gloda-vaca u poljoprivrednim objektima i suzbijanje kućnih glodavaca u komunalnoj higijeni. Iako su mno-gi rodenticidi dozvoljeni, za sve tri namjene postoje i oni koji nemaju to odobrenje, što je razlog više za stručnu konzultaciju. I na koncu treba napomenuti kako je stalno održavanje obradivih površina kao i održavanje reda i čistoće svaka-ko jedna od najboljih preventivnih mjera u suzbijanju štakora.

štakor

Oštećeni plod rajčice od štakora

Pripravci za suzbijanje štakora


11

velimir lasić, dipl. ing.

Stajski gnoj se redovito tijekom jeseni razbacuje po poljopri-vrednim proizvodnim povr-

šinama (povrtnjacima, voćnjacima i vinogradima). To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da stajnjak u prehrani biljaka ima dvojaku vrijednost. Prije svega, nasade op-skrbljuje neophodnim hranjivim tvarima te popravlja strukturu tla. Međutim, stajski znoj treba zna-ti adekvatno i primijeniti. Naime, malo je poznato da stajnjak koji nezaštićen ostaje u polju, u voćnja-ku ili vrtu za samo tri dana izgubi četvrtinu svoje vrijednosti. Ako pak na takav način ostane desetak dana izgubit će više od trećine svoje vrijednosti dok u slučaju da prezi-mi na otvorenom polju stajski gnoj izgubi čak polovicu svoje hranjive vrijednosti. zbog svega navedenog

Primjena Biorex-a i Fenix-a u gnojidbi poljoprivrednih kulturaNajvažnije organsko gnojivo svakako je stajnjak. Stajnjak predstavlja osnovno gnojivo jer sadržava sve hranjive elemente nužne za ishranu biljaka. Pored hranjivih elemenata, zahvaljujući svojim organskim spojevima, stajski gnoj popravlja fizičke, kemijske i biološke osobine zemljišta. Stoga je njegov značaj nezamjenljiv.

odmah po razbacivanju stajski gnoj treba i zaorati.

Biorex i FenixNa našem tržištu možemo pro-

naći tri varijante organskog pele-tiranog gnojiva i to: goveđe gnojivo u kombinaciji s konjskim, čisto ko-košije gnojivo i kombinaciju gove-đeg, konjskog i mineralnog gnojiva. Na našem tržištu jedno od najbo-ljih peletiranih organskih gnojiva, spravljeno kombinacijom goveđeg i konjskog gnoja dolazi pod nazivom BIOREX. Naime Biorex je produkt najpoznatije europske tvornice za proizvodnju organskih gnojiva koja se nalazi u Italiji a zove se Italpoli-na.

Što Biorex razlikuje od sličnih gnojiva?

Petete kod Biorex-a su ujedna-čene tako da se lako razbacuju po-

stavom (NPK 6:8:15 + MgO) snab-dijeva veću proizvodnu površinu. Jednostavno rečeno, pakiranje gnojiva Fenix od 25 kg dostatno je za površinu od 300 četvornih metara dok druge varijante pele-tiranih gnojiva od 25 kg (goveđe + konjsko i kokošije gnojivo) „po-krivaju“ površinu od 100 četvornih metara.

Napominjem da su peletirana organska gnojiva već ispitana u na-šim proizvodnim uvjetima gdje su pokazala iznimno dobre rezultate. Tomu svjedoči i velika potražnja za komercijalnim pakiranjima pele-tiranih organskih gnojiva koja pak možete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i širokom Brijegu. Na istim prodajnim mjesti-ma možete dobiti i detaljnije infor-macije o načinu i vremenu primje-ne, kao i o potrebnim količinama za pojedine kulture.

moću rasipača mineralnog gnojiva. Pelete su kompaktne-nema mrv-ljenja i stvaranja prašine u vreći. vlažnost gnojiva je minimalna, što kod drugih gnojiva nije slučaj. Pe-lete se u tlu uz optimalnu vlažnost brzo razlažu i gnojivo postaje do-stupno biljkama.

Odlike Fenix-aNaime, zbog činjenice da su se

cijene mineralnih gnojiva udvo-stručile nabavljen je oblik peleti-ranog organskog gnojiva (goveđe + konjsko) koji u svom sastavu ima i primjesu mineralnog gnojiva pri-kladnog za jesensku primjenu u voćnjacima i vinogradima. Nave-deno gnojivo može se pronaći pod trgovačkim nazivom Fenix. Fenix je već pokazao iznimne rezultate i u povrtlarskoj proizvodnji. Pred-nost gnojiva Fenix ogleda se i u činjenici da svojim hranjivim sa-

Primjena Fenix-a u vinogradima Biorex je nezamjenjiv kod sadnje krumpira

12


Mario ćubela, dipl. ing.

Ulaskom u hladniji dio godi-ne, sjetvu i sadnju povrtnih kultura značajnije ograni-

čavaju klimatski čimbenici. Među-tim, kako bi se održao kontinuitet proizvodnje, povrćari zbog hladnog, kišnog i snježnog vremena prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Ipak, uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća mo-žemo sijati i na otvorenom, s tim da moramo računati na nešto niže proizvodne rezultate. Jer iz godine u godinu zbog promjene klime i naglih temperaturnih razlika, opasnost od šteta izazvanih mrazom sve je veća. Osim toga, u ovo vrijeme snijeg nam ne bi trebao biti posebno iznenađe-nje. Ipak, za tek zasijane i posađene povrtlarske kulture koje se još nisu privikle na nešto oštriju klimu, nagli pad temperature svakako može biti priličan šok. I dok je snježni pokri-vač još i koristan, jer predstavlja svojevrstan izolator, mraz je puno

Povrtnjak tijekom zimeDolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Zapravo, tijekom studenog i prosinca sjetva, odnosno sadnja povrća potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju toplija, južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrtnih kultura.

opasniji jer izaziva probleme za sve vrste povrtnih kultura. Dobro nam je poznato kako mraz nerijetko iza-ziva pucanje biljnog tkiva, pucanje tla i izbacivanje korijena na površi-nu te čak dovodi do potpunog ugi-banja biljaka.

Ali, hladniji period godine svaka-ko možemo iskoristiti i za jesensku obradu tla u povrtnjaku, ukoliko to već nismo i učinili. Na taj način tlo ostaje grubo obrađeno tijekom zime, te se pod utjecajem smrza-vanja bolje mrvi i time dobiva bolju strukturu. Dakle, u proljeće se ta-kvo tlo prije i lakše obradi, čime se povrtnjak adekvatno i pripremi za sjetvu tj. sadnju povrća. A posljed-njih godina, zahvaljujući promjeni klime, povrtnjake možemo obrađi-vati i početkom studenoga jer zima, izgleda pohodi hercegovinu tek koncem siječnja i veljače. Barem je takav slučaj posljednjih godina.

Organsko i mineralno gnojivoMeđutim, uz duboku obradu u

tlo ne smijemo zaboraviti unijeti

gnojivo, i to organsko i mineralno. Od organskog gnojiva, obično u tlo unosimo stajski gnoj, koji ne-posredno pred sadnju i zahtijevaju sljedeće povrtlarske kulture-rajči-ca, paprika, patlidžan, krumpir, ku-pus kelj, cvjetača, lubenice, dinje, tikve, krastavci, celer i poriluk. S druge strane, mrkva, peršin, pa-strnjak, češnjak, luk, špinat i sala-ta uzgajaju se druge godine nakon unošenja stajskog gnoja, dok se tek treće godine na tim površina-ma mogu uzgajati grah, mahune i grašak. Ovakav raspored kultura prema osjetljivosti na stajski gnoj i druga organska gnojiva naziva se tropoljni plodored ili tropolje.

Nadalje, ne smijemo zaboraviti u tlo unijeti i mineralna gnojiva koja su nužna za ostvarivanje zadovo-ljavajućih prinosa i dobre kakvoće plodova. Pri tome, moramo znati kako su pojedine kulture osjetljive na klor pa se iste isključivo gnoje vrstama mineralnih gnojiva u ko-

VRSTA POVRĆAKOLIČINA

SJEMENA (m2)VRIJEME SJETVE

MRKVA 4 g 01.11.-20.11.

PERŠIN 3 g 01.11.-20.11.

ŠPINAT 3 g 01.11.-31.12.

GRAŠAK 20 g 15.11.-31.12.

BOB-MAHUNAR 40 g 15.11.-31.12.

jima se kalij nalazi u obliku sulfa-ta (8-16-24, 7-14-21, 5-20-30). A osjetljive su na klor sljedeće kultu-re-rajčica, paprika, krastavci, luk i dinje. Ukoliko to pak zanemarimo, bit ćemo krivci preranog kretanja vegetacije, nepotpunog razvitka li-stova, uvijanja listova po rubovima, deformiranja listova i kloroze koja izaziva sušenje cijele biljke.

Stoga, spomenimo kako zimske dane možete kvalitetno upotpuniti i sudjelovanjem na brojnim struč-nim predavanjima koja se redovito održavaju u zimskim mjesecima, u organizaciji Sjemenarne. Teme su različite, počevši od sjetve i gnojid-be pa sve do zaštite i pravilne agro-tehnike u povrtnjaku. Predavači su eminentni stručnjaci iz naše zemlje i inozemstva a predavanja su vrlo korisna kako zbog razmjene isku-stva između samih proizvođača tako i zbog analiziranja uspješnosti provedenih mjera zaštite povrća u suradnji s našim agronomima.

Grašak se sije dosta rano

špinat-tipična „zimska kultura“

Sjeme špinata Sjeme graška

13

B RO J 7 0 • R U J A N / l I S T O PA D 2 0 1 0 .


zadnjih nekoliko godina po-većan je interes za uzgoj šipka zbog njegova dijeto-

terapeutske vrijednost na ljudsko zdravlje. Svi se dijelovi stabla (lišće, cvjetovi, korijen) koriste u medici-ni stoljećima. Plodovi se konzumi-raju u svježem stanju ili prerađuju u sok. Jestivi dio ploda su zrna bogata šećerom, vitaminima, poli-fenolima i mineralima. Od ukupne mase ploda oko 52% čine zrna, a njihov sastav je: 80% sok i 20% sjemenka kojima je dokazana zna-čajna antioksidativna aktivnost . Provedena su različita istraživanja koja ukazuju na antiupalno, anti-kancerogeno, antimikrobno i anti-virusno djelovanje soka šipka.

Na uzgojnom području herce-govine prisutan je veliki broj au-tohtonih i introduciranih sorata koje nisu evaluirane u odnosu na hladnoću, sušu i bolesti. Pored toga ne postoje sustavna istraživanja kakvoće ploda, sadržaja šeće-ra, kiselina, flavonoida, vitamina C itd. Stoga izbor odgovarajućeg sortimenta predstavlja problem. Današnja globalizacija dobra je za tržište kao i za razmjenu sorata, ali isto tako i opasna zbog moguće eli-minacije lokalnog s o r t i m e n t a . Introduci-

Sorte šipka za područjehercegovine

rane sorte nisu uvijek prikladne za nove agroekološke uvjete.

GlavašSorta Glavaš je najzastupljenija

sorta šipka u hercegovini, kako u amaterskim voćnjacima tako i u novim intenzivnim nasadima šipka. Glavaš je sorta šipka veli-ke rodnosti i bujnosti. Unatoč sve većem trendu preferiranja slatkih sorata, ova sorta i dalje zadržava prvo mjesto pri podizanju novih nasada. Plodovi Glavaša počinju dozrijevati početkom i u prvoj po-lovici listopada, ovisno od lokalite-ta i klimatskih uvjeta. Oblik ploda je okruglast, a rjeđe je spljošten. Na polovima je zaobljen dok su rebra slabo izražena .

Plod je velik do vrlo velik, pro-sječne težine oko 500g, iako te-žina dosta varira usljed različitog vremena zametanja. U uvjetima intenzivne obrade tla, navodnja-vanja i gnojenja su zabilježeni plo-dovi težine od preko 1kg. Boja kore varira od žuto-zelene preko žute do intenzivne crvene ili ružičaste boje. Ipak, najčešći su plodovi s temeljnom žutom bojom, dok su sa sunčane strane crveni ili ruži-časti. Kora je prilično debela, tako da nisu rijetki plodovi s debljinom

kore na ekva-

toru od 5 mm i na polovima od 10mm. Ispunjenost ploda zrnjem je osrednja. zrna su velika lijepe svijetlocrvene boje koja u punoj zrelosti prelazi u intenzivnu crvenu boju, dosta su sočna. Sok je osvje-žavajućeg slatko-kiselog okusa, harmonične, ugodne te Glavašu svojstvene arome.

Sorta Glavaš pripada skupini so-rata ekstra krupnih plodova, žuto obojene kore sa ružičastim prelje-vom na osunčanoj strani. Kora je debela, a zrna su srednje krupna, blijedoružičaste boje. zbog izraže-ne debljine kore ima niži randman zrna. Po kemijskom sastavu pripa-

da grupi kiselih sorata. Sadržaj ukupnog šećera kretao se do

9,52 % .

Konjski zubOva sorta je u novije

vrijeme introducirana na ova područja i uglav-

Šipak (Punica granatum L.) je voćna vrsta čiji je uzgoj tradicionalno vezan za područje Hercegovine. Današnja proizvodnja je mala, a zbog svoje nutritivne vrijednosti zaslužuje veću pažnju. Šipak je skromnih zahtjeva u uzgoju i daje visoke prirode.

nom se uzgaja na okućnicama, pr-venstveno zbog veličine plodova. Sorta je dosta bujna, a osrednje je rodnosti.

Konjski zub, u našim uvjetima, dozrijeva sredinom listopada. Plod je okruglast, a na polovima lagano spljošten. Rebra duž ploda su sla-bo izražena. Plodovi su vrlo veliki i po tome je ova sorta najpoznatija. Prosječna težina je oko 560 g iako ima plodova, u intenzivnom uzgoju, koji dostižu težinu i do 1000 grama. Temeljna boja kore je ružičasto-crvena, rjeđe žuta, a na osunčanoj strani prelazi u intenzivnu crvenu boju. Debljina kore je od 3 do 5mm. Ispunjenost ploda zrnjem je dobra, randman soka je vrlo velik i po tome ova sorta spada u najproduk-tivnije. zrna su velika,ružičaste, a u punoj zrelosti crvene boje. Jako su sočna. Sok je umjereno sladak. Ugodne je arome. Randman soka je vrlo velik.

Proizvodni nasad šipka

zaraženi listovi

14


dr. Ivan Ostojić

U proljeće 2008. godine prvi put je zabilježena zaraza šipka jasenovim štitastim

moljcem. Jaka zaraza šipka u oko-lici Mostara i čitluka je dovela do sušenja, a kasnije i otpadanja lišća šipka. I u 2010. godini, na istim lo-kalitetima, uočene su štete na šip-ku od jasenova štitastog moljca.

Morfološke odlike vrsteJasenov štitasti moljac, kao i

druge vrste štitastih moljaca, pro-lazi tri razvojna stadija a to su: odrasli oblik, jaje i nimfa –ličinka (četiri stadija od kojih se posljednji, četvrti, prestaje hraniti i formira puparium – ‘’kukuljicu’’).

Odrasli oblici jasenovog štitastog moljca se teško razlikuju od ostalih vrsta štitastih moljaca. Krila su im prekrivena bijelim voštanim pra-hom, glava i tijelo su žute boje dok su oči crvene. Duljina tijela iznosi oko 1,7 mm. Mogu se naći na na-ličju listova biljaka domaćina, gdje odlažu jaja ili među kolonijama pupariuma iz kojih su netom izišli. Ukoliko se zanjišu grane jako zara-ženih biljaka, izlijeću oblaci ‘’bije-lih mušica’’.

Jaja su žutobijela, odložena na naličju listova. Starenjem i razvo-jem jaja ubrzo posmeđe. Jaja su dložena su u skupinama u obliku kružnice.

Nimfa (ličinka) prvog razvojnog stadija je dugačka oko 0,3 mm,

Jasenov štitasti moljac (Siphoninus phillyrea),opasan štetnik šipka na području hercegovine

produljena oblika, plosnata i go-tovo prozirna te jedina, od nimfal-nih stadija, gibljiva premda rijetko prevali udaljenost veću od 10 mm. Tijekom razvoja nimfe proizvode 40 – 50 staklastih cjevastih bodlji raspoređenih po leđnoj strani tije-la boje meda. Ove strukture, teško vidljive okom, izlučuju kapljice staklastog voska, što doprinosi posebnosti izgleda nimfe i pupari-uma – odlika vrste. Nimfu četvrtog stadija karakteriziraju dva uzdužna niza bijelih voštanih nakupina na hrbatu ispod kojih se nazire smeđe označen središnji dio tijela. Pojas oko ekskrecijskog otvora je tako-đer smeđe boje. Posljednji nepo-kretni stadij se naziva puparium. Izgledom je vrlo sličan nimfi četvr-tog stadija. Duljina tijela pupariu-ma iznosi 0,8 – 1,0 mm a širina oko 0,7 mm.

Štete na voćkamaOdrasli oblici i nimfe se hrane

sišući isključivo na listovima za-raženih biljaka. Kod jake zaraze, poglavito jabuke i kruške, dolazi do venuća i otpadanja lišća a plodo-vi su manji nego kod nezaraženih biljaka. Nimfe obilno luče mednu rosu na kojoj se razvija čađavica. Ova tamna nakupina gljivica ome-ta fotosintezu te utječe na porast temperature lista, što u konačnici dovodi do nekroze listova. Prisut-nost medne rose i čađavice u pro-izvodnji sadnog materijala može uzrokovati značajne štete – nekva-

litetne i nekomercijalne sadnice, a ukrasnim vrstama u parkovima je umanjena estetska vrijednost.

Životni ciklusštetnik ima tri generacije

godišnje, razvija se na temperatu-ri između 10 i 30°C, s optimumom između 20 i 25°C. Odrasli oblici se pojavljuju u lipnju, kolovozu i li-stopadu. Prezimljava kao ličinka četvrtog stadija na zimzelenim do-maćinima, što je u našem slučaju zelenika (Phillyrea spp.). U prolje-će se djelomično seli na listopadne domaćine kao što su šipak, kruška (zabilježene štete u Dalmaciji) ili jabuka gdje ostvaruje dvije gene-racije koje se preklapaju. Počet-kom listopada štetnik se vraća na zimskog domaćina gdje ostaje do proljeća. Razvoj štetnika tijekom zime je spor.

Mogućnosti suzbijanjaJasenov štitasti moljac je štetnik

manjeg značenja u onim predjeli-ma gdje su sačuvani njegovi prirod-ni neprijatelji. Brojni su parazitoidi, predatori i entomopatogene gljivice važni za smanjenje brojnosti ovog štetnika u poljoprivrednim ekosu-stavima. Među njima je najučin-kovitija parazitska osica Encarsia inaron. Istraživanjem u voćnjacima kruške na Siciliji je dokazano kako od ukupne parazitacije, 80 % pri-pada upravo ovoj vrsti. Osica se ko-mercijalno uzgaja u Izraelu i Italiji te ispušta primjerice u Kaliforniji i

Novom zelandu gdje se postiže vi-soka parazitacija štetnika.

U predjelima gdje su prirodni ne-prijatelji uništeni brojnim primje-nama insekticida širokog spektra, jasenov štitasti moljac može posta-ti važan štetnik.

Iako su brojni insekticidi re-gistrirani za suzbijanje štitastih moljaca, njihovom primjenom se ne postiže trajnija redukcija ovog štetnika. Kemijska sredstva, ne-onikotinoidi, primjerice, osigura-vaju dobru početnu učinkovitost u suzbijanju štetnika, ali dolazi do ponovne zaraze s okolne vegetaci-je. Ukoliko se odlučimo za primje-nu kemijskih insekticida, važno je postići pokrivanje naličja listova a potrebu ponavljanja mjere utvrditi temeljem vizualnog pregleda.

Uništavanjem biljnog materija-la koji je zaražen ovim štetnikom, te različitih biljaka domaćina oko voćnjaka ili rasadnika, smanjuje se reprodukcijski potencijal štetnika.

Jasenov štitasti moljac - Siphoninus phillyreae je štetnik samoniklih biljnih vrsta i poljoprivrednih kultura na Sredozemlju i u umjerenim podnebljima. Kako su štitasti moljci, osim ekonomski važnih vrsta, zane-marivani u istraživanjima, ne zna se od kada ova vrsta obitava u BiH kao ni njen opseg rasprostranjenosti.

U predjelima gdje su prirodni neprijatelji uništeni brojnim primjenama insekticida širokog spektra, jasenov štitasti moljac može postati važan štetnik.

ličinke jasenova moljca Imago jasenova moljca

15


Gordana Dragun, dipl. ing. agr.

Priprema za sadnju trajnih na-sada na šumskim krčevinama koje predstavljaju najčešće

određene formacije krša s obzirom na matični supstrat i tip tla, zahtije-va daleko veća materijalna ulaganja nego priprema tla na poljoprivred-nim površinama bez kamena. Uz znatna materijalna sredstva nužno se „naoružati“ znanjem kako bismo izbjegli eventualne neuspjehe.

Opasnosti za nove nasadeNajveća opasnost za novi nasad

su gljive Armilaria mellea i Rose-llinia necatrix ukoliko se nasadi podižu na svježim šumskim krče-vinama. One se razvijaju na ostaci-ma korijenja prethodne vegetacije, prelaze na korijen plemenite tek posađene vrste, te postepeno do-vode do propadanja nasada koje se manifestira sušenjem pojedinih grana i konačno čitavog stabla ili čokota. U literaturi se navodi da tlo nakon krčenja treba najmanje 3-4 godine biti u plodoredu i tek se na-kon toga mogu saditi višegodišnji nasadi.Gljiva se, naime, kroz toliko godina može još zadržavati u tlu u odsutnosti pogodnog domaćina.

Opasnost od zaraze ovom glji-vom potencirana je u težim, vlaž-nijim i nedovoljno prozračnim tlima kakva su pretežno šumska tla dana na služnost. za otklanja-nje opasnosti zaraze ovom gljivom najvažnije je temeljito odstranjiva-nje ostataka šumske vegetacije u tlu prilikom krčenja i rigolanja tla traktorima rigolerima, kada se iz brazda odstranjuju i najmanji osta-ci podzemne šumske vegetacije.

Nedovoljno stručno poznava-nje problema krša i agrotehničkih mjera potrebnih za podizanje na-sada u teškim edafskim uvjetima dovodi do neuspjeha, te se ovom prigodom samo ukratko navode

Priprema tla za vinograd i masline na kršuZadnjih desetak godina na području Zadarske županije podignuto je više voćnih nasada, vinograda i maslinika na kršu. U tijeku je priprema za sadnju novih nasada diljem županije i to pretežito šumskih površina koje su dobivene na služnost od Republike Hrvatske

najnužnije mjere (istražni radovi, ripanje, rigolanje, iskop jama, me-liorativna gnojidba).

Rigolanje i ripanje tlaTla na kršu su veoma heterogena i

nejednolična u pogledu stupnja ero-diranosti i dubine sitnog tla, a kao posljedica različitih čimbenika.

Na relativno maloj udaljenosti slika o izgledu krša se mijenja. Da bi se dobio cjelovit uvid u profil krša prilikom istražnih radova za eventualnu eksploataciju odgo-varajućim višegodišnjim vrstama, treba snažnim traktorskim plu-govima otvoriti brazde do dubine rigolanja. Tek nekoliko uzastopnih brazda omogućit će plugu rigoleru prodor u traženu dubinu tla.

Rigolanje istraživačkog karak-tera razbija, premješta i lomi gro-made vapnenca i otkriva sitno tlo i njegovu zastupljenost. Isto se može učiniti bagerima.

Međutim, iskop pedoloških jama za ovu svrhu ne može pružiti dobar

uvid u stvarni profil tla i u odnos sit-nog tla i kamena. Na kršu je vrlo efi-kasna mjera ripanje. Njegova funk-cija razbijanja, odvajanja i lomljenja gromada vapnenca u dubljim sloje-vima omogućuje lakši i kvalitetniji rad traktora rigolera koji dolazi iza njega.

Ripanje ne može zamijeniti agrotehničku mjeru rigolanja – dubokog oranja, prvenstveno radi nemogućnosti uklanjanja ostataka podzemne vegetacije. Rigolanje je veoma važna agrotehnička mjera koja ima agromeliorativno i hidro-meliorativno značenje.

Mehaničkom obradom, rigola-njem tla, mijenjaju se strukturna svojstva, jer se lome i premještaju strukturni agregati, tako da među njima ostaju veće ili manje šuplji-ne.

Povećava se aeracija i kapacitet tla za zrak, vodopropusnost, po-boljšavaju se toplinska svojstva tla, aktivira se mikrobiološki život u tlu povoljnim djelovanjem na zračne

prilike tla, dubokim prorahljiva-njem omogućuje se duboko ukor-jenjivanje i još puno toga.

Na rigolanom tlu na kršu, uko-liko se sade masline ili neke druge voćne vrste, potrebno je otvoriti jame dimenzije 1,0 – 1,2 x 0,7 – 0,8 m i njih, uz meliorativnu gnojidbu (gnojidba na zalihu) koja se odre-đuje temeljem rezultata kemijske analize tla, ispuniti sitnim tlom.Tako pripremljena voćna jama omogućuje snažan razvitak kori-jenova sustava u prvim godinama i prodor u međuprostore sitnog tla izvan voćne jame. Sam iskop jama bagerom, bez prethodnog ripanja – rigolanja ne omogućava normalan razvitak korijenova sustava.

Naime, maslina ili neka druga voćna vrsta razvija se kao da je u kontejneru i kada dođe do neobra-đenog prostora, stagnira u rastu.

Nužnost natapanjaOsim stagnacije u rastu u izrazito

kišnim godinama moguća je asfik-sija ili ugušenje korijena. Prvi simp-tomi su žućenje lista, defolijacija i na kraju potpuno propadanje stabla. za intenzivne voćne nasade na te-renima krša koji su pripremljeni na propisan način, voda za natapanje je nužna, jer uz ostale agrotehničke mjere, omogućuje dobar vegetativni rast i dobru rodnost. Krupan kamen se po mogućnosti s terena iznosi na rubove parcela, te bi trebao poslužiti za izradu kamenih zidova ili mocira. Međutim, posljednjih godina veliki novci se daju, bezrazložno, za nje-govo usitnjavanje čime mijenjamo specifičnost krajobraza naših pro-stora.

Namjera je bila elaborirati naj-značajnije mjere kod pripreme krša za sadnju kako bi velika ulaganja jednoga dana i urodila plodom. Na-ime, priprema terena na kršu pove-ćava ulaganje po ha za 30-40 % u odnosu na terene bez kamena.

vinograd podignut na kršu

Priprema terena za sadnju maslina

16


Sorte oraha za intenzivan uzgojUkupna proizvodnja oraha u svijetu iznosi oko 600 000 tona. Najveći proizvođači oraha u svijetu su SAD (oko 33 %), a zatim slijedi Kina, koja u zadnjih 10 godina bilježi nagli porast proizvodnje i približava se razini proizvodnje u SAD-u, potom po obimu proizvodnje slijede Turska, Francuska, Italija, Rumunjska, Indija, Španjolska, Afganistan i Mađarska.

Prof. dr. sc. Ivo Miljković

Naša je proizvodnja niska i podmiruje tek oko 5 % do-maćih potreba, pa smo pri-

siljeni uvoziti velike količine oraha iz inozemstva. za sada se naše po-trebe podmiruju uvozom, uglav-nom iz Kalifornije. Od voćnih vrsta orah je voćka koja daje dva roda godišnje, i to jedan u obliku prirasta drvne mase, odnosno kvalitetnog drva u povećanju promjera debla, što se kasnije nakon sječe vrednuje preko kvalitete i količine trupa-ca. Kvaliteta orahova drva odavno je poznata u nas i u svijetu. Drugi rod su plodovi oraha, vrlo cijenje-no, hranjivo i puno traženo voće na domaćem i stranom tržištu. Oni sadrže kvalitetne masnoće (50 – 70 %), bjelančevine (15 – 20 %), šeće-re (2,5 – 4 %), vitamine (A,B

1,B

2, PP,

C, E, i druge), neke ugljikohidrate, mineralne tvari (fosfor, kalij, kal-cij, magnezij, željezo i drugo), aro-

matske tvari itd. Općenito možemo reći da plodovi oraha imaju veliku hranjivu i dijetno – terapijsku vri-jednost. Orah je vrlo cijenjeno i na tržištu puno traženo voće, i to kako za potrebe konditorske industrije tako i za kućanstva za izradu raznih poslastica, koje se tradicionalno u našoj zemlji puno troše uz prigodne blagdane i svečanije proslave. Po-trebno je istaći da se osušeni plo-dovi oraha dobro i dugo čuvaju na suhom mjestu, pa nema potrebe za izgradnjom skupih skladišta. Ovdje želimo istaći da orah i nakon poze-be cvjetnih pupova, muških ili žen-skih cvjetova, ili netom zametnutih plodova ostvaruje prirod u poveća-nju prirasta drva. Ivan vladimiro-vič Mičurin najbolje je procijenio vrijednost i značenje lupinastoga voća (orah, lješnjak, bajam), kad je rekao „Oreho plodvye stanut hljeb buduščevo“ (lupinasto voće postat će kruh budućnosti). I doista, u re-lativnom mjerilu proizvodnja i po-

trošnja, oraha, lješnjaka i bajama raste brže od porasta proizvodnje i potrošnje ostalih vrsta voća.

Pravilan izbor sorti u uzgoju oraha od prvorazrednog je znača-ja. Stoga donosimo pregled i opis važnijih sorti oraha koje zaslužuju pažnju za ekologijske uvjete naših proizvodnih prostora.

Izbor sortiPoznato je da orah kasno dolazi

u rod i da se u uzgoju sporo stječu iskustva. Osim toga, mi nemamo dovoljno iskustva s uzgojem oraha u monokulturi i u komercijalnim voćnjacima. K tome treba dodati i činjenicu da u nas nisu još obavlje-na sustavna pomološka istraživanja sorti oraha, a pogotovo nemamo re-zultata komparativnih istraživanja u sortnim pokusima ovisno o ekološ-kim uvjetima proizvodnog prostora, odnosno, u pojedinim ekološki ra-zličitim područjima u našoj zemlji. Stoga je jasno da se ne može dati, strogo rečeno, pouzdan prijedlog sortimenta za svako pojedino pod-ručje. No, mi ipak imamo stanovi-tog iskustva, a služimo se također i transferom znanja strane prakse. Osim toga, velik broj novih sorti u našoj se zemlji uzgaja već više od 10 godina pa je stečeno i prvo vrijedno iskustvo. One sorte koje još nisu kod nas uvedene u proizvodnju, a s ko-jima je stečeno iskustvo u različitim ekologijskim uvjetima u drugim ze-mljama, mogu se na osnovi analo-gije i poznavanja njihove reakcione norme ili stupnja prilagodbe na ra-zličite uvjete ipak predložiti i uvesti u proizvodnju.

Tako je vjerojatno da će sorte s većom reakcionom normom, tj.

Nasad oraha


17

sposobnošću prilagodbe na ekološ-ke uvjete, imati prednost kod pred-laganja. Danas se za uzgoj pred-lažu sorte s velikim potencijalom rodnosti. To su sorte koje se dobro razgranavaju, a donose rod ne samo na vrhu već i iz lateralnih pupova, pa krošnje imaju veliku rodnu po-vršinu. Manje prirode daju sorte koje rode samo iz vršnih pupova izbojaka. zatim je važna veličina ploda, randman i kvaliteta jezgre. Kasniji početak vegetacije i ka-snija cvatnja smatraju se velikom prednošću jer se izbjegavaju štete od proljetnih mrazova. Nadalje se velika pažnja poklanja pitanju ot-pornosti prema raku (Xantomonas juglandis) i gljivičnim bolestima (Gnomonia juglandis). Sorte oraha mogu se dijelom oploditi i vlasti-tim polenom, ali je tada rodnost manja a javljaju se i drugi problemi vezano uz vrijeme cvatnje muških i ženskih cvatova. Premda se sorte oraha mogu oploditi vlastitim po-lenom, ipak je u voćnjake potrebno unijeti 2 ili 3 sorte. Naime, u oraha razlikujemo dihogamiju i homoga-miju. Dihogamija je pojava da muš-ki i ženski cvatovi ne cvatu u isto vrijeme. Događa se da prije cvatu muški (protandrija) nego ženski, ili pak prije cvatu ženski (protagini-ja) nego muški. Kada istovremeno cvatu muški i ženski, govorimo o homogamiji. Treba više sorti uni-jeti u voćnjak jer postoji variranje u redoslijedu cvatnje, a u velikoj mjeri prirod sorte ovisi i o klimat-skim prilikama godine. Uz veći broj sorti veća je vjerojatnost da će bolje uspjeti međuoprašivanje i među-oplodnja te osigurati redovite i veće prirode. Kod izbora sortimenta i

rasporeda sorti u voćnjaku što se daje u planu sadnje, veliku važnost ima podudarnost vremena cvatnje muških inflorescenci sorte opraši-vača sa vremenom cvatnje ženskih cvatova. Orah je anemofilna biljka što znači da se polen prenosi vje-trom. Kod rasporeda sorti oprašiva-ča važno je znati i učestalost i smjer puhanja vjetra u vrijeme cvatnje. Od velikog broja sorti za uzgoj u našoj zemlji predlažemo sljedeće iz pojedinih zemalja. Od slovenskih sorti za uzgoj mogu biti prikladne Elit, haloze i Petovio.

ElitElit je selekcija zavoda za vo-

ćarstvo u Mariboru (autor Tatjana hlišič). Stabla su slabe bujnosti a obilno rode. Kasno počinje vege-taciju a rano završava. Sorta je vrlo otporna prema Gnomonii juglan-dis. Protaginična je, tj. prije cvatu ženski nego muški cvatovi. Plod je lijep, prosječne mase oko 10 g, a randman jezgre iznosi 48 %. Jezgra je lijepe boje. Preporučuje se za uz-goj u kontinentalnom području.

PetovioPetovio je nova sorta dobivena

u zavodu za voćarstvo u Maribo-ru (autor Tatjana hlišič). Stabla su srednje bujnosti i vrlo rodna. Protandrična je. Plod je lijep, pro-sječne mase oko 10 g, a randman jezgre iznosi 54 %. Preporučuje se za kontinentalno i mediteransko područje.

HalozeSorta potječe iz zavrča (halo-

ze, Slovenija). Odlikuje se srednje bujnim do bujnim rastom. vegeta-

cija počinje relativno kasno. Cvate srednje rano. Prikladna je za uzgoj oraha u vinogradarskim predje-lima, gdje je opasnost od pozebe manja. Plodovi dozrijevaju počet-kom listopada. Plod je srednje velik (10,6 g). Jezgra je tamnožuta i vrlo kvalitetna. Randman jezgre iznosi 54,7 %. Ne raspolažemo podatci-ma o redoslijedu cvatnje muških i ženskih cvatova niti ocjenom pri-kladnih oprašivača. Inače je sorta u određenoj mjeri, ovisno o kli-matskim prilikama u doba cvatnje, manje ili više samooplodna.

Od stranih sorti kao prikladne za uzgoj u kontinentalnom područ-ju predlažu se Novosadski kasni, šampion i Tisa.

Novosadski kasniNovosadski kasni je nova sorta

selekcionirana na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu (autor M.Korač). Sorta je manje bujnosti, a dobro rodi i na lateralnim izbojima. Kasno počinje vegetaciju (u svib-nju), a završava relativno rano, kao i bugarske sorte. Gotovo istovre-meno cvatu muški i ženski cvatovi (homogamija). Prikladan oprašivač je češka sorta Jupiter. Plodovi su lijepi, prosječne mase 10,5 g. Ran-dman jezgre iznosi oko 54 %, a boje je svijetle. Jezgra sadrži oko 63 % ulja. Preporučuje se za uzgoj u kon-tinentalnom području.

Šampionšampion je nova sorta dobivena

na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu (autor M. Korač). Kasno počinje, a rano završava vegetaciju. Srednje je bujna i vrlo rodna. Dosta je otporna prema bolestima. Cvatnja je protandrična. Plod je vrlo lijepog izgleda (sličan sorti Esterhazi II). Prosječna masa

ploda iznosi više od 14 g. Jezgra je lijepa, svijetle boje, a randman jezgre iznosi oko 58 %. Sadrži oko 67 % ulja i 18,6 % bjelančevina. Preporučuje se za uzgoj u kontinentalnom i mediteranskom području.

TisaTisa je nova sorta, dobivena u

Institutu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu (autori D. Slović, S. Cerović, B. Gološin). Kasno počinje a rano završava vegetaciju poput sorte šejnovo. Sorta je racemozna (rodi u grozdovima). Na grozdu može biti i do 20 ženskih cvjeto-va, no zbog toga što su plodovi vrlo veliki u grozdu ih ostane najviše od 7 do 8 komada. U većini godina skupa cvatu muški i ženski cvato-vi (homogamija). Plod je vrlo velik (oko 15 g), što je prava rijetkost za grozdaste forme oraha. Okruglasta je oblika. Randman je oko 51 %. Jezgra sadrži oko 68 % ulja.

Novosadski rodniSorta je dobivena u Institutu za

hortikulturu na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, a selek-cionirali su je M. Korač, D. Slović, M. Rudić i S. Cerović. Matično sta-blo od kojeg je uzeta bilo je staro 40 godina, a odlikovalo se bujnim rastom, okruglom krošnjom i vrlo obilnom rodnošću, jer rodi i na la-teralnim izbojcima. vegetacija traje kratko – kasno počinje (kraj trav-nja, početak svibnja), a završava kada i u većine ostalih sorti. Ova je sorta prikladna za područja gdje se češće javljaju proljetni mrazovi, koje zbog kasnijeg kretanja vege-tacije izbjegne. Plod je srednje ve-lik (104 g). Jezgra je svijetložuta i kvalitetna. Randman jezgre iznosi 54,4 %.

Tržište traži nove sorte oraha

18



Poznato je kako plodove maslina mogu napadati i oštećivati različiti štetni-

ci. Međutim, ove godine uočen je jači intenzitet pojave maslinovog svrdlaša koji je u pojedinim nasa-dima maslina prouzročio ekonom-ski značajne štete. Posebice je ve-liki napad ovog štetnika uočen na kamenitim terenima uzgoja masli-na, a što nije rijedak slučaj u herce-govini. Naime, upravo se takva, ka-menita tla i trajno nepogodni tereni za oraničnu proizvodnju iskorišta-vaju za sadnju maslina. Jer maslina se, uz adekvatne mjere njege, rela-tivno lako i uspješno uzgaja na tim, za druge kulture, nepristupačnim terenima.

Oštećenja na plodovimaMaslinin svrdlaš je mali kor-

njaš crvene boje koji se u početku hrani lisnim pupovima, listovima i cvjetovima iz razloga što se u

Maslinin svrdlaš sve značajniji štetnik masline u hercegovini

nasadima pojavljuje već tijekom mjeseca travnja. Kako je u masli-nicima prisutan sve do kolovoza, tako se tek u nešto kasnijoj fazi vegetacije oštećenja mogu uočiti i na plodovima. Spomenuti svrdlaš plodove maslina napada kada su veličine od 5 mm i više, bušeći ri-lom na njima otvore u koje potom odlaže jaja. U jedan načinjeni otvor svrdlaš odlaže jedno jaje iz kojeg se razvije ličinka koja se ubušuje u još neotvrdnutu košticu. ličinka pravi oštećenja na sjemenki ploda hraneći se njenim sadržajem na-kon čega napušta plod. Na jednom plodu može biti i do 20 uboda ovog štetnika. Kao posljedica velikog broja uboda plodovi masline se deformiraju. Treba napomenuti da se spomenuta oštećenja lako mogu zamijeniti s oštećenjima koje pravi maslinina muha. Ipak, oštećenja na plodu nastala ubodom maslini-ne muhe su uska i klinasta dok su ubodi od svrdlaša duboki, široki i okrugli što se lako može uočiti pod

običnim povećalom (lupa). I dok mladi napadnuti plodova maslina otpadaju intenzivno izbodeni, sta-riji plodovi ostaju na granama ma-sline ali na koncu sadržavaju znat-no manje ulja u odnosu na zdrave, neoštećene plodove.

Zaštita maslinevlasnici nasada u hercegovini

nemaju praksu tretiranja maslina protiv ovog štetnika. Uglavnom se sva zaštita masline svodi na dva tretiranja bakrenim pripravcima protiv gljivične bolesti paunovo oko i jedno do dva tretiranja pro-tiv uvijek opasne maslinine muhe. Iako su insekticidi za suzbijanje maslinine muhe istodobno dje-lotvorni i za suzbijanje maslinina svrdlaša, poteškoće se ogledaju u nepravodobnoj izvedbi tretiranja. Naime, tretiranja protiv maslinine muhe obično se vrše nakon cvatnje tj. zametanja plodova i eventualno u drugoj polovici srpnja, zbog čega plodovi maslina duži vremenski

period ostaju nezaštićeni od napa-da svrdlaša. Stoga bi na terenima i u nasadima koji imaju problema s ovim štetnikom trebalo obaviti ba-rem dva dodatna tretiranja insekti-cidima a sve kako bi izbjegli pojavu oštećenja plodova. Navedena dva tretiranja maslina trebalo bi, dakle, planirati u razdoblju od zametanja plodova pa do faze odrevenjivanja koštice ploda, što bi uz tretiranja protiv maslinine muhe bilo do-statno za zaštitu plodova masline. za suzbijanje spomenutog štetnika djelotvorni su pripravci trgovačkog naziva Perfekthion, Chromogor 40, zagor i dr.

Tijekom 2010. godine na pojedinim lokalitetima uzgoja maslina u nasadima su se pojavila velika oštećenja na plodovima uslijed napada maslinovog svrdlaša (Rhynchites cribripennis Desbr.). U pojedinim maslinicima oštećeno je i do 50 % plodova.

Plodovi masline oštećeni od maslinina svrdlaša

19


PRASKA na rubu zaboravaVinogradarska breskva se od davnina uzgaja na području Hercegovine. Obično su njena pojedinačna stabla uzgajana uz rub vinograda zbog čega je, uostalom, i dobila prefiks vinogradarska. Međutim, na našem području vinogradarska breskva udomaćila se i pod nazivom praska.


Samo rijetki rasadnici u svom asortimanu pored ostalih voćnih vrsta nude i pokoju

sadnicu vinogradarske breskve ili praske. Ali, to ne znači da smo na prasku zaboravili jer potražnje za njenim sadnicama dakako ima. I bit će je sve više, iz razloga što se radi o stablima koja se dobro razvijaju bez neke posebne njege. čak se i obrada tla oko njenih stabala ne prakticira, već je ona uzgredna i obavlja se uz glavnu kulturu-vinovu lozu. Naime, u hercegovini su se praske uzgajale uz vinograde i to čisto sporadično, te su se «njegovale» na isti način kao i vinova loza. Drugim riječima, kada bi se gnojila loza i kada bi se obrađi-valo tlo u vinogradima, isto se činilo i sa praskama. Jednak je slučaj i sa zaštitom-u danima kada bi se vi-nograd prskao protiv plamenjače ili pepelnice istim sredstvima bi se ujedno prskale i praske. A to bi bilo sasvim dovoljno jer bi njena stabla bila uglavnom zdrava i redovito bi obilno plodonosila.

Otpornost-osnovna prednost prasaka!

Prasku je u prošlosti hercegovač-ki seljak znao cijeniti iz razloga što je malo tražila a opet puno davala. Jer kada pogledamo iz današnje perspektive-uzgojiti breskvu na amaterski način, na okućnici pred-stavlja pravu fantaziju. Obično u vrijeme prolistavanja bresaka ima-mo i kišno vrijeme, što automatski dovodi do pojave kovrčavosti lišća (tafrina), a što je teško ili gotovo nemoguće spriječiti bez učestalih prskanja i zaštite pesticidima. A za «pomoć» se voćari amateri javlja-ju tek kada se bolest manifestira i kada se već ništa ne može ni uči-niti. Jednostavno rečeno, breskvu uspijevaju zaštititi i uzgojiti samo profesionalci koji redovito provode i prskanja pesticidima. A kada je sačuvaju od raznoraznih bolesti, u vrijeme zriobe plodova obično se pojave skakavci i drugi štetnici koji

naprave malu, okom neprimijet-nu rupicu na pokožici ploda, zbog čega plodovi propadaju u roku 24 sata. Dakle, breskva na okućnicama svakako da, ali samo uz provjerenu i adekvatnu zaštitu te opsežne mjere njege. zbog svega navedenog, uz vi-kendice i u sklopu amaterskih voć-njaka uvijek prednost treba davati vinogradarskim breskvama. One, istina, nisu ukusne kao kultivirane breskve, ali zato ni ne traže neka pretjerana ulaganja. Osim toga, sta-bla vinogradarskih bresaka puno su otpornija i na niske temperature te mogu bez poteškoća podnijeti i mi-nus 25 stupnjeva C. A uz minimalnu njegu opet redovito rađaju i obrazu-ju mnoštvo sitnih plodova čiji prinos rijetko prelazi 10 kg po stablu.

Podloga za breskvu i nektarinuU voćarstvu se pak vinogradar-

ska breskva uglavnom koristi kao podloga za breskvu i nektarinu. Sje-menjak vinogradarske breskve po-kazao se kao vrlo dobra podloga za breskvu osobito ako je uzgajamo na dubokim, plodnim, dobro ocjeditim pjeskovitim ili pjeskovito-ilovastim tlima. Nadalje, u cijelom svijetu to je najviše raširena podloga za bre-skvu iz razloga što ima gustu, do-bro razgranatu i obraslu korijenovu mrežu. Breskve kalemljene na njoj dobro rastu, rano prorode a obilno rode. Pored svega navedena podloga je dosta otporna prema suši, ali je vrlo osjetljiva prema vlažnosti tla. Njen najveći nedostatak ogleda se u činjenici da na karbonatnim tlima dolazi do pojave kloroze ili žućenja lista, što je ujedno i najveći nedo-statak vinogradarske breskve kao podloge. zbog toga se u novije vrije-me za breskve uzgajane na ovoj vrsti tala prakticiraju nešto tolerantnije i malo skuplje GF podloge.

Bilo kako bilo, žalosna je činje-nica da na prasku ne gledamo kao na naše prirodno bogatstvo te je sve više ignoriramo i zapostavlja-mo. Možda najveća pogreška leži u činjenici da se problemom praski ozbiljnije nije pozabavila naša stru-ka koja nije uradila gotovo ništa na njenoj selekciji. Tako danas samo znamo kako imamo praske s bijelim i žutim mesom ploda, nešto sitnijeg ili krupnijeg ploda. Ako ništa, vese-li činjenica da se još pokoje njeno stablo i dan danas uzgaja uz rubove hercegovačkih vinograda, a čijim mirisnim plodovima se tijekom ruj-na slade djeca i oni najmlađi.

Prasku je u prošlosti hercegovački seljak znao cijeniti iz razloga što je malo tražila a opet puno davala.

Atraktivni plodovi praske


Zaštita voćaka od divljačiU svom nasadu voćaka, na po-dručju Popova polja, prošle zime primijetio sam oštećena stabla (jabuka i bresaka) od divljači, mislim zeca, pa me zanima što je najbolje poduzeti da bih zaštitio osobito mlađa stabla koja su jako osjetljiva ?U potrazi za hranom zečevi, srne, divlje svinje i druga divljač zimi često oštećuju mlade voćke. štete koje pričine su najčešće na mladoj kori i tanjim granama koje mogu biti potpuno ogoljene. Kao mjeru zaštite voćari poduzimaju različite mehaničke, ali i kemijske mjere. Najsigurnije je ograditi voćnjak žičanom ogradom. Osim zaštite cijelog nasada mogu se štititi i po-jedinačna stabla. voćna stabla tre-ba zaštititi prije snijega. Na mla-dim sadnicama postavljaju se PvC mreže oko debla koje dosta dobro štite sadnicu od divljači.U posljednje se vrijeme sve više koriste za zaštitu i kemijska sred-stva, tj. pripravci hlapivog mirisa. Jedan od takvih pripravaka jest Kunilent R-12, sulfinirani koncen-trat ribljeg ulja koji se primjenjuje premazivanjem ili prskanjem u koncentraciji 5 – 15 %.

Velimir Lasić, dipl. ing.

Zimska rezidba ružaU svom vrtu, pored različitog ukrasnog grmlja, imam i nekoliko ruža. Zanima me smiju li se ruže orezivati tijekom kasne jeseni, od-nosno, početkom zime?Glavna rezidba ruža se ne obavlja tijekom jeseni, odnosno, počet-kom zime nego rano u proljeće, što znači početkom ožujka ili travnja prije nego što izbiju same mladice. Iznimku pak čini rezidba prilikom jesenske sadnje. Inače se na jesen ne provode druge mjere rezidbe osim prijeko potrebnih korektura, bez kojih ne bi bilo moguće osjet-ljive sorte zaštititi od mraza. Bilo kako bilo, grane i grančice ne smi-jemo skraćivati drastično jer time riskiramo da se nakon zimskih mjeseci, tijekom kojih se na jakom

mrazu neke grane mogu smrznuti, krošnja drastično reducira i ruža sljedećeg ljeta mnogo slabije cva-te. S druge strane, divlje izdanke trebamo uklanjati čim se pojave, a riječ je o izdancima koji izbijaju izravno iz podloge ispod mjesta kalemljenja. lako ih možete ras-poznati jer imaju drugi oblik lista i boju kore a moraju se uklanjati jer ruži nepotrebno oduzimaju hranu. Dakle, sada tijekom jeseni ruža se orezuje samo u nuždi!

Josip Brkljača, ing.

Cijepljenje japanske jabukeKada je najbolje vrijeme cijepiti japansku jabuku i na koju podlogu se obavlja cijepljenje?Osnovno je pravilo da se u cije-pljenju kaki jabuke ne dopusti da prođe suviše vremena od trenutka reza kore i drva podloge i plem-ke. Dakle, bitno je da navedeni dijelovi budu što manje izloženi djelovanju zraka. Stoga se i navr-tanje obavlja u vrijeme kada kora i drvo podloge i plemke ne sadr-žavaju jake sokove ili su u stanju pritajenog mirovanja. U našim južnim krajevima «stari znalci» to obično rade u veljači kada se ja-panska jabuka cijepi na procijep i to na podlogu divljeg kakija (Dios-pyros lotus) koja se pak proizvodi iz sjemenki. Navedene sjemenke se siju u sjemenište i to tijekom prosinca i tek nakon godinu dana u mjesecu siječnju presađuju se u plastične vrećice ili lonce da bi se na koncu tijekom veljače nared-ne godine i navrnule. Tek tada u jesen novonastale sadnice dosežu zadovoljavajuću debljinu i visi-nu te zauzimaju svoje mjesto u voćnim rasadnicima. Spomenimo kako sve divlje i poludivlje kaki jabuke (koje služe kao podloga u cijepljenju) imaju dosta sitnije plodove. Stoga se često kupnja u «nazovi rasadnicima» zna izjalo-viti jer umjesto krupnih plodova od 300-tinjak grama na koncu dobijemo vrlo sitne plodove i to či-sto kao produkt podloge, što nam je ujedno znak kako su nas dobro

nasamarili. zato sadnice japanske jabuke isključivo kupujte u pro-vjerenim voćnim rasadnicima. I još nešto-kupljene sadnice izva-đene iz tla s golim žilama vrlo se brzo i lako isušuju pa ih moramo što prije posaditi na stalno mje-sto. U protivnom, svako odlaga-nje sadnje bitnije umanjuje njen uspjeh.


O kojoj biljci je riječ?Ovog ljeta u vrtu sam primijetio biljku koja izgledom dosta nali-kuje crnoj bazgi. Iako je sličnost dosta velika, siguran sam da se ne radi o bazgi već je riječ o nekoj drugoj biljci. Stoga bih volio znati koja je to biljka i smijem li njene cvjetove i bobice koristiti u pre-hrani.Teško je dati precizan odgovor na vaše pitanje. Ipak, s velikom si-gurnošću mogu ustvrditi kako se radi o abdovini (Sambucus ebu-lus l). A abdovina ili patuljasta bazga predstavlja jednogodišnju zeljastu biljku koja dosta naliku-je crnoj bazgi. za razliku od crne bazge koja naraste u visinu do 8 m, za abdovinu je karakteristična okrugla, šuplja stabljika koja na-raste u visinu svega 2 metra. Ipak, osnovna je razlika u nešto plosna-tijim bobama u odnosu na bazgu, a čije nakupine imaju izgled štito-va. Nakupine boba stoje uspravno za razliku od crne bazge kod koje se objese. Međutim, važno je na-pomenuti kako nipošto ne biste smjeli koristiti cvijet i bobe abdo-vine u prehrani iz razloga što su štetni po zdravlje.

Josip Brkljača, ing.

Rauola-manje poznata biljkaMožete li mi nešto više reći o biljci zvanoj Rauola. Ako ste u moguć-nosti navedite i njen latinski naziv kako bi podatke mogao pronaći i na internetu. Unaprijed zahvalan!Riječ je o manje više nepoznatoj biljci latinskog naziva Raphanus sativus var. oleifere. Navedena

biljka se ranije sadila u sklopu velikih poljoprivrednih kombina-ta na području Slavonije i to po-najviše u eksperimentalne svrhe. Naime, utvrđeno je kako rauola ima tzv. nematocidno djelovanje zahvaljujući kojem zaustavlja ne-matode u razvoju. za više infor-macija najbolje je da se obratite Agronomskom fakultetu, odjelu ratarstva jer oni svakako imaju više podataka o ovoj malo pozna-toj biljnoj vrsti.

Mario Ćubela,dipl.ing.

Suzbijanje vrbotočaOve godine, u voćnjaku sam pri-mijetio veliki broj bušotina na de-blima jabuka i trešanja. Istina, ri-ječ je o manjem broju stabala s tim da sam slične simptome uočio i na lipi posađenoj nedaleko od voć-njaka. Je li riječ o istom štetniku i na koji način se on suzbija?Najvjerojatnije se radi o vrbotoču koji najčešće napada stabla ja-buke, kruške i trešnje. Međutim, ne ostaju pošteđena ni ukrasna drveća-lipe, vrbe, javori, platani i sl. S druge strane, uništavanje navedenog štetnika dosta je pro-blematično iz razloga što vrbotoč buši hodnike prema sredini debla. Metode suzbijanja se uglavnom svode na mehaničko uništavanje ličinki unutar debla i grana. U tu svrhu najčešće se koristi svinuta žica. vrh žice se savije u vidu kuke i ugura u bušotinu te se gusjenica vrbotoča nastoji izvući izvan de-bla i uništiti. Ukoliko vam to ne polazi za rukom, u bušotinu mo-žete ugurati vatu prethodno na-topljenu u eter ili kloroform. Ipak, poželjnije je u otvor na deblu uštr-cati insekticid u većoj koncentra-ciji od normalne. Nakon toga, bu-šotine se obvezno trebaju zatvoriti kalemarskim voskom. Osim vrbo-toča slične štete na granama pra-vi granotoč koji se suzbija na isti način. Ali, za razliku od vrbotoča, kod napada granotoča imate malu prednost jer pojedine, napadnute grane možete otpiliti i spaliti.

Ivica Doko, dipl. ing.

PITANJA I ODGOVORI20

21


Ivica Doko, dipl. ing.

Posljednjih godina velika potražnja je za sadnicama trešnje te se podižu brojni

manji plantažni nasadi trešnje (0,5 -1,0 ha). Razlog je jednostavan: uvođenje suvremenih tehnologija koje osiguravaju visoke prirode, brz povratak uloženih sredstava i lakše održavanje. Najviše se koristi kao podloga rašeljka (Prunus ma-haleb), a uz nju i njen klon Santa lucia 64. Kao srednje bujna podlo-ga Santa lucia 64 danas je jedna od

najraširenijh pod-loga u zemljama

čije klimatske prilike odgovaraju našem

m ed ite ra n sko m dijelu zemlje.

Podloge slabe

Sorte trešanja zapodručje hercegovine

bujnosti ne preporučuju se u uzgo-ju našeg klimata.

Stabla se sade u gušći sklop koji varira ovisno o podlozi i tipu tla pa se preporučuje na podlozi Sl 64 4,5 m red od reda, a 3,0 m razmak u redu. Od uzgojnih oblika prepo-ručuje se tzv. španjolska vaza. Ako se koristi za podlogu rašeljka onda je razmak sadnje veći 5x5m, a pre-poručuje se vaza kao uzgojni oblik.

Sorte koje danas nalazimo u rasadnicima osiguravaju redovitu i obilnu rodnost, krupne plodove (14-20g) izvrsne kakvoće. Najvaž-nije je odabrati kod autofertilnih sorti onu koja je oprašuje. zbog specifičnog problema u oplodnji trešnje (interkompatibilitet) u pro-izvodnju se sve više uvode samo-oplodne sorte, dakle one kojima

nije potreban oprašivač. Od mnogobrojnih raspo-loživih sorata trešanja,

za naše ekološko po-dručje preporučuje

se sljedeći sorti-ment:

BURLAT - sazrijeva oko 25. svibnja, plodovi su srednje kru-pnoće, tamnocrvene boje, crvenog i srednje čvrstog mesa, osrednje kakvoće. Dobri oprašivači su joj Giorgia, lapins, van i dr.

CELESTE - sazrijeva oko 5. lip-nja. Plodovi su krupni, tamnocr-vene boje, tamnocrvenog i dosta čvrstog mesa dobre kakvoće. Sa-mooplodna je.

GIORGIA - sazrijeva oko 10. lip-nja. Plodovi su krupni, svijetocrve-ne do tamnocrvene boje, crvenoga i srednje čvrstog mesa, dobre ka-kvoće. Dobri oprašivači su joj Adri-ana, Burlat, Ferrovia i van.

VAN - sazrijeva oko 15. lipnja. Plodovi su krupni do vrlo krupni, svijetlocrvene do tamnocrvene boje, srednje čvrstog mesa, odlične kvalitete. Dobri oprašivači su joj Sue, Bing, Napoleonova i dr.

SUE - sazrijeva oko 15. lipnja. Plodovi su krupni, žute boje s cr-venim pramenovima, svijetložutog i čvrstog mesa odlične kvalitete. Dobri oprašivači su joj Bing i van.

SUNBURST - sazrijeva oko 15. lipnja. Plodovi su krupni, naran-častocrvene boje, crvenog, ali ne i čvrstog mesa, dobre kakvoće. Samooplodna.

STELLA - sazrijeva oko 20. lipnja. Plodovi su vrlo krupni, ta-

mnocrvene boje, zagasitocrvenog i srednje čvrstog mesa, vrlo dobre kakvoće.

FERROVIA - sazrijeva oko 20. lipnja. Plodovi su krupni, otvoreno crvene boje, crvenog i čvrstog mesa, dobre kakvoće. Dobri oprašivači su joj Sunburst, Durone nero i dr.

LAPINS - srednje krupni plodovi, tamnocrvene boje, crvenog i sred-nje čvrstog mesa, dobre kakvoće. Samooplodna je.

HEDELFINGER - sazrijeva oko 25. lipnja. Plodovi su krupni, inten-zivno crvene boje, crvenoga i vrlo čvrstog mesa, izvrsne kakvoće. Dobri oprašivači su joj Bing, Ger-mersdorfska i Napoleonova.

GERMERSDORFSKA - sazrijeva oko 25. lipnja. Plodovi su krupni, tamnocrvene boje, crvenog i vrlo sočnog mesa, odlične kakvoće.

SWEET HEART (SUMTARE) - sa-zrijeva oko 1. srpnja. Plodovi su kru-pni, intenzivne sjajnocrvene boje, svijetlocrvenog i vrlo čvrstog mesa, dobre kakvoće. Samooplodna je.

GOMILIČKA RANA - vodi podri-jetlo iz Kaštel Gomilice. Dozrijeva u trećem tjednu trešnje. Plod je sred-nje velik do velik, a pokožica inten-zivno crvene boje. Meso je čvrsto, hrskavo, sočno i aromatično.

TUGARSKA - sazrijeva oko 10. lipnja. Plod je vrlo velik, zagasito crvene boje pokožice, s intenzivno crvenim, hrskavim, sočnim oku-som mesa, ugodne arome. Osobito cijenjena sorta zbog odlične kvali-tete plodova.

Plodovi trešnje

22


velimir lasić, dipl. ing.

Uš siše na deblu, granama, lišću i plodovima mladih i starijih stabala, i izaziva

njihovo postupno propadanje. Na-padnuta voćka se slabije razvija, li-stovi su sitniji-žuti, a plodovi gube tržnu vrijednost. Poseban problem predstavlja u rasadnicima, jer ako se namnoži i raznese sadnicama, teško se može suzbiti.

Simptomi oštećenjaU slučaju jačeg napada kora

debla, grana i grančica prekri-vena je naslagama starih i novih štitova. Najčešće je nalazimo na jabuci i krušci, ali i na koštičavom i bobičastom voću (posebno ribi-zla). Sišući, uš oslabi voćku tako da vrhovi grana zbog nedostatka hrane počinju s sušenjem. Na jed-nogodišnjim sadnicama štitovi su na deblu iznad spojnog mjesta, a na dvogodišnjim na vrhu grana. Mlada stabla za kratko vrijeme propadaju.

Plodovi su sitni, neuglednog izgleda i lošeg okusa. Kao reakcija na ubod štetnika, plodovi reagi-raju pojačanim stvaranjem anto-cijana, tako da je kora ispod i oko štitova crvena. Na plodovima se jasno vide štitovi i crveni prsten oko njih, kao znak prisutnosti ka-lifornijske štitaste uši.. Ovo je na-ročito izraženo oko čašičnih listića i peteljke.

Morfološke odlike vrsteOdrasla ženka je spljoštenog

izgleda, limunžute do narančaste boje, s nešto tamnijim pigidijem, bez noga, očiju i ticala. za razliku od nje, mlada ženka je kruškoli-kog oblika. štit ženke je okruglog oblika, tamnosive boje, veličine 1,7 do 2,1 mm s koncentričnim krugo-vima i žućkastim pucem u sredini. štit mužjaka je nešto manji, ta-mnosive boje ali izduženoovalnog oblika. Ticala i noge kod mužjaka su dobro razvijeni, isto kao i krila, koja su opnaste građe.

ličinka prvog stadija razvoja je pokretna, svijetložute boje. ličinka drugog stadija razvoja iz koje će se formirati ženka, okruglog je oblika, a nakon prvog presvlačenja sliči na odraslu ženku samo je manjih dimenzija. ličinka drugog stadija razvoja iz koje će se formirati muž-jaci, izdužuje se i dobiva ispupčene crvenkaste oči. U pronimfu prelazi nakon dvadesetak dana. Pronimfa je svijetložuta. Nakon pričvršćiva-nja ličinke za podlogu, pa sve do formiranja odraslog kukca, može se pratiti razvoj na osnovu izgleda štita. Prvo se izgrađuje bijeli štit, zatim štit sive, crne i na kraju ta-mnosive boje s koncentričnim kru-govima.

Biologija Kalifornijska štitasta uš ima dvi-

je generacije godišnje, a često se javlja i treća. Prezime ličinke prvog i drugog stadija razvoja ispod štita crne boje. Ostali stadiji koji uđu u zimu ugibaju, no velika je i prirod-na smrtnost II. stadija koja prosječ-no iznosi 30-40, a nekada i 90 %. U proljeće se presvlače, a od drugog stadija razvoja razlikuju se ličinke iz kojih će nastati mužjaci i ličinke iz kojih će nastati ženke. Odrasle ženke formiraju se krajem travnja ili početkom svibnja. Razvoj muž-jaka traje nešto brže od ženki, tako da se već od polovine pa do kraja travnja javljaju krilati mužjaci. let mužjaka pada u vrijeme cvatnje. vrlo su aktivni, jer žive samo 1-2 dana, a u tom periodu moraju oplo-diti ženku nakon čega ugibaju. Od oplodnje pa do «rađanja» živih li-činki prođe 20-35 dana. ličinke se izvlače ispod majčinog štita i kreću se po kori 7-8 sati. Kad pronađu po-godno mjesto, fiksiraju se i počinju s ishranom. vrlo brzo ličinke for-

Kalifornijska štitasta ušsve značajniji štetnik na području hercegovinePripada grupi ekonomski vrlo važnih štetnika voćaka. Najradije napada jabuku i krušku, ali štete radi i na koštičavim i bobičavim voćnim vrstama. Rasprostranjena je u svim područjima uzgoja voća.

miraju štit. ličinke l

1 prve generacije

javljaju se kra-jem svibnja pa sve do 15 lipnja, a l

1 ličinke druge

generacije javlja-ju se od početka pa do sredine kolovoza. ličinke prve generacije ostaju na granama i deblu, a druge generacije odla-ze na mlade pupove. Razvoj prve (proljetne) generacije traje 5-6 tjedana, slično kao i druge (ljetne). U godinama kada je jesen izrazito topla, u rujnu i listopadu, može se javiti i treća generacija.

SuzbijanjeTijekom mirovanja vegetacije

koriste se mineralna ulja.. Tijekom vegetacije, u vrijeme pojave ličin-ki prvog stadija razvoja, koriste se insekticidi na osnovi dimetoata (Chromogor 40 ili Perfekthion).

Plodovi jabuke oštećeni od kalifornijske štitaste uši

23


Ivan Perić, dipl. ing.

U okolici Mostara i južnije, naročito u doba kasne je-seni, pažnju privlače sta-

bla s obiljem plodova intenzivne narančaste boje. vrlo su atraktiv-na, posebice nakon opadanja lišća, kada na stablu ostanu samo plo-dovi. Stoga se najčešće i uzgajaju na okućnicama, kao pojedinačna stabla i sudeći po tome, više služe kao ukras nego u druge svrhe. Me-đutim, ova voćka je vrlo korisna, što najbolje i potvrđuje činjenica kako u prijevodu s japanskog jezi-ka njeno ime znači božanski plod ili božansko voće. Inače, ova za-nimljiva voćka potječe s Dalekog istoka (Japan i Kina) a u Europu je unesena 1870. godine.

Hercegovina kao Japan!I doista, redovito svake godine

u vrtnim centrima vlada velika potražnja za sadnicama japanske jabuke. Istina, jednim dijelom ob-navljaju se stabla koja je u okolici Mostara uništila bura tj. jaki sje-verni vjetrovi te vrlo opasni jesen-ski mrazevi. Ali, s druge strane, čini nam se kao da ne postoji okućnica u hercegovini ispred koje pono-sno svoje mjesto ne zauzima kaki jabuka. Ovo vrlo dekorativno stablo koje naraste 6-12 metara visine svojom lijepom čunjastom krošnjom jednostavno dominira prostorom. Uostalom, vrlo često se kaki jabuci daje prednost nad smokvom, šipkom i maslinom iz razloga, što tijekom zimskog razdoblja može podnijeti niske temperature, čak i do minus 20 stupnjeva C. S druge strane, za do-bar rast i rodnost kaki traži dosta vlage u tlu te ga nije dobro uzgajati na pjeskovitim tlima iz razloga što na njima jako trpi od suše. Ukoliko mu osiguramo adekvatan položaj i redovito natapanje, u našim uvje-

Narančasti plodovi početkom zimeU Hercegovini svi znaju za japansku jabuku ili kaki jabuku čiji ukusni plodovi redovito postižu dobru cijenu na našem tržištu. Ali, kaki predstavlja i pravo ukrasno stablo s kojim itekako možemo uljepšati svoju okućnicu

tima uzgoja može doživjeti i stoti-nu godina, premda u Kini postoje stabla stara čak i do 500 godina. Jedina mana japanske jabuke, ako je tako i možemo nazvati, jest ne-što veća cijena sadnica u odnosu na ostale voćne vrste. Ali, mora-mo u obzir uzeti činjenicu da se ova zanimljiva voćka razmnožava jedino navrtanjem (cijepljenjem) koje ne uspije baš u velikom po-stotku. Drugim riječima, sok drva i kore sadržava dosta gorkastih tva-ri (tanina) koji na zraku brzo mije-njaju boju tj. oksidiraju te se stoga i navrtanjem postižu vrlo skromni rezultati. zbog toga ni ožiljavanje zrelih ili poluzrelih reznica nije zadovoljavajuće.

Značaj plodova kaki jabukePlodovi se u ishrani uglavnom

koriste u svježem stanju i sadr-

žavaju obilje pektina. Saharoza je pak prisutna u malim količinama, zbog čega se kaki smatra dijetet-skim voćem. zreli plodovi obiluju i većim brojem vitamina C, P, B, kao i karotinom (provitaminom A), dok se u medicini ovi sočni plodovi preporučaju za slabokrv-ne osobe, osobe oboljele od čira, želuca, srca i niza drugih bolesti. A pošto se vrijeme sadnje bliži dobro razmislite jer kaki jabuka dobro uspijeva kako u južnim tako i u

našim kontinentalnim krajevima. A pošto cvate kasno (u svibnju), nema opasnosti od kasnih pro-ljetnih mrazeva, što je pak čest slučaj s ostalim voćnim vrstama. Uz sve to kaki jabuka je prilagod-ljiva raznim tipovima tala te je ne napadaju ni štetnici niti bolesti što znači da nema ni potrebe za uvi-jek neugodnim prskanjem. Dakle, vrijeme je sadnje voćaka pa stoga dobro razmislite…

Ukusni plodovi kakia

24


Matea pehar, dipl. ing.

Kumkvat (Fortunella sp.) je porijeklom iz Južne Kine, latinski naziv dolazi od

britanskog botaničara Roberta Fortunea koji ga je 1846. godi-ne donio u Englesku kao “malu naranču”. Kinezima Cumqat ili comquot - zlatna naranča, Japan-cima kin kan, kin kit ili kin kuit. U Brazilu je laranja de ouro, a kod nas jednostavno kumkvat. Do početka prošlog stoljeća smatran je niskom sortom roda citrus. Da-nas se njegov uzgoj proširio diljem svijeta, osobito u Japanu te topli-jim područjima SAD-a.

Uzgaja se radi ukusnog ploda, a vrlo često i kao ukrasna biljka zbog sjajnih kožastih listova i prelijepog mirisnog cvijeta kojim se okiti ljeti. Ako se uzgaja u posudi, naraste do maksimalnih 2,5-3 metra. Ono što valja osigurati za uspješan uzgoj jest prikladna temperatura, dobra osvijetljenost te redovita njega.

Uzgojne temperature se kreću od 27 do 35°C ljeti, dok zimi ne bi smjele biti niže od 10-15 stupnjeva, iako će podnijeti i kraća hladnija razdoblja. Pri niskim temperatura-ma dolazi do opadanja lišća i odu-miranja izbojaka, a naročito strada od jakih udara vjetra, posebice bure. zbog toga se u hladnijem po-dručjima uzgaja u velikim posuda-ma-loncima kao sobna biljka, dok ga je u južnim područjima herce-govine dovoljno posaditi u dobro zaštićen kutak u vrtu, a zimi obve-zno obaviti zaštitnom mrežom. voli dosta svjetla, ali ne izravnog sunca.

Potrebna agrotehnikaU vrijeme pune vegetacije zali-

jeva se dva do tri puta tjedno, dok se zimi zalijeva oskudnije. Pazite pritom da se supstrat između dvaju zalijevanja prosuši, te da, kod uz-goja u loncu, voda nikada ne zao-staje u podlošku, zato što zbog stal-ne vlažnosti supstrata često dolazi do propadanja biljke. Orezuje se

po potrebi. Dovoljno je odstraniti sve kržljave i suhe grančice, a ako se previše bujan, moguć je obaviti i oštriju rezidbu. Tijekom razdoblja vegetacije potrebno je redovito pri-hranjivanje. Može se prihranjivati mineralnim gnojivima preko tla ili namjenskim gnojivima preko lista. Danas se u agrocentrima mogu na-baviti i namjenska gnojiva za agru-me koja se koriste fertirigacijom ili folijarno preko lista.

Dok je biljka još mala, presađu-jemo je u nekoliko brojeva veću posudu čim preraste postojeću. Nakon što se biljka razraste, presa-đujemo je u dovoljno veliku posu-du iz koje svakih nekoliko godina izmjenjujemo samo površinski sloj supstrata.

Berba kumkvataPlodovi kumkvata su ovalni, ve-

ličine osrednje šljive, narančaste boje. Dozrijevaju krajem jeseni i početkom zime. Jedu se cijeli, za-jedno s korom i sjemenkama. Okus

Kumkvat–malopoznata vrsta agruma

im je poput onog u naranče, lagano gorkast. Postoje i sorte zelenkaste kore, okusa koji podsjeća na limun. Ubrani plodovi čuvaju se u pla-stičnoj vrećici u hladnjaku, a mogu se održati svježim i do dva tjedna. Osim sirov, jede se i kuhan u kompotima, marmeladama. če-sto se njim dekoriraju kokteli. Plodovi kumkvata bogati su mno-gim vrijednim sastojcima. Dobar su izvor vlakana i vitamina A i C. Sadrži i nešto kalcija i željeza.

Uzgaja se radi ukusnog

ploda, a vrlo često i kao

ukrasna biljka zbog sjajnih

kožastih listova i prelijepog

mirisnog cvijeta kojim se

okiti ljeti.

Plodovi kumkvata

25


Dr. sc. Tihomir Miličević

Međutim, unatoč kontrol-nim uvjetima koji vladaju u skladištima, postoji mo-

gućnost kvarenja plodova voća, i to prvenstveno zbog pojave određenih bolesti (tzv. post-harvest diseases), o kojima se mora voditi računa još i prije same berbe voća. Obično su to bolesti kojih u tijeku vegetacije uopće nema ili se mjestimice jav-ljaju na kraju vegetacije. Također, treba razlikovati ove parazitske bolesti od tzv. fizioloških bolesti plodova jabuke ili neparazitskih bolesti. Takve neparazitske bole-sti, koje se također često javljaju na plodovima jabuka tijekom skladi-štenja i čuvanja, pr. su gorke pjege (bitter pit), staklavost (water core), jonathanove pjege (jonathan spot), posmeđivanje pokožice (superifi-cal scald), oštećenja od smrzavanja (freezing injury), brašnjavost (me-aly breakdown), oštećenja od viso-ke koncentracije ugljičnog dioksi-da (internal carbon dioxide injury) i dr. Uzročnici parazitskih bolesti na plodovima jabuke u skladi-štima i hladnjačama najčešće su parazitske ili saprofitske gljivice, a vrlo rijetko neke vrste bakterija. Uglavnom se javljaju gljivice iz fi-topatogenih rodova Gloeopsorium, Penicillium, Botrytis, Monilinia, Alternaria, Trichothecium, Phoma, Leptothyrium i Nectria. Uzrokuju određene bolesti:

Gleosporijska ili gorka truležNajčešća i najopasnija bolest na

plodovima jabuke u tijeku skladi-štenja je bolest koju uzrokuju glji-vice iz roda Gleosporium, kao što su vrste G. album, G. fructigenum, G. perennans i dr. Simptomi bolesti očituju se u početku kao svijetlo-

Bolesti jabukatijekom čuvanjaZa plodove jabuka možemo reći da su jedna od rijetkih vrsta voća koje može biti na raspolaganju potrošačima tijekom cijele godine. Razlog je upravo duga mogućnost čuvanja u skladištima, odnosno hladnjačama. Skladištenje i čuvanje plodova voća nakon berbe na određeno vrijeme, predstavlja vrlo važan dio tehnološkog procesa u suvremenoj voćarskoj proizvodnji

smeđe pjege s plitkim udubljenjima. Poslije dolazi do truleži koja zalazi duboko u plod ispod pjega, među-tim, vrlo rijetko dođe do truleži ci-jelog ploda. Na kraju se na površini pjega razvijaju smeđa plodišta glji-vice, odnosno acervuli sa sporama u obliku koncentričnih krugova. Spore ili konidije gljivica dospiju na plodove jabuke još u tijeku vegeta-cije, a najviše uoči berbe, jer je glji-vica stalno prisutna na drvenastim organima voćke. Međutim, bolest se razvija i očituje u skladištu, tek

nakon određenog vremena fiziološ-kog sazrijevanja plodova. Od zaštit-nih mjera preporučuje se primjena određenih fungicida dvaput uoči berbe, s vremenom i razmacima tre-tiranja u ovisnosti o karenci korište-nih fungicida. U našoj zemlji za ovu namjenu dopuštenje imaju samo fungicidi Euparen 50 wP (0,25 %) i Euparen Multi (0,25 %). Fungicida za primjenu na plodovima jabuke nakon berbe i u tijeku skladištenja kod nas nema, iako u svijetu postoje neki fungicidi i za tu namjenu.

Zelena ili penicilijska plijesanUzrokuju je saprofitske gljivice iz

roda Penicillium. Bolest se još naziva i plava plijesan. Tipični znakovi bo-lesti su trulež plodova, koja obično zahvati cijeli plod za razliku od prije opisane bolesti. Na površini napad-nutih plodova razvijaju se karakte-ristične pljesnive nakupine gljivice zeleno-plave boje koje predstavljaju konidiofore s konidijama. Također, za ovu je bolest svojstven neugodan miris, inače karakterističan za sve Penicillium vrste. Posebnih zaštitnih mjera protiv zelene plijesni nema, osim primjene istih fungicida, koji se koriste u zaštiti od prije opisane bolesti ili gleosporijske truleži.

Monilijska truležOd češćih bolesti plodova jabu-

ke u skladištu javlja se i monilijska trulež, čiji je uzročnik gljivica Moni-linia fructigena. Bolest se još naziva i smeđa trulež. Radi se o istoj gljivici koja dolazi na plodovima jabuke i u tijeku vegetacije. za razliku od gorke truleži, ova se javlja već na samom početku skladištenja. vrlo brzo se širi pa plodovi naglo propadaju. U skladištima se može javiti na dva načina. U prisutnosti svjetla javlja se tzv. tipični tip monilijske truleži, koja se očituje s karakterističnim nakupinama konidija ili tzv. jastu-čićima, koji dolaze u koncentričnim krugovima na površini zaraženih plodova, ili se u odsutnosti svjetla javlja tzv. sterilni tip monilijske tru-leži. Plod pocrni i truli bez stvaranja karakterističnih nakupina konidija ili jastučića na površini ploda. za-štitne su mjere suzbijanja same bo-lesti u tijeku vegetacije uobičajenim fungicidima protiv monilijske trule-ži plodova.

Siva plijesanUzrokuje gljivica Botrytis ci-

nerea. Bolest se prepoznaje po karakterističnoj sivkasto- pauči-nastoj prevlaci, koja se razvija na plodovima. Prema iskustvima iz drugih zemalja, zaštita se može provoditi i u skladištu biološkim preparatima Trichodeom, koji je specifični mikofungicid na bazi spora gljivica Trichoderma har-zianum. Ponekad se mogu javiti i druge vrste truleži, kao nektrijska trulež (Nectria galiligena) i alter-narijska trulež (Alternaria alter-nata, A. mali i A. kikuchiana), me-đutim, one se javljaju rijetko i nisu od većeg značenja.

Uzročnici parazitskih bolesti na plodovima jabuke u skladištima i hladnjačama najčešće su parazitske ili saprofitske gljivice, a vrlo rijetko neke vrste bakterija.

Plodovi kumkvata

Plodovi jabuke oštećeni od uzročnika bolesti

26


Tko nije čuo za čarobni i spa-sonosni orah kao sredstvo za poticanje spolne moći. već i

latinski naziv Juglans upućuje na njegovo djelovanje. Juglans, nai-me znači glans Jupitera ili „Jupite-rov glavić“. zbog toga su Rimljani umjesto riže na mladence nakon obreda vjenčanja bacali orahe. U Francuskoj i Italiji orah se upotre-bljavao za povećanje spolne želje.

Drugog tjedna u listopadu u vi-andenu u luxembourgu održava se festival orahu u čast, kad je mogu-će kupiti i liker od oraha, vino od oraha i ostale proizvode od oraha. Kikiriki je također vrsta kojoj je pripisivano isto svojstvo.

Međutim, malo tko je od nas čuo da se ista svojstva pripisuju i dunji, koja se od davnina uzgaja na sre-dozemnom području. vjerovalo se kako je ta zlatna jabuka koja je sta-vila Evu u grijeh, a Adama u kušnju. zbog svoje boje, mirisa i mnoštva sjemenki, grci su je posvećivali Afroditi a Rimljani veneri, božica-ma ljubavi i plodnosti, simbolima ljepote, ljubavi i sretnog braka. Du-

nja se jela na vjenčanjima kao uvod u slatke bračne dane. velika koli-čina ljepljive tvari u sjemenkama učinila je dunju popularnom kao afrodizijačko sredstvo, a asocijaci-ja na ljubavne sokove vrlo je jasna. Također dunja je bogata pektinom pa će i manja količina dunje stvrd-nuti smjesu želea. Upravo je taj proces ukrućivanja znakovit. Isto tako se smatralo da svježe grožđe ima afrodizijačka svojstva, i to po-najprije jer je grčki bog Dionis, bog vina i plodnosti, uživao u njemu.

Nekim vrstama voća nije pripisi-vano afrodizijačko svojstvo, ali one svojim izgledom, mirisom ili osje-tom u ustima jednostavno izazivaju slične asocijacije. Tu spadaju jago-de i trešnje, koje zbog boje i soka djeluju zaista senzualno. Jagode se često prikazuju umočene u čokola-du-vizualno je pritom zadovoljeno jer kapanje čokolade sugerira isti-canje ljubavnih sokova.

U Iranu su se posebno štovale datulje, a u Kini marelice i breskve. već i oblik banane budi asocijacije na muški spolni organ. Stari Grci slavili su svake godine novi urod smokava spolnim odnosom, jer su mnogi vjerovali da svježa smokva predstavlja ženski spolni organ. Nasuprot tome, naranča je smatra-na simbolom nevinosti i čistoće.

Jedan od pokušaja objašnjava-nja zašto je neko voće erotičnije od drugog je teza da su vitamini B nuž-ni za funkcioniranje spolnih žlijez-da i muškaraca i žena. Proteini su važni u normalnom prijenosu ne-urotransmitora u mozak. Stoga bi hrana bogata vitaminimom B bila važna za poticanje spolne želje. Još su i vitamini A, C i E kofaktori koji pomažu produkciju sperme.

Voće kao afrodizijakMnogim vrstama hrane pripisivano je afrodizijačko svojstvo, vrlo često neopravdano. Međutim, mnoge vrste hrane upravo su svojim izgledom, oblikom, bojom ili teksturom sugerirale ili podsjećale na spolnost.

Podsjetimo: Vitamin B3 – kikirikiVitamin B6 – ba-nana, avokadoVitamin C – citrusiBetakaroten (preteča vita-mina A) – žuto obojeno voće

Priča o afrodizijacima vuče svoje korijene u legenda-ma, mitovima i pričama iz prošlosti, a zasad nema znanstvene osnove za spomenuto. No, važno je da i dalje te priče žive među nama,da ih čuvamo kao dio nasljedstva. Vjerojat-no se svako od nas uvijek ponovno nasmije u vese-lom društvu poštapalici ili pošalicama na račun oraha. (Preneseno iz knjige Zdravlje u voću)

27


dr. Ivan Ostojić

U organizaciji Općinskog vijeća čitluk, KIC čitluk, Matice hrvatske čitluk,

Udruge vinogradara i vinara her-cegovINA, Turističke zajednice hNŽ-podružnica čitluk-Među-gorje-Bijakovići i hKUD-a čitluk, u razdoblju od 17.-19. rujna 2010. godine održana je 55. Turističko-kulturno-gospodarstvena manife-stacija „Dani berbe grožđa-Brotnjo 2010.“. Po riječima Marina Radiši-ća, predsjednika organizacijskog odbora, manifestacija ima za cilj

upoznavanje, zbližavanje i učvršći-vanje zajedništva žitelja Brotnja i njihovih gostiju, očuvanje narodne baštine kroz prezentaciju izvornog narodnog stvaralaštva, njegova-nje i širenje amaterizma u kultu-ri, poticanje jačanja kulturnog i športskog stvaralaštva u cjelini, poticanje razvoja gospodarstva na području općine i njenog čvršćeg povezivanja s ostalim županijama u Federaciji kao i u cijeloj Bih te nadasve poticanje razvoja poljopri-vrede (vinogradarstva i vinarstva) po čemu je ovaj kraj i poznat. Riječ je o manifestaciji koja je pored svog

tradicionalnog karaktera jedin-stvena u našoj regiji i šire.

Organizacijski odbor manifesta-ciji potrudio se i ove godine pripre-miti bogat i raznovrstan program koji je na najljepši način obilježio

početak berbe grožđa nakon cjelo-godišnjeg mukotrpnog rada u vino-gradima.

Kao i prethodnih godine, najveće zanimanje privukla je stručna radi-onice koju se organizirali stručnjaci s Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Teme su bile brojne i za-nimljive, što je posvjedočila i bur-na rasprava po završetku predava-nja a koja se očitovala kroz brojne upite zainteresiranih vinogradara i vinara.

Dani berbe grožđa - Brotnjo 2010. godine


U razdoblju od 30.09. do 02.10.2010. godine u gradu Stocu održana je treća ma-

nifestacija „hercegovački plodovi Mediterana“, čiji je organizator op-ćina Stolac a pokrovitelj Federal-no ministarstvo okoliša i turizma. Ovogodišnja manifestacija bila je međunarodnog karaktera a na pri-godnoj svečanosti otvorenom ju je proglasio dr.sc. Nevenko herceg, ministar okoliša i turizma FBIh koji je, između ostalog, uputio če-stitke organizatorima što su i u

Hercegovački plodovi Mediterana

uvjetima ekonomske krize uspjeli upriličiti respektabilnu sajamsku manifestaciju čime se daju dodat-ni impulsi održivom razvoju Stoca i hercegovine. Prema procjenama organizatora, tijekom tri dana odr-žavanja sajamsku manifestaciju posjetilo je oko 7000 posjetitelja koji su mogli svjedočiti različitim autohtonim i već pomalo zabo-ravljenim sortama šipka, smokve i masline kao i njihovim brojnim prerađevinama. Naime, sajamska manifestacija dijelom je izložbeno-prodajnog karaktera a na najbolji mogući način upotpunilo ju je 80

izlagača iz Bih, Turske, hrvatske i Crne Gore. U sklopu toga, načelnik Bošković je prema napucima ocje-njivačke komisije dodijelio brojna priznanja i nagrade izlagačima s najboljim asortimanom eksponira-nih plodova i prerađevina od šipka, smokve i masline. Ali kao i svake godine, najveće zanimanje privu-kle su stručne radionice i okrugli stolovi na kome su sudjelovali her-cegovački stručnjaci s Agronom-skog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Agromediteranskog fakulteta Uni-verziteta Džemal Bijedić iz Mostara

i Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar. Teme su bile broj-ne i zanimljive, što je posvjedočila i burna rasprava po završetku pre-davanja a koja se očitovala kroz brojne upite zainteresiranih proi-zvođača mediteranskog voća veza-no za sortiment, agrotehniku i za-štitu šipka, smokve i masline. I na koncu, možemo ustvrditi kako je manifestacija „hercegovački plo-dovi Mediterana“ svake godine sve kvalitetnija i sadržajnija zbog čega vam svakako preporučamo da je naredne godine obvezno i posjetite.

Stručni skup u čitluku

lijepo uređeni štandovi izlagača Stručnom skupu je nazočio veliki broj poljoprivrednih proizvođača

Mr. sc. Sanja Biškup

voćka s većom količinom pričuvnog dušika u proljeće ima snažniji porast novih,

ali i odrvenjelih izboja odnosno de-bla, sekundarnih te tercijarnih gra-na. Poznati je utjecaj rokova i visine davanja dušika na porast i razvitak pojedinih organa. Tako proljetno davanje dušika pospješuje rast iz-danaka i listova na štetu rasta kori-jena. ljetno davanje povisuje suhu tvar osnovnog dijela podloge i lišća u jesen i proljeće.

Odstranjenje lišćaNajjednostavnija primjena od-

stranjenja lišća (defolijacija) je putem otopine UREE. UREA N 46 ili karbamid je visoko koncentri-rano dušično gnojivo. Sadrži 46% dušika u amidnom obliku. Otopi-na UREE u vodi služi za prihranu biljaka dušikom preko lista. Pri tome treba voditi računa o primi-jenjenoj koncentraciji. Kada je riječ o kemijskom odstranjivanju lišća UREOM, ona se primjenjuje u vi-šim koncentracijama u odnosu na prihranu tijekom aktivnog rasta i razvoja voćaka i plodova.

U većini slučajeva UREA se pri-mjenjuje u koncentraciji između 5-7 % otopine, što bi značilo oto-piti 5-7 kg uree u 100 litara vode. Navedene koncentracije mogu se primijeniti za jabuke, kruške, viš-nje, orahe, lijeske, bademe, šlji-ve, breskve, smokvu i dr. Ranijim istraživanjima u nas (Petrokemija) vođena su tretiranja do 15 % otopi-ne UREE na jabuci, kruški i vino-voj lozi, s tim da nije bilo vidljivog oštećenja izboja i pupova.

Nakon prskanja s povišenom koncentracijom UREE, dušik se usvaja u list i premješta u drvena-

Defolijacija s ureom u voćnjacimaJesensko prskanje voćaka s povišenim koncetracijama UREE prvenstveno služi za kemijsko odstranjivanje lišća, ali i dodatnu opskrbu dušikom koji će se pohraniti u pričuvnom proteinskom obliku. Nakupljeni i uskladišteni oblici dušika oslobađaju se u sljedećoj vegetacijskom godini i omogućuju strukturne i energetske potrebe za novi rani rast.

ste dijelove i korijen te povećava pričuvni dušik u navedenim dije-lovima voćke. Na taj način voćka koja raspolaže višom koncentraci-jom dušika omogućit će intenzivni-ji start u proljeće (bubrenje pupova, snažniji porast mladica i cvjetova). Prskanja UREOM u listopadu dala su najviši prinos šljive u usporedbi s proljetnom primjenom u tlu.

Prema istraživanjima izosta-nak dušika tijekom ljeta na jabu-ci Golden Delicious/Merton 793, rezultirao je ubrzanom opadanju lista, nižem ukupnom i topljivom dušiku, nižem proteinskom dušiku, fosforu i kalciju te većem udjelu škroba, ukupnog šećera te kalija u latentnim vršnim mladicama u us-poredbi s punom primjenom ljetne

dušične primjene. Uslijed izostav-ljene jesenske primjene dušika smanjen je broj cvjetnih pupova po stablu kao i zametanje plodova.

zametanje plodova strogo ovisi o vremenu cvatnje. Isto tako istra-živanja ukazuju na rezidualan učinak na rast i hranidbeni status lista u sljedećem vegetativnom razdoblju. Jesenske primjene 5 % i 10 %-tnom otopinom Uree poka-zuju da se trajnost (vijek) jajnih stanica i zametanje plodova po-većava.

Primjenom 5 % UREE u ljetu, smanjuje se proizvodnja askos-pora gljivičnih bolesti čak do 97%. Preporučljivo je tretirati i otpa-lo lišće na tlu UREOM, radi brže razgradnje te povećanja humusa

u tlu. lišće na tlu prska se nakon opadanja u jesen ili rano u pro-ljeće. Prema američkim izvorima raspadanje lišća u studenom ili travnju smanjuje rizik od pojave krastavosti za 80-90%.

Prskanje voćaka s 5 – 7 % oto-pinom UREE preporučuje se oba-viti prije promjene boje lišća ili tek nakon promjene zelene boje u svijetlozelenu ili žutu, ili pak u žutocrvenu, ali svakako prije prvih mrazeva.

Osim zasebne primjene UREE, za opadanje lišća (defolijacija), ona se može koristiti u kombinaciji s 1% bakrenim kelatom (Cu EDTA) ili 1,5% cink sulfatom. U tom slučaju UREA se primjenjuje kao 3 %-tna otopina.

28


Urea se koristi u 5-7 %-tnoj koncentraciji česta primjena uree u nasadima jabuka

Doc. dr. sc. Darko Uher

Ne podnosi visoke tempera-ture, ljetne suše, ni visoku podzemnu vodu. Najbolji

preduvjet za crvenu djetelinu su okopavine gnojene stajskim gno-jem. Osnovna obrada se izvodi na dubini od 30 do 35 cm.

Tlo za sjetvu treba biti slegnuto i vrlo dobro pripremljeno (usitnje-no i poravnato). Kasnoljetna sjetva ima niz prednosti nad proljetnom. Opasnost od korova je manja. Na-redne godine daje već visoku i si-gurnu proizvodnju.

Crvena djetelina se sije omaške (ručno ili sijačicama), ili u redove na razmak 10-15 cm. Dubina sjetve iznosi 1,5-2,5 cm u povoljnim, a 2-3 cm u sušnim uvjetima. Sjeme prije sjetve treba bakterizirati sojevima Rhizobium bakterija. U čistoj sjetvi sije se 20 kg/ha sjemena.

Ako se sije u optimalnom roku i povoljnim uvjetima specijalnim sijačicama, količina sjemena se može smanjiti za trećinu. Nakon sjetve tlo treba povaljati rebrastim valjkom.

Gnojidba tla za crvenu djetelinu ovisi o visini proizvodnje koju se želi postići, zalihama hranjiva u tlu, te da li se sije čisti usjev ili smjesa.

Gnojidba treba usjevu osigurati dovoljno pristupačnih biljnih hra-njiva za čitavu godinu. Tlo za cr-venu djetelinu može se gnojiti i na zalihu.

U godini punog korištenja cr-venoj djetelini i njenim smjesama treba osigurati 80-120 kg/ha P

2O

5 i

120-160 kg/ha K2O ovisno o plod-

nosti tla i visini proizvodnje. Du-šika se daje 20-40 kg samo kod sjetve.

Ako u smjesi prevladavaju trave, tada se može za svaki otkos gno-jiti još po 20 do 30 kg/ha dušika (KAN). Gnojidba dušikom omo-gućuje bujni rast trava, koje mogu

Koja tla za uzgoj crvene djetelineCrvena djetelina dobro uspijeva na svježim do vlažnim srednje teškim do teškim tlima slabo kisele do neutralne reakcije, u nizinskom i brdskom pojasu. Podnosi teška zbijena tla, više oborina i hladnije uvjete od lucerne.

potisnuti crvenu djetelinu. Nakon sjetve se crvena djetelina kao i ve-ćina sitnozrnih krmnih mahunarki sporo razvija pa ju u kasnom roku sjetve u proljeće mogu prerasti ko-rovi. Korove suzbijamo visokom košnjom ili herbicidima.

U zimu crvena djetelina ne smije ući veća od 8 do 10 cm. Nakon sjetve prvi otkos se skida u punoj cvat-nji. U godinama punog korištenja usjev se skida u punom pupanju pa do pune cvatnje, ovisno o namjeni

i vremenskim prilikama. Kada se usjev počne prorjeđivati može se nadosijati talijanskim ljuljem i na taj način produžiti korištenje za još jednu godinu.

Nadosijavanje je najbolje oba-viti u kasno ljeto, nakon skidanja drugog otkosa. Danas su u nas naj-više proširene introducirane sorte Reichersberg i Marino. Domaće sorte su Croatia i Nada (poliploid-na).

Korištenje crvene djetelineCrvena djetelina se može isko-

rištavati u obliku pokošene zele-ne mase, sijena, sjenaže, silaže ili paše. U uvjetima nepovoljnim za uzgajanje lucerne, crvena djetelina se koristi i za spremanje brašna.

Stoka rado jede crvenu djetelinu u obliku pokošene zelene mase, ali takva masa, naročito ako je mokra od kiše ili rose, ili kada se koristi u ranim fenofazama razvoja biljaka, lako izaziva nadimanje životinja pa zelenu masu crvene djeteline stoci treba davati provenutu.

Provenjavanje ne bi smjelo traja-ti dugo jer se pri dužem provenja-vanju može izgubiti značajan dio hranjivih tvari. Od crvene djeteline se može spremiti kvalitetno sijeno, koje ima čak veću hranjivu vrijed-nost nego sijeno lucerne.

Kvaliteta sijena crvene djeteline u najvećoj mjeri ovisi od stadija ra-zvoja biljaka pri košnji.

Maksimalna kvaliteta sijena dobija se pri košnji usjeva u feno-fazi pupanja biljaka, ali se dobra kvaliteta sijena može ostvariti i pri košnji u fenofazi 25 do 50% iscvje-talih biljaka. Sijeno, dobiveno od usjeva košenog u kasnijim feno-fazama razvoja biljaka, znatno je lošije kvalitete i ima slabiji učinak u ishrani stoke u odnosu na sijeno dobre kakvoće.

Crvena djetelina se može kon-zervirati i koristiti u obliku silaže, pri čemu je dobru kvalitetu silaže nešto lakše ostvariti nego kod lu-cerne, jer crvena djetelina sadrži nešto više ugljikohidrata i nešto manje bjelančevina nego lucerna.

No, i pored toga, uspjeh u silira-nju bit će sigurniji ukoliko se zele-na masa provene do sadržaja suhe mase od 30%, pomiješa se travama ili joj se dodaju repini rezanci, me-lasa, prekrupa kukuruza i sl.

Sprečavanje kvarenja silirane mase crvene djeteline i dobivanje kvalitetne silaže može se postići dodavanjem 0,3 do 0,4% mravlje kiseline ili posebnih konzervansa – kao i kod lucerne.

Da bi se dobila dobra kvaliteta brašna, kada se crvena djetelina koristi u ovu svrhu, potrebno je kositi pred pupanje ili najkasnije u fenofazi pupanja.

U toj fenofazi crvena djetelina sadrži tek 16 do 17% suhe tvari, što poskupljuje dehidraciju zbog viso-kog postotka vlage.

29


Usjev crvene djeteline

Mačka nema devet životaMačke nemaju devet života, već čudesnu sposobnost iz-vlačenja iz nevolja zahvaljujući gipkosti. Brkovima procje-njuju udaljenost, a elastične kosti leđa savijaju se i imaju elastičnu hrskavicu, pa se njihova kralježnica lakše raste-že i skuplja nego ljudska. Želudac im automatski izbacuje neodgovarajuću hranu i ne jedu miševe. Pojest će ga samo ako su jako gladne.

Četveronošci za milijunašehaskiji su psi za milijunaše, često čujemo. zašto? Pseća zaprega od osam haskija vlasnika za života stoji 270 do 500 tisuća eura: (štenci svaki 800 eura), veterinar, cjepivo, ogrlice, povodnici, orme, igračke, saonice, izgrižena sjedala u autu, povišena ograda i odšteta susjedima, odvjetnici i parnice, nova kuća na periferiji grada s velikim dvorištem, veliki auto za transport, utrke, treninzi, osiguranje, spasi-oci kad se sa psećom zapregom izgubite u divljini…. zbog haskija ćete ostati i bez prijatelja kažu, ali ćete zato dobiti najboljeg prijatelja za uzvrat – haskija.

Kako papigu naučiti govoritiPtica ne zna što govori nego samo imitira čovjekov način komuniciranja. I to baš u istim prigodama kad i čovjek. Najveća brbljivica najobičnija je australska tigrica, no brzo uči i crvena amazona, tamnocrvena ara, nimfa, žako. Brbljava papiga winstona Churchilla tek je 4o godina na-kon njegove smrti zaboravila psovati. Papige koje se drže u paru radije se druže nego što uče pričati, a «samicama» morate posvetiti mnogo vremena i iz dana u dan ponavljati im što ih želite naučiti.

Karambola za ugasiti žeđKarambola je nisko drvo ili visoki grm s perasto razdije-ljenim listovima. Cvjetovi su ružičaste do ljubičaste boje u crvenim kitičastim metlicama. Plodovi su žute boje.U Europi se karambola poznaje kao dekorativni prilog voć-nim salatama ili hladnim predjelima, narezan na ploške. U Aziji se koristi na puno više načina. Blago posoljena smatra se izvanrednim sredstvom za gašenje žeđi, no konzumira se i sirova, kuhana, kandirana ili pripremljena kao žele. Njen sok daje koktelima kiselkastu notu. Svoju primjenu nalaze i cvjetovi u salatama. Rjeđe se uzgaja njen bliski srodnik bilimbi (Averrhoa bilimbi). Njegovi listovi narastu do 60 cm, s proporcionalno većim brojem liski.

Indijska ruža – cijenjeno i omiljeno drvoIndijska ruža je drvo visine do 20 m, s glatkom korom. Uz-gaja se obično kao grm, s ljepljivom smolom na svim dije-lovima. vrlo često ima zračno korijenje.Indijska ruža nije samo omiljena ukrasna biljka, nego je i vrlo traženo njeno crvenkasto drvo. Budući da je vrlo traj-no, čak i u tropskoj klimi, često se koristi i za željezničke pragove i za gradnju kuća i čamaca.

30


Naj, naj, naj ….. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Najbrži mikrobPomoću polarnog flageluma, izrasline slične biču, koji se okreće 100 puta u sekundi, bacil Bdellovibrio bacteriovo-rus nalik na štapić, može u se-kundi prijeći put 50 puta duži od njegove duljine koja iznosi 0,2 mikrometra. To je ekviva-lent trkaču koji trči 320 km/h ili plivaču koji u 6 minuta pre-pliva 32 kilometra.

Laboratorij s najviše Nobelovih nagradačak 11 znanstvenika iz la-boratorija Bell u američkom gradu New Jerseyju primilo je Nobelovu nagradu za svoj rad. Prvu nagradu dobili su 1927., a posljednju 1998.

Planet s najdužim danomDok se zemlja oko svoje osi okrene za 23 sata, 56 minuta i 4 sekunde, veneri je za to potrebno 243,16 «zemljina dana». Budući da je vene-ra bliža suncu nego zemlja, njezina je godina kraća od zemljine godine i traje 224,7 dana. Stoga dan na veneri tra-je duže od godine na veneri.

Najviše živo drvoTrenutačno je najviše živo drvo Mendocino Tree iz vr-ste obalnih mamutovaca (Sequoia sempervirens) koje se nalazi u državnom rezer-vatu Montgomery u Ukiahu u američkoj državi Califor-nia. Njegova visina je u rujnu 1998. godine iznosila 112,014 m što je dužina prosječnog nogometnog igrališta. Drvo i dalje raste, a procjenjuje se da je staro više od tisuću godina


ŠKARE ZA VEZANJEVINOVE LOZE

• Jednostavan način rukovanja• Vezanje može obaviti samo jedan radnik• Brzina vezanja povećana za dva do tri puta• Omogućen rad u rukavicama prilikom hladnog vremena

Documents

GreenGarden71 Web