grraadd mmaallii llooššiinnjj · - Suglasnost Ureda državne uprave u županiji – službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo I imovinsko-pravne poslove –

uuurrrbbbaaannniiissstttiiičččkkkiii ssstttuuudddiiiooo rrriiijjjeeekkkaaa ddd...ooo...ooo... ppprrrooossstttooorrrnnnooo iii uuurrrbbbaaannniiissstttiiičččkkkooo ppplllaaannniiirrraaannnjjjeee,,, ppprrrooojjjeeekkktttiiirrraaannnjjjeee iii zzzaaaššštttiii tttaaa oookkkooolll iiišššaaa rrr iii jjjeeekkkaaa,,, sssttt rrrooossssssmmmaaayyyeeerrrooovvvaaa 333/// III III ttteeelll 000555111 333777444 000000777 ttteeelll /// fffaaaxxx 000555111 333777444 000888222 000555111 333222777 222333222 eee---mmmaaaiii lll uuurrrbbb---ssstttuuudddiiiooo---rrr iii@@@rrriii ... ttt ---cccooommm...hhhrrr

rrreeepppuuubbblll iiikkkaaa hhhrrrvvvaaatttssskkkaaa ppprrr iiimmmooorrrssskkkooo gggooorrraaannnssskkkaaa žžžuuupppaaannniii jjjaaa

ggg rrr aaaddd mmmaaa lll iii lll ooo ššš iii nnn jjj

gggrrraaaddd mmmaaallliii lllooošššiiinnnjjj

222000000777... gggooodddiiinnnaaa ppprrrooossstttooorrrnnniii ppplllaaannn uuurrreeeđđđeeennnjjjaaa

KKKNNNJJJIIIGGGAAA 111

grad mali lošinj prostorni plan uređenja 02/00

urbanistički studio rijeka d.o.o. 3

prostorni plan: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA MALOG LOŠINJA naručitelj: ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA GRAD MALI LOŠINJ

gradonačelnik: Gari Cappelli, ing.

koordinator za naručitelja: Mario Hofmann, dipl.ing.građ.

suradnik koordinatora: Denis Popov, dipl.ing.građ.

odbor za prostorno planiranje: Branimir Kojić

Mikelj Kačinari

Andriano Maglievaz

Boris Badurina

Dragomir Fatuta

povjerenstvo za izradu

PPU Grada Malog Lošinja:

predsjednik: Gari Cappelli, gradonačelnik

članovi: Milan Mužić, predsjednik Gradskog vijeća

Ljiljana Rukonić,

Dubravka Senčić

Mikelj Kačinari

Rudolf Ivković

Darin Lekić

Anto Nedić

Šime Fučić

Mario Hofmann

Marinko Dumanić

Krešimir Petković

Sanjin Banac

Igor Mršić

Nadir Mavrović



izvršitelj: URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o. broj elaborata: 02/00 koordinator plana: Tatjana Rakovac, dipl.ing.arh. stručni tim u izradi plana: Drago Filiferovič, dipl.ing.arh.

promet, vodoopskrba i odvodnja Senko Vlah, dipl.ing.građ.

Božidra Hraba, dipl.ing.građ.

elektroopskrba Lovro Matković, dipl.ing.el.teh.

Goran Grgurić, ing.el.

plinoopskrba Damir Požgaj, dipl.ing.str.

tt mreža Sanja Raguzin, dipl.ing.el.teh.

Vasiljko Puharić, el.teh.

zaštita okoliša Nevia Kružić, dipl.ing.građ.

šumarstvo Alen Šen, dipl.ing.šum.

gospodarstvo Dr.sc. Ivo Žuvela dipl.oecc.

Dr.sc. Miro Šverko dipl.oecc.

Jure Oštrić, dipl.oecc.

geološka građa i Dr.sc. Čedomir Benac, dipl.ing.geol.

geotehničke značajke Maja Oštrić, dipl.ing.geol.

zaštita kulturne baštine Lilian Stošić, dipl.ing.arh.

suradnici Kristian Matašić, građ.teh.

Željka Mršić, upr.ref.

Alen Marečić, ing.građ.

konzultant za

pomorski promet kap. Zoran Tomić

odgovorna osoba: Drago Filiferovič, dipl.ing.arh. datum izrade: 2007. godina



SADRŽAJ PLANA:

KNJIGA 1 A. TEKSTUALNI DIO 0. PRILOZI .............................................................................................................................................11 0.1. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA 0.2. SUGLASNOST MINISTARSTVA ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR 0.3. RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA 0.4. SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA NA KONAČNI PRIJEDLOG PLANA: - Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, - Suglasnost Ureda državne uprave u županiji – službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo I imovinsko-pravne poslove – ispostava Mali Lošinj - Mišljenje Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje I . O B R A Z L O Ž E N J E I.0. Uvod .................................................................................................................................... 12

1. POLAZIŠTA ............................................................................................................................. 13

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAV ŽUPANIJE I DRŽAVE.......................................................................... 13

1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU...................................................................... 18 1.2.1. Prirodni sustavi........................................................................................................... 20

1.2.1.1. Geološka građa, geotehničke značajke i hidrologija (bujične vode)..........................20 1.2.1.2. More ...........................................................................................................................23 1.2.1.3. Klimatska obilježja .....................................................................................................25 1.2.1.4. Živi svijet ....................................................................................................................27

1. 2.2. Stanovništvo i stanovanje ......................................................................................... 33 1.2.2.1. Demografska struktura..............................................................................................33 1.2.2.2. Demografska perspektiva .........................................................................................38 1.2.2.3. Struktura i oblici stanovanja .......................................................................................39

1.2.3. Naselja ......................................................................................................................... 43 1.2.4. Sadržaji javnih funkcija .............................................................................................. 50 1.2.5. Gospodarstvo ............................................................................................................. 66 1.2.6. Infrastrukturni sustavi................................................................................................ 72

1.2.6.1. Promet i veze .............................................................................................................72 1.2.6.2. Vodnogospodarski sustav..........................................................................................84 1.2.6.2.1. Vodoopskrba.........................................................................................................84 1.2.6.2.2. Odvodnja otpadnih voda.......................................................................................86 1.2.6.2.3. Uređenje bujica i zaštita od štetnog djelovanja voda..................................................87 1.2.6.3. Elektroopskrba ...........................................................................................................91 1.2.6.4. Plinoopskrba ..............................................................................................................92 1.2.6.5. Telekomunikacije i pošta..........................................................................................93

1.2.7. Gospodarenje otpadom ............................................................................................. 95 1.2.8. Zaštita prostora........................................................................................................... 98

1.2.8.1. Stanje zraka ...............................................................................................................98 1.2.8.2. More i priobalje otoka...............................................................................................100 1.2.8.3. Stanje tla ..................................................................................................................101 1.2.8.4. Buka .........................................................................................................................103 1.2.8.5. Krajobrazne vrijednosti ............................................................................................104 1.2.8.6. Prirodna baština.......................................................................................................104 1.2.8.7. Kulturno-povijesna baština.......................................................................................114



1.2.9. Korištenje prostora................................................................................................... 121 1.2.9.1. Izgrađene površine ..................................................................................................121 1.2.9.2. Šumske površine .....................................................................................................124 1.2.9.3. Eksploatacija mineralnih sirovina.............................................................................127 1.2.9.4. Lovišta......................................................................................................................127

1.3. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE ........................................................ 128 1.4. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG

UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA.............................................................................................................................. 133 1.4.1. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja

šireg područja ........................................................................................................... 133 1.4.2. Ocjena postojećih prostornih planova ................................................................... 139

1.5. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE ..................................................................................................................... 144

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA.............................................................. 151

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČENJA ..................................... 151 2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava .............................. 151 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora .................................................................. 153 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša................................... 153

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA ............................................ 154 2.2.1. Demografski razvoj................................................................................................... 155 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture ...................................................................... 156 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ....................... 159

2.2.3.1. Osnove razvoja naselja............................................................................................159 2.2.3.2. Osnove razvoja društvene djelatnosti ......................................................................160 2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture ....................................................................162

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina...................................................................................................... 171 2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti ................................................................................171 2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti..................................................................171 2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina............................................................................172

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU GRADA MALOG LOŠINJA ................................................................................................................. 173 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora................................................................. 173 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i

planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina ........................... 180

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture................................... 185

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA.....................................................................................188

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA MALOG LOŠINJA U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE .................... 188

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA ........................................................................................................................... 189 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i

izgrađene strukture van naselja, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) - tablica 3 ..................................... 190

3.2.2. Razvoj i uređenje površina naselja ......................................................................... 191 3.2.3. Površine za izdvojene namjene............................................................................... 195



3.2.3.1. Gospodarska namjena.............................................................................................196 3.2.3.2. Ugostiteljsko-turistička namjena ..............................................................................197 3.2.3.3. Sportsko-rekreacijska namjena - R..........................................................................199 3.2.3.4. Groblja (G) ...............................................................................................................203 3.2.3.5. Infrastrukturna namjena ...........................................................................................203 3.2.3.6. Posebna namjena (N) ..............................................................................................204

3.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja ................................................ 204 3.2.5. Poljoprivredne površine........................................................................................... 209 3.2.6. Šumske površine ...................................................................................................... 210 3.2.7. Morske površine ....................................................................................................... 210

3.2.7.1. Morske plaže............................................................................................................211 3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ............................................... 214

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti.............................................................................. 214 3.3.1.1. Turizam ....................................................................................................................214 3.3.1.2. Poljoprivreda ............................................................................................................216 3.3.1.3. Lov ...........................................................................................................................217 3.3.1.4. Šumarstvo ................................................................................................................217 3.3.1.5. Ribarstvo ..................................................................................................................218 3.3.1.6. Brodogradnja............................................................................................................218 3.3.1.7. Građevinarstvo.........................................................................................................219 3.3.1.8. Trgovina ...................................................................................................................219 3.3.1.9. Promet i veze ...........................................................................................................220 3.3.1.10. Obrtništvo.................................................................................................................220

3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti ................................................................................... 220 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA.............................................. 223

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora ........................................................................................ 223 3.4.1.1. Uvjeti korištenja Građevinskih područja..................................................................223 3.4.1.2. Uvjeti korištenja neGrađevinskih područja..............................................................241 3.4.1.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju ............................................................242

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora .......................................................................................... 245 3.4.2.1. Uvjeti uređenja građevinskih područja naselja ........................................................245 3.4.2.2. Uvjeti uređenja građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene...........246

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora .............................................................................................. 249 3.4.3.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti i obale.....................................................................249 3.4.3.2. Zaštita prirodne baštine ...........................................................................................252 3.4.3.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode .....................................................................................252 3.4.3.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu ..................................................................253 3.4.3.3. Zaštita kulturnog naslijeđa .......................................................................................256

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA......................................................................... 260 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav .............................................................................. 261

3.5.1.1. Cestovni promet.......................................................................................................261 3.5.1.2. Promet u mirovanju..................................................................................................266 3.5.1.3. Pješački promet .......................................................................................................267 3.5.1.4. Biciklističke staze .....................................................................................................268 3.5.1.5. Koridor planirane žičare ...........................................................................................268 3.5.1.6. Pomorski promet......................................................................................................268 3.5.1.7. Zračni promet ...........................................................................................................279

3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta.................................................................. 280 3.5.3. Vodnogospodarski sustav....................................................................................... 282

3.5.3.1. Sustav vodoopskrbe ................................................................................................282 3.5.3.2. Sustav odvodnje ......................................................................................................285 3.5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica ...........................288

3.5.4. Energetski sustav ..................................................................................................... 289 3.5.4.1. Elektroenergetika .....................................................................................................289 3.5.4.2. Plinoopskrba ............................................................................................................290 3.5.4.3. Obnovljivi izvori energije ..........................................................................................294



3.6. POSTUPANJE S OTPADOM ................................................................................................ 295 3.7. SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ............................................. 298

3.7.1. Zaštita tla ................................................................................................................... 299 3.7.2. Zaštita zraka .............................................................................................................. 301 3.7.3. Zaštita voda.............................................................................................................. 303

3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda......................................................................303 3.7.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda ..........................................................................303 3.7.3.3. Zaštita mora .............................................................................................................303

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke.................................................................................. 304 3.8. MJERE POSEBNE ZAŠTITE ............................................................................................... 305

3.8.1. Sklanjanje ljudi.......................................................................................................... 305 3.8.2. Zaštita od požara ...................................................................................................... 306 3.8.3. Zaštita od potresa i rušenja ..................................................................................... 306

I I . O D R E D B E Z A P R O V OĐE N J E 0. Opće odredbe

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA MALOG LOŠINJA.................................................................................................................... 316 1.1. POVRŠINE NASELJA..................................................................................................... 317 1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE......................................................................... 318 1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE .................................................................................... 328 1.4. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

(PAŠNJACI) .................................................................................................................... 328 1.5. ŠUMSKE POVRŠINE...................................................................................................... 328 1.6. MORE.............................................................................................................................. 328

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA ..................................................................................... 332 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU

ŽUPANIJU....................................................................................................................... 332 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA......................................................................... 333

2.2.1. Opće odredbe i kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja ............................................................................................................... 333

2.2.2. Građevine stambene namjene............................................................................. 342 2.2.3. Građevine društvene i javne namjene ................................................................. 345 2.2.4. Građevine gospodarske, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske

građevine ............................................................................................................. 346 2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene ......................................................... 348 2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene ................................................. 349 2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi................................................................. 350

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA................................................................ 350 2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene ................................ 350

2.3.1.1. Površine ugostiteljsko-turističke namjene............................................ 350 2.3.1.2. Površine gospodarske - poslovne namjene......................................... 356 2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene - R ...................................... 358 2.3.1.4. Površina groblja (G).............................................................................360 2.3.1.5. Površine infrastrukturne namjene (IS) ................................................. 360 2.3.1.6. Površine posebne namjene (N) ........................................................... 360

2.3.2. Građenje izvan građevinskih područja................................................................. 360 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ...................................................... 368 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ............................................................ 371



5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ........................................................................... 374 5.1. PROMETNI SUSTAV ...................................................................................................... 375

5.1.1. Cestovni promet................................................................................................... 375 5.1.2. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)............................................. 378 5.1.3. Pješački promet ................................................................................................... 379 5.1.4. Biciklističke staze................................................................................................. 380 5.1.5. Koridor planirane žičare....................................................................................... 380 5.1.6. Pomorski promet.................................................................................................. 381 5.1.7. Zračni promet....................................................................................................... 389

5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTA.................................................... 390 5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV ................................................................................. 391

5.3.1. VODOOPSKRBA................................................................................................. 391 5.3.2. Odvodnja ............................................................................................................. 393 5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica ....................... 394

5.4. ENERGETSKI SUSTAV.................................................................................................. 395 5.4.1. Elektroopskrba..................................................................................................... 395 5.4.2. Plinoopskrba ........................................................................................................ 396 5.4.3. Obnovljivi izvori energije ...................................................................................... 396

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA............................................................................................................ 397 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI ....................................................... 397 6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI............................................................... 398

6.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode ...................................................................................... 399 6.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu ................................................................... 400

6.2.2.1. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - na kopnu ................................. 400 6.2.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - u moru..................................... 401

6.3. MJERE ZAŠTITE NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA............................................ 402 7. POSTUPANJE S OTPADOM................................................................................................... 407 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ...................................... 408

8.1. ZAŠTITA TLA .................................................................................................................. 409 8.1.1. Šumsko tlo ........................................................................................................... 410 8.1.2. Poljoprivredno tlo ................................................................................................. 410 8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje................................................................................... 411

8.2. ZAŠTITA ZRAKA............................................................................................................. 412 8.3. ZAŠTITA VODA ............................................................................................................. 412

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda.................................................................. 412 8.3.2. Mjere za sprječavanje poplava i zaštitu od erozije............................................... 413

8.4. ZAŠTITA MORA.............................................................................................................. 413 8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE ............................................................................ 414 8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE .......................................................................................... 415

8.6.1. Sklanjanje ljudi ..................................................................................................... 415 8.6.2. Zaštita od potresa i rušenja ................................................................................. 415 8.6.3. Zaštita od požara ................................................................................................. 415

9. MJERE PROVEDBE PLANA................................................................................................... 416 9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA................................................................. 416 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA............................................... 418

9.2.1. Uređenje zemljišta ............................................................................................... 418 9.2.2. Neposredna provedba Plana ............................................................................... 419

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI ................................................................................................. 424

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ............................................................................. 424



KNJIGA 2 B. GRAFIČKI DIO - KARTOGRFSKI PRIKAZI: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA....................................................................... 1:25 000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAV.................................................................................... 1:25 000 VODOOPSKRBA, ODVODNJA I ELEKTROOPSKRBA 2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAV.................................................................................... 1:25 000 TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA .............................. 1:25 000 - ZAŠTITA PRIRODE I KULTURNIH DOBARA

3.1. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - - PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU ..................................... 1:25 000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ...................................................................................... 1:5 000

4.1. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - BELEJ ................................................................ 1:5 000

4.2. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - ĆUNSKI.............................................................. 1:5 000

4.3. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - ILOVIK................................................................ 1:5 000

4.4. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - MALI LOŠINJ ..................................................... 1:5 000

4.5. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - MALE SRAKANE I VELE SRAKANE ................. 1:5 000

4.6. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - NEREZINE ......................................................... 1:5 000

4.7. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - OSOR................................................................. 1:5 000

4.8. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - PUNTA KRIŽA.................................................... 1:5 000

4.9. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - SUSAK ............................................................... 1:5 000

4.10. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - SVETI JAKOV .................................................... 1:5 000

4.11. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - UNIJE ................................................................. 1:5 000

4.12. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - USTRINE............................................................ 1:5 000

4.13. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - VELI LOŠINJ ...................................................... 1:5 000



A. TEKSTUALNI DIO 0. PRILOZI 0.1. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA

0.2. SUGLASNOST MINISTARSTVA ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR

0.3. RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA

0.4. SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA NA KONAČNI PRIJEDLOG PLANA:

- Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

- Suglasnost Ureda državne uprave u županiji – službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo I imovinsko-pravne poslove – ispostava Mali Lošinj

- Mišljenje Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje



I. OBRAZLOŽENJE

I.0. Uvod PROSTORNI PLANA UREĐENJA GRADA MALOG LOŠINJA (u daljnjem tekstu PPU ili Plan) se prema programskom zadatku naručitelja izrađuje sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (NN 128/04), te sukladno Pravilniku o sadržaju i mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04,45/04-ispr., 163/04).

Obveza je da PPU Grada Malog Lošinja bude usklađen s Prostornim planom Primorsko-goranske županije (SN 14/00.) koji administrativni prostor Grada Malog Lošinja sagledava u okviru otočnog područja Županije, te s nedavnim Usklađenjem istog plana s Uredbom (SN 12/05).

PPU-om Grada Malog Lošinja se utvrđuju uvjeti za uređenje ukupnog gradskog područja, određuje se svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode. PPU sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje, te druge elemente od važnosti za područje Grada. Ovim se planom utvrđuje obveza izrade urbanističkih planova uređenja i drugih planova uređenja prostora za uža područja Grada.

U razdoblju od 1999. do 2006. godine Grad Mali Lošinj je za potrebe izrade Plana osigurao osnovne geodetske; topografske i katastarske podloge u digitalnom obliku.

Topografske karte (TK)u mjerilu 1:25 000 pokrivaju ukupan otočni / kopneni prostor Grada.

Osnovne državne karte (ODK)u mjerilu 1:5000 odgovaraju stanju iz 1988. godine. Pribavljene su za intenzivnije izgrađena područja, za zonu Mali-Veli Lošinj i za zonu Osor – Nerezine.

Katastarske podloge su originalno u različitim mjerilima (1:500, 1:1000, 1:1440 i 1:2880). Katastarske karte za naselja Mali Lošinj, Veli Lošinj, Nerezine te za zonu Baldarin-Pogana se sastoje od više sekcija koje nije moguće spojiti, što prikaze za navedena područja čini teže čitljivima i nepreglednima.

Za potrebe izrade Plana su u razdoblju od 2000. do 2004. godine izrađene slijedeće tematske studije:

1. Analiza šumskog fonda na području Grada Malog Lošinja 2000. godine 2. Geotehničko zoniranje tla -geološka građa i geotehničke značajke 2000. godine 3. Osnove dugoročnog razvitka Grada Malog Lošinja 2003. godine 4. Master plan turizma Malog Lošinja 2004. godine Pored navedenih studija u izradi Plana su korišteni elementi iz Prostornog plana Općine Cres-Lošinj (SN 8/91) koji je izrađen za područje bivše administrativne jedinice Općine Cres-Lošinj. Isto se tako koriste sektorske studije istog plana te ostala opsežna dokumentaciju o prostoru Grada Malog Lošinja.

Izrada svih tekstualnih, grafičkih i numeričkih dijelova elaborata ovog Plana se obavlja putem računala, za koju je namjenu Naručitelj osigurao osnovne geodetske; topografske i katastarske podloge u digitalnom formatu. Pojedini dijelovi plana se izrađuju na način da budu primjereni za izradu baze podataka koju Grad namjerava formirati u okviru planiranog GIS-projekta.

PPU Grada Malog Lošinja je javni dokument koji se putem javne rasprave modelira i usvaja. Zakonom je predviđena javna rasprava nakon koje plan donosi Gradsko vijeće.



1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAV ŽUPANIJE I DRŽAVE

Područje Grada Malog Lošinja tipično je jadransko područje sastavljeno od južnog dijela otoka Cresa, otoka Lošinja i njegova otočnog arhipelaga koji su smješteni na sjeverozapadnom dijelu Sjevernog (Gornjeg) Jadrana, na zapadnoj strani Kvarnerskog zaljeva, a u okviru Primorsko-goranske županije. Udaljeno od kopna, od južne Istre i riječkog priobalja trpjelo u prošlosti mnoge nepovoljne posljedice svoje izolacije. Ovo je otočno područje ranije, tj. za vrijeme austro-ugarske i talijanske vladavine pripadalo Istri, a od 1992. je priključeno Primorsko-goranskoj županiji i vezano za Rijeku kao regionalno središte. Površina tog područja je 225 km 2: površina otoka Lošinja iznosi 74,4 km2 , Unija 16,9 km2, Ilovika 5,5 km2, Suska 3,8 km2, Velih i Malih Srakana nešto više od 1 km2, svetog Petra nešto manje od 1,0 km2 i ostalih otočića oko 4,5 1 km2. Duljina obale iznosi oko 327,2 km.

Ovo se otočno područje odlikuje se velikom raznolikošću krajolika, vrlo razvedenom obalom (koeficijent razvedenosti 3,66), pravom sredozemnom klimom, bogatom vegetacijom i specifičnom faunom. Najsjevernije je područje u Europi koje ima izrazitu sredozemnu blagu klimu i gdje uspijeva limun na otvorenom zemljištu. Ima oko 2600 sunčanih sati godišnje i prosječno samo oko 60 oblačnih dana, pa spada u red najsunčanijih područja u Europi. Prosječna godišnja temperatura zraka je 15,3°C a površinska temperatura mora oko 16°C (godišnji minimum oko 10°C i godišnji maksimum oko 25°C). Prosječna godišnja količina oborina iznosi 869 mm (najveća u listopadu 122 mm i studenom 114 mm). Glavni su vjetrovi: bura, jugo, maestral a jaki vjetrovi vrlo su rijetki.

Blaga klima očituje se u zastupljenosti raznog sredozemnog bilja kao na dalmatinskim otocima (alepski bor, agava, južno voće, čempres, oleandar, planika i sl.), a po vrtovima je zasađeno mnoštvo raznovrsnog ukrasnog bilja. U moru uokolo lošinjskog arhipelaga nalazi se velik broj raznih bentonskih algi. Na tim otocima samonikle su i mnoge ljekovite biljne vrste. Od faune na otočju ima znatan broj sitne divljači, a uzgaja se uglavnom sitna stoka (ovce, koze, perad). U moru oko otočja žive veće skupine tzv. dobrih dupina, a na otoku Cresu bjeloglavi sup, koji spadaju u rijetke životinjske vrste.

Prostor grada Malog Lošinja bio je od davnina privlačan i nastanjen, a u toku stoljeća održavala se ravnoteža između djelatnosti stanovnika i prirodnog prostora na otocima i moru. Privremeni prirodni poremećaji ili posljedice ratova otklanjali su se u relativno kratkim rokovima. U 20. stoljeću ubrzao se gospodarski razvoj i posebno razvoj brodarstva, brodogradnje i infrastrukture, a od 1960-ih godina i turizma, što je znatno utjecalo na korištenje prostora i veliku diferencijaciju u stupnju koncentracije izgradnje i stupnja naseljenosti. Tradicionalna poljoprivredna djelatnost ustupa svoje mjesto novim djelatnostima (brodarstvu, brodogradnji i turizmu) i dolazi do moderne transformacije načina života stanovništva i korištenja prostora. Napušta se poljoprivreda i velik dio poljoprivrednih površina prepušten je širenju makije i korova, stara seoska naselja u unutrašnjosti otoka se napuštaju, ljudi i turizam sve više zauzimaju kvalitetne prirodne prostore uz more, a nove prometnice uspostavljaju nove pravce kretanja ljudi i roba. Taj razvoj odvijao se uglavnom neplanski, uz neracionalan odnos prema prostoru sve dok početkom 70-ih godina prošlog stoljeća nije uvedeno strože usmjeravanje korištenja prostora planovima prostornog i urbanističkog uređenja. Tako je prostor lošinjskog arhipelaga dobio tretman važnog elementa nacionalnog prirodnog resursa.



Struktura prostora grada Malog Lošinja (stanje 31.12.2001.) raspodijeljena je na ove kategorije: struktura prostora ha % ha %

obradivo 1.368 12,5 poljoprivredno zemljište 10.970 49,3 pašnjaci 9.602 87,5 šumsko zemljište 7.966 35,8

neplodno zemljište 3.309 14,9 ukupno 22.245 100,0

Najveći udio u prostoru zauzima poljoprivredno i šumsko zemljište, a u poljoprivrednom zemljištu najviše su zastupljeni pašnjaci (95%) koji omogućuju razvoj stočarstva, posebno ovčarstva. Obradivo zemljište iskorištava se na južnom dijelu Cresa (Punta Križa) i sjevernom dijelu Lošinja te na otocima Susku, Iloviku i na Unijama.

Šumske površine su obrasle šumom mediteranskog tipa koja više ima estetsko-biološki nego proizvodni karakter. Veći kompleksi šuma smješteni su u području Osora i Punta Križa na Cresu i naročito na području Malog i Velog Lošinja.

Ostali dio prostora čini neplodno zemljište koje se sastoji od kamenja i makije, koji zajedno s reljefom, šumama i razvedenom obalom daju čitavom području arhipelaga specifičan krajolik i omogućuju veću turističku valorizaciju tog prostora.

Izgrađeni prostor je u najvećoj mjeri koncentriran na području naselja Mali i Veli Lošinj Lošinja, dok je u ostalim priobalnim naseljima pritisak izgradnje mnogo manji, iako se gradnja vikend kućica i dalje širi na tim prostorima bez dovoljne kontrole. Prostor naselja može se podijeliti u unutrašnja ruralna naselja koja postepeno izumiru, u naselja na obali koja su više napučena i bolje komunalno opremljena te naselja na manjim otocima lošinjskog arhipelaga koja su dosta izolirana, koja polako izumiru, ali kao oaze mira i čistog okoliša imaju povoljne uvjete za turističku valorizaciju.

Konačno, znatan dio prostora zauzima prometna i komunalna infrastruktura: glavna cesta koja se proteže od Porozine na Cresu do Velog Lošinja, lokalne ceste između naselja, luke i lučice te aerodrom za manje zrakoplove kod Ćunskog, zatim elektroenergetska mreža, telekomunikacijska mreža i konačno mreža sistema vodoopskrbe i sistema odvodnje otpadnih voda. Sve bi te sustave trebalo tehnički poboljšati i uskladiti s rastućim potrebama turizma i životnog standarda stanovništva.

Područje Grada Malog Lošinja Područje Grada Malog Lošinja obuhvaća dio Cresa južno od Ustrina i Beleja, čitav otok Lošinj i lošinjski otočni arhipelag koji čini 7 većih nastanjenih otoka; Unije, Vele i Male Srakane, Susak, Ilovik i Sv. Petar. te 19 manjih nenastanjenih otoka, grebena i hridi u prostranom morskom području.

Granica Grada je samo manjim djelom kopnena i to na sjevernom dijelu gdje na kopnu i na moru graniči s Gradom Cresom. Na ostalom dijelu granica grada ide morem, zapadno graniči s Istarskom županijom, istočno s Gradom Rabom i Ličko-senjskom županijom, južno graniči sa Zadarskom županijom, te u nastavku granica grada slijedi državnu granicu na moru.



Površina svih dijelova područja Grada Malog Lošinja i duljina obalne linije:

br NASTANJENI VEĆI OTOCI površina / ha površina / km2 duljina obalne linije

/ m duljina obalne

linije / km1. CRES – JUŽNI DIO 11.708,36 117,0836 108.914,39 108,914392. ILOVIK 552,19 5,5219 14.326,36 14,32636

5.258,40 52,5840 76.501,02 76,50102 3. LOŠINJ

2.186,56 7.444,96

21,8656 74,4496

43.904,39 120.405,41

43,90439 120,40541

4. SRAKANE MALE 61,04 0,6104 3.894,65 3,894655. SRAKANE VELE 118,66 1,1866 7.486,32 7,486,326. SUSAK 375,77 3,7577 12.911,80 12,911807. UNIJE 1.687,91 16,8791 38.012,67 38,01267 UKUPNO 21.948,89 219,4889 305.951,60 305,9516

br NENASTANJENI MANJI OTOCI površina / ha površina / km2 duljina obalne linije /

m duljina obalne linije

/ km1. ĆUTIN MALI 0,32 0,0032 242,65 0,242652. ĆUTIN VELI 8,10 0,0810 1.991,49 1,991493. KARBARUS 0,20 0,0020 175,81 0,175814. KOLUDARAC 78,20 0,7820 4.914,95 4,914955. KOZJAK 21,73 0,2173 1.798,66 1,798666. MIŠNJAK / Unije 1,58 0,0158 451,58 0,451587. MURTAR 9,16 0,0916 1.401,15 1,401158. ORJULE MALE 34,15 0,3415 4.222,23 4,222239. ORJULE VELE 105,73 1,0573 5.877,53 5,8775310. ORUDA 40,84 0,4084 3.021,37 3,02137 11. OSIR MALI 0,70 0,0070 309,42 0,3094212. OSIR VELI 7,25 0,0725 965,45 0,9654513. PALACOL 5,03 0,0503 1.089,45 1,0894514. SAMUNČEL /Unije 3,33 0,0333 659,72 0,6597215. SV. PETAR 95,96 0,9596 5.974,30 5,9743016. ŠKOLJIĆ / Unije 0,43 0,0043 264,73 0,2647317. TRESORKA 4,38 0,0438 831,64 0,8316418. TRSTENIK 33,12 0,3312 4.408,41 4,4084119. ZABODARSKI 4,91 0,0491 813,10 0,81310 UKUPNO 455,12 4,5512 39.413,64 39,41364

br HRIDI I GREBENI površina / ha površina / km2 duljina obalne linije / m

duljina obalne linije / km

1. HRID 1 / Oruda 0,33 0,0033 259,42 0,259422. HRID 2 / Oruda 0,08 0,0008 131,17 0,13117

3. HR. ŽNJORCAK / Oruda 0,14 0,0014 157,36 0,15736

4. ŠKOLJIĆ ORJULE 0,70 0,0070 308,31 0,308315. TRSTENIK MALI 0,04 0,0004 80,04 0,08004

6. ZAKLOPICA/P Križa 0,27 0,0027 235,68 0,23568

UKUPNO 1,56 0,0156 1.171,98 1,17198



Rekapitulacija površine svih dijelova područja Grada Malog Lošinja i dužine obalne linije: POVRŠINA PROSTORA GRADA MALOG LOŠINJA I DULJINA OBALNE LINIJE

dio prostora površina / ha površina / km2 duljina obalne

linije / m duljina

obalne linije / km

VEĆI OTOCI - NASELJENI 21.948,89 219,4889 305.951,60 305,95160

MANJI OTOCI - NENASELJENI 455,12 4,5512 39.413,64 39,41364

VEĆI I MANJI OTOCI 22.404,01 224,0401 345.365,24 345,36524

HRIDI 1,56 0,0156 1.171,98 1,17198

MORE, GREBENI I HRIDI 225.440,03 2.254,4003 1.171,98 1,17198

UKUPNO PROSTOR U GRANICAMA GRADA 247.844,04 2.478,4404 346.537,22 346,53722

Izvor podataka: TK 1: 25 000

DULJINA OBALNE LINIJE

Broj PODRUČJE Grad U IZGRAĐENOM PODRUČJU (km)

IZVAN IZGRAĐENOG

PODRUČJA (km)

UKUPNO (km)

% U ŽUPANIJI

3 otoci MALI LOŠINJ 44,30 282,90 327,20 30,20%

Izvor podataka: PPŽ, TK 1:25000 (obrada iz GIS baze podataka)

Granica Grada Maloga Lošinja:

DULJINA GRANICE GRADA MALOG LOŠINJA morska granica kopnena granica ukupno

susjedno područje duljina (km) % duljina (km) % duljina

(km) %

Grad Cres 35,9 11,6 47,5 Istarska županija 36,9 0 0 36,9 more - Italija 44,6 0 0 44,6 Zadarska županija 45,1 0 0 45,1 Ličko-senjska županija 12,8 0 0 12,8 Grad Rab 24,0 0 0 24,0 UKUPNO 199,3 94,4 11,6 5,6 210,9 100

Izvor podataka: TK 1:25000

POVRŠINA PROSTORA I DULJINA GRANICE NA MORU I NA KOPNU

POVRŠINA DULJINA GRANICE KOPNO MORE UKUPNO KOPNO MORE UKUPNOGRAD

km2 % km2 km2 km km km

MALI LOŠINJ 224,40 9,95 2.254,40 2.478,40 11,6 199,3 210,9 Izvor podataka: TK 1: 25 000



Administrativni ustroj grada malog lošinja Područje Grada Malog Lošinja se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji (u daljnjem tekstu: Županija).

U sadašnjim granicama osnovan je kao jedinica lokalne samouprave- općina donošenjem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/ 92) sa sjedištem u Malom Lošinju. Do tada je bila u sastavu Općine Cres Lošinj s istim sjedištem. Prema tom je zakonu Grad Mali Lošinj u sastavu VIII. županije Primorsko-goranske pod brojem 20. s nazivom općina Mali Lošinj. U zakonu su navedena mjesta u sastavu općine, njih 13 a nedostaje Belej.

Ime općina Mali Lošinj promijenjeno je u Grad Mali Lošinj dopunom Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97).

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj broj NN 86/2006 se utvrđuje područno ustrojstvo Republike Hrvatske te se određuju područja svih županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedišta, način utvrđivanja i promjene granica općina i gradova, postupak koji prethodi promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja od značaja za područno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave.

Prema istom se Zakonu, u sastavu VIII. Primorsko-goranske županije sa sjedištem u Rijeci, pod rednim brojem 9. navodi Grad Mali Lošinj. U sastav Grada ulazi 14 naselja: Belej, Ćunski, Ilovik, Male Srakane, Mali Lošinj, Nerezine, Osor, Punta Križa, Susak, Sveti Jakov, Unije, Ustrine, Vele Srakane i Veli Lošinj.

Grad Mali Lošinj kao jedinica lokalne samouprave, u kojem su sjedišta tijela županije predstavlja prirodnu, urbanu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Pored naselja Mali Lošinj u sastav Grada su uključena naselja Belej, Ćunski, Ilovik, Male Srakane, Nerezine, Osor, Punta Križa, Susak, Sveti Jakov, Unije, Ustrine, Vele Srakane i Veli Lošinj koja s Malim Lošinjem čine prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovništva koje su lokalne važnosti.

Naselje Mali Lošinj je administrativni centar i sjedište Grada Malog Lošinja. Mjesni odbori kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u poslovima lokalne samouprave osnovani su u svim većim naseljima. Neki od njih, osim za svoje područje, objedinjavaju te funkcije i za naselje koje mu gravitira.

U okviru administrativnog prostora Grada Maloga Lošinja je mjesna samouprava organizirana u 11 mjesnih odbora putem kojih građani odlučuju o lokalnim poslovima koji su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni su odbori osnovani za jedno ili dva susjedna naselja i danas na prostoru Grada djeluju slijedeći mjesni odbori: Belej, Ustrine, Punta Križa, Osor, Nerezine (obuhvaća i Sv. Jakov), Ćunski, Artatore, Veli Lošinj, Unije (obuhvaća i Vele i Male Srakane), Susak i Ilovik.

Uz ovu temu digresija o administrativnom ustroju ovog prostora krajem 19. i početkom 20. stoljeća, koja može pomoći pri razumijevanju prostornih i funkcionalnih odnosa koji i danas egzistiraju u ovom prostoru. U to je vrijeme, u sastavu Austro-Ugarske, Mali Lošinj bio administrativno središte svih kvarnerskih otoka (izuzev otoka Raba) kao sjedište kotara Lošinj koji je zahvaćao sve općine na otocima Lošinju, Cresu i Krku. Kotar Lošinj bio je u sastavu pokrajine (Land) Istre kao veće administrativne jedinice sa sjedištem u Poreču, sa zemaljskim poglavarom i saborom. Administrativni prostor Grada Malog Lošinja su tada pokrivale tri općine Kotara Lošinj; Općina Mali Lošinj koja je u svom sastavu imala podopćine Mali Lošinj, Ćunski, Susak i Unije, Općina Veli Lošinj koja je objedinjavala podopćine Veli Lošinj i Ilovik, dok su u sastavu Općine Osor ( s Nerezinama) bile podopćine Osor, Nerezine, Sv. Jakov i Punta Križa. Podopćine Belej i Ustrine su bile u sastavu općine Cres.



1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU Osnovni podaci o stanju u prostoru su prikazani u tablicama 1. i 2. Tablica 1. a.

STANOVNICI Gustoća naseljenosti PRIMORSKO

GORANSKA ŽUPANIJA

Površina (kopno) Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001. 2001.

km2 % broj % broj % broj % broj st/km2

Županija 3.595,35 100 337.679 100 323.130 100 305.505 100 84,97

Grad Mali Lošinj 224,40 6,24 7.466 2,21 8.825 2,73 8.388 2,74 37,38

STANOVI DOMAĆINSTVA PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001. Popis

1981. Popis 1991.

Popis 2001.

broj % broj % broj % broj broj broj

Županija 141.836 100 159.354 100 114.884 111.162

Grad Mali Lošinj 4.784 6.476 4,6 7.007 4,40 2.752 3.245 2.970

Napomena: Sadržaj tabele je određen “Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova.

Tablica 1. b. - na slijedećoj stranici Tablica 2.

POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆA NASELJENOSTI

Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001. Popis 1981.

Popis 1991.

Popis 2001.

PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA

km2

udio u površini Županije

% broj % broj % broj % broj broj broj

GRAD MALI LOŠINJ

OTOČNO PODRUČJE čl.45. Zakona o prostornom

uređenju

224,40 6,24 7.466 2,21 8.825 2,73 8.388 2,74 33,27 39,32 37,38

ŽUPANIJA ukupno 3.595,35 100 337.679 100 323.130 100 305.505 100 93,92 89,87 84,97

Napomena: Sadržaj tabele je određen “Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova.

gra

d m

ali

lo

šin

j p

ros

torn

i p

lan

uređ

en

ja

02

/00

urb

an

istič

ki

stu

dio

rij

ek

a d

.o.o

.

19

Tabl

ica

1. b

.

br.

NA

SELJ

E

POVR

ŠIN

A

(sta

tistič

kog

podr

učja

) ST

AN

OVN

ICI

STA

NO

VI

DO

MAĆ

INST

VA

Gus

toća

na

selje

nost

i

broj

st/k

m2

km2

%19

81.

1991

.20

01.

1981

. 19

91.

2001

.19

81.

1991

.20

01.

2001

.

1.

B

ELE

J 33

,92

15,0

896

7264

85

9810

138

3332

1,89

2. Ć

UN

SK

I 14

,54

6,46

9313

615

016

1 23

821

144

5755

10,3

3

3.

ILO

VIK

6,

48

2,88

147

145

104

116

155

150

5860

4716

,05

4.

MA

LE

SR

AK

AN

E

0,61

0,

272

12

18

2014

21

13,

28

5.

MA

LI L

OŠ

INJ

12,9

0 5,

735.

244

6.56

66.

296

2.41

8 3.

550

3614

1.85

82.

325

2.18

048

8,06

6.

NE

RE

ZIN

E

32,4

2 14

,41

410

397

371

371

417

901

177

161

137

11,4

4

7.

OS

OR

23

,57

10,4

870

8073

78

8890

3130

263,

10

8.

PU

NTA

KR

IŽA

40

,00

17,7

869

8161

161

173

167

3343

281,

53

9.

SU

SA

K

3,76

1,

6724

718

818

843

1 55

539

511

590

7350

,00

10.

SV

ETI

JA

KO

V

7,28

3,

2435

4137

87

105

219

1717

155,

00

11.

UN

IJE

16

,93

7,52

8581

9021

7 24

227

246

3543

5,32

12.

US

TRIN

E

14,3

3 6,

3746

3427

57

6867

2216

101,

88

13.

VELE

S

RA

KA

NE

1,

19

0,53

169

824

30

226

33

6,72

14.

VE

LI L

OŠ

INJ

17,0

6 7,

5890

699

491

756

0 73

778

430

537

432

053

,75

uk

upno

22

4,99

10

07.

466

8.82

58.

388

4.78

4 6.

476

7.00

72.

752

3.2

452.

970

37,2

8

izvo

r: p

odac

i pop

isa

stan

ovni

štva

198

1. 1

991.

200

1.



1.2.1. Prirodni sustavi

1.2.1.1. Geološka građa, geotehničke značajke i hidrologija (bujične vode)

Poznavanje geotehničkih značajki nekog područja presudno je za procjenu prikladnosti za građenje, odnosno za procjenu stupnja geotehničkog pa i seizmičkog rizika. Naime, izvedba građevina na geotehnički nepovoljnim lokacijama može znatno poskupiti izgradnju pojedinih objekata. Uz to, troškovi sanacije, zbog odabira neodgovarajućeg temeljenja, mogu višestruko povećati prvobitno planiranu cijenu izgradnje.

Pogodnost terena za građenje odnosno geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čija povezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka građa, koja uključuje litološki sastav i strukturno-tektonski sklop je uvijek presudna. Iz toga proizlaze osnovni geotehnički pokazatelji nekog terena:

- fizičko-mehaničke značajke naslaga; - stabilnost u prirodnim uvjetima; - deformabilnost; - nosivost.

Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču egzogenetske procese kao što su erozija i pojava nestabilnosti na padinama.

Temeljna podloga za opis geološke građe bila je Osnovna geološka karta 1:100.000 listovi Cres, Lošinj i Silba, koji obuhvaća teritorij grada Malog Lošinja. Tu su sistematizirani podaci o geološkoj građi terena. U ovom tekstu ti podaci su dopunjeni rezultatima novijih istraživanja.

GEOLOŠKA GRAĐA Na teritoriju grada Malog Lošinja ustanovljene su stijene isključivo sedimentnog tipa koje prema geološkoj starosti pripadaju geološkim razdobljima krede i paleogena kao i najmlađe kvartarne tvorevine. Kredne naslage su u litološkom smislu karbonatne stijene (vapnenci, dolomitični vapnenci i karbonatne breče), a paleogenske naslage isključivo vapnenci. Kvartarne naslage različite litigeneze su slabo vezani do nevezani pokrivač na krednim i paleogenskim stijenama.

Kredne karbonatne stijene vidljive su na površini na pripadajućem dijelu otoka Cresa, površinski su dominantne na otoku Lošinju i Unijama, a čine i podlogu lesnih naslaga na otoku Susku. Paleogenski vapnenci nisu uočeni na navedenom dijelu otoka Cresa. Na otoku Lošinju pružaju se isprekidanim pojasom od vrha Osorćice (Osoršćice), preko Ćunskog i Čikata. Te naslage nalaze se na površini u središnjem dijelu Ilovika, te na jugozapadnom dijelu Unija, gdje čine i podlogu lesnih naslaga. Djelomično su vidljive na površini na Susku te Velim i Malim Srakanama.

Kvartarne tvorevine su genetski i litološki vrlo različite. Najznačajniji litološki tipovi na kopnu su les (l) i crvenica (ts), a u podmorju marinski sedimenti (m).

Les (l) je prašinasto pjeskoviti materijal eolskog podrijetla. Pokriva veći dio karbonatne stjenovite podloge na otoku Susku te niži zaravnjeni dio otoka Unije, a djelomično je zastupljen u predjelu Ćunski na otoku Lošinju te na Velim i Malim Srakanama. Debljina lesa na Susku dosiže do 90 m, a na ostalim spomenutim lokacijama ne prelazi 5 m.

Crvenica (ts) često se susreće kao pokrivač na karbonatnim naslagama, posebice vapnencima. Po sastavu pretežito glinovito-prašinasti materijal karakteristične smeđecrvene boje. Naslage koje se smatraju crvenicom vjerojatno nemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama. Neki dijelovi sadrže i ostatke lesa koji je u procesu pedogeneze ocrvenjen. Površinski veće i kontinuirane nakupine crvenice ustanovljene su na otoku Lošinju kod naselja Ćunski te između Velog i Malog Lošinja, kao i na otoku Iloviku.



Marinski sedimenti (m) pokrivaju veći dio podmorja koji pripada teritoriju grada Malog Lošinja. Na plićim, priobalnim dijelovima dno je kamenito ili pokriveno krupnim sedimentima veličine šljunka. Ove zone su najčešće vrlo uske, što ovisi o morfologiji podloge i izloženosti lokacije valovima. Međutim, kilometrima od Punte Križa na jugoistok proteže se plitko kamenito dno mjestimično pokriveno šljunkom. U dubljim dijelovima akvatorija dno je pjeskovito (jugozapadno od Lošinja) do pjeskovito-prašinasto (Lošinjski kanal i Kvarnerić).

GEOTEHNIČKA PRIKLADNOST TERENA S obzirom na potrebe izrade Prostornog plana uređenja grada Malog Lošinja kao i mjerilo zadane karte, izdvojeni su litogenetski kompleksi odnosno područja koji se toliko razlikuju po svojim fizičko-mehaničkim značajkama, da su prikazani kao posebne cjeline. To su:

- karbonatni kompleks mezozoika i paleogena; - les; - marinski sedimenti.

Stijene karbonatnog kompleksa su prostorno dominantne. Les se nalazi u obliku pokrivača na osnovnoj karbonatnoj ili flišnoj stijenskoj masi. Njegova površinska rasprostranjenost je znatna, a procijenjena debljina do 5 m (na otoku Susku do 90 m), što svakako bitno mijenja uvjete građenja pa su izdvojene kao posebna geotehnička kategorija. U skladu s Prostornim planom Primorsko-goranske županije, (Plan prostornog uređenja, knjiga 2). prema geotehničkim značajkama karbonatni kompleks mezozoika i paleogena pripada I kategoriji terena (područje krša), a les IV kategoriji. Marinski sedimenti, koji pokrivaju najveći dio podmorja nisu uvršteni u spomenutu kategorizaciju.

Matičnu stijensku masu karbonatnog kompleksa (I geotehnička kategorija) izgrađuju, tri osnovna litološka tipa: vapnenci, dolomiti i vapnenci u izmjeni kao i kalcitične do dolomitične breče. Prema postojećim inženjerskogeološkim klasifikacijama navedeni litološki tipovi pripadaju grupi očvrslih do dobro očvrslih sedimentnih stijena. Kod toga varijeteti dolomita i vapnenaca pripadaju podgrupi kristalasto-zrnastih, a breče podgrupi cementiranih klastičnih stijena. Unutar stijenske zapažene su razlike su u fizičko-mehaničkim značajkama i na relativno malim udaljenostima. To nije posljedica različitog litološkog sastava već strukturnog sklopa, odnosno tektonske oštećenosti i okršenosti stijenske mase.

Značajka karbonatnog kompleksa je česta ogoljelost, pa su velike površine gotovo bez ikakvog pokrivača. To je područje krša. Crvenica je najrašireniji tip pokrivača. Po sastavu je prašinasto-glinoviti materijal. U depresijama crvenica je najčešće bez krupnijih frakcija, dok na uzvišenjima i padinama sadrži odlomke podrijetlom iz stjenovite podloge. Debljina crvenice je različita: od vrlo tankih i nekontinuiranih nakupina na uzvišenjima i padinama do višemetarskih u ponikvama. Tereni oblikovani u karbonatnim stijenama imaju u cjelini malu deformabilnost, a padine pretežito povoljnu stabilnost.

U cjelini uzevši, karbonatni kompleks je geotehnički najpovoljniji u smislu izvođenja građevinskih zahvata zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasijecanja. Tereni oblikovani u karbonatnim stijenama, također su u cjelini vrlo pogodni za temeljenje građevina jer imaju relativno dobru nosivost i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja. Veći inženjerski zahvati, kao što su zasijecanja i nasipavanja, geotehnički su lako savladivi. Rasjedne zone i speleološke pojave su mjesta lošijih geotehničkih značajki od prosječnih.

Mjestimično vrlo raščlanjen reljef, često je ograničavajući čimbenik, budući da nepovoljna morfologija terena uvjetuje veće inženjerske zahvate, što je osobito naglašeno kod gradnje prometnica. Pogodnost terena oblikovanih u karbonatnim stijenama je relativno laka i jeftina izgradnja podzemnih prostora.

Lokacije gdje je prisutan pokrivač na karbonatnoj stijenskoj podlozi (prvenstveno crvenica) imaju u pravilu slabije geotehničke značajke od ogoljelih dijelova terena. Jasno je da se to odnosi samo na naslage veće debljine (najčešće > 2 m), koje nije moguće zanemariti prilikom izgradnje.



Najznačajnije takove nakupine nalaze se na otoku Lošinju kod naselja Ćunski te između Velog i Malog Lošinja, kao i na otoku Iloviku. Potrebno je spomenuti zamočvareni teren istočno od Osora, koji je unatoč karbonatnoj podlozi neprikladan za građenje.

Les (l) Pokriva veći dio karbonatne stjenovite podloge na otoku Susku te niži zaravnjeni dio otoka Unije, a djelomično je zastupljen u predjelu Ćunski na otoku Lošinju te na Velim i Malim Srakanama. To je dobro stratificiran prašinasto-pjeskoviti materijal eolskog podrijetla. Debljina lesa na Susku dosiže do 90 m, a na ostalim spomenutim lokacijama ne prelazi 5 m. Znatno je veće deformabilnosti u odnosu na karbonatnu stijensku masu u podlozi. Njegova vodopropusnosti i upojnosti je promjenjiva: mala do srednja što ovisi o granulometrijskim sastavu. Tereni pokriveni lesom stabilni su u prirodnim uvjetima, a na nezaštićenim i prestrmim zasjecima mogu se pojaviti lokalni odroni. Posebno je izražena opasnost od pojave erozije prilikom nepažljivo izvedenih građevinskih zahvata.

Marinski sedimenti (m) pokrivaju veći dio podmorja koji pripada teritoriju grada Malog Lošinja. Područja koja se nalaze iznad valne baze, izložena su erozijskom djelovanju valova. Zato je na njima dno hridinasto odnosno kamenito, a na osnovnoj stijeni se zadržavaju samo krupni sedimenti veličine šljunka. Ove zone su najčešće vrlo uske, što ovisi o morfoogiji podloge i izloženosti lokacije valovima. Međutim, kilometrima od Punte Križa na jugoistok proteže se plitko kamenito dno mjestimično pokriveno šljunkom.

U podmorju se nalaze naslage naglašeno različitih geotehničkih svojstava. Zato se stabilnost, deformabilnost i nosivost podmorskih padina i dna kreće u rasponu od vrlo povoljnih, gdje je karbonatna stijenska masa vidljiva odnosno dno kamenito, do izrazito nepovoljnih, gdje se na padinama nalaze lako pokretljivi sedimenti ili je dno pokriveno višemetarskim naslagama fluidnog mulja do sitnog pijeska podložnog likvefakciji. Marinski sedimenti, koji pokrivaju dno Kvarnera i Kvarnerića su slabo konsolidirani do nekonsolidirani.

SEIZMIČNOST Područje Kvarnera je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok seizmičke aktivnosti već spomenuto regionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubini, a bliže površini strukturne promjene u obliku navlačenja. Takve strukturne promjene odražavaju se na površini pojačanim neotektonskim pokretima. Prema dosadašnjim spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlačenje je blago, pod nagibom oko 150, dok se ploha Moho-diskontinuiteta nalazi na dubini od 18 km. Idući prema sjeveroistoku, u zoni većih gravimetrijskih gradijenata, počinje naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15 km, čiji nagib dosiže 300.

Najveća seizmotektonska aktivnost je u zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Moho-diskontinuiteta od preko 40 km. Sile stresa i reakcije na njega kao i gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese. Teritorij grada Malog Lošinja nalazi se nalazi jugozapadno od opisane seizmotektonski aktivne zone.

Prema novim saznanjima najjači potresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu doći do teritorija grada Malog Lošinja i iz dva susjedna epocentralna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda i iz jadranskog podmorja.

Na temelju dosadašnjih podataka teritorij grada Malog Lošinja ima slijedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti:

Io = 50 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.); Io = 50 i 60 MCS (otok Susak) (Seizmološka karta iz 1982.); Io = 50 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.); Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.); Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.); Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.);



S obzirom na očiglednu nedostatnost pa čak i zastarjelost podataka o seizmičnosti, u Prostornom planu Primorsko-goranske županije. Mjere provedbe Knjiga 2., predviđeno je seizmotektonsko zoniranje na razini cijelog teritorija županije. Rezultat bi trebala biti karta mjerila 1:100.000 na temelju koje bi se mogao s dovoljnom sigurnošću odrediti seizmički rizik nekog područja.

HIDROLOGIJA - BUJIČNE VODE Bujični tok predstavlja geomorfološko- hidrografsku jedinicu, koja ima svoje slivno područje, svoje korito i hidrografsku mrežu i bujični režim protjecanja vode, bez obzira na veličinu područja. Čak vrlo mali bujični slivovi tipa jaruga i vododerina svojim poplavnim vodama mogu nanijeti velike štete. Poplavne vode kod bujičnih tokova nastaju neposredno nakon jake kiše ili ubrzanog topljenja snijega i odlikuju se naglim nadolascima, velikim količinama nanosa i razornom snagom.

Na području Grada Malog Lošinja, obzirom na litološki razvoj, nema razvijene površinske hidrografske mreže. Oborine koje padnu na istražnom prostoru u potpunosti se infiltriraju u podzemlje. Površinski tokovi formirani u karbonatima isključivo su aktivni za obilnih oborina.

Područje grada karakterizira pojava povremenih bujičnih tokova, male i srednje veličine sliva (mali sliv površine <1 km2, srednji 1-10 km2). Granice slivova definirane su hidrogeološkom razvodnicom koja je zonarna jer ovisi o vodnosti krškog podzemlja.

Postoje dva tipa površinskih tokova - bujica. Jedni koji su formirani na vapnencima i drugi tip formiran na pješčanim podlogama. I jedni i drugi vodotoci bujičnog su karaktera, pretežni dio godine su suhi, a razlikuju se prvenstveno po otpornosti podloge. U bujicama na vapnencima slabija je erozija, posebno erozija otporne geološke podloge, dok je kod bujica na pijescima vodna erozija izuzetno izražena, posebno linijska. Ovo je važno napomenuti i s činjenice što je prisutno gotovo očigledno produbljivanja korita i stvaranje dubokih jaruga. Na ovim je prostorima ( Susak, djelomično Unije i Srakane ) uz izraženu vodnu eroziju prisutna i eolska erozija na svim nezaštićenim površinama. Razmjeri erozije najbolje se mogu sagledati u činjenici da su u ne tako davnoj prošlosti i Srakane bile prekrivene pijescima kao i Susak, dok danas postoje samo ostaci takvog pokrova. Ovo je važno i s činjenice što je u tradicionalnom poljodjelstvu na tim prostorima bila prisutna zaštita od erozije kroz poseban način formiranja poljoprivrednih parcela, podizanjem terasa i specifičnim načinom obrade u što je uložen ogromni rad i što bi trebalo poslužiti i kao temelj antierozijske zaštite i u budućnosti.

Do sada su utvrđene slijedeće bujice: Jadrešćica ( Punta Križa), Bujični tok u Velom Lošinju, Bujični tok u Malom Lošinju, Draga ( Susak), koje su od ranije registrirane, te bujični tokovi koji će se tek registrirati kao Kalvarija (Mali Lošinj), Bučanje ( Nerezine), Peštine (Nerezine) i više bujičnih tokova na Susku.

U tijeku su radovi uređenja bujica u Nerezinama, bujice Bučanje - kroz kamp i Peštine - u centru, Podgora, koje provode Hrvatske vode.

1.2.1.2. More More i morska obala su dijelovi prostora od izuzetne vrijednosti za Grad Mali Lošinj. Površina mora koja uključuje grebene i hridi iznosi 225.440 ha što je 90 % ukupnog prostora Grada dok duljina obale iznosi 346,5 km.

Duljina granice Grada u moru iznosi 195,1 km što čini 94 % njene ukupne dužine.

Veći dio podmorja koji pripada teritoriju Grada Malog Lošinja pokrivaju marinski sedimenti. Na plićim, priobalnim dijelovima dno je kamenito ili pokriveno krupnim sedimentima veličine šljunka. Ove zone su najčešće vrlo uske, što ovisi o morfologiji podloge i izloženosti lokacije valovima. Međutim, kilometrima od Punte Križa na jugoistok proteže se plitko kamenito dno mjestimično pokriveno šljunkom. U dubljim dijelovima akvatorija dno je pjeskovito (jugozapadno od Lošinja) do pjeskovito-prašinasto (Lošinjski kanal i Kvarnerić).



Oko 46.365,30 ha ili oko 21 % površine mora se planira zaštititi kao vrijedan dio prirode. U postupku proglašenja zaštite za ova je područja potrebno provesti odgovarajuća znanstvena istraživanja na temelju kojih će se donijeti mjere zaštite.

Osobito se naglašavaju vrijednosti prirode u moru kao: - područja posebnih vrijednosti bioraznolikosti; - istočna obala otoka Cresa – dio akvatorija uz ornitološki rezervat, - podmorje otočića Veli i Mali Ćutin, - područja posebno vrijednih ekosustava,

- posebni rezervat -rezervat u moru (preventivna zaštita), - podmorje otoka Unije, - podmorje otoka Suska, - koraligenske zajednice, - livade morske cvjetnice posidonije.

Područja posebnih vrijednosti bioraznolikosti trebaju uživati veći stupanj zaštite od područja posebnih vrijednosti ekosustava, gdje bi zaštita bila ipak nešto liberalnija i blaža, sa znatno širim spektrom mogućnosti gospodarskog korištenja.

- pojedinačni posebno vrijedni lokaliteti. - vrulje - za koje je u sklopu propisivanja mjera zaštite potrebno obaviti odgovarajuća

istraživanja podmorskog, ali i kopnenih područja u njihovom slivu radi identifikacije mogućih štetnih utjecaja s kopna.

- podmorske špilje - koje zahtijevaju detaljna sistematska istraživanja i klasifikaciju tih biotopa. Radi preventivne, a i trajne zaštite špilja, uz ostale mjere zaštite, potrebno je predvidjeti zabranu bilo kakve graditeljske djelatnosti u području podmorske špilje, a roniocima omogućiti ulaz samo ograničeno i pod stručnim nadzorom.

- zamuljene uvale plitkih dna - kao vrlo osjetljivi ekosustavi s malom otpornošću na ekološke poremećaje.

Pretežan dio morske površine od oko 201.575,0 ha ili 79 % površine ostaje izvan zaštićenih dijelova ili onih koji su predloženi za zaštitu kao vrijedni dijelovi prirode. Svakako i ti prostori mora predstavljaju izuzetno vrijedan ali i osjetljiv dio prostora. Korištenje tog prostora stoga treba biti kontrolirano a razvoj temeljen na načelima održivog razvitka.

Od ukupno 327,2 km dužine obale oko 41,1 km (12,6 %) je obala u izgrađenom području, dok je oko 286,1 km (87,4 %) obale izvan izgrađenog područja.

Uz izgrađene dijelove prostora i naselja se priobalno more koristi za pomorski promet i privez plovila za koju su namjenu uređene luke otvorene za javni promet ili privezišta koja nisu kategorizirana. Pored toga uređene su brodogradilišne luke, luke nautičkog turizma i luke posebne namjene. Znatni se prostori koriste za kupanje i rekreaciju. Isto tako određeni se dijelovi koriste za izvedbu dijelova infrastrukturnih sustava.

Izvan izgrađenog područja se priobalno more u najvećem dijelu koristiti za kupanje i rekreaciju, te za promet, ribarenje, izvedbu dijelova infrastrukturnih sustava i sl. dok se na određenim lokacijama koristiti za privez, sidrenje, marikulturu.

kupanje i rekreacija Obalni prostor mora se uz naselja te turističke i sportsko rekreacijske zone, ali i na ostalim potezima prirodnog neizgrađenog dijela prostora koristi za kupanje i rekreaciju na uređenim i prirodnim morskim plažama.

Veće prirodne morske plaže na području Grada su plaže pjeskovitih žala; Paržine ne Iloviku i Plaža i Bok na Susku te plaže šljunčanih žala; Plaža na Unijama i plaže u uvalama Mala i Vela Draga, Šešula i Sunfarni na zapadnoj obali južnog dijela Lošinja.



marikultura Za marikulturu se na području Grada Malog Lošinja koristi jedna lokacija koja se nalazi na istočnoj obali Lošinjskog kanala u Uvali Kaldonta, nedaleko zaseoka Drakovac. Na ovoj lokaciji postoji uzgajalište bijele ribe i školjaka koje se planira proširiti i za što je Studija o utjecaju na okoliš u fazi ocjene.

ribarenje Ribolovna područja i ribolovni rezervati se određuju Zakonom o ribarstvu prema prirodnim vrstama i lovištima riba, odnosno naseljima školjkaša i škampi, te prema načinu ribolova.

Unutar područja mora koja su zaštićena ili su predložena za zaštitu režim ribarenja će biti definiran propisanim dokumentima.

infrastrukturni koridori U akvatoriju Grada su po morskom dnu položeni vodovi komunalne infrastrukture: trase podmorskih vodovoda, podmorskih ispusta kanalizacije, podmorskih električnih kablova HEP-a i podmorskih kablova HT-a. Koridori cjevovoda prikazani su u sklopu rješenja komunalne infrastrukture.

1.2.1.3. Klimatska obilježja Prostor Grada Malog Lošinja ima blagu sredozemnu klimu s prosječno 200 vedrih i samo oko 60 oblačnih dana i sa 2600 sunčanih sati godišnje, pa spada u red najsunčanijih područja u Europi. Osnovna obilježja klime ovog područja čine suha i vruća ljeta te blage i kišovite zime. Prosječne godišnje padaline iznose 869 mm (najveća u listopadu 122 mm i studenom 114 mm). Prosječna godišnja temperatura zraka je 15,3°C a površinska temperatura mora oko 16°C (godišnji minimum oko 10°C i godišnji maksimum oko 25°C). Najučestaliji vjetrovi u zimskom dijelu godine su bura koja puše iz smjera sjeveroistoka i jugo s jugoistoka. Ljeti je najčešći maestral koji puše sa zapada.

Prikaz općih klimatskih prilika temelji se na podacima koji postoje u dostupnoj dokumentaciji i odnosi se na srednje godišnje vrijednosti osnovnih meteoroloških parametara. Naznačuju se osnovna klimatska obilježja koja vrijede za čitavo područje, ali koja nisu dovoljna za potrebe detaljnijeg prostornog planiranja. Za te bi svrhe bio potreban detaljniji prikaz koji bi uključio više analiza i omogućio dobivanje slike o klimatskim specifičnostima pojedinih lokacija, koje se u ovom području vrlo razvijene orografije (vertikalne razvedenosti terena) mogu značajno razlikovati.

Prikaz klime za područje grada Malog Lošinja kao izvod iz PP Županije primorsko-goranske za otoke Cres i Lošinj pripremiti će se zbog iscrpnosti i ažuriranosti podataka kao poseban prilog. Izdvojiti će se podaci za dvije meteorološke postaje, pored Lošinja to će biti i Cres, kako bi se dobili približni podaci za sjeverni dio obuhvaćenog područja. Za Cres je obrađen period od 50 godina, a za Mali Lošinj period od 25 godina. U osnovi su, prema navedenom izvoru, meteorološke karakteristike ovog prostora slijedeće:



TEMPERATURA

ZRAKA u °C Mjesto Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje komentar

Cres 13,1 23,0 15,2 6,6 14,5 Srednja sezonska temperatura zraka Mali Lošinj 13,4 23,2 16,5 8,1 15,3

Cres 17,7 28,5 19,7 10,4 19,1 Srednja maksimalna temperatura zraka Mali Lošinj 17,1 27,4 19,7 10,6 18,7

Cres 9,2 18,4 11,8 3,1 10,6 Srednja minimalna temperatura zraka Mali Lošinj 10,7 19,8 14,2 6,1 12,7

Cres 30,0 37,0 31,0 20,7 - Apsolutna maksimalna temperatura zraka Mali Lošinj 28,6 35,7 31,3 20,4 -

Cres -5,7 8,3 -1,5 -8,0 - Apsolutna minimalna temperatura zraka Mali Lošinj -3,2 9,7 1,5 -4,4 -

Podaci o ovim temperaturama nužni su pri izradi projektne dokumentacije i odabiru lokacije za izgradnju prometnica, turističkih i rekreacijskih objekata, lječilišta i sl. Amplituda (razlika maksimuma i minimuma) je mala, što pokazuje utjecaj mora, koje kao veliki akumulator topline smanjuje godišnje oscilacije temperature, odnosno stupanj maritimnosti klime.

OBORINE Mjesto Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje komentar

Cres 224,1 177,5 367,4 269,9 1038,9 Ukupne količine oborine

u mm Mali Lošinj 189,0 153,0 332,6 194,1 868,7

Cres 27,5 20,0 29,3 24,4 101,2 Srednji broj dana s kišom

(≥ 0,1mm) Mali Lošinj 27,5 20,0 29,3 24,4 101,2

Cres 0,4 0,0 0,2 1,8 2,4 Srednji broj dana sa snijegom (≥ 0,1mm) Mali Lošinj 0,2 0,0 0,1 1,4 1,7

Više oborina ima u hladnom, nego u toplom dijelu godine, a najviše oborina ima na jesen. Postaje na otocima i obali imaju u svim mjesecima manje količine oborina od onih na kopnu što je posljedica utjecaja orografije.Mali Lošinj ima najmanje oborina i najmanji broj kišnih dana u županiji. Broj dana sa snijegom vrlo je malen, gotovo beznačajan.

RELATIVNA VLAGA ZRAKA Mjesto Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje komentar

Cres 68 64 74 73 70

Srednja relativna vlaga, %

Mali Lošinj 71 65 72 72 70

Cres 9,9 3,6 16,2 23,1 52,8 Srednji broj dana s

relativnom vlagom u 14 sati ≥ 80 %

Mali Lošinj 14,8 4,3 18,1 23,6 60,8

Poznavanje prosječnih vrijednosti ovog elementa nužno je kod projektiranja energetskih postrojenja, određivanja lokacije za izgradnju klimatskih lječilišta, važno je u vodoprivredi, kao i za druga područja ljudske djelatnosti i življenja. Vlažnost zraka ima neposredan utjecaj na čovjekov osjet ugodnosti boravka na nekom području. Kod velikih vrijednosti relativne vlage zraka (bez obzira na temperaturu zraka) osjećamo se neugodno.



NAOBLAKA Mjesto Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje komentar

Cres 5,7 3,7 5,1 5,6 5,0 Srednja količina naoblaka u desetinama Mali Lošinj 5,0 3,0 4,8 5,3 4,5

Cres 19,5 37,3 24,8 23,0 104,6 Srednji broj vedrih dana Mali Lošinj 21,3 41,2 24,3 22,3 109,1

Cres 30,8 10,9 25,7 32,9 100,3 Srednji broj oblačnih dana Mali Lošinj 20,9 5,6 20,3 27,9 74,7

Naoblaka je jedna od veličina koja izravno utječe na radijacionu bilancu tla i atmosfere, a time i na temperaturne prilike (režim) određenog područja. Izražava se u desetinama pokrivenosti neba oblacima( 0 označava potpuno vedro nebo, 10 znači da je nebo u potpunosti prekriveno oblacima). Mali Lošinj ima najmanju srednju godišnju količinu naoblake, ima prosječno godišnje najviše vedrih dana i najmanje oblačnih dana u Županiji.

TRAJANJE SIJANJA SUNCA

Mjesto Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje komentar

Srednji sezonski i godišnji broj sati Mali Lošinj 669,8 997,1 534,0 360,5 2561,4 U Županiji najviše prosječno godišnje

Sunce sije u Malom Lošinju.

VJETAR Mjesto Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje komentar

Cres 6,7 3,3 8,0 9,7 27,7 Srednji broj dana s jakim vjetrom

Mali Lošinj 3,5 0,8 2,3 6,9 13,5

Cres 0,5 0,1 0,2 0,3 1,1 Srednji broj dana s olujnim vjetrom

Mali Lošinj 0,2 0,2 0,1 0,6 1,1

Jak vjetar ima srednju brzinu od 10,8 m/s do 17,1 m/s (38,9 km/h-61,6 km/h) ili 6-7 Beauforta. Ovakav vjetar već može nanijeti štete na raznim vrstama objekata osobito ako puše nekoliko dana uzastopno, potrebno je, svakako bolje proučiti režim vjetra na svakom zanimljivom lokalitetu. Olujni vjetar puše brzinom od 17,2 m/s i više (61,8 km/h i više) ili 8 Beauforta i više.

1.2.1.4. Živi svijet BILJNI SVIJET Vegetacija, staništa i šumske zajednice šumsko-vegetacijsko stanje prostora Područje pripadajuće Gradu Malome Lošinju otoci Lošinj, Susak, Unije, Srakane Vele i Male, te južni dio otoka Cresa je najvećim dijelom, gotovo s 95 % površine u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni, dok je neznatan dio s manje od 5 % u submediteranskoj zoni, i to na preko 400 metara nadmorske visine na području Osorćice (Osoršćice), s najvišim vrhom Televrinom na 588 metara nadmorske visine.

Klimatogena zajednica eumediteranske zone je šuma hrasta crnike – Orno - Quercetum ilicis H-ić, dok je klimatogena zajednica submediteranske zone – zajednica bijelog graba (Carpinetum orientalis phillyretosum - prof. Pelcer).

Granica između tih zona je difuzna i teško odrediva. Općenito možemo reći da je pridolazak zajednice bijelog graba ovdje uvjetovan nadmorskom visinom, ekspozicijom i reljefom, jer ona dolazi samo na istočnoj (strani) ekspoziciji i to na najstrmijim dijelovima iznad 400 m.n.m.

Na području Grada Maloga Lošinja nalazimo velik broj tipova staništa s vrlo raznolikim živim svijetom, koja nose jaki antropogeni pečat često i negativnih tisućljetnih čovjekovih utjecaja.



Zastupljeni su slijedeći tipovi šumskih zajednica: a) eumediteranske šume na oko 95 % šumske površine, b) submediteranske šume na oko 5 % šumske površine, c) degradacijski stadiji šumske vegetacije – makije, garizi i ostala šikarasta vegetacija:

najzastupljeniji su na središnjem i južnom dijelu otoka Lošinja, na otoku Iloviku, na dijelovima otok Unije, te na južnom dijelu otoka Cresa gdje makija dolazi fragmentarno,

d) antropogene šumske kulture borova – šume u kojima prevladavaju alepski i brucijski borovi se nalaze na južnim dijelovima Lošinja, posebno na području Čikata kraj Malog Lošinja, na području Velog Lošinja i uz cestu Ćunski - Mali Lošinj - Veli Lošinj, kultura crnih borova se pojavljuje na istočnim obroncima Osoršćice, na brdu Sv. Ivan a nekoliko sastojina crnog bora nalazimo u manjim površinama na južnom dijelu otoka Cresa,

e) pašnjaci i suhi primorski travnjaci Šume su na području grada Maloga Lošinja po podrijetlu uglavnom autohtone, uz naknadno unešene kulture četinjača. Nalaze se u dvije biljnogeografske zone: eumediteranskoj – nižoj, i višoj, submediteranskoj zoni.

Premda je antropogeni utjecaj na šume, koje su nekoć pokrivale gotovo čitav ovaj prostor vrlo izražen kroz tisućljeća, do danas se održalo nekoliko cjelovitih i kvalitetnih šumskih kompleksa.

U eumediteranu, to je šuma crnike (Orno-Quercetum ilicis) na području Punta Križa na južnom dijelu otoka Cresa, šume crnike na sjevernom dijelu otoka Lošinja, šuma Liski u središnjem dijelu otoka Lošinja te šuma crnike na sjevernim dijelovima otoka Unije.

Na otocima Lošinju, Iloviku i Unijama su velike površine zauzeli degradirani oblici crnikovih šuma tipa makije. Na dijelovima prostora gdje je šumski pokrivač znatno antropogeno degradiran (sječa, paša, požari, erozija tla), a drvenaste vrste nisu u potpunosti uklonjene, razvili su se daljnji degradacijski stadiji šumske vegetacije najčešće u obliku gariga (Cisto-Ericetum arboraeae).

Potpuni kontrast šumovitim područjima su goli kamenjarski pašnjaci koji se javljaju kao krajnji stadij degradacije vegetacije. U većim površinama ih nalazimo na području Osorćice (Osoršćice), te na južnom dijelu otoka Cresa na potezu uz cestu Belej-Osor. Zarastanje kamenjarskih pašnjaka zbog smanjenja paše vodi k razvitku makije odnosno šikare. Na tim je površinama dominantna bodljikava šmrika (Juniperus oxycedrus).

Na središnjem i južnom dijelu otoka Lošinja dolaze monokulture alepskog i brucijskog bora koje su pošumljavane u cilju obnavljanja uništene vegetacije.

Na znatnim površinama područja Grada Maloga Lošinja se krajem 19. i početkom 20. stoljeća pristupilo umjetnom pošumljavanju borovim kulturama kao pionirskim vrstama koje pomažu obnovu autohtone vegetacije, kako bi se donekle ublažio negativni učinak ogoljavanja tla i nestanka prirodnih šuma.

Pošumljavanje je izvršeno kulturama alepskog i brucijskog bora, čempresa i pinije, a posebno je uspjelo na području park šume “Čikat” kod Malog Lošinja i park šume “Pod Javori” u Velom Lošinju, gdje alepski bor dolazi primješan s brucijskim borom. Danas su to šume s naglašenom estetskom i ekološkom ulogom u turističkoj ponudi.

Park šume “Čikat” kod Malog Lošinja i park šume “Pod Javori” u Velom Lošinju bi, prvenstveno zbog zaštite i održavanja, kao i zbog obnavljanja šume, trebalo ostaviti u stručnim šumarskim rukama. Kako je fiziološki vijek alepskog bora pri kraju potrebno je već danas započeti s postupnom provedbom obnove, te na mjestu osušenih, izvaljenih ili na drugi način oštećenih stabala saditi nova.

Bor se prirodno pomlađuje uz rubove starijih sastojina, odnosno na mjestima stvorenih progala, sjemenjem koje ispada iz češera borovih stabala i tako se njegovo stanište prirodno proširuje, ovisno o ekološkim uvjetima koji odgovaraju boru a ne odgovaraju vrstama autohtonog porijekla – crnika, i dr.



Na području Grada Maloga Lošinja je u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti upisana pinija u uvali Žalić kraj Malog Lošinja kao spomenik prirode, park šuma “Čikat” u Malom Lošinju i park šuma “Pod Javori” u Velom Lošinju.

Dominantna šumska zajednica na području Grada Maloga Lošinja je šuma hrasta crnike (Orno-Qurcetum ilicis H-ić), zahvaljujući blagoj klimi koja pokriva cijeli otok, osim najviših dijelova Osorćice (Osoršćice).

U ovom području susrećemo sve razvojne stadije ove zajednice – šuma crnike – makija – garig – kamenjara.

Šume crnike nalazimo u stadiju panjače crnike kao degradacijskom stadiju nekadašnjih sjemenjača crnike koje su prevladavale na ovom području prije više tisuća godina. Tisućljećima su te šume bile iskorištavane od čovjeka što je dovelo do pojave degradacijskih stadija na gotovo svim površinama. Panjače crnike su šume sa stablima kod kojih iz jednog panja izbija 1-30 izdanaka, a ovisno o stupnju korištenja tih šuma najveći broj panjeva je s 5-10 izdanaka. Te šume koje smatramo nešto bolje očuvanim šumama crnike su u stvari lošeg stanja i strukture, i konačni cilj je pretvoriti panjaču u sjemenjaču, odnosno u jedan stabilni šumski ekosistem koji će ostvarivati pored značajne drvne zalihe i maksimalne općekorisne funkcije.

Daljnji degradacijski stadij panjača crnike su makije koje predstavljaju degradiranu crnikovu šumu u kojoj nema sloja drveća jer je nestao sječom ili djelovanjem štetnih insekata. U njoj su vrlo bujno uzrasli slojevi krupnijeg i sitnijeg grmlja koji su isprepleteni mnogobrojnim penjačicama, zbog čega su neprolazne.

Ako se makije često sijeku i ako se u njima pašari, one postupno prelaze u trajna degradacijska stanja zvana garizi. Garig je, prema tome, degradirana makija. Čine ga rezistentni elementi makije, isprepleteni su penjačicama, ali mnogo manje nego što je u tipičnim makijama. U garizima nema mnogih osjetljivih mediteranskih elemenata koji se nalaze u makijama. Garizi nisu tako gusti kao makije, kroz njih se može kretati stoka i prolaziti ljudi, iako s teškoćama. Garizi su po svojoj strukturi redovito niske ( često i niže od 1 m), otvorene i svijetle šikare eumediteranskoga vegetacijskog područja, sastavljene pretežno od heliofilnih elemenata. Među njima se napose ističe veći broj grmova i polugrmova, kao što su npr. primorska somina (Juniperus phoenicea), brnistra (Spartium junceum), pršljenasta crnjuša (Erica verticillata), mrča (Myrtus communis), višecvjetna crnjuša (Erica multiflora), vrste roda bušini (Cistus sp.), Dorycnium hirsutum i dr., koji su pravim makijama više ili manje strani. Uglavnom dolaze u zajednicama gariga mahače ili drvolikog vrijesa, te gariga krških žutica i pršljenaste crnjuše.

Daljnji degradacijski stadiji gariga su kamenjare obrasle travom, osobito kaduljom, sa znatnim učešćem površinskog kamenja u vidu stijenja, manjih ili većih kamenih blokova i rasutog kamenja.

Ovisno o ekološkoj uvjetovanosti, na pojedinim lokalitetima nalazimo i šikare koje predstavljaju degradacijski stadij nekadašnjih panjača medunca koje su nastale zbog prekomjernih sječa, permanentne paše i brsta stoke i šumskih požara. U šikari je šumsko drveće izgubilo svoj normalni oblik i grmoliko je zakržljalo. Šikaru tvore listopadni elementi; crni jasen, drača, smrdljika, klen, medunac, maklen i dr. U njima su izbojci i izdanci deformirani i slabo razvijeni. Odrasle šikare su općenito očuvanije i 3-4 m visoke.

Procjenjuje se da na lošinjskim otocima ima preko 1.300 biljnih vrsta, a samo na otoku Unije ima 629 biljnih vrsta.

ŠUMA HRASTA CRNIKE I CRNOG JASENA ( Orno – Quercetum ilicis H-ić ) Šume crnike i crnog jasena (Orno – Quercetum ilicis H-ić) su uglavnom rasprostranjene na krajnjem južnom dijelu otoka Cresa oko Punta Križe, na otoku Lošinju su rasprostranjene na sjevernom dijelu na nižim dijelovima Osorćice (Osoršćice) ispod Televrina, nešto manje u središnjem dijelu i na krajnjem jugu otoka, te na sjevernom dijelu otoka Unije.



Čistih sjemenjača crnike ima relativno malo, a među njima prevladavaju panjače crnike u kojima se stoljećima vršila sječa na panj. Takve su sječe dovele do toga da je veći dio panjača lošijeg izgleda i strukture, a stabilnost sastojina u takvim panjačama ozbiljno je narušena. Veći dio panjača išao je regresivnim tijekom, zbog neracionalne sječe i lošeg načina gospodarenja degradirale su u makije, te dalje u garige i na kraju u kamenjare.

Za floristički sastav šuma crnike je karakteristično da u sloju drveća dominira crnika (Quercus ilex), a pojedinačno pridolazi drvoliki vrijes (Erica arborea), planika (Arbutus unedo) i zelenika (Phillyrea latifolia).

Sloj grmlja je slabo razvijen zbog gustog sklopa drveća i u njemu pridolaze crnika, zelenika, tršlja, lemprika.

Sloj prizemnog rašća je slabo razvijen i njemu pridolaze veprina, bršljan, tetivika.

Makije i garizi zauzimaju uglavnom središnji dio otoka Lošinja, nešto malo sjevernog i južnog dijela, te otoke Ilovik, središnji i južni dio otoka Unije, te fragmentarno na južnom dijelu otoka Cresa. Garizi dolaze u dijelu Kurila, oko aerodroma, i oko Velog Lošinja.

U središnjem dijelu otoka Lošinja, za razliku od južnog (oko brda Sv. Ivan), u makijama i garizima obilno pridolazi veliki vrijes (Erica arborea), dok se na lokacijama oko aerodroma javlja oštrika (Quercus coccifera). Na sjevernom dijelu otoka, na približno 100 nadmorske visine prestaje lovor.

Za floristički sastav makija i gariga je značajno da se mijenja povećanjem nadmorske visine (gube se pojedine vrste, a pridolaze druge). Iz vršenih snimaka se vidi kako se s povećanjem nadmorske visine floristički sastav osiromašuje, pojedine vrste se gube i makije postupno prelaze u garig. Garig počinje na visini približno 350 m nadmorske visine.

Na nadmorskim visinama ispod 200 m, počinju se javljati tršlja, mirtra i zelenika, dok ispod 150 m već pridolaze planika i veliki vrijes. Također je značajno da nema velikog vrijesa na istočnim ekspozicijama, dok na sjevernim i sjeveroistočnim, malo zaravnjenijim, opet pridolazi. Lovor dolazi do približno 50 metara nadmorske visine, planika i mirta do približno 150 m, a od te je visine učestaliji crni jasen, dok drača počinje negdje oko 100 m.n.v. Crnika i drača dolaze i na samom vrhu, gdje im se pridružuje i krkavina – Rhamnus intermedia. U garizima su obilno zastupljeni bušini (Cistus) i druge vrste iz sveze (Cisto – Ericion).

Zadnji degradacijski stupanj crnikinih šuma su kamenjari koji zauzimaju veća područja južnog dijela otoka Cresa sjeverozapadno od Osora i sjeverni dio otoka Lošinja, gdje se na brdu Osorčica (Osoršćica) javljaju na zapadnim, sjevernim i sjeveroistočnim ekspozicijama. na svim visinama, od mora do samog vrha na 588 m nadmorske visine. U njima prevladavaju elementi kamenjarskih zajednica reda Scorzonero – Chrypogonetalio H-ić et Ht.

KULTURE ALEPSKOG I BRUCIJSKOG BORA Južni dijelovi Lošinja, oko grada Malog Lošinja i turističkih zona (Čikat) obrasli su kulturama alepskog i brucijskog bora. Borom se pošumljivalo krajem prošlog i početkom ovog stoljeća u cilju obnavljanja uništene vegetacije, o čemu najbolje svjedoči uspjelo pošumljavanje alepskim i brucijskim borom na Čikatu. Starost šuma se kreće u prosjeku od 80 do 100 godina.

KULTURE CRNOG BORA Crni bor je pionirska vrsta koja potpomaže obnovu autohtonog raslinja. Njegova uloga je da pripremi tlo za slijedeće vrste koje su nekada pridolazile na tom prostoru; crniku, crni jasen, maklen, i dr., ovisno o ekološkoj uvjetovanosti tog područja. Iglice koje padaju s borovih grana razgrađivanjem se pretvaraju u plodni supstrat, humus, koji omogućuje pridolazak autohtonih vrsta, u početku kao podstojni sloj grmlja ispod stabala borova. Kroz višegodišnji razvoj sastojina prerasta u u mješovitu šumu bora i listača, te na kraju uz pomoć stručnog gospodarenja u autohtonu šumu; sjemenjaču crnike s crnim jasenom, primješanu s pojedinim bjelogoričnim



vrstama; medunac, maklen, zelenika, koje podnose hladnije klimatske uvjete uvjetovane reljefom mikrolokacija.

Veće površine crnog bora se javljaju na istočnim obroncima Osorćice (Osoršćice). Tu je kultura crnog bora podignuta na prostorima autohtone zajednice šume bijelog graba sa zelenikom (Carpinetum orientalis phillyretosum prof. Pelcer). Šuma crnog bora je ovdje loše kvalitete zbog vrlo nepovoljnih edafskih i ekoloških uvjeta. Stabla bora su pretežno niska, zakrivljena i nekvalitetna.

Manja grupa crnoborovih stabala se javlja kod Osora.U značajnijoj površini se kultura crnog bora javlja kod Ustrina i iznad Velog Lošinja na brdu Sv. Ivan.

ŠUMA BIJELOG GRABA SA ZELENIKOM (Carpinetum orientalis phillyretosum prof. Pelcer) Šuma bijelog graba sa zelenikom (Carpinetum orientalis phillyretosum prof. Pelcer) dolazi samo na sjevernom dijelu otoka Lošinj na brdu Osorčica (Osoršćica), i to isključivo na istočnoj strani, na nadmorskim visinama iznad 350 metara, jer je zapadna strana više izložena utjecaju mora i na njoj se crnika penje do samog vrha.

Ova se zajednica razvija na geološkoj podlozi kredskih vapnenaca i manjim dijelom karbonatnih lesolikih naslaga. Tla na kojima se pojavljuje su plitka, dominira litosol (oko 80 %), a na manjem djelu se javlja plitka organogena crnica i karbonatna renzdina.

Na prostorima ove zajednice na Osorčici (Osoršćici) podignuta je kultura crnog bora, pa je njena granica prema crnikinim šumama difuzna i teško odrediva.

Floristički sastav šume bijelog graba sa zelenikom se mijenja promjenom nadmorske visine.

Na nadmorskoj visini do 380 metara se javlja kamenjar s pojedinačnim stabalcima. Na nadmorskoj visini do 520 metara je pokrovnost sloja drveća 100 %. Na nadmorskoj visini iznad 520 metara je pokrovnost sloja grmlja je 20 %. Pokrovnost sloja prizemnog rašća je oko 15 %.

Iz fitocenoloških snimaka se vidi da je razlika svih ostalih zajednica prema crnikinoj zajednici u najvećoj mjeri u sloju drveća. U ostalim zajednicama obilnije pridolaze elementi medunčevih šuma; rašeljka, maklen i crni jasen, a u sloju grmlja još uvijek i elementi crnikinih šuma; zelenika, kupina i sl. U sloju prizemnog rašća koji je slabo razvijen prevladavaju u svim zajednicama elementi s kamenjara.

ŽIVOTINJSKI SVIJET Na istočnoj obali otoka Cresa obitava najveća populacija bjeloglavih supova u Hrvatskoj (60 parova). Istočna obala otoka Cresa od Malog Boka do Uvale Koromačna je kao gnjezdište i stanište bjeloglavih supova i drugih rijetkih ptica proglašena posebnim ornitološkim rezervatom. Posebni rezervat - ornitološki "Mali Bok - Uvala Koromačna" je upisan u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Sjeverni dio otoka Unije se nalazi na važnom migracijskom putu za ptice. Na Velim i Malim stinama gnijezde se populacije čak triju vrsta čiopa (Apus apus, Apus pallidus illyricus i Apus melba) te sivog sokola. Primijećene su i neke druge rijetke i ugrožene ptice. To je ujedno i najzapadnija populacija endemične ilirske čiope.

Na otoku Oruda je gnijezdilište velike kolonije u Sredozemlju ugroženog morskog vranca i čigre, također ugrožene vrste ptica. Velike kolonije obiju vrsta imaju gnijezdilište na otoku Palacol. Postoje podaci od prije sto godina da su se na Palacolu gnijezdile danas iznimno rijetke i osobito ugrožene debelokljune čigre (Gelochelidion nilotica).

Na muljevitim površinama uz zapadnu obalu Cresa u Lošinjskom kanalu neposredno južno od osorske luke nalaze se slatine Podbrajde, Mala, Arci, Sonte i Seka. U njima je razvijeno nekoliko tipičnih halofilnih zajednica koje su raspoređene prema uvjetima staništa u nekoliko zona.



Značajno su stanište za vodene kukce, posebno vrstu Selysiothemis nigra, rijetku vrstu koja je gotovo isključivo vezna uz boćata staništa Sredozemlja. U Hrvatskoj su poznata samo 4 nalazišta ove vrste. Uz slatine su zabilježene i prema Bernskoj konvenciji osobito ugrožene vrste vodozemaca i gmazova, primjerice gatalinka, barska kornjača, čančara i zmija crvenkrpica.

Nedovoljno istraženo područje posebnih vrijednosti bioraznolikosti u moru se proteže uz istočnu obalu otoka Cresa do rta Koromačina. Podmorje otočića Mali i Veli Čutin je područje posebnih vrijednosti bioraznolikosti u moru, na ovom je lokalitetu ustanovljena specifična koraligenska zajednica i složeni ekosustav.

Na otoku Susku od ukupno 16 vrsta ptica koje se gnijezde, dvije vrste zaslužuju posebnu pažnju. To su ugrožena vrsta sivi sokol i jedna od najljepših ptica naše obale, pčelarica. Podmorje je također iznimno zanimljivo i ekološki veoma vrijedno

Područje mješovitih šuma crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis) na Punti Križa vrlo je bogato faunom. Tu žive temofilnije vrste, primjerice desetak vrsta gmazova, jer mnoge kontinentalne vrste izostaju. I pored toga tu uz velikog zelembaća i endemičnog mrkog guštera nalazimo i kontinentalnog šumskog miša. Od ugroženih vrsta tu su zabilježene kornjača čančara, zmija crvenkrpica i obični zelembać.

U moru oko kvarnerskog otočja, istočno od Lošinja i od južnog dijela Cresa stalno obitava oko 120 jedinki dobrog dupina (Tursiops truncatus) što je najveća stalna populacija u Jadranu. Dio Kvarnerića uz otoke Cres i Lošinj je posebno vrijedan ekosustav u moru, područje značajno za obitavanje, prehranu i razmnožavanje dupina. U Kvarneriću je locirano područje gdje se stalno zadržavaju ženke s mladima. Dupini su u svijetu i u Sredozemlju općenito veoma ugroženi sisavci, a u Jadranu je u zadnjih stotinu godina zabilježeno jako opadanje brojnosti malog dupina, koji je iz Jadrana gotovo nestao. Istovremeno je područje Kvarnerića i zimovalište veoma ugrožene morske kornjače glavate želve (Caretta caretta). Već se duži niz godina provode intenzivna istraživanja ovih životinja.

Uz lokvu koja je donedavno bila izvan mjesta Unije zapaženo je zadržavanje dviju u Hrvatskoj izuzetno rijetkih i ugroženih ptica. To su oštrigar (Haematopus ostralegus) i modronoga sabljarka (Recurvirostra avosetta). Kako se izgradnjom kuća lokva nalazi već u naselju, bilo bi veoma značajno da se pokuša zadržati ove ptice.

Izvor na Punti Križa na otoku Cresu važan je kao stanište podzemne vodene faune. Nedavno su objavljeni rezultati analize faune izvora na području Punta Križa. U izvoru je nađena rijetka i značajna endemična fauna koja se sastoji od podzemnih račića kopepoda, jednakonožaca i rakušaca.

Na ovom otočju se provodi Projekt zaštite kućnih macaklina (Hemydactylus turcicus), zakonom zaštićene vrste koja obitava i na svim mediteranskim otocima južno od Lošinja.

Zaštićene i ugrožene vrste na području Grada Malog Lošinja Sisavci:

znanstveno ime vrste hrvatsko ime vrste

kategorija ugroženosti zaštita po ZZP

dodatak II diretive o staništima

Lepus europeaus zec NT Z Myoxus glis sivi puh LC SZ Rhinoluphus euryale južni potkovnjak VU SZ √ Rhinoluphus ferrumequinum veliki potkovnjak NT SZ √ Rhinoluphus hipposideros mali potkovnjak NT SZ √ Tursiops truncatus dopri dupin EN SZ √



Ptice:

znanstveno ime vrste hrvatsko ime vrste kategorija ugroženosti zaštita po ZZP

dodatak II diretive o staništima

Aquila chrysaetos suri orao EN SZ √ Burhinus oedicnemus ćukavica DD SZ √ Circaetus gallicus zmijar VU SZ √ Falco peregrinus sivi sokol VU SZ √ Gyps fulvus bjeloglavi sup CR SZ √ Hieraaetus fasciatus prugasti orao CR SZ √ Phalacrocorax aristotelis morski vranac NT SZ √ Podiceps grisegena riđogrli gnjurac VU SZ Sterna albifrons mala čigra EN SZ √ Sterna hirundo crvenokljuna čigra EN SZ √

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje

1.2.2.1. Demografska struktura

Sastavnice prirodnog kretanja pučanstva Županije upućuju da se ovo područje, isto kao i globalno hrvatska populacija, nalazi u posttranzicijskoj etapi demografskog razvitka koju karakteriziraju niske stope nataliteta i mortaliteta čija je posljedica vidljiva u niskom prirodnom prirastu, pa i sada nastupajućem i prevladavajućem denatalitetu šireg prostora Županije. Značajke takve biodinamike naročito su vidljive u posljednjem međupopisnom desetljeću kada se utvrđuje niski (oko 10 promila) i pritom stagnirajući natalitet. Mortalitet je, suprotno, (prvenstveno posljedica starenja populacije, usporenju i strukturi imigracija) u stalnom porastu, što će na prijelazu u posljednje desetljeće ovog stoljeća dovesti primorsko-goransku populaciju u biodinamičko stanje denataliteta (1991, 1992. i 1993. godine veći broj umiranja nego rađanja). Slične kvalitativne značajke prirodnog kretanja pučanstva mogu se uočiti i kod šire hrvatske populacije. Međutim, zaokret kod smjera prirodnog kretanja populacije naše države jest nagliji, i time neočekivaniji nego u Primorsko-goranskoj županiji. Naime, komponente prirodnog kretanja hrvatske populacije, uz veći mortalitet ipak su rezultirale pozitivnijim prirodnim prirastom nego što je slučaj kod primorsko-goranske populacije.

Naznačeni procesi, uz sve rašireniji negativni migracijski saldo, još donedavno za imigrante vrlo atraktivnog područja, te raširenost malog naselja (uz to otočnog ili naselja više nadmorske visine), odredili su ključnu demografsku pojavu Županije i glavnine njezinih naselja, a to je depopulacija.

U posljednjem međupopisnom razdoblju čak 349 naselja (ili 62 %) smanjuje broj žitelja. Istovremeno 21 stagnira, a oko jedne trećine (205) bilježi porast broja žitelja, među kojima su gradska naselja (23) donedavno činili osnovnu biološko-reproduktivnu i imigracijsku okosnicu. To je i očekivano zbog visokog sudjelovanja gradskog stanovništva u strukturi kompletne populacije (69,3 % gradskog stanovništva). Međutim, novonastalo demografsko stanje Županije (denatalitet i balansiranje migracijskih smjerova) uglavnom je posljedica promijenjenih pozicija gradskih naselja Županije u mehaničkom i prirodnom kretanju njihovih žitelja.

Premda porast broja žitelja Županije postupno slabi, u posljednjem desetljeću dinamiku kretanja županijske populacije ipak možemo svrstati, zahvaljujući višim stopama početkom devedesetih godina, u kategoriju snažnijeg porasta broja stanovnika. Između dvaju posljednjih popisa stanovništva (1981. i 1991. godine) broj je stanovnika Županije porastao za 19.068 ili za 6,3 % .

Dok je u Županiji rast broja žitelja prvenstvena posljedica pozitivnog migracijskog salda (63,6 %), a manje prirodnog prirasta (37,4 %), rast cjelokupne hrvatske populacije u proteklom je međupopisnom desetljeću odvijao pod prevladavajućim, istina blagim, prirodnim prirastom



(sudjelovanje u ukupnom rastu 75,7 %), a manje zbog prevladavanja imigracije nad emigracijom (prvenstveno iz zemalja bivše Jugoslavije).

Stanje niskog prirodnog prirasta, ali vrlo visokog pozitivnog migracijskog salda uočava se na kvarnerskim otocima.

Nakon višedesetljetne depopulacije i demografske stagnacije, kvarnerski otoci demografski osnažuju i znatnim dijelom revitaliziraju ( i nadalje ostaje problem izumiranja malih naselja i lošinjskih otoka).

Na otočnom području Kvarnera svako drugo naselje depopulira. Najviše na otocima bivše općine Cres-Lošinj (naselja Cresa i svi otoci lošinjskog arhipelaga), premda ovo područje, zahvaljujući prvenstveno otočnim centrima ima vrlo visoku stopu porasta broja stanovništva.

Uspoređujući demografsko stanje i procese sličnih prostorno-geografskih i aglomeracijskih područja i općina možemo utvrditi:

- usporedna analiza ukazuje da je u proteklom bližem demografskom razvitku (posljednje međupopisno razdoblje) jedino kvarnerski otočni prostor bitno odudarao od demografskih procesa i stanja ostalog dijela hrvatskog otočja koje je depopuliralo,

- analizirajući noviji demografski razvitak 9 bivših općina Županije, promatrajući prvenstveno ukupno kretanje, a ne regionalnu pripadnost, moguće je njihovo grupiranje u više demografskih skupina. Prvu skupinu sačinjavaju općine izrazitog porasta pučanstva. To su dvije otočne općine: Cres-Lošinj i Krk. Naš najveći otok nalazi se u usporedbi s 93 tadašnje općine na drugom mjestu gledajući stopu ukupnog porasta (1991/1981. god. indeks=123,0), odmah iza. Porast broja žitelja općine Cres-Lošinj (indeks=113,8) svrstao je ovu bivšu jedinstvenu otočnu općinu sa stopom rasta na sedmo mjesto porasta stanovništva općina u Hrvatskoj.

Prirodno kretanje Prirodno kretanje (natalitet i mortalitet) odraz je dugotrajnijih demografskih procesa u Županiji u kojem se ističu posljedice stalne depopulacije goranskog područja, donedavna depopulacija kvarnerskog otočja (starenje pučanstva, erozija najvitalnijih dobnih skupina), podržavanje, bez obzira na recentni pad migracijskih slijevanja na uže riječko područje, te biološke posljedice izrazitog posttranzicijskog modela primorskih, naročito opatijske općine.

Posljedice kvantitativnih, (najviše emigracijsko-imigracijskih) promjena, te transformacije (prvenstveno dobnih) struktura stanovništva, dovele su Primorsko-goransku županiju u stanje opadajućeg nataliteta uz relativni i apsolutni porast mortaliteta. Nažalost, ovo je pojavna značajka vitalnih kretanja cjelokupne hrvatske populacije, a ne samo Primorsko-goranske županije i njezinih područja.

Prirodno i mehaničko kretanje stanovništva primorsko-goranske županije u razdoblju 1981. do 1991. godine

Sveukupno 1981-1990 Općine Rođenih Umrlih Prirodni

prirast (pad) Migracijski saldo

Cres-Lošinj 1.617 1.449 168 1.267Kvarnerski o. 4.815 4.465 350 4.838ŽUPANIJA 39.047 32.120 6.927 12.141HRVATSKA 652.699 514.410 138.289 44.507

Izvori: Tablogrami i "Priopćenja" DZS za razdoblje 1980.do 1993. godine.

Izuzevši natalitet na kvarnerskim otocima, za sve ostale županijske populacije može se reći da je proteklo desetljeće bilo tranzicijsko u padu razine nataliteta iz umjerenog u niski natalitet.



Suprotstavljajući niski natalitet stabilnom, ali posttranzicijskom i depopulirajućem višem mortalitetu, u glavnini županijskih područja i njezinim bivšim općinama najčešći pojavni oblik prirodnog kretanja jest denatalitet. Sve općine, izuzevši cresko-lošinjsko područje, Rab i Rijeku suočene su s pojavom učestalijeg umiranja od broja živorođenih.

Mehaničko kretanje Suvremeno kretanje ukupnog broja žitelja pojedinih područja Primorsko-goranske županije pod snažnim je utjecajem mehaničkog kretanja pučanstva raznih smjerova i modaliteta, nedvojbeno područje kojeg u dužoj demografskoj prošlosti (19. i 20. stoljeće) napušta veći broj žitelja nego što u njega useljava. Područje Županije (izuzev Gorskog kotara) je imigracijsko, premda postoje suprotni migracijski smjerovi u kojima prevladava veće useljavanje od iseljavanja.

Međupopisni migracijski saldo naročito je dojmljiv na kvarnerskim otocima (oko 15 %) i prevladava u povećanju broja stanovnika ovog područja (93 % porasta).

Doseljeno stanovništvo županije i njezinih sastavnih dijelova 1991. Godine

Općine i područja Broj stanovnika Domorodno Doseljeno Udio doseljenog

Cres-Lošinj 11.796 5.510 6.286 53,3

Kvarnerski otoci 37.760 19.109 18.651 49,4

Županija 323.487 144.088 179.399 55,5

Izvor: Dokumentacija DZS, 1-2-9,1991.

Značajka pučanstva Primorsko-goranske županije jest i njezina migrantibilnost. Mobilnost stanovništva jedan je od pokazatelja kvalitete i valorizacije prostora. Može se reći da je vrijeme tradicionalnog iseljavanja, po kojemu je ovo područje desetljećima (naročito početkom ovog stoljeća) bilo znano, prošlo i da gotovo čitavih posljednjih pola stoljeća ovaj prostor predstavlja atraktivno imigracijsko odredište. Treba napomenuti da se uz prevladavajuće doseljavanje u Županiju odvijala unutarregionalna redistribucija pučanstva osnovnog smjera: selo-grad; naselja izvan općinskog centra-općinski centar i kvantitativno najsnažnije gibanje: naselja (sela i općinski centri) primorsko-goranske regije prema Rijeci. Stoga danas imamo demografsko stanje u kojem izrazito prevladava riječka populacija, i donekle polarizaciju u opatijskoj, cresko-lošinjskoj i crikveničkoj općini (ubrzani demografski razvitak Opatije, Malog Lošinja i Crikvenice), nasuprot nedovoljnom razvitku (pa i depopulaciji) glavnine ostalih naselja. (izvor: PP primorsko-goranske županije - izvadak)

Kretanje stanovništva na području grada Malog Lošinja treba promatrati diferencirano, prema užim zonama, zbog znatnih razlika u njihovim populacijskim procesima i zbog opasnosti od uprosječivanja. Na to kretanje nije utjecao samo prirodni priraštaj ili depopulacija nego i znatne migracije u oba pravca. Raniji oskudni uvjeti života tjerali su stanovništvo na iseljavanje, a noviji prodor turizma omogućio je ne samo bolje materijalne uvjete egzistencije domicilnog stanovništva, nego i privlačenje novog stanovništva iz kopnenih dijelova Hrvatske, Bosne i Hercegovine pa i Kosova. Kretanje broja stanovnika 1961., 1991., i 2001. iznosi se u tablici 1.

Ukupan broj stanovnika povećao se od 8.078 u 1961. na 8.825 1991. i onda se smanjio na 8.388 u 2001. No najveći je udio stanovnika u razvijenoj zoni Malog Lošinja, dok se u ostale dvije zone taj udio znatno smanjio 2001. prema 1961. i to u zoni Osor-Nerezine za 46,5% i u zoni lošinjskih otočića za 79,6%. Tome je razlog nedovoljna turistička koncentracija i komunalna opremljenost u navedene dvije zone i veća ekonomska emigracija iz tih nerazvijenih zona. To potvrđuje i broj domaćinstava koji je 2001. dostigao u prvoj zoni udio od 85,7%, dok se njihov udio u druge dvije zone smanjio na 14,3% (samo 416), što je izrazita pojava procesa depopulacije u ostale dvije zone.



Tablica 1. broj stanovnika Grada Malog Lošinja 1961., 1991., i 2001. Naselje / zona stanovnici stanovnici stanovnici kućanstva

1961. 1991. 2001. 2001. Zona Malog Lošinja Mali Lošinj 3.882 6.566 6.296 2.180Veli Lošinj 852 994 917 320Ćunski 244 136 150 55Ukupno 4.978 7.696 7.363 2.555Zona Osor- Nerezine Belej 197 72 64 32Ustrine 99 34 27 10Punta Križa 194 81 61 28Osor 97 80 73 26Nerezine 586 397 371 137Sv. Jakov ... 41 37 15Ukupno 1.173 705 633 248Zona lošinjskog arhipelaga Unije 273 81 90 43Susak 1.199 188 188 73Ilovik 346 145 104 47Vele Srakane 92 9 8 3Male Srakane 17 1 2 1Ukupno 1.927 424 392 167Sveukupno 8.078 8.825 8.388 2.970

Izvor: OSNOVE DUGOROČNOG RAZVITKA GRADA MALOG LOŠINJA 2001-2015., Popisi stanovništva

U 2004. prirodni priraštaj bilježi negativnu stopu, rođeno je 69 stanovnika a umrla su 93 stanovnika Grada Malog Lošinja (stopa - 0,24).

Broj stanova za stalno stanovanje nešto je veći od broja domaćinstava u sve tri zone (3.440 : 3.001) što ukazuje na povećanje broja staračkih domaćinstava.

Ubrzani razvoj pomorstva u 19. stoljeću i razvoj turizma u drugoj polovini 20. stoljeća izazvali su premještanje i koncentraciju javnih funkcija u Mali i dijelom u Veli Lošinj, uz istodobno smanjivanje broja stanovnika u unutarnjim naseljima i na manjim otocima, što je pogoršalo starosnu strukturu stanovništva. Taj proces se nastavlja do danas, a nastavit će se i u budućem razdoblju.

Broj zaposlenih u gradu Mali Lošinj iznosio je 2000. godine 2.851 osoba ili oko 34% od ukupnog stanovništva. Najveći udio u strukturi zaposlenih (oko 30%) imali su hoteli i restorani, zatim trgovina (14%) i prerađivačka industrija (9%) te obrazovanje, zdravstvo i javna uprava (19%). Struktura zaposlenih po školskoj spremi približno je slična prosjeku Primorsko-goranske županije i postupno se poboljšava. Broj nezaposlenih iznosio je 2001. prosječno 485 radnika i djelatnika.

Gustoća naseljenosti Gustoća naseljenosti područja Grada Malog Lošinja je niska i iznosi 37,3 stanovnika na km2 što je znatno manje od gustoće u Županiji i Državi. Naseljenosti u Županiji iznosi oko 90 stanovnika/km2, što je nešto više od državnog prosjeka koji iznosi oko 85 stanovnika/km2.

STANOVNICI I GUSTOĆE STANOVI KUĆANSTVA Grad Mali

Lošinj 1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001.

površina (kopno) km2 broj st/km2 broj st/km2 broj st/km2 broj broj broj broj broj broj

225 7.466 33,2 8.825 39,2 8.388 37,3 4.784 6.476 7.007 2.677 3.245 2.970

gra

d m

ali

lo

šin

j p

ros

torn

i p

lan

uređ

en

ja

02

/00

urb

an

istič

ki

stu

dio

rij

ek

a d

.o.o

.

37

dobn

a st

rukt

ura

stan

ovni

štva

S

TAN

OV

NIŠ

TVO

PR

EM

A S

TAR

OS

TI I

SP

OLU

19

91. i

200

1. g

odin

e G

o d

i n

e

s t a

r o

s t i

P

OPI

S 19

91.

Sp

ol

U

kupn

o 0-

4 5-

9 10

-14

15-1

9 20

-24

25-2

9 30

-34

35-3

9 40

-44

45-4

9 50

-54

55-5

9 60

-64

65-6

9 70

-74

75 i

više

S

v.

72

- 1

- 3

2 3

8 -

3 -

7 5

13

9 4

9 B

elej

M

. 39

-

- -

1 1

3 7

- 3

- 1

1 9

5 2

5 S

v.

136

9 8

4 10

6

7 14

12

10

7

5 11

8

6 4

9 Ć

unsk

i M

. 60

3

2 3

7 3

2 8

6 5

4 1

5 3

2 3

1 S

v.

145

7 1

5 9

4 6

3 4

11

2 4

9 10

16

12

25

Ilo

vik

M.

65

- 1

2 6

2 4

2 1

8 1

2 3

7 6

6 7

Sv.

41

4

4 2

1 -

3 4

3 3

- -

1 1

3 2

9 Sv

. Ja

kov

M.

18

2 3

- 1

- -

2 2

3 -

- -

- 1

- 3

Sv.

1

- -

- -

- -

- -

- 1

- -

- -

- -

Mal

e Sr

akan

e M

. -

- -

- -

- -

- -

- -

- -

- -

- -

Sv.

6.

566

480

556

475

366

470

636

723

583

464

321

316

350

250

207

86

207

Mal

i Lo

šinj

M

. 3.

252

242

283

268

203

230

298

351

336

215

177

151

157

102

94

43

65

Sv.

39

7 29

27

18

16

15

27

32

40

21

10

12

21

21

20

18

60

N

erez

ine

M.

177

16

11

10

5 7

14

14

20

12

4 5

8 7

13

6 20

S

v.

80

3 7

8 3

3 5

8 7

3 4

5 2

5 2

- 11

O

sor

M.

37

1 3

3 2

2 4

2 3

3 4

3 -

3 1

- 1

Sv.

81

9

2 -

1 9

12

4 3

1 -

2 6

2 7

4 12

Pu

nta

Križ

a M

. 37

4

- -

- 4

8 3

1 1

- 1

2 -

3 -

5 S

v.

188

5 10

8

4 4

7 11

5

7 2

12

18

24

30

15

20

Susa

k M

. 77

3

3 3

1 2

3 5

2 5

2 3

9 4

13

7 8

Sv.

81

1

8 7

4 3

3 6

7 3

- 3

6 6

7 3

13

Uni

je

M.

33

- 2

- 3

2 1

3 5

2 -

1 2

3 3

1 5

Sv.

34

1

- 2

2 -

2 -

2 1

1 1

- 3

4 2

12

Ust

rine

M.

16

- -

1 2

- 1

- 1

- 1

1 -

1 -

2 6

Sv.

9

- -

- -

- 1

- -

1 2

1 -

1 1

1 1

Vele

Sr

akan

e M

. 4

- -

- -

- 1

- -

- 2

- -

- -

- 1

Sv.

99

4 61

56

62

57

72

75

87

79

60

48

57

51

64

57

21

76

Ve

li Lo

šinj

M

. 44

7 33

31

35

28

31

34

40

38

25

28

24

20

29

11

8

29

G o

d i

n e

s

t a r

o s

t i

ukup

no

Sp

ol

uk

upno

0-

4 5-

9 10

-14

15-1

9 20

-24

25-2

9 30

-34

35-3

9 40

-44

45-4

9 50

-54

55-5

9 60

-64

65-6

9 70

-74

75 i

više

Sv.

8.

825

609

680

591

476

588

787

900

745

588

398

425

480

408

369

172

464

%

100

6,9

7,7

6,7

5,4

6,7

8,9

10,2

8,

4 6,

7 4,

5 4,

8 5,

4 4,

6 4,

2 1,

9 5,

3 G

rad

M

ali

Loši

nj

M.

4.26

2 30

4 33

9 32

5 25

9 28

4 37

3 43

7 41

5 28

2 22

3 19

3 20

7 16

8 15

2 78

15

6

G o

d i

n e

s

t a r

o s

t i

POPI

S 20

01.

Sp

ol

uk

upno

0-4

5-

9

10-1

4

15-1

9

20-2

4

25-2

9

30-3

4

35-3

9

40-4

4

45-4

9

50-5

4

55-5

9

60-6

4

65-6

9

70-7

4 75

i vi

še

Sv.

8.

388

36

1 46

6 56

4 63

1 54

8 45

1 51

7 71

0 82

6 71

0 54

0 38

3 39

8 42

8 32

6 48

6

%

100

4,3

5,6

6,7

7,5

6,5

5,4

6,2

8,5

9,8

8,5

6,4

4,6

4,7

5,1

3,9

5,8

Gra

d

Mal

i Lo

šinj

M

. 4

.044

17

7 23

8 28

2 32

2 30

5 23

9 24

4 32

2 39

6 39

6 25

9 20

0 17

6 17

9 12

5 16

7

Izvo

r: S

tatis

tički

pod

aci,

Prim

orsk

o-go

rans

ka ž

upan

ija, U

red

za s

tatis

tiku,

11.

05.2

000.

, 200

5.



1.2.2.2. Demografska perspektiva Najveći broj stanovnika na ovom području zabilježen je službenom popisom 31. prosinca 1910. godine. Tada je administrativni prostor Grada Malog Lošinja bio unutar austro-ugarske pokrajine Istre i kotara Lošinj organiziran u općine Mali Lošinj, Veli Lošinj i Osor (s Nerezinama) podijeljene u podopćine Mali Lošinj, Ćunski, Susak, Unije, Veli Lošinj, Ilovik, Osor, Nerezine, Sv. Jakov, Punta Križa, Belej i Ustrine.

Stanovnici prema službenom popisu 31. prosinca 1910. godine SLUŽBENI POPIS 31. PROSINCA 1910. GODINE

OPĆINA PODOPĆINE STANOVNIKA TALIJANA TALIJANA (%) Mali Lošinj 5.530 Ćunski 578 Susak 1.524 Unije 758

Mali Lošinj

ukupno 8.390 5.023 56 Veli Lošinj 1.992 865 Ilovik 471 8 Veli Lošinj ukupno 2.463 873 35 Osor 352 Nerezine 1.424 Sv. Jakov 224 Punta Križa. 225

Osor (s Nerezinama)

ukupno 2.245 1.692 75 Belej 376 Ustrine 160 Cres ukupno 536 pretpostavka 150 pretpostavka 28

SVEUKUPNO 12 podopćina 13.634 7.738 56

PO

KR

AJI

NA

(LA

ND

) IS

TRA

K

OTA

R L

OŠ

INJ

općina Cres ukupno 8.162 2.296 28 izvor: Otočki ljetopis Cres-Lošinj 7 – 1990.

Kretanje broja stanovnika od 1910 do 2001. godine - po godinama popisa i usporedni podaci

NASELJE 1910. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. razlika 91.-81.

razlika 01.-91.

razlika 01.-81.

max. dosegn.

broj

razlika 01.-

max.br.

max. br.

- 01.

%

Belej 376 437 343 269 197 136 96 72 64 -24 -8 -32 437 -373 15

Ćunski 548 427 290 252 244 133 93 136 150 43 14 57 548 -398 27

Ilovik 471 473 393 399 346 213 147 145 104 -2 -41 -43 473 -369 22

Male Srakane 30 - 49 56 17 2 2 1 2 -1 1 0 56 -54 4

Mali Lošinj 5.530 4.014 2.908 3.247 3.882 4.278 5.244 6.556 6.296 1.312 -260 1.052 6.556 -260 96

Nerezine 1.424 1.282 981 719 586 456 410 397 371 -13 -26 -39 1.424 -1.053 26

Osor 352 321 219 148 97 98 70 80 73 10 -7 3 352 -279 21

Punta Križa 225 212 238 187 194 102 69 81 61 12 -20 -8 225 -164 27

Susak 1.412 1.541 1.629 1.434 1.199 323 247 188 188 -59 0 -59 1.629 -1.441 12

Sveti Jakov 244 228 210 132 90 50 35 41 37 6 -4 2 244 -207 15

Unije 758 717 457 402 273 113 85 81 90 -4 9 5 758 -668 12

Ustrine 160 212 183 120 99 55 46 34 27 -12 -7 -19 212 -185 13

Vele Srakane 112 187 119 109 92 17 16 9 8 -7 -1 -8 187 -179 4

Veli Lošinj 1.992 437 343 269 197 868 906 994 917 88 -77 11 1.992 -1.075 46

ukupno 13.634 10.488 8.362 7.743 7.513 6.844 7.466 8.815 8.388 1.349 -427 922 15.093 -6.705 56



U razdoblju 1857-1921. stanovništvo grada Mali Lošinj održavalo se na razini od blizu 12.000 ljudi, ali se nakon toga smanjivalo sve do 1971. U tih 50 godina prosječno godišnje smanjenje bilo je 1,1%. U posljednjih 30 godina prosječna godišnja stopa rasta bila je 0,7%, uglavnom zbog pozitivnog mehaničkog priljeva.

Zatečeno stanje i demografski procesi u tijeku ukazuju da će u narednom razdoblju Županija najvjerojatnije proživljavati globalnu depopulaciju. U tu svrhu, na temelju različitih kriterija, obavljene su projekcije budućeg demografskog razvitka Županije i njezinih subregija. Jednostavnije projekcije, koje se temelje na dugoročnijem prethodnom kretanju pučanstva, optimističnije su i ne odgovaraju aktualnoj situaciji na ovom području. Složenije projekcije predviđaju da će se broj stanovnika smanjivati umjerenom stopom depopulacije, što se odnosi i na broj stanovnika radno aktivne dobi. Međutim, pretpostavljamo i veći stupanj iskorištenosti radnog kontingenta u ovom razdoblju, što rezultira stagnaciju, a potom i blagi porast aktivnog stanovništva. (izvor: PP primorsko-goranske županije -izvadak)

Broj stanovnika Grada Maloga Lošinja od popisa 1971. kada je iznosio 6.844 stanovnika bilježi konstantni rast do popisa 1991. kada iznosi 8.825 stanovnika. Taj porast ostvaren je primarno imigracijom. Prema prethodnim podacima popisa u 2001. broj stanovnika se smanjio za 434 osobe u odnosu na 1991. Od 1991. do 2001. broj stanovnika bilježi pad po stopi od 0,5 i iznosi 8.388 stanovnika. Taj pad uz ratne i ekonomske okolnosti uvjetovan je dijelom i izmijenjenom metodologijom popisa. Podaci tih dvaju popisnih godina nisu potpuno usporedivi, jer su iz popisa u 2001. izostavljene osobe koje su izvan zemlje dulje od jedne godine, a ranije su bile popisane.

Očekuje se da će u narednih 15 godina biti zaustavljen proces depopulacije i da će se nešto ublažiti priljev imigranata. Projekcija porasta stanovništva prema trendu u razdoblju 1981.- 2001. rezultirala bi brojem od 9.450 stanovnika 2015. Grad Mali Lošinj imati će 2015. između 9.000 i 9853 stanovnika.

Prva (niža) varijanta zasniva se na popisu stanovništva u 2001., projekciji nataliteta i mortaliteta i procjeni mehaničkog priljeva, a druga je utvrđena projekcijom stanovništva u prostornom planu Primorsko-goranske županije. Po nižoj varijanti stanovništvo će rasti s prosječnom godišnjom stopom od 0,48 i po višoj s 1,08%, što znači prosječno godišnje povećanje za cca 100 stanovnika. Uz umjereniji razvoj turizma broj stanovnika bi u 2015. mogao biti bliži nižoj varijanti, a uz njegov brži razvoj bliži višoj varijanti.

Stanovništvo je najvažniji faktor gospodarskog razvoja, jer ono daje aktivnu radnu snagu za potrebe gospodarskih i društvenih djelatnosti, a ujedno je potrošač proizvedenih roba i usluga. Očekuje se smanjenje rasta imigracije uz uvjet da se deficitarna radna mjesta popunjavaju prekvalifikacijom domicilne radne snage.

1.2.2.3. Struktura i oblici stanovanja Na prostoru Grada Malog Lošinja, se u razdoblju od 1981. do 2001. bilježi porast ukupnog broja stanova kroz novu izgradnju i rekonstrukciju u svim naseljima sa 4.784 na 7.007 ( za 46 %). Pri tome se broj stanova za stalno stanovanje povećao za 18,5 %. Udio stanova za stalno stanovanje u ukupnom broju stanova 1981. godine iznosi 61 %, 1991. godine 55% da bi se 2001. spustio ispod polovice, na 49 %.

ukupan broj stanova i stanova za stalno stanovanje 1981., 1991. i 2001.

Naselje / zona stanovi ukupno stanovi za stalno stanovanje ukupno

1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001.

Grad Mali Lošinj 4.784 6.476 7.007 2.909 61 % 3.577 55 % 3.447 49 %

izvor: Popis stanovništva



Od ukupnog broja od 7.007 stanova zabilježenog popisom 2001. godine, ukupan broj stanova za stalno stanovanje iznosi nešto manje od polovice: 3.447 ili 49 %. Od toga je stalno nastanjenih 2.907 stanova, što iznosi 41 % od ukupnog broja stanova ili 84 % od ukupnog broja stanova za stalno stanovanje. Ostalih 540 stanova za stalno stanovanje čini 440 privremeno nenastanjenih i 100 napuštenih stanova.

Od ukupnog stanova, broj stanova koji se koriste povremeno iznosi nešto više od polovice: 3.560 ili 51 %. Od toga se za odmor koristi 2.936 stanova, što iznosi 42 % od ukupnog broja stanova ili 82 % od ukupnog broja stanova koji se koriste povremeno.

Broj stanova koji se koriste povremeno, za obavljanje djelatnosti ili u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi iznosi 624 ili 9 % od ukupnog broja stanova ili 18 % od ukupnog broja stanova koji se koriste povremeno.

stanovi prema načinu korištenja, 2001.

Naselje / zona

Grad

Mali Lošinj

stanovi

ukupno

stanovi za

stalno stanovanje

ukupno

nastanjeni stanovi za

stalno stanovanje

nenastanjeni i napušteni stanovi za

stalno stanovanje

stanovi koji se koriste

povremeno

ukupno

stanovi za

odmor

ostali stanovi koji se koriste

povremeno

broj stanova 7.007 3.447 2.907 540 3.560 2.936 624

udio u ukupnom

broju stanova

100 % 49 % 41% 8 % 51% 42 % 9 %

izvor: Popis stanovnika 2001.

Istovremeno je 2001. godine broj stanova za stalno stanovanje na području grada Malog Lošinja nešto je veći od broja kućanstava (3.447 : 2.970) što ukazuje na povećanje broja staračkih domaćinstava, dok je s druge strane karakterističan veći broj stalno nenastanjenih stanova, odnosno stanova koji se koriste za odmor. Taj je nesrazmjer naglašen u zoni Osor-Nerezine i u zoni malih otoka (285 %).

U Malom Lošinju oko 2/3 stanova su stanovi za stalno stanovanje.

U Velom Lošinju i Beleju nešto manje od 1/2 stanova su stanovi za stalno stanovanje.

U svim ostalim naseljima broj stanova za stalno stanovanje je ispod 1/3, izuzetak je Ilovik s 39 % stanova za stalno stanovanje.

Ti odnosi jasno svjedoče o sve intenzivnijem prodoru velikog broja domaćih a i stranih vlasnika kuća i kućica za odmor na otoke i priobalne lokalitete.



domaćinstva i stanovi prema načinu korištenja, po naseljima, 2001. 1 - broj stanova 2 - udio u ukupnom broju stanova

Naselje / zona

kućanstva stanovi

ukupno

stanovi za stalno

stanovanje

ukupno

nastanjeni stanovi za

stalno stanovanje

nenastanjeni i napušteni stanovi za

stalno stanovanje

stanovi koji se koriste

povremeno

ukupno

stanovi za odmor ostali stanovi koji se koriste povremeno

1 1 2 1 1 1 1 2 1

% %

Mali Lošinj 2.180 3.614 2.424 67 1.190 731 20 459

Veli Lošinj 320 784 353 45 431 356 45 75

Ćunski 55 211 68 32 143 143 68 0

Zona Malog Lošinja 2.555 4.609 2.845 62 1.764 1.230 27 534

Belej 32 101 46 46 55 45 44 10

Ustrine 10 67 14 21 53 53 79 0

Punta Križa 28 167 45 27 122 116 69 6

Osor 26 90 29 32 61 57 63 4

Nerezine 137 901 234 26 667 621 69 46

Sv. Jakov 15 219 16 7 203 199 91 4

Zona Osor- Nerezine 248 1.545 383 25 1.161 1.091 71 70

Unije 43 272 54 20 218 212 78 6

Susak 73 395 98 25 297 283 72 14

Ilovik 47 150 59 39 91 91 61 0

Vele Srakane 3 22 6 27 16 16 73 0

Male Srakane 1 14 1 7 13 13 93 0 Zona

lošinjskog arhipelaga

167 853 216 25 635 615 72 20

Grad Mali Lošinj 2.970 7.007 3.447 49 2.907 540 3.560 2.936 42 624

izvor: OSNOVE DUGOROČNOG RAZVITKA GRADA MALOG LOŠINJA 2001-2015. popis stanovništva 2001.

U zoni Malog Lošinja udio stanova za odmor u ukupnom broju stanova iznosi 27 %, u zoni Osor -Nerezine iznosi visokih 71 % a u zoni malih otoka čak nešto više, 72%.

Od naselja najveći udio stanova za odmor imaju Sveti Jakov 91 % i Male Srakane 93 %, dok je udio stanova za odmor najmanji u Malom Lošinju i iznosi 20 %.

Uz Mali Lošinj još samo dva naselja imaju udio stanova za odmor manji od 50 %, to su Veli Lošinj s 45 % i Belej s 44 %.



broj stanovnika, kućanstava i stanova za stalno stanovanje po naseljima, 2001.

Naselje / zona stanovnici kućanstvastanovi za

stalno stanovanje

ukupno

stanovnika / kućanstvu

stanovnika / stanu za

stalno. stanovanje

2001. 2001. 2001. 2001. 2001. Mali Lošinj 6.296 2.180 2.424 2,9 2,6Veli Lošinj 917 320 353 2,9 2,6Ćunski 150 55 68 2,7 2,2Zona Malog Lošinja 7.363 2.555 2.845 2,9 2,6 Belej 64 32 46 2,0 1,4Ustrine 27 10 14 2,7 1,9Punta Križa 61 28 45 2,2 1,3Osor 73 26 29 2,8 2,5Nerezine 371 137 234 2,7 1,6Sv. Jakov 37 15 16 2,5 2,3Zona Osor- Nerezine 633 248 383 2,6 1,7 Unije 90 43 54 2,1 1,7Susak 188 73 98 2,6 1,9Ilovik 104 47 59 2,2 1,8Vele Srakane 8 3 6 2,7 1,3Male Srakane 2 1 1 2,0 2,0Zona lošinjskog arhipelaga 392 167 216 2,3 1,8

sveukupno 8.388 2.970 3.447 2,8 2,4

Izvor: OSNOVE DUGOROČNOG RAZVITKA GRADA MALOG LOŠINJA 2001-2015. Popisi stanovništva

Prema popisu 2001. registrirano je 2.970 kućanstava, a prosječna veličina kućanstva iznosi 2,8 člana.

broj stanovnika, stanova za odmor i broj povremenih korisnika/stanovnika po naseljima, 2001.

Naselje / zona stanovnici stanovi za odmor

udio stanova za

odmor

povremeni korisnici

3/stanu

ukupno stanovnici i povremeni

korisnici %

Mali Lošinj 6.296 731 20 2.193 8.489Veli Lošinj 917 356 45 1.068 1.985Ćunski 150 143 68 429 579

Zona Malog Lošinja 7.363 1.230 27 3.690 11.053

Belej 64 45 44 134 198

Ustrine 27 53 79 159 186Punta Križa 61 116 69 348 409

Osor 73 57 63 171 244Nerezine 371 621 69 1.863 2.234Sv. Jakov 37 199 91 597 634

Zona Osor- Nerezine 633 1.091 71

3.266 3.905



Naselje / zona stanovnici stanovi za odmor

udio stanova za

odmor

povremeni korisnici

3/stanu

ukupno stanovnici i povremeni

korisnici %

Unije 90 212 78 636 726Susak 188 283 72 849 1.037Ilovik 104 91 61 273 377

Vele Srakane 8 16 73 48 56Male Srakane 2 13 93 39 41

Zona lošinjskog arhipelaga

392 615 72 1.845 2.237

Sveukupno 8.388 2.936 42 8.807 17.195

Izvor: OSNOVE DUGOROČNOG RAZVITKA GRADA MALOG LOŠINJA 2001-2015. Popisi stanovništva

Sukladno broju stanova koji se koriste za odmor i broj korisnika uz prosječno 3 osobe po stanu i uz istovremenu prisutnost u špici sezone, broj korisnika premašuje broj stalnih stanovnika s udjelom od 51 %.

1.2.3. Naselja

Prostorno– razvojna struktura naselja - sustav središnjih naselja Na razini PP Županije sustav središnjih naselja odražava dosadašnji teritorijalni ustroj u kojem je područje Županije bilo razdijeljeno na 9 velikih općina. Centri tih općina; među kojima i Mali Lošinj su obavljali svoju administrativnu funkciju i funkcionalnom su opremljenošću zadovoljavali potrebe stanovništva svojih gravitacijskih područja. Primarno gradsko središte Županije je Rijeka (162.814 st.), osim što obavlja funkciju regionalnog središta županijskog područja ujedno je i makroregionalno središte (I. rang) znatno šireg radijusa gravitacije. U hijerarhiji središta na području Županije idući rang čine središta mikroregije (IV. rang) - centri nekadašnjih velikih općina: Mali Lošinj (6.500 st.).

Sustav naselja Grada Malog Lošinja oslanja se na sustav naselja u Županiji s Rijekom kao središtem. Županija ima tri težišta razvitka: priobalno, goransko i otočno. Otočno težište je multipolarno strukturirano te ima više središta. Središta težišta razvitka su Rijeka za priobalje, a za otoke: Krk, Cres, Mali Lošinj i Rab.

U otočnom prostoru, u skladu s tradicionalnim razvitkom i načinom života otoka, svaki otok predstavlja zasebno težište razvoja. Oblik i ostale prirodne značajke, te dosadašnji razvoj otoka, uvjetovali su određivanje žarišta razvitka specifičnih za svaki pojedini otok.

Žarišta razvitka Cresa i Lošinja čine područja dva istoimena naselja, s time da je danas snaga žarišnog područja oko Malog Lošinja znatno veća nego creskog. Rezultat toga je znatno jači razvoj i koncentracija funkcija na najjužnijem dijelu otoka i stagnacija, odnosno odumiranje sjevernog dijela.

Središnja naselja obuhvaćaju sva naselja koja pružaju određene središnje usluge stanovništvu samog naselja i gravitacijskog područja. Valorizirane su slijedeće središnje funkcije: uprava, pravosuđe, prosvjeta, zdravstvo, socijalna skrb, kultura, sport i usluge u trgovini i obrtu.

Prostorno-razvojna struktura naselja na području Grada Malog Lošinja odraz je prikazanog prostornog rasporeda stanovništva. U razdoblju od 1981. do 2001. stanovništvo naselja Malog Lošinja naraslo je više nego stanovništvo cijelog ostalog dijela Grada. U tom razdoblju znatni



porast bilježi još samo Ćunski, a blagi porast Unije i Veli Lošinj. Najintenzivnija depopulacija je u Velim Srakanama, Ustrinama, Beleju i Iloviku.

U sistemu naselja je Mali Lošinj, kao gradsko naselje koje se izdvaja veličinom, brojem stanovnika, gospodarskom snagom i standardom stanovanja, zauzeo funkciju centralnog naselja otoka i upravnog središta. Druga dva veća naselja; Nerezine i Veli Lošinj imaju određene centralne funkcije, dok su sva ostala naselja slabije razvijena i imaju manje od 200 stanovnika.

Grad Mali Lošinj je urbano, gospodarsko, društveno, kulturno i osobito turističko središte u kojem su znatno razvijeni, uz turizam još trgovina, ugostiteljstvo, brodarstvo i brodogradnja, osnovno i srednje školstvo, zdravstvo i gradska uprava.

Nerezine su pretežno ruralno naselje, s nekim urbanim obilježjima. U njemu se odvija proces smanjenja domicilnog stanovništva i agresivne prostorne ekspanzije izazvane gradnjom kuća za odmor stanovnika iz kopnenog dijela zemlje. Povoljna geografska i prometna lokacija omogućuje jačanje funkcija centra zone.

Veli Lošinj je naselje s povijesnom jezgrom i periferijom ruralnog značaja. Centar je zdravstvenog turizma s lječilištem velike tradicije i povoljne razvojne perspektive zbog blizine Malog Lošinja. Naselje je naglašenih ambijentalnih vrijednosti kod kojeg je prisutna tendencija funkcionalne i prostorne integracije s Malim Lošinjem.

Ostalih 11 naselja čine dvije diferencirane skupine: prvu čine naselja južnog Cresa: Osor, Belej, Ustrine, Punta Križa i naselja sjevernog dijela otoka Lošinja: sv. Jakov i Ćunski, sve naselja s naglašenim trendom smanjenja broja stanovnika. Drugu skupinu čine naselja na malim otocima: Susak, Ilovik, Unije, Vele Srakane i Male Srakane, čiji prostor zauzimaju vlasnici kućica za odmor iz priobalnih i kopnenih područja zemlje. Potpunijom i profitabilnijom turističkom valorizacijom ta se naselja mogu uz državnu pomoć revitalizirati u kraćem roku.

Prema PP Županije sve općine i gradovi, pa tako i Grad Mali Lošinj, pripadaju tipu deagrariziranih općina i gradova, a Županija spada među one s najvišim stupnjem socio-ekonomske preobrazbe u Hrvatskoj 1991. godine.

Na temelju studije prof. dr. Milana Vreska: Naselja Republike Hrvatske, Zagreb, 1995. izrađene za potrebe Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske u nastavku se daje popis naselja na području Grada Malog Lošinja prema stupnju urbanizacije i socioekonomske preobrazbe i popisa stanovništva iz 1991, a u skladu s modelima i kriterijima koje je predložio autor. Na prostoru Grada Malog Lošinja su naselja strukturirana su kao gradska, jače i slabije urbanizirana naselja i seoska naselja:

Gradsko naselje je: Mali Lošinj – ujedno i najveće otočno naselje u Županiji. Prema podacima popisa stanovništva 2001. godine u Malome Lošinju živi 6.296 stanovnika ili 75 % stanovnika Grada.

Jača urbanizirana naselja su: Sv. Jakov, Nerezine, Osor, Punta Križa i Vele Srakane. Slabije urbanizirana naselja su: Belej, Ćunski, Unije i Veli Lošinj. Ruralna (seoska) naselja su: lovik, Susak, Male Srakane i Ustrine. U 4 seoska naselja u Gradu Malom Lošinju prema podacima popisa stanovništva 2001. godine živi 321 stanovnika ili 4 % stanovnika Grada.

Bez obzira što je podjela naselja u ranije navedenoj strukturi u nekim elementima sigurno diskutabilna, podaci pokazuju da je ovaj prostor zahvaćena procesom urbanizacije i da su naselja doživjela socioekonomsku preobrazbu, kao posljedicu deagrarizacije kraja i orijentaciju prema neagrarnim djelatnostima.



Naselja prema broju stanovnika Kretanje stanovništva na prostoru Grada odrazilo se i na promjene u sistemu naselja. Ubrzani razvoj pomorstva u 19. stoljeću i razvoj turizma u drugoj polovini 20. stoljeća izazvali su premještanje i koncentraciju javnih funkcija u Mali i dijelom u Veli Lošinj, uz istodobno smanjivanje broja stanovnika u unutarnjim naseljima i na manjim otocima, što je pogoršalo starosnu strukturu stanovništva. Taj se proces nastavlja do danas.

Osnovni proces vidljiv iz grupiranja naselja po veličini jest povećanje broja naselja s malim brojem stanovnika. Ova pojava predstavlja jedan od ključnih indikatora prevladavajućeg demografskog procesa u prostoru, a to je depopulacija. Naime, proces distribuiranja naselja u kategoriju s najmanjim brojem žitelja ukazuje na sljedeću etapu koja je već zahvatila glavninu, isključivo seoskih naselja. Analizirajući starosnu strukturu, mehaničko kretanje, i konačno smjer i intenzitet ukupnog kretanja, neminovno dolazi do izumiranja naselja. Poznavajući dobnu strukturu "patuljastih" depopulirajućih naselja, raste zabrinutost za demografsku perspektivu malih naselja, koja izumiru ili se nalaze na pragu izumiranja. Demografska raščlamba koja je obavljena potkraj devedesetih godina (Nejašmić: Depopulacija u Hrvatskoj) govori da će u bližoj budućnosti između ukupno 201 naselja u Županiji najvjerojatnije izumrijeti i 29 naselja otoku Cresu i Lošinju.

GRAD MALI LOŠINJ KATEGORIJA NASELJA

BROJ NASELJA

%

IME NASELJA

BROJ STANOVNIKA

2001.

NASELJA PREKO 5.000 STANOVNIKA 1 7 Mali Lošinj 6.296

NASELJA OD 501 DO 1.000 STANOVNIKA 1 7 Veli Lošinj 917

NASELJA OD 201 DO 500 STANOVNIKA 1 7 Nerezine 371

Ćunski 150

Ilovik 104 NASELJA OD 101 DO 200 STANOVNIKA 3 21

Susak 188

Belej 64

Osor 73

Punta Križa 61 NASELJA OD 51 DO 100 STANOVNIKA 4 29

Unije 90

Male Srakane 2

Sveti Jakov 37

Ustrine 27 NASELJA DO 50 STANOVNIKA 4 29

Vele Srakane 8

UKUPNO 14 100 8.388

U sustavu Grada Malog Lošinja ima ukupno 14 naselja. Prevladavaju naselja do 200 stanovnika (79 %). Od toga najveći broj od po 4 naselja ima od 1 do 50 i od 51 do 100 stanovnika, a 3 naselja imaju od 101 do 200 stanovnika.

Po jedno naselje je u kategoriji između 200 i 500 stanovnika, u kategoriji između 500 i 1.000 stanovnika i iznad 5.000 stanovnika.



Mali Lošinj je najveće naselje na području Grada i treće naselje u Županiji. U njemu živi 75 % stanovništva Grada, te je prisutan izraziti raskorak između Malog Lošinja sa 6.296 stanovnika i svih ostalih naselja od kojih je najveće Veli Lošinj s tek 917 stanovnika.

Tri najveća naselja su na obali, Mali Lošinj, Veli Lošinj i Nerezine, dok je od ostalih 11 manjih naselja njih 6 na obali: Ilovik, Male Srakane, Osor, Susak, Unije i Vele Srakane, a 5 u zaleđu obale: Belej, Ćunski, Punta Križa, Sveti Jakov i Ustrine.

Naselja koja u novije vrijeme bilježe porast broja stanovništva su: Mali Lošinj, naselje pojačane turističke valorizacije i Ćunski, naselje smješteno na značajnijem prometnom pravcu.

Sva ostala naselja u novije vrijeme bilježe pad broja stanovništva. Značajka ovih naselja je prometna izoliranost i manji broj žitelja. Depopulirajuća naselja su u procesu izvjesnog izumiranja, te se kao “naselja koja izumiru” ističu :

NASELJA KOJA IZUMIRU sadašnji broj stanovnika broj stanovnika prema popisu 1910. godine

UNIJE 90 758 MALE SRAKANE 2 nisu izdvojene USTRINE 27 160 VELE SRAKANE 8 nisu izdvojene UKUPNO 135 915

Naseobne povijesne strukture na prostoru Grada Malog Lošinja Sve naseobne jedinice na prostoru Grada Malog Lošinja imaju povijesno kulturnu vrijednost. Većina njih je sačuvala neokrnjenu povijesnu matricu i prostornu kompoziciju s karakterističnom dominantom. Najraniji elementi (obilježja) sačuvani u strukturi i arhitekturi su iz srednjeg vijeka iako povijest nekih naselja seže u vrlo rana razdoblja. Naselja koja su bila središta vlasti, svjetovne, crkvene ili vojne, imaju razvijeniju strukturu, a o njihovom značaju, statusu te funkciji u prostoru svjedoče sačuvane reprezentativne zgrade javne i stamene namjene te sakralna arhitektura.

Na razvijenost strukture ili nastanak nekih naselja, naročito manjih, utjecao je i razvoj privrednih djelatnosti tijekom 19. stoljeća, npr. brodogradnja.

O funkciji i značaju ruralnih naselja, pak govori razvijenost plana, opremljenost prirodnim i poljoprivrednim objektima ( toševi, gumna, gospodarski objekti ), njihovo brojčano stanje, te razni detalji u sastavu stambenog sklopa npr. podrumi, krušne peći i sl. Stočarske ekonomije (stanovi), jedan od funkcionalnih oblika ruralne strukture su svojevrsna specifičnost ovoga područja. Evidentirane su u velikom broju prvenstveno na području otoka Cresa i svjedoče o razvijenosti stočarske privrede kroz niz stoljeća. No, odavno je nekolicina stanova, s većim brojem kuća, koji su se nalazili uz putove ili križanja putova, svojom strukturom poprimila izgled zaselaka (Loze, Parhavac, Peski, Murtovnik na Punta Križa). Teško je bez dodatnih istraživanja potvrditi njihova glavna funkcionalna obilježja.

Izuzetno mali broj naselja zadržao je nekadašnji status. Viševijekovni centar moći - Osor posve je izgubio sve vitalne funkcije, a ništa bolja situacija nije i s ostalim većim naseljima. Naselja u unutrašnjosti zbog gubitka osnovnih funkcija, a zatim nedefinirane uloge u prostoru, a neka zbog sveopće izoliranosti, loše prometne povezanosti i nedostatka osnovne komunalne opreme (struja, voda) te time demotiviranje stanovništva, postepeno umiru ili su potpuno opustjela. Najveći je broj napuštenih stanova. Jedan broj naselja, stanova napušten je već prije nekoliko stoljeća i o njihovom postojanju svjedoče ruševine. Prije 1880. godine bez stanovnika ostali su stanovi: Marinska, Arci, Podolci, Baldarin, Kalk, Gradac i Sv. Damjan. Iako se neki nalaze u neposrednoj blizini frekventnih prometnica nije bilo uvjeta niti interesa za njihovo reaktiviranje. Većina naselja-stanova je napušteno upravo u zadnjih 20 godina, stoga je njihov građevni fond uglavnom sačuvan.



God. s najvećim brojem stanovnika

(od 1747. g.) Naselja - Zaseoci, Stanovi Tip naselja

(strukturalni oblici)

Stupanj sačuvanosti

Funkcionalni oblici

u povijesti

Vrijeme nastajanja

ili prve informacije Godina Stanovnika

1 2 3 4 5 6

spojeno sačuvan u cijelosti selo 18.st. (Fortis) 1931 437

(Kačićevi, Banići) rastresito sačuvan u

cijelosti zaseoci 18. st. ( Fortis ) - -

Plat zbijeno sačuvan u cijelosti

stočarski stan, zaselak srednji vijek 1910. 42

Prozor - toponim stočarski stan - - -

Srem arhitektonski sklop

sačuvan u cijelosti

stočarski stan, zaselak - 1948. 23

BELEJ

Verin rastresita arhitektura

djelomično sačuvan stočarski stan srednji vijek 1910. 28

zbijeno sačuvan u cijelosti selo srednji vijek,župa

18.st. 1921. 552

Artaturi spojeno adaptacija stan, vikend naselje - 1953. 3

Kandija arhitektura adaptacija stan, vikend naselje - - -

Zabodarski arhitektonski sklop adaptacija stan, vikend

naselje - 1953. 18

ĆUNSKI

Liski arhitektonski sklop

sačuvan u cijelosti

stan, vikend naselje - 1953. 4

rastresito sačuvano u cjelini selo župa 1776. 1921. 512

ILOVIK Priko (Sv.

Petar) arhitektura ostaci arhitekture - antika-sred.v.-

16.st. 1890. 11

SVETI JAKOV Sv. Jakov zbijeno sačuvano u

cjelini selo župa 1517. 1921. 275

MALE SRAKANE arhitektonski

sklop sačuvan u

cjelini zaselak - 1953. 56

spojeno sačuvano u cjelini

selo, grad, luka

srednji vijek-20. st. 1869. 5.626 MALI

LOŠINJ Sv. Martin zbijeno djelomično

sačuvano ribarsko selo 13.-14- st. - -

Nerezine spojeno sačuvano u cjelini selo srednji vijek 17.

st. 1921. 1.559

Halmac arhitektonski sklop

sačuvano u cjelini zaselak - 1900. 96

Klarić arhitektonski sklop

sačuvano u cjelini zaselak - 1900. 21

Pešćine rastresito sačuvano u cjelini zaselak - 1953. 9

NEREZINE

Brdo arhitektonski sklop

ostaci arhitekture zaselak srednji vijek

17.st. 1880. 5

Osor zbijeno djelomično sačuvan grad antika – 20. st. 1921. 366

Tržić zbijeno sačuvan zaselak - 1880. 62

Loze zbijeno sačuvan stočarski stan, zaselak 18. st. 1890. 24

Marinška arhitektura - stočarski stan 1880. - - Arci arhitektura - stočarski stan 1880. - -

Podolci arhitektura adaptacija stočarski stan 1880. - - Ridulja arhitektura adaptacija stočarski stan 1880. 1880. 3

Grmožaj Gornji

arhitektonski sklop

djelomično sačuvan

stočarski stan, zaselak 18. st. 1785. 21

Osor

Grmožaj Donji arhitektonski sklop

djelomično sačuvan stočarski stan 18. st. 1927. 9

rastresito sačuvano u cjelini selo župa 15. st. 1931. 212

Sv. Andrija arhitektura ostaci arhitekture - 1880. 1880. 54

Baldarin arhitektura adaptacija stočarski stan 1880. -

Sv. Damjan arhitektura ostaci arhitekture stočarski stan 1880. -

Drakovac arhitektonski sklop - stočarski stan 1880. -

PUNTA KRIŽA

Gradac arhitektura - stočarski stan 1880. -



God. s najvećim brojem stanovnika

(od 1747. g.) Naselja - Zaseoci, Stanovi Tip naselja

(strukturalni oblici)

Stupanj sačuvanosti

Funkcionalni oblici

u povijesti

Vrijeme nastajanja

ili prve informacije Godina Stanovnika

1 2 3 4 5 6

Kalk arhitektonski sklop - stočarski stan 1880. -

Lusare arhitektonski sklop

djelomično sačuvan stočarski stan srednji vijek 1890. 11

Mali Mikložan arhitektura - stočarski stan 1880. 1948. 18 Matalda arhitektura - stočarski stan 1880. 1948. 18

Murtovnik arhitektonski sklop - stočarski stan 1880. 1900. 28

Ograde arhitektonski sklop - stočarski stan 1880. - -

Parhavac arhitektonski sklop

sačuvan u cjelini stočarski stan 1880. 1890. 11

Peski arhitektonski sklop - stočarski stan 1880. 1948. 8

Pogana izduženo adaptacija ribarsko selo antika - - Bokinić

Smrečje arhitektonski sklop - stočarski stan 1880. 1890. 7

Vela Draga - - stočarski stan - 1961. 11

Veli Mikložan arhitektonski sklop

sačuvan u cjelini stočarski stan 1880. 1890. 34

spojeno sačuvano u cjelini selo antika – 20. st. 1948. 1.629

Gornje Selo zbijeno sačuvano u cjelini selo antika – 20. st. - - SUSAK

Donje Selo zbijeno sačuvano u cjelini selo 18. st. - -

UNIJE zbijeno sačuvano u cjelini selo

antika, srednji vijek

župa 17. st. 1921. 783

arhitektonski sklop

sačuvano u cjelini selo srednji v. župa

16.st. 1931. 212

Gradiška - - zaselak antika, srednji vijek 1948. 18

USTRINE

Pizin - - zaselak - 1948. 11 VELE

SRAKANE arhitektonski sklop

sačuvano u cjelini selo - 1931. 187

spojeno sačuvano u cjelini selo, grad srednji vijek,

župa 17.st. 1910. 1.992

Rovenska zbijeno sačuvano u cjelini ribarsko selo - - - VELI LOŠINJ

Sv. Nikola (Grbica) rastresito sačuvano u

cjelini selo 14. st. - -

izgrađena područja naselja Površina izgrađenih područja naselja iznosi ukupno 340,52 ha. Postojeća prosječna gustoće stanovanja za naselja na području Grada iznosi 24,60 stanovnika/ha, a kreće se od 2,44 stanovnika/ha u Malim Srakanama do 46,84 stanovnika/ha u Malom Lošinju. Pri tome se utvrdio odnos broja stanovnika iskazan prema popisu stanovnika 2001. i izgrađene površine područja naselja.

Izgrađena područja naselja i gustoća stanovanja prema broju stanovnika iz popisa 2001. godine su pojedinačno za naselja prikazana u slijedećem iskazu:



I

izgrađeno područje naselja popis 2001. postojeća gustoća NASELJE ha stanovnici stanovnici / ha

1. BELEJ 10,56 64 6,06

2. ĆUNSKI 19,31 150 7,77

3. ILOVIK 11,22 104 9,27

4. MALE SRAKANE 0,82 2 2,44

5. MALI LOŠINJ 137,58 6.296 45,76

6. NEREZINE 43,62 371 8,51

7. OSOR 5,59 73 13,06

8. PUNTA KRIŽA 12,69 61 4,81

9. SUSAK 12,71 188 14,79

10. SVETI JAKOV 8,40 37 4,40

11. UNIJE 14,77 90 6,09

12. USTRINE 4,00 27 6,75

13. VELE SRAKANE 1,85 8 4,32

14. VELI LOŠINJ 58,75 917 15,61

NASELJA UKUPNO 340,47 8.388 24,6

Za Grad Mali Lošinj je vidljiv mali udio izgrađenog područja naselja u odnosu na ukupni prostor grada koji i iznosi svega 1,5 %, što je znatno manje od prosjeka Županije.

Pored statističkih naselja i onih za koja su bila utvrđena građevinska područja na prostoru Grada postoji još tridesetak lokaliteta koji čine manja naselja, stanovi, zaseoci, grupe kuća i pojedinačne kuće. Iskazane su s površinom pripadajućeg zemljišta. Broj stanovnika se za njih ne iskazuje iako se koriste za stalno i povremeno stanovanje, a često su napuštena i ruševna.

a b

površina stanje izgrađenosti stanova prema popisu 1880-1900

manja naselja, stanovi, zaseoci, grupe kuća i pojedinačne kuće

ha broj kuća 1-2 kuće 1. RIDULJA 0,29 stan 2. MIKLOŽAN MALI 1,52 stan 0 2-3 kuće 3. LUSARE 0,45 stan 0 3-6 kuće 4. GRMOZAJ G. 0,79 stan, zaselak 5. GRMOZAJ D. 3,00 stan 6. PARHAVAC 0,43 stan, zaselak



7. DRAKOVAC 0,39 stan 8. OGRADE 1,03 stan 9. SMREČJE 1,09 stan 10. MIKLOŽAN VELI 1,29 stan 0 6 i više kuća 11. LOZE 0,48 zaselak 12. PESKI 0,85 stan, zaselak 13. MURTOVNIK 0,54 stan, zaselak 14. PLAT 0,86 zaselak 15. SREM 0,94 stan 16. VERIN 2,38 stan 17. MALI TRŽIĆ 0,34 zaselak 18. VELI TRŽIĆ 2,13 zaselak 19. DRAGA 1,16 stan 20. POGANA 2,97 ribarsko selo 21. MATALDA 0,57 stan 22. SVETI PETAR 1,99 građevina 0 druge strukture 23. BOKINIĆ 1,10 24. LUČICA 2,15 25. LISKI 1,32 26. STUDENAC 0,62 27. STUDENČIĆ 0,30 28. KANDIJA 1,21

UKUPNO 32,19

Izvor: a. katastarski planovi napomena: u izgrađeno područje su uključene katastarske čestice sa zabilježenom postojećom građevinom i to u ukupnoj površini , b. Projekt Cres - Lošinj / Konzervatorsko-urbanistička studija 1989.

Navedene strukture različite su po izgrađenosti i sadašnjem korištenju, velik broj, pogotovo onih koje nisu na obali je napušten, ali se osjeća trend obnove i ponovnog korištenja, najčešće za povremeno stanovanje i odmor.

Veći dio stanova na Punti Križa, koji su uključeni u ova izgrađena područja evidentiran je kao etnološko kulturno dobro.

1.2.4. Sadržaji javnih funkcija

DRUŠTVENE DJELATNOSTI U proteklom razdoblju postignut je znatan napredak u svim društvenim djelatnostima grada Mali Lošinj. Njihov razvitak uvjetovan je ubrzanim rastom gospodarstva i kretanjem stanovništva. Ukratko se iznosi njihovo stanje 2000. godine.

UPRAVA U djelatnosti uprave u Malom Lošinju djeluje gradsko poglavarstvo i gradsko vijeće, kojima je djelokrug određen Zakonom o područnoj (lokalnoj) samoupravi (NN 33/2000), u skladu s kojim su ustrojeni upravni odjeli gradske uprave. Od ustanova državne uprave u Malom Lošinju su smještene dvije ispostave - Ureda za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša i Ured za imovinsko-pravne poslove, Rijeka.



Gradski proračun Malog Lošinja kreće se u visini od oko 28-32 mln kn godišnjih prihoda i rashoda. Najveći dio prihoda ubire se od poreza i prihoda od imovine, uključivo prihode od komunalne naknade i doprinosa, a najveći dio rashoda troši se za osobne i materijalne rashode gradske uprave, za nabavu dugotrajne imovine i za razne subvencije i potpore.

Analizirane su javne funkcije koje čine suprastrukturu ili nadgradnju ovog područja i značajne su za podizanje standarda i kvalitete života stanovništva. Pokazatelj su političko-teritorijalnog i vjerskog ustroja nekog područja i načina upravljanja, iskazuju obrazovnu, kulturnu i znanstvenu razinu, zdravstvenu kulturu i standard cjelokupnog stanovništva u gravitacijskom području korisnika, pridonose povećanju razine socijalne skrbi, doprinose bavljenju sportskim i rekreacijskim aktivnostima stanovništva i u mnogim segmentima i posjetitelja ovog prostora.

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, broj 10/97.), Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (NN, broj 90/92.), Zakona o sustavu državne uprave (NN, broj 75/93.) i Uredbi o ustrojavanju županijskih ureda (NN, broj 116/93.), na području Gada Malog Lošinja djeluju sljedeće institucije:

- Gradsko Vijeće, - Gradonačelnik (i zamjenik gradonačelnika), - Gradsko Poglavarstvo, - Upravni odjeli grada, - Županijski ured za opću upravu Rijeka-Matični ured, - Mjesni odbori: Belej, Punta Križa, Osor, Nerezine, Ćunski, Artatore, Mali Lošinj, Veli Lošinj,

Ilovik, Susak i Unije, - Vijeće mjesnog odbora, - Predsjednik vijeća mjesnog odbora, - Mjesni zbor građana.

Mjesni odbori uglavnom imaju sjedišta u postojećim domovima ili društvenim prostorijama, a u pravilu su imenovani po naseljima u kojima se nalaze. To su uglavnom objekti u kojima su još neki sadržaji: trgovina, gostiona i sl., ili su u sklopu zgrade škole i sl. tako da često raspolažu samo jednom do dvije prostorije. Ukoliko bi se s vremenom osigurala financijska sredstva najbolje bi ih bilo organizirati uz još neke društvene prostore u postojećim ili novim objektima na slobodnim lokacijama unutar naselja.

U okviru administrativnog prostora Grada Maloga Lošinja je mjesna samouprava organizirana u 10 mjesnih odbora putem kojih građani odlučuju o lokalnim poslovima koji su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni su odbori osnovani za jedno ili dva susjedna naselja i danas na prostoru Grada djeluju slijedeći mjesni odbori: Belej, Ustrine, Punta Križa, Osor, Nerezine (obuhvaća i Sv. Jakov), Ćunski (obuhvaća i Artatore), Veli Lošinj, Unije (obuhvaća i Vele i Male Srakane), Susak i Ilovik.

Prema Uredbi o ustrojavanju županijskih ureda (NN, br. 116/93.), u Županiji primorsko-goranskoj ustrojeni su slijedeći Županijski uredi u Rijeci i njihove ispostave uglavnom u bivšim općinskim središtima.

Ured za gospodarstvo, Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, sport i tehničku kulturu, Ured za rad, zdravstvo, i socijalnu skrb, Ured za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ured za turizam, Ured za opću upravu - svi u Rijeci,

U Gradu Malom Lošinju su ispostave slijedećih Županijskih ureda: - ispostava Ureda za katastarsko-geodetske poslove Rijeka, - ispostava Ureda za pomorstvo Rijeka, - ispostava Ureda za imovinsko-pravne poslove Rijeka, - ispostava Ureda za statistiku Rijeka, - ispostava Ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu

okoliša Rijeka.



Prema Odluci o sjedištu i području na kojima djeluju uprave za obranu i uredi za obranu (NN, broj 63/93.) i Uredbi o ustroju i djelovanju sustava motrenja i obavješćivanja u Republici Hrvatskoj (NN, broj 11/93.) na području Županije primorsko-goranske djeluju:

Uprava za obranu Rijeka sa sjedištem u Rijeci za područje Županije primorsko-goranske u čijem sastavu djeluje:

- Ured za obranu Cres-Lošinj sa sjedištem u Malom Lošinju za područje gradova Cres i Mali Lošinj,

Služba motrenja i obavješćivanja Županije je u Rijeci, a elementi službe motrenja i obavješćivanja su u središtu grada.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (NN, broj 76/94.), Uredbi o sjedištu i području na kojem se osnivaju policijske uprave (NN, broj 48/93.), Uredbi o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj (NN, broj 97/96.) i Zakona o vatrogastvu (NN, broj 58/93. i 87/96.) na području Grada Maloga Lošinja djeluju slijedeće institucije:

- Granična policija Mali Lošinj – u nadležnosti Organa uprave nadležnih za prelazak državne granice,

- Policijska stanica (ispostava) u Gradu Malom Lošinju (?sa svojim postajama u drugim naseljima i dijelovima grada)u nadležnosti Službe za zaštitu ustavnog poretka za područje županije: VIII. Policijska uprava primorsko-goranska sa sjedištem u Rijeci,

- Stožer civilne zaštite, - Dobrovoljna vatrogasna postrojba ( Profesionalna vatrogasna postrojba, Udruga dobrovoljnih

vatrogasaca) u sastavu Vatrogasne zajednice primorsko-goranske županije Rijeka.

Prema Zakonu o poreznoj upravi (NN, broj 75/93. i 1/96.), Zakona o carinskoj službi Republike Hrvatske (NN, broj 53/91, 53A/91. i 4/94.), Zakona o financijskoj policiji (NN, broj 89/92., 16/93. i 94/94.), Zakona o državnoj reviziji (NN, broj 70/93.) i Zakona o lučkim kapetanijama i kapetanijama pristaništa (NN, broj 24/87., 68/91. i 88/93.) na području Županije primorsko-goranske djeluju sljedeće institucije:

- Ispostava Porezne uprave Mali Lošinj - u nadležnosti Porezne uprave Zagreb, područnog ureda Rijeka,

- Carinska ispostava za poslove konsignacije Mali Lošinj - u nadležnosti Carinske uprave Republike Hrvatske Zagreb, Carinarnice Rijeka

- Postaja financijske policije Mali Lošinj – u nadležnosti Državnog ureda za reviziju Zagreb koji u svim mjestima gdje su bile ispostave Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske (poslovi ekonomsko-financijske revizije - središta bivših općina),

- Lučke ispostave Mali Lošinj i Susak – u nadležnosti Lučke kapetanije Rijeka, - Kontrola letenja na aerodromu Mali Lošinj - u nadležnosti Uprave kontrole letenja Zagreb, - Meteorološka stanica (sinoptičke i klimatološke) te kišomjerna postaja - u nadležnosti

Državnog hidrometeorološkog zavoda Zagreb.



SADRŽAJI U NASELJU UPRAVA NASELJE LOKALNA SAMOUPRAVA UREDI- ISPOSTAVE

GRADSKO VIJEĆE MATIČNI URED - ŽUPANIJSKI URED ZA OPĆU UPRAVU RIJEKA

GRADONAČELNIK I ZAMJENIK GRADONAČELNIKA

ISPOSTAVA ŽUPANIJSKOG UREDA ZA KATASTARSKO-GEODETSKE POSLOVE

GRADSKO POGLAVARSTVO ISPOSTAVA ŽUPANIJSKOG UREDA ZA POMORSTVO ISPOSTAVA ŽUPANIJSKOG UREDA ZA IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE UPRAVNI ODJELI GRADA ISPOSTAVA ŽUPANIJSKOG UREDA ZA STATISTIKU ISPOSTAVA ŽUPANIJSKOG UREDA ZA PROSTORNO UREĐENJE, STAMBENO-KOMUNALNE POSLOVE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA URED ZA OBRANU GRANIČNA POLICIJA POLICIJSKA STANICA STOŽER CIVILNE ZAŠTITE DOBROVOLJNA VATROGASNA POSTROJBA ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE CARINSKA ISPOSTAVA ZA POSLOVE KONSIGNACIJE POSTAJA FINANCIJSKE POLICIJE LUČKA ISPOSTAVA KONTROLA LETENJA

MALI LOŠINJ

MJESNI ODBORI BELEJ, USTRINE, PUNTA KRIŽA, OSOR, NEREZINE, VELI LOŠINJ, ILOVIK, SUSAK I UNIJE

METEOROLOŠKA STANICA SUSAK LUČKA ISPOSTAVA PRAVOSUĐE Općinski sud u Malom Lošinju, kao sud opće nadležnosti, nadležan je za područje gradova Malog Lošinja i Cresa. U ovom se sudu nalazi zemljišnoknjižni odjel (gruntovnica).

Županijski sud u Rijeci nadležan je za područje općinskih sudova. U okviru Županijskog suda u Rijeci postoji sudski zatvor, te pravosudna policija pri sudovima i državnim odvjetništvima. Trgovački sud u Rijeci nadležan je za područje Istarske i Primorsko-goranske županije.

U Malom Lošinju se nalazi Prekršajni sud, tijelo državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno, kao posebni sud za pravno područje prekršajnog kažnjavanja i izricanja drugih prekršajnih sankcija, u okviru područja i nadležnosti određene zakonom.

Primjenom Zakona o državnom pravobraniteljstvu (NN, br. 75/95), koji je stupio na snagu 7. listopada 1995., ukidaju se zajednička pravobraniteljstva i pravobraniteljstva općina, s tim da Javno pravobraniteljstvo u Rijeci, odnosno u sjedištu Županije primorsko-goranske, nastavlja s radom i ustanovljuje se za cijelo područje Državno pravobraniteljstvo Županije primorsko-goranske.

Mali Lošinj je javnobilježničko službeno sjedište s 2 javnobilježnička mjesta.

ODGOJ I OBRAZOVANJE Obrazovnu djelatnost obavljaju ove ustanove:

- Dječji vrtić "Cvrčak" Mali Lošinj s područnim odjeljenjima u Velom Lošinju i Nerezinama; obuhvaća oko 270 djece, od čega oko 30 u Velom Lošinju i oko 15 u Nerezinama.

- Osnovna škola Maria Martinolića u Malom Lošinju koja ima ukupno 700 đaka; ima područna odjeljenja u Velom Lošinju, Nerezinama i na otocima Unije, Susak i Ilovik. Sagrađena je nova školska zgrada na površini od 4000 m2 za oko 1000 đaka.



- Srednje školstvo sastoji se od Srednjoškolskog centra A.V. Haračića u Malom Lošinju koji ima u svom sastavu gimnaziju, srednju pomorsku školu s nautičkim i strojarskim odjelom, turističko-hotelijersku školu i trogodišnju stručnu školu za zanimanja trgovca, automehaničara, konobara i kuhara. U tim školama obuhvaćeno je oko 440 đaka. U okviru Otvorenog pučkog sveučilišta djeluje i niža glazbena škola s oko 70 djece. Pomorska škola osnovana je 1780, kao privatna ustanova, koja je 1855. postala državna. Ukinuta je 1945. i ponovno otvorena 1960. godine.

- Dvije autoškole - "Polet" i "Promal" koje održavaju tečajeve za obrazovanje šofera. Školske ustanove zadovoljavaju potrebe stanovništva i gospodarstva, ali ne raspolažu s dovoljnom opremom, a i nemaju veće športske dvorane.

PREDŠKOLSKI ODGOJ Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN, broj 10/97.) propisao je ustroj djelatnost i sadržaja predškolskog odgoja i naobrazbe. Uredio je osnivanje, rad i financiranje dječjih vrtića, pri čemu bi se otvorile i nove mogućnosti pomoći pri osnivanju privatnih vrtića. Osnivač predškolskih ustanova može biti Grad, mogu biti privatni i mogu djelovati u sklopu vjerskih zajednica. Odgoj i naobrazba u državnim, privatnim i vjerskim (crkvenim, samostanskim) ustanovama za predškolski odgoj i naobrazbu djece provodi se u dobi od šest mjeseci do šeste godine života, među koje su uključena i djeca s manjim teškoćama u razvoju. Posebna su podskupina djeca u 6. godini života, koja se prema odluci roditelja mogu upisati u tzv. predškolu (malu školu - priprema za upis u prvi razred). To su uglavnom djeca koja nisu pohađala vrtiće.

Na području Grada Maloga Lošinja djeluju slijedeće ustanove za predškolski odgoj: USTANOVE ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ

BROJ DJECE NASELJE 1991./1992. 2001./2002. 2003./2004. 2005./2006.

OSTALI PODACI

MALI LOŠINJ 239 239

224

VELI LOŠINJ 20 43 31

NEREZINE 15 17 12 UKUPNO 274 299 279 267

- naziv: Dječji vrtić Cvrčak - lokacija: novi vrtić na Kalvariji - 1988. godine - 287 djece u dobi od 1-6

godina (prekapacitiran 20 %) - zgrada 1.400 m2 - mogućnost dogradnje 2 paviljona za 2

odgojne grupe na postojećoj lokaciji - parcela 1,25 ha se povećava za oko 0,3

ha, na 1,5 ha što uz 35 % daje mogućnost 4.375 m2 zgrade

Izvor: podaci Županijskog ureda za statistiku podaci stručnih službi Grada malog Lošinja

OSNOVNO ŠKOLSTVO Odgoj i školovanje u osnovnoj osmogodišnjoj školi su obvezatni za svu djecu od 6,5 do 14,5 godina života. Razlikuju se dva razdoblja, razredna nastava od I. do IV. razreda, i predmetna nastava od V. do VIII. razreda. Jedinstven je plan i program za osnovnu školu. Za posebno darovitu djecu predviđena je mogućnost izbora dodatnih sadržaja, kao i dodatno osnovno glazbeno i plesno školovanje.

Odgoj i školovanje djece s manjim teškoćama u razvoju ostvaruje se u osnovnim školama za redovite učenike, u sklopu potpune ili djelomičnog uključenja tih učenika u redovitu nastavu.

Odgoj i školovanje djece i mladeži s većim teškoćama u razvoju od 1. do 21. godine života ostvaruje se u posebnim ustanovama, prilagođenima vrsti i stupnju teškoće.

Zajamčeno je pravo pripadnicima etničkih zajednica na odgoj i školovanje na materinskom jeziku. Do sada se tim pravom u Županiji primorsko-goranskoj koristi talijanska etnička zajednica (manjina).



Na području Grada Malog Lošinja djeluju slijedeće osnovne škole, matične i njihove područne osnovne škole (odjeli):

BROJ UČENIKA NASELJE OSNOVNA ŠKOLA Maria Martinolića 1991./1992. 2001./2002. 2003./2004. 2005./2006.

1. MALI LOŠINJ MATIČNA OSNOVNA ŠKOLA 920 754 610 2. VELI LOŠINJ PODRUČNA OSNOVNA ŠKOLA 45 51 35 3. NEREZINE PODRUČNA OSNOVNA ŠKOLA 35 26 23 4. PUNTA KRIŽA PODRUČNA OSNOVNA ŠKOLA 2 5 - 5. ILOVIK PODRUČNA OSNOVNA ŠKOLA 4 5 5 6. SUSAK PODRUČNA OSNOVNA ŠKOLA 7 12 13 7. UNIJE PODRUČNA OSNOVNA ŠKOLA 20 6 5 91./92. ukupno 7 školskih objekata s 1.033 učenika i 77 nastavnika

1033 859 771 691 Izvor podaci Županijskog ureda za statistiku podaci stručnih službi Grada malog Lošinja

SREDNJE OBRAZOVANJE Srednje škole su državne, privatne i vjerske. Odgoj i školovanje djece i mladeži s lakom mentalnom retardacijom i manjim teškoćama u razvoju ostvaruje se u srednjim školama za redovite učenike, u sklopu potpune ili djelomičnog uključenja tih učenika u redovitu nastavu. Zajamčeno je pravo pripadnicima etničkih zajednica, odnosno manjina na odgoj i školovanje na materinskom jeziku.

Na području Grada Maloga Lošinja djeluje jedna srednja škola - Srednja škola Ambroza Haračića. Nova zgrada škole na Kalvariji zadovoljava potrebama, parcela je površine 1.200 m2, a izgrađena površina objekta oko 400 m2

SREDNJA ŠKOLA BROJ UČENIKANASELJE Ambroza Haračića 1991./1992. 2001./2002. 2003./2004.

-1991./92. srednjoškolski centar 384 -2001./02. gimnazija 147 -2001./02. tehnička i srodne 186

1. MALI LOŠINJ

-2001./02. industrijska i obrtnička 121

UKUPNO 384 454 443

Izvor: podaci Županijskog ureda za statistiku podaci stručnih službi Grada malog Lošinja

OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA Osnovna glazbena škola Mali Lošinj djeluje pri Pučkom otvorenom učilištu, a ima podružnicu u Cresu. Školske godine 2005./0. pohađa je 40 učenika u Malom Lošinju i 16 učenika u Cresu.

ŠKOLE ZA ODRASLE Školovanje odraslih obuhvaća programe osnovnog školovanja (završetak osnovne škole), stjecanja srednje školske spreme , srednje stručne spreme (škole koja traje najmanje 3 godine) ili niže stručne spreme (završetak škole koja traje 1 ili 2 godine), te prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja.



Oblici izvođenja programa srednjeg školovanja odraslih su redovita, konzultativno-instruktivna, dopisno-konzultativna, multimedijska i slične nastave. Školovanjem odraslih u Gradu Malom Lošinju bave se redovita srednja škola i pučko učilište.

UČENIČKI DOMOVI Posebnu skupinu školskog sustava čine učenički domovi. Organiziraju smještaj i prehranu, odgojno-obrazovni rad, kulturne i druge aktivnosti učenika. Djelatnost je učeničkog doma dio djelatnosti srednjeg školstva i s njime je programski vezan.

KULTURA I INFORMACIJE Kulturna djelatnost ima dugu tradiciju, a i bogata je historijsko-kulturna baština (starije crkve, tvrđave, vile, umjetničke slike). U srednjovjekovnoj kuli Malog Lošinja otvoren je pomorsko-povijesni muzej. Postoje dvije stalne umjetničke izložbe "Piperata" i "V.A. Mihičić" sa slikama i skulpturama u zgradi Pučkog sveučilišta (Vila Fritz). Priprema se osnivanje muzeja grada Lošinja na Rivi lošinjskih kapetana, u kojemu će biti izložen originalni kip Apoksiomenosa rad grčkog kipara Lizipa. U Osoru postoji arheološka zbirka, u biskupskom dvoru sakralni muzej i gradski lapidarij.

U Malom Lošinju djeluje Otvoreno pučko sveučilište, kojemu je osnivač grad Mali Lošinj. Obavlja muzejsko-galerijsku djelatnost, održava nižu glazbenu školu, kino dvoranu s binom, Centar za kulturu, javnu knjižnicu i čitaonicu. U knjižnici ima 1800 knjiga, 7 časopisa, 7 novina, učlanjeno je 1200 članova, a ima 20.000 posjetilaca, 4000 korisnika u čitaonici i 35.000 posuđenih knjiga. U srednjim školama postoje i manje priručne školske knjižnice.

Osim toga, djeluje u gradu kazalište IAK, puhački orkestar, folklorna grupa, mažoretkinje i više drugih društava, kojima gradsko poglavarstvo pruža financijsku potporu.

U Malom Lošinju redovito izlazi zbornik radova Otočki ljetopis Lošinj-Cres, u kojem se odrađuju teme iz prošlosti i sadašnjosti oba otoka, a povremeno, uz prekide, izlaze i novine Otočki vjesnik.

U gradu kao i u ostalim naseljima najveći broj domaćinstava posjeduje radio i televizijske aparate.

O razvoju kulturnih djelatnosti na ovom prostoru svjedoče povijesni podaci koji sežu u 19. stoljeće. U Velom Lošinju je hrvatska Čitaonica osnovana već 1867. godine, dvadeset godina prije malološinjske, uz novčanu pomoć biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Bila je to prva čitaonica na kvarnerskim otocima. Nakon gašenja ponovno je osnovana 1906. godine.

U Malom Lošinju je talijanska čitaonica osnovana već 1848. godine, dok je hrvatska čitaonica osnovana rujna 1887. godine, a bila je smještena u zgradi na današnjoj adresi Trg žrtava fašizma 8. U početku je bila pristupačna isključivo višem sloju (inteligenciji, činovnicima, brodovlasnicima, kapetanima). Lošinjskom se puku približila kada je pri čitaonici osnovano zabavno-čitalačko pučkog društva “Zora”1889. godine, a zatim i posujilnica (1901.), pučka knjižnica (1904., 1905 imala je preko 1400 knjiga), dramatično i glazbeno društvo (1912.).

Krajem 19. stoljeća grad je imao četiri čitaonice, dvije talijanske i dvije hrvatske koje su u pravilu djelovale pri društvima različitih staleža, te čitaonicu bolničko-sanatorijskog sklopa koju vodi njemački liječnik dr.Vet, što je tada rijetkost i za veće gradove.

U Ćunskom je hrvatska Čitaonica otvorena 1877. godine, u Nerezinama 1896. godine, a Narodni dom s čitaonicom 1904, na Unijama 1897. godine, u Punta Križi 1913. godine

Arheološku zbirku prethistorijskih i antičkih nalaza grad Osor dobiva 1881. godine, odlaskom njenog autora osorskog nadžupnika dr. Ivana Kvirina Bolmarčića na dužnost u krčki Stolni kaptol.

Danas na Prostoru Grada Maloga Lošinja bilježimo slijedeće kulturne i informativne ustanove koje u okviru cjelokupnog sustava obrazovanja i kulture imaju specifične zadatke da putem raznih



obrazovnih oblika pružaju opće obrazovanje, stručno obrazovanje i usavršavanje, kulturno-umjetničko obrazovanje i informiranje:

SADRŽAJI U NASELJU NASELJE

KULTURA I INFORMACIJE PUČKO OTVORENO UČILIŠTE

DOM KULTURE KNJIŽNICA I ČITAONICA

KINO MUZEJ

GALERIJA, IZLOŽBENI PROSTOR AMATERSKO KAZALIŠTE "JOSIP ANTUN KRALJIĆ"(JAK) ,

amaterski srednjoškolski glumački ansambl KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO

PUHAČKI ORKESTAR "JOSIP KAŠMAN" FOLKLORNO DRUŠTVO "MANFRINA"

OGRANAK MATICE HRVATSKE OGRANAK ČAKAVSKOG SABORA

LOŠINJSKE MAŽORETKINJE KLAPA "ČIKAT"

RADIO POSTAJA “JADRANKA” AMATERSKE RADIO POSTAJE NOVINSKO-IZDAVAČKA KUĆA

MALI LOŠINJ

APOKSIOMEN - PRIPREMA IZLOŽBENOG PROSTORA U PALAČI KVARNER KNJIŽNICA ČITAONICA

FOLKLORNO DRUŠTVO "STUDENAC" NEREZINE FESTIVALI , PRIREDBE

MUZEJ , GALERIJA, IZLOŽBENI PROSTOR KNJIŽNICA ČITAONICA

ARHEOLOŠKA ZBIRKA OSOR OSOR

OSORSKE GLAZBENE VEČERI (OSNIVAČKO PRAVO REPUBLIKE HRVATSKE) KNJIŽNICA ČITAONICA UNIJE

UNIJE WORKSHOP VELI LOŠINJ GALERIJA, IZLOŽBENI PROSTOR

opće obrazovanje stručno obrazovanje i usavršavanje

USTANOVE U KULTURI godina djelatnika 1995. seminari

tečajevi

polaznici seminari tečajevi

polaznici

1993./1994. 12 12 220 2 219 PUČKO OTVORENO UČILIŠTE MALI LOŠINJ osnivačko pravo Grada 2003./2004.

U skladu sa Zakonom o ustanovama (NN, broj 76/93., članak 78, stavak 3.) i ovlasti Vlade Republike Hrvatske od 20. siječnja 1994. Ministarstvo kulture (i prosvjete) donijelo je rješenje kojim se osnivačka prava države nad ustanovama iz kulture, umjetnosti i informacija na području županija prenose na jedinice lokalne samouprave.



Na temelju. Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (“Narodne novine” broj 47/90. i 27/93) i Statuta Grada Malog Lošinja (“Službene novine Primorsko – goranske županije” br. 31/02.), Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja donosi Program javnih potreba u kulturi se obuhvaćaju svi oblici promicanja kulture i kulturnih djelatnosti koji doprinose razvitku i unapređenju kulturnog života u Gradu.

Javne potrebe u kulturi, za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jesu kulturne djelatnosti i poslovi, akcije i manifestacije u kulturi od interesa grada, a osobito: djelatnost i poslovi ustanova kulture, udruženja i drugih organizacija u kulturi, tako i pomaganje i poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, akcije i manifestacije u kulturi što pridonose razvitku i promicanju kulturnog života.

Proračunom Grada Malog Lošinja osiguravaju se sredstva za financiranje javnih potreba kulturnih djelatnosti: muzejske, knjižnične, glazbene, izložbene i likovne, kinoprikazivačke, zaštite i očuvanja kulturnih dobara, za programe poticanja kulturno-umjetničkog amaterizma (udruge) i programi za mladež. Programi navedenih kulturnih djelatnosti realiziraju se kroz ustanove u kulturi i kulturno-umjetničke udruge. Dio sredstava ustanove i udruge osiguravaju iz vlastitih prihoda.

Pri razvoju kulturnih djelatnosti cilj je uspostaviti odnos kultura - turistička privreda, uključivanje kulture u obogaćenje turističke ponude temeljeno na suvremenijim obostrano korisnim odnosima.

Na temelju Zakona o tehničkoj kulturi (“Narodne novine” broj 76/93. i 11/94) i Statuta Grada Malog Lošinja (“Službene novine Primorsko – goranske županije” br. 31/02), Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja donosi Program javnih potreba Grada Malog Lošinja u tehničkoj kulturi. Javne potrebe u tehničkoj kulturi za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna Grada Malog Lošinja su aktivnosti, poslovi i djelatnosti lokalnog značenja u svezi s djelovanjem udruge tehničke kulture poticanjem i promicanjem tehničke kulture, programima odgoja, obrazovanja i osposobljavanja djece i mladeži za stjecanje tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina, organiziranjem promaknuća tehnoloških inovacija (izložbi, sajmova i sl.), nabavkom opreme i održavanjem objekata tehničke kulture od interesa za grad.

TEHNIČKA KULTURA NASELJE UDRUGE I DRUŠTVA UDRUGA TEHNIČKE KULTURE ASTRONOMSKO DRUŠTVO LEO BRENER

MALI LOŠINJ FOTO KLUB "LOŠINJ"

ŠPORT I REKREACIJA Sportsko-rekreativna djelatnost znatno je razvijena: ima 10-tak športskih društava i klubova koji njeguju gotovo sve vrste športova: nogomet, košarku, karate, šah, boćanje, jedrenje, tenis, podmorski ribolov, ronjenje, udičarenje, plivanje itd. U mnogim naseljima uređena su i dječja igrališta za aktivnu rekreaciju djece. Konačno, u hotelima se primjenjuju razni oblici aktivnog odmora (biljari, saune, wellness i fitness programi i sl.). Šport je važan ne samo za razvoj zdravlja stanovništva i rekreaciju omladine nego i za obogaćivanje turističke ponude, osobito u ljetnoj sezoni.

Sportsko-rekreativne aktivnosti građana provode amaterske sportske udruge, klubovi i pojedinci. Poticanje i promicanje masovnog športa provodi se kroz rad školskih sportskih klubova u osnovnoj i srednjoj školi.



Na Prostoru Grada Maloga Lošinja bilježimo slijedeća sportska društva:

NASELJE SPORTSKA DRUŠTVA

SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO "UDICA"

BOĆARSKI KLUB "LOŠINJ 90"

VATERPOLO KLUB "LOŠINJ”

KOŠARKAŠKI KLUB “JADRANKA”

TENISKI KLUB “LOŠINJ-JADRANKA”

NOGOMETNI KLUB “LOŠINJ”

KARATE KLUB “LOŠINJ”

ŠAHOVSKI KLUB "LOŠINJ"

PLANINARSKO DRUŠTVO “OSORŠĆICA”

KUGLAČKI KLUB “ČIKAT”

DRUŠTVO SPORTSKE REKREACIJE HEP

JEDRILIČARSKI KLUB "JUGO"

KLUB ZA SKIJANJE NA VODI "LOŠINJ"

STRELJAČKI KLUB "MALI LOŠINJ"

MALI LOŠINJ

SPORTSKO DRUŠTVO “EXCALIBUR” NEREZINE SPORTSKO DRUŠTVO "ŠKARPINA" UNIJE SPORTSKO DRUŠTVO "UNIJE"

KLUBOVI – UDRUGE VELI LOŠINJ

ZAJEDNICE SPORTSKIH UDRUGA

Na temelju Zakona o športu (“Narodne novine” broj 111/97. i 13/98) i Statuta Grada Malog Lošinja (“Službene novine Primorsko – goranske županije” br. 31/02), Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja donosi Program javnih potreba u športu Grada Malog Lošinja. Javne potrebe u športu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna Grada su aktivnosti, poslovi i djelatnosti, za koje je određeno da su lokalnog značenja, u svezi s poticanjem i promicanjem športa, provođenjem dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži, djelovanjem sportskih udruga u gradu, djelovanjem gradskih sportskih saveza i udruženja sportskih organizacija i saveza, treningom, organiziranjem i provođenjem sustava domaćih i međunarodnih natjecanja, sportsko-rekreacijskim aktivnostima građana, kao i sportskim aktivnostima koje su u funkciji unapređenja i čuvanja zdravlja i postizanja psihofizičke sposobnosti pučanstva.

U cilju poticanja sportskih-rekreativnih aktivnosti građana, djece i mladeži Grad ulaže u izgradnju, održavanje i opremanje sportskih objekata i otvorenih igrališta od značenja za grad.



Na Prostoru Grada Maloga Lošinja bilježimo slijedeće sportske i rekreacijske sadržaje :

SPORTSKI SADRŽAJI I MANIFESTACIJE NASELJE

SPORTSKI SADRŽAJI SPORTSKE MANIFESTACIJE

NOGOMETNO IGRALIŠTE ČIKAT hrvatski, evropski i svjetski centar podvodnog ribolova s dugom tradicijom

TENISKI TERENI u okviru turističke zone

međunarodno afirmiran aerodrom s organizacijom 6. Svjetskog prvenstva u figurativnim padobranskim

skokovima 1985. g SPORTSKI TERENI

u okviru turističke zone

SPORTSKA DVORANA NA KALVARIJI

na parceli površine 0,4 ha, izgrađenost 70 %

MALI LOŠINJ

NOVO SPORTSKO IGRALIŠTE NA ZAGAZINJINAMA

NEREZINE sportski tereni u okviru škole i turističke zone

VELI LOŠINJ sportski tereni u okviru škole i turističke zone

PLANIRANI SPORTSKI SADRŽAJI I MANIFESTACIJE: - redizajnirati sportsku dvoranu na Kalvariji u Malom Lošinju, - izgraditi centar za “male sportove” površine 0,6 ha u Malom Lošinju - izgraditi gradsku višenamjensku sportsko-rekreacijsku zonu površine 8,6 ha na poluotoku Bojčić - izgraditi zatvoreni bazen (25-50) m (u okviru novoizgrađenih hotela u turističkoj zoni na Čikatu), - izgradnja centra sportova na vodi ;klubovi podvodnih aktivnosti, jedriličara, veslača, skijaša na

vodi (u Sv. Martinu), - rekonstrukcija dječjih igrališta u Velom Lošinju, - izgradnja školske dvorane u Malom Lošinju i u Velom Lošinju, - optimalizacija odnosa sporta i turizma.

ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB U zdravstvu primarnu zaštitu zdravlja stanovništva i turista obavlja Dom zdravlja u Malom Lošinju "dr. Dinko Kozulić" s osam jedinica, zatim šest privatnih ordinacija opće medicine i dvije privatne specijalističke ordinacije. Zubarsku njega obavlja pet stomatoloških ordinacija i dva zubotehnička laboratorija. Osim toga postoji Dječja bolnica u Velom Lošinju i ispostava županijskog Zavoda za javno zdravstvo Rijeka. Poliklinička i stacionarna zaštita zdravlja obavlja se u poliklinikama i bolnicama grada Rijeke. Postoji i jedna apoteka u Malom Lošinju te program «Zdravi grad», prema kojem se održavaju seminari i radionice za sprečavanje asocijalnog ponašanja u suradnji s roditeljima i mladima.

Socijalnu zaštitu provodi Centar za socijalnu skrb u Malom Lošinju, a smještaj starijih soba obavlja Dom umirovljenika u Velom Lošinju koji se brine za 90 korisnika.

Stanovništvo najviše boluje od bolesti dišnog sustava, bolesti mišićno-koštanog sustava, bolesti cirkularnog sustava i od ozljeda i trovanja, a najviše umire od bolesti cirkularnog sustava, bolesti dišnog sustava, te od starenja i nepoznatog uzroka.

Pravo na zdravstvenu zaštitu Ustavom je zajamčeno svakom stanovniku Republike Hrvatske. Zakoni o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju iz 1993. g. uvode nov pristup zdravstvu i utvrđuju osnovu koja će omogućiti daljnji razvoj zdravstva. Novim zakonodavstvom omogućeno je otvaranje privatne prakse kao i osnivanje privatnih ustanova, te uvođenje dopunskog i dodatnog



zdravstvenog osiguranja. Istim je zakonima regulirano da se zdravstvena zaštita provodi na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa. Uz omogućeno kontrolirano tržišno natjecanje za pružanje zdravstvene skrbi, država zadržava vodeću ulogu u nadzoru nad zdravstvenom zaštitom određenih vulnerabilnih skupina (trudnice, djeca do 15 godina, stariji od 65 godina, invalidi), te nad nekim javno-zdravstvenim problemima (zarazne i kronične nezarazne bolesti).

U 1994. g. provedena je preobrazba zdravstvenih ustanova i njihovo organizacijsko prilagođavanje novom zakonodavstvu. To je imalo za posljedicu prestanak rada medicinskih centara i njihovu preobrazbu u ustanove primarne i bolničke zdravstvene zaštite te zavode za javno zdravstvo.

Primarna zdravstvena zaštita: a) OPĆA MEDICINA b) HITNA MEDICINSKA POMOĆ c) ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DOJENČADI I MALE DJECE d) ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ŠKOLSKE DJECE I MLADEŽI e) ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJELATNIKA f) ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ŽENA g) ZAŠTITA I LIJEČENJE USTA I ZUBI Sekundarna zdravstvena zaštita - SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNE I OSTALE DJELATNOSTI a) SPECIJALISTIČKE ORDINACIJE b) EPIDEMIOLOGIJA/BAKTERIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA TUBERKULOZE c) TRANSFUZIJA KRVI d) LJEKARNE Zdravstvena djelatnost obavlja se kao javna služba, a obavljaju je ustanove (u državnom vlasništvu, vlasništvu županija i privatnom vlasništvu) i zdravstveni djelatnici u privatnoj praksi.

ZDRAVSTVENI DJELATNICI Liječnici Zubni terapeuti Farmaceuti 16. Mali Lošinj 13 3 2

Zdravstveni djelatnici BROJ ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI ukupno liječnici ostali

lokacija

1. OPĆA MEDICINA 4 7 11 7

2. HITNA MEDICINSKA POMOĆ 6 2 4 1

3. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DOJENČADI I MALE DJECE - - (1) -

4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ŠKOLSKE DJECE I MLADEŽI 3 1 2

5. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJELATNIKA - - -

6. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ŽENA 1 (1)

- (1) 1

7. ZAŠTITA I LIJEČENJE USTA I ZUBI 8 3 5

BROJ ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA U SEKUNDARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI davatelji

KADROVI U DJELATNOSTI ZA TRANSFUZIJU KRVI 1 - 1 87

GRAD MALI LOŠINJ (stanje- 1994. godine)

BROJ ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA U PRIVATNOJ PRAKSI opći ginekolo

zi ukupno



1 2 3

Zdravstveni djelatnici ukupno

DJELATNICI PO POJEDINIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA (stanje- 1994. godine)

ukupno

liječnici

stomatolozi

farma ceuti ostali ostali ostali

MALI LOŠINJ Dom zdravlja 61 11 4 - 46 29 90

VELI LOŠINJ

Specijalne bolnice Dječja bolnica za alergijske bolesti s odjelom za odrasle

14 4 - - 10 41 55

CENTRI ZA SOCIJALNI RAD naziv sedište boj korisnika boj

zaposlenih broj korisnika po zaposlenom

Centar za socijalni rad Cres-Lošinj Mali Lošinj 6,0

Centar za odgoj, osposobljavanje i obrazovanje djece i omladine

Odgojni dom za mušku omladinu

Mali Lošinj 97 40 2,43

Centri za socijalni rad su Podružnice Republičkog fonda socijalne zaštite Rijeka za teritorij Županije primorsko-goranske

USTANOVE SJEDIŠTE BROJ USTANOVA

BROJ KORISNIKA

BROJ ZAPOSLENIH

BROJ KORISNIKA PO ZAPOSLENOM

BROJKORISNIKA

PO USTANOVI

Veli Lošinj 1 78 19 4,1 78 DOMOVI ZA ODRASLE OSOBE I PENZIONERE Susak

USTANOVE čiji smještaj financira Ministarstvo rada i socijalne skrbi:

SJEDIŠTE

BROJ

USTANOVA

BROJ

KORISNIKA

BROJ

ZAPOSLENIH

BROJ KORISNIKA PO ZAPOSLENOM

BROJKORISNIKA

PO USTANOVI

Organizacije socijalne zaštite djece i omladine DOMOVI ZA DJECU I OMLADINU

Veli Lošinj 3 193 64 3,02 64

Organizacija socijalne zaštite maloljetnika društveno neprihvatljivog ponašanja

DOMOVI ZA ODGOJ DJECE I OMLADINE

1 27 20 1,35 27,0

CENTRI ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE DJECE I OMLADINE

2 177 80 2,21 88,5

Izvor podataka: PPŽPG 2000., (Statistički ljetopis Hrvatske, Pregled po županijama, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 1995. Županija primorsko-goranska (1994. god.)



Danas na prostoru Grada Maloga Lošinja bilježimo slijedeće zdravstvene i sadržaje socijalne skrbi:

SADRŽAJI U NASELJU

ZDRAVSTVO NASELJE I - PRIMARNA

ZAŠTITA II -SEKUNDARNA ZAŠTITA

III - TERCIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

SOCIJALNA SKRB

ILOVIK AMBULANTA ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE –

ispostavaDOM ZDRAVLJA - ordinacije opće

prakse - specijalističke

ordinacije - stomatološke

ordinacije

OPĆA BOLNICA I STACIONAR

bolnička stanica za transfuzijsku medicinu CENTAR ZA SOCIJALNI RAD -

sjedište

LJEKARNA

CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE I

OSPOSOBLJAVANJE DJECE I OMLADINE

HITNA MEDICINSKA

POMOĆ STACIONARI

MALI LOŠINJ

AMBULANTA

RODILIŠTE

MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE - ispostava

LJEKARNA NEREZINE

AMBULANTA PUNTA KRIŽA AMBULANTA

SUSAK AMBULANTA DOM ZA ODRASLE I STARIJE OSOBE

UNIJE AMBULANTA

VELI LOŠINJ AMBULANTA LJEČILIŠTE DOM ZA ODRASLE I STARIJE OSOBE

U okviru lječilišta u Velom Lošinju je 55 komercijalnih smještajnih jedinica.

Da bi se turistima i posjetiteljima mogla osigurati adekvatna zdravstvena zaštita potrebno je osigurati adekvatnu mrežu turističkih ambulanti i bolničke kapacitete. Prema podacima iz Studije razvoja turizma na 100 turista dolazi 3-5 posjeta liječniku i 2-3 posjeta ostalim zdravstvenim radnicima, te na 1000 turista 1,81 bolnički dan (25).



Danas na Prostoru Grada Maloga Lošinja bilježimo slijedeće sadržaje društvenih djelatnosti : NASELJE SADRŽAJI U NASELJU

ZDRAVSTVO I - PRIMARNA ZAŠTITA

ŠKOLSTVO II - SEKUNDARNA ZAŠTITA

SOCIJALNA SKRB

UPRAVA I SUDSTVO

KULTURA I INFORMACIJE

SPORT

ILOVIK PODRUČNA OŠ AMBULANTA I

OSNOVNA ŠKOLA DOM ZDRAVLJA I

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE – ISPOSTAVA

ŽUPANIJSKI UREDI- ISPOSTAVE

DOM KULTURE SM ;

SREDNJA ŠKOLA LJEKARNA I

CENTAR ZA SOCIJALNI RAD - SJEDIŠTE

URED ZA OBRANU

KNJIŽNICA ČITAONICA

GRANIČNA POLICIJA POLICIJSKA STANICA STOŽER CIVILNE ZAŠTITE

HITNA MEDICINSKA POMOĆ

CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVA NJE I OSPOSOBLJAVANJE DJECE I OMLADINE

DOBROVOLJNA VATROGASNA POSTROJBA

KINO

ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE OPĆA BOLNICA II

MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE - ISPOSTAVA CARINSKA

ISPOSTAVA

MUZEJ , GALERIJA

POSTAJA FINANCIJSKE POLICIJE STACIONARI I LUČKA ISPOSTAVA

AMATERSKO KAZALIŠTE

KONTROLA LETENJA METEOROLOŠKA STANICA

AMATERSKE RADIO POSTAJE

LUČKA ISPOSTAVA OPĆINSKI SUD

NOVINSKO-IZDAVAČKA KUĆA

PREKRŠAJNI SUD

MALI LOŠINJ

GLAZBENA OŠ

RODILIŠTA II

JAVNA BILJEŽNIŠTVA

KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO

SPORTSKO DRUŠTVO "UDICA" ŠKVERIĆ BB

NEREZINE PODRUČNA OŠ AMBULANTA I LJEKARNA I

SPORTSKO DRUŠTVO "ŠKARPINA"

OSOR FESTIVALI , PRIREDBE

PUNTA KRIŽA AMBULANTA I

SUSAK PODRUČNA OŠ AMBULANTA I DOM ZA ODRASLE I STARIJE OSOBE

UNIJE PODRUČNA OŠ AMBULANTA I SPORTSKO DRUŠTVO "UNIJE"

VELI LOŠINJ PODRUČNA OŠ AMBULANTA I LJEČILIŠTE II

DOM ZA ODRASLE I STARIJE OSOBE

KLUBOVI – UDRUGE ZAJEDNICE SPORTSKIH UDRUGA

UDRUGE GRAĐANA, POLITIČKE STRANKE I DRUGE ORGANIZACIJE Javni društveni život bio je dinamičan na ovim prostorima već tijekom 19. stoljeća, imajući kulturni, prosvjetni, politički, nacionalni, vjerski ili socijalni karakter.

U Malom Lošinju su udruge građana osnivane već u prvoj polovici 19. stoljeća. 1836. godine osnovano je društvo “Casino” za provođenje slobodnog vremena gospodskih obitelji. Društvo nije



bilo brojno i nije dugo trajalo. Lošinjska gospoda i kapetani sastajali su se u društvu “Jedinstvo” - Societa dell´ Unione koje je 1881. godine imalo 180 članova, i u svom krugu čitaonicu (sala di lettura) s talijanskim, njemačkim, engleskim i francuskim novinama. ”Societa degli Artieri”, društvo koje je uz ostalo skrbilo o nemoćnim članovima, osnovano je 1873. Ubrzo je imalo 140 članova osrednjih materijalnih mogućnosti, te se zadužilo da si sagradi prostranu zgradu s čitaonicom. 1899. godine osniva se radničko zabavno-čitalačko društvo “Zora” koje ubrzo postaje žarište širenja nacionalne svijesti Hrvata, a rad društva su pomagali iseljenici iz Amerike. Društvo je imalo je čitaonicu, u prvoj godini rada imalo je 100 članova i trajalo je do 1910. godine kad se zbog stranačkih zadjevica raspušta. Pred navedenih tijekom 19. stoljeća je u Malom Lošinju djelovalo Filharmonijsko društvo, Hrvatski tamburaški zbor, niz aktivnih crkvenih bratovština i razna druga društva.

Danas na Prostoru Grada Maloga Lošinja bilježimo slijedeće udruge građana, društvene i humanitarne organizacije, političke stranke i druge organizacije :

- Astronomsko društvo Leo Brener, - Auto-moto društvo, - Centar za zdravo odrastanje, - Društvo Naša djeca, - Društvo za zaštitu životinja, - Eko Kvarner Nerezine, - Eko Kvarner Artatore, - Hrvatska matica iseljenika, - Harmonija Ćunski, - Hrvatski Crveni križ - gradska organizacija, - Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, ( strukovno udruženje) - Institut za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet - Edukacijsko-istraživački centar u Velom

Lošinju, - Karitas Hrvatske biskupske konferencije, - Lošinjski karneval, - Matice iseljenika, - Sindikati u sjedištu grada, - Turistička zajednica Grada Maloga Lošinja, - Turistička društva u turističkim mjestima, - Udruge slijepih, gluhonijemih, mentalno retardiranih i druge, - Udruženje obrtnika Cres - Lošinj, - Udruženje bivših političkih zatvorenika, - Udruženje umirovljenika, - Zajednica Talijana, Talijanska Unija, organizacija koja okuplja talijansku manjinu - Zavičajno društvo "Puntari" Punta Križa, - Zavičajni klub studenata, - Zaklade i fondacije.

Političke stranke djeluju u sjedištu Grada i u drugim naseljima gdje se osnivaju njihovi ogranci. Na ovom području djeluju političke stranke, opće hrvatske stranke i stranke regionalnog karaktera.

- Hrvatska demokratska zajednica HDZ - Hrvatsko socijalna liberalna stranka HSLS - Hrvatska seljačka stranka HSS - Socijaldemokratska partija SDP - Hrvatska stranka prava HSP - Hrvatska čista stranka prava HČSP - Hrvatska kršćanska demokratska unija HKDU - Hrvatska narodna stranka HNS - Hrvatski nezavisni demokrati HND - Istarski demokratski sabor IDS



- Primorsko goranski savez PGS - i druge stranke.

VJERSKE ZAJEDNICE Katolička crkva i druge vjerske zajednice slobodno djeluju, dopušten im je pristup u sve društvene strukture i u škole, imaju slobodu djelovanja u pogledu izdavanja i distribucije novina, časopisa i knjiga, te djelovanja u mass-medijima. U novije vrijeme se u globalnim svjetskim okvirima među vjerske zajednice širi ekumenizam koji je najizraženiji je među kršćanskim crkvama koje se zalažu za jedinstvo kršćana.

Od 20 registriranih vjerskih zajednica u Hrvatskoj na području Grada Maloga Lošinja djeluju : - Katolička crkva kao najzastupljenija vjerska zajednica u Gradu i Županiji (obuhvaća gotovo

3/4 stanovništva županije), Grad Mali Lošinj hijerarhijski i teritorijalno pripada Krčkoj biskupiji sa sjedištem u gradu Krku, unutar postojeće Krčke biskupije u teritorijalnom ustrojstvu još postoje Rkt dekanati i Rkt župe s Rkt dekanatskim uredima i Rkt župnim uredima.

Na području bivše općine Cres-Lošinj djeluje Rkt dekanat sa sjedištem Rkt dekanatskog ureda u Malom Lošinju, koji obuhvaća 21 Rkt župu. Sjedišta Rkt župnih ureda se nalaze u naseljima Mali Lošinj, Veli Lošinj, Cres, Beli, Dragozetići, Predošćica, Orlec, Martinšćica, Belej, Ustrine, Osor, Nerezine, Ćunski, Unije, Ilovik, Valun, Lubenice, Punta Križa, Sv.Jakov, Susak.

Župne crkve na području Grada Maloga Lošinja su: - Belej - Sv. Roko, - Ustrine - Sv. Martin, - Punta Križa - Sv. Andrija apostol, - Osor - Marijinog uznesenja, - Nerezine - Majke Božje od zdravlja, - Sv. Jakov - Sv. Marija, - Ćunski - Sv. Nikola, - Mali Lošinj - Marijinog uznesenja, - Veli Lošinj - Sv. Antun, - Unije - Sv. Andrija, - Vele Srakane - Sv. Ana, - Male Srakane - Sv. Karmen, - Susak - Sv. Nikola, - Ilovik - Sv. Petar.

1.2.5. Gospodarstvo

U posljednjih 55 godina grad Mali Lošinj ostvario je značajan gospodarski polet zahvaljujući politici industrijalizacije i razvoju turizma u sklopu bivše Jugoslavije, a osamostaljenjem Hrvatske zahvaćen je procesom tranzicije od socijalističkog u tržišni sustav gospodarenja. Taj proces je uz teške posljedice obrambenog rata doveo u slijedećih 10 godina do gospodarske krize i znatnih poremećaja u funkcioniranju gospodarstva i društvenih djelatnosti. Izlazak iz te krize može se postići osmišljenom vizijom njegova optimalnog dugoročnog razvitka koji bi trebao omogućiti sinergijsko djelovanje dinamičkog uspona gospodarskih i društvenih djelatnosti boljim korištenjem raspoloživih prirodnih, materijalnih i ljudskih resursa te prilagođavanjem zahtjevima domaćeg i svjetskog tržišta.

Koncentracija gospodarskih kapaciteta i radnih mjesta je u Malom Lošinju. Turizam se razvijao disperznije, ali se i ta djelatnost razvijala uglavnom uz morsku obalu otoka Lošinja (Cresa) dok su svi vrjedniji sadržaji koncentrirani u Malom i Velom Lošinju.



Gospodarska osnova (glavni kapaciteti) Materijalnu osnovu života stanovništva grada Mali Lošinj čine gospodarske djelatnosti, među kojima se ističu turizam, trgovina, promet, obrtništvo i komunalne djelatnosti. Vodeća djelatnost je turizam, a ostalo su djelatnosti u njegovoj funkciji, uz zadovoljavanje potreba domicilnog stanovništva. Poslije osamostaljenja Hrvatske zbog ratnih prilika i procesa tranzicije turizam je 90-ih godina zapao u krizu koja je zahvatila i ostale djelatnosti. On se počeo oporavljati 2000. i 2001. godine, ali se još nalazi u fazi recesije.

Turistički kapaciteti naročito su se povećali u razdoblju 1965-1980. izgradnjom novih hotela, odmarališta i kampova te kućica za odmor i to prije svega u Malom i Velom Lošinju te u ostalim priobalnim i otočnim naseljima; istodobno su i mnoga privatna kućanstva osposobila veći broj osoba za ljetni priljev turista. Povećanje broja postelja iskazuje se u tablici 2.

UGOSTITELJSTVO / TURIZAM (mreža objekata) Danas na Prostoru Grada Maloga Lošinja bilježimo slijedeće ugostiteljske / turističke objekte :

NASELJE UGOSTITELJSTVO / TURIZAM 2 KAMPA – POLJANA, ČIKAT

MARINA MALI LOŠINJ 11 HOTELA

2 KAMPA – RAPOČA, LOPARI NEREZINE TURISTIČKO NASELJE - BUČANJE OSOR 2 KAMPA – BIJAR, PRIKO MOSTA

PUNTA KRIŽA 1 KAMP - BALDARIN 2 HOTELA VELI LOŠINJ 1 TURISTIČKI KOMPLEKS

Broj postelja ex. općine Cres - Lošinj i grada Mali Lošinj Opis Općina Cres- Lošinj Grad Mali Lošinj 1970 1989 1987 2001Hoteli, depandanse, moteli 1.930 3.737 3.739 2.483 Turistička naselja i pansioni - - - 2.230 Odmarališta i ljetovališta 2.988 7.474 5.361 1.346 Lječilišta - 601 180 180 Kampovi 3.100 17.122 11.000 7.380 Privatne sobe 6.292 11.344 9.047 5.689 Ostale i pomoćne postelje - 2.342 86 3.352 Ukupno 14.310 42.620 29.413 22.660

Izvor: Ljetopisi i podaci Županijskog zavoda za statistiku Rijeka

Ti kapaciteti ostvarili su turistički promet koji se iznosi u tablici 3.

Turistički promet ex. općine Cres-Lošinj i Grada MaIog Lošinja . Opis Općina Cres-Lošinj Grad Mali Lošinj 1970 1989 2000 2001Broj turista 89 336 243,1 242,2 - domaćih ... 114 28,4 29,1 - inozemnih 222 214,7 213,1 Broj noćenja 953 2.913 1.714,2 1.851,3 - domaćih 1.035 216,9 221,3 Inozemnih 1.878 1.497,3 1.630,0 Prosječan boravak turista (u danima) 10,7 8,7 8,1 8,4

Izvor: Ljetopisi i podaci Županijskog zavoda za statistiku Rijeka za općinu Cres-Lošinj i Turističke zajednice grada Mali Lošinj za područje grada Mali Lošinj.



Cresko – lošinjska destinacija ostvarila je u razdoblju 1970-1985. prosječni rast ukupnih kapaciteta od 5,9% i porast noćenja od 7,1%, da bi od 1985. do 1989. došlo do zasićenja i stagnacije na oko 3 mln godišnjih noćenja. Razina ponude je dostigla gornji limit, a s početkom i najavom ratnih događanja u 1990. broj noćenja se smanjio na 2,6 mln i u 1991. na svega 560 tisuća. Ukupan broj postelja grada Mali Lošinj smanjio se za 6753 jedinice u 2001. u odnosu na 1987. a to se dogodilo zbog prenamjene određenih sadržaja i poboljšanja kvalitete smještaja. Ostvaren broj noćenja (prema uplaćenoj boravišnoj taksi) izjednačen je u 2001. s predratnim razdobljem na području grada Mali Lošinj.

Taj promet ostvaren je uglavnom za vrijeme ljetne sezone koja traje oko 3 mjeseca; u to vrijeme aktiviraju se i ostale djelatnosti - trgovina, usluge, kulturne i športske priredbe, a posebno se povećava promet trgovine, prodaja alkoholnih i bezalkoholnih pića (piva, vina, mineralne vode i voćnih sokova) te pritisak osobnih vozila. Iskorištenost kapaciteta za osnovne objekte je oko četiri mjeseca, a za komplementarne objekte oko dva mjeseca.

Glavni nositelj turističkog prometa je hotelsko trgovačko društvo "Jadranka" d.d. Mali Lošinj koje je poslije osamostaljenja Hrvatske zapalo u teško ekonomsko stanje zbog ratnih posljedica, prihvata većeg broja prognanika i izbjeglica te znatnog smanjenja broja turista. Društvo raspolaže danas sa sedam hotela (s oko 3100 postelja), pet autokampova (s oko 6000 mjesta), više specijaliziranih restorana i športsko-rekreativnih objekata. Njegove nekretnine procijenjene su na 266 mln DEM. Nakon pretvorbe vlasništva većinu su dionica (63,1%) otkupili mali dioničari i privatne banke, a ostatak ih je u vlasništvu državnih fondova i banke. Poslije razdoblja manjih gubitaka društvo od 2000. godine posluje pozitivno.

Drugi nositelj turističkog prometa je «Lošinjska plovidba» Turizam d.d. Mali Lošinj koji raspolaže s dva hotela, tri autokampa i marinom u Malom Lošinju, a gradi novi hotel na predjelu Rujnice.

Treći nositelj turizma su privatna kućanstva koja sa svojim sobama i apartmanima sudjeluju u ukupnim smještajnim kapacitetima s oko 50%. To je vrlo usitnjeni i neorganizirani sektor, vrlo raštrkan, iskorišten samo u turističkoj sezoni. Znatan dio privatnih iznajmljivača soba posluje "na crno". Stvaranjem udruge iznajmljivača mogli bi se postići veći prihodi i poboljšati kvaliteta usluge.

Važan dopunski segment turističkih smještajnih kapaciteta čine ugostiteljski objekti, koji se nalaze izvan tih kapaciteta; to su klasični privatni restorani, manji pansioni i moteli, zatim gostionice, konobe, kafići i sl. koji sačinjavaju oko 25% ukupnih sjedala. Najviše ih ima u Malom Lošinju, a manji je dio raspoređen po ostalim naseljima. Poboljšanjem kvalitete usluge i većom diferencijacijom tipova objekata može se znatno povećati izvanpansionska potrošnja i zadovoljstvo turista.

Trgovinski kapaciteti Grada Malog Lošinja sastavljeni su od trgovinskih objekata u sklopu društva "Jadranka" i trgovinskih objekata privatnih trgovaca. "Jadranka" posjeduje veleprodajno skladište površine 5.000 m2, koje je podijeljeno u šest skladišnih prostora i u tri hladnjače specijalizirane za određene robne grupe: suho meso, svježe meso, mliječni proizvodi, voće i povrće, regalno skladište i piće. Za prijevoz roba koristi se vlastiti vozni park (kamioni, kombi vozila i manja dostavna vozila). Osim toga, "Jadranka" organizira prodaju na malo u 20 prodavaonica na području Lošinja i Cresa, od kojih su neke samoposlužni marketi a neke klasične prodavaonice.

Posljednjih 10 godina znatno se povećao broj privatnih prodavaonica na malo i to kako za prehrambene tako i neprehrambene i mješovite proizvode. Najviše ih je koncentrirano u Malom Lošinju, a ostale su raspoređene po ostalim većim naseljima. Privatna trgovina nema dovoljno prodajnog i skladišnog prostora, prometni troškovi za nabavljenu robu s kopna relativno su visoki a najveći promet se ostvaruje u toku turističke zone. Ona je znatno usitnjena i ne može konkurirati velikim trgovačkim lancima. U njoj sporo prodiru moderni oblici maloprodaje.



U prerađivačkoj industriji glavni je pogon remontno brodogradilište u okviru društva "Lošinjska plovidba" Mali Lošinj. Ono obavlja popravke manjih brodova, jahti i brodica i zapošljava oko 250 radnika. Ono je smješteno na ulazu u lošinjsku luku na pogodnoj lokaciji, nedavno je nabavilo i renoviralo jedan stariji dok većih dimenzija, na kojem će se moći popravljati ne samo manji nego i srednji brodovi i veće jahte, što će omogućiti proširenje njegove djelatnosti i povećanje rentabilnosti poslovanja.

Drugo manje brodogradilište u Nerezinama obavlja popravke manjih brodova i jahti, a i gradi manje brodove po narudžbi.

Važnost tih dvaju brodogradilišta je i u mogućnosti servisiranja raznih tipova plovila koja uplovljavaju ili se zadržavaju u susjednim marinama, pa se tako izravno povezuju s turističkom djelatnosti. No ne treba zanemariti ni njihov utjecaj na razvoj industrijskih i obrtničkih kadrova na području grada Mali Lošinj.

U djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i vodom djeluje pogon elektrodistribucije javnog poduzeća "Elektroprimorje" u Rijeci, koji se brine o funkcioniranju i modernizaciji mreže za distribuciju električne energije, te komunalno društvo Vodovod i čistoća Cres-Mali Lošinj d.o.o. u Cresu, koje održava opskrbu vodom pomoću magistralnog voda od crpne stanice jezera Vrana na Cresu do Velog Lošinja i brine se o izgradnji kanalizacijskog sistema za odvod otpadnih i oborinskih voda u gradu Malom Lošinju.

Lošinj i njegovi otoci napajaju se električnom energijom iz TS 110/35 KV Krk, a distribucija na 10 KV naponski nivo obavlja se preko 3 TS 35/10 LV (Osor, Hrasta, Lošinj). Trafostanice zadovoljavaju potrebe grada Mali Lošinj, s malom rezervom snage. Izgrađene su dvije trafostanice kod Čunskog. Dosada nije izgrađena plinovodna mreža, no dio kućanstva koristi naftni tekući plin i ogrjevno drvo za kuhanje. Prema M. Saršonu ukupna potrošnja energije u 2000. iznosila je 8.550 uvjetnih tona nafte. Od ukupne potrošnje na električnu energiju otpada 38, na tekuća goriva 36 i na kruta 26%.

U djelatnosti prometa djeluje Lošinjska plovidba, privatni prijevoznici aerodrom i pošta s komunikacijskim priključcima. Lošinjska plovidba - Brodarstvo raspolaže sa 17 brodova (2 kontejnerska broda za feeder servis, 3 RO-RO broda i 2 klasična broda za istočni Mediteran i Sjevernu Afriku, ostalo manji brodovi), koji su stari oko 21 godinu. Lokalni pomorski prijevoz u Malom Lošinju i sa susjednim otocima arhipelaga obavlja veći broj privatnih vlasnika malih i srednjih brodova. Lokalni trajektni i cestovni promet obavljaju veća poduzeća u Rijeci, a cestovni promet putnika i roba između naselja na otoku Lošinju obavlja više malih poduzetnika - vlasnika kamiona i osobnih vozila. Aerodrom blizu Čunskog prima manje avione (do 45 putnika).

Obrtništvo se poslije 1990. počelo obnavljati i širiti u svim naseljima. Godine 2000. bilo je 538 radnji obrtnika i slobodnih profesija, od kojih je najveći broj u ugostiteljstvu (135) i trgovini na malo (97), a nešto manji u prerađivačkoj djelatnosti i ribarstvu, prometu nekretninama i građevinarstvu. Te radnje zapošljavale su 900 osoba, a njihova dugotrajna imovina iznosila je ukupno 474 mln.



aktivno stanovništvo 1991. g. AKTIVNO

STANOVNIŠTVO djelatnost 1991.

industrija i rudarstvo 259 poljoprivreda i ribarstvo 103 šumarstvo 2 građevinarstvo 94 promet i veze 172 trgovina 115 ugostiteljstvo i turizam 1.274 obrtništvo i osobne usluge 111 stambeno-komunalne djelatnosti i uređenje naselja i prostora 48 financijske, tehničke i poslovne usluge 95 obrazovanje, znanost, kultura i informacije 142 zdravstvena zaštita i socijalna skrb 306 uprava 322 nepoznato 454

UKUPNO AKTIVNO STANOVNIŠTVO (ZAPOSLENI) 3.497

UKUPNO STANOVNIŠTVO 8.815

ODNOS AKTIVNO STANOVNIŠTVO / STANOVNIŠTVO 39,7 %

Izvor: Županijski ured za statistiku

aktivno stanovništvo 2001. g. AKTIVNO

STANOVNIŠTVO djelatnost 2001. poljoprivreda, lov, šumarstvo 71 ribarstvo 85 rudarstvo i vađenje 4 prerađivačka industrija 233 opskrba električnom energijom, plinom i vodom 41 građevinarstvo 134 trgovina na veliko i malo i servisi (popravak) 445 hoteli i restorani 815 prijevoz, skladištenje i veze 251 financijsko posredovanje 66 poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 171 javna uprava i obrana, socijalno osiguranje, 234 obrazovanje 172 zdravstvena zaštita i socijalna skrb 153 ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 148 ostale djelatnosti i 5 nepoznato 46 UKUPNO AKTIVNO STANOVNIŠTVO (ZAPOSLENI) 3.257

UKUPNO STANOVNIŠTVO 8.388

ODNOS AKTIVNO STANOVNIŠTVO / STANOVNIŠTVO 38,8 %

Izvor: Županijski ured za statistiku

U primarnim djelatnostima radilo je tek 3% aktivnog stanovništva, u sekundarnom sektoru približno 10 %. Na tercijarne djelatnosti otpada 52 % a na kvartarne 35 %. 37 % aktivnog stanovništva bilo je zaposleno u turizmu.



Poljoprivreda je danas gotovo napuštena dok je početkom 20. stoljeća na ovim je prostorima 14.000 stanovnika živjelo uglavnom od poljoprivrede, dok je danas ta djelatnost gotovo napuštena. Osim što se na taj način ne koriste prirodni resursi rezultat je i degradacija kulturnog krajolika.

Postojeći potencijal u poljoprivredi je danas prije svega poljoprivredno zemljište, iako je pretežni dio zapušten, a zemljište je rascjepkano čime su i posjedi usitnjeni.

U tradicionalno poljoprivrednim dijelovima područja prisutan je trend izrazite depopulacije s prisutnom pojavom odumiranja naselja.

Postojeći potencijal u poljoprivredi je prije svega poljoprivredno zemljište.

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE POVRŠINA - ha A. B. 1 oranice i vrtovi 4702 maslinici 1123 voćnjaci 14 vinogradi 29 ukupno 612

1.368

5 pašnjaci 10.341 9.602 sveukupno 10.953 10.970

Površine pašnjaka s vrlo malim učešćem livada, prema statističkim podacima, iznose 10.341 ha ili 46,5 % površine ovog prostora. Pri ekstenzivnom uzgoju se na 1 ha uzgajaju 2 ovce, uz gnojidbu pašnjaka može se na 1 ha uzgajati 4 ovce. To ujedno znači da na ovom prostoru postoje potencijali za uzgoj 20 – 40.000 ovaca. Danas ih na Lošinju ima oko 4.000, što je 10 puta manje od mogućnosti.

Poljoprivredna domaćinstva su prema popisu stanovništva 1991. godine brojila svega 326 domaćinstava ili oko 10 % od ukupnog broja. Poljoprivredna gospodarstva, broj stoke i peradi – popis 1991.

BROJ STOKE I PERADI BR. NASELJA DOMAĆINSTVA POLJOPRIVREDNA

GOSPODARSTVA konji goveda ovce svinje perad

1. BELEJ 32 33 25 1 0 1.610 0 107 2. ĆUNSKI 57 57 8 0 0 86 3 109 3. ILOVIK 34 60 31 0 0 333 0 285 4. MALE SRAKANE 1 1 0 0 0 0 0 0 5. MALI LOŠINJ 2.719 2.325 128 3 0 683 31 217 6. NEREZINE 163 161 37 0 0 1.356 0 76 7. OSOR 29 30 10 0 0 186 0 0 8. PUNTA KRIŽA 43 43 14 0 0 263 0 102 9. SUSAK 87 90 22 0 0 103 0 122 10. SVETI JAKOV 16 17 5 1 0 46 0 58 11. UNIJE 34 35 8 0 2 38 23 248 12. USTRINE 18 16 10 1 1 703 0 53 13. VELE SRAKANE 3 3 3 0 0 30 0 15 14. VELI LOŠINJ 373 374 25 2 0 147 0 376

UKUPNO 3.608 3.244 326 8 3 5.584 57 1.768

10 % od broja domaćinstava

Izvor: podaci Županijskog ureda za statistiku



Na prostoru Grada Malog lošinja je posljednjih godina aktivirano uređenje do nedavno zapuštenih poljoprivrednih površina, između ostalog i uvođenjem republičkih poticaja. Prema posljednjim raspoloživim podacima u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava upisano je 135 gospodarstava koja za poljoprivrednu djelatnost koriste oko 720 ha zemljišta. Po procjeni s terena isto toliko, a možda i dvostruko više je gospodarstava koja se bave poljoprivredom a koja nisu upisana u Upisnik (zbog očekivanog poreza).

Ta se gospodarstva bave tradicionalnim djelatnostima; ovčarstvom i maslinarstvom, koje predstavljaju dvije osnovne poljoprivredne grane na ovom području. Većina gospodarstava uzgaja i povrće, ali uglavnom za vlastite potrebe dok se svega nekoliko gospodarstava ozbiljno bavi povrtlarstvom.

Veoma je teško procijeniti veličinu posjeda po gospodarstvima jer su prijavljene samo površine koje su imovinsko-pravno čiste, a dosta prijavljenih površina se nalazi na području Grada Cresa.

1.2.6. Infrastrukturni sustavi

1.2.6.1. Promet i veze

Prvi ograničavajući faktor razvoja prometnog sustava proizlazi već iz činjenice da se radi o otočkom području. Povezivanje cestovne mreže otoka s kopnom nužno ovisi o trajektnim linijama, koje uvijek predstavljaju usko grlo u prometnim tokovima. Za Grad Mali Lošinj nepovoljna je dalje činjenica da se trajektne luke pristaništa nalaze na gornjem dijelu otoka Cresa, pa za dolazak do Lošinja treba proći uzdužno najveći dio Cresa. Nadalje, glavna otočka magistrala, državna cesta D100, nema zadovoljavajuće prometno - tehničke elemente, što još više potencira osjećaj prostorne udaljenosti. Most na Privlaci predstavlja ograničavajući faktor za pomorski i za cestovni promet. Što se tiče sustava cesta na području Grada, ocjenjuje se da mreža lokalnih prometnica nije razvijena u punoj mjeri te da prometno - tehnički elementi ne zadovoljavaju u potpunosti (naročito cesta prema Punta Križi te lokalna mreža u Velom Lošinju).

U segmentu pomorskog prometa nisu iskorištene mogućnosti značajnijeg učešća modernijih i bržih plovila u prometnom povezivanju naselja na području Grada među sobom i s drugim središtima.

Mogućnost poboljšanja prometne povezanosti Grada Malog Lošinja s kopnom te s ostalim otocima u vlastitoj i ostalim županijama leži u alternativnom trajektnom povezivanju s Istrom te s Rabom i Pagom. Nadalje, značajno poboljšanje prometne situacije postiglo bi se rekonstrukcijom državne ceste D100 te gradnjom nove ceste od područja Beleja do trajektnog pristaništa Merag. Dogradnjom i rekonstrukcijom postojeće mreže lokalnih prometnica te razvojem javnog prijevoza omogućilo bi se kvalitetnije povezivanje svih naselja.

Povezanost područja Grada Malog Lošinja s međunarodnim aerodromom na otoku Krku može se smatrati zadovoljavajućom. Cijeli je prostor trajektnom linijom Valbiska - Merag povezan s otokom Krkom i kopnom, a time i s aerodromom na Krku. Aerodrom na Lošinju ima status međunarodnog aerodroma u tom je pogledu situacija također zadovoljavajuća. Tehničke karakteristike aerodroma ne omogućavaju prihvat većih zrakoplova.

CESTOVNI PROMET Cestovni promet otoka Cresa i Lošinja povezan je s cestovnim prometom na kopnu dvjema trajektnim vezama:

- trajektnom linijom Brestova - Porozina (istočna obala Istre), - trajektnom linijom Valbiska - Merag (otok Krk).

Obje trajektne luke s otočke strane nalaze se na Cresu. Za područje Grada Malog Lošinja, zbog povoljnijeg smještaja, veću važnost ima trajektna linija Valbiska - Merag.



Glavna je cestovna magistrala na Cresu i Lošinju državna cesta D100, koja počinje u trajektnoj luci Porozina, prolazi uzdužno Cresom i Lošinjem te završava kod Malog Lošinja. Vrlo je važan i spoj trajektne luke Merag s državnom cestom D100, pa je ta cesta također svrstana u državne ceste i nosi oznaku D101.

U slijedećoj tablici dan je pregled javnih cesta na administrativnom području Grada Malog Lošinja. DRŽAVNE CESTE oznaka ceste trasa ceste duljina (km)

D100 Porozina (trajektna luka) - Cres - M. Lošinj 80,40 (ukupna duljina)

cca 35,00 (Grad Mali Lošinj) Ukupno državne ceste: 35,00 2. ŽUPANIJSKE CESTE Ž5157 Aerodorom Lošinj - Ćunski (D100) 2,8 Ž5158 D100 - M. Lošinj 0,4 Ž5159 T.L. Čikat - M. Lošinj (D100) 2,1 Ž5160 Ž5159 - T.L. Sunčana uvala 1,4 Ž5161 M Lošinj (D100) - Veli Lošinj 3,4 Ukupno županijske ceste: 10,1 3. LOKALNE CESTE L58099 Ustrine - D100 1,8 L58101 Osor (D100) - Punta Križa - T.L. Baldarin 15,1 L58103 T.L. Artatore - D100 1,3 Ukupno lokalne ceste: 18,2 Ukupno javne ceste: 61,8

Grad Mali Lošinj obuhvaća i otoke Ilovik, Susak, Unije te Vele i Male Srakane, koji su također naseljeni. Na tim otocima nema cestovnog prometa, pa ne postoje ni javne ceste. Na otocima postoje putovi koji se koriste kao pješački, ali također i za kretanje manjih poljoprivrednih vozila (motokultivatori, manji traktori i sl.), kojima su putovi uglavnom prilagođeni.

U slijedećoj tablici prikazani su podaci o prometnom opterećenju izraženom kroz prosječan godišnji dnevni promet (PGDP) i prosječan ljetni dnevni promet (PLDP) u putničkim auto - jedinicama (PAJna dan).

Mjesto Godina PGDP PLDP Način brojanja Brestova - Porozina 1989. 715*** - broj vozila prevezenih trajektima

1994. 440*** 1401*** broj vozila prevezenih trajektima 1995. 355** - broj vozila prevezenih trajektima 1999. 594*** 1827*** broj vozila prevezenih trajektima

Valbiska - Merag 1995. 439** - broj vozila prevezenih trajektima Cres - Predošćica 1994. 2045*** 4980*** ručno brojanje 1999. 779*** 1752*** ručno brojanje Osor 1989. 1768*** 2246*** ručno brojanje 1994. 1478*** 3087*** ručno brojanje 1995. 1697** 3315** poluautomatsko 1999. 1454** 3279** poluautomatsko

Izvor: * Ured za statistiku Rijeka ** Hrvatske ceste *** Fakultet graditeljskih znanosti Rijeka



U slijedećoj tablici prikazani su podaci o prijevozu roba cestovnim vozilima izraženom kroz prosječan godišnji dnevni promet (PGDP) u broju vozila na dan i u tonama na dan. Prijevoz roba cestovnim vozilima Mjesto Cres - Predošćica Osor Godina 1994. 1994. 1995. Vrsta teretnog vozila

PGDP (vozila/dan)

PLDP (vozila/dan)

PGDP (vozila/dan)

PLDP (vozila/dan)

PGDP (vozila/dan)

PGDP (t/dan)

do 3,5 t 68 74 65 93 60 147 3,5 - 7,0 t 47 75 55 78 67 235 preko 7,0 t 16 23 38 61 48 302 s prikolicom 3 6 3 7 4 86 tegljači 4 7 5 10 4 60 Ukupno: 138 185 166 249 183 830

Državna cesta D100 Glavna otočka cestovna arterija nema zadovoljavajuće elemente u tehničkom, prometnom i sigurnosnom pogledu. Tehnički elementi kao što su horizontalne i vertikalne krivine, uzdužni nagibi, širina kolnika i nosivost kolničke konstrukcije nisu u skladu sa standardima određenim za kategoriju državne ceste. Najviše dolazi do izražaja nedovoljna širina kolnika, koja na najvećem dijelu prometnice ne prelazi 5 m. Također, građevinsko je stanje na većem dijelu prometnice loše.

Posebni problem ove ceste je vezan na uvijek prisutnu mogućnost trajnog zagađenja voda jezera Vrana jer čitavom njegovom dužinom, trasa prolazi trećom odnosno drugom (manji dio) vodozaštitnom zonom.

Na prostoru Grada Maloga Lošinja prometnica prolazi kroz naselja Belej, Osor i Nerezine, gdje to predstavlja i problem, najveći svakako u Nerezinama. U Osoru i na Privlaci, neposredno pred ulazom u Mali Lošinj, cesta prelazi preko morskih tjesnaca koji su premošćeni niskim pokretnim mostovima. Ta mjesta predstavljaju uska grla, jer se periodično zaustavlja cestovni promet kad se kroz tjesnac propuštaju plovila. Taj je problem naročito izražen u ljetnim mjesecima, kad i cestovni i pomorski promet imaju znatno pojačan intenzitet.

Županijske i lokalne ceste Sustav županijskih i lokalnih cesta na prostoru Grada ne zadovoljava u potpunosti, kako u pogledu razvijenosti mreže, tako ni u pogledu prometno - tehničkih elemenata, sigurnosti i građevinskog stanja kolnika.

U Velom Lošinju je prometna situacija vrlo loša, posebno u jugoistočnom dijelu. Do mjesta vodi županijska cesta (Ž5161), koja završava u središtu naselja. Samo naselje ispresijecano je mrežom uskih uličica koje prilikom većeg prometnog opterećenja nemaju dovoljnu protočnost, a također se javlja i konflikt između kolnog i pješačkog prometa.

Županijska cesta Ž5160 završava u hotelskom kompleksu Sunčana uvala na neadekvatan način; na kraju ceste ne postoji okretište niti proširenje, pa je okretanje vozila, posebno autobusa, znatno otežano.

Lokalna cesta prema Punta Križi (L58101) ima nedovoljnu širinu kolnika (na najvećem dijelu širina ne prelazi 3 m), a na pojedinim dionicama ima i vrlo loše horizontalne elemente.

Pristupna cesta naselja Artatore također nema zadovoljavajuće karakteristike i na približno polovici duljine prolazi kroz samo naselje.



Nerazvrstane ceste Registar nerazvrstanih cesta Općine Mali Lošinj izradio je Institut građevinarstva Hrvatske - Poslovni centar Rijeka - Odjel prometa (broj elaborata: 5120-1-513087, ožujak 1995. godine).

REGISTAR NERAZVRSTANIH CESTA OPĆINE MALI LOŠINJ OZNAKA BROJ NAZIV VRSTA KOLNIKA DUŽINA

CESTE KARTE ULICE (NASELJA) AB GK BK N UKUPNAON01 D-14-20 BANIĆI 0.37 0.37 ON02 D-14-20 BANIĆI 0.20 0.20 ON03 D-14-20 E-14-11 BELEJ - UVALA ZELA 2.34 2.34 ON04 D-14-20,30 BELEJ 0.63 0.63 ON05 D-14-30 BELEJ 0.20 0.20

ON06 D-14-30 E-14-21,31

PREŠNJA - SREM - PL AT 1.02 2.15 3.17

ON07 E-14-21,31 SREM - VERIN 2.75 2.75 ON08 D-14-30,40 USTRINE 0.74 0.74 ON09 D-14-30,40 USTRINE 0.75 0.75 ON10 D-14-40 USTRINE - PODOLICE 2.14 2.14

ON11 D-14-40,50 E-14-41

PODOLICE- M.BOŽJA OD LOZE

2.07 2.07

ON12 D-14-49 OSOR 0.20 1.06 1.26 ON13 D-14-49 OSOR 0.25 0.25 ON14 D-14-49 OSOR 0.09 0.09 ON15 D-13-9 KRUNINA 0.63 0.63 ON16 D-13-9 A.C.LOPARI 0.66 0.66 ON17 D-13-9 V.HALMAC 0.22 0.22 ON18 D-13-9,19 V.HALMAC - NEREZINE 0.02 1.06 1.08 ON19 D-13-9,19 V.HALMAC - KAŠTELANI 1.50 1.50 ON20 D-13-19 KAŠTELANI 0.33 0.33 ON21 D-13-19 SV.FRANJO - ŠTANTINIĆ 1.17 0.05 1.22 ON22 D-13-19 NEREZINE 0.16 0.16 ON23 D-13-19 PEŠTINE 0.36 0.36 ON24 D-13-19 NEREZINE 0.16 0.16 ON25 D-13-19 NEREZINE 0.10 0.10 ON26 D-13-19 NEREZINE 0.41 0.04 ON27 D-13-19 NEREZINE 0.78 0.78 ON28 D-13-19 NEREZINE 0.20 0.20 ON29 D-13-19 NEREZINE 0.12 0.12 ON30 D-13-19 NEREZINE 0.22 0.22 ON31 D-13-19 NEREZINE 0.40 0.40 ON32 D-13-19 NEREZINE 0.32 0.32 ON33 D-13-19 NEREZINE 0.15 0.30 0.45 ON34 D-13-19 NEREZINE 0.42 0.42 ON35 D-13-19 NEREZINE 0.27 0.27 ON36 D-13-19 NEREZINE 0.40 0.40 ON37 D-13-19 BUČANJE 0.06 0.06 ON38 D-13-19 BRAJDINE 0.20 0.20 ON39 D-13-19 BRAJDINE 0.30 0.30 ON40 D-13-19 SV. JAKOV 0.67 0.67 ON41 D-13-19 SV. JAKOV 0.22 0.22 ON42 D-13-19 SV. JAKOV 0.30 0.30 ON43 E-13-13 PUNTA KRIŽA - UVALA UL ON44 E-13-13,23 PUNTA KRIŽA - UVALA UL 0.91 0.91 ON45 E-13-23 PUNTA KRIŽA 0.15 0.15



OZNAKA BROJ NAZIV VRSTA KOLNIKA DUŽINACESTE KARTE ULICE (NASELJA) AB GK BK N UKUPNAON46 E-13-23 PUNTA KRIŽA 0.12 0.12 ON47 E-13-23 PUNTA KRIŽA 0.15 0.15 ON48 E-13-23 PUNTA KRIŽA 0.12 0.12 ON49 E-13-23 SV. ANDRIJA -V.MIKLOŽAN 0.13 1.38 1.51 ON50 E-13-23 DRAGA 0.60 0.60 ON51 E-13-23 DRAGA 0.23 0.23 ON52 E-13-23 DRAGA 0.26 0.26 ON53 E-13-23 POGANA - ŠINKARICA 0.56 0.56 ON54 E-13-23 POGANA 0.10 0.10 ON55 E-13-23 A.C. "BALDARIN" - BOKINIĆ 1.20 0.62 1.82 ON56 D-13-39,49 D-13-

50 POLJA - KUŠEVI 0.25 0.25

ON57 D-13-40,50 ČUNSKI 1.00 1.00 ON58 D-13-40 ČUNSKI 0.08 0.08 ON59 D-13-40 ČUNSKI 0.04 0.04 ON60 D-13-40 ČUNSKI 0.15 0.05 0.20 ON61 D-13-49 NA RT KURILE 0.14 0.14 ON62 D-13-50 ARTATORE 0.85 0.66 1.51 ON63 D-13-50 ARTATORE 0.42 0.42 ON64 D-13-50 ARTATORE 0.61 0.61 ON65 D-13-50 ARTATORE - KOZLARICE 0.90 0.90 ON66 D-13-50 ARTATORE 0.27 0.07 0.34 ON67 D-13-50 ARTATORE - PRAMEČNIK 1.10 1.10 ON68 D-13-50 E-13-41 KRBOŠĆAK 0.51 0.51 ON69 E-12-1 TOVARIĆ - A.K.POLJANA 0.69 0.69 ON70 E-12-1 POLJANA 0.13 0.13 ON71 E-12-1 POLJANA 0.06 0.06 ON72 E-12-1 POLJANA 0.18 0.18 ON73 E-12-1 NASELJE POLJANA 0.86 0.86 ON74 E-12-1 POLJANA 0.30 0.30 ON75 E-12-1,2 POLJANA 0.50 0.50 ON76 E-12-1,2,12 RT SLATINA - M.LOŠINJ 1.35 0.72 2.07 ON77 E-12-1 VELOPIN 0.18 0.18 ON78 E-12-1 A.C "ČIKAT" 0.25 0.25 ON79 E-12-1 A.C "ČIKAT" 0.30 0.30 ON80 E-12-1 VELOPIN 0.32 0.32 ON81 E-12-1 HOTEL "HELIOS" 0.22 0.23 0.45 ON82 E-12-1,2 PREMUDA 1.52 1.52 ON83 E-12-1 HOTEL "BELVEDER" 0.24 0.24 ON84 E-1 2-2 PREMUDA 0.11 0.11 ON85 E-12-2,12 VRESIKOVO 0.33 0.33 ON86 E-12-2,12 ZAGREBAČKA 0.50 0.50 ON87 E-12-2 PRIVLAKA 0.22 0.22 ON88 E-12-2 BRODOG. –"LOŠINJ" 0.20 0.20 ON89 E-12-2 DO MORA 0.13 0.13 ON90 E-12-2 M.LOŠINJ 0.07 0.07 OO01 E-12-2 M.LOŠINJ 0.32 0.32 OO02 E-12-2 M.LOŠINJ 0.10 0.10 OO03 E-12-2 M.LOŠINJ 0.27 0.27 OO04 E-12-2 CRESKA 0.41 0.13 0.54 OO05 E-12-2 CRESKA 0.15 0.08 0.23 OO06 E-12-2 CRESKA 0.15 0.15 OO07 E-12-2,12 SV. MARIJE 0.30 0.30 OO08 E-12-2 ZAGAZINE 0.50 0.50



OZNAKA BROJ NAZIV VRSTA KOLNIKA DUŽINACESTE KARTE ULICE (NASELJA) AB GK BK N UKUPNAOO09 E-12-2 ZAGAZINE 0.19 0.19 OO10 E-12-2 ZAGAZINE 0.50 0.50 OO11 E-12-2 ZAGAZINE - SV. MARTIN 0.30 0.25 0.55 OO12 E-12-2 SV. MARTIN 0.20 0.20 OO13 E-12-2,12 GRAVOT - SV. MARTIN 0.56 0.56 OO14 E-12-12 GRAVOT 0.15 0.15 OO15 E-12-12 VRESIKOVO 0.48 0.48 OO16 E-12-12 VRESIKOVO 0.18 0.18 OO17 E-12-12,13 M.LOŠINJ - KALVARIJA 1.03 2.07 3.10 OO18 E-12-12 DUBOVICA 0.24 0.24 OO19 E-12-12 DUBOVICA 0.20 0.20 OO20 E-12-12,13 VALDARKA 0.42 0.42 OO21 E-12-13 VALDARKA 0.34 0.34 OO22 E-12-13 HOTEL "PUNTA" 0.27 0.27 OO23 E-12-13 VELI LOŠINJ 0.30 0.30 OO24 E-12-13 VELI LOŠINJ 0.06 0.06 OO25 E-12-13 VELI LOŠINJ 0.41 0.27 0.68 OO26 E-12-13 VELI LOŠINJ 0.38 0.38 OO27 E-12-13 VELI LOŠINJ 0.12 0.12 OO28 E-12-13 VELI LOŠINJ 0.30 0.07 0.37 OO29 E-12-12 DRAŽICA 0.19 0.19 OO30 E-12-12 HOTEL "AURORA" 0.19 0.19 OO31 E-12-12 HOTEL "AURORA" 0.12 0.12 OO32 E-12-12 HOTEL "VESPERA" 0.18 0.18 OO33 E-12-12 "SUNČANA UVALA" 0.19 0.19 OO34 E-12-12 "SUNČANA UVALA" 0.04 0.04 OO35 E-12-12 DRAŽICA 0.32 0.32

UKUPNO: 35.59 0.27 1.54 28.52 65.92

Prilikom polaganja električnih i telefonskih kabela na potezu od Malog Lošinja do uvale Mrtvaska na krajnjem jugu Lošinja, nasuprot i najbliže Iloviku, formirana je gradilišna cesta, čija se trasa uglavnom podudara s trasom starog pješačkog puta. Cesta je asfaltirana 2003. godine.

Duljina prometnice iznosi 9,2 km a širina asfaltnog kolnika iznosi 3,0 m s 0,5 m obostrane bankine. Kako je prošla vrhom tog dijela otoka Lošinja, njena niveleta ima vrlo nepovoljan oblik, naizmjeničnih uspona i padova, čak do 20 %. Zadnji dio trase u dužini od približno 1,5 km izveden je serpentinama po strmoj padini prema uvali Mrtvaska. Na kraju ceste u Uvali Mrtvaska uređeno je parkiralište s 40 mjesta. Evidentno je da cesta zadovoljava trenutne potrebe ali ne i uvjete dvosmjernog prometa. Uz pretpostavku izgradnje luke - pristaništa u Uvali Mrtvaska predstavlja mogućnost nove, vrlo kratke veze Ilovika s Malim Lošinjem.

ZRAČNI PROMET aerodrom lošinj Međunarodni aerodrom Lošinj smješten je na središnjem dijelu otoka Lošinja, a od Malog je Lošinja udaljen približno 8 km. Tehničke su mu karakteristike sljedeće:

- referentni kod 2C - duljina / širina USS 900/30 m (STOL) - vrsta kolnika asfalt - kategorija IFR



Međunarodni aerodrom Mali Lošinj imao je do 1990. godine isključivo turistički promet, ograničen na turističke kapacitete Lošinja i Cresa. U razdoblju 1980. - 1990. godine zračni je promet u čitavoj Hrvatskoj pokazivao znakove stagnacije. Najveći godišnji promet aerodroma Mali Lošinj u tom razdoblju nije prelazio 15.000 putnika, što predstavlja mali dio njegovog kapaciteta. 1990. godine zabilježen je promet od 11.374 putnika te 2.360 zrakoplova. U 1994. godini ostvareni promet bio je još manji i iznosio je oko 7.000 putnika.

Aerodrom Mali Lošinj - broj letova i putnika 1991., 2000. 2001. i 2004. broj slijetanja broj letova broj putnika

komercijalni godina

redovni izvanredni

nekomercijalni

komercijalni

nekomercijalni komercijalni

nekomercija

lni

1991. 66 28 233 47 116 327 1.087

2000. 3.084 1.017 1.542 508 5.807 5.621 2001. 1.197 1.064 598 532 2.105 3.230 2004. 1.345 2.460

letjelište unije Uz međunarodni aerodrom, na području Grada Malog Lošinja postoji i letjelište na Unijama, preko kojeg je od kolovoza 1994. godine ostvarena veza otoka Unije s aerodromom na Lošinju.

Letjelište je smješteno na sjevernom dijelu Unijskog polja. Od naselja Unije s kojim je povezano pješačkom stazom je udaljeno manje od 500 m.

Staza na letjelištu je dužine oko 900 m i širine oko 22 m, ukupne površine oko 20.000 m2 ili 2,0 ha. Za potrebe letjelišta je na lokaciji smještena montažna građevina.

Na relaciji između Unija i Lošinja vrši se putnički promet malim zrakoplovom koji može prevesti četiri putnika. Ova je linija, između ostalog, omogućila malobrojnoj školskoj djeci s Unija da nekoliko puta tjedno pohađaju školu u Malom Lošinju zajedno sa svojim vršnjacima. Uspostavljanje ove zračne linije pokazalo je da nove i kvalitetne veze mogu znatno povećati prometnu potražnju. Jadrolinija je prema Unijama prije uspostavljanja zrakoplovne linije imala promet od nepunih 2.000 putnika godišnje, a zrakoplovnom je linijom u prvoj godini prevezeno oko 4.000 putnika.

POMORSKI PROMET Plovni putovi su u akvatoriju Grada utvrđeni prema regulaciji plovidbe na Jadranu: središnji jadranski plovni put za velike brodove (tankere i brodove s opasnim teretom), prekomorski plovni put, dužobalni plovni put; posebno za srednje posebno za male brodove te ruta za obalne tankere u razvozu. Za brodove postoje plovne rute između Cresa i Krka kao i plovna ruta tankera za plin malih tonaža i plovne rute trajekata za petrokemijski kompleks u Omišlju.

Luke na području Grada Malog Lošinja uglavnom su građene do II. svjetskog rata. U razdoblju nakon II. svjetskog rata luke su sanirane, s ciljem postizanje zadovoljavajuće nosivosti i stabilnosti obale. Nakon uvođenja trajektnih linija luke su se uglavnom prestale koristiti za prekrcaj tereta te se i danas u njima pretežno odvija putnički promet.

Sukladno Zakonu o morskim lukama (NN 108/95.) luke na prostoru Grada Malog Lošinja se po namjeni razvrstavaju na luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene.

U slijedećoj tablici je prikazan pregled luka otvorenih za javni promet na prostoru Grada Malog Lošinja te njihov značaj i namjena. Luka Mali Lošinj je određena kao luka otvorena za javni promet županijskog značaja dok je ostalih 12 luka otvorenih za javni promet lokalnog značenja.



A. LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET- značenje i kapacitet

A. LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET ZNAČENJE DJELATNOST stalni

vezovi privremeni

vezovi ukupno

putnička teretna

trajektna komunalna

1. Mali Lošinj

putnička luka županijsko

ostale djelatnosti

167 120 287

komunalna 2. Baldarka lokalno ostale djelatnosti 10 2 12

3. Čikat lokalno ostale djelatnosti 0 0 0 putnička

komunalna 4. Ilovik lokalno ostale djelatnosti

63 17 80

5. Jadrišćica lokalno komunalna 0 0 0 komunalna 6. Nerezine lokalno ostale djelatnosti 15 40 55

1 komunalna 7. Osor 2 lokalno ostale djelatnosti 60 2 62

1 komunalna 8. Rovenska 2 lokalno ostale djelatnosti 78 6 84

putnička 9. Srakane Vele lokalno ostale djelatnosti 50 5 55

komunalna 10. Sveti Martin lokalno ostale djelatnosti 0 0 0

putnička trajektna

komunalna 11. Susak lokalno

ostale djelatnosti

44 10 54

putnička 12. Unije lokalno komunalna 7 5 12

komunalna 13. Veli Lošinj lokalno ostale djelatnosti 43 5 48

A. UKUPNO 537 212 749

Podaci Upravnog odjela za pomorstvo Primorsko-goranske županije: „Katalog luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja na području Primorsko-goranske županije“, Rijeka, 2006. godine



A.1. LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET - operativne karakteristike

Luka Operativne obale i gatovi Duljina

(m)

Površina kopna (m2)

Kapacitet

2 velika putnička broda operativna obala putničkog i

trajektnog prometa 235 1 veliki brod 2 manja broda

operativna obala “Pristanište” 135 167 stalnih vezova 1.

Mali Lošinj -gradska luka

operativna obala uz gradsku ulicu 700

9.173

120 privremenih vezova

2. Baldarka - gat 35 622 2 manja broda /

12 vezova 3. Čikat - gat 20 541 0 vezova

- gat 60 6 manjih brodova

ili 20 brodica - privez za brodice 400 63 brodica

4. Ilovik

- lučica za brodice 95

2.695

17 brodica 5. Jadrišćica - gat 30 591 1 manji brod

- istočni gat 40 1 veliki brod

ili 2 manja broda - zapadni gat 25 2 manja broda

6. Nerezine

- obale / gatovi za brodice 270

1.725

55 brodica

1 - operativna obala i rampa za trajekt 45 2 broda

- obala za brodice 170 7. Osor 2

- gat 50

3.048 100 brodice

- operativna obala i lukobran 105 5 malih brodova 1

- privezište za brodice 100 8. Rovenska 2 - lukobran 220

4.163 30 brodica

9. Srakane Vele - operativni gat 20 1.099 2 mala broda - lukobran 55

10. Sv. Martin - lučica za brodice 115

2.494 2 mala broda

30 brodica zaštitni lukobran 150 2 mala broda

operativni gat 50 3 manja broda

40 brodica 11. Susak

obala za brodice 130

3.915

44 brodica 12. Unije - operativni gat 55 668 2 manja broda

- operativne obale 170 5 malih brodova 13. Veli Lošinj

- lučica za brodice 130 1.405

40 brodica Podaci Upravnog odjela za pomorstvo Primorsko-goranske županije: „Katalog luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja na području Primorsko-goranske županije“, Rijeka, 2006. godine



Promet brodova, putnika i robe u lukama otvorenim za javni promet Grada Maloga Lošinja – 1994., 2001. i 2003./04. godine:

promet brodova

luka godina ukupno hrvatski strani

promet putnika (uključen promet

trajektima)

promet robe

t

prevezena vozila

2003. godina

1991. 1.565 1.565 - 47.216 11.522 3.230

1994. 1.527 1485 42 33.835 19.025

2001. 2.766 2.746 20 123.475 4.322 MALI

LOŠINJ

2004. 6.206 152.904 7.969 3.019

1991. 609 609 - 9.367 - 12

1994. 740 740 - 11.818 187 -

2001. 982 981 1 55.694 7.147 - SUSAK

2004. 2.795 58.381 10.028

UNIJE 2004. 4 18 300

NEREZINE 2004. 39 30

ILOVIK 2004. 7 119

ČIKAT 2004. 5 236

VELI LOŠINJ 2004. 231 4.668

UKUPNO 2004. 9.297 216.354 18.324

Luka otvorena za javni promet - putnička luka Mali Lošinj je, uz riječku luku, jedina luka u županiji u kojoj se odvija međunarodni trajektni promet.

Za područje grada Malog Lošinja su značajne trajektne luke preko kojih se ostvaruje cestovna veza s kopnom: Brestova, Porozina, Valbiska i Merag. Pregled navedenih luka i njihovih karakteristika dat je u slijedećoj tablici.

Pregled trajektnih luka i putničkih luka u kojima se obavlja trajektni promet , značajnih za Grad Mali Lošinj:

lokacija značenje lukedubina uz obalu / max.

duljina broda / broj vezova

zaštićenost akvatorija

Mali Lošinj međunarodna8,0 / 120,0 / 1

6,0 / 80,0 / 1dobra

Brestova lokalna - međuotočna 3,50 / 40,0 / 3 s juga i sjevera slabaPorozina lokalna - međuotočna 3,50 / 40,0 / 2 sa sjevera slabaValbiska lokalna - međuotočna 4,0 / 60,0 / 3 dobraMerag lokalna - međuotočna 4,0 / 60,0 / 1 sa sjeverozapada slaba

Za sve se postojeće luke otvorene za javni promet može reći da su ograničenog kapaciteta i mogućnosti za prihvat modernih i većih plovnih jedinica.

Mali Lošinj je danas povezan redovnom brodskom linijom s Ilovikom-Velim Srakanama- Suskom-Unijama-Martinšćicom-Cresom i Rijekom a u ljetnoj sezoni sa Suskom-Ilovikom-Novaljom-Rabom i Rijekom.



Tijekom sezone se šest dana u tjednu motornim brodom Marina održava veza Pula - Lošinj - Zadar, te jednom tjedno trajektna veza Lošinj - Silba - Zadar.

Očito je da nedostaje redovna brodska veza, kako sezonska tako i cjelogodišnja s hrvatskim većim lukama, prije svega sa Zadrom i Dalmacijom. Isto tako, posebno u sezoni, postoji potreba povezivanja s udaljenijim talijanskim lukama Venecijom, Trstom i Ankonom.

B. LUKE POSEBNE NAMJENE Na prostoru Grada postoji 7 luka posebne namjene, koje su po djelatnosti

- vojna luka i luka tijela unutarnjih poslova - luka nautičkog turizma, - i brodogradilišna luka.

Po veličini i značaju ove luke su - luke republičkog značaja - i luke županijskog značaja.

U slijedećoj tablici je prikazan pregled luka posebne namjene na prostoru Grada Malog Lošinja te njihov značaj i namjena:

br. LUKA POSEBNE NAMJENE NASELJE / OTOK ZNAČENJE DJELATNOST

B.1. luka državnih tijela - vojna luka

1. Kovčanje Mali Lošinj republičko - luka tijela unutarnjih poslova

B.2. brodogradilišna luka

1. brodogradilište Mali Lošinj Mali Lošinj županijsko izgradnja, remont i servis plovila

2. brodogradilište Nerezine Nerezine remont i servis plovila

B.3. luka nautičkog turizma kapacitet

1. YC "Marina" Mali Lošinj županijsko marina 200

2. AC Poljana Mali Lošinj privezište 80

3. Uvala Maračol Unije sidrište 30

4. Ilovik - Sv. Petar Ilovik sidrište 60

ukupno 370 Podaci Ureda za pomorstvo - Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji

Pored navedenih luka koje su klasificirane sukladno navedenom Zakonu i koje su u evidenciji Ureda za pomorstvo - Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji na ovom prostoru postoji čitav niz luka, lučica, mandrača i sidrišta koja se koriste se za pristajanje, privez i sidrenje plovila stalnih i povremenih stanovnika te nautičara. Razina njihove uređenosti varira od uređenih kamenih obala i lukobrana kakvog nalazimo u Uvali Zela podno Beleja do improviziranih pontona i mandrača u suhozidu, te prirodnih uvala koje se nelegalno i bez ikakve opreme koriste za sidrenje, često i u dužim vremenskim periodima ljeta.



C. OSTALE POSTOJEĆE LUKE, LUČICE, MANDRAČI I SIDRIŠTA

C.

OSTALE POSTOJEĆE LUKE, LUČICE, MANDRAČI I

SIDRIŠTA za privez plovila stalnih i povremenih stanovnika i nekontrolirano sidrenje

nautičara

OTOK / NASELJE NAČIN KORIŠTENJA

1. Uvala Zela o. Cres - Belej-Uvala Koromačna privez

2. Uvala Meli o. Cres - Srem i Plat privez/sidrenje 3. Uvala Galboka o. Cres - Srem, Plat i Verin privez 4. Uvala Toverašćica o. Cres - Matalda privez

5. Uvala Kolorat, Vrč, Javorna i sve uvale na Punta Križi

o. Cres sidrenje

6. Uvala Ul o. Cres -Punta Križa privez - gat dužine 30 m

/sidrenje 7. Uvala Baldarin o. Cres -Punta Križa privez/sidrenje 8. Uvala Kaldonta o. Cres -Punta Križa privez 9. Uvala Martinšćica o. Cres -Punta Križa sidrenje 10. Uvala Sonte o. Cres -Punta Križa privez 11. Luka Ustrine o. Cres - Ustrine privez/sidrenje 12. Luka Bijar o. Cres - Osor privez/sidrenje

13. Uvala Tomožina o. Lošinj-pod Osoršćicom-Sv.Jakov sidrenje

14. Uvala Studenac o. Lošinj-Sv.Jakov privez

15. Uvala Lučica o. Lošinj-Ćunski privez/sidrenje

16. Uvala Studenčić o. Lošinj-Ćunski privez 17. Uvala Liski o. Lošinj-Kurila privez/sidrenje

18. Uvala Artatore o. Lošinj -Artatore sidrenje, privez i odlaganje plovila na kopnu

19. Uvala Zabodarski o. Lošinj - Kurila sidrenje 20. Velopin o. Lošinj -Mali Lošinj izvan funkcije 21. Uvala Englez o. Koludarac privez/sidrenje 22. Svjetionik o. Murtar privez 23. Uvala Čikat o. Lošinj - jug privez/sidrenje 24. Uvala Krivica o. Lošinj - jug sidrenje 25. Uvala Balvanida o. Lošinj-jug sidrenje 26. Uvala Sunfarni o. Lošinj-jug sidrenje 27. Uvala Pijeski o. Lošinj-jug sidrenje 28. Uvala Mrtvaska o. Lošinj - jug privez 29. Uvala Tresorka o. Lošinj - jug privez/sidrenje 30. Uvala Kriška o. Lošinj - jug privez/sidrenje 31. Pristanište i Portić o. Trstenik privez 32. Uvala Podgroblje o. Sv. Petar privez 33. Sv.Petar o. Sv. Petar privez 34. Kanal Sv.Petar - Ilovik o. Sv. Petar - Ilovik sidrenje 35. Uvala Paržine - rt. Radovan o. Ilovik sidrenje 36. Uvala Cirka južna o. Male Orjule sidrenje



C.

OSTALE POSTOJEĆE LUKE, LUČICE, MANDRAČI I

SIDRIŠTA za privez plovila stalnih i povremenih stanovnika i nekontrolirano sidrenje

nautičara

OTOK / NASELJE NAČIN KORIŠTENJA

37. Male Srakane o. Male Srakane privez 38. Uvala Vognišća o. Unije sidrenje 39. Uvala Podkujni o. Unije sidrenje 40. Uvala Maračol o. Unije privez/sidrenje 41. pred lukom Unije o. Unije sidrenje 42. Uvala Bok o. Susak sidrenje

43. Uvala Ostrugova - Čikat o. Lošinj privez

(oko 100 priveza za brodice)

Postojeći gat u uvali Maračol na otoku Unije se nekad koristio za privez brodova koji su dovozili ribu u nekadašnju tvornicu ribe te za privez plovila obalne straže.

1.2.6.2. Vodnogospodarski sustav

1.2.6.2.1. Vodoopskrba Opskrba vodom otoka Cresa i Lošinja je omogućena prvenstveno postojanjem prirodnog fenomena kriptodepresije zvanog Vransko jezero a smještenog na centralnom dijelu otoka Cresa (dužine 5,5 km, najveće širine 1,5 km) i najveće dubine 75 m što daje zapremninu od cca 220 mil. m3). Srednja kota vodnog lica je 13 m n.m. što znači da je dno cca 62 m ispod nivoa mora. Relativno mala udaljenost njegovih obala od mora (3-5 km), upućuje na oprez prilikom njegovog korištenja (ispumpavanja) kako ne bi došlo do utjecaja mora na vode u jezeru.

Najveća količina crpljenja je zabilježena 1986. godine s cca 2.300.000 m3/god. prouzročila je pad vodenog lica za 48 cm što je ukazivalo na poremećaj bilanse vode (ispumpavanje veće od prirodnog dotoka).

Najnovija istraživanja dotoka i gubitaka a time i mogućnosti crpljenja za vodoopskrbu pokazuju da ono može ići do 100 l/s prosječno godišnje na koju količinu glasi i suglasnost Hrvatskih voda, VGO - Rijeka. Zbog velike razlike u potrebama pitke vode ljeto-zima (qcr max/prosj.= 350 l/s, qcr min./prosj.= 60 l/s) potreban je stalni nadzor, posebno što vodostaj u jezeru ne prati promptno dinamiku ispumpavanja, padanja oborina i isparavanja (zaostaje 2-3 mj.)

Postojeći vodoopskrbni sustav se dalje sastoji od: A - zajedničkog dijela područja Gradova Cresa i Malog Lošinja - vodozahvat i C.S. "Vrana" ∇ 18 m n.m. - tlačni čelični cjevovod φ 600 mm od C.S. "Vrana" do V. "Vrana 1" (3.500 m3 ∇ 227,5 m n.m.) - v. "Vrana 1" iz koje se distribuira voda na sjeverni ogranak prema Cresu i južni ogranak

prema Lošinju.

Predmet ovog PPU-a je očito ovaj posljednji, kojim se rješava vodoopskrba područja Grada Malog Lošinja u koje osim južnog dijela otoka Cresa (od Beleja) spadaju otoci Lošinj, Unije, Susak, Ilovik, te Male i Vele Srakane.

Ako za objekte zajedničkog dijela vodoopskrbe pod A možemo reći da su "srce" čitavog sustava, onda je za njegov južni ogranak, izgrađeni transportni cjevovod (φ 500, 450 i 400 mm ) od v. "Vrana 1" ( 3.500 m3 ∇ 227,5 m n.m. ) do v. "Čikat" ( 4.000 m3 ∇ 70 m n.m. ) u Malom Lošinju,



ukupne dužine cca 43 km, kičma na koju se preko većeg broja usputnih vodosprema i prekidnih komora vezuju opskrbne mreže pojedinih naselja i turističkih zona te tako omogućuju dopremu vode do krajnjeg potrošača.

U 2004. godini se iz Vranskog jezera crpilo ukupno 2.160.000 m3 vode. Od toga je za potrebe grada Maloga Lošinja potrošeno 1.350.000 m3 vode. Stanovnici su za svoje potrebe potrošili 650.000 m3 vode, dok je potrošnja gospodarstva, uključujući turizam kao najvećeg potrošača, iznosila 700.000 m3 vode

Prosječni godišnji gubici iznose 29 %.

Čitav vodoopskrbni sustav osim izvanredne kvalitete vode iz jezera Vrana, "boluje" od nekih nepogodnosti karakterističnih za sve otočke vodovode:

- veliki prostor s malom i rijetkom naseljenošću i raštrkanim naseljima što traži dugačku mrežu, a zbog nepovoljne konfiguracije velik broj vodosprema, prekidnih komora i crpnih stanica,

- razvoj okrenut turizmu još više potencira razliku između zimskog režima opskrbe (stalni stanovnici) i ljetnog, nekoliko puta većeg, kad su okupirani svi raspoloživi turistički kapaciteti,

- nepovoljna konfiguracija terena, - zapremine postojećih vodosprema Nerezine, Sveti Jakov, Osor i Ćunski su nedovoljne, - dijelovi cjevovoda, uglavnom sekundarne mreže, su potkapacitirani, - jedino izvorište (jezero Vrana) bez alternative snabdijevanja za slučaj nepredviđenih

okolnosti,

Osnovni problem vodoopskrbnog sustava Grada Maloga Lošinja, čije rješavanje traži znatna ulaganja, je nepostojanje objekata vodoopskrbe na svim naseljenim otocima lošinjskog arhipelaga, osim Suska koji je vodoopskrbu upravo dobio.

Bez vodoopskrbe i veze s lošinjskim vodoopskrbnim sustavom su još uvijek otoci Unije, Ilovik te Male i Vele Srakane.

Na otoku Susku je izgrađena vodosprema, tlačni cjevovod od pristaništa za vodonosce do vodospreme i opskrbna mreže u naselju.

U tablicama koje slijede dati su podaci o broju bunara i cisterni te osnovni podaci o javnim bunarima na području Grada Malog Lošinja.

Bunari i cisterne na području Grada Malog Lošinja

Mjesto Javni bunari Privatni bunari Javne cisterne Privatne cisterneBelej, Ustrine, Osor - - 1 144 Nerezine, Sv. Jakov 1 - 1 84 Punta Križa 2 - 1 128 Ćunski - - - 127 Mali Lošinj - - 1 448 Veli Lošinj 2 - 2 273 Unije 2 - 1 220 Susak - - 3 404 Ilovik 1 - 2 88 Ukupno: 8 - 12 1.916 Izvor podataka: Hrvatske vode



Osnovni podaci o javnim bunarima na području Grada Malog Lošinja

Naziv bunara -lokacija

Bun

ar u

N

erez

inam

a

FON

TAN

A, S

v.

And

rija

- Pun

ta

Križ

a

Bun

ar n

a ot

oku

Trst

enik

Bun

ar n

a ot

oku

Uni

je

Buš

otin

a na

ot

oku

Uni

je

PO

CO

, Vel

i Lo

šinj

KA

NA

LIĆ

, Vel

i Lo

šinj

Bun

ar n

a ot

oku

Ilovi

k

X 494622 494242 494709 494351 494294 493055 493054 492422Y 545251 546022 546684 544066 544078 546078 546109 546430

Koordinate

Z 5 0 5 3 14 20 18 9 Izdašnost (m3/dan) - 77,76 - - 259,2 - - -

Zapremina (m3) ≈5 - ≈1 4,3 - - - 0,5

Mogućnost zagađenja da da ne da da da da da PH vode - - - 7,5 7,4 - - 7,3

Voda pogodna za piće ne da da da da ne ne da

Dubina do nivoa vode ≈15 1 17 2,5 14 - 27 9

Tip vodonosnika sa slob. nivoom

freatski freatski freatski freatski sa slob. nivoom

sa slob.nivoom

freatski

Tip bunara kopani kopani kopani kopani bušeni kopani kopani kopani

Izvor podataka: Hrvatske vode

1.2.6.2.2. Odvodnja otpadnih voda Na prostoru Grada Malog Lošinja naselja Mali Lošinj, Veli Lošinj i Nerezine imaju izgrađenu javnu kanalizacijsku mrežu putem koje se otpadne vode prikupljaju i nakon predtretmana upuštaju u more.

1. Područje Veli Lošinj Područje Velog Lošinja, obzirom na konfiguraciju terena, može se podijeliti u tri cjeline:

- slivno područje oko gradske luke - slivno područje oko uvale Rovenska - slivno područje turističkog kompleksa Punta

Počeci izgradnje kanalizacijskog sustava datiraju iz 1920. godine, kada je u centru mjesta kraj gradske luke izveden oborinski kolektor duljine 350 m i promjera 300 mm. Taj je osnovni objekt kontinuirano dograđivan i danas postoji mješoviti kolektor ukupne duljine 1.920 m, promjera 200 i 300 mm. Otpadna se voda upušta u more na dubini od 62 m preko novoizgrađenog tlačnog podmorskog ispusta duljine 780 m, promjera 300 mm. Početak ispusta nalazi se u gradskoj luci. Prije ispusta izgrađeni su osnovni objekti predtretmana otpadnih voda (automatska rešetka za krute tvari i taložnica) te crpna stanica.

Na području oko uvale Rovenska nema izgrađene javne kanalizacije. Kućne otpadne vode upuštaju se u septičke jame, a oborinske vode izravno u teren.

Turistički kompleks Punta spojen je na podmorski ispust u gradskoj luci.



2. Područje Mali Lošinj Prvi kanal za prikupljanje oborinske vode izgrađen je 1918. godine. Do danas je izgrađeno blizu 14 km kolektora mješovitog tipa, promjera od 200 do 700 mm, no još uvijek velik dio grada nije priključen na javnu kanalizaciju. Dispozicija otpadnih voda iz mnogih objekata vrši se u septičke taložnice. Centar mjesta priključen je na kolektore ("sjeverni kolektor" i "južni kolektor") iz kojih su se otpadne vode upuštale izravno u gradsku luku podmorskim ispustima "Škverić" (L = 20 m, H = 10 m) i "Priko" (L = 30 m, H = 17 m). Na rtu Kijac je predviđena izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Na lokaciji rezerviranoj za taj uređaj dosad su izgrađeni dozažni bazen i mjerni kanal. Izveden je podmorski ispust u more na rtu Kijac dužine 500 m do dubine mora od 71 m. Kolektor je u funkciji i od ove godine se vrši prepumpavanje fekalnih voda grada Malog Lošinja preko nove crpne postaje Škverić.

Na području Čikata postoji kolektor sanitarnih otpadnih voda i ispust duljine cca 300 m, kojim se otpadne vode svih objekata u zoni ispuštaju u more na dubini cca 35 m.p.m, uz prethodno zadržavanje u septičkoj taložnici. Bungalovi iznad hotela „Helios“ kao i objekti autokampa „Čikat“ spojeni su na javni kanalizacijski sustav.

Hotelski kompleks u Sunčanoj uvali ima izgrađen vlastiti sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda s tri crpne stanice i podmorskim ispustom duljine 345 m, kojim se otpadne vode ispuštaju na dubinu od 30 m. Predtretman je izgrađen i pušten u rad u travnju 2006. godine.

Područje Poljana rješava dispoziciju otpadnih voda na dva načina: autokamp nakon taloženja ispušta otpadnu vodu podmorskim ispustom duljine 30 m na dubinu od 6 m; naselje "Poljane" rješava dispoziciju otpadnih voda individualnim septičkim taložnicama.

3. Područje Nerezine i Sveti Jakov Izgradnja kanalizacijskog sustava u Nerezinama započinje 1930. godine, kada je izveden prvi oborinski kolektor. Danas postoji mješoviti sustav odvodnje, koji pokriva centar mjesta. Izvedeno je 1.600 m kolektora promjera 300 mm s priključcima. Izgrađen je i podmorski ispust promjera 300 mm, duljine 360 m, na kojeg je priključen sustav odvodnje naselja Bućanje dužine 1.400 m.

Autokamp Lopari također ima izgrađen vlastiti sustav odvodnje (izgrađeno 800 m kanalizacijske mreže), koji je priključen na kratak podmorski ispust (30 m).

4. Područje Punta Križa Na području Punta Križe samo autokamp "Baldarin" ima izgrađen kanalizacijski sustav. Izvedeno je 600 m kanalizacijske mreže, taložnica i podmorski ispust duljine 200 m.

Na Susku je izgrađen sustav javne odvodnje sanitarnih otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje te su stvoreni uvjeti za priključivanje svih korisnika.

1.2.6.2.3. Uređenje bujica i zaštita od štetnog djelovanja voda Na prostoru Grada Malog Lošinja se, sukladno Zakonu o vodama, uređuje sustav zaštite od štetnog djelovanja voda (odvodnja slivnih voda).

U narednoj tablici dani su osnovni podaci za registrirane bujice i bujične pojave na prostoru grada Malog Lošinja.



Red. br.

Ugrožava Vrsta

vodotoka i naziv

Dužina km

Sliv km2

Protok m3/s p.p.g.

Građevine Opis

1. Na

selje

Pu

nta

Križ

a Bujica Jadrešćica

8.94. 2,23 5,61 Nema

građevina

Bujica ugrožava turističke sadržaje uz more u naselju Punta Križa, te pristupnu

cestu. Bujica nije uređivana.

2.

Nas

elje

Vel

i Lo

šinj

Bujica Neimenovana

8.118. 0,63 Nema

građevina

Neuređena bujica, bez izraženog korita, povremeno dolazi do koncentracije velikih voda koje ugrožavaju središnji dio grada i

lučicu.

3.

Nas

elje

M

ali L

ošin

j

Bujica Neimenovana

8.119. 0,34 Nema

građevina

Neuređena bujica, bez izraženog korita, povremeno dolazi do koncentracije velikih voda koje ugrožavaju dio grada u dnu

zaljeva.

4.

Nas

elje

M

ali

Loši

nj

Bujica Kalvarija

Bujica koja se uređuje u Malom Lošinju,

izgradnjom manje retencije. Nije za sada posebno evidentirana.

5.

Nas

elje

N

erez

ine Bujica

Peštine 8.219

0,36 0,28 Propust i kanal van funkcije

Neuređena bujica koja ugrožava naselje Nerezine i prometnice. Potrebna

rekonstrukcija donjeg dijela toka sa utokom u more.

6.

Nas

elje

N

erez

ine Bujica

Podgora 8.218

0,66 0,64 Cijevni kanal i

propusti

Većim dijelom neuređena bujica koja ugrožava Nerezine. Postojeći cijevni

kanal kroz dio naselja (4> 500 ) nedovoljne je protočnosti. Potrebna rekonstrukcija kanala, i uzvodno

produženje uređenja korita.

7.

Aut

okam

p B

učan

je Bujica

Bučanje 8.217

0,53 0,53 Cijevni kanal i

propusti

Većim dijelom neuređena bujica koja ugrožava Nerezine, i autokamp Bućanje. Postojeći cijevni kanal kroz autokamp ( Φ300 ) nedovoljne je protočnosti i van

funkcije. Potrebna rekonstrukcija kanala i uzvodno produženje uređenja korita.

8.

Nas

elje

i po

ljopr

ivre

dne

povr

šine

ot

oka

Susk

a

Bujica Draga 8.99

800 0,64 Nema građevina

Neuređena bujica sa izraženom jarugom i ograncima. Ugrožava dio naselja

Susak, poljoprivredne površine i pristup k njima. Posebno je izražena erozija i

površinska i linijska. Prioritetno potrebna izrada temeljne dokumentacije zaštite od

erozije cijelog otoka.

9.

Nas

elje

i po

ljopr

ivre

dne

povr

šine

ot

oka

Susk

a

Jaruga Kanal 8.228

0,44 0,17 Nema

građevina

Neuređena bujica sa izraženom jarugom ugrožava dio naselja Susak, poljoprivredne

površine i pristup k njima. Posebno je izražena erozija i površinska i linijska. Prioritetno potrebna izrada temeljne

dokumentacije zaštite od erozije cijelog otoka.



Red. br.

Ugrožava Vrsta

vodotoka i naziv

Dužina km

Sliv km2

Protok m3/s p.p.g.

Građevine Opis

10.

Poljo

priv

redn

e po

vrši

ne S

uska

Jaruga Garba

8.220 0,46 0,08

Nema građevina

Neuređena bujica sa izraženom jarugom Ugrožava poljoprivredne površine i pristup

k njima. Posebno je izražena erozija i površinska i linijska. Prioritetno potrebna izrada temeljne dokumentacije zaštite od


11.

Poljo

priv

redn

e po

vrši

ne

Jaruga Grabrovica

8.221 0,40 0,09 Nema

građevina




12.

Poljo

priv

redn

e po

vrši

ne

Jaruga Baldarka

8.222 0,36 0,12 Nema

građevina


k njima. Posebno je izražena erozija i površinska i linijska. Prijoritetno potrebna izrada temeljne dokumentacije zaštite od


13.

Poljo

priv

redn

e po

vrši

ne

Jaruga Baldaricica

8.223 0,24 0,05 Nema

građevina




14.

Poljo

priv

redn

e po

vrši

ne

Jaruga Zalbok 8.224

0,46 0,06 Nema građevina




15.

Poljo

priv

redn

e po

vriin

e Jaruga Kolzarica 1

8.225 0,23 0,03 Nema

građevina


k njima. Posebno je izražena erozija i površinska i linijska Prioritetno potrebna izrada temeljne dokumentacije zaštite od


16.

Poljo

priv

redn

e po

vrši

ne

Jaruga Kolzarica 2

8.226 0,61 0,13 Nema

građevina






Red. br.

Ugrožava Vrsta

vodotoka i naziv

Dužina km

Sliv km2

Protok m3/s p.p.g.

Građevine Opis

17.

Poljo

priv

redn

e po

vrši

ne

Jaruga Zagome

8.227 0,64 0,20 Nema

građevina




18.

Poljo

p. P

ov.

Oto

ka U

nije

Lokve nije izdvojen

tok Nema

građevina

Manja slivna površina sa potpuno zapuštenim kanalima. Objekata

nema. Na dijelu otoka je obzirom na pješčani sloj izražena eolska erozija.

19.

Oto

k V

ele

Srak

ane

Nije izdvojen tok

Nema građevina

Nema saznanja ni podataka o problemima zaštite od štetnog djelovanja voda. Na

otoku je obzirom na pješčani sloj izražena eolska erozija.

20.

Oto

k M

ale

Srak

ane

Nije izdvojen tok

Nema

građevina

Nema saznanja ni podataka o problemima zaštite od štetnog djelovanja voda. Na

otoku je obzirom na pješčani sto izražena erozija i to prvenstveno eolska erozija.

Za otok Susak i slične pješčane površine drugih otoka ( Unije, Vele i Male Srakane ) prioritetno je izraditi temeljnu stručnu dokumentaciju zaštite od erozije u kojoj treba utvrditi čimbenike erozije, postojeće stanje vodne i eolske erozije, te dati osnovna rješenja zaštite od vodne erozije, od eolske erozije, te način uređenja slivnih površina, bujičnih tokova i jaruga. Ovo je nužno budući neka rješenja zaštite zahtijevaju cjelovito sagledavanje otoka, i značajno će utjecati na organizaciju prostora (vjetrozaštitni pojasevi, terasiranje, mreža prometnica i sl.).

Osim gornjih bujica, i drugih vodnih pojava koje mogu štetno djelovati na području grada Velog Lošinja postoje i druge za sada neregistrirane slične pojave. Plan obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko Goranske županije, u okviru sektora II - Slivno područje "Kvarnersko primorje i otoci"; regulira i obranu od poplava na vodotoku - bujice otoka Suska (tri bujice). Drugi vodotoci - bujice na području grada za sada nisu uvršteni u plan obrane od poplava. Bujice otoka Suska predviđene su za obranu od poplava u okviru vodotoka Cresa i Suska pod točkom 8.5.

Vodnom erozijom zahvaćene su slivne površine svih bujica, posebno onih većih. Izražena je i jaružasta erozija, kao i erozija korita. U gornjim dijelovima sliva dolazi do ispiranja čestica tla, a u donjim do zamuljivanja i zatrpavanja prirodnih korita i kanala, te zasipavanja utoka u more. Specifičnost ovog područja je i pojava izražene i vodne i eolske erozije na otocima Susku, Srakanama i Unijama, a koja je vezana na posebno osjetljivu pješčanu podlogu i zahtjeva specifična rješenja zaštite.

Sustavi zaštite od poplava - bujičnih voda, samo su djelom izgrađeni i neprilagođeni su turističkim i drugim urbanim sadržajima. Specifične potrebe za zaštitom od bujičnih voda postoje u gradovima Velom i Malom Lošinju koji su povremeno ugroženi bujičnim vodama, a da zapravo ni nema izraženog bujičnog korita. Velikog utjecaja na sustave zaštite od bujičnih voda ima nagla urbanizacija koja najčešće onemogućava racionalna i kvalitetna rješenja. Posebno se ovo odnosi na tokove u naseljima gdje je osim tranzitnih tokova neprimjerenom izgradnjom otežano i zbrinjavanje sve većih oborinskih voda unutar urbaniziranih područja. Stanje je posebno zabrinjavajuće na Susku gdje se napušta tradicionalni način zaštite od erozije, a da nije uspostavljen novi sustav.



1.2.6.3. Elektroopskrba napajanje na razini 110 kV Najznačajniji elektroenergetski objekt na području obuhvata plana je trafostanica 110/35 kV Lošinj. Trafostanica je izvedena s vanjskim 110 kV postrojenjem, s dva transformatora 110/35 kV snage 2x20 MVA i zgradom u kojoj je smješteno 35 kV postrojenje, komandno-upravljački dio i pomoćna postrojenja trafostanice.

Vršna opterećenja trafostanica postiže u ljetnim mjesecima, a najveće je iznosilo 16 MVA, što znači da svojim sadašnjim kapacitetom za dugi niz godina osigurava nesmetan prirast opterećenja uz osiguranje potpune rezerve u transformaciji 110/35 kV.

Napajanje trafostanice izvedeno je 110 kV vodom TS 110/35 kV Krk - TS 110/35 kV Lošinj, ukupne dužine cca 66 km. Vod je izveden u tri dionice kao nadzemni (područjem otoka Krka, Cresa i Lošinja) i u dvije dionice s podmorskim kabelom (između otoka Krka i Cresa i Cresa i Lošinja). Nadzemne dionice izvedene su na čelično rešetkastim stupovima s vodičima Al-če 3x150 mm2, a podmorske s trožilnim kabelom Cu 3x300 mm2 i Al 3x300 mm2 između Krka i Cresa i četiri jednožilna kabela (jedna žila je rezerva) presjeka Al 1x300 mm2 između Cresa i Lošinja. Zbog dužine voda i činjenice da nadzemne dionice prolaze područjem koje je izloženo čestim atmosferskim pražnjenjima i djelovanju posolice vod ne osigurava potrebnu sigurnost u napajanju trafostanice 110/35 kV Lošinj.

napajanje na razini 35 kV Iz trafostanice 110/35 kV Lošinj izvedeno je preko tri 35 kV voda napajanje za tri trafostanice 35/10 kV TS Lošinj, TS Lošinj 2 i TS Osor, koje su smještene na području obuhvata plana.

35 kV mreža, izvedena kabelskim vodovima, omogućava potpunu rezervu u napajanju između trafostanica 35/10 kV TS Lošinj i TS Lošinj 2. Iz TS Lošinj 2 izveden je i 35 kV kabelski vod za napajanje trafostanice 35/10 kV Silba, smještene izvan granica ovog plana, na istoimenom otoku, a trasa kabela prolazi i otokom Ilovikom. 35 kV vod, preko kojeg je izvedeno napajanje za trafostanicu 35/10(20) kV Osor, izveden je pretežno kao nadzemni vod.

Trafostanica 35/10(20) kV Osor je kapaciteta 1 x 2.5 MVA, a moguće je proširenje do 1x4 MVA. Vršno opterećenje TS 35/10(20) kV Osor iznosi cca 2 MW.

Trafostanica 35/10 kV Lošinj je kapaciteta 2 x 4 MVA, a moguće je proširenje do 2x8 MVA. Vršno opterećenje TS 35/10 kV Lošinj iznosi cca 5 MW.

Trafostanica 35/10(20) kV Lošinj 2 je kapaciteta 2 x 8 MVA, a moguće je proširenje do 3x16 MVA. Vršno opterećenje TS 35/10(20) kV Lošinj iznosi cca 10 MW.

Sve tri trafostanice 35/10 - 35/10(20) kV, na području obuhvaćenom ovim planom, svojim kapacitetom zadovoljavaju sadašnje potrebe konzuma. Trafostanice TS Lošinj i TS Lošinj 2 kapacitetom i brojem ugrađenih transformatora osiguravaju same sebi potpunu rezervu u napajanju konzuma, a trafostanica 35/10(20) kV Osor ima ugrađen samo jedan transformator 35/10 kV. U slučaju njegovog kvara preko postojeće 10 kV mreža može se osigurati potpuna rezerva u napajanju iz susjednih trafostanica 35/10 kV.

Trafostanica 35/10(20) kV Osor povezana je 35 kV vodom, preko trafostanica 35/10(20) kV Hrasta i Cres (smještene izvan granica ovog plana), s trafostanicom 110/35 kV Krk. Ovaj 35 kV vod predstavlja jedinu rezervu u napajanju za konzum trafostanice 110/35 kV Lošinj u slučaju kvara 110 kV voda TS Krk - TS Lošinj. Prijenosna snaga ovog 35 kV voda ograničena je na cca 9 MVA, što je znatno niže od vršnih potreba konzuma otoka Cresa i Lošinja u ljetnim mjesecima. U slučaju kvara 110 kV voda, u doba turističke sezone, preko 35 kV voda moguće je osigurati napajanje samo za dio konzuma. Poseban problem na području otoka Lošinja predstavlja i kvaliteta u



napajanju u takvim prilikama, zbog velikih padova napona, kao posljedica velike udaljenosti između napojna točke TS 110/35 kV Krk i trafostanica 35/10 kV Lošinj i Lošinj 2.

napajanje na razini 10 kV Distribucija električne energije prema potrošačima vrši se iz trafostanica 10(20)/0,4 kV u vlasništvu distribucije. Trafostanice su izvedene kao 10/0,4 kV ili 10(20)/0,4 kV, različitog tipa izvedbe, a kapacitetom i lokacijama zadovoljavaju današnje potrebe. Srednjenaponska mreža 10-10(20) kV naponskog nivoa pretežno je izvedena kao kabelska. Nadzemne dionice izvedena su samo izvan većih naselja. Svojom razvijenošću i kapacitetom postojeća 10 kV mreža osigurava za veći dio konzuma potpunu rezervu u napajanju.

Rezervno napajanje na 10 kV naponskom nivou nije osigurano za otoke Vele i Male Srakane, Unije, Susak i Ilovik, za područje Punta Križa i za dio Velog Lošinja. U posljednje vrijeme 10 kV mreža se izvodi uglavnom podzemnim kabelima iz razloga što su kvarovi na njoj znatno rjeđi nego na nadzemnim vodovima i da se izbjegnu nadzemni koridori u kojima je zabranjena gradnja drugih građevina.

niskonaponska mreža Niskonaponska mreža je u većim naseljima izvedena pretežno s podzemnim kabelima, a u preostalom dijelu, kao i manjim naseljima, kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim snopom razvedenim na betonskim ili drvenim stupovima, ili po fasadama zgrada.

Postojeća niskonaponska mreža u cijelosti zadovoljava potrebe današnjeg konzuma i u većem dijelu ima rezervnog kapaciteta za njegove povećane potrebe, odnosno potrebe napajanja novih potrošača.

Javna rasvjeta je izvedena u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, na zasebnim stupovima i zadovoljava sadašnje potrebe.

Kvaliteta napajanja električnom energijom potrošača na svim područjima obuhvata plana je dobra, izuzev na Punti Križa gdje nije odgovarajuća jer to područje za svakog nevremena ostaje bez električne energije.

Problem predstavlja rezervno napajanje, pogotovo u dijelu napajanja trafostanice 110/35 kV Lošinj. U slučaju kvara 110 kV voda TS 110/35 kV Krk - TS 110/35 kV Lošinj, rezervno napajanje, preko 35 kV voda iz trafostanice 110/35 kV Krk ograničeno je na 9 MVA za potrebe napajanja cjelokupnog konzuma otoka Cresa i Lošinja. U ljetnim mjesecima, kada ovo područje ostvaruje maksimalna opterećenja do 16 MVA, napajanje bi se moglo vršiti samo uz redukcije.

1.2.6.4. Plinoopskrba Procjena energetske potrošnje izvršena je na osnovi provedene ankete 1998. godine u okviru projekta "Studija i idejni projekt opskrbe plinom Primorsko-goranske županije". Izvršena je procjena energetskih potreba za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje, te netoplinske namjene u svim sektorima potrošnje (kućanstva, usluge i industrija).

Potrošnja energenata na otoku Lošinju prema namjeni u kućanstvima prikazana je u tablici 1. Vrijednosti su izražene u naturalnim jedinicama i u TJ.



Tablica 1. Potrošnja finalne energije u kućanstvima 1998. g. prema namjeni

EL LU UNP DRVO EL. EN. NAMJENA

kg TJ kg TJ m3 TJ MWh TJ

GRIJANJE 1151108 49,2 104670 4,9 7033 44,3 1995,2 7,2TOPLA VODA 149665 6,4 19998 0,9 250 1,6 5952,5 21,4KUHANJE 0 0,0 160395 7,5 62 0,4 1280,2 4,6NETOPLINSKA 0 0,0 0 0,0 0 0,0 6790.1 24,4UKUPNO 1300773 55,6 285063 13,3 7345 46,3 9227,9 57,6

Slika 1. Potrošnja finalne energije u kućanstvima 1998. g. prema namjeni

Najveća potrošnja finalne energije u kućanstvima troši se za grijanje (61%), zatim za pripremu tople vode (18%), netoplinske namjene (14%) i kuhanje (7%). Za grijanje se najviše koriste ekstra lako lož ulje (47%) i drvo (41%), zatim el. energija (7%) i UNP (5%). Uzevši u obzir ukupnu potrošnju finalne energije za sve namjene u kućanstvima, najveća je zastupljenost električne energije (33%), ekstra lakog lož ulja (32%), drva (27%), a zatim UNP-a (8%).

1.2.6.5. Telekomunikacije i pošta TELEKOMUNIKACIJE Razvoj telekomunikacijske infrastrukture Grada Lošinja pratio je dinamiku urbanističkog razvoja tog područja a prema standardima razvoja mreže telekomunikacija na nivou županije, odnosno države Hrvatske. To podrazumijeva intenzivnu izgradnju prvenstveno na pristupnoj razini telekomunikacijske mreže uz kontinuirano povećanje kako broja instaliranih priključaka tako i kvalitete i obima telekomunikacijskih usluga.

U pogledu značaja Grada Malog Lošinja u sustavu telekomunikacija Županije potrebno je napomenuti da telekomunikacijska magistrala ovog područja predstavlja dio magistralnog otočkog pravca.

S obzirom na udaljenost između pojedinih naselja te gustoću postojećih TT korisnika (stambenih objekata) unutar naselja kao i pripadajućih otoka, na području Grada Malog Lošinja instalirano je više lokalnih telefonskih centrala, odnosno dislociranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS). Ti udaljeni pretplatnički stupnjevi pripadaju automatskoj digitalnoj centrali Krk.

05

101520253035404550

GRIJANJE TOPLA VODA KUHANJE NETOPLINSKA

EL LUUNP DRVOEL. EN.



Instalirani su sljedeći dislocirani digitalni pretplatnički stupnjevi:

BR. UPS INSTALIRANI KAPACITET PODRUČJE POKRIVANJA

Belej 128 naselje Belej USTRINE * 30 naselje Ustrine Punta Križa 256 naselje Punta Križa sa zonom auto kampa

Nerezine * 512 naselja Nerezine, Osor, Sveti Jakov, auto kamp Lopari te vikend naselje Bučanje

Artatore 256 naselja Artatore i Ćunski te zona aerodroma Mali Lošinj

MALI LOŠINJ 3.072 naselje Mali Lošinj VELI LOŠINJ * 640 naselje Veli Lošinj ILOVIK * 120 otok Ilovik SUSAK * 256 otok Susak VELE SRAKANE 30 otoci Vele i Male Srakane UNIJE 256 otok Unije

ČIKAT 384 zona Čikat, turistička zona Sunčana uvala (hoteli) i industrijska zona Kalvarija

ĆUNSKI** 0 ukupno 5.940

* UPS nedovoljnog kapaciteta ** planirani UPS

Povezivanje navedenih udaljenih digitalnih pretplatničkih stupnjeva, UPS-ova, na višu prometnu razinu (AXE Krk) realizirano je digitalnim sistemima prijenosa ovisno o raspoloživom prijenosnom mediju i to dijelom svjetlovodnim kabelima, dijelom po podzemnim simetričnim TK kabelima, a dijelom preko RR uređaja.

Pristupne telekomunikacijske mreže postojećih UPS-ova izgrađene su većim dijelom kao podzemne s kabelima uvučenim u cijevi telekomunikacijske kanalizacije. Iznimku čine priključci pojedinih objekata ili izdvojenih manjih stambenih cjelina izvedeni samonosivim kabelima.

Analizom postojeće telekomunikacijske mreže na području Grada Malog Lošinja vidljivo je da je izvršena potpuna digitalizacija komutacijskih sistema mjesne telekomunikacijske mreže. Lokacije postojećih dislociranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS-ova) kao i kapaciteti istih, a s obzirom na postojeće stanje zahtjeva za novim TT priključcima, je u potpunosti zadovoljavajuća. Ukoliko dođe do značajnijeg povećanja broja stanovnika (domaćinstava), odnosno ukoliko postojeći rezervni kapaciteti ne budu dostatni za udovoljavanje zahtjeva TT korisnika može se vrlo jednostavno izvršiti daljnje proširenje kapaciteta postojećih UPS-ova ili po potrebi ugraditi novi dislocirani digitalni pretplatnički stupanj ukoliko to iziskuju lokalne potrebe.

Povezivanje svih postojećih udaljenih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu razinu LC Krk izvršeno je digitalnim sistemom prijenosa koristeći u tu svrhu raspoložive prijenose medije i to svjetlovodne kabele, RR sisteme ili sisteme za rad po simetričnim TK kabelima. Kapacitet prijenosnih uređaja, a s obzirom na postojeće stanje je zadovoljavajuće.

Problemi pristupnih telekomunikacijskih mreža pripadajućih UPS-ova javljaju se na dijelovima pristupne telekomunikacijske mreže izgrađenim samonosivim kabelima ili podzemnim kabelima starijeg tipa (sa zrak-papirnom izolacijom i olovnim plaštem) ugrađenim u periodu od 1974. – 1984. godine. Kod takvih pristupnih telekomunikacijskih mreža ili dijelova pristupnih mreža nema mogućnosti odnosno postoje ograničenja u pružanju svih suvremenih telekomunikacijskih usluga korisnicima (x-DSL, prijenos podataka, VoIP i sl.).

Kapacitet postojećeg UPS-a Vele Srakane, UPS-a Belej, UPS-a Mali Lošinj, UPS-a Putna Križa, UPS-a Unije i UPS-a Čikat zadovoljava potrebe za TT priključcima kako na već izgrađenom, tako i na području planiranom za građenje kao i na području turističke zone.



Imajući u vidu planirane zahvate na području Grada Malog Lošinja kao i postojeći broj stambenih jedinica (stanova) odnosno stanovništva na području pojedinog naselja, predviđa se povećanje kapaciteta pojedinih dislociranih digitalnih stupnjeva ( UPS Ustrine, UPS Nerezine, UPS Ilovik, UPS Veli Lošinj i UPS Susak) odnosno izgradnja novog dislociranog digitalnog pretplatničkog stupnja UPS-a u Ćunskom.

MOBILNA TELEFONIJA Postoje još djelomično problemi u pokrivanju GSM signalom kompletnog područja Republike, Županije pa tako i Grada Malog Lošinja, no to će se ugradnjom svih planiranih baznih postaja za GSM prijenos riješiti.

Pošta U naseljima na prostoru Grada posluju poštanski uredi; u Beleju, Punti Križa, Osoru, Nerezinama, Ćunskom, Velom Lošinju, na Iloviku, Susku i Unijama posluju jedinice poštanske mreže dok u Malom Lošinju posluje poštanski centar.

Poštanski uredi posluju u dijelu građevina, u pravilu javne namjene ili u poštanskim građevinama.

Postojeći poštanski uredi raspoređeni po operativnoj jedinici u Malom Lošinju pripadaju Središtu pošta Rijeka.

1.2.7. Gospodarenje otpadom

Grad Mali Lošinj dužan je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom, dok županija osigurava provedbu mjera svim vrstama otpada osim opasnog otpada i za spaljivanje otpada, za što je odgovorna Država.

KOMUNALNO PODUZEĆE ZADUŽENO OD GRADA ZA GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM: Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj” d.o.o. POSTOJEĆE ODLAGALIŠTE NA PROSTORU GRADA MALOG LOŠINJA: Kalvarija- Mali Lošinj - uređeno Bučanje – Nerezine - zatvoreno ZAKONSKA REGULATIVA: Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06), Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01), Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96), Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05), Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98), Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05), Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (NN 155/05, 24/06, 28/06), Strategija gospodarenja otpadom RH (NN 130/05), Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06), Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (NN 51/06), Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06), Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koje se može koristiti u energetske svrhe u 2006. godini (NN 64/06), Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom (NN 69/06, 17/07), Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06), Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima ( NN 133/06), Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06).

Grad je dužan donijeti Plan gospodarenja otpadom kao izdvojeni dokument ili kao sastavni dio Programa zaštite okoliša. Plan gospodarenja otpadom sadrži:

1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, 2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,



3. popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, 4. redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša, 5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.

Provedbu Plana nadzire nadležni ured Grada, a poglavarstvo Grada mora jednom godišnje do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnijeti općinskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, poglavito o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.

KOMUNALNI OTPAD Količine i sastav komunalnog otpada na području Grada Malog Lošinja, na svim otocima koji su njegovom sastavu, jako varira prema dobi godine i turističkom prometu. Velike količine otpada nastaju u dva ljetna mjeseca; srpnju i kolovozu. U ostalim su mjesecima količine otpada znatno manje, dok su u zimskim mjesecima minimalne. Prema anketi provedenoj 1993. godine za Cres-Lošinj količina komunalnog otpada iznosi 4.248 t/god., a količina ukupnog otpada (komunalni, proizvodni i dr.) iznosi 13.731 t/god. Gradu Malom Lošinju bi se od navedene količine otpada moglo pripisati oko 70 %, odnosno 9.612 t/god.

Prema izvoru podataka iz 2003. godine godišnja količina otpada koja se odlaže na Kalvariji u Malom Lošinju je 42.471 m³. Pokrivenost odvozom komunalnog otpada je 100 %.

U 2000. i 2004 godini količine ukupnog otpada zbrinutog na području Grada Maloga Lošinja su slijedeće:

2000. godina količina zbrinutog otpada - t % 6. lipanj 1.137 9,97 7. srpanj 1.648 14,46 8 kolovoz 1.736 15,23

9. rujan 1.080 9,47 ukupno 6. - 9. 5.601 49,13

10. - 5. ostali dio godine 5.799 50,87 10. - 5. prosječno mjesečno 725 6,36

2000. godina ukupno 11.400 100,0

11.500 2004. godina ukupno 39.000 m3 100,0

Za Grad Mali Lošinj postoji jedno legalno odlagalište komunalnog otpada “Kalvarija”, koje se nalazi 2 km od urbanizirane zone Malog Lošinja, u blizini turističkog naselja Čikat. Koristi se od 1967. godine, površine je 27.000 m², kapaciteta 350.000 m³, iskorišteni kapacitet 280.000 m³. Njime upravlja i gospodari "Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj" d.o.o. Odlagalište “Kalvarija” je opremljeno infrastrukturom: pristupnom cestom, vodom i strujom. Na odlagalištu postoji 9 odzračnika (dimnjaka) za prihvat i odzračivanje odlagališnog plina. Ograđeno je žičanom ogradom visine 2 m i ima organiziranu stalnu čuvarsku službu. Na ulazu se vrši pranje kotača vozila. Oko odlagališta koje posjeduje potrebnu protupožarnu opremu, uređen je protupožarni pojas s putom širine 4-6 m. Na odlagalištu se svakodnevno vodi evidencija o količinama odloženog otpada na temelju broja i volumena vozila kojima se otpad dovozi. Otpad se rasprostire i kompaktira, te prekriva inertnim materijalom. Osnovni problem odlagališta je nedovoljni prostorni kapacitet.

Do 1998. godine se na području Grada Malog Lošinj kao odlagalište otpada koristila i lokacija “Bučanje” iznad istoimene uvale kraj Nerezina, na samoj cesti Nerezine-Mali Lošinj. Na ovoj lokaciji se odlagao otpad s područja Punta Križa, Osora, Nerezina i ostalih bližih naselja. Odlagalište je nalazima inspekcija zatvoreno i sanirano, a otpad se prema odluci mora odvoziti na odlagalište “Kalvarija”. Zatvoreno odlagalište nije ograđeno ogradom, a oko istog je uređen zaštitni protupožarni pojas širine 4-6 m i prekriven je inertnim materijalom. Na ulazu u odlagalište je



postavljena rampa koja je nakon odluke o zatvaranju i saniranju odlagališta razbijena (vjerojatno od samih mještana), čime je omogućeno daljnje nekontrolirano odlaganje otpada od strane mještana Nerezina i Sv.Jakova. Uz cestu je duž. oko 200 m odložen različiti otpad (komunalni, otpadni električki i elektronički uređaji i oprema, stara vozila, biootpad, životinjski i dr.).

Komunalni otpad prikuplja se u uličnim kontejnerima i kamionima odvozi na zajedničko odlagalište na Kalvariji u količini od oko 42.470 m3 u 2000. godini prikupljenih od Beleja do Velog Lošinja te brodom iz Ilovika i Suska. Odloženi komunalni otpad prekriva se inertnim materijalom. Za otpadni električki i elektroničke uređaje i opremu, stara vozila i opasni otpad još nije pronađeno trajnije rješenje, a građevinski otpad se odlaže na provizorna odlagališta.

Pored komunalnog otpada na području Grada Malog Lošinja nastaju i slijedeće vrste otpada:

AMBALAŽA I AMBALAŽNI OTPAD Postupanje s ambalažom i ambalažnim otpadom propisano je Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu. Započeto je s izdvojenim sakupljanjem plastičnih, staklenih i aluminijskih boca veličine veće od 0,5 l (kao povratna ambalaža) na trošak proizvođača u svrhu recikliranja. Pored komunalnog otpada na komunalnom odlagalištu se zbrinjava i ambalažni otpad. On se odbacuje zajedno s komunalnim otpadom i u turističkoj sezoni čini i do 50% volumena ukupnog otpada.

POSEBNA KATEGORIJA OTPADA Posebna kategorija otpada (olupine automobila, otpadni električki i elektronički uređaji i oprema) se skuplja odvojeno izvan ograde odlagališta “Kalvarija” i po potrebi preša i odvozi.

Za područje Osor-Nerezine navedeni otpad se nekontrolirano (“na divlje”) odlaže uz samu cestu tik do zatvorenog odlagališta “Bučanje”.

Za ovu vrstu otpada će se u narednom periodu uspostaviti sustav skupljanja radi ponovne uporabe, recikliranja i drugih oblika oporabe kako bi se smanjilo odlaganje otpada i poboljšala učinkovitost zaštite okoliša, sukladno propisima.

ZELENI OTPAD I BIO-OTPAD Ovu vrstu otpada čini otpad od održavanja parkova i nasada, otpad iz kuhinja i domaćinstava, kao i sav organski otpad koji podliježe truljenju i prirodnom raspadanju. U Malom Lošinju i većim naseljima se ovaj otpad skuplja i odlaže zajedno s komunalnim otpadom. U manjim naseljima i u poljoprivrednim domaćinstvima ovakav se otpad uglavnom koristi za direktno kompostiranje na vlastitom zemljištu ili kao stočna hrana.

PROIZVODNI OTPAD Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Najčešće je to otpad koji nastaje kod iskopavanja i drobljenja kamena, iz poljodjelske, vrtlarske, lovačke, ribarske proizvodnje, iz druge proizvodnje, te otpad koji nastaje kod primjene premaza, ljepila i tiskarskih boja. Ostali proizvodni otpad javlja se u manjim količinama i uglavnom se odlaže na odlagalište komunalnog otpada.

OPASNI OTPAD Od opasnog otpada se u značajnijim količinama javljaju otpadna ulja motornih vozila i plovila, otpadni olovni i drugi akumulatori vozila i plovila, te uz to manje količine boja, lakova i otapala. Javljaju se također i izvjesne količine istrošenih baterija.

Organiziranog sakupljanja otpadnih ulja uglavnom nema pa najveći dio na razne načine dospijeva u tlo ili more. Baterije, boje i lakovi odbacuju se kao komunalni otpad. Na odlagalištu “Kalvarija” se



u posebno zatvorenom spremniku čuvaju stari akumulatori. Isti će se u dogledno vrijeme reciklirati i kontrolirano oporabiti sukladno propisima.

Na području Grada Mali Lošinj postavljeni su posebni spremnici za staklo, papir i baterije, a u tijeku je pilot-projekt skupljanja alu-doza i PET-ambalaže.

Na temelju popisa otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije izrađen je Plan sanacije kojim je predviđeno izvlačenje, skupljanje i selektiranje otpada, čišćenje i planiranje zatrpavanje, zaprečivanje i označavanje lokacija, te odvoz smeća. Tako je na području Grada utvrđeno da se treba izvršiti sanacija neuređenih odlagališta: „Fabrike“ u Nerezinama, volumena 102.135 m³ s procjenom troškova od 300.000,00 kuna, „Gornje selo“ na otoku Susku, volumena 900 m³ s procjenom troškova od 150.000,00 kuna, „Grbotine“ na otoku Susku volumena 3.693 m³ s procjenom od 200.000,00 kuna, otok Unije prema „uvali Maračol“ volumena 503 m³ s procjenom od 60.000,00 kuna, te otok Unije „uvala Vrulje“ volumena 606 m³ s procjenom od 80.000,00 kuna. Sanacija utvrđenih lokacija neuređenih odlagališta vršiti će se do 2007. godine prema godišnjem programu sanacije. Poslove sanacije izvršiti će jedinica lokalne samouprave, a nadzor sanacije inspekcija zaštite okoliša.

U djelatnosti skupljanja komunalnog otpada, pokrivenost odvozom je zadovoljavajuća, dok je stupanj primarne selekcije nedostatan. Otpad se odlaže bez prethodne obrade, ne vrši se detaljna analiza tj. nije poznat sastav otpada, te popunjenost kapaciteta odlagališta. Nedostatno je praćenje podataka proizvodnog otpada o količinama, vrstama i načinu postupanja s takvim otpadom, jer svi proizvođači nisu uključeni u katastar emisija u okoliš.

Najveći je problem nepostojanje građevina za skladištenje, obrađivanje i odlaganje proizvodnog otpada. Poseban je problem otpad koji nastaje u djelatnosti zaštite zdravlja ljudi i životinja (infektivni otpad). Iako se radi o potencijalno opasnome otpadu, može se reći da je gotovo u potpunosti izvan sustava praćenja.

Dispozicija oborinskih i procijednih voda odlagališta nije riješena na propisan način i za očekivati je da se procjeđuje podzemnim tokovima u priobalno more. Budući se radi o stalnoj prisutnosti utjecaja, potencijalno je visoka razina štetnosti kako za ljude, tako i za sav živi svijet. Konkretna ciljana istraživanja razine štetnosti nisu provedena.

U pogledu problematike neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla, za istaknuti je izniman napredak učinjen izradom njihova popisa i plana sanacije koji su temelj za njihovu realizaciju na terenu.

1.2.8. Zaštita prostora

ZAŠTITA OKOLIŠA Za najveći dio prostora Grada Malog Lošinja ne postoje cjelovita i sustavna istraživanja o kvaliteti okoliša.

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grad Mali Lošinj kao jedinica lokalne samouprave definira između ostaloga i Program prioritetnih akcija u zaštiti okoliša. U ustrojstvu zaštite okoliša utvrđuje se prostorno planiranje kao jedan od najznačajnijih instrumenata zaštite okoliša, gdje se kroz pravilno planiranje doprinosi sprječavanju narušavanja kvalitete okoliša i istovremeno njegovog unapređenja.

1.2.8.1. Stanje zraka Praćenje kakvoće zraka na lokalitetima u Županiji primorsko-goranskoj provodi županijski Zavod za javno zdravstvo kontinuirano od sredine sedamdesetih godina za Riječko područje, a od 1986. godine i za područje otoka Cres. Rezultati mjerenja koncentracija onečiščujućih tvari u zraku



uspoređuju se sa preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka koje su definirane u Uredbi o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka. Uredba se temelji na preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) te na normama zemalja Europske unije.

Analitički podaci o kakvoći zraka na otocima, izrazito su manjkavi. Za otok Krk i Cres postoje trajniji podaci, no i oni su nedostatni, odnosno kvantitativno ili kvalitativno neujednačeni. Za Lošinj postoje podaci obavljenih posebnih mjerenja ili opažanja. Ipak, zbog blizine kopna i orografsko-meteoroloških osobitosti priobalnog dijela, moguća su određena zaključivanja temeljem podataka s kopnenih postaja. Tako se može zaključiti sljedeće:

- tijekom većeg dijela godine kakvoća zraka otoka znatno je uvjetovana emisijom kopnenog zaleđa (Rijeka, Pula), te emisijama izvora onečišćavanja zraka na naseljenim otocima,

- tijekom turističke sezone na pojedinim dijelovima urbanih lokaliteta naseljenih otoka, povremeno dolazi do povećanog onečišćenja zraka zbog pojačanog prometa motornim vozilima,

- neriješeni kanalizacijski sustavi na većini otoka uzrok su povremenog lokalnog onečišćenja zraka metanom, vodikovim sulfidom, merkaptanima i sl.,

- za većinu naseljenih otoka znakovita je potpuno nedostatna informiranost i educiranost stanovništva glede problematike onečišćenja zraka,

- za većinu turistički aktivnijih otoka nedostatno je korištenje obnovljivih izvora energije, - zbog nezadovoljavajuće mreže postaja za praćenje kakvoće zraka, nije moguća objektivnija

kategorizacija kakvoće zraka otoka.

Rezultati mjerenja kakvoće zraka, temeljem postojeće mreže postaja i/ ili posebnih mjerenja, ukazuju na opravdanost podjele otoka u skupine, ovisno o kopnenim i otočnim izvorima emisije. Centri kopnene emisije su Rijeka, Zadar, Šibenik i Split, tako se otoci Lošinj i Cres svrstavaju u skupinu Kvarnerski otoci ( s Brijunima, Premudom, Silbom, Olibom i dijelom otoka Paga ).

Mjerna postaja otoka Cresa nalazi se neposredno iznad jezera Vrana. Ispitivanja obuhvaćaju kontinuirano praćenje 24-satnih koncentracija sumporova dioksida i dima, ispitivanje količine onečiščujućih tvari koje se istalože na jedinicu površine u jedinici vremena, odnosno količine ukupne taložne tvari, te sastav topivog i netopivog dijela (pH, ukupno netopivo, pepeo, sagorivo, sadržaj metala: olovo, kadmij, željezo, bakar i cink, ukupno topivo, sulfati, nitrati, kloridi, amonijak, kalcij) koje su istaložene na jedinicu površine, te ispitivanje kiselosti te sadržaja sulfata, nitrata i amonijaka u dnevnim uzorcima oborina. Temeljem rezultata ispitivanja kakvoće zraka, s obzirom na promatrane onečiščujućih tvari, područje otoka Cresa svrstava se prema stupnju onečišćenosti zraka u I kategoriju kakvoće zraka.

Na području Grada Malog Lošinja se praćenje kakvoće zraka ne provodi, obzirom da u okviru lokalne mreže ne postoje mjerne postaje.

Već se danas može zaključiti da je emisija onečiščujućih tvari na području Grada Maloga Lošinja niska. Povećane razine pojedinih onečiščujućih tvari u zraku se javljaju uz trase glavnih prometnica posebno u naseljima, u lukama, uz odlagalište otpada, zimi kad se u domaćinstvima koriste ložišta na kruta goriva, pri korištenju štetnih premaza, otapala i mirisa u procesima proizvodnje i u sličnim situacijama. Procjenjuje se da područje Grada Malog Lošinja odgovara kakvoći zraka I. kategorije.

Nakon uspostave mjernih mjesta i nakon kontinuiranog praćenja kakvoće zraka kroz 5 godina očekuje se prva ocjena stanja onečišćenja zraka na ovom području. Isto se tako očekuje da će područje Grada Malog Lošinja biti u cijelosti svrstano u I. kategoriju u kojoj su koncentracije onečišćenja zraka manje od preporučenih vrijednosti.

Znatna, po zdravlje i život opasna, onečišćenja zraka na otocima mogu nastupiti kao posljedica požara većih razmjera na samom otoku, otočnoj skupini ili kopnu, no to su izvanredni događaji koji se trebaju rješavati planovima intervencija u zaštiti okoliša.



Općenito za sve otoke, kada je riječ o prosječnoj kakvoći zraka otoka kroz cijelu godinu, može se pretpostaviti, da je zrak otoka čist ili neznatno onečišćen, tj. kakvoća zraka je prve kategorije.

1.2.8.2. More i priobalje otoka Onečišćenje mora i priobalja otoka uzrokuju mnogobrojne aktivnosti koje se odvijaju na moru i na obalama otoka, a potječu od otpadnih voda stanovništva i turističkih objekata, poljoprivrede i stočarstva, zauljenih voda i ostalih opasnih i štetnih tvari s brodova koji plove morem, nafte i njenih derivata, istrošenih ulja i goriva od manjih plovila i brodica (sportskih, turističkih). Osim toga moguća su i iznenadna onečišćenja mora uglavnom od industrijskih objekata na otocima i u priobalnom pojasu, te nezgodama brodova, kao i zbog prirodnih pojava neuobičajenog intenziteta (alge, meduze i sl.). Radi sprječavanja, odnosno ublažavanja negativnih posljedica kod iznenadnih onečišćenja mora te radi uklanjanja raznih tekućih i krutih otpadaka, kao i sluzavih nakupina koje treba pokupiti s morske površine, jer predstavljaju opasnost za sigurnost plovidbe i nepovoljno utječu na turizam, Primorsko-goranska županija donijela je Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora sukladan Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj (NN 8/97). Plan provodi županijski operativni centar. U cilju učinkovite provedbe navedenog plana intervencija županija raspolaže s 2 broda čistača (po potrebi 4), te sa specijalnom opremom za slučajeve intervencija (plivajuće brane, skupljači ulja i dr.).

Značajnu ulogu za održavanje kakvoće priobalnog mora ima način odvodnje i ispuštanja komunalnih otpadnih voda. Treba istaknuti da je i nova kanalizacija zbog loše izvedbe (vrsta cijevi, spojevi) propusna što s jedne strane dovodi do procjeđivanja otpadnih voda u more, a s druge strane do prodora mora u kanalizacijski sustav uzrokujući probleme u procesima pročišćavanja te uništavanja uređaja i opreme (Veli Lošinj, Nerezine).

Drugi problem je što za veća naselja, osim Malog Lošinja, kao i za turističke zone nisu izgrađeni ključni kanalizacijski objekti; glavne crpne stanice i odvodni kolektori prema središnjim uređajima, pa je skupljene otpadne vode koncentrirano ispuštaju bez pročišćavanja u priobalje.

U turističkim zonama postoje samostalna, privremena i neodgovarajuća rješenja pročišćavanja i ispuštanja otpadnih voda (Čikat, autokampovi).

Manja naselja u priobalju nemaju uopće kanalizaciju (Osor) pa i manje količine otpadnih voda iz septičkih jama koje se procjeđuju uz samu obalu jako onečišćuju obalno more.

Značajna onečišćenja obalnog mora uzrokovana su i bujičnim vodotocima.

Za praćenje ljudskih aktivnosti i posljedičnih onečišćenja mora s kopna uspostavljen je Program stalnog ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama (od 1988.g.), koji koordinira Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a analize provodi županijski zavod za javno zdravstvo. Rezultati ispitivanja u 2005. godini pokazuju, da bez obzira na nedostatnost i neefikasnost komunalne infrastrukture (sustav javne odvodnje), svih 300 uzoraka uzetih na 30 plaža otoka Lošinja odgovaraju kriterijima za mikrobiološke parametre Uredbe o standardima kakvoće mora na morskim plažama («Narodne novine» br. 33/96). Od 30 plaža urbaniziranog područja, 17 ih je ocjenjeno kao more visoke kakvoće (I.) a 13 kao more podobno za kupanje (II.). Na onom dijelu priobalnog mora Grada gdje more nije ispitivano (neurbanizirano područje), smatra se da je more visoke kakvoće.

Izvješća oceanografskih institucija o stanju mora (Projekt » Jadran») govore da je veliki dio hrvatskog dijela Jadrana još uvijek oligotrofan i čist, međutim, učinak pojedinih tvari i organizama (potencijalni unos putem balastnih voda) koje se unose u morski okoliš i njihov međusobni utjecaj može biti različit. Da bi se on utvrdio potrebna su vrlo opsežna istraživanja osnovnih mehanizama i procesa, stalno praćenje stupnja onečišćenja u makrolokacijama Jadranskog mora, što uključuje i područje otoka Lošinja.



Uredbom o klasifikaciji voda (NN77/98) obalno more je prema namjeni i stupnju čistoće svrstano u četiri vrste:

- prva vrsta - more u kojem se mogu uzgajati školjke, - druga vrsta - more koje se može koristiti za kupanje i za sportove na vodi, - treća vrsta - more koje se može koristiti za ribarstvo, - četvrta vrsta - more u zatvorenim lukama obalnog mora.

Istom Uredbom je obalno more na području Grada Maloga Lošinja razvrstano je u drugu kategoriju.

Analize bioraznolikosti i lokalnog rasprostranjenja pojedinih svojti i životnih zajednica morskog dna ukazuju na onečišćenja mora koja su ograničena na područja većih naselja i turističkih kompleksa i gotovo isključivo su komunalnog podrijetla. Dobro razvijene autohtone životne zajednice morskog dna ukazuju na općenitu čistoću mora u najvećem dijelu istraživanog područja, a to u stvari predstavlja pravu vrijednost čitavog akvatorija, njegovu prirodnu baštinu kojom bi se uz odgovarajuće zaštitne mjere moglo racionalno gospodariti.

U okviru međunarodne suradnje na zaštiti mora u Sredozemlju, uz financijsku pomoć Programa tehničke pomoći za okoliš u Sredozemlju (METAP) 1996. godine izrađen je «Plan gospodarenja okolišem Cresko-Lošinjskog otočja». Cilj navedenog Plana upravljanja bila je izrada instrumenta za operacionalizaciju glede zaštite prirodnih, kulturnih i povijesnih resursa Cresko-Lošinjskog otočja uz osiguravanje uravnoteženog razvoja poljoprivrede, šumarstva i ostalih kompatibilnih aktivnosti, a posebice razvoja turizma. Ovaj je Plan korišten kao model za gospodarenje okolišem i za ostale otoke u Sredozemlju.

Mediteranski akcijski plan Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP/MAP) financirao je 1994. godine izradu studija «Utjecaj očekivanih klimatskih promjena na Cresko-Lošinjsko otočje» s ciljem analiziranja potencijalnih utjecaja predviđenih klimatskih promjena u podizanju razine mora, te određivanja politika djelovanja, mjera i preporuka za sprječavanje odnosno umanjivanje i prilagođavanje očekivanim negativnim utjecajima klimatskih promjena na navedenom području. Jedna od mjera je i uključivanje posljedica klimatskih promjena u prostorni plan uređenja Grada i gospodarske planove razvoja.

Prema scenariju koji je korišten za Studiju klimatskih promjena za Cresko-lošinjski arhipelag, očekuje se porast temperature od 1,5 do 3,0 ° C, i porast razine mora od 24 do 52 cm do 2050 godine, odnosno 2-5 °C i 65± 35 cm do 2100 g.

1.2.8.3. Stanje tla Podaci o postojećem zagađenju tla na području Grada Maloga Lošinja ne postoje.

Tla koja je su ili mogu biti zagađena u manjoj ili većoj mjeri su : - poljoprivredna tla na kojima se primjenjuju umjetna gnojiva, herbicidi, pesticidi ili drugi

kemijski proizvodi, - šumska tla na kojima se primjenjuju kemijski proizvodi, - tla uz prometne koridore i terminale: frekventnije prometnice, parkirališta, aerodrom, luke, - tla u naseljima, turističkim, radnim i drugim izgrađenim zonama u kojima ne postoji ispravan

sustav odvodnje otpadnih voda (ili septičke taložnice) ili se ispravno ne koristi, - tla na i uz postojeća i nekadašnja odlagališta otpada, te na svim mjestima gdje se

nekontrolirano odlaže otpad bilo koje vrste, - tla uz neispravne podzemne ili nadzemne spremnike tekućih i plinovitih goriva, opasnih i

drugih kemijskih tvari (benzinske crpke, proizvodni i poslovni sadržaji, kotlovnice, klorne stanice, bolnice, vojni objekti)



Zaštita tla od onečišćenja teškim kovinama treba se sastojati u primjeni tehničkih mjera pri izgradnji energetskih izvora čije emisije onečišćuju tlo (toplinske energane, industrijski pogoni i dr.). Uporaba bezolovnog benzina u prometu je također važna zaštitna mjera tala od onečišćenja.

Havarije transporta nafte, plina i drugih kemikalija putem cisterni ili cjevovoda moguće je izbjeći izgradnjom suvremenih prometnica uz odgovarajuće zaštitne mjere.

poljoprivredno zemljište Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu poljoprivredno zemljište su oranice, povrtnjaci, voćnjaci, vinogradi, maslinici, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Predstavlja dobro od interesa za Republiku i osobito se štiti.

Regulirana je zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja, a radi omogućavanja proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša.

Poljoprivredna tla izvan užeg područja izvora emisije su na području Grada Malog Lošinja na visokom stupnju "čistoće" i pogodna su za proizvodnju "zdrave hrane".

Tla za poljoprivrednu proizvodnju se svrstavaju u četiri kategorije zaštite i za njih se propisuje način korištenja.

Zemljišta I. kategorije zaštite obuhvaćaju zemljišta IV. i djelomično V. bonitetne klase. To su najvrjednija tla, štite se i namjenjuju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Za područje Grada Malog Lošinja su tla pogodna za poljoprivrednu proizvodnju utvrđena Studijom tala i površina pogodnih za poljoprivredu i šumarstvo /Fakultet poljoprivrednih znanosti, Šumarski fakultet, Zagreb, studeni 1988./

Veće površine I. kategorije zaštite se nalaze u Ćunskom polju, te na Unijama, Malim i Velim Srakanama i na Susku.

Zemljišta II. kategorije obuhvaćaju zemljišta V. i VI. bonitetne klase. Štite se najvrjednija, najdublja, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine kao i antropogena zemljišta ove kategorije. Izvan toga se čuvaju za pašnjake te za pošumljavanje.

Veće površine II. kategorije zaštite se nalaze iznad Nerezina, na južnom dijelu Lošinja te na Iloviku, na Unijama, na Kurilima, oko Beleja i na Punti Križa.

Zemljišta III. i IV. kategorije zaštite uglavnom čine zemljišta koja su pokrivena šumama. Tu spadaju i oni prostori koje treba zaštititi od erozije, kao što su požarišne zone u kršu te erodirane zone na klastičnim i drugim erodibilnim sedimentima. Taj se prostor može koristiti za širok spektar korisnika i za sva infrastrukturna planiranja.

Zemljište I. kategorije je namijenjeno isključivo za poljoprivrednu proizvodnju, dok se zemljište II. kategorije namjenjuje poljoprivredi u alternativi s drugim mogućnostima - pašnjaci u maslinicima.

Površine namijenjene isključivo poljoprivrednoj namjeni su razlučene u I. i II kategoriju i zauzimaju površinu od 2.647 ha ili nešto manje od 12 % površine kopnenog prostora Grada.

površina kategorija vrijednosti obradivog tla ha

I. osobito vrijedno tlo 522,47 II. vrijedno tlo 2.124,55

UKUPNO 2.647,02 Izvor: grafički dio Studije tala, TK 1:25000



Najbolja tla koja su potencijal za intenzivno korištenje za poljoprivrednu proizvodnju su :

LOKACIJA POVRŠINA ha SISTEMSKA JEDINICA TLA KULTURE ZA KORIŠTENJE I

ZAŠTITU

UNIJSKO POLJE 168 - eutrično smeđe lesivirano

- antropogena iz eutrično smeđeg - lesivirano akrično

- kukuruz i ječam - djetelinske travne smjese

- vinogradarstvo mandarina i aktinidija

SUSAK PLATOI 253 - regosoli pjeskovito ilovasti vrlo duboki - vinogradarstvo

SUSAK JARUGE 107 - vitisoli pjeskoviti,karbonatni terasa

- regosoli pjeskoviti ilovasti - konzervacija tla maslinicima i

šumskim kulturama

KURILA 100 - antropogena tla na lesu - lesivirano akrično

- uzgoj bajama, aktinidija i mandarina - mogućnost krumpira i maslina

ĆUNSKO POLJE 7,5 - antropogena tla kraških polja, duboko i srednje duboko - povrćarstvo uz navodnjavanje

ČIKAT 0,8 - antropogena tla dolaca slabo skeletna - povrćarstvo

UKUPNO 636,3

OSTALO 2.010,7 - antropogena tla iz crvenice, smeđeg tla i koluvija

- vegetarijanske kolonije proizvodnje prirodne hrane bez pesticida i dr.

kontaminacija - drugi načini proizvodnje u okućnici

SVEUKUPNO 2.647 - Izvor: Studija tala i površina pogodnih za poljoprivredu i šumarstvo SO Cres-Lošinj 1988.

Prema statističkim podacima iz 1999. i 2001. godine na području Grada su iskazane slijedeće poljoprivredne površine:

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE površina odnos prema ukupnoj površini

godina 1999./2001. 1999./2001. VRSTA ZEMLJIŠTA ha %

1 poljoprivredno zemljište 10.953 49,2 1.1. oranice i vrtovi 470 2,1 1.2. maslinici 112 0,5 1.3. voćnjaci 1 0,0 1.4. vinogradi 29 0,1 ukupno 612 2,7 1.5. livade 0 0,0 1.6. pašnjaci 10.341 46,5 2 tršćici i bare 0 0 3 šumsko zemljište 7.963 35,8 4 neplodno zemljište 3.328 15,0 ukupno 22.244 100

Izvor: statistički izvod 1999./2001.

1.2.8.4. Buka Na prostoru Grada Malog Lošinja nisu vršena sustavna mjerenja razine buke.

Izvori buke na ovom prostoru su prije svega cestovni promet, promet u lukama, aerodrom, brodogradilište, gospodarski sadržaji i deponij otpada te ugostiteljski sadržaji na otvorenom.

Cestovni promet se ističe kao izvor buke posebno duž državne ceste D100, na dionicama prolaza kroz naselja; Belej, Osor, Nerezine i Mali Lošinj, te na dionicama prolaza uz naselja; Sv. Jakov i Ćunski. Isto je tako izvor buke cestovni i lučki promet u samim naseljima.



1.2.8.5. Krajobrazne vrijednosti Iako je ukupan prostor cresko-lošinjskog arhipelaga prostor izrazitih krajobraznih ljepota i atraktivnosti na prostoru Grada Malog Lošinja se kao područja i lokaliteta posebnih prirodnih i stvorenih krajobraznih vrijednosti ističu:

- Osorski kanal s gradom Osorom i obalom sve do naselja Ustrine, - planina Osoršćica, - otok Unije, - otok Susak, - otoci Ilovik i Sv. Petar, - otoci Male i Vele Srakane, - otoci Vele i Male Orjule i Kozjak, - prostor Punte Križa, unutrašnjost i obala te - južni dio otoka Lošinja.

Zbog osobite vrijednosti i ljepote, ali i očuvanosti prostora, posebno istaknuti predjeli zaslužuju posebnu pažnju i zaštitu. S obzirom da navedeni prostori osobite krajobrazne vrijednosti ujedno predstavljaju i posebno vrijedne prostore prirode, predlaže se njihova zaštita u nekoj od kategorija koje utvrđuje Zakon o zaštiti prirode. Prostori koji su izvan predloženih kriterija a koji se štite kao prostori posebne krajobrazne vrijednosti su:

- OTOCI MALE I VELE SRAKANE kao prirodni predjel očuvanih jedinstvenih obilježja. Niski otoci laporaste podloge i akvatorij između njih tvore vrlo vrijedan i slikovit detalj lošinjskog litorala. Na sjevernom dijelu otoka smjestila su se istoimena naselja.

- JUŽNI DIO OTOKA LOŠINJA I OTOČIĆI KOLUDARAC I MURTAR kao prirodni i kulturni predjel osobite krajobrazne vrijednosti, koji su svojom osebujnom morfologijom, florom, faunom i jedinstvenim kulturnim nasljeđem veoma zanimljivi i zaslužuju posebnu pažnju i zaštitu. Reljef najjužnijeg dijela otoka s istaknutim vizurama na obje obale kao i samo priobalje je iznimno slikovit i zanimljiv.

U ovom se krajobrazu se kao posebnost ističu potezi i točke s panoramskim vrijednostima:

- vrh Televrin na Osoršćici na koti 589 m n.m. - vrh Sv. Nikola na Osoršćici na koti 558 m n.m. - vrh Did na otoku Iloviku na koti 88 m n.m. - vrh Mala straža na otoku Iloviku na koti 86 m n.m. - vrh Straža na otoku Susku na koti 93 m n.m. - vrh Vela straža na Punti Križa na koti 154 m n.m. - vrh Melin kraj Velog Lošinja na koti m n.m. - vrh Sv. Ivan kraj Velog Lošinja na koti 231 m n.m.

1.2.8.6. Prirodna baština

Na prostoru Grada Malog Lošinja su vrijedni dijelovi prirode zaštićeni ili se predlažu za zaštitu. Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) zaštićeni su slijedeći dijelovi prirode:

1. POSEBNI REZERVAT - ORNITOLOŠKI "MALI BOK - UVALA KOROMAČNA" NA OTOKU CRESU - gnjezdište i stanište bjeloglavih supova i drugih rijetkih ptica. Na istočnoj obali otoka Cresa obitava najveća populacija bjeloglavih supova u Hrvatskoj (60 parova). Supovi su samo djelomično obuhvaćeni zaštitom u postojećim ornitološkim rezervatima te je područje od Malog Boka do Uvale Koromačna proglašeno posebnim ornitološkim rezervatom. Manji dio prostora, uz granicu s Gradom Cresom u uvali Koromačna se nalazi na prostoru Grada Malog Lošinja.



Osim bogatog petrofilnog ptičjeg svijeta i endemičnih biljaka reprezentativnih za obalne litice, područje obuhvaća i poseban geomorfološko-botanički fenomen - jamu kod Merga, gdje je reliktno pribježište kontinentalne mezofilne flore. Stoga se nameće potreba proširenja postojećih rezervata na cjelovito obalno područje od zadnje plaže u Belom do uvale Koromačna. Time značajno sprječavamo uznemiravanje ugroženih ptica koje se gnijezde u postojećim rezervatima pri njihovoj prehrani, te na obalni pojas najmanje 500 metara od obale čime se sprječava uznemiravanje ptičjih kolonija, a ujedno štite još nedovoljno istraženi lokaliteti podmorja.

2. POSEBNI REZERVAT - rezervat u moru Rješenjem o preventivnoj zaštiti na tri godine proglašen je posebni rezervat - rezervat u moru uz istočne obale otoka Cresa i Lošinja, na dijelu Kvarnerića uz otoke Cres i Lošinj.

Morsko područje uz istočne obale otoka Cresa i Lošinja, obuhvaćajući i otočiće Ćutin, Trstenik, Oruda i Orjule, predstavlja područje posebnih vrijednosti s obzirom da se u njemu hrani i redovito pojavljuje populacija dupina (Tursiops trucantus). Obilježje i značaj cijelog područja udovoljava kriterijima postavljenim u članku 12. Zakona o zaštiti prirode te je predmetno područje zaštićeno (preventivna zaštita) u kategoriji posebnog rezervata - rezervata u moru.

U moru oko kvarnerskog otočja, istočno od Lošinja i južnog dijela Cresa stalno obitava 120 jedinki dobrog dupina (Tursiops truncatus) što je najveća stalna populacija u Jadranu. U Kvarneriću je locirano područje gdje se stalno zadržavaju ženke s mladima, jedino takvo područje poznato u Jadranu. Dupini su u svijetu i u Sredozemlju općenito veoma ugroženi sisavci, a u Jadranu je u zadnjih stotinu godina zabilježeno jako opadanje brojnosti malog dupina, koji je iz Jadrana gotovo nestao. Istovremeno je područje Kvarnerića i zimovalište veoma ugrožene morske kornjače glavate želve (Caretta caretta). U toku su intenzivna istraživanja ovih životinja, a na osnovi već postojećih podataka mogu se dosta dobro odrediti granice morskog rezervata.

Pri završetku je izrada stručne podloge za zaštitu.

3. PARK ŠUMA "ČIKAT" NA OTOKU LOŠINJU - sađena šuma veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji. Park šuma Čikat u Malom Lošinju je posebnom Odlukom na razini lokalne samouprave zaštićena kao vrlo vrijedno područje, postojeća se odluka o zaštiti neadekvatno provodila.

Najljepše i najveće šume alepskog i brucijskog bora nalaze se na potezu od uvale Kovčanje ispred Malog Lošinja pa do iza Velog Lošinja, odnosno uvale Kriška, uvjetno podignute u zoni degradirane klimazonalne šume hrasta crnike. Najljepše sastojine pokrivaju poluotok Čikat, područje do uvale kod Malog Lošinja i brdo Sv. Ivana iznad Velog Lošinja. To su starije sastojine različitog sklopa s obilnijim prirodnim podmlatkom na rjeđe obraslim lokalitetima. S pošumljavanjem ovog turistički najvažnijeg područja Lošinja započelo se početkom 20. stoljeća. Borova stabla za konkretne odafske prilike postižu zamjetnu visinu od preko 20 metara, što upućuje na relativno veliku dubinu tla, kao i dubinu zemljom ispunjenih pukotina u tlu. Alepski i brucijski bor se spontano šire naletom sjemena na sve otvorene i svijetle površine.

Manji dio ove prostrane zone bora hortikulturno je oblikovan oko ljetnikovca i hotelskih objekata, ali u većoj mjeri i zapušten. Područje borovih šuma izrazita je zona koncentracije hotelskih i ostalih objekata, a mnogi su dijelovi izloženi parcijalnim rješenjima. Zaštitu i unapređenje ove turistički najznačajnije šumske površine Lošinja moguće je postići samo na osnovu jedinstvene hortikulturno-pejzažne osnove i programa zaštite šumskih ekoloških sustava.

4. PARK ŠUMA "POD JAVORI" NA OTOKU LOŠINJU - sađena šuma veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji. Park šuma Pod Javori u Velom Lošinju je posebnom Odlukom na razini lokalne samouprave zaštićena kao vrlo vrijedno područje, postojeća se odluka o zaštiti neadekvatno provodila.



Park "Podjavori" ili park Dječje bolnice za alergijske bolesti nalazi se iznad mjesta Veli Lošinj na obroncima brda Sv. Ivan između cca 30 i 50 metara nadmorske visine. Prema vrhu brda ( 234 m ) ovaj se hortikulturno oblikovani dio produžuje u šumu alepskog bora s kojom čini cjelinu. Dio parka oko bolnice redovno se održava i obnavlja. U gornjem dijelu parka osnovne su vrste alepski bor i crni bor, te hrast crnika. Alepski i crni bor prostorno su odvojeni, tj. Čine zasebne sastojine, dok se crnika nalazi u objema sastojinama i to u donjoj etaži.

Stabla alepskog bora imaju prosječnu debljinu od 40 cm i visoka su i do 25 metara. Crni bor iste starosti ima oko 25 cm u prsnom promjeru i dosiže visinu oko 15 metara. Crnika je debljine od 8 cm i visine oko 10 metara u šumi alepskog bora, dok je u crno-borovoj šumi manjih dimenzija i nešto mlađa. Od ostalih vrsta pridolazi nešto čempresa, mirte, lemprike, tršlje i crnog jasena. U donjem parkovnom dijelu uz alepski i crni bor ima ponešto cedra, andaluške jele (Abies pinsapo) i jedno stablo obalnog mamutovca ( Sequbia sempervirens ). Na čempresima i cedrovima evidentiran je opasan štetnik (Buptrestis cupressi) – čempresov krasnik.

Za ovu vrijednu i veliku parkovnu površinu potrebno je također izraditi hortikulturnu osnovu i program zaštite šumskih ekoloških sustava.

5. SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE - PINJ U UVALI ŽALIĆ NA OTOKU LOŠINJU - pojedinačno stablo zaštićeno kao rijedak primjerak drveća. Nalazi se u uvali Žalić kraj Maloga Lošinja na međi k.č. 1542, 6923/2, i 6933/2.

Rješenje o upisu pinja u uvali Žalić kraj Malog Lošinja u Registar posebno zaštićenih dijelova prirode nosi broj: I° 2-1976., Zagreb, 17. veljače 1976. godine. Prema rješenju zabranjeno je sjeći spomenuti pinj i njegove grane i na bilo koji drugi način ga oštećivati. Kako se k.č. 1542, 6923/2, i 6933/2. nalaze u građevinskom području pozicija stabla je označena na odgovarajućoj karti građevinskog područja na što se treba obratiti pažnja pri izradi detaljnijeg urbanističkog plana, odnosno pri utvrđivanju lokacijske i građevne dozvole za građenje i uređivanje navedenog prostora.

Odnos broja zaštićenih prirodnih vrijednosti je nesrazmjeran kvantumu prirodnih vrijednosti koje su evidentirane na ovom prostoru. Navedeno upućuje na potrebu da se evidentirane prirodne i krajobrazne vrijednosti zaštite zakonom predviđenim postupkom.

Prostornim planom Primorsko-goranske županije se, s ciljem očuvanja bogatstva i vrijednosti prirode za sadašnje i buduće naraštaje, predviđa uspostavljanje djelotvornog sustava zaštite prirodne baštine. Na razini prostornog planiranja glavni cilj zaštite prirode postići će se očuvanjem biološke raznolikosti. To zahtjeva daljnja sustavna istraživanja i praćenja stanja živog svijeta uz uspostavljanje mreže zaštićenih staništa (prirodnih rezervata) povezanih zonama blaže zaštite koje će poput sličnih infrastrukturnih koridora omogućavati žive veze između pojedinih populacija biljaka i životinja na zaštićenim staništima, kao i susjednim područjima. U vrijednim šumovitim područjima biti će potrebno uskladiti interese šumarske privrede s interesima zaštite prirode, pa se stoga očekuje suradnja sa šumarskom strukom.

Očuvanjem raznolikosti staništa i ekosustava povećat će se šanse za preživljavanje ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, kao i održavanje prirodne strukture i raznolikosti biocenoza, koji su danas i na našem području ozbiljno narušeni negativnim antropogenim utjecajima (širenje naselja i drugih izgrađenih zona, industrijalizacija, onečišćenje okoliša, izgradnja prometnica i ostale infrastrukture, pretjerana sječe šuma i druge negativne posljedice suvremenog civilizacijskog razvitka).

Pored zaštićenih dijelova prirode na prostoru Grada Maloga Lošinja su kao posebno vrijedni evidentirani slijedeći dijelovi prirode:

1. VELE I MALE STINE NA OTOKU UNIJE POSEBNI REZERVAT - GEOMORFOLOŠKI



2. SJEVEROISTOČNI DIO OTOKA UNIJE POSEBNI REZERVAT - ORNITOLOŠKI Sjeverni dio otoka Unije od posebne je ekološke vrijednosti zbog toga što se nalazi na važnom migracijskom putu za ptice. Na Velim i Malim stinama gnijezde se populacije čak triju vrsta čiopa (Apus apus, Apus pallidus illyricus i Apus melba) te sivog sokola. Primijećene su i neke druge rijetke i ugrožene ptice, no njihov status na otoku tek treba utvrditi. To je ujedno i najzapadnija populacija endemične ilirske čiope. Područje se odlikuje i izuzetno bogatom florom te specifičnom vegetacijom.

Prema Planu gospodarenja Cresko-Lošinjskog otočja ovaj bi prostor trebalo zaštiti i kao botanički rezervat (Biljni pokrov Unija je izrazito vazdazelen za razliku od Lošinja i južnog dijela Cresa gdje se miješaju i listopadni elementi. Šume i makiju crnika izgrađuje crnika (bez listopadnih elemenata) i pripadaju čistoj jadranskoj šumi crnike–Quercetum ilicis adriaprovinciale, Myrto – Quercetum ilicis i ona se u ovom dijelu Jadrana nalazi na sjevernoj granici svoga areala pa predstavlja vrlo veliku znanstvenu zanimljivost. Te niske i guste šume praktično zauzimaju čitav sjeveroistočni dio Unija).

3. OTOK VELI OSIR POSEBNI REZERVAT – BOTANIČKI Predlaže se za zaštitu zbog makije gluhaćuše - somine (Juniperus phoenica) kojom je obrastao i koja na Cresko-lošinjskom otočju dosiže svoju najsjeverniju granicu

OTOK ORUDA POSEBNI REZERVAT – BOTANIČKI I ORNITOLOŠKO BOTANIČKI REZERVAT

- značajan je kao nalazište divlje masline – Olea oleaster, - gnijezdilište velike kolonije u Sredozemlju ugroženog morskog vranca i čigre, također

ugrožene vrste ptica, OTOK PALACOL POSEBNI REZERVAT – BOTANIČKI I ORNITOLOŠKO BOTANIČKI REZERVAT

- odlikuje se osobitim biljnim svijetom, - gnijezdilište je velike kolonije u Sredozemlju ugroženog morskog vranca i čigre, također

ugrožene vrste ptica. Postoje podaci od prije sto godina da su se na Palacolu gnijezdile danas iznimno rijetke i osobito ugrožene debelokljune čigre (Gelochelidion nilotica).

4. SLATINE KOD OSORA, OTOK CRES POSEBNI REZERVAT – BOTANIČKO-ZOOLOŠKI (HERPETOLOŠKI) Na muljevitim površinama uz zapadnu obalu Cresa u Lošinjskom kanalu neposredno južno od osorske luke nalaze se slatine Podbrajde, Mala, Arci, Sonte i Seka. U njima je razvijeno nekoliko tipičnih halofilnih zajednica koje su raspoređene prema uvjetima staništa u nekoliko zona. Značajno su stanište za vodene kukce, posebno vrstu Selysiothemis nigra, rijetku vrstu koja je gotovo isključivo vezna uz boćata staništa Sredozemlja. U Hrvatskoj su poznata samo 4 nalazišta ove vrste. Uz slatine su zabilježene i prema Bernskoj konvenciji osobito ugrožene vrste vodozemaca i gmazova, primjerice gatalinka, barska kornjača, čančara i zmija crvenkrpica.

5. ŠUMA LISKI ZAPADNO OD ĆUNSKOG, OTOK LOŠINJ POSEBNI REZERVAT - ŠUMSKE VEGETACIJE - šuma oštrike i crnike (Orno-Cocciferetum) Između uvale Liski i uvale Studenčić zapadno od Ćunskog na otoku Lošinju nalazi se područje s vazdazelenom makijom u kojoj karakterističnu vrstu predstavlja zaštićeni hrast oštrika (Quercus coccifera). To je jedino stanište ove vrste hrasta na području Županije primorsko-goranske.

Prema Planu gospodarenja Cresko-Lošinjskog otočja bi ovo područje trebalo također zaštititi kao botanički rezervat (ovo područje je gusta i često neprohodna vazadazelena makija s karakterističnom vrstom Quercus coccifera. Oštrik je na Lošinju na najsjevernijoj granici svog areala u primorskoj Hrvatskoj i značajan je u prirodnoznanstvenom pogledu. Ova vrsta hrasta



ujedno je i zaštićena biljna vrsta Zakonom o zaštiti prirode. A. Haračić navodi za ovo područje ilirsko-jadranski endem mlječiku -Euphorbia wulfenii).

Za zaštitu se predlažu, kao posebni rezervati u moru slijedeći predjeli: 6. PODMORJE OTOČIĆA MALI I VELI ČUTIN POSEBNI REZERVAT – REZERVAT U MORU - područje posebnih vrijednosti bioraznolikosti u moru Nakon opsežnih istraživanja na ovom je lokalitetu ustanovljena specifična koraligenska zajednica i složeni ekosustav. Područje treba najstrožim mjerama zaštititi od devastacija od strane ronioca za koje je iznimno zanimljivo zbog atraktivnosti podmorskog krajolika i od nesavjesnih ribara, posebno zbog otežanog nadzora obzirom da je udaljeno od naseljenih mjesta.

7. PODMORJE OTOKA PALACOL POSEBNI REZERVAT – REZERVAT U MORU 8. PODMORJE OTOKA UNIJA - posebno vrijedan ekosustav u moru Područje otoka Unije je, uz otok Susak, područje podmorja najizbočenije prema otvorenom moru srednjeg Jadrana i time veoma zanimljivo, ali i ugroženo. Veoma značajne zajednice prekoraligena i koraligena, kao i brojne prostrane livade Posidonije, nameću potrebu da se podmorje otoka Unije zaštiti proglašavanjem posebnim rezervatom.

9. PODMORJE OTOKA SUSKA - posebno vrijedan ekosustav u moru Podmorje otoka Suska je zanimljivo i ekološki veoma vrijedno. Uz iznimno dobro razvijene koraligenske formacije, prostrane i dobro razvijene livade posidonije, veoma su značajna područja podmorja s terigenim pijescima sa susačkog kopna, sa svojim zanimljivom i značajnom biocenozom.

Za zaštitu se predlažu, kao spomenici prirode slijedeći dijelovi prirode: 10. LOKVA U NASELJU UNIJE NA OTOKU UNIJAMA Uz lokvu koja je donedavno bila izvan mjesta Unije zapaženo je zadržavanje dviju u Hrvatskoj izuzetno rijetkih i ugroženih ptica. To su oštrigar (Haematopus ostralegus) i modronoga sabljarka (Recurvirostra avosetta). Kako se izgradnjom kuća lokva nalazi već u naselju, bilo bi veoma značajno da se pokuša zadržati ove ptice.

11. IZVOR NA PUNTI KRIŽA NA OTOKU CRESU Važan je kao stanište podzemne vodene faune. Nedavno su objavljeni rezultati analize faune izvora na području Punta Križa. U izvoru je nađena rijetka i značajna endemična fauna koja se sastoji od podzemnih račića kopepoda, jednakonožaca i rakušaca.

12. SVE VEĆE LOKVE OTOKA CRESA Posebno obilježje otoka Cresa je i prisutnost većeg broja lokvi - površinskih prikupišta oborinskih voda, od kojih su neke i značajnih dimenzija - promjera i po nekoliko desetaka metara. Do izgradnje vodovodnog sustava to su bila i jedina prikupišta vode za osiguranje vode za nekada vrlo rasprostranjeno ovčarstvo. Odumiranjem pastirskih stanova, i lokve se uglavnom zapuštaju. Procjenjuje se da na Cresu ima oko 70 takvih lokava. Zbog osobitog značenja ovih malih površinskih vodnih pojava za održanje pojedinih otočkih ekoloških zajednica, kao i zbog njihove posebne ambijentalne vrijednosti na inače bezvodnom otočkom kršu, u tijeku je provedba međnarodnog programa zaštite ovih prirodnih vodnih resursa.

Važne su za očuvanje bioraznolikosti u uglavnom bezvodnom krškom području otoka i potrebno ih je evidentirati i štititi.



13. MEDVJEĐA PEĆINA KOD UVALE LUČICA, OTOK LOŠINJ - POSEBNO VRIJEDAN EKOSUSTAV U MORU U ovoj su spilji pronađeni i opisani ostaci spiljskog medvjeda (Ursus speleus) iz ledenog doba. Značajno je to što je pravi ulaz u pećinu pod morem, što je mjerljivi dokaz o brzini transgresije mora. Kao znanstveni lokalitet velike vrijednosti zahtjeva posebnu brigu i zaštitu.

14.- 23. ZAMULJENE UVALE PLITKIH DNA - POJEDINAČNI POSEBNO VRIJEDNI EKOSUSTAVI U MORU Zajednica zamuljenih pijesaka zaštićenih obala rijetka je, ali sa stanovišta bioloških znanosti, veoma vrijedna i važna biocenoza. S velikom raznolikošću i brojem vrsta morskih brakičnih i kopnenih organizama, napose biljaka i kukaca na istom mjestu, predstavljaju značajan i vrijedan pokazatelj biološke raznolikosti našeg područja. Ta područja su veoma ugrožena jer su kao zaštićene uvale veoma pogodne za sidrišta, zone marikulture, nanašanja svakojakog otpadnog materijala i valovima i strujama nanesenog smeća i nafte s brodova koji nezakonito i nesavjesno ispuštaju kaljužne vode u more.

Sustavnim istraživanjem identificirati i opisati sve takove lokalitete i urbanističkim planovima onemogućiti na tim lokalitetima bilo kakvu graditeljsku djelatnost u moru, ili na kopnu u blizini. Provedba te mjere je zasigurno dosta teška jer čak i lokalno stanovništvo često nije svjesno vrijednosti takovih zajednica, a zahtjevi za izgradnjom u takovim područjima su najučestaliji, jer su to u pravilu lijepe, zaštićene i maritimno pogodne uvale. Iako ribogojstvo u takvim uvalama, zbog onečišćenja i eutrofizacije bacanjem pretjerane količine hrane u more, može biti štetno, na određenim lokacijama bi uz stalni stručni nadzor nezavisnih znanstvenih institucija marikultura bila moguća. Za takove dozvole potrebna bi bila potpunija ispitivanja akvatorija prije uspostave ribogojilišta, nego što je to po sada važećim propisima danas potrebno.

Zamuljena plitka dna imaju iznimnu važnost kao karakteristične i ugrožene zajednice čije degradiranje i uništenje bi imalo veoma loše posljedice po okoliš. Uvale koje imaju iznimno naglašene spomenute osobine su slijedeće: 14. UVALA KOLORAT, OTOK CRES 15. UVALA UL, OTOK CRES 16. UVALA BALDARIN, OTOK CRES 17. UVALA MELI, OTOK CRES 18. UVALA JADRIŠĆICA, OTOK CRES 19. UVALA MARTIŠNJICA, OTOK CRES 20. UVALA KALDONTA, OTOK CRES 21. UVALA SONTE, OTOK CRES 22. UVALA SRIDNJA, OTOK UNIJE 23. UVALA VOGNJIŠĆA, OTOK UNIJE Za zaštitu se predlažu, kao značajni krajobraz slijedeći predjeli: 24. OTOK ILOVIK Otoci Ilovik i Sv. Petar i akvatorij između njih tvore vrlo vrijedan i slikovit detalj lošinjskog litorala. Na sjevernom dijelu otoka Ilovika smjestilo se istoimeno naselje, a na otoku Sv. Petar je samostan s grobljem i gradina. Otoci su obrasli kulturama vinograda i maslinika, makijom, a ima i napuštenih poljoprivrednih površina. Na južnoj strani Ilovika nalazi se pješčana uvala Paržine s blago nagnutom obalom i plitkim morem.

25. OTOK SUSAK (zaštićeni krajobraz- geomorfološko-pejzažni) Otok Susak je svojom osebujnom geomorfologijom, florom, faunom i jedinstvenim kulturnim nasljeđem veoma zanimljiv i na kopnu zahtjeva posebnu pažnju i zaštitu. Podmorje je također iznimno zanimljivo i ekološki veoma vrijedno. Na otoku Susku od ukupno 16 vrsta ptica koje se gnijezde, dvije vrste zaslužuju posebnu pažnju. To su ugrožena vrsta sivi sokol i jedna od



najljepših ptica naše obale, pčelarica, kojoj je to jedino stanište na otocima Jadrana. Zato bi ta staništa trebalo proglasiti ornitološkim rezervatom.

27. PUNTA KRIŽA, OTOK CRES Južni dio otoka Cresa, oko poluotoka Punta Križa područje je mješovitih šuma crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis) koje zapremaju velike površine južnog dijela otoka Cresa. To su najveći kompleksi ove šumske zajednice na sjevernom Jadranu, na površini od preko 1000 hektara.

Šuma na Punta Križa je daleko bogatija faunom nego slična šuma Dundo na manjem Rabu. Tu žive temofilnije vrste, primjerice gmazovi (10 vrsta), jer mnoge kontinentalne vrste izostaju. No svejedno tu uz velikog zelembaća i endemičnog mrkog guštera nalazimo i kontinentalnog šumskog miša. Od ugroženih vrsta tu su zabilježene kornjača čančara, zmija crvenkrpica i obični zelembać.

28. POJEDINE BILJNE I ŽIVOTINJSKE SVOJTE U kategoriji zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta na području Republike hrvatske zaštićen je veći broj pojedinačnih vrsta biljaka i životinja od kojih dobar dio nalazimo i na području primorsko-goranske županije. Tako na području Primorsko-goranske županije raste 28 zaštićenih biljnih vrsta i zadržava se 348 životinjskih vrsta. To su rijetke i ugrožene vrste kojima dijelom prijeti izumiranje.

Njih je zabranjeno brati, ubijati, uznemirivati ili na druge načine ometati u njihovom prirodnom razvitku. Ovom broju treba pridodati i brojne podzemne vrste našeg krša koje su sve bez iznimaka zaštićene, tako da naša županija po broju rijetkih i zaštićenih vrsta odskače u sam vrh u Republici Hrvatskoj.

PODRUČJA POSEBNO VRIJEDNIH EKOSUSTAVA U MORU U područjima ekološki posebno vrijednih prirodnih zajednica podmorja potrebno je raznim provedbenim mjerama postići slijedeće: (1) očuvati strukturalna obilježja krajobraza podmorja, (2) održati postojeće ekološke procese u životnim zajednicama, (3) očuvati staništa, ekosustave, biocenoze i vrste organizama u što je moguće izvornijem i netaknutom stanju, (4) omogućiti dinamiku i evolutivno stanje genetskog prirodnog bogatstva i (5) čuvati primjere prirodnog okoliša za potrebe znanstvenih istraživanja i obrazovanja. Pored već istaknutih i područja predloženih za zaštitu kao područja posebno vrijednih ekosustava u moru ističu se:

29. koraligenske zajednice (KORALIGENSKI FACIJES) Koraligenske zajednice su u svakom pogledu najzanimljivije i najraznolikije zajednice u podmorju, vrijedan za održavanje biološke raznolikosti i cjelokupnog života u moru. Svojim bogatstvom oblika i brojem vrsta živih organizama, predstavlja biocenozu u kojoj se u prirodnom ritmu odvijaju ciklusi života u moru koji su nužni za sam koraligenski facijes, ali i za one organizme koji u tom ambijentu pronalaze utočište za hranjenje, razmnožavanje, zimovanje i smrt. Dobro razvijene koraligenske barijere, na strmim i izloženim obalama predstavljaju značajnu zaštitu za štetno razaranje obale zbog djelovanja mlata valova i drugih oblika erozije. Koraligenske zajednice našeg područja veoma su ugrožene na više načina, u područjima s visokim stupnjem eutrofizacije i odumiranja biocenoza vapnenačkih algi, a time i čitavog lanca organizama vezanih uz tu zajednicu, u područjima gdje je onečišćenje mora manje izraženo kao npr. u Lošinjskom akvatoriju, koraligen je ugrožen nekontroliranim prelovom riba, školjaka, rakova i spužava raznim ribolovnim alatima, naročito mrežama stajaćicama čije je nemjerljivo štetno djelovanje posredno, zbog kontinuiranog a nekorisnog lova mreža koje su ribari izgubili na stjenovitom koraligenskom dnu.

Nekontrolirano, prekobrojno i nesavjesno ronjenje na najatraktivnijim zonama koraligenskih formacija također veoma ugrožava komplicirani i ranjivi sustav koraligena, dok bi ograničeni pristup pod nadzorom, što predstavlja zasigurno izniman estetski doživljaj, moglo predstavljati značajnu turističku ponudu i izvor prihoda za lokalno stanovništvo.

Nakon sustavnog evidentiranja svih vrijednih koraligenskih zajednica, trebalo bi količinski i brojčano ograničiti, a mjestimično i zabraniti bacanje mreža stajačica na područje koraligena. Na



pojedinim izuzetno atraktivnim lokalitetima ograničiti a po potrebi i vremenski zabraniti sportski ribolov a naročito nekontrolirano ronjenje autonomnom ronilačkom opremom.

Od tih ograničenja trebalo bi biti izuzeto samo autohtono lokalno stanovništvo, malih udaljenih otoka i to u svrhu očuvanja stanovništva na otocima. Povijesno je dokazano da svoj okoliš najbolje čuva lokalno stanovništvo.

U sferi ronilačkih aktivnosti kontrola i ograničenje može se najbolje postići davanjem koncesije na određeno područje provjereno odgovornoj, kvalificiranoj osobi, koju pak kontrolira državna služba.

Ne smije se dopustiti projektiranje i izgradnja podmorskih građevinskih objekata, naročito ispusta, u područjima s razvijenom koraligenskom životnom zajednicom.

30. livade morske cvjetnice posidonije - POSIDONIA OCEANICA Na području Lošinjskog otočja do izražaja dolaze prostrane i dobro razvijene livade cvjetnice Posidonia oceanaica. Livade morskih cvjetnica, naročito vrste Posidonia oceanica, predstavljaju veoma važnu podmorsku biocenozu. Kao vrsta koja uspijeva u čistom prozirnom moru bogatom kisikom, a osjetljiva na onečišćenje vrijedan je indikator općeg stanja morskog ekosistema pojedinog područja. S biološkog stajališta, livade posidonije predstavljaju sigurno stanište za mnoge vrste morskih organizama, naročito za vrijedne vrste plemenite bijele ribe.

Područja posidonije su veoma osjetljiva na onečišćenje mora, a budući da pretežno rastu na blago položenom dnu srednjih dubina, često su pogodan teren za izgradnju kanalizacijskih i raznih drugih otpadnih ispusta koji tada degradiraju staništa posidonije i cijelu njezinu biocenozu. Izravne zaštitne mjere livada posidonije mogu se svesti na to da se na tim područjima svakako izbjegava i zabranjuje izgradnja bilo kakvih ispusta otpadnih voda, kao najdirektinijih onečišćivača koji degradiraju i uništavaju tu vrijednu podmorsku biocenozu.

Smanjenje općeg stupnja onečišćenosti akvatorija pomoći će da se smanji i prekine degradacija područja na kojem je razvijena ta zajednica, a i eventualno njezino vraćanje u područja gdje je prije obitavala.

POJEDINAČNI POSEBNO VRIJEDNI EKOSUSTAVI U MORU Pored zamuljenih uvala plitkih dna koje su već istaknute i predložene za zaštitu kao spomenici prirode kao pojedinačni posebno vrijedni ekosustavi u moru ističu se:

31. PODMORSKE SPILJE Velika je vrijednost podmorskih spilja u očuvanju biološke raznolikosti i vrednovanja podmorskog ekosistema. One predstavljaju prostor veoma specifičnih, zanimljivih i bogatih životnih zajednica. Podmorske spilje su karakterističan dokaz o relativno bliskoj, kopnenoj fazi geološkog razvoja područja sjevernog Jadrana. Kao paleokrški fenomeni mogu predstavljati značajne lokalitete za paelontološka, klimatološka i razna druga znanstvena istraživanja s ciljem upoznavanja naše bliže geološke prošlosti. Nedovoljno su istražene kao geomorfološki objekti i kao biocenoze, tako da zahtijevaju iznimnu brigu i sustavna istraživanja uz klasifikaciju biotopa.

Budući da je biocenoza podmorskih spilja dosta slabo istražena, teško je ukazati na stupanj i uzrok ugroženosti tih zajednica, osim općenitim zagađenjem okoliša i devastacijom od strane ronilaca ili nekim nekontroliranim građevinskim zahvatom. U svrhu preventive, a i trajne zaštite spilja treba predvidjeti zabranu bilo kakve graditeljske djelatnosti u području podmorske spilje, a roniocima omogućiti ulaz samo ograničeno i pod stručnim nadzorom.

32. VRULJE Geološki, hidrološki, hidrogeološki i biološki veoma slabo istražene, a za naše područje veoma karakteristične pojave, zahtijevaju posebnu zaštitu i sustavna istraživanja. Također, kao i podmorske spilje imaju veoma osebujnu biocenozu, za koju se može pretpostaviti da je veoma osjetljiv indikator onečišćenja samoga mora, a naročito onog područja od kuda se prihranjuje vodom u doba kada izbacuje vodu iz podzemlja u more.



Uz izvjesnu, ali za sada potpuno neiskorištenu, turističku aktivnost, sustavnim istraživanjima i pravilnim odabirom održive namjene, područje vrulja moglo bi se privesti i drugačijoj ekonomskoj eksploataciji, kao na primjer u zonama pogodnim za marikulturu.

Stupanj ugroženosti i izvore zagađenja za vrulje je kao i za spilje veoma teško odrediti, pa je time i njihovo istraživanje i zaštita još potrebnija. Jednako kao i kod podmorskih spilja, nepoznavanje pravog stanja nameće rigoroznu preventivnu zaštitu, s time što kod vrulja istraživanja treba proširiti i na kopnena područja radi identifikacije i zaštite područja s kojima vrulje imaju komunikaciju.

pregled i iskaz površina za zaštićena i evidentirana područja prirodne baštine kategorija zaštite zaštićeno predloženo za zaštitu

oznaka područje / dio prirode površina

na kopnu površina

u moru površina

na kopnu površina

u moru ha ha ha ha

A. posebni rezervat

A.1. ornitološki - istočna obala otoka Cresa – Mali bok-Koromačna - manji dio rezervata 29,09

A.2. u moru - prostor mora uz istočne obale otoka Cresa i Lošinja (preventivna zaštita)

53.058,00

A.3. geomorfološki - Vele i Male stine na Unijama 3,45

A.4. ornitološki - sjeveroistočni dio otoka Unije 310,8 A.5. ornitološko-botanički - otok Veli Osir, 7,25

- otok Oruda 40,84 - otok Palacol 5,03

A.6. zoološko-botanički - slatine kod Osora 255,52 A.7. šumske vegetacije - šuma Liski 78,16 A.8. u moru - podmorje otočića Mali i Veli Čutin u A.2. A.9. u moru - podmorje otoka Palacol u A.2.

A.10. u moru - podmorje otoka Unija 1.916,69 A.11. u moru - podmorje otoka Suska 903,30 A.12. šumske vegetacije - šuma na Punti Križa 422,16

posebni rezervat ukupno 29,09 53.058,00 1.123,21 2.821,99 B. spomenik prirode

B.1. lokva u naselju Unije B.2. izvor na Punti Križa

B.3.

sve veće lokve otoka Cresa - Dobra lokva - Belej- za ljudsku upotrebu,- Funtana - Osor- za ljudsku upotrebu, - lokva Bužanska-Punta Križa-za ljudsku upotrebu, - Dobra - Osor- za potrebe u domaćinstvu,- Pogana - Srem- za napajanje stoke, - Dobri kalec, Duomić i Suha na južnom dijelu i sve ostale veće lokve

B.4. podmorska pećina - Medvjeđa pećina kod uvale Lučica

B.5. uvala Kolorat na Punti Križa 18,74 B.6. uvala Ul na Punti Križa 20,82 B.7. uvala Baldarin na Punti Križa 23,54 B.8. uvala Meli na Punti Križa 24,83 B.9. uvala Jadrešćica na Punti Križa 58,06



kategorija zaštite zaštićeno predloženo za zaštitu oznaka

područje / dio prirode površina na kopnu

površina u moru

površina na kopnu

površina u moru

ha ha ha ha B.10. uvala Martinšćica na Punti Križa 32,04 B.11. uvala Kaldonta na Punti Križa 4,76 B.12. uvala Sonte na Punti Križa 22,2 B.13. uvala Sridnja na Unijama 37,1 B.14. uvala Vognjišća na Unijama 40,59 B.15. sve veće lokve otoka Lošinja

spomenik prirode ukupno 282,68 C. značajni krajobraz

C.1. otok Ilovik i Sv. Petar 648,16 C.2. otok Susak 375,77 C.3. Punta Križa 4.233,72

C.4. Osorski zaljev s obalom od Osora do Ustrina 993,50

C.5. planina Osoršćica 1.775,99 značajni krajobraz ukupno 8.027,14

D. park-šuma D.1. park šuma Čikat 241,19 D.2. park šuma Pod Javori 39,45

park-šuma ukupno 280,64 E. spomenik parkovne arhitekture

E.1. pinj u uvali Žalić 309,73 53.058,00 9.150,35 3.104,67 ukupno

zaštićeno predloženo za zaštitu

REKAPITULACIJA dio prirode na kopnu dio prirode u moru ukupno

površina površina površina kategorija zaštite ha ha ha

A. posebni rezervat 29,09 53.058,00 53.087,09 D. park-šuma 280,64 0 280,64

zaštićeno ukupno 309,73 53.058,00 53.367,73 A. posebni rezervat 1.123,21 2.821,99 3.945,20 B. spomenik prirode 0 282,68 282,68 C. značajni krajobraz 8.027,14 0 8.027,14

predloženo za zaštitu ukupno 9.150,35 3.104,67 12.255,02

SVEUKUPNO ZAŠTIĆENO I PREDLOŽENO ZA ZAŠTITU 9.460,08 56.162,67 65.622,75

odnos površine zaštićene prirode prema ukupnoj površini prostora Grada 42,04% 24,21% 26,47%

ukupna površina prostora Grada 22.499,97 225.440,03 247.940,00



sveukupno zaštićeno i predloženo za zaštitu 9.460,08 56.162,67 65.622,75 osobito vrijedan krajobraz 1.718,83 0 1.718,83 UKUPNO 11.178,91 56.162,67 67.341,58 odnos prema ukupnoj površini prostora Grada 49,68% 24,91% 27,16%

Područje Grada Malog Lošinja odlikuje se iznimno bogatom, vrijednom i raznolikom prirodnom baštinom. Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode pokrivaju 42,04 % kopnenog dijela Grada, 24,21 % morskog dijela prostora, odnosno 26,47 % ukupnog prostora Grada. Ako se tome doda i evidentirana zaštita osobito vrijednog krajobraza ti dijelovi pokrivaju 49,68 % kopnenog dijela Grada, 24,91 % morskog dijela prostora, odnosno oko 27,16 % ukupnog prostora Grada.

1.2.8.7. Kulturno-povijesna baština Na prostoru Grada Malog Lošinja nalazi se više arheoloških i hidroarheoloških zona i lokaliteta, od toga je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske tri (3) kopnena, te devet (9) podmorska lokaliteta. Obzirom da se većina nalazi izvan naselja i mogućnosti adekvatne zaštite i kontrole, te se kontinuirano devastiraju, trebalo bi izraditi plan prezentacije, odnosno zaštite (podvodnih – zaštitnim mrežama), te ih uvrstiti u turističku ponudu.

Popis registriranih arheoloških lokaliteta (kopnenih i podvodnih) priložen je u slijedećoj tablici: ARHEOLOŠKI LOKALITETI

ARHEOLOŠKI KOPNENI LOKALITETI - REGISTRIRANI

r.broj mjesto Naselje lokalitet Pok broj Naziv

1. Oruda Oruda n 597 Arheološka zona Oruda

2. Palacol Palacol n 599 Arheološka zona Palacol (k.č. 12000, 12001, 11998/1, 11998/2, č.zgr. 763 k.o. Veli Lošinj + 300 m morskog koridora)

3. Punta Križa Punta Križa n 475 Arheološki lokalitet Punta Križa (Martinšćica) (k.č. 1180/3, 1174, 1171/13, 1171/45 k.o. Punta Križa)

ARHEOLOŠKI PODVODNI LOKALITETI - REGISTRIRANI

1. Osor Osor n 454 Ostaci pokretnih antičkih nalaza i građevinskog materijala koji se

nalazi uz naselje Osor, u uvali Bijar (N 44º 41' 50“ i E 14º 23'51“)

2. Osor Osor n 309 Hidroarheološki nalaz, poluotkok Kolo

3. Mali Lošinj Mali Lošinj n 458 Ostaci tereta antičkog građevinskog materijala, tegula koji se nalazi

kod rta Madona, ispred položaja Pločice (N 44º 31' 24“ i E 14º 27'12“)

4. Mali Lošinj Mali Lošinj n 459 Nalazište okamenjenih antičkih amfora, posuđa i tegula koje se

nalaze na poziciji kod rta Boko, otok Lošinj (N 44º 42´20˝ i E 14º21´37˝)

5. Susak Susak n 298 Ostaci antičkog brodoloma s teretom građevinskog materijala kod rta

Margarin (N 44º 29´45˝ i E 14º18´38˝)

6. Sv. Petar Ilovik n 456 Ostaci antičkog brodoloma koji se nalaze nedaleko otoka sv. Petra,

kod zapadnog rta otoka Ilovika (N 44º 28´22˝ i E 14º32´31˝)

7. Unije Unije n 343 Ostaci antičkog brodoloma koji se nalazi sjeverozapadno od otočića

Školjić kod otoka Unije (N 44º 38´12˝ i E 14º14´07˝)

8. Unije Unije n 457 Ostaci potonulog parobroda „Tihany“ koji se nalazi sjeverozapadno

od otočića Školjić kod otoka Unija (N 44º 38´12˝ i E 14º14´18˝)



U Registru kulturnih dobara također se nalazi 12 pojedinačnih građevina/kompleksa građevina, a najveći broj iz predmetne kategorije kulturnih dobara nalazi se u naselju Osor. Ove je godine izrađena konzervatorska podloga naselja Osor u kojoj je detaljno obrađena svaka građevina i lokacija s valorizacijom i smjernicama zaštite.

POJEDINAČNE GRAĐEVINE/KOMPLEKSI GRAĐEVINA - REGISTRIRANI

1. Ćunski n 596 Mlin za masline – Torać (k.č. 416 i 158/1 k.o. Ćunski)

2. Mali Lošinj n 453 Zgrada „Zbirke Piperata“

3. Mali Lošinj n 487 Pomorska škola

4. Osor n 139 Crkva sv. Marije

5. Osor n 144 Ruševine crkve sv. Marije i samostana

6. Osor n 154 Biskupski dvor (Župna kuća)

7. Osor n 155 Ruševine opatija sv. Petra

8. Osor n 156 Kapela sv. Gaudencija

9. Osor n 157 Gradska vijećnica

10. Osor n 158 Ranokršćanski kompleks s crkvom sv. Marije od Anđela (Kapela sv. Jakova na groblju)

11. Osor n 469 Kompleks stambenih zgrada u Osoru

12. Mali Lošinj lokalni značaj Zvjezdarnica Manora

U kategoriji kulturno-povijesnih cjelina trenutno je registrirano 3 povijesno memorijalna područja i 4 povijesna naselja (3 urbanističke cjeline i 1 ruralna cjelina). Nakon završetka izrade konzervatorske podloge Grada Malog Lošinja moguće su dodatna povećanja.

KULTURNO-POVIJESNE CJELINE - REGISTRIRANE

POVIJESNO- MEMORIJALNA PODRUČJA

1. Belej n 394 Uvala Koromačno – mjesto iskrcavanja jedinica IV. J.A. pri

oslobađanju zemlje ( k.č. 235/1, 235/2, 237/1, 237/19, 263, 262, 244, 242/1, 242/2 k.o. Belej)

2. Mali Lošinj Mali Lošinj n 410 Uvala Plijeski – mjesto iskrcavanja boraca bataljona „Matija Gubec“ (k.č. 5246/4 …. 9348 k.o. Veli Lošinj)

3. Mali Lošinj Mali Lošinj n 409 Spomenik oslobodiocima

POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA

1. Mali Lošinj Mali Lošinj n 209 Urbanistička cjelina (registrirano 1973.)

2. Osor Osor n 182 Urbanistička cjelina (registrirano 1968.)

3. Veli Lošinj Veli Lošinj n 210 Urbanistička cjelina (registrirano 1969.)

4. Susak Susak n 212 Urbanistička cjelina naselja Susak (registrirano 1969.)



Sintezirani prikaz evidentiranog kulturno-povijesnog naslijeđa, od značaja za Županiju i od značaja za Grad je naveden je u slijedećem tabelarnom prikazu, a dopuniti će se nakon dovršenja Konzervatoske podloge, čija je izrada u tijeku:

Artatore - Arbit (gradina) - vrh Tovar (prapovijesna gradina)? - Vlak (gradina)

Ćunski

- Stan -prapovijesna gradina - Ćunski (gradina istočno od današnjeg naselja Ćunski)

- Polanči (Polanža - gradine iz brončanog doba) - uvala Studienčić (antička vila, ostaci staro-

kršćanske crvke)

Ilovik

- ostaci crkve sv. Andrije (starokršćansko doba) na predjelu Sićadrija, Sut Jadrij, sveti Andrija)

- Did - Mala Straža - Križine - Strižine (gradina) - Vela Straža (gradina iz brončanog doba)

otok Koludarac - Monah

Mali Lošinj

- ruševine oko luke u Malom Lošinju (prapovijesni lokalitet)

- Kaštel (gradina) - Krbočak (gradina) - vrh Umpiljak (prapovijesna gradina) - Vela Straža (gradina)

Nerezine - Bardo (gradina) - Televrin

ARHEOLOŠKI KOPNENI LOKALITETI –EVIDENTIRANI

Osor

- Područje oko naselja Osor – Osorski Dolac, Jaz-rimska luka, Kampa

- prostor između uvale Sonte, uvale Jaz i rta Seka - sjeverno od stana Castellano - Halmac (prapovijesna gradina)? - Hramarić (prapovijesna gradina) - Konopičje - Laće (gradina)? - Mala prepoved - Malžicerica - sv. Marija Magdalena - Motičina - ruševine benediktinske opatije sv. Nikole na

Osoršćici - Osor (gradina) - poluotok Seka (Suplatunski-sv. Platon) - sv. Petar - Tržić (prapovijesna gradina) - Vela jama



Punta Križa

- Gradac - Grmožaj gornji - uvala Jadrišćica (sv. Andrija) - Jami na sredi - Maslovnik (gradina) - uvala Martinščica - Sv. Mihovil - Parhavac (sv. Anton) - Pešćenji (gradina) - Podolci - Pogana - naselje Punta Križa (toponimi Opatija i Polače) - poluotok sv. Damjan - uvala Tovaršćica (sv. Ivan) - područje oko vrha Vela Straža na Punti Križa

Srem - selo

Unije

- Arbit (gradina) - Kalk - Kaštel - Malanderski (Malondarski - gradina) - Turan - Vela Straža - uvala Mirišće (Vrulje -rimska vila) - pod Žalinom

Ustrine - Gračišće - kraj crkva sv. Marina (ostaci rimske vile)

Veli Lošinj

- Bulbin (gradina) - Kalvarija (gradina) - Mulmon (gradina) - Pogled (gradina) - Sv. Ivan (gradina)

Veli Ćutin - Veli Osir -

Vele Srakane

- Artić - Vela Straža (brončano dobna gradina)



podmorje uz istočnu obalu otoka Cresa od uvale Lupeška do rta Meli podmorje uz istočnu obalu Punta Križa od uvale Malžicarica do uvale Matešić podmorje uz južnu obalu Punta Križa oko rta suha do rta Baldarin podmorje uz zapadnu obalu Punta Križa oko rta Plantur do iza uvale Mejanska - podmorje u Lošinjskom kanalu od uvale Sonte kod Osora do uvale Zakalčić pod Sv. Jakovom podmorje u osorskom zaljevu od rta Kolo do rta Županja podmorje uz istočnu obalu naselja Mali i Veli Lošinj od rta Kijac do rta Kriška podmorje uz obalu otoka Lošinja od rta Kurila do rta Torunža

Ilovik i sv. Petar podmorje uz obalu otoka Ilovik i otoka Sv. Petar

Koludararc i Murtar podmorje između otočića Koludarc i Murtar

Punta Križa - uvala Martišnjica (antička vila) - uvala Toverašćica

Osor uvala Sonte (ostaci rimske vile) Susak podmorje uz jugoistočnu obalu otoka Suska

ARHEOLOŠKI PODVODNI LOKALITETI –EVIDENTIRANI

Unije

- podmorje uz zapadnu obalu otoka Unije od rta Vele stine do južno od uvale Vrulje (zidovi rimske vile)

- Rt Lokunji - Maračol - Rt Mišnjak - Samunćel - Rt Vnetak

KULTURNO-POVIJESNE CJELINE - EVIDENTIRANE

Mali Lošinj groblje sv. Martin Susak groblje na Susku

POVIJESNO-MEMORIJALNA PODRUČJA Veli Lošinj groblje u Velom Lošinju

Belej: Banići, Belej, Kačićevi

Ćunski Županijsko značenje samo u karti

lovik Županijsko značenje Kozjak (?) Županijsko značenje Male Srakane Punta Križa Županijsko značenje Susak Županijsko značenje Sv. Jakov Unije Županijsko značenje Ustrine

POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA

Povijesne seoske cjeline

Vele Srakane



ETNOLOŠKA PODRUČJA –EVIDENTIRANA

PASTIRSKI STANOVI PUNTA KRIŽA

Plat Srem Verin Arci

Baldarin Bokinić Draga

Drakovac Gračišće Gradac

Grmožaj Donji Grmožaj Gornji

Kalk Loze

Lusare Mali Mikložan

Marinska Matalda

Murtovnik Ograde

Parhavac Peski

Podolci Pogana Riduja

Smrečje Vela Draga

Veli Mikložan

POJEDINAČNE GRAĐEVINE/KOMPLEKSI GRAĐEVINA - evidentirane Ilovik memorijalni spomenik u IlovikuOsor memorijalni spomenik u OsoruVeli Lošinj memorijalni spomenik u Velom Lošinju

Memorijalne građevine i kompleksi

Verin spomenik u uvali GalbokaIlovik mlin za maslineMali Lošinj rezidencijalne građevine

Unije svjetionik mlinovi za masline (hrvatski i talijanski)

Osor mlinOsor tunera

Civilne građevine i kompleksi

Rovenska mlin za maslineMali Lošinj KaštelNerezine Kula Kolana DražePalacol Kasnoantička/bizantska utvrdaSv. Petar Četvrtasta kula iz 1597. gVele Srakane Stari kaštel (zbijeg-utvrda)

Vojne građevine i kompleksi

Veli Lošinj Obrambena Kula iz XV. st. ( venecijanska kula)



Belej Župna crkva sv. RokaLoze Majka Božja od LozaĆunski sv. Nikola

Nerezine

kapela sv. Nikole na OsoršćiciFranjevački samostan i crkva sv. Franje

sv. Marija Magdalenažupna crkva Gospe od zdravlja

kapelica sv. Antuna PadovanskogSv. Lovreč (V. Tržić),

Mali Lošinju Gospa od navještenja (Anuncijata)

crkva sv. Martina s grobljem Župna crkva

Osor Sv. Lovre kraj Osora (ostaci komora pustinjaka)Oruda Troapsidalna bazilika sv. IvanaPlat sv. Augistin

Punta Križa

sv. Andrija (Punta Križa)sv. Damjan

sv. Augustin (Lusare)sv. Andrija (uvala Jadrišćica)

sv. Martin (uvala Martinšćica, crkva i samostan ili dva sakralna objekta)sv. Anton (Perhavac)

sv. Ivan (Matalda)sv. Marija Magdalena (Podolci)

sv. Platon (rt. Seka)sv. Mihovil (Vela Straža)

Osor Sv. Marija Magdalena (podno Osoršćice)Sv. Petar (podno Osoršćice)

Srem sv.Vid

Sv. Jakov sv. Jakov na grobljužupna crkva sv. Marije

Sv. Petar ostaci benediktinske opatije sv. Petra

Veli Lošinj

crkva sv. Marije ili Gospe od Anđela,crkva sv. Ivana,

crkva sv. Nikole i sv. Ane, crkva sv. Josipa

crkva sv. Križa (na groblju)kapela presvetog srca Isusova,

sv. Petar, sv. Antun Opat

Unije župna crkva sv.Andrijecrkva sv. Andrije na groblju

Ustrine Sv. Mihovil s grobljem (romanička polukružna apsida i šiljasti gotički

svod), Župna crkva sv. Martin (zaselak Gradiška)

Sakralne građevine

Verin sv. Tudor

Ostale crkve, kapele i vjerske građevine: Mali Lošinj: - crkva Sv. Nikole, Ulica lošinjskih brodograditelja - kapela Sv. Antona, Riva lošinjskih kapetana - kapela Sv. Josipa, centar - kapela Srca Isusovog, Priko - kapela Majke Božje od žalosti, Budovina - Križni put (Kalvarija)



Ostali spomenici i spomen obilježja: Mali Losinj : - Josip Kašman, Mali Lošinj, centar naselja, Riva lošinjskih kapetana - Ambroz Haračić, Čikat - NB Crvena zvijezda, Čikat - 26. streljanih partizana, Čikat Posebno vrijedni dijelovi prostora štite se kao kultivirani krajolik i posebno vrijedna područja

1. Belej prostor lokve Rovinji kultivirani krajolik - evidentirano 2. Belej prostor 3 lokve i put za Štivan kultivirani krajolik - evidentirano 3. Srem prostor lokve Pogana kultivirani krajolik - evidentirano 4. Osor prostor lokve Dobra kultivirani krajolik - evidentirano 5. Veli Lošinj padina podno Sv. Ivana do Sv. Nikole kultivirani krajolik - evidentirano

1. Otok Cres prostor zapadne obale od Punta Križe do Ustrina posebno vrijedno područje – županijski značaj

Odnos pravno zaštićenih kulturnih vrijednosti nesrazmjeran je iznimno bogatom kulturno povijesnom naslijeđu ovog prostora koje čine urbane i ruralne graditeljske cjeline, arheološke i hidroarheološke zone i lokaliteti, pojedinačne građevine te memorijalni lokaliteti.

Stanje kulturno-povijesnog naslijeđa je općenito nezadovoljavajuće, kao posljedica gospodarskih prilika, imovinsko-pravnih odnosa, stupanja istraženosti i dr. Navedeno upućuje na potrebu da se evidentirane kulturno-povijesne vrijednosti zaštite zakonom predviđenom postupkom.

1.2.9. Korištenje prostora

1.2.9.1. Izgrađene površine

izgrađena područja ugostiteljsko-turističke namjene Područja ugostiteljsko-turističke namjene su izgrađena izvan naselja i u naseljima.

Površina izgrađenih područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja iznosi 138,07 ha, dok su zone u naseljima površine 9,59 ha. Ukupno je na prostoru grada za ugostiteljsko-turističke namjene uređeno 150, 76 ha površine.



Izgrađena područja ugostiteljsko-turističke namjene s kapacitetom i vrstom su prikazana u slijedećem iskazu:

OSNOVNI PROSTORNI ELEMENTI PODRUČJE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE površina kapacitet gustoća vrsta broj

naziv mjesto ha krevet kreveta/ha IZVAN NASELJA

1. SUNČANA UVALA Mali Lošinj 10,63 1.500 141 T1 2. ČIKAT Mali Lošinj 47,11 3.500 74 T1/T3 3. LOPARI Nerezine 7,46 2.000 268 T3/T2 4. BUČANJE Nerezine 14,05 1.700 121 T2 5. ARTATORE Ćunski/Mali Lošinj 12,37 900 73 T2 6. PUNTA KRIŽA Punta Križa - Ul 1,77 50 28 T2 7. RAPOČA Nerezine 3,38 1.000 296 T3 8. POLJANA Mali Lošinj 10,3 2.100 204 T3 9. BALDARIN Punta Križa 21,39 2.100 98 T3 10. KAMP BIJAR Osor 6,33 1.000 158 T3 11. KAMP PRIKO MOSTA Osor 3,28 500 152 T3

UKUPNO IZVAN NASELJA 138,07 16.350 118 U NASELJU

12. RUNJICA RUNJICA - Mali Lošinj 1,09 0 - -

13. PUNTA - HOTELSKO NASELJE Veli Lošinj 9,16 700 76 T1

14. LJEČILIŠTE Veli Lošinj 2,44 100 41 - UKUPNO U NASELJU 12,69 800 63 SVEUKUPNO 150,76 17.150 114

izgrađena područja gospodarske namjene Pokraj Ćunskog postoji kamenolom s pratećim pogonom prerade tehničkog kamena koji je u funkciji više od 20 godina. Površina te zone iznosi 6,5 ha.

Uz naselje Mali Lošinj postoji gospodarska skladišno-servisna zona Kalvarija površine oko 17,0 ha koja je u 80 % površine izgrađena. U zoni su izgrađeni manji pogoni proizvodne djelatnosti, uslužne djelatnosti, servisi, skladišta, poslovni prostori, prodajni saloni, komunalni servisi i usluge i komunalni objekti i sl.

U naselju Mali Lošinj je zona brodogradilišta u pretežnom dijelu izgrađena, površine je oko 4,2 ha što zadovoljava današnje potrebe.

Unutar naselja Nerezine je gospodarska zona brodogradilišta i planirana servisna zona koja nije realizirana, a iskazuje se u sklopu površina naselja i planirana je važećim PUMN-om.

Pored toga unutar većih naselja, Malog Lošinja, Velog Lošinja, Nerezina, Suska, Unija i Ćunskog postoje pojedinačni gospodarski, pretežno servisni sadržaji koji se iskazuju u sklopu površina naselja.

Gospodarske zone planirane bivšim prostornim planom: Kovčanje u Malom Lošinju i Koromačno kraj Beleja nisu realizirane.

izgrađena područja za potrebe obrane Na prostoru Grada Malog Lošinja na otocima Lošinj, Ilovik i Unije postoje građevine i kompleksi za potrebe obrane.



Zone posebne namjene zauzimaju znatne površine prostora na sjevernoj i istočnoj obali Malološinjskog zaljeva, te predstavljaju fizičku i mentalnu barijeru slobodnom organiziranju gradskih sadržaja. Problem je to naglašeniji što se nalaze na samom ulazu u grad, te i vizualno degradiraju ovaj prostor. Na prostoru Grada Malog Lošinja postoje slijedeće građevine i kompleksi za potrebe obrane:

1. Kompleks “Kovčanje” Prema Odluci o osnivanju luka posebne namijene - vojnih luka (NN 89/04) vojna luka Kovčanje ima svoj kopneni dio površine 19,9 ha i morski dio koji obuhvaća obalno more do 60 m udaljeno od obale.

Kompleks ostaje u dosadašnjim granicama, namjeni i korištenju, kako na kopnu tako i na moru.

2. Kompleks “Velopin” - ne koristi se.

Kompleks se planira ustupiti Gradu za javne i gospodarske namjene.

3. Kompleks “Tovar”

Kompleks ostaje u funkciji za potrebe obrane.

4. ex. Dom JNA - ne koristi se.

Građevina se planira ustupiti Gradu za javne namjene.

6. Kompleks “Umpiljak”

Kompleks se planira ustupiti Gradu za prenamjenu u ugostiteljske, zabavne i sl. nemjene.

Na Iloviku postoje slijedeće građevine i kompleksi za potrebe obrane:

7. Kompleks “Parkna” - ne koristi se.

Kompleks se planira ustupiti Gradu.

8. ex. Vojarna - ne koristi se. Građevina se planira ustupiti Gradu.

Na Unijama postoji građevina i pristan koji su se koristili za potrebe obrane:

9. u uvali “Maračol” Planira se ustupiti Gradu.

Temeljem podataka Ministarstva obrane – Sektor za gospodarenje - Uprava za graditeljstvo i zaštitu okoliša od interesa za obranu su slijedeće građevine i kompleksi:

1. Vojarna “Kovčanje” i 2. Kompleks “Tovar”.

druga izgrađena područja Kao izgrađeno područje prometne infrastrukture izdvaja se zona aerodroma Mali Lošinj. Postojeća površina aerodroma iznosi 21,0 ha.

Na Unijama, na Unijskom polju postoji letjelište za male avione.



1.2.9.2. Šumske površine U Zakonu o šumama (NN br. 52/90) i Pravilniku o uređivanju šuma (NN 11/97) koriste se pojmovi šuma i šumsko zemljište. Šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine, na površini većoj od 10 ari. Šumskim zemljištem se smatra zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je zbog svojih prirodnih osobina i uvjeta gospodarenja povoljno za uzgajanje šuma.

Šume na području Grada Maloga Lošinja prema namjeni definiramo kao: - gospodarske šume koje se prvenstveno koriste za proizvodnju drva i drugih šumskih

proizvoda - šume posebne namjene - šume namijenjene za odmor i rekreaciju.

Zaštitne šume koje služe prvenstveno za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozionih područja, naselja, gospodarskih i drugih objekata i druge imovine formalno na prostoru Grada Malog Lošinja ne postoje, te će se u narednom razdoblju više pažnje posvetiti šumama sa zaštitnom funkcijom . To se osobito odnosi na područje Osorćice (Osoršćice) i na druge prostore s većim strminama. Zaštitne će se šume prije svega namjenjivati zaštiti zemljišta i naselja.

Po vlasništvu šume na području Grada Maloga Lošinja su: - državne šume – šume u vlasništvu Republike Hrvatske - privatne šume – šume u vlasništvu privatnih lica

Uređene šume su, bez obzira da li se radi o državnim ili privatnim šumama, one šume za koje postoji program ili osnova gospodarenja, u kojima u navedeni svi postojeći podaci i smjernice djelovanja. Slijedom navedenog, na području Grada Maloga Lošinj su sve državne šume uređene, dok su privatne neuređene. Da bi privatne šume postale uređene nužno je za njih izraditi Program gospodarenja, kao što je to slučaj s državnim šumama.

Površina uređenih šuma i šumskih zemljišta 2000. godine Ukupno šume

i šumsko zemljište

Obraslo Gospodarske šume

Zaštitne šume

Šume s posebnom namjenom

Grad Mali Lošinj

ha ha ha ha haDržavne šume 3.178,53 2.614,85 2.967,91 0 210,62

2.000,00Privatne šume –procjena 4.784,47 - 2.000,00 0 0

5.178,53Ukupno – procjena 7.963,00 - 4.967,91 0 210,62

Napomena: Površina privatnih šuma na općini Lošinj nije poznata, jer su to neuređene šume. No prema stanju na terenu se procjenjuje da ima preko 2.000 ha privatnih šuma. Prema podacima iz statističkog izvješća na prostoru grada ima ukupno 7.963,00 ha šuma ili 35,8 % kopnenog dijela područja. Prema tome proizlazi da privatnih šuma ima 4.784,47 ha.

Ukupna utvrđena drvna zaliha na području Grada Maloga Lošinja je 168.602 m3 ili 53 m3 / ha na 3.178,53 ha za državne šume. Za privatne šume drvna zaliha po procjeni iznosi 40.000 m3 ili 20 m3 / ha na 2.000 ha.

CRNOGORICA BJELOGORICA UKUPNO GRAD MALI LOŠINJ m3 m3 m3 m3/ha94.645 74.282 168.927DRŽAVNE ŠUME

56 % 44 % 100 %53

PRIVATNE ŠUME -PROCJENA 22.400 17.600 40.000 20UKUPNO - PROCJENA 117.045 91.882 208.927 73



Sastojinske prilike uređenih šuma

Prikaz sastojinskih prilika šuma na području Grada Maloga Lošinja definiran je prema glavnim vrstama drveća raspoređenih u uređajne razrede, koji pružaju u uvid u dosadašnje stanje sastojina.

POVRŠINA DRVNA MASA

PRIRAST (godišnji) UREĐAJNI RAZRED

ha m3 m3 1. KULTURA ALEPSKOG I BRUCIJSKOG BORA 358,15 75.550 1.0632. KULTURA CRNOG BORA 180,22 18.770 4323. PANJAČE CRNIKE 1.533,69 70.212 20194. MAKIJA 467,59 4.070 785. GARIG 75,20 0 0

6. NEOBRASLO PROIZVODNO (PAŠNJACI, KAMENJARI) 559,84 0 0

7. NEPLODNO 3,84 0 0 UKUPNO 3.178,53 168.602 3.592

Prema vrstama drveća i postotnom učešću stanje šuma na području Grada Maloga Lošinja je slijedeće:

DRVNA MASA UČEŠĆE PRIRAST UČEŠĆE VRSTA DRVEĆA

m3 % m3 % CRNIKA 67.225 39,9 1.924 53,0CRNI JASEN 1.029 0,6 21 0,6OTB (ostala bjelogorica) 5.585 3,3 129 3,6CRNI BOR 18.138 10,8 421 11,7ALEPSKI BOR 57.850 34,3 911 25,3PRIMORSKI BOR 624 0,4 19 0,5BRUCIJA 17.066 10,1 177 4,9PINJ 9 0 0 0OC (ostala crnogorica) 1.076 0,6 14 0,4UKUPNO 168.602 100,0 3.592 100,0

Po učešću u drvnoj masi prevladava : crnika - 39,9 %, alepski bor - 34,3 %, crni bor - 10,8 %. No kad zbrojimo po svim vrstama drveća : bjelogorica - 43,8 % crnogorica - 56,2 %, vidimo da je učešće drvne mase crnogorice za 12,4 % veće od bjelogorice.



U gospodarskim šumama se na ovom području sastojinske prilike definiraju prema slijedećim uređajnim razredima :

Površina Drvna masa Prirast (godišnji) Uređajni razred

ha m3 m3 Kultura alepskog i brucijskog bora - oph. 100 god. 151,75 24.386 475Kulture crnog bora - oph. 100 god. 178,92 18.572 429Panjača crnike - oph. 80 god. 1533,69 70.212 2.019Makija crnike - oph 80 god. 82,57 4.070 78Makija 382,65 0 0Garig 75,65 0 0Neobraslo proizvodno (pašnjaci, kamenjare) 559,84 0 0Neplodno 3,84 0 0UKUPNO 2.968,91 117.240 3.001

U šumama posebne namjene dolaze slijedeći uređajni razredi:

Površina Drvna masa Prirast (godišnji) Uređajni razred

ha m3 m3 Kultura alepskog i brucijskog bora-oph. fiziološka zrelost 151,75 51.165 588 Kulture crnog bora -oph. fiziološka zrelost 1,30 198 3 Makija 2,37 0 0 Garig 0,55 0 0 UKUPNO 210,62 51.362 591

Državnim šumama na području Grada Maloga Lošinja, prema Zakonu o šumama gospodari Javno poduzeće “Hrvatske šume” na osnovu Programa gospodarenja koji se izrađuje svakih 10 godina. Trenutno je na snazi Program izrađen 1993. godine i koji vrijedi do 2002. godine.

Programe gospodarenja za državne šume, kao i godišnje planove gospodarenja izrađuje i provodi Javno poduzeće “Hrvatske šume”, posredstvom nadležnog Odjela za uređivanje šuma, a odobrava ih Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Stručni nadzor nad državnim šumama Grada Malog Lošinja vrše djelatnici šumarije Cres-Lošinj. Šumama u privatnom vlasništvu gospodare vlasnici uz režim koji je definiran Zakonom o šumama, a gospodarenje kontrolira šumarska inspekcija.

Za šume na području Grada Maloga Lošinja karakterističan je jak utjecaj čovjeka i stoke. Šume su se krčile i palile za poljoprivredu i stočarstvo. Autohtona je vegetacija dovedena u degradacijske stadije, a dijelom je zbog intenzivnog pašarenja uništena i travnjačka površina . autohtona se vegetacija nalazi u stanju inicijalnog razvoja koji je u velikoj mjeri ometan nekontroliranim širenjem kulture borova i vrlo značajnim antropogenim utjecajem.

Zdravstveno stanje šumske vegetacije na području Grada Maloga Lošinja je djelomično zadovoljavajuće. Šume crnike su u dobrom stanju. Kod šuma borova (crni bor, alepski bor) je primijećeno sušenje najčešće uzrokovano njihovom fiziološkom zrelošću, koje se očituje i u smanjenju prirasta. Prvi znakovi fiziološke zrelosti u šumama posebne namjene se počinju javljati iznad 100 godina, u fiziološkim funkcijama te kulture postoji smetnja, naročito je izraženo smanjenje radijalnog prirasta.

U državnim šumama na području Grada Malog Lošinja gospodarenje šumama ima isključivo uzgojni karakter, što podrazumijeva radove na jednostavnoj biološkoj reprodukciji šuma. Godišnji etat, odnosno drvna masa koja se sječe iznosi 6.120 m3 ili 17 m3 /ha, što je 17 % prirasta. To znači da se siječe znatno ispod prirasta, i da se provode oprezne sječe (čišćenje, prorijeda) niskog intenziteta s ciljem da se očuva stabilnost ovog osjetljivog šumskog ekosistema. Postotak prirasta je 2,1 %.



Površina privatnih (neuređene šuma) nije poznata. Procjenjuje se da ima preko 2.000 ha privatnih šuma. Prema podacima iz statističkog izvješća na prostoru grada ima ukupno 7.963,00 ha šuma, pa proizlazi da privatnih šuma ima 4.784,47 ha.

Površine privatnih šuma utvrditi će se Planom gospodarenja šumskim zemljištima na privatnoj zemlji što je zakonska obveza Grada.

1.2.9.3. Eksploatacija mineralnih sirovina U skladu s podacima iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije, sve postojeće mineralne sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjeg potencijala kao i metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala imaju dovoljno velike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti potrebe Županije. U toj grupi se nalazi tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci i dolomiti) koji se stalno ili povremeno eksploatirao na nekim lokalitetima u sklopu teritorija grada Malog Lošinja. U metalne sirovine spadaju nalazišta boksita na Cresu i Lošinju. To su u cjelini mala i nerentabilna ležišta.

U prethodnom je tekstu opisana geološka građa ovog prostora gdje se navodi da je na velikom dijelu otoka Lošinja i pripadajućeg dijela otoka Cresa osnovna karbonatna stijena (vapnenci, dolomitični vapnenci i karbonatne breče) vidljiva na površini terena pa stoga i lako dostupna za eksploataciju, odnosno za osnivanje kamenoloma. To se prvenstveno odnosi na kamenolome građevinsko-tehničkog kamena, a manje na kamenolome arhitektonskog odnosno ukrasnog kamena, zbog znatnije tektonske oštećenosti stijenske mase.

Na prostoru Grada Maloga Lošinja kraj Ćunskog dvadesetak godina funkcionira kamenolom za proizvodnju tehničkog građevnog kamena, na kojem se eksploatira i prerađuje kameni materijal za potrebe građevinske operative. Površina prostora koji zauzima kamenolom iznosi 6,5 ha. Rad kamenoloma se planira do iscrpljenja rezervi.

Kvaliteta vezanih stijena karbonatnog sastava je takva da kamen kao sirovina zadovoljava normative HRN za izradu donjih nosivih slojeva na cestama svih prometnih opterećenja.

1.2.9.4. Lovišta Na području Grada Maloga Lošinja uspostavljeno je 6 županijskih lovišta čija ukupna površina iznosi 14.744 ha. Unutar te površine lovna površina zauzima znatan prostor od 12.881 ha. Lovišta su dana u zakup lovozakupnicima koji su u pravilu fizičke osobe ili trgovačka društva, a samo za lovište "Nerezine" lovozakupac je lovačko društvo.



boj l

oviš

ta

nazi

v lo

višt

a

lovo

-zak

upni

k

vrst

a di

vljači

kapa

cite

t lov

išta

gr

la/k

ljuno

va

sada

šnji

broj

gr

la/k

ljuno

va

godi

šnji

plan

od

stre

la

grla

/klju

nova

povr

šina

lovi

šta

ha

lovn

a po

vrši

na

ha

3. “ILOVIK” Željko Mršić 841 740

divlja svinja nije utvrđen nepoznat 22

zec 92 6 0 4. “VELI LOŠINJ”

Josip Vidas

fazan 63 15 2

2.245 1.667

zec 105 0 0 fazan 85 0 0 5. “ĆUNSKI –

KURILA” nije pod zakupom

muflon 31 0 0 0 0

zec 105 4 0 6. “NEREZINE” L.D. “Halmac” fazan 73 20 3

3.030 2.812

jelen lopatar 128 172 60 zec 136 15 0 fazan 264 20 150

7. “PUNTA KRIŽA”

“Sacardo” d.o.o.

kamenjarka 52 30 0

6.945 6.081

zec 130 104 40 fazan 95 68 51 11. “UNIJE” “Sridnja”

d.o.o. kamenjarka 39 30 8

1.683 1.581

UKUPNO bez površine lovišta br. 5. i bez divljači lovišta br.3. 1.398 484 336 14.744 12.881

ODNOS PREMA UKUPNOJ POVRŠINI GRADA (22.500 ha) 66 % 57 %Izvor: Vodič kroz lovišta 2000.

Prostorni raspored, broj i površina lovišta nije u skladu s predloženom zaštitom prirode i krajolika. Lovna površina iznosi znatnih 57 % površine grada.

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke Područje grada Malog Lošinja tipično je jadransko područje sastavljeno od južnog dijela otoka Cresa, otoka Lošinja i njegova otočnog arhipelaga koji su smješteni na sjeverozapadnom dijelu Gornjeg (Sjevernog) Jadrana, na zapadnoj strani Kvarnerskog zaljeva, a u okviru Primorsko-goranske županije. To područje je ranije, tj. za vrijeme austro-ugarske i talijanske vladavine pripadalo Istri, a od 1992. je priključeno Primorsko-goranskoj županiji i vezano za Rijeku kao regionalno središte.

Površina otočja je približno 224.4 km2 s dužinom obale 345,4 km. Odlikuje se velikom raznolikošću krajolika, pravom sredozemnom klimom, bogatom vegetacijom i specifičnom faunom. To je najsjevernije područje u Europi koje ima izrazitu sredozemnu blagu klimu. Blaga klima očituje se u zastupljenosti raznog sredozemnog bilja kao na dalmatinskim otocima (alpski bor, agava, južno voće, čempres, oleandar, planika, omorika i sl.), a po vrtovima je zasađeno mnoštvo raznovrsnog ukrasnog bilja.

Prostor grada Malog Lošinja bio je odavna vrlo privlačan i nastanjen, a u toku stoljeća održavala se ravnoteža između djelatnosti stanovnika i prirodnog prostora na otocima i moru. Privremeni prirodni poremećaji ili posljedice ratova otklanjali su se u relativno kratkim rokovima. U 20. stoljeću ubrzao se gospodarski razvoj i posebno razvoj brodarstva, brodogradnje i infrastrukture, a od 1960-ih godina i turizma, što je znatno utjecalo na korištenje prostora i veliku diferencijaciju u stupnju koncentracije izgradnje i stupnja naseljenosti. Tradicionalna poljoprivredna djelatnost



ustupa svoje mjesto novim djelatnostima (brodarstvu, brodogradnji i turizmu) i dolazi do moderne transformacije načina života stanovništva i korištenja prostora. Napušta se poljoprivreda i velik dio poljoprivrednih površina prepušten je širenju makije i korova, stara seoska naselja u unutrašnjosti otoka se napuštaju, ljudi i turizam sve više zauzimaju kvalitetne prirodne prostore uz more, a nove prometnice uspostavljaju nove pravce kretanja ljudi i roba. Taj razvoj odvijao se uglavnom neplanski, uz neracionalan odnos prema prostoru sve dok početkom 70-ih godina prošlog stoljeća nije uvedeno strože usmjeravanje korištenja prostora planovima prostornog i urbanističkog uređenja. Tako je prostor lošinjskog arhipelaga dobio tretman važnog elementa nacionalnog prirodnog resursa.

Danas Grad Mali Lošinj ima značaj prvenstveno u okviru Cresko-Lošinjskog otočja, ali i u sustavu Županije i šire, kao specifičan otočni prostor izuzetnog prirodnog i kulturnog naslijeđa i ujedno jedna od najvrjednijih turističkih destinacija. Primjer je područja čiji je razvoj bio u pravilu racionalan i kontroliran, praćen kontinuiranim urbanističkim planiranjem. Područje Grada Malog Lošinja u zadnjih je pola stoljeća funkcioniralo u sklopu ex. Općine Cres-Lošinj i predstavljalo je, izuzev malih otoka, razvijeniji dio te općine.

Stagnacija u razvoju naših otoka koja traje već cijelo stoljeće, nije u nekim trendovima mimoišla ni ovaj prostor, izrazita je depopulacija manjih sredina i napuštanje tradicionalnih djelatnosti, posebno poljoprivrede, na cijelom prostoru. Sedamdesetih godina (popis 1981.), prvi put nakon 1910. Grad Mali Lošinj bilježi prirast broja stanovnika, koji je u pravilu zabilježen samo u Malom Lošinju i u nekoliko većih naselja na otoku Lošinju, dijelom i kao rezultat mehaničkog priraštaja, dok je na ostalom dijelu prostora zabilježen daljnji pad broja stanovnika. Ta su veća naselja atraktivna za stanovanje, kako zbog uvjeta života i rada koje nude, tako i zbog blizine i dostupnosti Malog Lošinja kao centra, koji je pružao mogućnost zapošljavanja, ponudu društvene infrastrukture i ostalih javnih sadržaja. Za razliku od tih naselja, najveći dio prostora Grada bio je pod utjecajem promjena gospodarske strukture (deagrarizacija i ograničavanje privatnog poduzetništva) izložen izrazitoj depopulaciji. Emigracijsko kretanje bilo je izraženo, kako unutar grada prema prije spomenutim naseljima, tako i izvan granica grada. Niska gustoća naseljenosti napuštanih sredina nije omogućavala kvalitetniji razvoj infrastrukture i općenito sadržaja primjerenih zahtjevima suvremenog života.

Jedan od uzroka diferenciranog razvija ovog prostora je zasigurno inicijalni turistički razvoj šezdesetih godina kada se obalni prostor otoka Lošinja intenzivnije razvija dok ostala područja bilježe daljnju stagnaciju. Istovremeno su se pozitivni učinci tog razvoja očitovali u kvalitetnijem prometnom povezivanju prostora izgradnjom magistralne otočke ceste (danas izrazito ispod suvremenih standarda) s trajektnim vezama Brestova-Porozina i Valbiska-Merag (most Krk) i izgradnjom aerodroma, te u opremanju prostora komunalnom infrastrukturom.

Može se reći da se veliki dio prostora danas ne koristi ili se neadekvatno koristi. To se prije svega odnosi na poljoprivredne površine. Kamenjarski pašnjaci koji zauzimaju 46,5 % površine prostora uglavnom su zapušteni i izloženi zarastanju. Stočarstvo, koje je kroz povijest bilo jedna od osnovnih djelatnosti stanovništva ovoga kraja, praktično više ne postoji. Također se i veliki dio obradivih površina više ne obrađuje. Mukotrpno osvojene površine u škrtom kraškom području nisu primjerene za modernu poljoprivrednu proizvodnju s upotrebom mehanizacije, pa se uglavnom obrađuju još samo površine bliže naseljima i to za vlastite potrebe. Tako je znatni dio poljoprivrednih površina postao degradirano zemljište.

Također i šumske površine, sa znatnim udjelom u prostornoj strukturi, 35,8 %, prije svega zbog udjela privatnog vlasništva u ukupnoj površini šuma, nisu u cijelosti valorizirane u odnosu na vidove korištenja.

Na prostoru grada postoji 14 naselja i tridesetak mjesta, zaselaka i stanova. Izgrađenost prostora najviše je izražena na području naselja Malog Lošinja, Velog Lošinja i Nerezina, te od turističkih zona u zoni Čikata i Sunčane uvale. Najveći dio javnih funkcija je koncentriran u Malom Lošinju dok je najveći broj manjih naselja zadržao samo stambenu funkciju. Napuštanje poljoprivredne



proizvodnje i obrta posljednjih desetljeća koncentriralo je radna mjesta uglavnom u nekoliko većih naselja povezanih glavnom otočnom cestom. Na prostoru Grada Maloga Lošinja je 2001. godine bilo 3.257 zaposlenih, što iznosi 38,8 % od ukupnog broja koji iznosi 8.388 stanovnika.

Kretanje stanovništva na području grada Mali Lošinj treba promatrati diferencirano prema užim zonama zbog znatnih razlika u njihovim populacijskim procesima i zbog opasnosti od uprosječivanja. Na to kretanje nije utjecao samo prirodni priraštaj ili depopulacija nego i znatne migracije u oba pravca. Raniji oskudni uvjeti života tjerali su stanovništvo na iseljavanje, a noviji prodor turizma omogućio je ne samo bolje materijalne uvjete egzistencije domicilnog stanovništva, nego i privlačenje novog stanovništva iz kopnenih dijelova Hrvatske, Bosne i Hercegovine pa i Kosova.

Prometna pozicija Grada Maloga Lošinja kao odredišta ne može se još uvijek ocijeniti povoljnom, ali se rješenja vide u poboljšanju svih vidova prometne infrastrukture u doglednom periodu. Uz postojeći aerodrom, te cestovnu povezanost rekonstrukcijom otočne ceste, a u širem prostoru realizacijom autoceste Zagreb-Rijeka, Rupa-Postojna-Trst/Ljubljana otvoriti će se prometni koridori Srednje i Zapadne Europe.

Izgradnja Krčkog mosta imala je za posljedicu uspostavljanje nove trajektne veze Valbiska-Merag, što je u razmjerima Grada Maloga Lošinja predstavljalo prvi važan korak u kvalitetnijem prometnom povezivanju. Drugi isto tako važan korak predstavlja temeljita rekonstrukcija otočne državne ceste uz izgradnju novih dijelova ceste, bilo kao obilaznica naselja ili bypassa kritičnih trasa. Izuzetni prometni značaj za Grad Mali Lošinj predstavljala bi realizacija prometnice koja bi od trajektnog pristaništa Merag nastavlja ispod Orleca i spajala se na postojeću trasu državne ceste kod Beleja. Izgradnjom ove ceste s jedne strane bi se na trajektne terminale brže (kraće) povezali svi prostori Grada Malog Lošinja i južni dijelovi Grada Cresa, uz istovremeno rasterećenje prometa za zapadni i sjeverni dio otoka Cresa. Takva prometnica nije planirana Prostornim planom Županije, što je svakako osnovni preduvjet za njeno planiranje u ovom Planu, te se ovim Planom određuje poseban režim za prostor koridora navedene prometnice.

Cestovnu infrastrukturu grada Mali Lošinj sačinjava glavna otočna prometnica, koja se proteže od trajektnog pristaništa Porozine preko Osora i Malog Lošinja do križanja za Veli Lošinj (cesta D 100) te županijske i lokalne ceste i putovi između naselja. Glavna otočna cesta, duga 86 km, u vrlo je lošem stanju. Ona je većim dijelom vrlo uska, vrlo zavojita i opasna, nema horizontalne signalizacije i nepogodna za autobuse, kamp prikolice i karavane, pa je potrebno obaviti njenu temeljitu rekonstrukciju. Ova je cesta važna i za povezivanje Malog Lošinja s kopnom: on je preko otoka Cresa povezan trajektnim pristaništem Porozina i Merag za prijelaz trajektom u Istru odnosno preko otoka Krka do Rijeke i Zagreba. Lokalne ceste između naselja su asfaltirane i zadovoljavaju potrebe lokalnog prometa roba i putnika; njihova dužina iznosi ukupno oko 10 km.

Područje grada Mali Lošinj opčinjeno je velikim brojem luka, lučica i uvala, a uređene luke su samo u Malom i Velom Lošinju, Nerezinama, Unijama i Susku. Preko ovih pet luka odvija se glavni dio prometa roba i putnika.

Aerodrom postoji kod Čunskog za male turističke i sportske zrakoplove; uzletno-sletna pista duga je 900 m i široka 23 m, s platformom 80x40 m, aktivna je pretežno ljeti. Njenim proširenjem može se osposobiti za prihvat aviona srednje veličine.

Komunalna infrastruktura znatno se poslije II. svjetskog rata proširila i poboljšala, a u novije vrijeme stagnira za potrebama stanovništva i turizma, osobito na otocima lošinjskog arhipelaga. Još uvijek ima nekoliko manjih naselja bez vodovoda, a male otoke ljeti opskrbljuju vodom vodonosci. Kanalizacijska mreža nije dovoljno razvijena, što utječe na onečišćenja okoliša. U toku su pripremni radovi za cjelovito uređenje sustava odvodnje u većini naselja.

Elektroenergetska mreža sastoji se od dalekovoda Krk-Mali Lošinj i nekoliko trafostanica koje napajaju energijom distributivnu mrežu većih naselja.



Prostor Grada Malog Lošinja ima prostorne, prirodne i stvorene resurse za uravnotežen daljnji razvoj, pri čemu posebne poticaje treba tražiti i u razvoju unutrašnjosti otoka i malih otoka, koji pružaju još neostvarene mogućnosti. Današnja razvojna neravnoteža unutar prostora proizlazi iz položaja i nedovoljne povezanosti tih prostora i naselja, tako priobalna područja razvoj baziraju na turističkoj djelatnosti, dok suprotno, unutarnja naselja izuzev klasičnih oblika poljodjelske i stočarske djelatnosti nemaju razvijene druge djelatnosti, te time još više stagniraju. Prostorni resursi se s obzirom na položaj, mogu iskoristiti za razvoj manjih proizvodnih i poslovnih djelatnosti baziranih na poljoprivredi i tradicijskim djelatnostima što bi ujedno, zajedno s turističkim razvojem moglo osigurati ulaganja u unapređenje i proširenje postojeće infrastrukture.

Pored toga javljaju se nove razvojne mogućnosti koje nisu podložne prostornim uvjetima, o čemu se govorilo na Otočnom saboru u Zadru - “... prosvjedujući protiv ukalupljenog poimanja gospodarskog razvoja otoka baziranog na uzgoju ljekovitog bilja, tradicionalnoj poljoprivredi, marikulturi, turizmu i tome sličnom. Ništa od toga naravno ne treba odbaciti, pogotovo ako ima uvjeta, ali doista, u eri kompjuterizacije i informatizacije nema prepreke da se otočani bave bilo kakvim poslom koji im može donijeti zaradu, odnosno omogućiti pristojan život. Treba ostvariti prometne i ostale pretpostavke da otočani budu ravnopravni stanovnicima kopna pa da se bave svim onim što je ekonomski propulzivno, umjesto da ih se nametanjem određene vrste proizvodnje praktički getoizira, što će za posljedicu imati daljnji odlazak na kopno, svih onih, prvenstveno mladih i idejno nesputanih, koji sebe ne budu mogli pronaći u “tradicionalnim djelatnostima” koje im se želi nametnuti. (Novi list 29.1.2001. arh. Niko Bašić, Zadar)

Ukupno uzevši možemo reći da je Grad Mali Lošinj jedan od najrazvijenijih pa i najperspektivnijih otočnih prostora Županije i Države.

Prema osnovnim prostorno razvojnim i resursnim značajkama područje Grada Maloga Lošinja sagledavamo kroz tri prostorne cjeline: 1. Zona Osor - Nerezine, 2. Zona Malog Lošinja i 3. Zona malih otoka lošinjskog arhipelaga. 1. Zona Osor - Nerezine obuhvaća južni dio otoka Cresa od kopnene granice Grada do rta Punta Križa i sjeverni dio otoka Lošinja od rta Osor do južno od vrha Veli Križ. Uključuje područja 6 naselja: Belej, Ustrine, Punta Križa, Osor, Nerezine i Sveti Jakov.

Najznačajniji resurs ove zone čine ljepote krajobraza, očuvane prirodne vrijednosti kao i bogatstvo kulturne baštine, ali u određenim elementima i dostignuta razina gospodarskog, posebno turističkog razvoja.

Kao posebne vrijednosti krajobraza se ovdje ističu uvale na Punti Križa, Osorski i Ustrinski zaljev te planina Osoršćica.

Od prirodnih vrijednosti se ističu Osorske slatine i šuma hrasta crnike na Punti Križa, te podmorje otočića Mali i Veli Ćutin.

Među kulturnim vrijednostima se ističe drevni grad Osor te veliki broj zaselaka i stanova na području Punte Križa i istočne obale Cresa.

Ovo je izrazito depopulacijsko područje sa 633 stanovnika, što čini svega 7,5 % stanovništva Grada. Stanovi za odmor čine 71 % od ukupnog broja stanova. Nekada ruralni, ovčarski kraj karakterizira izumiranje naselja, a time i nestanak tradicionalnih djelatnosti (ovčarstva, sječe šuma).

Iako je prostor zadovoljavajuće prometno i infrastrukturno opremljen, komparativne prednosti prirodnih, kulturno-povijesnih i gospodarskih resursa nisu primjereno iskorištene, što za posljedicu ima nezadovoljavajuće uvjete za život. Prometnu okosnicu područja predstavlja državna cesta D 100 koja je uslijed loših tehničkih elemenata i ograničavajući čimbenik daljnjeg razvitka.



Potencijal za razvoj su postojeći turistički kapaciteti u Nerezinama i na Punti Križa, kao i mogućnosti razvoja selektivnih oblika turizma baziranih na obnovi i korištenju graditeljskog fonda etnološke vrijednosti i na agroturizmu. Prostor ima u nerezinskom brodogradilištu i marini potencijal i imput za razvoj nautičkog turizma. Osoršćica je potencijal za dopunu turističke ponude kroz izletničke i planinarske posjete.

Postoje znatne mogućnosti razvoja poljoprivrede, posebno ovčarstva na velikim površinama kamenjarskih pašnjaka. Otvorene su i u začetku mogućnosti razvoja marikulture s uzgojem bijele ribe i školjaka.

Grad Osor ima preduvjete postati kulturni centar otočja.

2. Zona Malog Lošinja obuhvaća južni dio otoka Lošinja s dva najbrojnija naselja na prostoru Grada, Malim Lošinjem i Velim Lošinjem. U ovoj je zoni, uglavnom u Malom Lošinju, koncentriran demografski, gospodarski i društveni potencijal Grada. Ovdje živi 7.363 stanovnika što je 88 % stanovništva Grada. Udio stanova za odmor od 27 % je nizak u odnosu na udio od preko 70 % na ostalim područjima.

U ovu su zonu uključena područja naselja Ćunski, Mali Lošinj i Veli Lošinj.

Mali i Veli Lošinj su registrirane urbane cjeline izuzetne vrijednosti, s vrijednim pojedinačnim građevinama. Neposredno uz naselja se nalaze vrijedne borove šume zaštićene na razini lokalne samouprave.

Prostor južnog dijela otoka i Kurila, nekada agrarni kraj danas je pretežnom dijelu pod mediteranskom makijom, ali sa znatnim površinama poljoprivrednog zemljišta predstavlja potencijal za razvoj maslinarstva i drugih kultura. Obala je izuzetno razvedena i slikovita s lijepim uvalama.

Osnovna gospodarska djelatnost je turizam, koji početke bilježi daleke 1886. godine osnivanjem turističkog društva. Najznačajniji resurs ove zone čine postojeći turistički kapaciteti na koje se vežu prateći sadržaji i usluge te koncentracija radno-sposobnog stanovništva. Mali Lošinj je putnička luka županijskog značaja. U naselju je brodogradilište i značajni nautički kapaciteti.

3. Zona malih otoka lošinjskog arhipelaga obuhvaća nastanjene otoke; Ilovik, Susak, Male i Vele Srakane i Unije, svaki otok je ujedno i samostalno naselje.

Najznačajniji resurs ove zone čine ljepote i posebnosti pješčanih otoka i otočnog krajobraza i očuvane prirodne vrijednosti.

Među kulturnim vrijednostima se ističe naselje Susak, dok sva ostala naselja imaju izuzetne ambijentalne vrijednosti.

Ovo je izrazito depopulacijsko područje sa svega 392 stanovnika, što čini 4,5 % stanovništva Grada. Stanovi za odmor čine 72 % od ukupnog broja stanova. Nekada ruralni kraj karakterizira izumiranje naselja, a time i nestanak tradicionalnih djelatnosti (vinogradarstva, ovčarstva, maslinarstva, ribarstva).

Pored izrazitog smanjenja broja stanovnika, prometna izoliranost je svakako temeljno ograničenje razvoju ovih otoka.

Potencijal za razvoj su prostor izuzetne očuvane prirode na kopnu i u moru i prostori kultiviranog krajolika, postojeći graditeljski fond i površine poljoprivrednog zemljišta s mogućnošću revitalizacije vinogradarstva i ovčarstva, što je sve osnova za mogućnosti razvoja selektivnih oblika turizma.



1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.4.1. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja

Važeći dokumenti prostornog uređenja šireg prostora su: 1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske

- obveze i smjernice iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske sadržane su u Prostornom planu Primorsko-goranske županije te se posredno preuzimaju,

2. Prostorni plan Primorsko-goranske županije (SN 14/00) i Usklađenje Prostornog plana Primorsko-goranske županije (SN 12/05).

Prostorni plan Primorsko-goranske županije temeljni je dokumenata prostornog uređenja šireg područja čijim se odrednicama usmjeravanje gospodarski razvoj, društveni razvoja: rast i struktura populacije uz razvoj društvenih djelatnosti te u osnovi određuje racionalno korištenje prirodnih resursa i zaštita prostora.

Grad Mali Lošinj jedan je od 14 gradova i 21 općine u sastavu Primorsko-goranske županije, koja obuhvaća ukupno 582 naselja.

Općina i grad je temeljna prostorno-planska jedinica za provođenje Prostorni plan Primorsko-goranske županije. Plan se u pravilu provodi prostornim planovima uređenja općine ili grada, a iznimno za zahvate u prostoru od važnosti za državu i Županiju, neposredno u skladu s Odredbama za provođenje..

Temeljna načela organizacije prostora za izradu planova užeg područja su:

1. Policentrizam. Razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljiti na policentričnom načelu, a to znači da organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počiva na suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture. 2. Prostor kao resurs. Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s iznimnim geoprometnim položajem. Prostor se očito pojavljuje kao najvredniji resurs ove sredine, s prostranstvima, obiljem kvalitetne podzemne vode, prirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem, obalama i pripadajućem živom svijetu. Ako se toj činjenici doda kakvoća i zemljopisni položaj, onda se značenje prostora kao činitelja razvitka uvećava. 3. Otvorenost prostora. Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama je otvoreni prostor za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni prostor Županije mora sadržavati organizacijski prostorni elementarij kojim će se uspostaviti odnos prema regionalnim prostorima i bližem i daljem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti očituje se u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija.

4. Integracija prostora. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora. Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u integraciji s obodnim prostorima, što se ostvaruje preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku.



5. Održivi razvitak. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, respekt prema još nerođenima. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra. U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora, a posebno ljudskih naselja, i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.

Prostornim planom Primorsko-goranske županije navedeni su slijedeće posebne postavke: Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje otoka Cresa i Lošinja su: 1. Poticati porast stanovništva u unutrašnjosti otoka Cresa i na otocima lošinjskog arhipelaga. 2. Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje. 3. Povezati naselja unutar otoka cestovnom dužotočnom vezom. 4. Poticati prometnu povezanost s kopnom i otocima trajektnim i brodskim vezama. 5. Uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, integrirajući sve

prometne kapacitete. S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određuju se sljedeće mjere razvoja: 1. Planirati je još jednu osnovnu školu, unatoč tome što je projicirani broj škola obvezatne

populacije 2015. godine manji od minimalnog broja potrebnog za osnivanje osnovne škole. 2. Objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u sjedištu gradova. 3. Locirati barem jedan objekt sekundarne zdravstvene zaštite. 4. Neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje. 5. Rekonstruirati državnu cestu u dijelu trase koja prolazi slivnim područjem Jezera Vrana. 6. Poticati poljoprivredne djelatnosti iz Članka 40. odluke. 7. Posebno odrediti i sačuvati prostore za stočarsku djelatnost. 8. Izgradnju novih turističkih kapaciteta planirati prije svega u izgrađenom dijelu građevinskog

područja (ili unutar granica proširenja naselja), a veće komplekse u manje vrijedne prirodne sredine koje bi se na taj način oplemenile.

9. Zaštititi Vransko jezero od onečišćenja, osobito od ceste Cres – Mali Lošinj. Predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primijeniti po područjima ili građevinama odnosno pojedinim zahvatima, a koje su primjerene prostoru i postavljenim ciljevima:

a) prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značenja u dijelu Županije gdje se razvoj želi potaknuti,

b) u područjima pogođenim dugotrajnim iseljavanjem predvidjeti prodaju uređenog građevinskog zemljišta po povoljnoj cijeni uz ispunjenje određenih uvjeta kao što su mlađe dobne skupine, prijava prebivališta i sl,

c) odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni,

d) predvidjeti programom mjera za unapređenje stanja u prostoru uvođenje komunalnog doprinosa za financiranje građenja građevina i uređaja komunalne infrastrukture,

e) predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštitnim dijelovima, f) predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe općine i

grada, kao što su izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sličnog putem izdavanja lokalnih obveznica,

g) predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima (manja kamata, duži rok otplate i sl.), novčane poticaje za



određenu proizvodnju ili granu djelatnosti, propisivanje nižih stopa poreza na potrošnju i poreza na dohodak.

Provedba i razrada postavki i mjera Prostornog plana Primorsko-goranske županije provodit će se putem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Programe mjera za unapređenje stanja u prostoru općine i grada treba usuglasiti s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije.

REGIJA Primorsko-goranska županija MIKROREGIJA otoci Cres-Lošinj FUNKCIONALNE

CJELINE PROSTORNA CJELINA O3 Lošinj ADMINISTRATIVNA CJELINA GRAD MALI LOŠINJ

Administrativna cjelina Grad Mali Lošinj je u prostoru Primorsko-goranske županije pozicioniran unutar mikroregije: otoci Cres - Lošinj i otočne prostorne cjeline 03.

Obveze i smjernice iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije i Usklađenja Prostornog plana Primorsko-goranske županije koje se izravno ili posredno odnose na prostor Grada Malog Lošinja su prema poglavljima iz Odredbi za provođenje plana sažeto navedene u nastavku:

luke za posebne namjene

luka Kovčanje Mali Lošinj

vojna i za potrebe tijela unutarnjih poslova a) Pomorske

građevine granični pomorski prijelazi Mali Lošinj II. kategorije

3. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

e) Poštanske i telekomunikacijske građevine

Telekomunikacijske građevine međunarodne razine

međunarodni TK kabeli I. razine:

podmorski TK kabel Pula-Mali Lošinj-Zadar (ima alternativni pravac)

4. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

b) građevine za zaštitu voda pripadajućih sustava Sustav Mali Lošinj

14. Kompleks Umpiljak 15. Kovčanje

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU

6. Građevine i kompleksi za potrebe obrane

16. Tovar

a) Srednje škole Lošinj 1. Građevine društvenih djelatnosti b) Građevine sekundarne zdravstvene zaštite Veli Lošinj

a) Luke otvorene za javni promet Mali Lošinj luka u funkciji brodogradilišta “Mali Lošinj”

Mali Lošinj – postojeća i planirana

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

c) Luke za posebne namjene luke nautičkog

turizma Nerezine - planirana a) Ostale državne ceste Brestova / Plomin (trajekt)-Porozina-Cres-M.Lošinj

Mali Lošinj - Veli Lošinj

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

b) Osnovne županijske ceste Mali Lošinj – aerodorm Mali Lošinj a) zračne luke Mali Lošinj (i tercijarna 1A kategorije) b) zračno pristanište Unije

4. Građevine zračnog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

c) Sezonski granični zračni prijelazi od međunarodnog značenja II. kategorije Mali Lošinj

radio relejna postaja Mali Lošinj radijski koridor Rab-Lošinj

Pula-Mali Lošinj-Novalja magistralni TK kabeli

II. razine (državni i županijski)

alternativni pravci Mali Lošinj–

Krk-Senj

a) Telekomunikacijske građevine

mjesne pristupne centrale

planirane Mali Lošinj

2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU

5. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

b) Poštanske građevine

postojeći poštanski uredi koji pripadaju Središtu pošta Rijeka raspoređeni po operativnoj jedinici u Malom Lošinju



7. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama j) Veli Lošinj

Mali Lošinj 110/35 kV b) Transformacijske stanice Mali Lošinj (planirana)

110/20 kV 8..Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama c) distribucijski

dalekovod 110 kV Krk - Lošinj

10. Građevine za postupanje s otpadom d) Transfer stanice u gradovima Mali Lošinj

a) gospodarske šume b) zaštitne šume

šume i dijelovi šuma registrirani kao građevine za proizvodnju šumskog sjemena šume koje se nalaze unutar područja zaštite prirodne baštine šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, potrebama općenarodne obrane i drugim potrebama utvrđenim posebnim propisima

3.1. Šumarstvo c) šume

posebne namjene

šume namijenjene za odmor i rekreaciju a) vrijedne obradive površine namijenjene primarno poljoprivrednoj proizvodnji

pretežito krški pašnjaci b) ostale obradive površine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji u najmanje 50% površine ostatak (bare, tršćaci i sl.)

Djelatnosti po mikroregijama: područje otoka -ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, morsko ribarstvo, marikultura, mediteransko voćarstvo -posebice maslinarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo, uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja odbaciti konvencionalnu poljoprivredu

3.2. Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo

predvidjeti promotivni razvitak ekološke poljoprivrede - u građevinskim područjima naselja 3.3.

Gospodarske zone

- postojeće zone u izdvojenim građevinskim područjima - poslovne namjene

- u građevinskim područjima naselja - u izdvojenim građevinskim područjima

ugostiteljsko-turističke površine

-turistička naselja, -apartmanska i vikend naselja, -kampove, -pojedinačne građevine ( hoteli, izletišta, domovi) -luke nautičkog turizma: sidrište, privezište, marina,

u ZOP-u - izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene

T1 - hoteli s pratećim sadržajima T2 - turističko naselje T3 - kamp-autokamp -pojedinačne građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Mali Lošinj do 400 vezova postojeća Mali Lošinj do 400 vezova planirana

luke nautičkog turizma - marine članak 45 b. Nerezine do 400 vezova planirana

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU

3.4. Ugostiteljstvo i turizam

turističko područje čitavi otoci Cres, Lošinj, Unije, Susak, Ilovik

osnovne škole 1 srednje 1 4.1.

Školstvo visoke 0 građevine primarne zdravstvene zaštite Mali Lošinj 4.2.

Zdravstvo građevine sekundarne zdravstvene zaštite Veli Lošinj

na otocima: sve vrste sportova na kopnu i na vodi, na obali prostor za rekreaciju-kupanje

sportovi na moru, reprezentativni turističko-rekreacijski sadržaji sadržaji za visoki turizam: ronjenje, jedrenje, jahanje

sportski centar

4.3. Sport i rekreacija dimenzioniranje sportskih građevina za stanovnike članak 57. Odluke

sportsko-rekreacijska namjena rekreacijska područja

-otvorena ili pučka učilišta -kino -muzeji, galerije, zbirke -knjižnice i čitaonice

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU /minimalni sadržaji/

4.4. Kultura minimalni sadržaji su:

- manja kazališta



broj stanovnika 2015. godina - prognoza 9.853 stanovnika

gustoća građevinskih područja naselja - minimalna 20 st/ha

površina građevinskog područja naselja - najviše 492,65 ha

gospodarske namjene - poslovne - najviše 25,0 ha površina građevinskih

područja izvan naselja - maksimalne ugostiteljsko-turističke

namjene - najviše 188,0 ha

5. 1. KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA članak 61.- 64. odluke

površina građevinskih područja izvan naselja za ugostiteljsko-turističku namjenu unutar ZOP-a (zaštićenog obalnog područja mora) - određuje se površina, vrsta i kapacitet u broju ležajeva za svako izdvojeno građevinsko područje

13.200 kreveta 188,0 ha

mreža prometnih koridora županijskog značenja

skupina priobalnih i otočnih koridora

morska luka županijskog značaja Mali Lošinj

6.1.1. prometni sustav

aerodrom županijskog značaja Mali Lošinj

Mali Lošinj 6.1.2. morske luke - nove luke nautičkog turizma Nerezine

6.1. Prometna infrastruktura

6.1.4. ceste cesta se može razvrstati u cestu županijskog značenja prostornim planom uređenja grada

6.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

mjesne pristupne centrale

planirane- Mali Lošinj

Podsustav vodoopskrbe “Rijeka”

alternativno napajanje otoka Cresa i Lošinja

- svi vodozahvati kapaciteta većih od 50 l/s

sustav odvodnje od značenja za državu

uređaji za pročišćavanje sanitarno potrošnih voda s pripadajućim kolektorima i ispustima

preko 50 000 ES Mali Lošinj

6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

6.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

sustav odvodnje od značenja za županiju

uređaji za pročišćavanje sanitarno potrošnih voda s pripadajućim kolektorima i ispustima

od 10 000 ES do 50 000 ES Veli Lošinj

poljoprivredni krajobraz

turistički atraktivne uvale i prirodne marine

prirodni fenomen šuma črnike poseban pristup

rezervat bjeloglavog supa Zaljev Ustrine vazdazelene šume hrasta crnike na Punti križa

Osor, Osorski prolaz i Osorske slatine

Osoršćica

Otok Unije

Otok Susak

7. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI dijelovi krajobraza

osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti

Otoci Ilovik i Sv. Petar i kanal između njih

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu 8.1. ZAŠTITA

kategorija zaštite zaštićeni dijelovi prirode - na kopnu - na moru



POSEBNI REZERVAT

-Vele i Male stine na otoku Unije - otoci Veli Osir, Oruda i Palacol - Slatine kod Osora - Šuma Liski zapadno od Ćunskog

- podmorje otočića Mali i Veli Čutin

PARK ŠUMA Park šuma Čikat Park šuma Pod Javori

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ

Otok Ilovik Otok Susak Punta Križa

- Morski rezervat dupina – dio Kvarnerića uz otoke Cres i Lošinj -Podmorje otoka Unije -Podmorje otoka Suska

SPOMENIK PRIRODE

-lokva u naselju Unije na otoku Unije -izvor na Punta Križa -sve veće lokve otoka Cresa -sve veće lokve obalnog pojasa Županije

-Medvjeđa pećina kod uvale –Lučica -Uvala Kolorat/P.Križa -Uvala Ul/P.Križa -Uvala Baldarin/P.Križa -Uvala Meli/P.Križa -Uvala Jadrešćica/P.Križa -Uvala Martišnjica/P.Križa -Uvala Kaldonta/P.Križa -Uvala Sonte/P.Križa -Uvala Sridnja/Unije -Uvala Vognjišća/Unije

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

-Pinja u uvali Žalić

PODRUČJA POSEBNO VRIJEDNIH EKOSUSTAVA U MORU

- morski rezervat dupina -podmorje otoka Unije -podmorje otoka Suska -koraligenske zajednice -livade morske cvjetnice posidonije

PRIRODNE BAŠTINE

POJEDINAČNI POSEBNO VRIJEDNIH EKOSUSTAVA U MORU -vrulje -podmorske špilje -zamuljene uvale plitkih dna

kulturno-povijesno naslijeđe od značaja za županiju POSEBNO VRIJEDNA PODRUČJA ZBOG GUSTOĆE LOKALITETA KULTURNO-POVIJESNOG NASLIJEĐA

- obalni pojas otoka Cresa i Lošinja i Cres perimetralno

GRADSKA NASELJA -Osor

8.1. ZAŠTITA KULTURNO POVIJESNOG NASLIJEĐA

POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA SEOSKA NASELJA -Punta Križa -otoci Ilovik, Kozjak, Susak i Unije

9. POSTUPANJE S OTPADOM TRANSFER STANICA 1 odrediti lokaciju na prostoru Grada

-nema obveze izrade ni prema Zakonu ni PPPGŽ -može se izraditi za zaštićena područja prirodne baštine i kulturno-

povijesnog naslijeđa - obveza izrade se određuje Prostornim planom uređenja grada - utvrđuje obvezu izrade detaljnih planova

1. PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA

- donosi ga županijska skupština - obveza izrade je određena PPPGŽ - tim se planom određuje obveza izrade i područje obuhvata prostornih

planova užih područja

2. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA MALOG LOŠINJA - određuje se ograničenje gradnje do izrade prostornih planova užih

područja - PPPGŽ-om nije određena obveza izrade - granice se utvrđuju prostornim planom grada 3. GENERALNI

URBANISTIČKI PLAN - utvrđuje obvezu izrade detaljnih planova - obveza izrade je određena PPPGŽ

ZA NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE IZVAN NASELJA

- Mali Lošinj - neizgrađeni dio

građevinskog područja naselja unutar ZOP-a

- gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička namjena - sportsko-rekreacijska namjena - neizgrađeni dio građevinskog područja unutar ZOP-e

- granice se utvrđuju prostornim planom grada

11.1. OBVEZE IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

4. URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA

- utvrđuje obvezu izrade detaljnih planova



- obveza izrade je određena Zakonom o očuvanju kulturnih dobara za povijesne urbanističke cjeline

- obveza izrade je određena PPPGŽ - za njegovu provedbu

5. PROGRAMI, STUDIJE I DRUGO

- Ekološko gospodarsko vrednovanje tala - Plan zaštite od buke - Stručne podloge za smještaj infrastrukture od značenja za Županiju na

prostoru više općina i gradova - Stručne podloge obvezene prema odredbama Programa prostornog

uređenja Republike Hrvatske U PP Županije su za prostor Grada Maloga Lošinja definirane slijedeće mjere očuvanja područja i lokaliteta krajobraznih vrijednosti:

- poljoprivredni krajolik - turistički atraktivne uvale i prirodne marine

Cresko-lošinjska otočna skupina - gotovo cijeli prostor - prirodni fenomen šuma crnike područje/lokalitet krajobrazne vrijednosti mjere očuvanja 7. Zaljev Ustrine - prirodna ljepota krajolika - revitalizacija 9. Punta Križa - šume hrasta crnike - značajni krajobraz

10. Osor, prolaz i slatine - jedinstvena geografska i kulturno-povijesna lokacija -zaštititi

11. OSORĆICA (OSORŠĆICA)

- biološke i geološke osobine - ljepota krajolika - vidici

-rekreacija

12. Otok Unije - obalni strmci - Vele i Male stine - bogata flora i fauna ptica

13. Otok Susak - pješčani otok - etnološka obilježja

-revitalizacija vinograda -zaštita -zaštita graditeljskog naslijeđa

14. Otoci Ilovik i Sv. Petar - vrlo vrijedan detalj lošinjskog litorala -zaštita -zaštita graditeljskog naslijeđa

Navedeni opseg planirane zaštite krajobraza na prostoru Grada Maloga Lošinja predložen na razini županijskog plana najrječitije govori o njegovoj osobitoj vrijednosti i ljepoti , ali i očuvanosti.

Kriteriji za utvrđivanje građevinskih područja, njihovog izgrađenog i neizgrađenog dijela, utvrđeni Prostornim planom Primorsko-goranske županije i Usklađenjem Prostornog plana Primorsko-goranske županije s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja za prostor Grada Malog Lošinja su u osnovi su iskazani u slijedećem pregledu:

prognoza broja stanovnika 2015. godina 9.853 stanovnika minimalna gustoća 20 st/ha

površina građevinskog područja naselja 492,65 ha izdvojeno-gospodarska namjena-proizvodna 0 ha izdvojeno -gospodarska namjena-poslovna 25 ha izdvojeno-ugostiteljsko-turističke površine 188 ha

5.1. KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

površina građevinskih područja ukupno 705,65 ha

1.4.2. Ocjena postojećih prostornih planova

Grad Mali Lošinj je izvršio zakonsku obvezu izrade Izvješća o stanju u prostoru i dvogodišnjeg Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (u nastavku: Program). U sklopu Programa je izvršena procjena potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornog uređenja, potreba pribavljanja podataka i stručnih podloga, te program uređenja građevinskog zemljišta s izvorima financiranja i osnovnom dinamikom.



PROSTORNI PLANOVI KOJI SU NA SNAZI

Izvješćem o stanju u prostoru 2004.-2005. (2. Pregled i analiza provođenja dokumenata prostornog uređenja) definirana je pokrivenost administrativnog područje Grada Malog Lošinja prostornim planovima čiju obavezu izrade i donošenja utvrđuje zakon.

Analiza pokrivenosti područja provedbenim planovima pokazuje veliki nesrazmjer između broja provedbenih planova čija je potreba izrade utvrđena razvojnim dokumentima i broja provedbenih planova koji su danas na snazi. Vidljivo je da je područje obuhvata GUP-a Mali i Veli Lošinj najbolje pokriveno provedbenim planovima, a prednjači područje naselja Mali Lošinj. Preostali dio administrativnog područja grada gotovo da i nema relevantne provedbene dokumentacije.

Za administrativno područje Grada Malog Lošinja na snazi su slijedeći prostorni planovi:

1. Prostorni plan općine Cres-Lošinj SN 8/91, Ukupno područje Grada Malog Lošinja obuhvaćeno Prostornim planom Općine Cres-Lošinj (SN 8/91) koji je izrađen za područje bivše administrativne jedinice Općine Cres-Lošinj, površine 2.534.435,54 ha,

Prema PPO Cres-Lošinj planirana površina građevinskih područja naselja iznosi ukupno 565,79 ha.

Građevinska područja naselja utvrđena PPO Cres-Lošinj su, gledajući u zbiru, izgrađena na 335,17 ha ili približno 60 % planirane površine. Gledajući pojedinačno po naseljima ti se odnosi kreću od najmanje izgrađenosti koja iznosi 50 % za naselje Punta Križa do najveće izgrađenosti građevinskog područja koja za naselje Susak iznosi 100 %.

Prema PPO Cres-Lošinj površina građevinskih područja turističko-rekreacijske namjene iznosi ukupno 505,12 ha, od toga izgrađeni dio iznosi ukupno 159,25 ha ili približno 32 % planirane površine.

Gledajući pojedinačno ti se odnosi kreću od najmanje izgrađenosti koja iznosi 24 % za Sunčanu uvalu do najveće izgrađenosti građevinskog područja koja za Rapoću u Nerezinama iznosi 100 %.

Od jedanaest građevinskih područja turističke namjene njih pet je izgrađeno na površini koja je manja od 50 % ukupne površine tog područja.

Površina planiranih građevinskih područja gospodarske namjene, u što je uključena površina aerodroma i kamenoloma i prerade kamena planirana u Uvali Koromačna - Belej, iznosi ukupno 113,13 ha, od toga izgrađeni dio iznosi ukupno 68,98 ha ili približno 61 % planirane površine.

GRAĐEVINSKA PODRUČJA PREMA PPO CRES - LOŠINJ

(napomena: iskazana je izmjera površina koja se u izvjesnoj mjeri razlikuje od iskaza u tekstu plana)

PPO CRES - LOŠINJ

naselja

turističko - rekreacijske i

turističke zone

gospodarske zone

Naselje

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA TURISTIČKO - REKREACIJSKE ZONE GOSPODARSKE ZONE I AERODROM

ha ha haBELEJ 10,66 Belej KOROMAČNA - kamenolom i građevinska djelatnost 78,98 AERODROM 26,02 ARTATORE - vikend naselje 27,61 ARTATORE –KANDIJA - Zadnja uvala - vikend naselje 2,28 ARTATORE - Zadnja uvala - turistička zona 25,94 ARTATORE - Zadnja uvala – marina na suhom 2,42

Ćunski

ĆUNSKI 14,08



ILOVIK 15,50 SVETI PETAR 1,30 Ilovik SVETI PETAR - nautički centar 1,32 MALI LOŠINJ centar mikroregije 235,76

Poljana 15,49 MALI LOŠINJ -turistička zona Čikat-Sunčana uvala-

Koludarac 317,61 Mali Lošinj

MALI LOŠINJ - Kovčanje - skladišno-servisna zona 4,39 NEREZINE 76,00 NEREZINE - LOPARI - turistička zona 32,89 Nerezine NEREZINE - BUĆANJE - turistička zona 18,88

Osor OSOR lokalno središte 6,91 PUNTA KRIŽA – naselje 13,79 PUNTA KRIŽA - UVALA UL- nautički centar 16,65 PUNTA KRIŽA - BALDARIN - turistička zona 55,64 Punta Križa

POGANA 10,20 SRAKANE VELE 2,60 Srakane SRAKANE MALE 1,23

Susak SUSAK - naselje 11,89 SVETI JAKOV 14,02

UNIJE - naselje 17,52 Unije UNIJE - turistička zona 2,09 Ustrine USTRINE 8,39

VELI LOŠINJ lokalno središte 99,63 VELI LOŠINJ – JAKOVJA, BALDARKE 4,98 Veli Lošinj VELI LOŠINJ - PUNTA - turistička zona 11,37

UKUPNO 565,79 505,12 113,13 IZGRAĐENO 338,76 168,94 16,10 IZGRAĐENO % 59,87 33,44 14,23

PPO Cres-Lošinj prognoziran je do 2000. porast na 9.100 stanovnika, a do 2015. daljnji porast na 10.600 stanovnika. Tematske studije izrađene u sklopu Prostornog plana Općine Cres-Lošinj (S.N.8/91) koji je izrađen za područje bivše administrativne jedinice, za Općinu Cres-Lošinj su: 1. STUDIJA DRUŠTVENIH PROCESA /Urbanistički institut SR Hrvatske , Zagreb, studeni 1988./ 2. STUDIJA PRIVREDNIH DJELATNOSTI /Centar za razvoj jadranskih otoka, Mali Lošinj, Ekonomski institut Zagreb, studeni 1988./ 3. STUDIJA PRIVREDNIH DJELATNOSTI /Centar za razvoj jadranskih otoka, Ekonomski institut Zagreb, lipanj 1988./ 4. STUDIJA RAZVOJA TURIZMA /Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb i SOUR "Istra - Jadran", Pula, Centar za razvoj, prosinac 1988./ 5. STUDIJA PROSTOR I ČOVJEKOVA OKOLICA /Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb, siječanj 1989./ 6. KONZERVATORSKO-URBANISTIČKA STUDIJA ( knjiga I i II ) /Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Zagreb, ožujak 1989./ 7. STUDIJA TALA I POVRŠINA POGODNIH ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO /Fakultet poljoprivrednih znanosti, Šumarski fakultet, Zagreb, studeni 1988./ 2. Generalni urbanistički plan (GUP) Mali i Veli Lošinj, SN 8/91, Građevinsko područje naselja Mali Lošinj i Veli Lošinj, te građevinsko područje turističke zone od Sunčane uvale do otoka Koludarac, obuhvaćeno je Generalnim urbanističkim planom Mali i Veli Lošinj (SN 8/91). ukupne površine 1.170,00 ha.



Provedbeni planovi: 3. PUP "Punta-Šestavine", Veli Lošinj, površine 4,60 ha, SN 9/88, 6/92, 4. PUP "Kalvarija", Mali Lošinj, površine 17,50 ha, SN 5/89, 6/92, 2/98 5. PUP "Bričina", Mali Lošinj, površine 9,50 ha, SN 6/90, 6/92, 6. PUP "Zagazinjine I", Mali Lošinj, površine 24,00 ha SN 6/90, 6/92, 7. PUP "Zagazinjine II", Mali Lošinj, površine 3,40 ha SN 6/90, 6/92, 8. PUP "Skladišno-servisna zona-Kalvarija", Mali Lošinj, površine 17,0 ha SN 8/90, 6/92, 9. PUP "Proširenje groblja - Sv. Martin", Mali Lošinj, površine 1,60 ha SN 8/92, 10. PUP "Centar", Mali Lošinj, površine 19,60 ha SN 1/93, 11. PUP "Parkiralište", Veli Lošinj, površine 7,30 ha SN 34/94, 12. PUMN "Nerezine", površine 71,70 ha SN 32/94. Detaljni planovi uređenja: DPU »Punta«, Veli Lošinj, površine 9,9 ha SN 17/02 PROVEDBA PROSTORNIH PLANOVA Provedba dokumenata prostornog uređenja nije na zadovoljavajućoj razini. Razlozi takvom stanju su različitog karaktera, a općenito se mogu svesti na slijedeće:

- određeni stupanj neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja s važećom zakonskom regulativom,

- otežano rješavanje imovinsko-pravnih poslova u procesu pripreme zemljišta za gradnju, - neusklađenost katastra, zemljišne knjige i stvarnog stanja na terenu, - nizak stupanj gospodarske aktivnosti.

Veći dio dokumenata prostornog uređenja je izrađen u vrijeme "društvenog vlasništva" kada se u procesu prostornog planiranja nije dovoljno respektiralo privatno vlasništvo. Obzirom na tu činjenicu, danas kada ne postoji ondašnji instrumentarij rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, provedba planova je znatno otežana.

OPĆE KARAKTERISTIKE I NEDOSTACI PROSTORNO-PLANSKIH DOKUMENATA KOJE UTIČU NA PRIMJENJIVOST PLANSKIH MJERA Vrijeme izrade planova: Krajem osamdesetih godina odvijao se čitav niz prostorno planskih aktivnosti koje su objedinjene unutar projekta Cres-Lošinj kao početne faze trajnog, kontinuiranog i stručnog prostorno-planerskog djelovanja. Sukus navedenog projekta čine sedam tematskih studija i jedna svodna studija koje su poslužile kao uporište u izradi Prostornog plana (bivše) Općine Cres-Lošinj i Generalnog urbanističkog plana Mali i Veli Lošinj. Navedeni planovi su prihvaćeni 1991. g. što znači da su na snazi manje od 10 godina što za razvojne planove i nije jako dugo razdoblje. Može se reći da su gotovo sve planske mjere koje se odnose na iskorištavanje razvojnih resursa još uvijek aktualne i primjenjive.

Međutim, izrada projekta Cres-Lošinj, kao i donošenje samih planova, se odvijalo neposredno prije i u toku navedenih značajnih društveno-političkih promjena što negativno utječe na mogućnost provedbe plana. Osim toga, planovi su stupili na snagu prije donošenja novog Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98) koji je u svojim prelaznim odredbama utvrdio obavezu donošenja novih razvojnih planova do kraja 2000. godine u slučaju da se prostorni razvoj određene jedinice lokalne samouprave regulira planovima koji su stupili na snagu prije donošenja Zakona.

Svi važeći provedbeni planovi su izrađeni ili novelirani u proteklih petnaest godina. Šest ih je stupilo na snagu prije donošenja PPO-a i GUP-a, a četiri su stupili na snagu nakon toga. Općenito se može reći da su gotovo svi provedbeni planovi već vrlo dugo na snazi a da su planske mjere koje su njima određene sve teže provedive.



Koncepcijske postavke i metodologija izrade PUP-ova i PUMN Nerezine oslanjaju se na PPO i GUP. Za planove koji su izrađeni prije PPO i GUP-a može se reći da su djelomično uklopljeni u kontekst strategije razvoja grada.

Pored toga, bitno se promijenilo značenje pojma vlasništva kao i međusobna prava i obveze društvene zajednice i pojedinog vlasnika. Urbanističko planiranje prijašnjeg razdoblja, odnosno razdoblja u kojem su se izrađivali dokumenti prostornog uređenja važećih na administrativnom području Grada Malog Lošinja, nije pridavalo značaj poštivanju postojećih i oblikovanju budućih građevinskih parcela s obzirom na mogućnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa jer je postojala zakonska regulativa koja je te odnose vrlo jednostavno regulirala bez obzira na pravednost postupka. Danas, nakon što su doneseni novi zakoni koji pojmu vlasništva određuju novu kategoriju, provođenje planova koji su nastali u navedenom razdoblju postalo je vrlo otežano. Otegotnu okolnost predstavlja i loše stanje u zemljišnoj knjizi i katastru zemljišta što dodatno otežava provođenje planova.

DRUGA POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA O PROSTORU 1. PLAN GOSPODARENJA OKOLIŠEM CRESKO-LOŠINJSKOG OTOČJA /Republika Hrvatska, Državna uprava za zaštitu okoliša-Odjel za zaštitu Jadrana-Rijeka, svibanj

1996./ 2. INTEGRALNA STUDIJA OSNOVNOG PROSTORNOG RJEŠENJA MALOLOŠINJSKOG

ZALJEVA /”Marecon” 1996./ 3. GRAĐEVINSKI PROJEKT NERAZVRSTANE CESTE KALVARIJA-UMPILJAK-SV.IVAN-UVALA

MARTVASKA /“Marcing” 1997./ 4. PODRUČJE "ČIKAT" - MALI LOŠINJ ( Čikat, Sunčana uvala, Koludarc) POSTOJEĆA PROSTORNA I PROJEKTNA DOKUMENTACIJA - radna verzija

/ URB-ING, Zagreb, listopad 1996. / 5. PROGRAM RAZVOJA ZDRAVSTVENOG TURIZMA U MALOM I VELOM LOŠINJU / Institut za turizam, Zagreb, svibanj 1998. / 6. PRELIMINARNA OCJENA PODOBNOSTI LOKACIJA ZA IZGRADNJU TURISTIČKO-STAMBENOG KOMPLEKSA NA CRESKO-LOŠINJSKOM OTOČJU

/ Urbanistički institut Hrvatske , Zagreb, ožujak 1993./ 7. KLIMATSKO-BIOKLIMATSKI PRIKAZ LJEČILIŠTA VELI LOŠINJ / Dr.sc. Nada Pleško, Zagreb, travanj 1997. / 8. KONZERVATORSKI ELABORAT ZA POVIJESNU CJELINU GRADSKOG NASELJA OSOR / Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, konzervatorski odjel u Rijeci, lipanj

2006. / PRIMJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA NAKON DONOŠENJA PPU GRDA MALOG LOŠINJA Nakon usvajanja ovog Prostornog plana, detaljniji planovi (PUP-ovi i DPU) se primjenjuju u dijelovima koji nisu u suprotnosti s Prostornim planom, po potrebi se mijenjaju, dopunjuju i usklađuju, te po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva ostaju na snazi.

Nakon donošenja PPU Grda Malog Lošinja, a do donošenja propisanih Urbanističkih planova uređenja za naselja Mali i Veli Lošinj, Generalni urbanistički plan (GUP) Mali i Veli Lošinj, SN 8/91,

se po eventualnoj izmjeni i usklađenju, može primjenjivati isključivo za građevinska područja naselja, u granicama područja gdje je sukladan s PPU-om, što se ne odnosi na izdvojene zone ugostiteljsko-turističke namjene Poljanu, Sunčanu uvalu i Čikat.



1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Kretanje stanovništva na području grada Mali Lošinj treba ocijeniti diferencirano prema užim zonama zbog znatnih razlika u njihovim populacijskim procesima i zbog opasnosti od uprosječivanja. Na to kretanje nije utjecao samo prirodni priraštaj ili depopulacija nego i znatne migracije u oba pravca. Raniji oskudni uvjeti života tjerali su stanovništvo na iseljavanje, a noviji prodor turizma omogućio je ne samo bolje materijalne uvjete egzistencije domicilnog stanovništva, nego i privlačenje novog stanovništva iz kopnenih dijelova Hrvatske, Bosne i Hercegovine pa i Kosova.

Ukupan broj stanovnika povećao se od 8.078 u 1961. na 8.825 1991. i onda se smanjio na 8.391 u 2001. No najveći je udio stanovnika u razvijenoj zoni Malog Lošinja, dok se u ostale dvije zone taj udio znatno smanjio 2001. prema 1961. i to u zoni Osor-Nerezine za 46,5% i u zoni lošinjskih otočića za 79,6%. Tome je razlog nedovoljna turistička koncentracija i komunalna opremljenost u navedene dvije zone i veća ekonomska emigracija iz tih nerazvijenih zona. To potvrđuje i broj domaćinstava koji je 2001. dostigao u prvoj zoni udio od 85,7%, dok se njihov udio u druge dvije zone smanjio na 14,3% (samo 416), što je izrazita pojava procesa depopulacije u ostale dvije zone.

Broj stanova na području grada Malog Lošinja 2001. nešto je veći od broja domaćinstava u sve tri zone (3.440 : 3.001) što ukazuje na povećanje broja staračkih domaćinstava, dok je s druge strane karakterističan veći broj stalno nenastanjenih stanova (vikendica) od broja stalno nastanjenih stanova: taj nerazmjer je naglašen u zoni Osor-Nerezine (304%) i u zoni lošinjskih otočića (439%). Ti odnosi jasno svjedoče o sve intenzivnijem prodoru velikog broja domaćih a i stranih vlasnika kuća i kućica za odmor na otoke i priobalne lokalitete, bez plaćanja boravišne takse i naknade za pomorsko dobro.

Takvo kretanje stanovništva odrazilo se i na promjene u sistemu naselja. Ubrzani razvoj pomorstva u 19. stoljeću i razvoj turizma u drugoj polovini 20. stoljeća izazvali su premještanje i koncentraciju javnih funkcija u Mali i dijelom u Veli Lošinj, uz istodobno smanjivanje broja stanovnika u unutarnjim naseljima i na manjim otocima, što je pogoršalo starosnu strukturu stanovništva. Taj proces se nastavlja do danas, a nastavit će se i u budućem razdoblju.

U sistemu naselja grad Mali Lošinj zauzeo je funkciju centralnog naselja otoka i upravnog središta, druga dva naselja Nerezine i Veli Lošinj su centri zona, a sva ostala naselja imaju manje od 500 stanovnika.

Grad Mali Lošinj je urbano, gospodarsko, društveno, kulturno i osobito turističko središte u kojem su znatno razvijeni, uz turizam još trgovina, ugostiteljstvo, brodarstvo i brodogradnja, osnovno i srednje školstvo, zdravstvo i gradska uprava. Stara gradska jezgra dopunjena je novijom stambenom izgradnjom u pravcu jugoistoka, koja je iznevjerila staru tradiciju graditeljstva u kamenu i ambijentalnu kvalitetu vrlo ograničenog prostora.

Nerezine su pretežno ruralno naselje, s nekim urbanim obilježjima. U njemu se odvija proces smanjenja domicilnog stanovništva i agresivne prostorne ekspanzije izazvane gradnjom kuća za odmor stanovnika iz kopnenog dijela zemlje. Njegova povoljna geografska i prometna lokacija omogućuje mu jačanje funkcija centra zone.

Veli Lošinj je naselje mješovita značaja, sa starom povijesnom jezgrom u centru i periferijom ruralnog značaja. To je centar zdravstvenog turizma s lječilištem velike tradicije i povoljne razvojne perspektive zbog velike blizine Malog Lošinja. To je vrlo kvalitetan humani prostor koji će se s vremenom prostorno integrirati s Malim Lošinjem.

Ostalih 11 naselja čine dvije diferencirane skupine: prvu čine naselja južnog Cresa: Osor, Belej, Ustrine, Puna Križa, koja postepeno izumiru, te naselja sjevernog dijela otoka Lošinja: sv. Jakov i



Ćunski koja također izumiru. Drugu skupinu čine naselja na malim otocima: Susak, Ilovik, Unije, Vele Srakane i Male Srakane, koja su ranije bila znatno izolirana, bez vode i struje. I ona danas izumiru, a njihov prostor sve više zauzimaju vlasnici kućica za odmor iz priobalnih i kopnenih područja zemlje. Potpunijom i profitabilnijom turističkom valorizacijom ta se naselja mogu uz državnu pomoć revitalizirati u kraćem roku.

Broj zaposlenih u gradu Mali Lošinj iznosio je 2000. godine 2.851 osoba ili oko 34% od ukupnog stanovništva. Najveći udio u strukturi zaposlenih (oko 30%) imali su hoteli i restorani, zatim trgovina (14%) i prerađivačka industrija (9%) te obrazovanje, zdravstvo i javna uprava (19%). Struktura zaposlenih po školskoj spremi približno je slična prosjeku Primorsko-goranske županije i postupno se poboljšava. Broj nezaposlenih iznosio je 2001. prosječno 485 radnika i djelatnika.

U fazi razvojnog uspona grada Mali Lošinj 1960-1990. provedena je intenzivna turistifikacija čitava njegova područja, osobito grada Mali Lošinj i naselja Veli Lošinj na uštrb razvoja ostalih gospodarskih djelatnosti. Tako je krajem te faze Mali Lošinj izgubio mnoge značajke tradicionalnog pomorskog središta i pojačao karakter turističko-smještajnog središta, osobito u ljetnoj turističkoj sezoni. U drugoj fazi njegova razvitka, tj. u fazi stagnacije i krize turističkog prometa, ostale djelatnosti nisu mogle nadomjestiti manjak tog prometa u sferi ukupnog prihoda i zaposlenosti stanovništva zbog posljedica rata, obnove i naročito velikih potresa izazvanih procesom tranzicije.

Izlazak iz postojeće gospodarske i društveno-političke krize može se postići samo iniciranjem novog proizvodno - investicijskog ciklusa koji bi osigurao novi gospodarsko-socijalni uspon. No tome će se suprotstaviti mnogi dugoročni problemi, dileme i ograničenja koji će u narednom razdoblju otežavati taj uspon. Stoga je važno da se pri izradi koncepcije dugoročnog razvitka grada Mali Lošinj oni dobro uoče i pronađu adekvatne mjere i rješenja kojima će se oni moći ublažavati i postepeno uklanjati radi osiguranja uspješnijeg budućeg razvitka. Zato se oni ovdje iznose u sumarnom pregledu:

1. Jednostranost gospodarske strukture Ranija velika ulaganja u osnovne smještajne kapacitete (hotele, apartmane, vile) i komplementarne kapacitete (odmarališta, kampove, privatne sobe i vikendice) dovele su krajem 90-tih godina turizam na prvo mjesto u strukturi BDP i zaposlenosti, a nedovoljna ulaganja u ostale gospodarske djelatnosti nisu omogućila brži razvoj prometa, prerađivačke industrije, komunalnih djelatnosti i trgovine, pa one nisu mogle pratiti turizam. Kriza nastala tijekom 90-tih godina te je odnose još pogoršala. Jednostranost gospodarske strukture očituje se ne samo u odnosu između nedovoljnih osnovnih smještajnih kapaciteta i predimenzioniranih komplementarnih kapaciteta, nego i u odnosu između znatno povećanih ukupnih smještajnih kapaciteta i nedovoljno razvijenih "pratećih" djelatnosti. Usmjerenost na masovni turizam imala je za posljedicu kraći boravak gostiju, nedovoljnu izvanpansionsku potrošnju, određeno nezadovoljstvo gostiju i nedovoljne prihode od takvog turističkog prometa.

Takva jednostranost ipak je manja nego npr. u gradu Crikvenici ili gradu Rabu, jer postoje druge djelatnosti koje se mogu u kraćem roku znatno razviti - remontno brodogradilište poslije uređenja ovećeg doka, nekoliko marina, proizvodnja zdrave hrane, ribarstvo i prerađivački obrti, što će olakšati veću diversifikaciju gospodarske strukture.

2. Nedovoljna valorizacija prirodnih resursa, kulturne baštine i slobodnog prostora Područje grada Malog Lošinja bogato je izvanrednim prirodnim resursima, kao što su otoci njegova arhipelaga, mnoge luke, lučice i uvale, raznovrsna vegetacija mediteranskog tipa, blaga klima, čisto more i prirodni okoliš, ornitološki rezervati, privlačni krajolici, park šume i spomenici prirode. Sve bi se to moglo daleko više iskorištavati smišljenim programima, više razviti zdravstveni turizam, morske športove i natjecanja, proširiti šetne staze i putove, povećati izlete i sl.

Osim toga, čitavo područje grada raspolaže velikim kulturnom i historijskom baštinom, nastalom u dugom vremenskom rasponu od prethistorije do 20. stoljeća, kao što su područje Osora, šire područje Malog i Velog Lošinja, specifična arhitektura (vile, pansioni) s kraja 19. i početka 20.



stoljeća, mnogi sakralni objekti iz srednjeg vijeka, ostaci ilirskih gradina, venecijanskih tvrđava, zatim mnogi kameni «stanovi», izvorni folklor na Susku i Unijama, razne vjerske svečanosti i sl. Velik dio tog blaga izložen je propadanju ili neodržavanju, a posebno nije dovoljno uključen u turističku ponudu.

Konačno, turistička koncentracija najintenzivnija je u prostoru Malog i Velog Lošinja i na Čikatu, što izaziva velik pritisak na preostali prostor, dok su neki drugi prostori zauzeti kampovima i divljim kućicama za odmor bez dovoljno razvijene komunalne infrastrukture. No postoje još mnogi neiskorišteni prostori u ostalim naseljima i na otocima lošinjskog arhipelaga koji se mogu koristiti u turističke i rekreativne svrhe uz primjerenu zaštitu šuma, obradivih površina, ruralnih naselja i povijesno-kulturnih objekata.

3. Prometna izoliranost Ta izoliranost znatno je ublažena trajektnim vezama, proširenom cestovnom mrežom, ljetnim korištenjem aerodroma, brodskom linijom Rijeka - Mali Lošinj i ljetnom linijom Pula-Mali Lošinj-Zadar, te morskim prijevozom do manjih otoka privatnim brodovima. Te prometne veze su u ljetnoj sezoni izložene gužvama, čekanjima i neusklađenim voznim redovima. Posebno je nedovoljan uređeni prostor za parkiranje osobnih i teretnih vozila, kao što je postala nefunkcionalna i tehnički zastarjela glavna cestovna prometnica Porozine - Veli Lošinj. Život stanovništva na otoku Lošinju i njegovom otočnom arhipelagu znatno je otežan izvan turističke sezone kada se morske linije ograničavaju, nabava potrošnih roba sužava i promet putnika i roba s Pulom i Rijekom smanjuje.

Za dalje ublažavanje navedene prometne izoliranosti treba koristiti razne olakšice i druge mjere predviđene Zakonom o otocima. Modernizacija glavne otočne ceste jedan je od bitnih prioriteta daljnjeg razvoja otočnog gospodarstva stanovništva i turizma.

4. Defekti komunalne opremljenosti U turističkoj sezoni znatno se zaoštravaju komunalni problemi, jer se domicilnom stanovništvu pridruži gotovo trostruki broj stranih i domaćih gostiju. U toj se sezoni veoma povećava potrošnja vode, struje i namirnica, količina kućnog smeća i drugog otpada, traži više mjesta na parkiralištima i na lučkim privezima, a i veoma se otežava čišćenje javnih površina (trgova, ulica, parkova). Premda se komunalni kapaciteti stalno proširuju i poboljšavaju, ipak bi se njihov razvoj trebao brže i više prilagođivati potrebama turizma i stanovništva.

Najveći dio kućanstava u Malom i Velom Lošinju priključen je na vodovod i usluge odvoza smeća, no u ostalim naseljima i posebno na otocima lošinjskog arhipelaga funkcioniranje tih usluga nije trajnije riješeno. Na čitavom području grada vrlo je kritično zbrinjavanje otpada, odvodnja oborinskih voda i taloga septičnih jama te proširenje groblja.

Parcijalno rješavanje komunalnih problema daje samo ograničene rezultate, komunalni doprinos i naknade ne mogu financirati narasle komunalne potrebe, pa bi ih trebalo povećati ili pronaći druge izvore, kao što su: komunalna renta, naknade za pomorsko dobro, samodoprinos, izdavanje gradskih komunalnih obveznica i sl. U tu svrhu bi i država trebala dati određenu financijsku podršku.

5. Problemi zaštite okoliša Stanje okoliša u gradu Mali Lošinj znatno je očuvano: more, zrak, voda i tlo nisu izloženi većem onečišćenju iz domicilnih izvora, jer u gradu osim remontnog brodogradilišta nema industrije koja onečišćuje okoliš. No intenzivan razvoj turizma donio je pojavu sve veće degradacije prostora i okoliša: povećani broj osobnih vozila i autobusa na uskom prostoru obalne zone, osobito u Malom i Velom Lošinju, izaziva znatno zagađivanje zraka, prometne gužve i zakrčenja, buku i narušavanje tradicionalnog ritma otočne oaze mira. Osim toga, velika koncentracija turista povećava količinu kućnog smeća i otpada, onečišćenje javnih površina i korištenje mnogih neuređenih plaža, kršenje javnog reda i mira, a i određene vrste kriminala.

Na području grada nema mjernih postaja za praćenje onečišćenja zraka, a sastav i kvalitetu vode i mora na plažama prati Zavod za javno zdravstvo u Rijeci.



Konačno, zbog nedovoljne kontrole režima korištenja prostora s obzirom na vodozaštitu, zaštitu poljoprivrednih i šumskih površina, zaštitu krajolika, obale i mora dolazi do sve veće degradacije i neracionalne upotrebe prostora te narušavanja prirodnog okoliša. Tome naročito pridonosi veći broj kampova i divlje izgrađenih kućica za odmor.

Zbog toga bi prostornim planom trebalo odrediti adekvatne mjere za zaštitu i racionalnije korištenje raspoloživog prostora, zabraniti gradnju u zaštićenim područjima, predvidjeti radne, rekreativne i stambene zone kao i konkretne mjere za zaštitu okoliša (voda, mora, zraka i tla), posebno na manjim otocima.

6. Ograničenja razvitka Osim navedenih važnijih problema, dugoročni razvitak grada Mali Lošinj susresti će se s mnogim objektivnim ograničenjima koja će kočiti ubrzani razvitak grada. Ona se spominju u vrlo sažetom opsegu.

a). Demografsko pražnjenje unutrašnjih naselja i manjih otoka. Dok se u samom gradu Mali Lošinj povećava broj stanovnika, na ostalim područjima taj se broj smanjuje zbog odlaska omladine i otežanih uvjeta egzistencije. Postepeni priljev nedomicilnog stanovništva i posebno "vikendaša" unosi neke elemente poduzetničkog duha, ali i narušava tradicionalne vrijednosti, a i materijalne interese domicilnog stanovništva. Unapređenjem tradicionalnih djelatnosti (pomorstva, maslinarstva, uzgoja sitne stoke i ribarstva), razvojem odgovarajućih ("čistih") prerađivačkih djelatnosti, poboljšanjem komunalne i cestovne infrastrukture i većim korištenjem stimulativnih mjera predviđenih Zakonom o otocima mogu se znatno poboljšati materijalni uvjeti života na području grada Mali Lošinj, što će omogućiti ne samo zadržavanje omladine i radno sposobnog stanovništva i vraćanje iseljenika nego i povećati stopu nataliteta i privlačiti stručnjake i kvalificiranu radnu snagu iz kopnenih područja zemlje.

b). Pomanjkanje kapitala potrebnog za nove investicije, a i za tekuće poslovanje gospodarskih

subjekata znatno otežava izlazak iz ekonomske krize i poboljšanje gospodarske strukture. Gotovo dva desetljeća nije bilo većih ulaganja u nove proizvodne objekte, a zbog male akumulacije nije se dovoljno ulagalo u održavanje i rekonstrukciju postojećih objekata. Priljev domaćeg i stranog kapitala vrlo je spor i nedovoljan i to zbog pravne nesigurnosti i znatne rizičnosti ulaganja. Tome treba dodati i nedovoljno razvijen strateški management u većim poduzećima, zbog čega nisu izrađeni značajniji razvojni programi koji bi privukli strani ili iseljenički kapital ili veća ulaganja "domaćih" banaka.

c). Tehnološko zaostajanje normalna je posljedica nedovoljnog ulaganja u modernizaciju

hotelske, komunalne i prijevozne opreme te u izgradnju manjih prerađivačkih, ugostiteljskih i drugih uslužnih djelatnosti obiteljskog ili obrtničkog karaktera koje bi dopunjavale turističku ponudu i zapošljavale domicilno stanovništvo izvan turističke sezone. U zastarjelim kapacitetima povećavaju se proizvodni troškovi, a i otežava se primjena racionalnije organizacije i izlazak na strana tržišta. Modernizacija postojećih objekata, poboljšanje organizacije poslovanja, usavršavanje stručnih i menedžerskih kadrova i povećanje profitabilnosti važan je zadatak ne samo u narednoj razvojnoj fazi nego i trajna obveza operativnog menedžmenta u dugoročnoj perspektivi.

d). Centralizacija državnog ustrojstva sve više postaje kočnicom i normalnog razvoja zemlje i

lokalne samouprave u mirnodopskim uvjetima. Centralizam uveden u vrijeme Domovinskog rata ne može se održati ni opravdati u normalnim prilikama razvoja države i gospodarstva. Zato je postalo očito da je državna uprava hipertrofirana, država skupa, sudovi i uprava su neažurni, povećava se pravna nesigurnost i korupcija, a lokalne se potrebe zanemaruju. Započeti proces decentralizacije nadležnosti uprave i državnih sredstava vrlo je spor i nedjelotvoran. U izradi strategije razvitka Hrvatske u 21. stoljeću ključno bi mjesto trebala zauzeti upravo nova koncepcija državnog ustrojstva i smjelija regionalizacija države, uz veće jačanje lokalne samouprave.



Prostor grada Mali Lošinj bio je odavna vrlo privlačan i nastanjen, a u toku stoljeća održavala se ravnoteža između djelatnosti stanovnika i prirodnog prostora na otocima i moru. Privremeni prirodni poremećaji ili posljedice ratova otklanjali su se u relativno kratkim rokovima. U 20. stoljeću ubrzao se gospodarski razvoj i posebno razvoj brodarstva, brodogradnje i infrastrukture, a od 1960-ih godina i turizma, što je znatno utjecalo na korištenje prostora i veliku diferencijaciju u stupnju koncentracije izgradnje i stupnja naseljenosti. Tradicionalna poljoprivredna djelatnost ustupa svoje mjesto novim djelatnostima (brodarstvu, brodogradnji i turizmu) i dolazi do moderne transformacije načina života stanovništva i korištenja prostora. Napušta se poljoprivreda i velik dio poljoprivrednih površina prepušten je širenju makije i korova, stara seoska naselja u unutrašnjosti otoka se napuštaju, ljudi i turizam sve više zauzimaju kvalitetne prirodne prostore uz more, a nove prometnice uspostavljaju nove pravce kretanja ljudi i roba. Taj razvoj odvijao se uglavnom neplanski, uz neracionalan odnos prema prostoru sve dok početkom 70-ih godina prošlog stoljeća nije uvedeno strože usmjeravanje korištenja prostora planovima prostornog i urbanističkog uređenja. Tako je prostor lošinjskog arhipelaga dobio tretman važnog elementa nacionalnog prirodnog resursa.

Najveći udio u prostoru zauzima poljoprivredno i šumsko zemljište, a u poljoprivrednom zemljištu najviše su zastupljeni pašnjaci (95%) koji omogućuju razvoj stočarstva, posebno ovčarstva. Obradivo zemljište iskorištava se na južnom dijelu Cresa (Punta Križa) i sjevernom dijelu Lošinja te na otocima Susak i Ilovik, a djelomično i na otoku Unije.

Šumske površine obrasle su šumom mediteranskog tipa koja više ima estetsko-biološki nego proizvodni karakter. Veći kompleksi šuma smješteni su u području Osora i Punta Križa na Cresu i naročito na području Malog i Velog Lošinja.

Ostali dio prostora čini neplodno zemljište koje se sastoji od kamenja i makije, koji zajedno s reljefom, šumama i razvedenom obalom daju čitavom području arhipelaga specifičan krajolik i omogućuju veću turističku valorizaciju tog prostora.

Prostor naselja može se podijeliti u unutrašnja ruralna naselja koja postepeno izumiru, u naselja na obali koja su više napučena i bolje komunalno opremljena te naselja na manjim otocima lošinjskog arhipelaga koja su dosta izolirana, koja polako izumiru, ali kao oaze mira i čistog okoliša imaju povoljne uvjete za turističku valorizaciju.

Konačno, znatan dio prostora zauzima prometna infrastruktura: glavna cesta koja se proteže od Porozine na Cresu do Velog Lošinja, lokalne ceste između naselja, luke i lučice te aerodrom za manje zrakoplove kod Ćunskog, zatim elektroenergetska mreža vodova i telegrafska mreža i konačno mreža sistema vodoopskrbe i sistema odvodnje otpadnih voda i tvari. Sve bi te mreže trebalo tehnički poboljšati i uskladiti s rastućim potrebama turizma i životnog standarda stanovništva.

Izgrađeni prostor najviše je koncentriran na području naselja grada Mali Lošinj, Čikata i Velog Lošinja, dok je u ostalim priobalnim naseljima pritisak izgradnje mnogo manji, iako se gradnja vikend kućica i dalje širi na tim prostorima bez dovoljno kontrole.

FUNKCIONALNA PODJELA PROSTORA GRADA Već se u analitičkoj fazi procesu izrade plana prostor diferencira na manje dijelove specifičnih obilježja i prepoznatljivih ujednačenih razvojnih i resursnih značajki.

Svaka se cjelina sastoji od više statističkih naselja, koje pak na svom području pored nazivnog naselja ima druga manja naselja; sela, zaseoke i stanove.

Prostorne cjeline obuhvaćaju područja slijedećih naselja: 1. Zona Osor - Nerezine obuhvaća područja 6 naselja: Belej, Ustrine, Punta Križa, Osor, Nerezine i Sveti Jakov.



2. Zona Malog Lošinja obuhvaća područja naselja. Ćunski, Mali Lošinj i Veli Lošinj. 3. Zona malih otoka lošinjskog arhipelaga obuhvaća nastanjene otoke: Ilovik, Susak, Male i Vele Srakane i Unije, svaki otok je ujedno i samostalno naselje. Jedan od uzroka diferenciranog razvija ovog prostora je zasigurno inicijalni turistički razvoj šezdesetih godina kada se obalni prostor otoka Lošinja intenzivnije razvija dok ostala područja bilježe daljnju stagnaciju.

Za potrebe planiranja razvoja i korištenja ovog prostora rabi se funkcionalna podjela prostora. Prema osnovnim prostorno razvojnim i resursnim značajkama područje Grada Maloga Lošinja sagledavamo kroz tri navedene prostorne cjeline. U pojedinu su cjelinu uključeni prostori sličnih ili podjednakih resursnih značajki i komparativnih prednosti i mogućnosti.

1. Zona Osor - Nerezine se od ostale dvije zone izdvaja površinom pripadajućeg prostora, obuhvaća južni dio otoka Cresa od kopnene granice Grada do rta Punta Križa i sjeverni dio otoka Lošinja od rta Osor do južno od vrha Veli Križ.

U budućem razvoju ovaj prostor treba iskoristiti komparativne prednosti prirodnih, kulturno-povijesnih i gospodarskih resursa. Ograničenje razvoja ove zone je slaba naseljenost, ukupno područje ima svega 633 stanovnika.

Žarišta razvoja su naselja Nerezine i Osor, koji se ističe kulturnim vrijednostima i ima preduvjete postati kulturni centar otočja.

U segmentu turizma razvoj temelji na osnovnim resursima koje čini dostignuta razina posebno turističkog razvoja, mogućnosti razvoja nautičkog turizma, te uz to ljepote krajobraza, očuvane prirodne vrijednosti kao i bogatstvo kulturne baštine i etnološki vrijednog graditeljskog fonda zaselaka i stanova na području Punte Križa i istočne obale Cresa.

Potencijal za razvoj su postojeći turistički kapaciteti u Nerezinama i na Punti Križa, kao i mogućnosti razvoja selektivnih oblika turizma baziranih na obnovi i korištenju graditeljskog fonda etnološke vrijednosti i na agroturizmu. Prostor ima u nerezinskom brodogradilištu i marini potencijal i imput za razvoj nautičkog turizma. Osoršćica je potencijal za dopunu turističke ponude kroz izletničke i planinarske posjete.

Nekada ruralni, ovčarski kraj ima znatne mogućnosti razvoja poljoprivrede, posebno ovčarstva na velikim površinama kamenjarskih pašnjaka. Otvorene su i u začetku mogućnosti razvoja marikulture s uzgojem bijele ribe i školjaka.

2. U zoni Malog Lošinja je koncentriran demografski, gospodarski i društveni potencijal Grada. U ovoj su zoni dva najbrojnija naselja na prostoru Grada, Mali i Veli Lošinjem. Ovdje živi 7.363 stanovnika što je 88 % stanovništva Grada. Mali Lošinj je svojim gospodarskim i demografskim potencijalom žarište razvoja ukupnog prostora Grada.

Osnovna gospodarska djelatnost je turizam, koji početke bilježi daleke 1886. Potencijal za daljnji razvoj čine postojeći turistički kapaciteti na koje se vežu prateći sadržaji i usluge te koncentracija radno-sposobnog stanovništva.

Mali Lošinj je putnička luka županijskog značaja. U naselju je brodogradilište i značajni nautički kapaciteti.

Mali i Veli Lošinj su registrirane urbane cjeline izuzetne vrijednosti, s vrijednim pojedinačnim građevinama. Neposredno uz naselja se nalaze vrijedne borove šume zaštićene na razini lokalne samouprave.



Prostor južnog dijela otoka i Kurila, nekada agrarni kraj danas je pretežnom dijelu pod mediteranskom makijom, ali sa znatnim površinama poljoprivrednog zemljišta predstavlja potencijal za razvoj maslinarstva i drugih kultura. Obala je izuzetno razvedena i slikovita s lijepim uvalama.

3. Zonu malih otoka lošinjskog arhipelaga čini pet nastanjenih otočića, po prostornim odlikama i veličinom različitih, a sličnih po načinu života malih samostalnih otočnih zajednica.

U budućem razvoju otoci trebaju iskoristiti komparativne prednosti prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti. Ograničenje razvoja ove zone je slaba naseljenost, ukupno područje ima svega 392 stanovnika. Uz to je zastupljenost stanova za odmor izrazito visoka i iznosi 72 %.

Svaki otok ima samostalno naselje. Među kulturnim vrijednostima se ističe naselje Susak, dok sva ostala naselja imaju izuzetne ambijentalne vrijednosti.

U segmentu turizma razvoj se temelji na mogućnosti razvoja selektivnih oblika turizma baziranih na osnovnim resursima koje čine ljepote i posebnosti pješčanih otoka i otočnog krajobraza i očuvane prirodne vrijednosti na kopnu i u moru, kao i bogatstvo kulturne baštine i etnološki vrijednog graditeljskog fonda.

Nekada ruralni, vinogradarski i ovčarski otoci imaju mogućnosti razvoja poljoprivrede. Potencijal za razvoj su površine poljoprivrednog zemljišta s mogućnošću revitalizacije vinogradarstva i ovčarstva, što je sve osnova za mogućnosti razvoja selektivnih oblika turizma.

Osnova za razvoj ovih otoka je bolja prometna povezanost, morem i zrakom, s Malim Lošinjem.



2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značenja

2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

Opći ciljevi razvoja u prostoru Primorsko-goranske županije (u daljnjem tekstu: Županija) su:

1. Podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard stanovništva, zaposlenosti i kakvoće življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 15000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39 %.

2. Poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprječavajući depopulaciju i izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015. godine treba optimalno iznositi 0.5 % prosječno godišnje.

3. Uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u Županiji. 4. Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije, s obzirom na osobitu važnost

za razvitak gospodarstva Republike Hrvatske. 5. Izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima. 6. Razvitak i uređenje prostora, na načelima održivog razvitka. 7. Zaštita okoliša, na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa zaštite i

razvitka, te sprječavanja onečišćenja okoliša. 8. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara usuglašenu s razvitkom i

očuvanjem kakvoće susjednih područja. Ciljevi razvoja u prostoru Županija odnose se posebno na usmjeravanje razvoja naselja, gospodarstva, prometnog sustava, infrastrukturnih sustava i energetike. Obzirom na stanovništvo i naselja utvrđeni su slijedeći ciljevi:

1. Dugoročno povećavati natalitet na čitavom području Županije od 0.10 na 0.15 % godišnje. 2. Poticati migracije prema željenim odredištima. 3. Poboljšavati određene demografske strukture pojedinih područja Županije (dob, spol, radno-

aktivno stanovništvo). 4. Regulirati daljnje stihijsko prenapučavanje pojedinih područja preusmjerenjem k prostorima

slabije naseljenosti. 5. Odrediti sustav naselja po funkcionalnom načelu, vodeći računa o novom teritorijalnom

ustroju. 6. Ustrojiti razvoj naselja u prostoru po načelima policentričnog sustava. 7. Ostvariti uvjete za očuvanje naseljenosti otoka. 8. Obnoviti i/ili uređivati povijesna središta gradova i ostalih naselja, kao jedinih mjesta

tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i stanovanja.

Kao ciljevi razvoja gospodarstva ističu se:

1. Dostići razinu proizvodnje roba i usluga razvijenih europskih država. 2. Stvoriti uvjete za uravnoteženiji razvoj čitave Županije. 3. Prestrukturirati gospodarstvo i društvene djelatnosti i dostići sljedeću sektorsku strukturu

bruto domaćeg proizvoda: primarni 3 %, sekundarni 25 %, tercijarni 61 % i kvartarni 11 %. 4. Ubrzati razvoj strateških djelatnosti Županije (razvoj luke i transporta, brodogradnje, turizma). 5. Infrastrukturu Županije tretirati kao preduvjet razvoja Županije i naročito države Hrvatske. 6. Razviti malu privredu uz industrijsku djelatnost. 7. Na obalnom prostoru stimulirati razvoj litoralnih sadržaja.



Ciljevi koji se odnose na prometni sustav su: 1. Razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (interregionalnim)

koridorima kao konkurentne susjednim državama. 2. Razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za to. 3. Ustrojiti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, te uspostaviti

prometno povezivanje otoka, međusobno i s kopnom. 4. Osloboditi gradove i naselja prolaznog prometa (tranzit).

Ciljevi koji se odnose na sustav vodoopskrbe i odvodnje su:

1. Osigurati dovod potrebne količine kvalitetne vode na čitavom prostoru Županije primorsko-goranske.

2. Kategorizirati mreže vodoopskrbe i odvodnje te njihovu podjelu na županijsku i općinske-gradske razine.

3. Intenzivirati izgradnju kanalizacijskog sustava i dovesti ga u ravnotežu sa sustavom vodoopskrbe.

4. Infrastrukturni sustav uređenja vodotoka - bujica i zaštite od štetnog djelovanja voda nije uređen u dovoljnoj mjeri. Cilj uređenja tog sustava je osigurati neškodljiv protok površinskih vođa, zaštititi građevinska područja, turističke sadržaje, poljoprivredne površine i druge vrjednije sadržaje od poplava slivnim vodama, te držati vodnu eroziju u prihvatljivim granicama.

Ciljevi kojima se usmjerava razvoj energetike su:

1. Osigurati za Županiju primorsko-goransku prihvat (ili priključak) zemnog plina. 2. Otvarati pogodnosti za ostvarenje upotrebe prisutnih nekonvencionalnih obnovljivih

izvora energije i pristupiti racionalizaciji upotrebe energije. Otoci Cres i Lošinj, kao izdvojeno karakteristično područje Županije je područje primjene posebnih razvojnih i drugih mjera. Posebne postavke razvoja koje ovdje osobito treba poticati su:

1. Poticati porast stanovništva u unutrašnjosti otoka Cresa i na otocima lošinjskog arhipelaga. 2. Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje. 3. Povezati naselja unutar otoka cestovnom dužotočnom vezom. 4. Poticati prometnu povezanost s kopnom i otocima trajektnim i brodskim vezama. 5. Uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, integrirajući sve

prometne kapacitete. S obzirom na smještajne kriterije, na način kako neke djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određuju se slijedeće mjere razvoja:

1. Planirati još jednu osnovnu školu, unatoč tome što je projicirani broj školoobvezatne populacije 2015. godine maji od minimalnog broja potrebnog za osnivanje osnovne škole.

2. Objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u sjedištu gradova. 3. Locirati barem jedan objekt sekundarne zdravstvene zaštite. 4. Neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje. 5. Rekonstruirati državnu cestu u dijelu trase koja prolazi slivnim područjem jezera Vrana. 6. Poticati poljoprivrednu proizvodnju i to ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, morsko ribarstvo,

vinogradarstvo, povrćarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja. 7. Posebno odrediti i sačuvati prostore za stočarsku djelatnost 8. Izgradnju novih turističkih kapaciteta planirati prije svega u izgrađenom dijelu građevinskog

područja (ili unutar granica proširenja naselja), a veće komplekse u manje vrijedne prirodne sredine koje bi se na taj način oplemenile.



2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Racionalnim korištenjem prirodnih izvora podrazumijeva se svrhovita eksploatacija šuma i mineralnih nalazišta (tehnički kamen), racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta, racionalna eksploatacija mora kao gospodarski, turistički, sportsko-rekreativni i ostali potencijal, gospodarsko ponašanje u eksploataciji faune (kopnene i vodene), pažljivo korištenje i zašita osobitih prirodnih ljepota.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Ciljevi koji se odnose na zaštitu prostora, očuvanje ekološke stabilnosti vrijednih dijelova okoliša su:

1. U područjima koja imaju visoku kakvoću zraka, težiti očuvanje takve kakvoće. 2. Očuvati i poboljšati kakvoću voda svih izvorišta vode za piće, stupnjevanom zaštitom slivnih

područja na osnovi opasnosti od onečišćavanja (osjetljivost područja). 3. Očuvati postojeću visoku kakvoću obalnog mora. 4. Na svim onečišćenim područjima poboljšati kakvoću obalnog mora namijenjenog kupanju i

rekreaciji, tako da zadovoljava propisane zahtjeve. 5. Rehabilitirati ugrožena područja guste urbanizacije sa znatnom industrijskom i prometnom

djelatnošću. 6. Posebno zaštititi područja posebne namjene (uzgoj školjaka) i osjetljive dijelove obalnog

mora (područja zatvorenog mora - uvale, zaljevi i kanali sa slabom izmjenom morske vode). 7. Očuvati biološku raznolikost na kopnenim i podmorskim prostorima, posebno područja s

visokim stupnjem biološke raznolikosti. 8. Komunalni i posebni otpad zbrinjavati na razini Županije. 9. Očuvati, revitalizirati i uključiti u suvremen život kulturno-povijesno naslijeđe sustavnim

uključivanjem u relevantne prostorne i posebne integralne planove uređenja. Prostornim planom Županije se prostor Cresko-lošinjske otočne skupine izdvaja kao područje osobitih vrijednosti za koje se propisuju posebne mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti . Cresko-lošinjska otočna skupina izdvaja se visokom vrijednošću biološke i krajobrazne raznolikosti na gotovo cijelom prostoru. Stoga pri planiranju razvitka na ovom području posebnu pažnju treba posvetiti:

- poljoprivrednom krajobrazu, - turistički atraktivnim uvalama i prirodnim marinama, - prirodnom fenomenu šuma crnika, - rezervatima bjeloglavog supa, - starim gradovima, kao stoljetnim orijentirima u pejzažu otoka.

Dijelovi biološke i krajobrazne raznolikosti osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovom prostoru, izdvojeno za područje grada Malog Lošinja su:

1. Istočna obala otoka Cresa - poznata po gnjezdištima bjeloglavog supa na slikovitim morskim liticama proglašena je ornitološkim rezervatom. Potrebno je njegovo pažljivo turističko vrednovanje, uz zabranu glisiranja i uznemiravanja gnijezdećih ptica.

2. Zaljev Ustrine - prostrani je slikoviti zaljev strmih padina iznad kojeg se smjestilo selo Ustrine. Potrebna je revitalizacija uz pažljivo planiranje budućih sadržaja kako bi prirodna ljepota krajobraza i položaj naselja došli u prvi plan.

3. Punta Križa - najveći je kompleks vazdazelenih šuma hrasta crnike na Kvarnerskim otocima. Čitavo područje trebalo bi tretirati kao zaštićeni krajobraz.

4. Osor, Osorski prolaz i osorske slatine - jedinstvena je geografska i kulturno-povijesna lokacija Osora i Osorskog prolaza, te biološki vrijedna okolica u kojoj se osobito izdvaja niz boćatih slatina zahtijeva zaštitu.



5. Osoršćica - izrazita strma uzvisina smještena u krajnjem sjevernom dijelu otoka Lošinja. Odlikuje se mnogim biološkim i geološkim osobinama, te ljepotom krajobraza uz prekrasne vidike što je čini jedinstvenom otočnom planinom. Značajne su rekreacijske vrijednosti tog područja.

6. Otok Unije - najvredniji dijelovi su obalni strmci Vele i Male stine i kao kontrast zaravnjeno i plodno Unijsko polje. Sjeverni dio otoka odlikuje se posebno bogatom florom i faunom ptica.

7. Otok Susak - najpoznatiji je pješčani otok Jadrana, i po tom svojstvu sasvim je osobit. Specifična geološka podloga uvjetovala je monokulturu vinograda, izdvojenost otoka posebna etnološka obilježja i način života stanovništva, a sve skupa rezultiralo je neuobičajenom pejzažnom slikom. Velika krhkost ekosustava i erodibilnost pješčanih naslaga nameće brižljivu revitalizaciju vinograda uz odgovarajući izbor agrotehnike. Mjerama zaštite obuhvatiti i vrijednosti graditeljskog naslijeđa.

8. Otoci Ilovik i Sv. Petar - zajedno s malim akvatorijem između njih tvore vrlo vrijedan i slikovit detalj lošinjskog litorala. Posebnu zaštitu posvetiti graditeljskom naslijeđu.

9. Preventivno zaštićen posebni rezervat u moru "Cres-Lošinj".

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja - Razvoj Grada Malog Lošinja usmjeriti ka poboljšanju blagostanja i kakvoće življenja

stanovništva, što u planskom razdoblju do 2015. godine uključuje porast bruto domaćeg proizvoda na 15.000 EUR-a po stanovniku uz povećanje udjela zaposlenosti u stanovništvu na 39%.

- Područje Grada Malog Lošinja treba biti, osim omeđenosti upravnim granicama, prostor otvoren za suradnju na razini županije, republike i na međunarodnoj razini. Stoga treba sadržavati organizacijski prostorni elementarij kojim se uspostavlja odnos prema bližem i daljnjem okruženju. Organizacija prostora po načelu otvorenosti očituje se u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija i činitelj je njegove reprodukcije i razvitka.

- Prije svega ostvariti obostrano korisnu suradnju s gradom Cresom, ostalim susjednim gradovima i općinama. Svoja će prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara usuglasiti s razvitkom i očuvanjem kakvoće susjednih područja.

- Ostvarenje postavljenih ciljeva razvoja Grad Mali Lošinj će poticati posebnim mjerama za razvoj gospodarskih djelatnosti i unapređenje života stanovnika koje će biti prilagođene posebnim prilikama i potrebama (porezne, komunalne i prostorno-lokacijske olakšice, olakšice za zapošljavanje, subvencija i jamstava za uvođenje moderne tehnologije, pružanje stručne i pravne pomoći i sl.)

- Grad Mali Lošinj treba utvrditi mjere lokalne politike kojima će poticati brži i usklađeniji razvitak naselja, gospodarskih i društvenih djelatnosti, racionalnije korištenje prirodnih resursa i raspoloživog prostora te efikasniju zaštitu okoliša radi ostvarenja održivog razvitka područja grada. Predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primijeniti po područjima ili građevinama odnosno pojedinim zahvatima, a koje su primjerene prostoru i postavljenim ciljevima:

- prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značenja u dijelu gdje se razvoj želi potaknuti,

- u područjima pogođenim dugotrajnim iseljavanjem predvidjeti prodaju uređenog građevinskog zemljišta po povoljnoj cijeni uz ispunjenje određenih uvjeta kao što su mlađe dobne skupine, prijava prebivališta i sl.,

- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni,

- predvidjeti programom mjera za unapređenje stanja u prostoru uvođenje komunalnog doprinosa za financiranje građenja građevina i uređaja komunalne infrastrukture,



- predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu okoliša i upravljanje zaštićenim dijelovima prostora,

- predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe grada, kao što su izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sličnog putem izdavanja lokalnih obveznica,

- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima (manja kamata, duži rok otplate i sl.), novčane poticaje za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti, propisivanje nižih stopa poreza na potrošnju i poreza na dohodak.

2.2.1. Demografski razvoj

Broj stanovnika Grada Maloga Lošinja od popisa 1971. (6.844 stanovnika) bilježi konstantni rast do popisa 1991. (8.825 stanovnika). Taj porast ostvaren je primarno imigracijom. Od 1991. do 2001. broj stanovnika bilježi pad po stopi od 0,51, i iznosi 8.352 stanovnika. Taj pad uz ratne i ekonomske okolnosti uvjetovan je dijelom i izmijenjenom metodologijom popisa.

U razdoblju od 1981. do 2001. stanovništvo naselja Malog Lošinja naraslo je više nego stanovništvo cijelog Grada. U tom razdoblju znatni porast bilježi još samo Ćunski, a blagi porast Unije i Veli Lošinj. Najintenzivnija depopulacija je u Velim Srakanama, Ustrinama, Beleju, Iloviku i Susku.

Stanovništvo je najvažniji faktor razvoja te je potrebno stabilizirati demografske prilike zaustavljanjem procesa depopulacije i stvoriti preduvjete za porast broja stanovnika, uz kontrolu mehaničkog prirasta. Posebno poticati porast stanovništva u zoni Osor - Nerezine i u zoni malih otoka - lošinjskog arhipelaga.

Prosječna stopa rasta stanovništva treba iznositi od 0,5 odnosno do 1,1 % prosječno godišnje kako bi ukupan broj stanovnika 2015. godine dosegao brojku do planiranih 9.853 stanovnika, prema projekciji stanovništva u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, za prostornu cjelinu 03 Mali Lošinj. Za središnje naselje mikroregije Mali Lošinj se 2015. godine planira do 7.500 stanovnika (popisom 2001. god. utvrđena su 6.296 stanovnika). Za lokalna središta se planira kako slijedi; za Veli Lošinj do 1.000, za lokalno središte Nerezine do 410 stanovnika i za Osor 90 stanovnika. Sva ostala naselja bi imala najmanje 853 stanovnika.

Ispunjenje ciljeva policentričnog razvoja i ujednačenog razvoja naselja na području Grada trebalo bi rezultirati ravnomjernijim razmještajem stanovništva, prije svega manjim brojem stanovnika u Malom Lošinju, čemu će doprinijeti činjenica da na prostoru naselja ne postoje prostorni uvjeti za planiranje stambenih zona dovoljne površine za smještaj 1.200 novih stanovnika.

Demografska projekcija, usklađena s Prostornim planom Primorsko-goranske županije, predviđa porast broja stanovnika, te bi on 2015. godinu iznosio do 9.853 stanovnika.

Projekcija po naseljima u varijanti I. uključuje maksimalni broj od 9.853 stanovnika, najveće projicirane brojeve stanovnika za središnja naselja, a za ostala naselja predviđa rast broja stanovnika prema jednakoj stopi.

U varijanti II. je također uključen maksimalni broj od 9.853 stanovnika, te se uz pretpostavku policentričnog i jednakomjernog razvoja naselja na području Grada pretpostavlja porast broja stanovnika u naselju Mali Lošinj do 7.000, u Velom Lošinju do 1.100 a porast broja stanovnika u svim ostalim naseljima po podjednakoj stopi.



STANOVNICI postojeći projekcija

I. II. BR

OJ

NAZIV NASELJA CENTRALITET NASELJA

2001. 2015. 2015.

1. MALI LOŠINJ centar mikroregije gradsko i razvojno središte 6.296 7.500 7.000

2. VELI LOŠINJ lokalno središte - poticajno 917 1.000 1.100 3. NEREZINE lokalno središte - poticajno 371 410 554 4. SVETI JAKOV naselje 37 43 55 5. PUNTA KRIŽA manje lokalno središte (samostalno) 61 71 91 6. BELEJ manje lokalno središte 64 75 95 7. ĆUNSKI manje lokalno središte 150 175 224 8. OSOR lokalno središte - poticajno / s Nerezinama 73 90 109 9. ILOVIK manje lokalno središte (samostalno) 104 121 155 10. SUSAK manje lokalno središte (samostalno) 188 219 280 11. UNIJE manje lokalno središte (samostalno) 90 105 135 12. USTRINE naselje 27 32 40 13. MALE SRAKANE naselje 2 2 3 14. VELE SRAKANE naselje 8 9 12 UKUPNO 8.388 9.853 9.853

Starosna struktura stanovništva područja Grada Malog Lošinja za 2015. godinu: dobna struktura stanovnika %

0-6 godina 561 5,76-14 godina 780 7,914-19 godina 364 3,719-60 godina 8.148 82,7

ukupno 9.853 100,0izvor: PPŽ, Knjiga 2, tablica 12

Prognoza zaposlenih na području Grada Malog Lošinja za 2015. godinu: sektor zaposleni %

primarni 51 1,29sekundarni 732 18,53tercijarni 2.187 55,37kvartarni 980 24,81ukupno 3.950 100,00

izvor: PPŽ, Knjiga 2, tablica 12

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

- Organizaciju prostora, razmještaj ljudi i dobara u prostoru, temeljiti na policentričnom načelu,

tako da gradski prostor ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Posebnost policentričnog sustava ovog prostora su naselja na malim naseljenim otocima koja zbog prostorne izdvojenosti preuzimaju osnovne centralne funkcije. Policentrizam pretpostavlja inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture.

- Policentričnim razvojem i posebnim mjerama stvarati preduvjete za razvoj demografski i gospodarski stagnirajućih područja posebno Osora, Nerezina, južnog dijela otoka Cresa i manjih nastanjenih otoka; Ilovika, Malih i Velih Srakana, Suska i Unija.

- U organiziranju prostora treba se pridržavati načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora sukladno mogućnostima, humanosti



u namjeni naselja i drugih prostora kao i načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.

- Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje. - Razvojne projekte ocjenjivati prema zahtjevima očuvanja osjetljivog otočnog ekosustava te

sukladno mogućem broju zaposlenih koji proizlazi iz planiranog broja stanovnika i udjela zaposlenosti u stanovništvu u planskom razdoblju,

- Gospodarski razvoj temeljiti primarno na razvoju turizama s ugostiteljstvom, trgovinom i uslugama, komunalnim, sportsko-rekreativnim i kulturnim djelatnostima, prijevozu i vezama s udjelom primarnog sektora koji se temelji na ribarstvu i poljoprivredi, a u sekundarnom sektoru razvoj temeljiti na brodogradnji i ekološki prihvatljivom proizvodnom gospodarstvu te posebno na proizvodnom i uslužnom obrtništvu.

- Uloga turizma u razvoju gospodarstva otoka je prevladavajuća. Vrlo vrijedno područje otoka strateški je resurs razvoja turizma. Razvoj turizma temeljiti na osnovnim resursima koji čine prirodne vrijednosti i kulturna baština uključivo prepoznatljivost područja, posebno otoka Lošinja kao turističke destinacije s tradicijom. Koncept razvoja turizma uskladiti s receptivnim mogućnostima prostora, globalno i za svaku destinaciju posebice, uvijek uz poštivanje uvjeta zaštite okoliša. Pri tome treba utvrditi mjere kojima se negativni efekti koji se neminovno očekuju zbog koncentracija velikog broja gostiju i u isto vrijeme, svode na prihvatljivu mjeru.

- Turizam razvijati s ciljem povećanja turističkog prometa, uz produženje turističke sezone i poboljšanje kvalitete destinacijskog turističkog proizvoda sinergijskim djelovanjem svih pratećih gospodarskih i društvenih djelatnosti te racionalnijim korištenjem prirodnih i stvorenih potencijala ukupnog prostora Grada. Koncipirati ga kao razvojnu snagu svih djelatnosti, prije svega ostalih tercijarnih djelatnosti: trgovine, financijskih, poslovnih i osobnih usluga i veza.

- Uravnotežiti potrebu za zaštitom okoliša i gospodarskim razvojem. Izgradnju novih turističkih kapaciteta planirati prije svega unutar izgrađenih ili djelomično izgrađenih građevnih područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja kao i u građevinskom području naselja, a iznimno u manje vrijednim prirodnim sredinama koje bi se na taj način oplemenile.

- Budući razvoj turizma kvantitativno i kvalitativno planirati sukladno Master planu turizma Grada Malog Lošinja, koji po usvojenom scenariju kvalitativnog razvoja, turizam planira razvijati restrukturiranjem i repozicioniranjem uz podizanje razine sadašnjeg smještaja na 4* i 5* i uz podizanje marketinške aktivnosti. Pri tome se usredotočiti na osmišljavanje prepoznatljivih turističkih doživljaja razvijanjem novih turističkih proizvoda, umanjiti važnost sunca i mora, ponudu primjeriti gostu veće platežne moći i tako sezonu produžiti na 6 do 7 mjeseci. Najatraktivniji sektori gdje je moguće konkurirati sadržani u poslovnom sadržaju “Istraži, otkrij i nauči”, prisutni na ovom prostoru su: agroturizam, pješačenje, biciklizam, touring općenitog ili specijalnog interesa, na ljestvici privlačnosti slijede sport i blagostanje te mnogi drugi. Povećati prednosti i koristi od razvoja turizma za domaće stanovništvo otvaranjem novih radnih mjesta za lokalno stanovništvo, posebice obrazovane mlade ljude uz poticanje privatne poduzetničke inicijative.

- Smještajne kapacitete visoke kategorije s 4* i 5 * planirati u izdvojenim zonama ugostiteljsko turističke namjene ukupnog kapaciteta do 13.200 kreveta. Hotelske smještajne kapacitete najviše kategorije do ukupno 2.315 kreveta planirati u naseljima;

- Mali Lošinj, Runjica s 255 kreveta, - Veli Lošinj, Punta sa 700 -1.200 kreveta, - Veli Lošinj, Lječilište sa 160-300 kreveta, - 20 boutique hotela s 1.200 kreveta.



- Povećanje kapaciteta i obogaćenja ponude u turizmu usmjeriti u korištenje graditeljskog naslijeđa, posebno ruralnog koje je pretežito zapušteno ili u propadanju te drugih napuštenih građevina, za što treba osigurati stručnu revitalizaciju. Pored toga omogućiti pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu.

- U turističkoj ponudi Malog Lošinja važno mjesto ima i zdravstveni turizam za koji grad posjeduje izvanredne prirodne uvjete (klima, zrak, more, šume i ljekovito bilje). Taj oblik turizma bilježi svoj početak 1885. godine, a bio je i službeno priznat kada je 1892. austrougarsko ministarstvo zdravlja proglasilo Mali i Veli Lošinj «klimatskim zdravstvenim lječilištem». Program razvoja zdravstvenog turizma može dati jak poticaj i za produljenje turističke sezone i za produljenje boravka turista.

- Planirati da kampovi u Osoru ostanu u funkciji, uz mogućnost uređenja i podizanja kvalitete smještaja i ponude u kampu, posebno se to odnosi na kamp Bijar.

- Vrlo atraktivan morski prostor arhipelaga je uz strateški je resurs razvoja turizma, posebno nautičkog turizma. Nautičke kapacitete uskladiti s pojačanom zaštitom prirode na kopnu i moru. Luku nautičkog turizma planirati u Nerezinama ukupnog kapaciteta 280 vezova. Na svim lokacijama u malološinjskom zaljevu i bližem okruženju planirati uz 400 postojećih, još najviše 400 vezova za nautička plovila. Za dodatne nautičke kapacitete koristiti sidrišta objavljena u službenim pomorskim publikacijama, privezišta izvan građevinskog područja kapaciteta do 10 vezova te dijelove luka otvorenih za javni promet.

- Razvoj gospodarskih djelatnosti vezan je na uređenje gospodarskih zona. Sukladno gospodarskom razvoju predviđenom u Gospodarskoj studiji do 2015. godine se planira povećanje broja radnika od oko 300 u sekundarnom i tercijarnom sektoru. Uz prosječno 30-70 radnika/ha bilo potrebno osigurati novih 4-10 ha površine za gospodarske namjene.

Nemogućnost planiranja novih građevinskih područja gospodarske namjene izvan naselja predstavlja ograničenje koje u daljnjem uređenju ovog prostora čini problem i nije sukladno postojećim potrebama.

Izradom ovog plana treba, u navedenim okvirima, osigurati dovoljne površine za gospodarske namjene. Potrebnih 4 -10 ha površine je potrebno osigurati prije svega proširenjem postojeće gospodarske zone Kalvarija, za što su prostorni uvjeti limitirani, s jedne strane blizinom naselja a s druge strane zaštitom krajobraza na dijelu prema obali.

U sklopu naselja Mali Lošinj je potrebno planirati servisno skladišnu zonu koja će imati mogućnost dopreme robe brodovima. Takva je zona planirana na lokaciji Kovčanje gdje se kao prva faza ovog zahvata planira teretna luka.

Dugoročno, se dodatne površine gospodarske namjene mogu osigurati postupnom sanacijom i prenamjenom postojećeg kamenoloma s postrojenjem za preradu kamena u Ćunskom.

S ciljem ravnomjernog razvoja prostora Grada je ovim planom potrebno osigurati preduvjete da se kroz detaljnije urbanističko planiranje omogući uređenje manjih poslovnih zona u sklopu građevinskih područja naselja Veli Lošinj i Nerezine, za što se predviđa dodatna površina u okviru centralnih funkcija.

Pored toga gospodarske zone treba planirati u Ćunskom, Punti križa i u Beleju, a po mogućnosti i u manjim mjestima, s ciljem policentričnog razvoja.

- Na otocima Iloviku, Susku, Unijama, Velim i Malim Srakanama poticati očuvanje i razvoj selektivnih gospodarskih djelatnosti vezanih uz ekološku poljoprivredu i ribarstvo.

- Postići moguću višu razinu razvoja ribarstva što će u izvjesnoj mjeri utjecati na ukupan gospodarski razvoj. S tim ciljem je na prostoru Grada potrebno urediti ribarsku luku kao luku



posebne namjene ili dio luke otvorene za javni promet namijeniti za pristajanje ribarskih brodova.

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.1. Osnove razvoja naselja

- Razvojem ovog vrlo privlačnog, stoljećima nastanjenog područja Grada Malog Lošinja treba

unaprijediti ravnotežu između djelatnosti stanovnika i prirodnog prostora. Prostor je potrebno racionalno koristiti uz distribuciju naseljenosti, gospodarstva i javnih funkcija, ravnomjerno na sva područja.

- S prednošću u odnosu na Mali Lošinj kao glavno razvojno središte u kojem je prisutna izrazita koncentracija stanovništva (75 % stanovnika Grada) i djelatnosti, potrebno je poticati razvoj lokalnih razvojnih središta; Nerezina s Osorom i Velog Lošinja te isto tako manjih lokalnih središta; Beleja, Punte Križa, i Ćunskog te samostalnih otočnih naselja s istom funkcijom; Unija, Suska i Ilovika. Značaj tih naselja kao nositelja središnjih funkcija graditi na povećanju broja stanovnika jačanjem gospodarskih djelatnosti i društvenih centralnih funkcija u svakom pojedinom naselju.

- Razvoj naselja koja su nositelji središnjih funkcija planirati sukladno veličini i planiranom broju stanovnika samog naselja i gravitacijskog područja ali i sukladno ulozi u planiranom sustavu središnjih naselja. Pri tome centralne funkcije, a prije svega prometne i telekomunikacijske sadržaje, gospodarske, uslužne i trgovačke sadržaje, ustanove osnovnog školstva, zdravstva, socijalne skrbi, ustanove kulture te upravu i samoupravu distribuirati na sva naselja u rangu središta.

- Poticati razvoj svih ostalih naselja njihovim gospodarskim i infrastrukturnim jačanjem, s ciljem ujednačavanja gospodarskih potencijala uz objedinjavanje gospodarskih, kulturnih, krajobraznih i demografskih resursa ruralnih područja u jedinstveni sustav Grada.

- Grad Mali Lošinj treba utvrditi mjere lokalne politike kojima će poticati brži i usklađeniji razvitak naselja, gospodarskih i društvenih djelatnosti, racionalnije korištenje prirodnih resursa i raspoloživog prostora te efikasniju zaštitu okoliša radi ostvarenja održivog razvitka područja grada.

- Posebno poticati razvitak manjih naselja osiguravanjem površine potrebne za gospodarske i stambene namjene.

- Potrebe za novim stanovima treba osigurati primarno rekonstrukcijom postojećeg fonda i interpolacijama u tkivo naselja, a tek u manjoj mjeri na novim površinama.

- Revitalizaciju napuštenih naselja poticati razvojem agroturizma i obnovom građevina u gospodarske svrhe.

- Odrediti status naselja Artatore kao izdvojene zone turističke namjene, naselje je planski izgrađeno kao naselje kuća za odmor a zbog atraktivnosti lokaliteta položenog uz more i blizine Malog Lošinja postupno dobiva određeni broj stalnih stanovnika te se u naselju grade i kuće za stalno stanovanje. Naselje ima pojedinačne trgovačke i ugostiteljske sadržaje.

- Prostorno-razvojna struktura naselja odraz je prikazanog prostornog rasporeda stanovništva.

Mali Lošinj je jedino pravo gradsko naselje po svojoj veličini, broju stanovnika, gospodarskoj snazi i funkcionalnoj opremljenosti, te jedino koje udovoljava standardima stanovanja.



Veli Lošinj obzirom na veličinu može biti lokalno središte iako se veći dio funkcija zbog blizine zadovoljava u Malom Lošinju.

Nerezine, zajedno s Osorom, bez obzira na položaj i veličinu, trebaju preuzeti funkciju lokalnog poticajnog središta ako se želi ostvariti ravnomjerniji razvoj u ovom prostoru.

Ostala naselja su znatno slabije razvijena i ne mogu osigurati cjelovitu funkciju samostalnog naselja.

Naselja na malim otocima, Susak, Ilovik i Unije, pa i Punta Križa, zbog izdvojenog prometnog položaja trebala bi ostvariti funkcije koje im po veličini i značaju ne pripadaju.

prijedlog strukture naselja

2.2.3.2. Osnove razvoja društvene djelatnosti Društvene djelatnosti neposredno utječu na uspješnost ukupnog razvoja grada. Osnovni ciljevi daljeg razvoja tih djelatnosti su: sve bolje i kvalitetnije zadovoljavanje nematerijalnih potreba stanovništva i to povećanjem općeg i stručnog znanja, poboljšanjem zdravstvenog stanja stanovništva i podizanjem njegove kulturne razine te održavanjem i unapređenjem općeljudskih, moralnih i građanskih nacionalnih i univerzalnih vrijednosti.

U daljem razvoju predviđa se postepena decentralizacija javne uprave i državnih sredstava pa će grad preuzimati sve veće nadležnosti i povećavati svoj proračun.

U djelatnosti obrazovanja predviđaju se znatne promjene u programskim sadržajima, trajanju školovanja i standardima kvalitete nastave i odgoja u skladu s očekivanim reformama radi približavanja europskim standardima. U predškolskom odgoju treba poboljšati prostorne uvjete i opremljenost ustanove «Cvrčak», jer će se produljenjem boravka poboljšavati i kvaliteta njene obrazovno-odgojne funkcije.

U zdravstvu i socijalnoj skrbi je potrebno podići razinu zdravstvenih usluga za potrebe stanovništva i turizma u postojećim zdravstvenim ustanovama daljim osuvremenjivanjem medicinske opreme, proširenjem broja liječnika, liječnika specijalista i stomatologa, posebno u privatnom sektoru. Trebalo bi ubrzati ostvarenje izrađenog programa razvoja zdravstvenog turizma, pa bi u tu svrhu

STANOVNICI postojeći projekcija

I. II. 2001. 2015. 2015. B

RO

J

NAZIV NASELJA CENTRALITET NASELJA

1. MALI LOŠINJ centar mikroregije gradsko i razvojno središte 6.296 7.500 7.000

2. VELI LOŠINJ lokalno središte - poticajno 917 1.000 1.100 3. NEREZINE lokalno središte - poticajno 371 410 554 4. SVETI JAKOV naselje 37 43 55 5. PUNTA KRIŽA manje lokalno središte (samostalno) 61 71 91 6. BELEJ manje lokalno središte 64 75 95 7. ĆUNSKI manje lokalno središte 150 175 224 8. OSOR lokalno središte - poticajno / s Nerezinama 73 90 109 9. ILOVIK manje lokalno središte (samostalno) 104 121 155 10. SUSAK manje lokalno središte (samostalno) 188 219 280 11. UNIJE manje lokalno središte (samostalno) 90 105 135 12. USTRINE naselje 27 32 40 13. MALE SRAKANE naselje 2 2 3 14. VELE SRAKANE naselje 8 9 12 UKUPNO 8.388 9.853 9.853



trebala pristupiti potrebnim rekonstrukcijama zgrada i opreme, izradi i provedbi Wellness-programa, provedbi programa uređenja i gradnje mreže šetnica i obalnih putova, izradi zajedničkih kataloga i marketinškoj obradi i osvajanju tržišta.

Kulturne djelatnosti, kao sastavni dio turističke ponude grada, treba unapređivati u sprezi s turizmom. Obogaćivanjem turističke ponude održavanjem raznih kulturnih, umjetničkih i športskih priredbi i zabava, izložbi i koncerata, osobito u jeku turističke sezone, učinio bi se boravak gostiju ugodnijim i privlačnijim.

Športsko-rekreativne djelatnosti trebaju i u narednom razdoblju aktivno sudjelovati u turističkoj ponudi i u slobodnom vremenu stanovništva, jer tome pogoduju izvanredni klimatski uvjeti, geografski položaj, tradicija u morskim sportovima i već izgrađeni sportski tereni.

U budućim zonama sportsko-rekreacijske namjene treba planirati teniske terene, konjički sport, zrakoplovni sport i drugo.

Za klubove za šport na vodi: plivački, veslački, jedriličarski klub treba osigurati adekvatne prostore.

Vojni objekti na području Velopina idealni su za tu namjenu, te za potrebe zabavnih i sportsko-rekreativnih sadržaja.

Za stanovnike, turiste i goste izletnike treba urediti i druge športsko-rekreativne terene i objekte: trim parkove, pješačke šetnice i biciklističke staze, objekte za piknike, a berače ljekovitog bilja, športske ribolovce i ronioce treba izgraditi manje prateće ugostiteljske objekte, domove i postaje u vlasništvu športskih klubova i zainteresiranih ugostitelja. U interesu je hotelskih društava i športskih klubova da izrade dugoročne i usklađene programe razvoja športsko-rekreativnih djelatnosti na raznim užim područjima grada i da se zajednički angažiraju u njihovoj provedbi radi upotpunjenja ukupne turističke ponude.

Za izgradnju sportsko-rekreacijskih zona planirati izdvojene zone sportsko-rekreacijske namjene u sklopu kojih će se pored sadržaja namijenjenih stalnim stanovnicima planirati i sadržaji namijenjeni turistima.

Središnje funkcije naselja i osnovne društvene djelatnosti planirati će se sukladno smjernicama Prostornog plana Primorsko-goranske županije:

RANG SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE V.

SREDIŠNJE NASELJE SKUPINA MINIMALNI SADRŽAJI

Uprava i sudstvo

- ispostave županijske uprave - gradski/općinski organi samouprave - općinski sud - prekršajni sud - sjedište javnog bilježnika - porezna uprava - ispostava - policijska stanica

Školstvo - viša škola i/ili srednja škola - osnovna škola

Kultura i informacije

- kino - muzej, galerija - knjižnica, čitaonica

Zdravstvo - stacionari u sklopu objekata primarne zdravstvene zaštite - objekti primarne zdravstvene zaštite

Financijske i slične usluge

- banka - ispostava - osiguranje - ispostava - FINA - ispostava - poštanski centar

Opskrba i usluge - manji uslužni i trgovački centri - skladišta, manje hladnjače - više specijaliziranih trgovina, servisa i obrtničkih radionica

Središte mikroregije Mali Lošinj

Šport - pojedinačni sportski objekti - športski klubovi

Izvor: PPŽ, knjiga 2, točka 4.2, Tablica br. 29.: Planirane funkcije središta mikroregije



RANG SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE VII.

SREDIŠNJE NASELJE SKUPINA MINIMALNI SADRŽAJI

Uprava i sudstvo Školstvo - područna osnovna škola Kultura i informacije - knjižnica i čitaonica Zdravstvo - primarna zdravstvena zaštita

Financijske i slične usluge - mjenjačnica, - jedinica poštanske mreže

Opskrba i usluge - trgovine mješovitom robom - obrtničke uslužne radionice

Ostala lokalna središta

Veli Lošinj

Nerezine

Osor

Šport Izvor: PPŽ, knjiga 2, točka 4.2, Tablica br. 30.: Planirane funkcije lokalnih središta

Pored centralnih naselja, obzirom na prometnu izoliranost, osnovne centralne sadržaje trebaju imati naselja na otocima Susak, Unije i Ilovik te Punta Križa. Osnovni centralni sadržaji su trgovina mješovitom robom, primarna zdravstvena zaštita i jedinica poštanske mreže.

Ostala naselja trebaju biti prije svega kvalitetnoj prometno povezana sa središnjim naseljima te opremljena komunalnom infrastrukturom.

Školu ruralnog turizma je moguće organizirati u okviru područja napuštenog naselja Veli Tržić površine približno 2,8 ha. Osnivanje interdisciplinarne škole uz potporu nadležnih ministarstava i uz suradnju sa sveučilištima bila bi u funkciji je razvoja ruralnog turizma te oživljavanja svih tradicijskih djelatnosti na ovom prostoru.

Organizacija škole se predviđa isključivo u postojećim građevinama naselja Veli Tržić koje se vraćaju u izvorno stanje u vanjskom i unutrašnjem dijelu. Postojeće stambene i gospodarske građevine izuzetne arhitektonske i etnološke vrijednosti u u selu Veli Tržić se rekonstruiraju za izvornu namjenu i u funkciji organiziranja škole ruralnog turizma.

Školu treba osmisliti kao interdisciplinarnu ustanovu (turizam, agronomija, veterina, etnologija, arhitektura) s ciljem unapređenja turizma, obnavljanja poljoprivrede, stočarstva, tradicijskog graditeljstva, kao i obnove graditeljskog naslijeđa koje je izloženo propadanju ili nestručnoj rekonstrukciji i neprimjerenoj prenamjeni.

Za ovu namjenu treba uključiti približno 10 ha poljoprivrednog zemljišta. Za sve su zahvate potrebni posebni uvjeti zaštite i prethodna suglasnost Konzervatorskog odjela u Rijeci.

2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture prometna infrastruktura Prostor Grada Malog Lošinja će se, temeljem svoje otvorenosti, povezivati s obodnim prostorima što je potreba i nužnost koju nameće njegova gospodarska orijentacija (turizam, promet, trgovina). Integracija s obodnim prostorima se ostvaruje preko važnih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i u zraku.

Područje Grada Malog Lošinja čini graniči na kopnu s Gradom Cresom, dok na moru graniči s Gradom Rabom te s Istarskom, Zadarskom i Ličko-senjskom županijom. Bez obzira na udaljenosti, nisu uspostavljene pomorske veze sa susjednim područjima koje bi bitnije utjecale na međusobno gospodarsko i svako drugo povezivanje otočnih prostora. Isto tako je izostalo značajnije povezivanje na centre Istarske i Zadarske županije. Kako prometno, tako je i gospodarski dominantna kopnena, dužotočna cestovna veza koja se trajektnim vezama preko otoka Krka povezuje na kopno i centar županije, Rijeku te na ostala područja Hrvatske.

Izgradnjom trajektne luke Mrtvaska i uređenjem ceste otvaraju se mogućnosti znatno bolje povezanosti ovog područja na susjedne otoke Rab i Pag, te na Zadarsko područje, čime se



otvaraju nove mogućnosti povezanosti, prije svega gospodarske. Trajektna luka u Osoru mogla bi otvoriti takve mogućnosti u smjeru Istre i Pule, pri čemu je evidentan problem njene mikrolokacije.

Unapređenje prometne povezanosti, kako unutar vlastitog područja tako i prema bližim i daljim destinacijama je jedna od najvažnijih pretpostavki razvoja Grada Malog Lošinja. Zbog specifičnosti geoprometnog položaja i strukture otočja potrebno je pored cestovnog otočnog prometa razvijati pomorski promet trajektnim i brodskim vezama kao i zračni promet, te uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika integrirajući sve prometne kapacitete.

Za segment prometa ovim planom postavljaju se slijedeći ciljevi: 1. razviti sustav integralnog prometa s međusobno usklađenim segmentima cestovnog,

pomorskog i zračnog prometa 2. dograditi i razviti prometnu mrežu koja omogućuje kvalitetnije povezivanje prostora

Grada s drugim područjima te međusobno povezivanje svih naselja na području Grada 3. razviti alternativne trajektne linije prema Istri te Rabu i Pagu 4. ostvariti bolju povezanost Lošinja s ostalim naseljenim otocima putem pomorskih i

zračnih terminala 5. razviti sustav javnog prijevoza s povezivanjem svih naselja 6. naselja na Lošinju i Cresu osloboditi prolaznog (tranzitnog) prometa

cestovni promet Osnovni ciljevi razvoja ukupnog prometnog sustava, a posebno cestovnog proizlaze iz postojećeg stanja, koje je jednom riječju loše i sve većih zahtjeva modernog doba posebno gledano u općeprihvaćenoj orijentaciji na turističku privredu u svim njenim segmentima. To zahtjeva u pogledu cestovnog prometa rješavanje prvenstveno:

- uređenje tehničkih elemenata državne ceste D100 na čitavoj dužini trase prema propisanim minimalnim zahtjevima za tu kategoriju ceste s:

- izgradnjom obilaznice naselja Belej, - izgradnjom obilaznice naselja Nerezine, - otklanjanje uskih grla na mostovima Osoru i Privlaci izgradnjom novih mostova na podizanje

(u inicijalnom razmatranju je varijanta podmorskog tunela u Osoru) - rekonstrukcija pokretnog mosta kod Osora s dovođenjem na potrebnu širinu; zbog prostornih

uvjeta ne predviđa se značajnije podizanje nivelete prometnice - utvrđivanje koridora s ograničenjem izgradnje namijenjenog za izgradnju dijela trase državne

ceste D100 s podmorskim tunelom, kojom se obilazi naselje, preko rta Lučić, podmorskog tunela (ispod dna) do spoja s postojećom trasom iza autokampa Lopari. Ovo iako jedino rješenje kojim se definitivno rješava tranzitni promet kroz Osor, je vrlo skupo (tunel l ≅ 700 m, pristupne rampe 2 x 150 m) i predstavlja ideju za buduća vremena.

- uređenje županijskih cesta:

- nastavak županijske ceste Mali Lošinj - Veli Lošinj (Ž5161) u Velom Lošinju i ispitivanje mogućnosti spoja na cestu za uvalu Mrtvaska

- uređenje lokalnih cesta:

- produljenje ceste (Ž5160) koja danas završava okretištem u hotelskom kompleksu Sunčana uvala, s ponovnim spajanjem na cestu (Ž5159) na Kalvariji

- cesta od D100 za Punta Križa (L 58101), uređenje trase na čitavoj dužini i izgradnja zaobilaznice naselja Punta Križa, zbog nemogućnosti proširenja iste prometnice na dionici kroz naselje,

- cesta od D100 - Artatore (L 58103), uređenje trase na čitavoj dužini i križanja i s napuštanjem dijela trase koji prolazi kroz samo naselje

- izgradnja nove lokalne ceste od ceste za aerodrom (Ž5157) do naselja Artatore, - ispitati predlaganu trasu ceste na Punta Križi, bliže jugozapadnoj obali; opravdanje za tu



trasu bili su značajni turistički kapaciteti predviđeni u obalnom području; kako se ti kapaciteti ovim planom ne predviđaju, ocijenjeno je da nova trasa ceste u planskom razdoblju nema opravdanja, a također dolazi i do kolizije s elementima zaštite prirode,

- uređenje nerazvrstanih cesta: - Nova cesta Veli Lošinj - uvala Mrtvaska ukupne dužine 7.400 m se planira po istočnoj padini

Kalvarije (Sv. Ivan) u funkciji planirane luke otvorene za javni promet lokalnog značaja i njenog povezivanja s naseljima Malim i Velim Lošinjem, odnosno s otočkom cestovnom mrežom.

- Radi poboljšanja prometne situacije u Velom Lošinju planirati uređenje kolnih prometnica, posebno do jugoistočnih rubnih prostora te obodno između turističkog naselja Punta i zapadnog ruba jezgre naselja.

- Potrebno je kao prometne objekte planirati lokacije za organizaciju transfer punkta za male otoke, s parkiralištem za osobna vozila i s pristaništem linijskog brodića u Uvali Mrtvaska i u zoni Kovčanje-Artatore.

pomorski promet Postojeći sustav pomorskog prometa je potrebno unaprijediti uspostavljanjem cjelogodišnjih i sezonskih brodskih i trajektne linije prije svega brze brodske linije za Rijeku, susjedne veće otoke, Zadar i južnu Dalmaciju, Veneciju, Pulu i Trst.

Na taj je sustav potrebno vezati pomorski promet do malih otoka, na način da ne utječe na produljenje trajanja putovanja.

Isto tako je potrebno unaprijediti pomorski promet unutar lošinjskog arhipelaga te uspostaviti morsku vezu Punte Križa - luka Jadrišćica s Nerezinama i Malim Lošinjem.

S ciljem bolje povezanosti otoka Lošinja sa većim susjednim otocima Rabom i Pagom te s otocima i obalom Srednjeg i Južnog Jadrana, kao i s otokom Ilovikom, planira se izgradnja luke otvorene za javni promet Uvali Mrtvaska na južnom dijelu Lošinja.

luke otvorene za javni promet Postojeći sustav luka otvorenih za javni promet se zadržava uz potrebu unaprjeđenja zahvatima rekonstrukcije u postojećim lukama obzirom na mogućnosti prihvata modernijih plovnih jedinica i uz dopunu novim lukama.

Na prostoru Grada su potrebni slijedeći zahvati na izgradnji i uređenju luka otvorenih za javni promet:

- u sklopu Malo Lošinjske luke planirati dio obale i mora s operativnom obalom za teretne brodove,

- u sklopu malološinjske luke planirati dio obale i mora za ribarske brodove s operativnom obalom i hladnjačom,

Jedan od najvećih problema lošinjskih ribara je, kao i općenito hrvatskog morskog ribarstva nedostatak ribarskih luka i pristaništa. Poseban problem je iskrcaj ribe, naročito u špici izlova srdele i tijekom turističke sezone.

U Nacionalnom programu proizvodnje i potrošnje ribe u Republici Hrvatskoj, koji je jedan od temeljnih dokumenata hrvatskog ribarstva, je izgradnja ribarskih luka i pristaništa istaknuta kao jedan od prioriteta u njegovoj provedbi, a na prvo je mjesto među problemima postavljen "nesiguran vez", za ribarske brodove.



Problem pristaništa i luka je izraženiji kod ribara - plivaričara nego kod kočara, jer plivaričari imaju velike ulove, tako da im za iskrcaj treba vremena i prostora, a do broda treba doći veliko vozilo hladnjača. Situaciju otežava činjenica da uz more više nema tvornica ribe.

U Malom Lošinju je riva velika, te se problem priveza ribara javlja uglavnom u sezoni, kada luka postaje tijesna jer se prvenstveno namjenjuje turistima nautičarima. Kako se riva namjenjuje pješacima i kao takva uređuje, Grad i Lučka uprava ne planiraju ribarske brodove vezane uz rivu u gradu.

Za potrebe lošinjskih ribara treba osigurati lokaciju gdje će se za njihove potrebe urediti ili izgraditi pristanište ili luka s dužinom obale za privez od 100 do 150 m. Luka treba imati mogućnost kolnog prilaza za kamion-hladnjaču ili građevinu hladnjače. Obzirom da ribari iskrcavaju svoj ulov u ranim jutarnjim satima, te da je uz iskrcaj vezana buka, poželjno je da takav sadržaj bude izvan stambenog dijela naselja. Isto tako kod izbora lokacije prednost treba dati lokacijama s jednostavnim kolnim prilazom.

Predložena lokacija je u produžetku luke Kovčanje prema gradu, uz napuštene građevine na Tovaru. Alternativa je za tu namjenu planirati dio prostora na lokaciji Kovčanje zajedno s teretnom lukom.

- izgradnja luke otvorene za javni promet lokalnog značaja u Uvali Mrtvaska, kao putničke i trajektne luke,

- organizacija terminale za male otoke u zoni Artatore-Kovčanje i u luci Mrtvaska, opremljene parkiralištem za osobna vozila i pristaništem za linijsku brodicu do otoka,

- planirati prostor u okviru luka otvorenih za javni promet na nastanjenim otocima i na Punti Križa za pristanišnu platformu hidroaviona,

- uz navedeno razmotriti izgradnju trajektnog pristaništa u Osoru radi veze prema Istri, Trstu i Veneciji.

Radi ekološke zaštite i zaštite od devastacija definirati režim korištenja, izgradnju privezišta i sidrišta u Uvali Artatore, u Uvali Krivica, u uvalama na Punti Križa, u uvalama na otoku Unije i drugima na prostoru Grada.

Postojeća privezišta na prostoru Grada zadržati u dosadašnjoj funkciji te ih planirati kao luke otvorene za javni promet ili privezišta s najviše 10 priveza.

U okviru područja luka otvorenih za javni promet a vezano na naselja i postojeće lokalitete privezišta, planirati mrežu privezišta za brodice lokalnog stanovništva, na lokacijama s maritimnim, postojećim infrastrukturnim i ostalim preduvjetima. Planira se kao komunalna luka ili kao dio luke iste namjene.

luke posebne namjene luke državnih tijela

Postojeća luka državnih tijela Kovčanje, republičkog značaja se zadržava na postojećoj lokaciji i u postojećoj namjeni.

luke nautičkog turizma Sustav luka nautičkog turizma se temelji na komparativnim prednostima lošinjskog arhipelaga za razvoj nautičkog turizma. Osnovu sustava čine marine u Malom Lošinju i Nerezinama, koje trebaju osigurati potpunu i cjelogodišnju ponudu. Uz njih definira se i mreža privezišta i sidrišta, većim dijelom sezonskog karaktera, na lokacijama s postojećim maritimnim, infrastrukturnim i ostalim preduvjetima. Ukupni kapacitet luka nautičkog turizma planiran je za prihvat najviše 1.200 plovila u marinama.



brodogradilišne luke Postojeća brodogradilišna luka Mali Lošinj, županijskog značaja se zadržava na postojećoj lokaciji i u postojećoj namjeni.

Postojeća brodogradilišna luka Nerezine, se zadržava na postojećoj lokaciji i u postojećoj namjeni.

zračni promet U zemljama s razvijenim zračnim prometom osnovicu mreže čine veliki centralni aerodromi (primarni aerodromi), smještene u najvažnijim privrednim, administrativnim i kulturnim centrima, s kojih se u načelu obavlja dugolinijski zračni promet (unutrašnji i međunarodni). Imaju sabirnu, tranzitnu i distributivnu funkciju. U unutarnjem zračnom prometu ovi aerodromi opslužuje mreža manjih sekundarnih i tercijarnih aerodroma smještenih u regionalnim i nižim centrima, odnosno na mjestima odgovarajuće prometne potražnje. Sa sekundarnih i tercijarnih aerodroma održavaju se međusobne regionalne i subregionalne zračne linije, stalne ili povremene. Međusobno se razlikuju po značenju i prometnoj potražnji, te ih koriste zrakoplovi različitog kapaciteta.

Geoprometni položaj Hrvatske i oblik njenog teritorija upućuju na korištenje zračnog prometa, a tome bitno doprinosi i turistička orijentacija hrvatskog gospodarstva. Na području Hrvatske danas postoji devet međunarodnih i jedanaest sportsko - turističkih aerodroma. Od tog se broja dva međunarodna aerodroma (Rijeka - Krk i Lošinj) te jedan sportsko - turistički (Grobnik) nalaze na području Primorsko - goranske županije. Na području Hrvatske predviđa se izgradnja daljnjih 6 - 8 malih aerodroma za prihvat zrakoplova s kratkim slijetanjem i polijetanjem (STOL), no ni jedna od njih na području Primorsko - goranske županije.

Prostorni plan Primorsko - goranske županije daje kriterij društveno - gospodarske opravdanosti gradnje aerodroma koji se sastoji iz zadovoljenja sljedećih uvjeta:

1. aerodrom opslužuje glavni grad države 2. aerodrom opslužuje važno regionalno administrativno, gospodarsko i/ili prometno središte 3. aerodrom opslužuje značajno turističko područje (najmanje 200.000 turista ili 2.000.000

noćenja godišnje) 4. aerodrom rentabilno posluje bez subvencija sa strane (najmanje 400.000 putnika ili 4.000

tona tereta godišnje)

Primarnim aerodromom smatra se onaj koji zadovoljava dva ili više od navedenih uvjeta, sekundarni aerodrom mora zadovoljiti barem jedan uvjet, dok su razlozi za gradnju tercijarnih aerodroma izvan ovih kriterija.

Iako postojećim kapacitetima nedovoljno iskorišten , međunarodni aerodrom Mali Lošinj traži dogradnju uzletno-sletne staze dužine 900 m na najmanje 1.300 m ukupne dužine, čime bi se omogućio prihvat zrakoplova kapaciteta 70 putnika. Za tu je namjenu potrebno rezervirati prostor za produženje piste prema jugu te uz to ispitati mogućnost proširenja dijela piste na i sjever, zbog udaljavanja od obale i izvan vrijednog poljoprivrednog zemljišta. Za zonu aerodroma treba ukupno rezervirati približno 28,0 ha površine,

Ovakav zahvat je nužan, posebno ako se pored međunarodnog karaktera ima u vidu i izuzetno lokalno značenje aerodroma u poboljšanju prometne povezanosti ovog otočja s većim gradovima Hrvatske.

Tu se kao prioritet ističe povezivanje aerodroma Malog Lošinja barem jednom tjedno s Rijekom (Krk), Pulom i Zagrebom manjim avionima, te helikopterima u posebnim i interventnim situacijama.

Cilj je u cijelosti valorizirati posebne mogućnosti koje aerodrom Malog Lošinja ima zbog svog smještaja u turističkom otočnom okruženju a koje se mogu iskoristiti njegovim usmjeravanjem u razvoj sportsko-takmičarskih i turističkih aktivnosti, uspostavljanjem avio-taksi službe, panoramskog letenja, padobranstva i sl., te kao prateće ali potrebne organiziranje službe potrage i spašavanja i sl.



Letjelište za male avione na Unijama se nalazi na vrlo vrijednom poljoprivrednom zemljištu. Ako to dozvoljavaju konfiguracijski, prostorni, mikroklimatski i ostali uvjeti za lociranje letjelišta koje bi bilo poželjno urediti na manje vrijednom prostoru te tako riješiti koliziju u korištenju ovog prostora. Pored toga je lokaciju i trasu poletno-sletne staze na Unijama potrebno je provjeriti obzirom na broj nezgoda. Uzletište na Unijama treba urediti i opremiti kako bi bilo sigurno u korištenju.

Mogućnost povezivanja otoka Unije, Susak, Ilovik i naselja Punta Križa u posebnim i interventnim situacijama helikopterima do aerodroma Malog Lošinja odnosno do Rijeke ima na lokalnoj razini posebnu važnost. Jasno je da je za to preduvjet izgradnja helidroma na sve četiri navedene lokacije.

U cilju mogućnosti koje ovaj prostor traži u boljem povezivanju teže dostupnih destinacija otvara se i mogućnost uspostavljanja prometa hidroavionima, možda najprije kao turističke atrakcije na razini otočne regije. U okviru luka otvorenih za javni promet bi za tu namjenu trebalo urediti pontone - plivajuće platforme veličine 30x30 m za pristajanje hidroaviona. Takve mogućnosti treba razmotriti u okviru akvatorija luke Mali Lošinj, Jadriščica, Unije, Susak i Ilovik.

razvoj komunalne infrastrukture Planirati razvoj infrastrukture optimalnim povećavanjem kapaciteta telekomunikacijske, energetske i komunalne infrastrukture u odnosu na županijske i šire nacionalne i regionalne sustave, a prema potrebama i broju korisnika u ljetnoj sezoni kada je broj svih korisnika prostora najveći.

Vodoopskrbu za područje Grada Malog Lošinja treba uskladiti s mogućnostima crpljenja vode iz Vranskog jezera kao i s odnosom količina vode koji je usuglašen s Gradom Cresom.

Planirati ulaganja u razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje, posebno na otocima Unije, Ilovik, Male i Vele Srakane i Susak gdje ti sustavi nisu izvedeni ili su izvedeni djelomično.

Planirati dovršenje izgradnje vodoopskrbe na području Punte Križa, od naselja do autokampa Baldarin i zaseoka Pogane, Drage i do uvale Ul.

Telekomunikacijsku mrežu razvijati tako da je putem jedinstvene tt-kanalizacije za područje Grada Malog Lošinja moguće uključivanje svih telekomunikacijskih operatera. Kanalizaciju polagati u trupu javnih površina i za to predvidjeti naknadu.

Vodnogospodarski sustav vodoopskrba Generalni ciljevi svake suvremene vodoopskrbe su, prije svega dovesti zdravstveno ispravnu vodu do svakog potrošača u dovoljnim količinama potrebnim za redovnu potrošnju, održavanje higijene i radnih aktivnosti te osiguravanju njegove imovine od požara, za što je potrebno izgraditi ili rekonstruirati objekte koji to osiguravaju.

Osnovni ciljevi koji se u segmentu unapređenja i dovršenja sustava vodoopskrbe trebaju postaviti na prostoru Grada Malog Lošinja se prije svega odnose na izgradnju vodoopskrbnih sustava s vodospremom i opskrbnom mrežom za otoke Unije, Ilovik te Male i Vele Srakane te na povezivanje svih navedenih i otoka Suska podmorskim cjevovodima na lošinjski vodoopskrbni sustav. Zbog znatnih ulaganja se izgradnja navedenih zahvata može realizirati samo etapno.

Jednako je važno postojeću vodoopskrbnu mrežu na dijelu otoka Cresa i na otoku Lošinju rekonstruirati i dopunjavati, kako bi udovoljavala ranije navedenim ciljevima opskrbe stanovnika i gospodarstva. Pri tome je treba dimenzionirati na najveći ukupan broj stanovnika i gostiju i na potrebe gospodarstva.

Zahvati rekonstrukcije se prije svega odnose na rekonstrukcije vodosprema Nerezine, Sveti Jakov, Osor i Ćunski koje su nedovoljnih zapremina te na dopunu vodoopskrbne mreže Punte Križa .



Pored toga je nužno dopuniti i rekonstruirati dijelove potkapacitiranih cjevovoda i sve koji su profila manjeg od Ø 100, uglavnom sekundarne mreže i zamijeniti ih cjevovodima minimalnog Ø 100.

Očekivani - planirani demografski i gospodarski razvoj Grada Malog Lošinja, posebno u segmentu turističke djelatnosti s povećanjem hotelskih i drugih smještajnih kapaciteta u čvrstim objektima, rezultirati će iskorištenjem vodoopskrbnih kapaciteta. Voda može postati limitirajući faktor u razvoju do realizacije priključenja na regionalni sustav vodoopskrbe s kopna.

odvodnja otpadnih voda Dispozicija otpadnih i oborinskih voda za područje otoka Cresa i Lošinja rješavati će se sukladno osnovnim postavkama postavljenim u studiji "Odvod oborinskih i otpadnih voda otoka Cresa i Lošinja" (investitor: Vodovod i kanalizacija - Cres; izrađivač: Rijekaprojekt - Rijeka, 1982. godine). Studija je obuhvatila sva veća naseljena mjesta i turistička područja na Cresu i Lošinju.

Na administrativnom području Grada Malog Lošinja obrađena su slijedeća slivna područja: 1. Područje Veli Lošinj 2. Područje Mali Lošinj 3. Područje Artatore 4. Područje Sveti Jakov - Nerezine - Osor 5. Područje Punta Križa 6. Otoci Unije, Susak i Ilovik

Kao rješenje za prihvat, obradu i dispoziciju otpadnih voda, ovim se planom predviđa izgradnja nepotpunog razdjelnog sustava kanalizacije što znači slijedeće:

Predviđa se izgradnja dviju kanalskih mreža od kojih bi jedna prihvaćala i odvodila sanitarne a druga oborinske otpadne vode.

- Sanitarne otpadne vode će se sustavom gravitacionih i tlačnih kanala ( C.S.) dopremati do uređaja za pročišćavanje ( zajednički za čitav grad ili više naselja ) i podmorskim ispustom odvoditi izvan obalne zone (300 m ) namijenjene kupanju i rekreaciji.

- Oborinske vode s cestovnih i parkirališnih površina će se odvoditi zasebnim mrežama kanala najkraćim putem do mora preko kraćih obalnih ispusta i nakon separacije organskih i anorganskih čestica.

Dio oborina koji padne na okućnice ( krovovi, vrtovi ) će se kao čiste vode slobodno upuštati u podzemlje, dok će u gustoj gradskoj jezgri te vode primati oborinska mreža i odvoditi ih u more ili preko rasterećenja privremeno usmjeravati u gradski park ili propusne površine igrališta zbog amortizacije maksimalnog vodenog vala koji se javlja u slučaju vrlo intenzivnog pljuska ( period kiša ).

- Tamo gdje je izgrađena mreža mješovitog tipa kanalizacije, će se prema njenom kapacitetu i položaju odrediti njena buduća uloga.

U I. fazi predviđa se izgradnja osnovne mreže kolektora, odgovarajućih prepumpnih stanica, osnovnih objekata predtretmana otpadnih voda te tlačnih podmorskih ispusta odgovarajućih duljina. U osnovne objekte predtretmana uključeni su:

- rešetka - separator masnoća - dozažna komora

U II. fazi objektima predtretmana po potrebi se dodaje primarni dekantator suspendirane materije (taložnica).



III. faza predviđa biološko pročišćavanje otpadnih voda sa slijedećim objektima: - bazen za aeraciju - sekundarni taložnik s povratom aktiviranog mulja - digestor - sušenje ili odvoz mulja

III. fazu trebalo bi provesti za područja: Mali Lošinj (dovršenje), Nerezine - Sveti Jakov i Punta Križa.

Za manja naselja u unutrašnjosti otoka (male varijacije u potrošnji ljeto-zima) će se graditi sanitarna mreža kanala s tipskim biološkim uređajem nakon kojeg se efluent upušta u tlo. Oborinska voda će se sakupljati posebnom mrežom kanala i u podzemlje upuštati preko upojnog bunara uz prethodnu separaciju masti i ulja.

osnove razvoja sustava uređenja vodotoka - bujica i zaštite od štetnog djelovanja voda. U sklopu razvoja sustava uređenja vodotoka - bujica i zaštite od štetnog djelovanja voda se planira rekonstrukcija postojećih sustava u skladu sa potrebama zaštite turističkih i drugih urbanih sadržaja, infrastrukturnih građevina, te u manjoj mjeri i poljoprivrednih površina.

Od značajnijih zahvata predviđena je izgradnja manjih retencija koje bi zaštitile gradove Veli i Mali Lošinj od bujičnih voda, uređenje bujičnih tokova kroz područja urbanih sadržaja, te izgradnja sustava antierozijske zaštite na otocima Susku, Unijama i Srakanama koji bi uz zaštitu od vodne erozije obuhvatio i zaštitu od eolske erozije.

Obzirom na velike promjene u prostoru, te trenutne i buduće potrebe nužno je izvršiti temeljitu analizu uređenja bujica i zaštite od erozije, dopuniti sustav bujicama koje još nisu evidentirane, utvrditi vodno dobro, te nadležnosti pojedinih institucija u pogledu izgradnje i održavanja sustava.

elektroenergetika Razvojnim planovima HEP-a predviđa se:

- izgradnja TS 110/20 kV Lošinj, na platou postojeće TS 35/10(20) kV Lošinj 2, - rekonstrukcija postojeće TS 110/35 kV Lošinj (kod Ćunskog) u TS 110/20 kV, - izgradnja novog 110 kV kabelskog voda od postojeće TS 110/35 kV Lošinj (kod Ćunskog)

do buduće TS 110/20 kV Lošinj (na platou postojeće TS 35/10(20) kV Lošinj 2) - nastavak otočne veze od TS 110/35 kV Lošinj do TS 110/20 kV Rab i od buduće TS 110/20

kV Lošinj do TS 110/20 kV Novalja (Pag).

Postojeću distributivnu mrežu potrebno je dograđivati na način da se poveća sigurnost u napajanju postojećih potrošača i osigura kvalitetno i sigurno napajanje za buduće potrošače.

Postojeće nadzemne 10(20) kV vodove unutar građevinskih područja je potrebno postepeno zamijeniti podzemnim kabelima.

Nadzemne 10(20) kV vodove izvan građevinskih područja potrebno je također postepeno zamjenjivati podzemnim kabelima, gdje je to tehnički moguće, ili rekonstruirati postojeće nadzemne 10(20) kV vodove na način da se kod kupca poveća sigurnost i kvaliteta u napajanju.

Novu distributivnu mrežu treba izgraditi na dijelovima plana gdje je još nema.

Intervencije na postojećim energetskim prijenosnim postrojenjima treba provoditi tako da se zadrže postojeće građevine i sustavi u već izgrađenim koridorima, a kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima (npr. zamjena vodiča boljih svojstava kako ne bi trebalo proširivati koridor i drugo).



tt-mreža Suvremena pristupna telekomunikacijska infrastruktura, inicijalno namijenjena zadovoljenju potreba za osnovnom telefonskom uslugom, po svojim krajnjim mogućnostima u pravilu nadilazi potrebe samo te usluge i otvara prostor za daljnje višenamjensko korištenje.

Struktura pristupnih telekomunikacijskih mreža treba podržavati širokopojasnost, dvosmjernost i multifunkcionalnost te uz klasične telefonske usluge omogućavati prijenos podataka, internet, video zapis, televiziju visoke rezolucije i dr.

U tom smislu potrebno je maksimalno iskoristiti kapacitete i mogućnosti postojećih pristupnih mreža (bakreni kabeli) imajući pri tom u vidu da budućnost telekomunikacija predstavlja optička nit do korisnika.

Hibridne optičko-bakrene pristupne mreže gradit će se koliko god je to moguće u telekomunikacijskim kanalizacijama čime će se omogućiti etapna i ekonomski racionalna nadogradnja, sukladno komercijalno raspoloživim resursima pristupnih mreža na svjetskom, a time i hrvatskom tržištu.

Prvi korak prema realizaciji unapređenja telekomunikacijske infrastrukture Grada Malog Lošinja je izgradnja distributivne telekomunikacijske kanalizacije na područjima gdje ona nije izgrađena. Time se omogućava fleksibilno i ekonomski najisplativije rješenje prijelaza sa bakrene na optičku tehnologiju. Obzirom na obilježje nove vrste prijenosnih medija (male dimenzije i izrazita širokopojasnost) distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju treba graditi s većim brojem PEHD cijevi malog promjera odnosno koristeći tehnologiju mikrocijevi. Takva koncepcija izgradnje telekomunikacijske kanalizacije osigurava u uvjetima dereguliranog telekomunikacijkog tržišta korištenje resursa (cijevi) i pristup do korisnika različitim operaterima tj. pružateljima telekomunikacijskih usluga. Ujedno, ovakav način rješenja TK mreže omogućava uvođenje novih tehnologija prijenosa bez naknadnih građevinskih radova.

Budućim zahtjevima za telekomunikacijskim priključcima udovoljavat će se proširenjem postojećih udaljenih pretplatničkih stupnjeva UPS-ova ukoliko postojeća rezerva u instaliranim kapacitetima nije dostatna.

Mikrolokacije za postavljanje potencijalnih baznih postaja utvrđivat će se nakon izvršenih svih potrebnih mjerenja te u dogovoru s vlasnicima zemljišta ili objekata za postavljanje bazne postaje (antenskog stupa). Lokaciju ovakvih baznih postaja nije potrebno unaprijed utvrđivati.

Isto je tako potrebno utvrditi ograničenja ili posebne uvjete za postavu potencijalnih baznih postaja (antenskog stupa) mobilne telefonije, a vezano na zaštitu prirode, krajobraza i kulturnih dobara na prostoru grada.

plinoopskrba i alternativni izvori energije Uključivanje plinoopskrbe i dodatnih izvora energije (solarna energija, energija vjetra, morskih valova, otpadnih tvari i dr.) je uključivanjem obnovljivih značajnih energetskih izvora načelno poželjno, posebno iz ekoloških i ekonomskih razloga.

Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) na otocima nije dozvoljeno graditi vjetroelektrane.

PPŽ je utvrđeno razvojno prioritetno izraditi sustav opskrbe prirodnim plinom osiguravajući koridore za dolazak navedenog energenta.

Prema istraživanjima koja se provode na cijelom Jadranu i u relativnoj blizini otoka Lošinja pronađene su znatne količine zemnog plina. Akvatorij spada u zonu posebnog interesa za daljnje istražne radove. Prognoza o mogućoj realizaciji plinoopskrbe i potrošnja predviđena PPO Cres-Lošinj 2000. godine. nisu realizirane. Početak korištenja dodatnih, alternativni, nekonvencionalnih izvora energije očekivao se do 2000. g., ali do danas ozbiljnijih programa nije bilo.



Osnovne energetske podsustave (centralizirani izvori) elektroopskrbni i plinski, potrebno je razvijati sukladno s planovima razvoja tih sustava na državnoj, odnosno županijskoj razini.

Pri tome podržati planove za izgradnju „lokalne male energetike“ čime se ostvaruje mogućnost otvaranja novih radnih mjesta.

Urbanističkim uvjetima i planovima nižeg reda stvarati preduvjete za propulziju učinkovitih i čistih tehnologija.

Opredjeljenje je plinoopskrbu Grada Malog Lošinja predvidjeti korištenjem ukapljenog naftnog plina (UNP) a obzirom na obzirom malu zastupljenost potrošnje energije u gospodarstvu kao i na udaljenost budućih magistralnih plinovoda od ovog područja.

Cilj je povećanje potrošnje energenta UNP-a u svim sektorima potrošnje, te zamjena tekućih i krutih goriva UNP-om radi zaštite vrijednih dijelova prirode.

Dugoročni cilj je korištenje obnovljivih izvora energije, naročito energije sunca, vjetra i mora.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

U ovom prostoru posebnu pažnju zaslužuju prirodni i kultivirani krajolici krša, gdje se preklapa zaštita krajobraznih vrijednosti sa zaštitom šuma i poljoprivrednih tala.

Posebnu vrijednost čine ekološke cjeline malih otoka, gdje bi sustav zaštite i gospodarenja morskim i kopnenim ekosustavom trebao biti jedinstven.

Kao prostori izrazite krajobrazne vrijednosti predlažu se zaštititi slijedeći predjeli i lokaliteti: - Osorski kanal s gradom Osorom i obalom sve do naselja Ustrine, - planina Osoršćica, - otok Unije, - otok Susak, - otoci Ilovik i Sv. Petar, - otoci Male i Vele Srakane, - otoci Vele i Male Orjule i Kozjak, - prostor Punte Križa, unutrašnjost i obala te - južni dio otoka Lošinja.

2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti Kao prostori prirodnih vrijednosti i posebnosti štite se područja navedena Polazištima u točki 1.2.8.6. Prirodna baština

S ciljem očuvanja bogatstva i vrijednosti prirode za sadašnje i buduće naraštaje, predviđa se uspostavljanje djelotvornog sustava zaštite prirodne baštine. Zbog vrijednosti biljnog i životinjskog svijeta ovog područja, moraju se prije svega očuvati bioraznolikosti svih tipova staništa i ekosustava.

Prema Zakonu o zaštiti prirode proglašenje pojedinih zaštićenih područja je u nadležnosti države (nacionalni park, park prirode proglašava Hrvatski sabor, a posebne i stroge rezervate Vlada), a ostalih područja je u nadležnosti Županije ili Grada Zagreba.

Županijska tijela bi u suradnji s Gradom Lošinjem trebala pripremiti, te putem sustava vlasti donijeti mjere kvalitetne zaštite prirodnih vrijednosti i sprovesti ih u djelo.



Za kvalitetno i učinkovito provođenje takovih mjera potrebna su sustavna i opsežna znanstvena istraživanja temeljem kojih bi bilo moguće argumentirano predložiti i sprovesti mjere zaštite prirode i okoliša.

Od zakonski zaštićenih područja, kojih je na području Županije zasad proglašeno 24, po važnosti za očuvanje živog svijeta i bioraznolikosti posebno se izdvaja i poseban ornitološki rezervat bjeloglavih supova Mali Bok – Koromačna čiji manji dio uz južnu granicu zahvaća prostor Grada Maloga Lošinja. Potrebno je naglasiti da je sadašnje stanje zaštite prirodne baštine i živog svijeta još uvijek nedostatno. Zbog toga je za zaštitu predložen veći broj vrijednih lokaliteta.

Za vrijedna područja koja su smještena u gušće naseljenim područjima ili blizu takvih područja u kojima se očekuju intenzivniji zahvati u okoliš predviđen je zaštitni režim (kategorija "značajni krajobraz"), koji će dopuštati određene oblike gospodarskog razvitka - pogotovo nekih oblika turističkih djelatnosti uz uvažavanje postavki zaštite prirode.

Kao model za gospodarenjem okolišem može poslužiti "Plan gospodarenja okolišem Cresko-lošinjskog otočja" kojega je izradio Odjel za Jadran pri Državnoj upravi za zaštitu okoliša, gdje su na temelju znanstvenih istraživanja, želja lokalnog stanovništva i predviđenih trendova, razrađeni sustavi mjera i način njihovog provođenja i konačno ekonomska isplativost takvog ekološki opravdanog gospodarenja okolišem.

Najveći dio predloženih zaštićenih morskih područja nalazi se uz sjeveroistočne obale otoka Cresa i Lošinja pa bi u tom akvatoriju trebalo uskladiti režim podmorskih aktivnosti, pomorskog prometa i plovnih putova s interesima zaštite prirode.

Uočava se kolizija zaštite prostora Čikata kao park šume na dijelu koji je danas i planski turistička zona sa znatnim izgrađenim prostorima.

U projekte zaštite prirode kao projekte od značaja za grad uključiti zaštitu dupina te Projekt zaštite kućnih macaklina (Hemydactylus turcicus).

2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina Iznimno bogato kulturno povijesno naslijeđe ovog prostora čine urbane i ruralne graditeljske cjeline, arheološke i hidroarheološke zone i lokaliteti, pojedinačne građevine te memorijalni lokaliteti. Stanje kulturno-povijesnog naslijeđa je općenito nezadovoljavajuće, kao posljedica gospodarskih prilika, pravno-imovinskih odnosa, stupanja istraženosti i dr.

Suvremeni, kompleksan pristup graditeljskom naslijeđu polazi od načela aktivne zaštite. To znači da taj postupak obuhvaća ne samo konzervatorske intervencije, već cjeloviti integralni proces vrednovanja i revitalizacije kulturno-povijesnog naslijeđa.

Stručna revitalizacija i svrsishodnije korištenje graditeljskog naslijeđa koje je pretežito zapušteno ili u propadanju, ima veliki gospodarski potencijal, naročito kroz povećanje kapaciteta i obogaćenja ponude u turizmu.

Zaštita kulturno-povijesnih cjelina određena Prostornim planom Županije navedena je u točki 1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova. Ciljevi zaštite se usklađuju sa Studijom zaštite kulturnih dobara.



2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU GRADA MALOG LOŠINJA

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Razvitak i uređenje prostora temeljiti na načelima održivog razvitka koji je kao načelo organizacije prostora polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, očuvanje razvojnih mogućnosti za nadolazeće generacije. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra.

Otočni prostor kao najvrjedniji resurs Grada Malog Lošinja, koji se očituje izuzetnoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i posebnosti geoprometnog položaja, racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja. Prostor kao činitelj razvitka predstavlja neobnovljiv i istovremeno vrlo osjetljiv resurs, s prirodnim vrijednostima; prostor krša s poljima, šumama, priobalnim prostorom, morem, podmorjem i pripadajućim živim svijetom, kao i sa stvorenim vrijednostima; naseljima, kultiviranim krajolikom i bogatim kulturnim nasljeđem. S tim je postavkama potrebno izgrađivati i ustrojavati sustav za upravljanje prostorom, prirodnim i stvorenim resursima.

Organizaciju prostora usmjeravati i osloniti na već stvorene resurse.

Građevinsko zemljište je potrebno planski i racionalno koristiti.

Poticati djelatnosti turizma i poljoprivrede u privatnom sektoru posebno na malim nastanjenim otocima na Susku, Iloviku i Unijama.

S ciljem očuvanja ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša na prostoru Grada se planira racionalno korištenje prirodnih izvora što uključuje ograničenu eksploatacija šuma i mineralnih nalazišta (tehnički kamen), racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta, racionalnu eksploatacija mora kao gospodarskog, turističkog, sportsko-rekreativnog i drugog potencijala, gospodarsko ponašanje u eksploataciji faune (kopnene i vodene), pažljivo korištenje i zaštitu osobitih prirodnih ljepota.

poljoprivredno zemljište Poljoprivredne površine se na prostoru Grada Malog Lošinja, posebno dio tih površina koje čine vrijedne poljoprivredne površine, čuvaju od nenamjenskog oblika korištenja.

Zemljište I. kategorije obuhvaćaju zemljišta IV. i djelomično V. bonitetne klase koje je namijenjeno primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Veće površine I. kategorije zaštite se nalaze u Ćunskom polju, te na Unijama, Malim i Velim Srakanama i na Susku.

Zemljišta II. kategorije obuhvaćaju zemljišta V. i VI. bonitetne klase. Štite se najvrjednija, najdublja, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine kao i antropogena zemljišta ove kategorije. Izvan toga se čuvaju za pašnjake te za pošumljavanje. Veće površine II. kategorije zaštite se nalaze iznad Nerezina, na južnom dijelu Lošinja te na Iloviku, na Unijama, na Kurilima, oko Beleja i na Punti Križa.

Zemljišta III. i IV. kategorije zaštite uglavnom čine zemljišta koja su pokrivena šumama. Tu spadaju i oni prostori koje treba zaštititi od erozije, kao što su požarišne zone u kršu te erodirane zone na klastičnim i drugim erodibilnim sedimentima. Taj se prostor može koristiti za širok spektar korisnika i za sva infrastrukturna planiranja.



U grafičkom prikazu 1. Korištenje i namjena površina se zemljište I. kategorije kartira kao "vrijedno obradivo poljoprivredno tlo", zemljište II. kategorije kao "ostalo obradivo poljoprivredno tlo" i zemljišta III. i IV. kategorije kao "ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište".

Površine zemljišta I. i II kategorije zaštite i zauzimaju površinu od 2.647 ha ili nešto manje od 12 % površine kopnenog prostora Grada.

Osobito vrijedno obradivo tlo površine oko 600 ha i vrijedne obradivo tlo površine oko 2.600 ha čuva se od nenamjenskog korištenja i i osnova je razvoja maslinarstva, vinogradarstva, voćarstva, povrćarstva te uzgoja mediteranskog ljekovitog i začinskog bilja.

Za poljoprivredu treba koristiti i sve ostale poljoprivredne površine. U pretežnom dijelu površine to su krški pašnjaci površine oko 10.300 ha koji su osnova razvoja ovčarstva, kozarstva i pčelarstva.

Cilj je zapušteno poljoprivredno zemljište kultivirati i privesti namjeni. Poticati oživljavanje vinograda i maslinika za što se daju državni poticaji

Na najkvalitetnijem zemljištu treba poticati intenzivniju proizvodnju po mogućnosti uz navodnjavanje. Posebno za mogućnost intenziviranja uzgoja povrća i cvijeća istražiti mogućnosti navodnjavanja. Pitanje izvora vode za navodnjavanje, kvalitete i sistema za navodnjavanje utvrditi u okviru raspoloživih lokalnih mogućnosti.

Za obradive površine su predviđene mjere intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje i zaštite tla gdje se za eroziji sklona tla otoka Suska preporučuju mjere konzervacije nasadima maslina.

Potrebno je provoditi krčenje i vraćanje prvobitne poljoprivredne namjene na svim poljoprivrednim površinama kao i na pašnjacima koji su tijekom vremena zarasli, jer se zbog smanjenje broja ovaca ne koriste za ispašu.

Predviđa se postupni prelazak s konvencionalne na ekološku poljoprivredu (organsku, biološku). Takva poljoprivreda treba predstavljati kvalitetna dopunu turizmu pa njen razvoj treba usmjeriti prvenstveno na proizvodnju zdrave hrane koja će se uglavnom plasirati na vlastito tržište i u ugostiteljstvo otoka.

Aktiviranjem poljoprivrede podmirio bi se dio potreba u hrani stanovništva i turizma. Ekonomičnost je u proizvodnji autohtone zdrave hrane i njenom plasmanu u sklopu turističke ponude. Oslonac za ekološku poljoprivredu je na obiteljskim gospodarstvima i agroturizmu.

Ulaskom u Europsku uniju se površine vinograda i maslinika neće moči povećavati, te je prioritet privođenja toj namjeni što veće površine pogodnog poljoprivrednog zemljišta i poticanje oživljavanja vinograda i maslinika (uz državne poticaje).

Poticati razvoj ovčarstva kako bi se iskoristili raspoloživi prostori pašnjaka koji iznose 10.341 ha ili 46,5 % površine ovog prostora, s ciljem iskorištavanja optimalnih potencijala za uzgoj od 20.000 do 40.000 ovaca, što znači povećanje sadašnjeg broja ovaca za oko 10 puta.

Zbog problema koje u revitalizaciji poljoprivrede izaziva izrazita usitnjenost poljoprivrednog posjeda te je potrebno poticati rješavanje zemljišno-knjižne problematike.

šume Osnovni cilj gospodarenja šumama je zaštita i unapređenja šuma uz očuvanje šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima i to prvenstveno kao autohtonih sastojina, osigurati jednostavnu biološku reprodukciju šuma i istovremeno djelovati na očuvanju faune uz ograničeno gospodarenje divljači.

Stvoriti stabilne šumske sastojine, obnavljati vegetaciju u uništenim ili degradiranim šumskim ekosistemima, erodiranim površinama, te na obešumljenim površinama na kojima poljoprivreda nema uvjeta razvoja, odnosno tamo gdje se ne provodi ekstenzivno stočarstvo.



Stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjivanja gradskih područja, posebno rubnih, seoskih naselja, turističkih područja zbog povoljnog utjecaja šuma na okoliš, koje se ogleda u pozitivnim estetskim, funkcionalnim i sanitarnim utjecajima na urbanizirana područja (izgled krajolika, zaštita od utjecaja buke i zagađenja, zaštita od prekomjerne insolacije i utjecaja vjetra, mogućnost korištenja za rekreaciju i djelom za proizvodnju).

Urediti zaštitne šume koje služe prvenstveno za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozionih područja, naselja, gospodarskih i drugih objekata i drugog. To se osobito odnosi na područje Osorćice (Osoršćice) i na druge prostore s većim strminama.

Za privatne šume izraditi Program gospodarenja, odnosno Plan gospodarenja šumskim zemljištima na privatnoj zemlji čime će se utvrditi površine privatnih šuma, što je zakonska obveza Grada.

U gospodarenju šumama primjenjivati isključivo uzgojni karakter, što podrazumijeva radove na jednostavnoj biološkoj reprodukciji šuma, sječa treba biti znatno ispod prirasta i provoditi čišćenja i prorijeda niskog intenziteta s ciljem da se očuva stabilnost ovog osjetljivog šumskog ekosistema.

Radi očuvanja šuma od požara uz javne ceste i šumske ceste treba urediti zaštitni pojas u širini od 20 m u kojem će se vršiti čišćenje makije i panjača, a u borovim kulturama vršiti će se orezivanje grana.

U vrijeme povećane opasnosti od požara, od 15. lipnja do 15. rujna, treba organizirati preventivnu zaštitu uspostavljanjem stalne čuvarske službe. Popularnim načinima edukacije upoznati domaće stanovništvo i turiste o opasnostima od požara i njegovim posljedicama.

Provoditi održavanje i uređivanje šuma što uključuje pripremu staništa za prirodno pomlađivanje i pošumljavanje, posebno se to odnosi na šume alepskog bora koji se nalazi u stanju ekološke prezrelosti.

Na području Čikata i drugih dijelova Malog Lošinja, na području Pod Javori i drugih dijelova Velog Lošinja, te na ostalim mjestima gdje pridolaze sastojine alepskog bora cilj je formirati mješovitu sastojinu alepskog bora s grupama stabala crnike izraslih iz sjemena, formirajući tako kvalitetnu šumu estetske vrijednosti, koja bi i dalje imala značajniju funkciju u turističkoj valorizaciji ovog područja.

Na drugim šumskim prostorima je osnovni cilj stvoriti stabilnu sjemenjaču crnike, optimalne faze razvoja koja će davati najveće općekorisne funkcije u turizmu, zdravlju, rekreaciji, te zaštiti prostora i oblikovanju krajolika.

Šumarstvo će i nadalje biti u temeljnoj funkciji održavanja šumskog fonda, zaštiti i rekreaciji dok će eksploatacija će biti minimalna. Održavanje državnih šuma i manji obujam sječe treba provoditi u skladu s Programima gospodarenja, dok je Grad obvezan izraditi Programima gospodarenja šumskim zemljištima na privatnoj zemlji kojim će se i na tim površinama primjenjivati ista načela gospodarenja.

mineralne sirovine Mogućnost otvaranja novog kamenoloma na otocima se određuje na području koje je udaljeno od obalne crte najmanje 1000 m. Istovremeno se Prostornim planom Primorsko-goranske županije za potrebe građenja na otoku, dozvoljava kamenolom na otoku Cresu, dok je eksploatacija šljunka i pijeska u obalnom pojasu i podmorju zabranjena.

Na prostoru Grada Malog Lošinja bi bilo potrebno zadržavanje i nastavak rada postojećeg kamenoloma s postrojenjem za preradu kamena u Ćunskom, uz primjenu mjera zaštite okoliša i uvjete kojima će se predvidjeti postupna prenamjena zone u gospodarsku namjenu u fazi eksploatacije i nakon sanacije kamenoloma. To je ujedno i jedini kamenolom na području Grada.



Nakon iscrpljenja rezervi na lokaciji kamenoloma za tehnički kamen kraj Ćunskog raspoloživa je eksploatacija tehničkog kamena na lokaciji Bojnak koji se nalazi na prostoru Grada Cresa, a koji je cestom za Ustrine prometno povezan na državnu cestu D 100.

U skladu s zakonima i ostalim propisima Republike Hrvatske, prilikom eksploatacije građevinsko-tehničkog kamena, postoje ograničavajući čimbenici kao što su zone zaštite izvorišta pitke vode, zaštićeni dijelovi prirodne i kulturno-povijesne baštine, blizina naselja, prometnica i sl.

Radi zaštite kontaktnog prostora kamenoloma od utjecaja prašine, buke, eksplozije, pojačanog prometa teretnih vozila i drugih mogućih utjecaja pri otvaranju kamenoloma treba posebno odrediti slijedeće prostorne elemente :

- najmanja udaljenost od granica građevinskog područja naselja i drugih izgrađenih zona, odnosno pojedinačnih građevina,

- najmanja udaljenost od granica zaštićenih dijelova prirodne i kulturno-povijesne baštine, - najmanja udaljenost od prometnica.

Radom kamenoloma se ne smiju ugrožavati krajobrazne vrijednosti, a transport sirovine treba predvidjeti izvan područja naselja.

Prostornim planom uređenja Grada je potrebno odrediti područje lokacija za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina na temelju navedenih kriterija.

lovišta Lovnu površinu koja danas obuhvaća 57 % površine Grada treba, zbog usvojenih načela očuvanja okoliša i očuvanja vrijedne prirode, ograničiti na južni dio otoka Cresa i južni dio otoka Lošinja uz ograničavanje komercijalnog lova na izlov alohtone divljači koja živi na tim prostorima. Predviđa se uklanjanje alohtone divljači s otočja.

Zbog generalnog opredjeljenja za primjenu sustavnih i cjelovitih mjera zaštite prirode neophodno je preispitati kompatibilnost lova s načelima zaštite prirode.

U konačnici lovišta treba organizirati izvan zaštićenih prirodnih područja te broj i površinu lovišta reducirati sukladno planiranom korištenju prostora i lov ograničiti na sitnu (autohtonu ) divljač.

more i obala Morski, posebno priobalni pojas je prostor od posebnog značaja i interesa za Grad. U tom se prostoru odvijaju aktivnosti i djelatnosti od presudnog značaja za funkcioniranje i napredak ovog područja.

Djelatnosti koje se očekuju u ovom prostoru su prometne djelatnosti, brodogradnja, nautički turizam, kupanje i drugi vidovi rekreacije, ribarenje, marikultura i infrastrukturni koridori.

Zoniranjem akvatorija priobalnog mora stvarati će se planersko-prostorne pretpostavke za upravljanjem i kontroliranim razvojem pojedinih djelatnosti, uz nastojanje da se među njima izbjegnu prisutne kolizije. Pri tome treba radi zaštite najvrjednijih dijelova mora valorizirati akvatorij i utvrditi zaštitne zone podmorja kako bi se regulirao intenzitet i kvalitet iskorištavanja područja akvatorija s bogatom podmorskom florom i faunom i raznovrsnošću životnih zajednica i ekoloških cjelina.

Zoniranje mora pored zaštite uključuje valoriziranje prometnih i gospodarskih djelatnosti, vodeći računa da se razvoj djelatnosti u prostoru akvatorija odvija po načelima održivog razvitka.

Za prometnu djelatnost je potrebno uspostaviti mrežu suvremeno opremljenih luka otvorenih za javni promet za potrebe putničkog prometa između kopna i otoka i posebno otoka međusobno, te potrebne plovne putove.



Razvoj nautičkog turizma je izravno vezan na uređenje postojećih i izgradnju novih luka navedene namjene.

Za ovu je djelatnost potrebno prije svega uspostaviti mrežu suvremeno opremljenih luka nautičkog turizma sukladno odredbama PPŽ-a ali isto tako unutar luka otvorenih za javni promet predvidjeti dijelove luka koji se nautičke sadržaje.

Brodogradnja je djelatnost izravno vezana na more. Razvijati će se na postojećim lokacijama na kojima je i danas prisutna, u Brodogradilištu Mali Lošinj i u Brodogradilištu Nerezine gdje su kao luke posebne namjene utvrđene brodogradilišne luke sa svojim obalnim i morskim dijelom.

Za kupanje i rekreaciju treba u prirodnom obliku sačuvati prirodne morske plaže, uključivo i prirodnu stjenovitu obalu pogodnu za kupanje i sunčanje.

Zoniranjem priobalnog mora namijenjenog kupanju i rekreaciji trebalo bi diferencirati određene kategorije korisnika kako bi se izbjegle kolizije u korištenju tog dijela morskog prostora (gliseri, skuteri, surferi, područja za podvodni sportski ribolov, područja za ronjenje - aquapark - Punta Križa i drugo).

Pojas obalnog mora u širini 300 m od obalne crte je uključen u zaštićeno obalno područje u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. Na prostoru Grada Malog Lošinja zaštićen pojas obalnog mora zauzima površinu od 8.231,29 ha ili oko 3,7 % površine mora u granicama Grada. Na tom je prostoru mora obveza čuvati prirodne plaže, isključuje se nasipavanje izvan građevinskog područja, nije dozvoljeno istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina osim morske soli, kao ni uzgoj plave ribe.

Istraživanja i ispitivanja mora obavljaju se radi praćenja promjena morskog okoliša zbog utjecaja ljudskih djelatnosti, određivanja i kontrole provedbe mjera zaštite. Zaštita mora od onečišćenja ima strateško značenje za razvoj gospodarstva, turizma, marikulture i ribarstva, ali i za zaštitu ekoloških i prirodnih uvjeta življenja. Visoku kakvoću obalnog mora potrebno je očuvati prvenstveno kontroliranom izgradnjom i korištenjem prostora, kvalitetnom izvedbom odvodnih sustava, pročišćavanjem i odlaganjem otpadnih voda te odgovarajućim zbrinjavanjem otpada. Viši stupanj razvijenosti i izgrađenosti područja, mora osigurati i viši stupanj zaštite.

Na razini Grada je potrebno izraditi elaborat valorizacije, uređenja i čuvanja obale pogodne za kupanje i rekreaciju s ciljem očuvanja prirodnih plaža i određivanjem vrste i obima zahvata uređenja na manje vrijednim dijelovima obale, utvrđivanja slobodnog prolaza uz more; obalnog puta i okomitih javnih prilaza od prometnica do obale i obalnog puta.

marikultura Potrebno je na lokacijama odabranim za marikulturu utvrditi mogućnost njihove namjene za uzgoj uz iskorištavanje postojećih resursa - čistog mora za proizvodnju kvalitetne i zdrave hrane.

Lokacije s pogodnim biofizičkim karakteristikama iskoristiti za marikulturu, i to za uzgoj školjaka i bijele ribe prije svega za plasman na lokalno tržište i u ugostiteljstvo otoka. Pored postojećeg uzgajališta u uvali Kaldonta se kao lokacije koje u najmanjoj mjeri kolidiraju s postojećim i planiranim korištenjem mora predlažu lokacije uz granicu s Gradom Cresom u Ustrinskoj uvali i lokacije uz sjevernu obalu Osoršćice.

Uzgoj plave ribe koji, nije dozvoljen unutar zaštićenog pojasa obalnog mora (300 m od obale) a radi očuvanja ekosustava i kvalitete mora se ne predviđa na prostorima ostalog mora unutar granica Grada Malog Lošinja .

očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Županijske službe bi u suradnji s Gradom Lošinjem trebale pripremiti, a putem sustava vlasti donijeti mjere kvalitetne zaštite okoliša i sprovesti ih u djelo. Kao model za gospodarenjem okolišem može poslužiti "Plan gospodarenja okolišem Cresko-lošinjskog otočja" kojega je izradio



Odjel za Jadran pri Državnoj upravi za zaštitu okoliša, gdje su na temelju znanstvenih istraživanja, želja lokalnog stanovništva i predviđenih trendova, razrađeni sustavi mjera i način njihovog provođenja i konačno ekonomska isplativost takvog ekološki opravdanog gospodarenja okolišem.

Radi očuvanja ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša, pored već navedenih obveza očuvanja prostora prirodne i kulturne baštine i krajobraza, određuju područja i lokaliteti na kojima je potrebno provoditi sustavna istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru. Praćenjem treba obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje okoliša, a osobito koje utječu na kakvoću: prirodne baštine, tla, zraka, vode i mora.

Zaštitne mjere okoliša su one kojima se osigurava cjelovito osiguranje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvitka.

Zaštitu okoliša temeljiti na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša te integralnog pristupa zaštite i razvitka.

Radi sprječavanja onečišćenja okoliša i očuvanja ekološke stabilnosti provodit će se svestrana zaštita okoliša sukladno zakonskim obvezama, koja pored ostalog uključuje praćenje stanja okoliša, provedbu sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru te provedbu potrebnih mjera zaštite. Praćenjem treba obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje okoliša, a osobito na bioraznolikost i prirodne vrijednosti te na kakvoću: tla, zraka, vode i mora i na razinu buke.

Potrebno je izraditi dugoročni program zaštite okoliša, donijeti lokalne propise o zaštiti okoliša, uspostaviti mjerne stanice za praćenje kakvoće mora i zraka, mjerenje razine buke i mjerenje stupnja zagađenja tla uvesti katastar onečišćenja okoliša i odrediti ekološki ugrožene zone na području grada.

Tlo - Radi utvrđivanja nultog stanja kvalitete tla, potrebno je obaviti istraživanja na područjima koja su posebno osjetljiva (ranjiva) na građevinske zahvate, između ostalih i otok Susak (grad Mali Lošinj) kao područje osjetljivo na eroziju, za koji je potreban cjelovit monitoring intenziteta erozije i djelovanja mora,

Zrak - Radi omogućavanja integralnog planiranja zaštite zraka i razvoja, uspostaviti sustav upravljanja kakvoćom zraka Županije ( katastar emisije, monitoring).

Grad Mali Lošinj se, kao dio Riječkog zaljeva, nalazi unutar Regije posebne zaštite kakvoće zraka (AQMR - air quality monitoring region). Međutim, kako na području Grada Mali Lošinj ne postoji niti jedno mjerno mjesto, a najbliže se nalazi povrh jezera Vrana na otoku Cresu, potrebno je pokrenuti aktivnosti u smislu postave mjernog mjesta na području Lošinja (mogućnost reaktiviranja mjernog mjesta u Velom Lošinju). Financiranje uspostavljanja mjernog mjesta, te kontinuiranih troškova mjerenja realizirat će se u suradnji s turističkim organizacijama. Rezultati praćenja kakvoće zraka iskoristit će se za turističku prezentaciju Lošinja, te reafirmaciju zimskog turizma. Važno je napomenuti da je zimski zdravstveni turizam bio prvi oblik turizma u ovom kraju.

U skladu sa Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04) i Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96) planira se na području Grada Malog Lošinja uspostava mjernih mjesta na kojima će se prema očekivanim opterećenjima zraka pratiti koncentracije različitih onečiščujućih tvari u naseljenim i gospodarskim područjima.

Nakon praćenja stanja (kroz 5 godina) utvrditi će se ocjena stanja i kategorizacija područja prema stupnju onečišćenja zraka.

Zakon o zaštiti zraka prema stupnju onečišćenosti zraka utvrđuje tri kategorije kakvoće zraka: I. kategorija čist ili neznatno onečišćen zrak – nisu prekoračene granične vrijednosti (GV),



II. kategorija umjereno onečišćen zrak – prekoračene su granične vrijednosti (GV) za jednu ili više onečiščujućih tvari, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu onečiščujuću tvar, III. kategorija – prekomjerno onečišćen zrak – prekoračene su tolerantne vrijednosti (TV) za jednu ili više onečiščujućih tvari.

Granične vrijednosti kakvoće zraka (GV): granična razina onečišćenosti ispod koje, na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji, ili je najmanji mogući rizik štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se prekoračiti.

Tolerantna vrijednost (TV): granična vrijednost uvećana za granicu tolerancije.

Mjere za poboljšanje kakvoća zraka : - smanjenje broja i izdašnosti izvora emisije SO2 na prostoru Grada i globalno, - upotreba niskosumpornog goriva na prostoru Grada i globalno, - na prostoru Grada trase glavnih prometnica izmještati iz, odnosno ne planirati u naseljenim

i zaštićenim područjima, - emisiju čestica smanjiti prelaskom s krutih na tekuća i plinovita goriva, (smanjenjem broja

malih ložišta na drva u domaćinstvima) , - emisiju NMVOC smanjiti mjerama vođenja prometa, prelaskom s krutih na tekuća i

plinovita goriva, smanjenjem broja malih ložišta na drva u domaćinstvima, - emisiju NMVOC smanjiti prestankom korištenja štetnih premaza, otapala i mirisa (globalni

postupak koji se provodi globalno krećući od procesa proizvodnje do konačnog korisnika).

Kvaliteta vode - Grad Mali Lošinj se snabdijeva vodom, uglavnom putem vodovoda iz crpne stanice na jezeru Vrana. Higijensku ispravnost vode za piće ispitivat će Zavod za zaštitu zdravlja u Rijeci prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti pitke vode (SN. 33/87). Rezultati analize dostavljat će se nadležnom poduzeću za distribuciju vode za piće "Vodovod i čistoća Cres Lošinj", d.o.o., Cres. Uzimanje uzoraka za kontrolu vode vršit će se kontinuirano kroz cijelu godinu, kao i kontrola kloriranja vode, te pregled objekata na jezeru Vrana. Uzorci vode će se uzimati na slijedećim lokacijama:

1. crpna stanica na jezeru Vrana, 2. punktovi u okviru vodovodne mreže: Belej, Osor, Nerezine, Mali Lošinj - 2 uzorka, Veli

Lošinj.

Buka - Istraživanje i ispitivanje buke obavlja se radi utvrđivanja ugroženosti okoliša.

Ultraljubičasto sunčevog zračenje - Praćenje količine ultraljubičastog sunčevog zračenja potrebno je provoditi s ciljem promocije prirodnih osobitosti lošinjskog otočja u sklopu turističke ponude i razvoju Programa zdravstvenog turizma na području Lošinja. Slijedeće razdoblje trebalo bi poslužiti za pripremne radove na organizaciji navedenog monitoringa.

Kvaliteta priobalnog mora na cijelom otočju ubraja se u l. kategoriju kvalitete mora, a zbog turizma i opterećenja na okoliš koji je time uzrokovan potrebno je kontinuirano vršiti ispitivanja. Ispitivanja će se vršiti na ukupno 30 lokaliteta koja su uspostavljena od 1993. g., odnosno na kritičnim mjestima potencijalnih izvora zagađenja kao sto su kanalizacijski ispusti uz urbana središta i turističke komplekse. Ispitivanjem će se odrediti sanitarna kvaliteta obalnog mora i utjecaj otpadnih voda kanalizacijskih sistema Mali Lošinj, Veli Lošinj, Čikat, Nerezine na kvalitetu mora u raznim meteorološkim i hidrološkim uvjetima, te u raznim režimima opterećenja kanalizacije tijekom sezone kupanja: od 01. svibnja do 30. rujna tekuće godine. Ispitivanjem će se utvrditi i kvaliteta otpadnih voda, te učinak rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kanalizacije Velog Lošinja, Malog Lošinja, Čikata i Nerezina.



2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Građevinska područja naselja utvrditi će se u okvirima određenim Prostornim planom Primorsko-goranske županije, dok se kriteriji za formiranje građevinskih područja se utvrđuju u odnosu na postavljene ciljeve.

Građevinska područja se utvrđuju u odnosu na planirani broj stanovnika, u odnosu na izgrađenu površinu naselja i određenu minimalnu gustoću.

postojeći i planirani broj stanovnika Prema popisu stanovništva iz 2001. u 14 naselja na području Grada Malog Lošinja živjelo je 8.388 stanovnika.

Demografska projekcija za 2015. godinu, usklađena s Prostornim planom Primorsko-goranske županije, predviđa porast broja stanovnika, te on iznosi 9.853 stanovnika.

gustoća stanovanja Izgrađena površina građevinskih područja istih naselja iznosi 314,12 ha što rezultira postojećom gustoćom stanovanja od 26,86 stanovnika/ha.

Minimalna gustoća stanovanja određena Prostornim planom županije za prostornu cjelinu 03 Grad Mali Lošinj iznosi 20 stanovnika/hektaru.

veličina građevinskih područja naselja Najveća dopuštena površina građevinskih područja svih naselja na području Grada Malog Lošinja Pmax dobiva iz omjera planiranog broja stanovnika (b) i određene minimalne gustoće stanovanja (c). Pmax = b/c = 9.853 / 20

Pmax = 492, 65 ha

Slijedi da ukupna površina građevinskih područja svih naselja na području Grada Malog Lošinja može iznositi najviše 492,65 ha.

izgrađenost Izgrađenost građevinskog područja temeljni je podatak za dimenzioniranje planiranog građevinskog područja naselja. Razgraničenje izgrađenog dijela obavlja se rubom izgrađenih i uređenih građevinskih parcela U izračun površine izgrađenog dijela naselja ne uključuju se jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao ni sve rubne neizgrađene čestice.

Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevinske parcele, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene plaže, i sl.).

U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba planirati građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukturu.

Ukupna površina izgrađenog dijela svih naselja na području Grada Malog Lošinja iznosi 340,47 ha. U slijedećoj tablici slijedi iskaz po naseljima:

I



izgrađeno područje naselja popis 2001. postojeća gustoća NASELJE ha stanovnici stanovnici / ha

1. BELEJ 10,56 64 6,06 2. ĆUNSKI 19,31 150 7,77 3. ILOVIK 11,22 104 9,27 4. MALE SRAKANE 0,82 2 2,44 5. MALI LOŠINJ 137,58 6.296 45,76 6. NEREZINE 43,62 371 8,51 7. OSOR 5,59 73 13,06 8. PUNTA KRIŽA 12,69 61 4,81 9. SUSAK 12,71 188 14,79

10. SVETI JAKOV 8,40 37 4,40 11. UNIJE 14,77 90 6,09 12. USTRINE 4,00 27 6,75 13. VELE SRAKANE 1,85 8 4,32 14. VELI LOŠINJ 58,75 917 15,61

NASELJA UKUPNO 340,47 8.388 24,6

- izgrađeni dio građevinskog područja naselja iznosi I = 340,47 ha - maksimalna površina građevinskog područja iznosi Pmax = 492, 65 ha

Pmax > I U odnosu na postojeću izgrađenu površinu naselja koja iznosi 340,47 ha planirana površina građevinskih područja naselja povećat će se ukupno do 152,18 ha.

Navedena površina se prema utvrđenim kriterijima raspoređuje na sva naselja.

Kod naselja s gustoćom manom od 20 st/ha je maksimalna površina građevinskog područja Pmax manja od izgrađenog dijela građevinskog područja. Veličina pojedinog građevinskog područja se za ta naselja utvrđuje na način da se postojeća izgrađena površina naselja uveća za 20 %. Takvih je 12 naselja od ukupno 14 naselja na području Grada.

Kod naselja s gustoćom većom od 20 st/ha se veličina pojedinog građevinskog područja Pmax utvrđuje prema planiranom broju stanovnika uz određenu minimalnu gustoću koja iznosi 20 st/ha.

Primjena tog kriterija za naselje Mali Lošinj rezultira maksimalnom površinom građevinskog područja Pmax = 375 ha, što je rezultat koncentracije 3/4 ukupnog stanovništva u ovom naselju. U skladu s ciljevima policentrične organizacije prostora i ujednačenog razvoja naselja na području Grada, iznimno pri utvrđivanju maksimalne površine građevinskog područja naselja Mali Lošinj gustoća iznosi okvirno 50 st/ha.

Kod centralnih naselja se sukladno rangu naselja utvrđuje dodatna površina za centralne sadržaje; za centar mikroregije Mali Lošinj dodatna površina iznosi oko 43 ha, za lokalno središte Veli Lošinj dodatna površina iznosi oko 8 ha, dok za lokalna središta Osor i Nerezine za koja se planiraju zajedničke centralne funkcije ta površina iznosi ukupno oko 5 ha. Kod tih se naselja utvrđena maksimalna površina građevinskog područja Pmax uvećava za površinu centralnih sadržaja.

Isto tako se maksimalna površina građevinskog područja Pmax uvećava za površinu turističkih zona koje su unutar naselja organizirane kao integralne samostalne cjeline. Takve zone su Punta u Velom Lošinju površine 8,5 ha i Runjica u Malom Lošinju površine 2,5 ha.

Isto tako se maksimalna površina građevinskog područja Pmax uvećava za površinu gospodarskih zona koje se planiraju kao integralne samostalne cjeline unutar ili uz naselja Nerezine, Veli Lošinj, Belej, Punta Križa i Unije. T



obilježja naselja Građevinska područja je potrebno utvrditi sukladno povijesnim, ambijentalnim i prepoznatljivim oblikovnim obilježjima pojedinog naselja.

Pri tome sačuvati njihov identitet i prepoznatljivost. Posebno su osjetljivi rubovi naselja sa zgusnutom, koncentriranom strukturom gdje novu izgradnju treba isključiti ili samo iznimno uklopiti. Razvoj ovakvih naselja treba planirati obnovom postojećeg građevinskog fonda i interpolacijama unutar neizgrađenih dijelova naselja. Manje su osjetljiva naselja s manjom gustoćom i rahlijih rubova naselja koji se vežu na okolne poljoprivredne površine.

vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina Pri planiranju građevinskih područja naselja treba voditi računa o strukturi krajobraza, te o prirodnim i kulturno-povijesnim cjelinama u okruženju naselja.

Posebno su osjetljiva konfiguracijski istaknuta mjesta, gdje novu izgradnju treba izbjegavati.

Površina pojedinog građevinskog područja naselja se utvrđuje prema prethodno navedenim kriterijima dok je prostor građevinskog područja naselja potrebno utvrditi sukladno dodatnim prostornim kriterijima:

- raspoloživi prostor za širenje naselja pogodne konfiguracije i orijentacije, - opremljenost prostora komunalnom i prometnom infrastrukturom, - vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina na području

naselja, - kategorije osjetljivosti prostora i - drugi kriteriji koji se u fazi definiranja građevnih područja ocjene potrebnim (programi od

značaja za grad, vlasništvo zemljišta i sl.)

GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene Osnovni kriteriji za utvrđivanje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja za ugostiteljsko-turističku namjenu na prostoru Grada Malog Lošinja utvrđuju se sukladno Usklađenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja.

Građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene se planiraju na prostoru površine najviše 188,0 ha unutar kojih je najveći kapacitet doseže 13.200 kreveta, uz prosječnu gustoću od 70 kreveta/ha.

Kriteriji za utvrđivanje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja za ugostiteljsko-turističku namjenu prikazani su slijedećem iskazu, prema kojem se u okviru utvrđenih veličina određuju položaj, površina, vrsta i kapacitet za planiranje navedenih zona: GRAĐEVINSKO PODRUČJE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE IZVAN NASELJA

površina vrsta kapacitet gustoća napomena

broj naziv ha krevet krevet/ha 1. SUNČANA UVALA - Mali Lošinj 24,0 T1i/ili T2 1.600 66,67 izgrađena

2. ČIKAT -Mali Lošinj 60,0 T1 i/ili T2 i/ili T3 5.000 83,33 izgrađena

3. LOPARI - Nerezine 28,0 T2 i/ili T3 1.800 64,29 pretežito izgrađena

4. BUČANJE - Nerezine 16,0 T2 1.200 75,00 izgrađena 5. ARTATORE - Ćunski/Mali Lošinj 12,0 T2 900 75,00 neizgrađena6. PUNTA KRIŽA - Punta Križa 6,0 T1 i/ili T2 300 50,00 neizgrađena7. RAPOČA - Nerezine 4,0 T2 i/ili T3 400 100,00 izgrađena



8. POLJANA - Mali Lošinj 18,0 T2 i/ili T3 2.100 116,67 pretežito izgrađena

9. BALDARIN - Punta Križa 20,0 T3 2.000 100,00 pretežito izgrađena

UKUPNO 188,0 15.300 81,38

U veličini utvrđenoj prema prethodno navedenim kriterijima konkretnu površinu pojedinog građevinskog područja je potrebno utvrditi sukladno dodatnim prostornim kriterijima:

- izgradnju i proširenje zona planirati izvan vrijednih krajobraznih, prirodnih i kulturno-povijesnih područja,

- raspoloživi prostor za širenje zone pogodne konfiguracije i orijentacije, - opremljenost prostora komunalnom i prometnom infrastrukturom i - drugi kriteriji koji se u fazi definiranja građevnih područja ocjene potrebnim.

Pri planiranju građevinskih područja izvan naselja za ugostiteljsko-turističku namjenu definirati uvjete korištenja pomorskog dobra i obalnog mora.

100 gostiju /ha, iznimno 120 gostiju /ha je najveća gustoća koja će se planirati unutar građevinskih područja izvan naselja za ugostiteljsko-turističku namjenu.

građevinska područja gospodarske namjene Osnovni kriteriji za utvrđivanje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja za gospodarsku namjenu na prostoru Grada Malog Lošinja se utvrđuju sukladno Prostornom planu Primorsko-goranske županije (SN 14/00) i sukladno Usklađenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije (SN 12/05) s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04).

Izdvojeno građevinsko područja izvan naselja za gospodarsku namjenu se planira površine do 25 ha, proširenjem postojeće gospodarske zone Kalvarija smještene na južnom rubu naselja Mali Lošinj.

Radi zaštite krajobraznih vrijednosti obale limitirati zonu na dijelu prema obali i predjelu Skračina.

građevinska područja rekreacijske namjene Za centralna naselja Mali Lošinj i Nerezine se uz naselje određuje građevinska područja rekreacijske namjene u okviru koje površine treba osigurati sportska igrališta i rekreacijske sadržaje za stalne stanovnike te za turiste i izletnike.

Rekreacijska zona naselja Nerezine postaje ishodišna točka planinarskih staza za Osoršćicu, te se od nje do vrha Sv. Nikola na koti 558 m n.m. planira trasa buduće žičare dužine oko 1.900 m.

Rekreacijska zona na Kurilima se planira za aero-sportove, konjički sport i sl.

Područje napuštene zone od interesa za obranu s postojećim građevinama i pristaništem u Uvali Parkna na Iloviku se planira kao građevinsko područje rekreacijske namjene - ronilački centar i centar sportova na moru.

Područje u Uvali Bok na Susku se planira kao građevinsko područje rekreacijske namjene - klimatsko i lječilišno kupalište i sunčalište.

Uz usklađenje s uvjetima zaštite prirode za namjenu lječilišnog kupališta predvidjeti lokaciju osorskih slatina s ljekovitim blatom.

Na otoku Unije, uz naselje planirati građevinsko područje rekreacijske namjene, površine oko 0,5 ha za male sportove.



Sukladno odredbama Usklađenja prostornog plana županije na području grada Maloga Lošinja nije moguće planirati golf igralište.

građevinska područja za prometne i infrastrukturne namjene U okviru građevinskih područja za prometne i infrastrukturne namjene se predviđa izgradnja građevina u funkciji prometnog sustava na kopnu i na moru, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smješteni u infrastrukturne koridore, te komunalne građevine kao što su odlagalište otpada, groblja i sl.

građenje izvan građevinskog područja Građenje se u pravilu provodi unutar građevinskog područja, a samo iznimno izvan građevinskog područja.

Izvan građevinskog područja će biti moguće rekonstruirati postojeće legalne građevine.

Izvan građevinskog područja se planira graditi i slijedeće građevine: - građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - rekreacijske građevine, - građevine obrane (posebne namjene), - građevine u funkciji gospodarenja šumom, - postojećih privezišta do 10 priveza, - postojećih sidrišta, - građevina za vlastite gospodarske potrebe(spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu

opremu i sl.) i za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu.

Građevine izvan građevinskog područja treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

Vrijedni prostori se štite od građenja te se utvrđuje I. i II. kategoriji zaštite prostora. Od građenja se štitit poljoprivredno tlo – I. kategorije koje je uključeno u I. kategoriju osjetljivosti i dijelove prostora koji predstavljaju zaštićenu prirodnu baštinu – park prirode i posebni rezervat koji su uključeni u II. kategoriju osjetljivosti.

posebna namjena - zone od interesa za obranu U suglasju s nadležnim tijelom će se napuštene zone od interesa za obranu i one koje nisu u funkciji planirati za primjerene gradske sadržaje. Te će se površine, uz suglasnost nadležnog tijela obrane, prenamijeniti u površine naselja. Pri tome je otrebno uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s potrebama drugih korisnika prostora.

U dosadašnjoj funkciji ostaje: - Vojarna “Kovčanje” i - Kompleks “Tovar”.

Za sadržaje naselja Mali Lošinj se prenamijenjuju : - Kompleks “Velopin” - skladište goriva - za javne gradske i druge sadržaje koji se planiraju u

sklopu naselja Mali Lošinj, - Kompleks “Umpiljak” - za zabavne, rekreacijske, ugostiteljske i sl. sadržaje koji se planiraju u

sklopu naselja Mali Lošinj, - ex. Dom JNA - za javne namjene u naselju.

Za sadržaje naselja Unije se prenamijenjuje: - Kompleks “Maračol”



Za sadržaje naselja Ilovik se prenamijenjuje: - Kompleks “Parkna” - za sportsko-rekreacijske sadržaje - centar sportova na moru, - ex. Vojarna - za hotel ili druge, javne namjene naselja.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Gradsko naselje Mali Lošinj je centar mikroregije i glavno razvojno središte s koncentracijom stanovništva i djelatnosti. U planskom razdoblju slijedi distribucija određenih centralnih funkcija na lokalna razvojna središta i druga naselja. Planira se komunalno uređenje grada do razine visoko uređenog prostora. Predstoji valorizacija potencijala malološinjskog zaljeva, opremanje grada kulturnim, zabavnim i sportsko-rekreacijskim sadržajima, restrukturiranje turističkih kapaciteta te iznalaženje mogućnosti uključenja zona posebne namjene u funkcije grada. Naselje ima ograničene prostorne mogućnosti širenja.

Naselje Veli Lošinj preuzima funkciju lokalnog razvojnog središta, iako se veći dio centralnih funkcija zbog blizine osigurava u Malom Lošinju. Planira se komunalno uređenje naselja uz naglasak na uređenju prometnica. Pored turizma s naglaskom na zdravstveni turizam, razvijati će obrt i usluge.

Nerezine, bez obzira veličinu, preuzimaju funkciju lokalnog poticajnog središta ako se želi ostvariti ravnomjerniji razvoj u ovom prostoru. Planira se izgradnja obilaznice naselja i komunalno uređenje naselja. Pored turizma s naglaskom na nautički turizam, razvijati će se brodogradilište i prateći obrti.

Osor, zajedno s Nerezinama obnaša funkciju lokalnog središta, preuzima javne funkcije u kulturi i razvija ugostiteljske i obrtničke djelatnosti.

Samostalna otočna naselja Ilovik, Susak i Unije, su s obzirom na izoliranost upućena na preuzimanje osnovnih centralnih funkcija koje im po veličini i značaju ne pripadaju, te se rangiraju kao manja lokalna središta.

Kao manja lokalna središta će funkcionirati i naselje Punta Križa koje zbog izoliranosti funkcionira slično samostalnim otočnim naseljima te naselja Belej i Ćunski koja će preuzeti izvjesne centralne funkcije valorizirajući poziciju na glavnom razvojnom pravcu

Značaj tih naselja kao nositelja središnjih funkcija graditi će se na povećanju broja stanovnika jačanjem gospodarskih djelatnosti i društvenih centralnih funkcija u svakom pojedinom naselju.

Pri tome se centralne funkcije, a prije svega prometne i telekomunikacijske sadržaje, gospodarske, uslužne i trgovačke sadržaje, ustanove osnovnog školstva, zdravstva, socijalne skrbi, ustanove kulture te upravu i samoupravu distribuiraju na sva naselja u rangu središta.

Ostala naselja su znatno slabije razvijena i ne mogu osigurati cjelovitu funkciju samostalnog naselja.

Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture treba uz ostalo usmjeriti na: - podizanje standarda komunalne opremljenosti postojećih stambenih i gospodarskih zona

unutar građevinskih područja Grada, - kvalitetno opremanje novoplaniranih stambenih, gospodarskih i sportsko rekreacijskih zona u

Gradu svom komunalnom mrežom, - pravovremenu pripremu i opremanje građevinskog zemljišta koja će prethoditi zahvatima u

prostoru, - sanaciju divlje i bespravne izgradnje, - poticati zahvate na uređenju javnih i zelenih površina, - utvrđivanje načina uređenja i korištenja obale u naselju,



- uspostavljanje učinkovitog sustava gospodarenja otpadom, - unapređenje ili uspostavljanje sustava komunalne infrastrukture , posebno u segmentu

odvodnje otpadnih voda, - povećanje standarda uređenih plaža. - poboljšanje cestovne mreže (proširenje kolnika, izgradnja nogostupa i biciklističkih staza gdje

je moguće), - nastavak izgradnje kanalizacijske mreže, - razvijanje i izgradnja javne rasvjete naselja, - osiguranje dobrog funkcioniranja zbrinjavanja i odlaganja komunalnog otpada.

Temeljem navedenog potrebno je utvrditi kategorije uređenosti građevinskog zemljišta koje trebaju predstavljati standard uređenosti naselja.

Pri uređenju naselja treba slijediti slijedeće: - preferirati obnova postojećeg stambenog fonda u odnosu na novu izgradnju, potrebe za

novim stanovima osigurati primarno rekonstrukcijom postojećeg fonda i interpolacijama u tkivo naselja, a tek u manjoj mjeri na novim površinama.

- preferirati izgradnju individualnih stambenih građevina u odnosu na višestambene građevine,

- obnovu građevinskog fonda u ruralnim naseljima je potrebno osloniti na razvoj selektivnih vidova turizma,

- iz jezgri naselja isključiti kolni promet uređenjem parkirališta izvan centra i uspostavljanjem pješačke zone u jezgri i na obali,

- planirati uređenje obalnih šetnica u naseljima te između susjednih naselja i turističkih zona te uređenje atraktivnih pješačkih putova i biciklističkih staza.

- planirati uređenje plaža kao većim dijelom uređenog prostora, djelomično izmijenjenog prirodnog obilježja, koje se infrastrukturno i sadržajno opremaju (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) i uređuju tako da budu pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju,

zbrinjavanje otpada Prema Programu zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji planira se sanacija odlagališta Kalvarija 2009. godine sukladno izrađenoj Studiji utjecaja na okoliš sanacije. Cilj je zaštita ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, te sanacija prostora nakon zatvaranja odlagališta. Nositelj sanacije je K.d. Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj d.o.o. uz vanjsku suradnju (ovlaštene pravne ili fizičke osobe). Potrebno je omogućiti odlaganje otpada skupljenog na području lošinjskog arhipelaga na predmetnom odlagalištu do stavljanja u funkciju buduće centralne zone gospodarenja otpadom, kao i omogućiti sanaciju prostora nakon zatvaranja odlagališta. Procijenjena sredstva su 18.300.000,00 kuna, a izvori sredstava iz proračuna Grada Malog Lošinja, županijskog proračuna, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH.

Prema prostornom planu županije na prostoru Grada Malog Lošinja se predviđa uređenje transfer stanice.

Transfer stanica je zahvat u prostoru (građevina) u kojoj se komunalni otpad mehanički obrađuje (sabija - kompaktira) za transport na veću udaljenost u županijsko središte za gospodarenje otpadom. Otpad se tu prekrcava iz manjeg u veće vozilo. U sklopu transfer stanice u pravilu se predviđa i manje reciklažno dvorište (prostor na kojem se odvojeno skupljaju pojedine vrste otpada kao npr. ambalažni otpad).

Obzirom na velike troškove transporta otpada određene se vrste otpada uz ekološki prihvatljive uvjete može sakupljati, obraditi i ponovno koristiti na ovom prostoru. To je prije svega biološki aktivan materijal (organski otpad, materijal organskog porijekla s kratkim periodom razgradnje) koji se razgrađuje u biološki inertan materijal (kompost) uz mogućnost dobivanja sekundarne toplinske energije,.



Za sanaciju postojećeg odlagališta komunalnog otpada "Kalvarija" i izgradnju pretovarne stanice s kompaktorom otpada je izrađena tehnička dokumentacija.

Program skupljanja i prijevoza komunalnog otpada s područja Grada Malog Lošinja treba predvidjeti odnosno odrediti slijedeće:

- odrediti način prikupljanja s primarnom separacijom otpada na mjestu nastanka, te u svim manjim i većim naseljima predvidjeti postavu odvojenih spremnika za određene vrste otpada,

- u manjim naseljima na odgovarajuća mjesta treba predvidjeti postavu spremnika s mehanizmom za sabijanje i zatvaranje, a dostupnim transportnim sredstvima direktno prevoziti otpad do transfer stanice,

- na manjim otocima organizirati skupljanje otpada u spremnike s mehanizmom za sabijanje i zatvaranje, ali manjeg volumena tako da se mogu transportirati brodom do luke najbliže transfer stanici. Svi spremnici moraju se održavati čistim i hermetički zatvorenim, tako da se mogu transportirati redovnim brodskim i trajektnim linijama ili se prijevoz organizira posebnim brodom. U tom obliku se otpad prevozi do transfer stanice ili do županijskog središta.

- predvidjeti organizaciju pretovarnih mjesta na otoku Lošinju. Otpad treba skupljati uobičajenim kamionima, a pretovarna mjesta rasporediti tako da ovi kamioni ne prelaze udaljenosti veće od 25 km. Otpad se pretovara i sabija u naročite spremnike (volumena i do 40 m³) koji se prevoze pripadajućim tegljačima i trajektnom vezom u županijsko središte za obradu i/ili odlaganje otpada.

Pored lokacije na Kalvariji predložena je alternativna lokacija za gradnju građevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje otpada, kraj kamenoloma Ćunski. Poželjno je da od drugih građevina bude udaljena najmanje 500 m. Alternativne lokacije transfer stanice se predlažu zbog prometno nepovoljne lokacije Kalvarije, gdje se dvostruki putovi otpada kroz naselje Mali Lošinj ne mogu izbjeći.

Ostali komunalni zahvati u smislu Zakona o komunalnom gospodarstvu uključuju slijedeće komunalne djelatnosti:

- opskrbu pitkom vodom, - odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, - opskrba plinom, - održavanje nerazvrstanih cesta, - održavanje groblja i obavljanje pogrebnih poslova, - javna rasvjeta,

obrađeni su u točkama 2.2.3. kao ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja.

Na prostoru Grada Malog Lošinja nije organizirana opskrba toplinskom energijom ni prijevoz putnika u javnom prometu.

Organiziranje održavanja čistoće, održavanje javnih površina, tržnice na malo i obavljanje dimnjačarskih poslova su u nadležnosti gradskih službi i dijelom u nadležnosti javnog gradskog poduzeća.

saniranje neuređenih dijelova naselja Izravnom primjenom PPU-a predvidjeti prenamjenu zgrade stare pomorske škole u Malom Lošinju, koja je zbog neodržavana postala ruševina, u građevinu ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajem.



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Malog Lošinja u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

Područje Grada Mali Lošinj obuhvaća otok Lošinj, južni dio otoka Cresa i lošinjski otočni arhipelag. Smješteno na Gornjem Jadranu, blizu Italije i srednje Europe. Administrativno i funkcionalno pripada području Primorsko-goranske županije. Prema prostorno - funkcionalnoj diferencijaciji prostora Županije ovo područje pripada otočnom području županije. Njegov otočni karakter uvjetovao je pravce i tempo njegova gospodarskog razvoja.

Prostorni plan Primorsko-goranske županije se provodi sukladno podjeli Županije na administrativne cjeline, općine, gradove i mikroregije. Područje županije je podijeljeno napet mikroregija. Prostor mikroregija diferenciran je u manje funkcionalne (homogene) cjeline specifičnih obilježja - "prostorne cjeline".

Grad Mali Lošinj zajedno s Gradom Cresom čini mikroregiju br. 4. pod nazivom Otoci Cres i Lošinj. Otoci Cres i Lošinj tretiraju se kao jedinstvena prostorna i funkcionalna cjelina s dva žarišta razvoja, koji će ravnopravno poticati razvoj obodnih područja u dometu svoje gravitacije, Malim Lošinjem i Cresom. Povezani su neposrednom kopnenom vezom kao i stečenim sveukupnim odnosima koji taj prostor spajaju u jednu funkcionalnu cjelinu. Time se formiraju i dva pola, između kojih se razvija ravnopravna razmjena usluga i dobara, što će poticati formiranje novih ili održavanje postojećih specifičnih funkcija na tom pravcu razmjene. Na potezu dužotočne komunikacije nalaze se naselja od Beleja, Osora i Nerezina, preko Čunskog do Malog i Velog Lošinja.

Koncepcijom prostornog uređenja određena je pozicija Primorsko-goranske županije u odnosu na osnovni sustav razvojnih područja Republike Hrvatske. Unutar nje su određena "težišta razvitka" - mikroregije, kao temeljne cjeline prostorne organizacije Primorsko-goranske županije. Za svako "težište" prepoznato je područje koje ima ulogu generatora razvoja pojedinog "težišta". Stoga je predložen sustav središta razvitka do razine središta mikroregija. Nadalje, prostor mikroregija diferenciran je u manje funkcionalne cjeline specifičnih obilježja - "prostorne cjeline".

U osnovnom sustavu razvojnih područja (Okosnice razvitka) težišta su temeljne cjeline prostorne organizacije Županije. Otočno težište razvitka obuhvaća južni dio otoka Krka, te otoke Cres, Lošinj i Rab. Kako otoci funkcioniraju kao zasebne cjeline i imaju sličnu problematiku razvitka, to je definiranje tog težišta posebno i drugačije. Otočno težište razvitka je iznimnog fizionomskog homogeniteta, ali zasebnog života za svaki otok, te se otočno težište u pravilu definira kao polipolarna struktura. To znači da otočno težište ima toliko podcjelina koliko ima otoka i svaka podcjelina ima svoje zasebno žarište razvitka.

Značajka je otoka da imaju ograničene resurse. Posebna sredozemna klima daje im ugođaja koji utječe na način života i rada žitelja. Osnovna je orijentacija gospodarstva tih sredina na more i morske resurse. Te značajke su u povijesti profilirale strukturu, osobine i zanimanje stanovnika tih otoka. Temeljne grane gospodarstva su poljoprivreda, ribarstvo, turizam, obrtništvo i trgovina.

Područje Grada Malog lošinja pripada prostornoj cjelini 03 Mali Lošinj, naselje Mali Lošinj središnje je naselje mikroregije (središte V. kategorije), a veli Lošinj i Nerezine su lokalno središte VII. kategorije. Sva ostala naselja svrstana su u kategoriju “ostalih naselja”. Svojim značajem i u širim razmjerima se osobito ističe Osor kao urbana povijesna graditeljska cjelina.

Za ostvarivanje većeg i boljeg gospodarskog razvitka ključna je pretpostavka uravnotežena opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda. S obzirom na prirodna i kulturna bogatstva otoka, osnovna zaštita se mora usmjeriti na zaštitu mora i spomenika kulture. Ti su resursi važan oslonac u gospodarskom razvitku tih otoka.



Pod veznim pravcima podrazumijevaju se oni pravci na kojima se formiraju gospodarske i društvene silnice razvoja i na kojima je razvijena prometna infrastruktura. Okosnicu Primorsko-goranske županije čine dva primarna međunarodna vezna pravca - pravac Podunavlje - Jadran - Sredozemlje, te Jadranski obalni pravac. Sekundarnu mrežu integriraju dijelovi ili cjeline županijskog prostora. Među ostalim, ovu mrežu čini i pravci kopno (Brestova) - Cres (Porozina) - Lošinj - Zadar, (pravac koji u kombinaciji kopnenih i pomorskih veza integrira Istru i otoke sjevernog i srednjeg Jadrana), te pravac Oštrovica - Krčki most - Krk (- Rab - Zadar) s vezom Krk (Valbiska) - Cres (Merag). Mrežu sekundarnih pravaca čine državne i županijske ceste, trajektne veze i pomorske linije. Da bi se stvorili uvjeti za zadovoljenje postavljenih ciljeva za siguran, trajan i pouzdan promet na veznim pravcima, nužno je izgraditi, dograditi ili opremiti sve oblike prometa na kopnu i moru. S prometnog gledišta otoci imaju unutarnji prometni sustav a s kopnom su povezani morem. Prometna infrastruktura je slabo razvijena i ne prati gospodarski razvitak i potrebe stanovnika. Povezivanje otoka s kopnom je temeljni oblik teritorijalne integracije. Međutim, izostao je promet između otoka koji bi pridonio međupovezivanju otočnog gospodarstva i određenih otočnih funkcija.

Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje otoka Cresa i Malog Lošinja su: - poticati porast stanovništva u unutrašnjosti otoka Cresa i na otocima lošinjskog arhipelaga, - obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje, - povezati naselja unutar otoka cestovnom dužotočnom vezom, - poticati prometnu povezanost s kopnom i otocima trajektnim i brodskim vezama, - uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, integrirajući sve

prometne kapacitete .

S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određuju se slijedeće mjere razvoja:

- planirati još jednu osnovnu školu, unatoč tome što je projicirani broj školoobvezatne populacije 2015. godine manji od minimalnog broja potrebnog za osnivanje osnovne škole,

- objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u sjedištu gradova, - locirati barem jedan objekt sekundarne zdravstvene zaštite, - neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje, - rekonstruirati državnu cestu u dijelu trase koja prolazi slivnim područjem Vranskog jezera, - poticati poljoprivredne djelatnosti - ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, ribarstvo, marikultura,

mediteransko voćarstvo - posebice maslinarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja,

- posebno odrediti i sačuvati prostore za stočarsku djelatnost, - izgradnju novih turističkih kapaciteta planirati prije svega u izgrađenom dijelu građevinskog

područja (ili unutar granica proširenja naselja), a veće komplekse u manje vrijedne prirodne sredine koje bi se na taj način oplemenile,

- zaštititi Vransko jezero od onečišćenja, osobito od ceste Cres - Mali Lošinj.

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom prikazana je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, u mj. 1:25.000.

Prostor Grada Malog Lošinja se prema namjeni dijeli na: - površine naselja, - površine za izdvojene namjene, - poljoprivredne površine, - šumske površine, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (pašnjačke površine), - površine mora.



Površine za razvoj i uređenje smještaju se unutar građevinskog područja i iznimno izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

1. građevinska područja naselja i građevinska područja za izdvojene namjene, 2. područja i građevine izvan građevinskog područja i to za: površine mora za marikulturu H1

postojeću u Uvali Kaldonta - Punta Križa, H2 područje za određivanje lokacije za marikulturu od uvale Zakolo do uvale Golublja jama i H3 uz uvalu Porat, infrastrukturne građevine te ovim planom određene pojedinačne građevine.

Postojeće građevine protivne planiranoj namjeni je dozvoljeno rekonstruirati u skladu s odredbama plana. Pri tome se pod postojećom građevinom podrazumijeva građevina izgrađena temeljem građevinske dozvole, ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne vlasti ili građevina koja je izgrađena prije 15.02.1968. godine.

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) - tablica 3

Red. broj GRAD MALI LOŠINJ Oznaka Ukupno (ha)

% od površine

grada

stan/ha ha/stan*

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA Građevinska područja naselja - otočno ukupno/

N 469,97 2,11 20,90 1.1.

izgrađeni dio GP ukupno Ni 336,31 1,50

1.2. Građevinska područja za izdvojene namjene ukupno

443,61 1,97

- poslovna namjena K 29,09 0,13 - ugostiteljsko-turistička namjena T 172,09 0,77 - športsko-rekreacijska namjena R 79,20 0,35 - posebna namjena N 58,88 0,26 - površine infrastrukturnih sustava IS 101,53 0,45 - groblje G 2,82 0,01

Poljoprivredne površine- obradive - ukupno P 2.534,51 11,28

- osobito vrijedno obradivo tlo P1 - vrijedno obradivo tlo P2 515,34 2,29

1.3.

- ostala obradiva tla P3 2.012,91 8,89

1.4. Šumske površine - ukupno Š 8.885,63 39,65

- gospodarske Š1 2.898,99 12,93 - zaštitne Š2 1.640,35 7,32 - posebne namjene Š3 4.346,29 19,40

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 10.104,32 45,00

Grad Mali Lošinj ukupno 22.440,00 100,00



Red. broj GRAD MALI LOŠINJ Oznaka Ukupno

(ha)

% od površine

grada

stan/ha ha/stan*

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE Zaštićena prirodna baština ukupno - ostali zaštićeni djelovi prirode

309,73 1,38

poseban rezervat ornitološki Mali Bok-Koromačna 29,09

poseban rezervat u moru - "Cres - Lošinj" 53.058,0 0,00 park šuma Čikat 241,19

2.1.

park šuma Pod javori 39,45 Zaštićena graditeljska baština ukupno 398,51 1,78

- arheološka područja 260,26 1,16 2.2.

- povijesne graditeljske cjeline 138,25 0,62

Grad Mali Lošinj ukupno 22.440,00

Red. broj GRAD MALI LOŠINJ Oznaka Ukupno

(ha)

% od površine

grada

stan/ha ha/stan*

3.0. KORIŠTENJE RESURSA 3.1. More i morska obala - otočno područje 225.440,03 ha 2.254,40 km2 3.2. Energija - potrošnja 12.000 MWh 3.3. Voda - potrošnja 1.350 u 1000 m3 3.4. Mineralne sirovine

ne iskazuje se

3.2.2. Razvoj i uređenje površina naselja

Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja u sastavu Grada Malog Lošinja, čija površina i struktura zadovoljava potrebe za planiranih najviše 9.853 stanovnika kao i prostorne potrebe vezane na središnje funkcije koje će pojedino naselje obnašati.

U naseljima (zaseocima, stanovima i sl. postojećim stambenim strukturama) koja se nalaze izvan građevinskog područja nije dozvoljena nova izgradnja već samo rekonstrukcija postojećih građevina. Postojeće stambene i gospodarske građevine koje predstavljaju vrijedno graditeljsko naslijeđe ovog prostora, u selima, zaseocima i pastirskim stanovima na Punti Križa, iznad Nerezina i Ustrina kao i takve pojedinačne građevine, planiraju se rekonstruirati za izvornu ili ugostiteljsko-turističku namjenu selektivnih vidova turizma, kao "ruralne kuće" te za drugu primjerenu ugostiteljsko-turističku, izletničku i edukativnu funkciju.

Utvrđena su građevinska područja slijedeća naselja: Belej (NA 1, NA 1.1-1.4), Ćunski (NA 2, NA 2.1, NA 2.2), Ilovik (NA 3), Mali Lošinj (NA 4, NA 4.1-4.4), Male Srakane (NA 5), Nerezine (NA 6, NA 6.1-6.5), Osor (NA 7), Punta Križa (NA 8, NA 8.1- 8.4), Susak (NA 9), Sveti Jakov (NA 10, NA 10.1), Unije (NA 11, NA 11.1-11.3), Ustrine (NA 12), Vele Srakane (NA 13) i Veli Lošinj (NA 14).

Građevinska područja naselja prikazana su na kartografskim prikazima br. 4.1. do 4.13. “Građevinska područja” na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5000.

Građevinska područja naselja razgraničuju se na površine izgrađenog dijela naselja i na površine predviđene za daljnji razvoj naselja. Izgrađeni dio građevinskog područja je dio tog područja sa izgrađenim građevnim česticama i drugim površinama koje su privedene različitoj namjeni.



Površine izgrađenog i neizgrađenog dijela, te ukupna površina planiranog građevinskog područja naselja, udio izgrađene površine naselja u ukupno planiranoj površini i planirana gustoća stanovanja iskazani su u slijedećoj tablici:

I N I

oznaka NASELJE izgrađena površina naselja

neizgrađena površina naselja

PLANIRANO GRAĐEVINSKO

PODRUČJE NASELJA

izgrađena površina naselja - udio u

ukupnoj

gustoća stanovanja

2015.

ha ha ha % stanovnika/ha

NA 1 Belej 4,53 3,65 8,18 55,38 NA 1.1 Belej - Kačićevi 1,85 0,22 2,07 89,37 NA 1.2 Belej - Srem 0,94 0,94 100,00 NA 1.3 Belej - Plat 0,86 0,86 100,00 NA 1.4 Belej - Verin 2,38 2,38 100,00

Belej - ukupno 10,56 3,87 14,43 73,18 5,20 NA 2 Ćunski 6,4 3,94 10,34 61,90 (16,92 )

NA 2.1 Ćunski - Artatore 11,70 1,31 13,01 89,93 NA 2.2 Ćunski - Kandija 1,21 1,21 100,00

Ćunski - ukupno 19,31 5,25 24,56 78,62 7,15 NA 3 Ilovik 11,22 5,71 16,93 66,27 7,15 NA 4 Mali Lošinj 123,01 39,29 162,3 75,79

NA 4.1 Mali Lošinj - Sunčana/Dražica 0,66 0,61 1,27 51,97

NA 4.2 Mali Lošinj - Kovčanje 1,60 2,18 3,78 42,33 NA 4.3 Mali Lošinj -Poljana 7,44 4,42 11,86 62,73 NA 4.4 Mali Lošinj -Tovar 4,87 2,25 7,12 68,40

Mali Lošinj -ukupno 132,67 54,78 186,33 73,84 40,01 NA 5 Male Srakane 0,82 0,82 100,00 2,44 NA 6 Nerezine 40,78 34,85 75,63 100,00

NA 6.1 Nerezine -Podgora 0,37 0,37 100,00 NA 6.2 Nerezine - Peštine 3 0,43 0,43 100,00 NA 6.3 Nerezine - Klarići 0,57 0,57 39,62 NA 6.4 Nerezine - V. Halmac 2 0,63 0,96 1,59 100,00 NA 6.5 Nerezine - M. Halmac 0,84 0,84 66,67

Nerezine - ukupno 43,62 35,81 79,43 54,92 5,09 NA 7 Osor 5,59 0,42 6,01 93,01 14,96 NA 8 Punta Križa 1 6,88 7,28 14,16 48,59

NA 8.1 Punta Križa - Pogana 1 3,87 0,22 4,09 94,62 NA 8.2 Punta Križa - Pogana 2 0,26 0,26 100,00 NA 8.3 Punta Križa 2 1,48 1,48 100,00 NA 8.4 Punta Križa - Ul 0,16 0,16 100,00

Punta Križa - ukupno 12,65 7,50 20,15 62,78 3,47 NA 9 Susak 12,71 0,08 12,79 99,37 17,12 NA 10 Sveti Jakov 7,79 3,42 11,21 69,49

NA 10.1 Sveti Jakov - Studenac 0,62 0,62 100,00 NA 10 Sveti Jakov - ukupno 8,40 3,42 11,83 71,09 3,63 NA 11 Unije 13,1 2,08 15,18 86,30

NA 11.1 Unije - Maračol 0,55 0,55 100,00 NA 11.2 Unije - Križ 1 0,24 0,24 100,00 NA 11.3 Unije - Križ 2 0,21 0,21 100,00

Unije - ukupno 14,10 2,08 16,18 87,14 6,49 NA 12 Ustrine 4,00 0,52 4,52 88,50 7,08 NA 13 Vele Srakane 1,85 1,85 100,00 4,86 NA 14 Veli Lošinj 58,75 14,27 73,03 80,46 13,69

UKUPNO 336,31 133,66 469,97 71,56 20,90 planirani broj stanovnika 2015. godine: 9.853 stanovnika



Ukupna planirana površina građevinskog područja naselja iznosi 469,97 ha. Površina izgrađenog dijela naselja iznosi 336,31 ha što znači da je udio izgrađenog dijela u ukupnom oko 71,56 %. Površina neizgrađenog dijela naselja iznosi 133,66 ha ili oko 28,44 %. Planirana gustoća stanovanja iznosi najmanje 20,90 stanovnika /ha.

Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju se i koriste u skladu s odredbama ovoga Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske dokumentacije.

U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba planirati građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukturu.

Obalna naselja i dijelovi naselja na području Grada Malog Lošinja su: Ilovik, Mali Lošinj, Male Srakane, Nerezine, Osor, Punta Križa-Pogana, Susak, Unije, Vele Srakane i Veli Lošinj.

Mali Lošinj i Veli Lošinj su obalna naselja u kojima više od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju.

U građevinskim područjima obalnih naselja i dijelova naselja Ilovik, Male Srakane, Nerezine, Osor, Punta Križa, Susak, Unije, Vele Srakane i Veli Lošinj u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može se Urbanističkim planom uređenja planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

- proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom, - trgovinu neto trgovačke površine veće od 1.500 m2, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i

konfiguracija terena.

U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Veli Lošinj, Ilovik, Nerezine, Punta Križa - Pogana i Unije, u pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.), građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.

Površine naselja pored stanovanja uključuju sve sadržaje u funkciji stanovanja i to građevine i površine javne i društvene namjene, ugostiteljsko-turističke, gospodarske namjene (zanatska, poslovne, poljoprivredne gospodarske građevine), površine infrastrukturnih sustava, groblja, vjerske građevine, zdravstvene i rekreacijske građevine, javne površine, luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene; brodogradilišne luke i luke nautičkog turizma.

Građevinsko područje naselja je mješovite namjene, što uključuje prostore planirane za potrebe stanovanja, rada i gospodarske djelatnosti, za javne i društvene namjene i druge sadržaje. U naselju se mogu oformiti zone i prostori izdvojenih gospodarskih i ugostiteljsko-turističkih namjena kada je to uvjetovano postojećom morfologijom i izgrađenošću naselja, funkcioniranjem izdvojenih zona i na to vezanom potrebnom veličinom građevinske čestice, prometnim i drugim razlozima.

Obalni prostor naselja se u pravilu namjenjuje i čuva za izgradnju građevina javne namjene i uređenje javnih površina, infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luke i sl.), što je obveza za naselja Ilovik, Male Srakane, Nerezine, Osor, Punta Križa-Pogana, Susak, Unije, Vele Srakane i Veli Lošinj.

U sklopu naselja je dozvoljeno kao pojedinačne građevine ili kao funkcionalne prostorne cjeline graditi građevine ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije, pretežno s 4 zvjezdice (*) i više. U sklopu područja za ugostiteljsko-turističku namjenu u naselju je dozvoljeno planirati hotele (T1) što uključuje građenje hotela i depandansi hotela te lječilišno-turističko-bolnički kompleks gdje se uz smještajne sadržaje planiraju prateći sadržaji koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene.



Ukupna površina područja određenog za ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja može iznositi do 20% građevinskog područja tog naselja.

U sklopu naselja je dozvoljeno planirati područje za gospodarsku-poslovnu namjenu (K1).

Razvoj gospodarskih djelatnosti industrije, obrtništva i svih poslovnih djelatnosti se usmjerava prvenstveno u izdvojene površine za gradnju gospodarskih sadržaja. Pored toga se gospodarske aktivnosti planiraju razvijati unutar postojećih i planiranih površina isključivo gospodarske namjene unutar naselja, kao i pojedinačnih sadržaja u sklopu zona mješovite namjene u sklopu naselja, racionalnim korištenjem zauzetih prostora pretežno u okviru postojećih lokacija ali i u novim zonama naselja.

Postojeće površine isključivo gospodarske namjene u naseljima su postojeća brodogradilišta u Nerezinama i u Malom Lošinju, gdje se planira mogućnost povezivanja postojeće luke nautičkog turizma-marine "YC Marina" i "Brodogradilišta Mali Lošinj" u funkcionalnu cjelinu kompatibilnih namjena, u okviru koje je dozvoljeno obavljanje dosadašnjih i uvođenje novih djelatnosti kojima će valorizirati atraktivnost postojeće lokacije uz samo naselje, pri čemu se tehnološki postupci s utjecajem na okoliš trebaju napustiti (suho pjeskarenje i drugo) a potrebno je uvesti nove tehnologije i proizvodne procese kojima će se negativan utjecaj na okoliš smanjiti. Vezano na planirane djelatnosti dozvoljavaju se potrebni zahvati izgradnje i uređenja prostora, što uključuje slijedeće: proširiti i unaprijediti postojeću marinu ukupnog kapaciteta do 400 vezova, osuvremeniti pogon za servisiranje i održavanje manjih brodova, jahti i brodica, uvesti specijaliziranu proizvodnju manjih plovila te urediti izložbene prostore, prostore za sajmove, prodaju plovila i sl. sadržaje.

Nove manje gospodarske zone se planiraju u naseljima na principu policentričnog razvoja prostora, za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost, uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i druge poslovne i gospodarske djelatnosti u naseljima Belej, Punta Križa, Nerezine, Veli Lošinj, Unije i Mali Lošinj, ukupne površine 13,21 ha. U sklopu zona K15 -Belej, K16 -Nerezine, K1-Punta Križa, K19 -Unije-Kanali, je urbanističkim planom uređenja dozvoljeno planirati mogućnost jednog stana u sklopu građevine poslovne namjene na pojedinoj građevnoj čestici.

Prostori koji su planirani za tu namjenu su označeni na kartografskom prikazu 4. "Građevinska područja naselja ", u mjerilu 1: 5.000 a detaljno se razgraničavaju i definiraju prilikom izrade urbanističkog plana uređenja za pojedino naselje, kada će se takva zona utvrditi unutar građevinskog područja za naselje Punta Križa. U sklopu pojedine zone gospodarske - poslovne namjene su planirani slijedeći sadržaji:

- zona K15 u naselju Belej površine približno 1,09 ha, planira se za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl., poljoprivredne gospodarske građevine te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K16 u naselju Nerezine, površine približno 3,49 ha, planira se za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz brodogradnju i tradicijsku poljoprivrednu djelatnost; mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K17 u naselju Nerezine, postojeće brodogradilište - površine približno 0,68 ha, - zona K1 određuje se UPU-om u naselju Punta Križa, površine približno 1,2 ha, planira se za

manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl. poljoprivredne gospodarske



građevine te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K18 u dijelu naselja Punta Križa - luka Jadrišćica, Pogana površine približno 0,22 ha, planira se za manje uslužne, komunalne i trgovačke sadržaje te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K19 u naselju Unije - Kanali, površine približno 0,28 ha, planira se za manje proizvodno zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju.

- zona K110 u naselju Veli Lošinj površine približno 3,15 ha, planira se za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne, uključivo javno parkiralište/garažu i manje proizvodno - zanatske sadržaje te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K111 u naselju Mali Lošinj - Kovčanje, površine približno 3,08 ha, planira se za gospodarske i prometne sadržaje i djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš na kopnenom dijelu luke otvorene za javni promet .

3.2.3. Površine za izdvojene namjene

Ovim Prostornim planom određena su građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene. Površine za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene su na kartografskim prikazima br. 1 “Korištenje i namjena površina”, u mjerilu 1:25.000 i br. 4.1.-4.13. “Građevinska područja”, u mjerilu 1:5000.

Građevinsko područje izvan naselja za izdvojene namijene se sastoji od izgrađenog i neizgrađenog dijela. Izgrađeni dio građevinskog područja je dio tog područja sa izgrađenim građevnim česticama i drugim površinama koje su privedene različitoj namjeni.

Ovim Planom je određeno razgraničenje površina za slijedeće izdvojene namjene: 1. gospodarska namjena - poslovna (K1): - pretežito uslužna, komunalno-servisna i

manji proizvodni kompleksi

2. ugostiteljsko-turistička namjena (T): - T1 hoteli - T2 turistička naselja - T3 kampovi-autokampovi - T4 turističko-informacijski centar 3. sportsko-rekreacijska namjena (R): - R1 sportsko-rekreacijski centri - R2 rekreacijske zone - R3 akvatorij uređene plaže - R4 akvatorij sportsko-rekreacijskog centra 4. groblja (G) 5. infrastrukturna namjena (IS) 6. posebna namjena (N) Sukladno Uvjetima i mjerama za izradu i provedbu prostornih planova površine građevinskih područja turističko - rekreacijske i turističke namjene, koja su u Prostornom planu Općine Cres-Lošinj planirana u površini od 505,12 ha, a od toga izgrađena na 159,25 ha ili 32%, se moraju smanjiti na 70% postojeće površine, odnosno na najviše 353,58 ha.



PPO CRES -

LOŠINJ PPU GML

turističko - rekreacijska i

turistička namjena

ugostiteljsko - turistička namjena

sportsko-rekreacijska

namjena

Naselje GRAĐEVINSKA PODRUČJA

ha ha ha 172,09 105,94 PLANIRANO 505,12

278,03 IZGRAĐENO 159,25 117,09 63,78 IZGRAĐENO % 31,53 68,04 60,20 70% OD PLANIRANOG 353,58

Ovim planom je površina građevinskog područja smanjena sa 505,12 ha na 278,03 ha što iznosi oko 55 % ranije planirane površine.

Dio planirane površine građevinskog područja je supstituiran u okviru novih područja koja su planirana na manje vrijednim prostorima, izvan najužeg obalnog prostora.

Pri tome su iz građevinskog područja isključeni mali nenastanjeni otoci Koludarac i Murtar.

3.2.3.1. Gospodarska namjena Razvoj gospodarskih djelatnosti industrije, obrtništva i svih poslovnih djelatnosti se usmjerava prvenstveno u izdvojene površine za gradnju gospodarskih sadržaja.

Ovim Prostornim planom su određene površine za gospodarske djelatnosti i poslovne namjene:

br. građevinsko područje gospodarske namjene oznaka

I - izgrađena površina

N - neizgrađena

površina U - ukupna površina

ha ha ha

1. Ćunski - Kušć uslužne i proizvodne gospodarske djelatnosti K11 2,4 2,0 4,4

2. Kalvarija - Mali Lošinj pretežito uslužne i proizvodne djelatnosti K12 13,7 6,7 20,4

3. Meline - Nerezine K13 1,70 0,85 2,55 4. Mali dijel - Unije K14 0,88 0,86 1,74 ukupno 18,68 10,41 29,09

Ukupna planirana površina građevinskog područja gospodarske namjene iznosi 29,09 ha. Površina izgrađenog dijela naselja iznosi 18,68 ha što znači da je udio izgrađenog dijela u ukupnom oko 64%. Površina neizgrađenog dijela iznosi 10,41 ha ili oko 36%.

Na površinama poslovne namjene oznake K11 i K12 se planiraju poslovne djelatnosti koje obuhvaćaju uslužne, skladišne, manje proizvodne, trgovačke i komunalno servisne sadržaje.

Pored navedenih djelatnosti u okviru ovih površina dozvoljene su i druge poslovne djelatnosti, prateće u funkciji osnovne djelatnosti i druge kompatibilne poslovne djelatnosti koje ne ometaju odvijanje osnovnih djelatnosti.

U sklopu dijela površine gospodarske - poslovne namjene Kalvarija oznake K12 koja ne prelazi 0,5 % njene površine dozvoljene su druge namjene koje bi svojim smještajem u naselju bukom ili na drugi način ometale uvjete života i rada, kao npr. zabavni park, disko-klub i sl.



Na površinama gospodarske-poslovne namjene K13 se planiraju uslužni i komunalno-servisni sadržaji, manji proizvodni-zanatski sadržaji vezani na poljoprivrednu djelatnost te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

Na površinama gospodarske-poslovne namjene K14 se planiraju manji proizvodno - zanatski sadržaji vezani uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl., poljoprivredne gospodarske građevine vezane uz stočarstvo, pčelarstvo i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

3.2.3.2. Ugostiteljsko-turistička namjena Ovim Prostornim planom su određene površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene na kojima se osim građevina namijenjenih smještaju i prehrani mogu planirati prateći sadržaji: sportsko-rekreacijski, zabavni, trgovački, uslužni i drugi sadržaji kompatibilni osnovnoj namjeni te parkovne i kupališne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje. Stambene namjene na ovim prostorima nije dozvoljeno planirati.

Određuju se slijedeće vrste ugostiteljsko-turističke namjene: 1. hoteli - T1, podrazumijeva hotel i depandanse hotela te lječilišno-turističko-bolnički kompleks i uz navedeno prateće sadržaje koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene,

2. turistička naselja - T2, podrazumijevaju isključivo smještajne kapacitete turističkog naselja i prateće sadržaje koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, parkove, zelenilo i sl.,

3. kampovi - autokampovi - T3, podrazumijevaju smještajne kapacitete za pokretne jedinice i prateće sadržaje koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, parkove, zelenilo i sl.

4. turističko-informacijski centar - T4, uključuje sadržaje info-centra i druge kompatibilne sadržaje bez smještaja koji uključuju trgovačke, ugostiteljske, kulturne (prezentacijska dvorana, izložbeni prostor) i uslužne sadržaje i parkiralište za osobne automobile i parkiralište za autobus.

Na području Grada Malog Lošinja su određena slijedeća izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene:

br. turistička zona vrsta oznaka planirana površina kapacitet gustoća

ha kreveta kreveta/ha T11 20,16 1.555 77,13

T11-1 0,38 45 120,00 1. Sunčana uvala - Mali Lošinj T1

ukupno 20,54 1.600 78,05

2. Čikat - Mali Lošinj T1 i/ili T3 T12 i/ili T32 60,00 5.000 83,33

3. Artatore - Ćunski T2 T21 6,44 300 46,58

4. Poljana - Mali Lošinj T2 i/ili T3 T22 i/ili T33 18,00 2.100 116,67

5. Bučanje - Nerezine T2 T23 13,63 1.200 88,04

6. Rapoća - Nerezine T2 i/ili T3 T24 i/ili T34 3,45 400 115,94

7. Lopari - Nerezine T2 i/ili T3 T25 i/ili T35 26,23 1.800 68,62

8. Punta Križa T2 T26 3,80 190 50,00



br. turistička zona vrsta oznaka planirana površina kapacitet gustoća

-Punta Križa

9. Baldarin -Punta Križa T3 T31 20,0 2.000 100,00

10. turističko - informacijski centar - Belej T4 T41 0,50 0 0

ukupno 172,59 14.590 84,13

Ukupna planirana površina građevinskog područja gospodarske namjene iznosi 172,09 ha. Površina izgrađenog dijela naselja iznosi 117,09 ha što znači da je udio izgrađenog dijela u ukupnom oko 68%. Površina neizgrađenog dijela iznosi 55,00 % ili oko 32%. Ukupni planirani kapacitet ugostiteljsko-turističkih zona iznosi do 14.590 kreveta uz planiranu prosječnu gustoću do 84 kreveta/ha.

U sklopu građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene se pored smještajnih građevina planira izgradnja građevina pratećih sadržaja trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i izgradnja privezišta.

Privezi u zonama ugostiteljsko-turističke namjene U sklopu zona ugostiteljsko-turističke namjene su određene površine privezišta (PR), kapaciteta najviše 6% smještajnog kapaciteta prostorne cjeline (broj ležajeva), odnosno s ukupno najviše 200 vezova.

Iznimno se za kamp-autokamp Baldarin (T31) dozvoljava kapacitet privezišta do 8 % od kapaciteta kampa.

U okviru pojedine zone ugostiteljsko-turističke namjene je dozvoljeno planirati više lokacija za privezište čiji zbrojeni kapaciteti ne prelaze najveći dozvoljeni broj za zonu kao cjelinu.

Ova se privezišta namjenjuju privezu sportskih i rekreacijskih brodica gostiju pripadajuće turističke zone te privezu turističkog linijskog broda/brodice, a nije dozvoljen privez plovila u kojima gosti borave. U sklopu prostora privezišta se isključuje bilo koja djelatnost koja bi negativno utjecala na kakvoću mora.

U okviru priveza u turističkoj zoni Čikat oznake PR4, se planira rekonstrukcija srušenog mola (Molo Apostoli) i njegova namjena za pristajanje izletničkih brodica i brodova kao i za privez u zoni ugostiteljsko-turističke namjene.

Privezišta u zoni ugostiteljsko-turističke namjene su obuhvaćena obveznom izradom urbanističkog plana uređenja pripadajuće zone ugostiteljsko-turističke namjene kao sastavni dio pripadajuće funkcionalne cjeline. U postupku utvrđivanja koncesija takav privez se ne tretira zasebno kao luka, već kao dio turističke zone.



Planiraju se privezišta određenog najvećeg kapaciteta kao slijedi: kapacitet priveza

br. turistička zona naziv priveza oznaka priveza

okvirna površinapriveza

broj vezova u odnosu na

ukupan smještajni

kapacitet zone

najveći broj vezova

1. privezište Poljana - zapad PR1 2,42 100

2. Poljana - Mali Lošinj

privezište Poljana - istok PR2 0,30

6 %

26 126

3. Sunčana uvala - Mali Lošinj

privezište Sunčana uvala PR3 0,47 6 % 96 96

4. privezište Čikat 1 PR4 0,54 70 5. privezište Čikat 2 PR5 0,24 30 6.

Čikat - Mali Lošinj privezište Čikat 3 PR6 0,91

- 100

200

7. Lopari - Nerezine privezište Lopari PR7 1,08 6 % 108 108

8. privezište Baldarin 1 – Bokinić PR8 1,05 120

9. Baldarin - Punta Križa

privezište Baldarin 2 - Lučica PR9 0,40

8 % 40

160

ukupno 7,41 690

3.2.3.3. Sportsko-rekreacijska namjena - R Površine sportsko-rekreacijske namjene uključuju :

- sportsko - rekreacijske centre - R 1 i - rekreacijske zone - R 2.

Sportsko- rekreacijski centri - R 1 Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Malog Lošinja, određene kao sportsko rekreacijski centar (R1) jesu:

površina izgrađeno neizgrađeno ukupno

br.

građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene sportsko - rekreacijski centri

vrsta R1 sadržaj

ha ha ha

1. Artatore - Ćunski R11 tenis centar 0,00 0,38 0,38 2. Kurila 1 - Ćunski R12 karting staza 1,00 0,00 1,00

3. Kurila 2 - Ćunski R13 konjički centar,

aerosportovi, ostali sportovi, 6,91 6,62 13,53

4. Paržine - Ilovik R14 ronilački centar

privezište i uređena plaža 0,68 0,68 1,36

5. Parkna - Ilovik R15 sportsko-rekreacijska igrališta 2,45 0,00 2,45

6. Slatina - Čikat R16 sportsko-rekreacijska igrališta

i uređena plaža 0,92 9,42 10,34

7. Ostrugova - Čikat R1 7 sportski centar sportova na

moru i privezište 3,38 4,54 7,92

8. Bašićine - Nerezine R18 sportsko-rekreacijska igrališta 1,51 0,79 2,30

9. Lopari - Nerezine R19 sportsko-rekreacijska igrališta




površina izgrađeno neizgrađeno ukupno

br.


vrsta R1 sadržaj

ha ha ha

10. Dragočaj - Susak R110 tenis igrališta, sportsko-

rekreacijska igrališta i uređena plaža

1,68 0,41 2,09

11. Bok - Susak R111 rekreacijski i lječilišni centar


12. Plase - Unije R112 sportsko-rekreacijska igrališta


13. Ćunski - naselje R113 sportsko-rekreacijska igrališta 0,29 0,00 0,29 ukupno 25,28 24,00 49,28

U okviru površine sportsko-rekreacijske namjene - sportskog centra (R1) se prema konkretnom programu a ovisno o uvjetima na određenoj lokaciji, može predvidjeti izgradnja otvorenih i natkrivenih, poluotvorenih sportskih igrališta namijenjenih za mali nogomet, rukomet, košarku, odbojku, tenis i druge sportove, izgradnja bazena, staza za karting, skeit, rolanje i sl..

U okviru pojedinog sportsko-rekreacijskog centra - R1 se može organizirati više sadržaja ili pojedinačni sadržaj kao što je ronilački centar, centar skijanja na vodi, konjički centar, tenis-centar, rekreacijsko-lječilišni centar i sl.

U okviru površine sportsko-rekreacijske namjene, sportskog centra (R1) nije dozvoljeno planiranje novih smještajnih ugostiteljsko-turističkih, stambenih ili bilo kojih sličnih građevina.

Iznimku predstavlja sportsko-rekreacijski centar Ostrugova-Čikat (R17) u okviru kojeg se nalaze građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajem. Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajem će se odrediti urbanističkim planom uređenja. U sklopu građevina ugostiteljsko-turističke namjene nije moguće predvidjeti stambeni prostor. Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljeno je postojeće građevine rekonstruirati u postojećim gabaritima bez povećanja smještajnih kapaciteta i uz to ih je dozvoljeno prenamijeniti u prateće građevine sportsko-rekreacijskog centra.

Obalni dio sportsko-rekreacijskog centra i akvatorij se namjenjuje uređenju plaže i priveza u okviru sportskog centra Parkna - Ilovik i sportskog centra Ostrugova - Čikat - Mali Lošinj.

Privezi u zoni sportsko-rekreacijske namjene U zoni sportsko-rekreacijske namjene su planirana privezišta (Ps), veličine ukupno najviše 200 vezova. U okviru pojedine zone je dozvoljeno planirati više lokacija za privezište čiji zbrojeni kapaciteti ne prelaze najveći dozvoljeni broj za zonu kao cjelinu. U postupku utvrđivanja koncesija takav privez se ne tretira zasebno kao luka, već kao dio zone sporta i rekreacije.

Ova se privezišta namjenjuju privezu sportskih i rekreacijskih brodica. te privezu turističkog linijskog broda/brodice, nije dozvoljen privez plovila u kojima gosti borave. U sklopu prostora priveza se isključuje bilo koja djelatnost koja bi negativno utjecala na kakvoću mora.

Privezi u zoni sportsko-rekreacijske namjene su obuhvaćeni obveznom izradom urbanističkog plana uređenja pripadajuće zone, kao sastavni su dio pripadajuće funkcionalne cjeline.



Privezi u zoni sporta i rekreacije su:

br. zona sporta i rekreacije oznaka zone naziv priveza oznaka

privezapovršina akvatorija

priveza najveći kapacitet

priveza

1. sportski centar Parkna - Ilovik R15

privezište u zoni sportsko-

rekreacijske namjenePS1 0,07 10

2. sportski centar Ostrugova - Čikat - Mali Lošinj R17

privezište u zoni sportsko-

rekreacijske namjenePS2 3,33 160

ukupno 3,40 170

U okviru priveza u sportskom centru Ostrugova - Čikat - Mali Lošinj oznake PS2 se planira urediti privezište kapaciteta do 160 vezova.

Rekreacijske zone - R2 Građevinska područja rekreacijske namjene - rekreacijske zone (R2) su na području Grada Malog Lošinja utvrđena za prostore u kojima se planiraju zahvati uređenja rekreacijskih sadržaja i izgradnju pratećih građevina.

Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Malog Lošinja, određene kao rekreacijske zone jesu:

površina izgrađeno neizgrađeno ukupno br.

građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene rekreacijske zone

vrsta R2 sadržaj

ha ha ha

1. Sv. Katarina - Osor R21 rekreacijski sadržaji

uređena plaža 0,38 0,00 0,38

2. Za Osiri - Ćunski R22 rekreacijski sadržaji

uređena plaža prateće građevine

0,69 0,64 1,33

3. Rovenska - Veli Lošinj R23 rekreacijski sadržaji


0,46 0,00 0,46

4. Poljana - Mali Lošinj R24 rekreacijski sadržaji


1,93 0,00 1,93

5. Žalić - Mali Lošinj R25 rekreacijski sadržaji


1,38 0,00 1,38

6. Sunčana uvala - Mali Lošinj R26

rekreacijski sadržaji uređena plaža

prateće građevine 1,04 0,00 1,04

7. Ostrugova - Čikat - Mali Lošinj R27



8. Blatna - Čikat Mali Lošinj R28



9. Srebrna uvala - Čikat Mali Lošinj R29



10. Zabojci - Čikat Mali Lošinj R210



11. Baldarin 1 - Punta Križa R211 rekreacijski sadržaji 1,43 0,00 1,43





vrsta R2 sadržaj

ha ha ha uređena plaža

12. Baldarin 2 - Punta Križa R212 rekreacijski sadržaji


13. Rapoča - Nerezine R213 rekreacijski sadržaji


14. Lopari - Nerezine R214 rekreacijski sadržaji


3,77 0,00 3,77

15. Bučanje - Nerezine R215 rekreacijski sadržaji

igrališta uređena plaža

prateće građevine

5,84 0,00 5,84

16. Kaciol - Veli Lošinj R216

parkovne površine rekreacijski sadržaji


prateće građevine

3,58 2,71 6,29

17. Punta - Veli Lošinj R217 rekreacijski sadržaji


1,42 0,00 1,42

ukupno 26,57 5,35 29,92

U okviru površine rekreacijske zone se prema obilježjima prirodnog vrijednog prostora može predvidjeti izgradnja rekreacijskih i sportskih igrališta i drugih sadržaja, izgradnja pratećih građevina, uređenje šetnica, trim staza, dječjih igrališta, vidikovaca, postava parkovne i rekreacijske opreme, paviljona, odmorišta i sl.

U okviru površine sportsko-rekreacijske namjene, rekreacijske zone - R2 nije dozvoljena izgradnja smještajnih turističkih, stambenih ili bilo kojih sličnih građevina ni zatvorenih ili poluotvorenih igrališta.

Obalni dio i akvatorij rekreacijske zone se namjenjuje uređenju plaže i sportsko-rekreacijskog centra u moru.



3.2.3.4. Groblja (G) Površine groblja na području Grada Malog Lošinja su za sva naselja utvrđena izvan građevinskog područja naselja, izuzev groblja u Ustrinama koje se utvrđuje u sklopu naselja.

površina ha ha ha br. groblja izgrađenost G

izgrađeno neizgrađeno ukupno

1. Belej pretežno izgrađeno G 1 0,02 0.02 0.04

2. Ćunski pretežno izgrađeno G 2 0,06 0.04 0.10

3. Ilovik izgrađeno G 3 0,06 0,00 0.06

4. Mali Lošinj pretežno izgrađeno G 4 0,60 0,75 1.35

5. Nerezine pretežno izgrađeno G 5 0,22 0,11 0,33

6. Osor izgrađeno G 6 0,14 0,00 0,14

7. Punta Križa pretežno izgrađeno G 7 0,05 0,02 0,07

8. Susak pretežno izgrađeno G 8 0,15 0,08 0,23

9. Sveti Jakov pretežno izgrađeno G 9 0,04 0,02 0,06

10. Unije pretežno izgrađeno G 10 0,11 0,02 0,13

12. Veli Lošinj pretežno izgrađeno G 12 0,25 0,06 0,31

ukupno 1,70 1,12 2,82 11. Ustrine - G 11 unutar građevinskog područja naselja

3.2.3.5. Infrastrukturna namjena Na području grada Malog Lošinja su određena slijedeća građevinska područja infrastrukturne namjene - IS, kao površine za infrastrukturne građevine koje uključuju prostor za smještaj građevina, uređaja, instalacija i sl., a razgraničuju se na slijedeće namjene:

I izgrađena površina

N neizgrađena

površina

U ukupna

površina br. građevinsko područje infrastrukturne namjene vrsta

ha ha ha

1. postojeća trafostanica 110/35 kV i druge građevine infrastrukturne namjene IS1 2,05 2,05 4,10

2. kopneni dio luke otvorene za javni promet Zela (Koromačna-Belej) IS2 0,58 0,00 0,58

3. aerodrom „Mali Lošinj“ IS3 29,99 46,92 76,91

4. postojeća vodosprema Kalvarija i druge građevine infrastrukturne namjene IS4 0,29 0,27 0,56

5. kopneni dio luke otvorene za javni promet Mrtvaska IS5 0,9 0,78 1,68

6. letjelište Unije IS6 7,50 0,00 7,50 7. benzinska crpka Nerezine IS7 0,54 0,00 0,54

8. postojeće odlagalište otpada u sanaciji i pretovarna stanica za otpad Kalvarija IS8 6,30 0,00 6,30




N neizgrađena

površina

U ukupna


ha ha ha

9. postojeća trafostanica 35/10 kV, planirana trafostanica 110/20 kV i

druge građevine infrastrukturne namjene IS9 0,95 0,00 0,95

10. kopneni dio luke otvorene za javni promet Bijar IS10 0,63 0,00 0,63 11. kopneni dio luke otvorene za javni promet Ul IS11 0,54 0,00 0,54 12. uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Susak IS12 0,09 0,00 0,09

13. kopneni dio luke otvorene za javni promet Rovenska IS13 0,62 0,00 0,62

14. kopneni dio luke otvorene za javni promet Male Srakane IS14 0,32 0,00 0,32

15. kopneni dio luke otvorene za javni promet Vele Srakane IS15 0,21 0,00 0,21

ukupno 51,51 50,02 101,53

Na područjima infrastrukturne namjene - IS je pored osnovne građevine dozvoljeno graditi druge objekte prometne, energetske, komunalne i druge srodne namjene.

Na područjima infrastrukturne namjene - IS, koje predstavljaju kopneni dio luke otvorene za javni promet je dozvoljeno graditi građevine potrebne za obavljanje planiranih djelatnosti u navedenim lukama, trajektnog i putničkog prometa, prekrcaja tereta i otpada, obavljanja djelatnosti ribarske luke, prateće građevine te druge građevine prometne, energetske, komunalne (garaže) i druge srodne namjene sukladno točki plana 3.5.1.6. Pomorski promet.

3.2.3.6. Posebna namjena (N) Na području grada Malog Lošinja se određuje građevinsko područje posebne namjene (N), na prostoru "Vojarne Kovčanje", kao površine za izgradnju građevina od interesa za obranu koje uključuju prostor za smještaj građevina, uređaja, instalacija i sl. te uređenje kopnenog dijela luke posebne namjene - vojne luke i luke tijela unutarnjih poslova.

br. građevinsko područje posebne namjene vrsta


N neizgrađena

površina U

ukupna površina

ha ha ha 1. Vojarna "Kovčanje" N 29,79 29,09 58,88

Na području posebne namjene (N) je dozvoljeno graditi građevine od interesa za obranu i njima prateće i druge objekte prometne, energetske i komunalne namjene.

U sklopu područja posebne namjene se planira uređenje kopnenog dijela luke posebne namjene s građevinama potrebnim za obavljanje djelatnosti u navedenoj vojnoj i luci tijela unutarnjih poslova.

3.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

Građenje se u pravilu provodi unutar građevinskog područja, a samo iznimno izvan građevinskog područja.



Postojeće građevine s pravnim statusom, koje se nalaze izvan građevinskog područja se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima. Takve građevine, koje su uz to stambene namjene, se pri rekonstrukciji mogu dograditi u obimu koji osigurava nužne uvjeta za poboljšanje života i rada, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor. Nužni uvjeti neophodni za poboljšanje uvjeta života i rada su:

- zamjena dotrajalih dijelova građevine, uključivo konstrukciju i instalacije, - dogradnja ili nadogradnja nužnih prostora površine do 20 m2, - priključak na prometnu i komunalnu infrastrukturu, - adaptacija i rekonstrukcija potkrovlja, suterena ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita

građevine u koristan prostor.

Kriteriji građenja izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene, a određene su jednom građevnom česticom.

Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru jesu: - građevina mora biti u funkciji korištenja prostora, - građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih

voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, ili drugo), - građevine izvan građevinskog područja treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora i

sukladno mjerama zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, - od građenja se štite vrijedni prostori: poljoprivredno tlo i dijelovi prostora koji predstavljaju

zaštićenu prirodnu baštinu - posebni rezervat. - izvan građevinskog područja nije dozvoljeno izvoditi radove otkopavanja i nasipavanja obale,

izuzev nužnih zahvata pri izvođenju radova na izgradnji infrastrukture i drugih dozvoljenih građevina, uređenju obalnog puta, uređenju i rekonstrukciji postojećih sidrišta i privezišta do 10 vezova i sl. radova),

- građevine izvan građevinskog područja treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva,

- vrijedni prostori se štite od građenja te se utvrđuje I. i II. kategoriji zaštite prostora. Od građenja se štitit poljoprivredno tlo – I. kategorije koje je uključeno u I. kategoriju osjetljivosti i dijelove prostora koji predstavljaju zaštićenu prirodnu baštinu – park prirode i posebni rezervat koji su uključeni u II. kategoriju osjetljivosti.

Građevine koje se grade izvan građevinskog područja lociraju se i koriste na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju te korištenje drugih građevina izvan građevinskog područja, tako da ne narušavaju vrijednosti krajolika i okoliša općenito.

Izvan građevinskog područja se može graditi isključivo slijedeće: - građevine infrastrukture: građevine prometnog sustava, osim morskih luka, građevine

vodnogospodarskog i energetskog sustava, građevine telekomunikacijskog sustava i itd., prema točki 3.5. kao i građevine komunalne infrastrukture u sklopu čega se planira izgradnja azila za životinje,

- površina mora za marikulturu i područje za određivanje lokacije za marikulturu, - sidrišta, prema točki 3.5.1.6.3. - građevine za vlastite gospodarske potrebe, - gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, za vlastite

gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo,

- građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu,

- kapele, križevi i sl. vjerske građevine. - rekreacijska područja, - građevine posebne namjene.



Građevine infrastrukture Građevine infrastrukture čine vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, vodnogospodarskog i energetskog sustava, sustava veza, kao i građevine komunalne infrastrukture u sklopu čega se planira izgradnja azila za životinje.

Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u točki 3.5.

Na lokaciji Skračina u Malom Lošinju, površine oko 0,25 ha, dozvoljeno je graditi azil za životinje kao jednostavne prizemne građevine koja ima zatvoreni i natkriveni dio. Izgraditi se može, prema potrebama do 50 % površine zemljišta, a neizgrađeni dio je poželjno ozeleniti. U sklopu građevine ili sklopa građevina azila se može graditi veterinarska stanica, druge građevine, kompatibilne nemjene kao npr. smještaj za pse i druge kućne ljubimce, prateći i pomoćni sadržaji.

Azil za životinje se gradi izravnom primjenom ovog plana. Utvrđuju se slijedeći uvjeti za izgradnju: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) je 0,5; - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) je 0,7; - najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m, - najveći dozvoljeni broj etaža je ukopani podrum, prizemlje i tavan, - oblikovanje građevine suvremeno, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima

autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni krajolik i naselje,

- broj parkirališnih mjesta: najmanje 0,5 parkirališnih mjesta po 1 zaposlenom, najmanje 1 parkirališno mjesto na 100 m2 bruto površine građevine.

Površina mora za marikulturu i područje za određivanje lokacije za marikulturu Ovim se Prostornim planom utvrđuju površine mora za marikulturu: H1 postojeća u Uvali Kaldonta - Punta Križa površine oko 5,13 ha i područje za određivanje lokacije za marikulturu H2 od uvale Zakolo do uvale Golublja jama (Sjeverno podno Osoršćice) površine oko 10,13 ha i H3 uz uvalu Porat površine oko 13,32 ha, označene na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” i na kartografskom prikazu br. 3.1 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000.

Lokacija za marikulturu se određuje temeljem dodatnih istraživanja i temeljem Procjene utjecaja na okoliš. Za postojeću i planirane lokacije nužno je i za vrijeme korištenja praćenje stanja u okolišu i održavanje prostora, posebno kakvoće mora u dozvoljenim granicama.

U okviru ovih površina mora za marikulturu i područje za određivanje lokacije za marikulturu nije dozvoljen uzgoj plave ribe, a preporuča se uzgoj školjkaša.

Građevine za vlastite gospodarske potrebe Izvan pojasa kopna 1000 m od obalne crte, izvan građevinskog područja naselja, mogu se graditi prizemne građevine za vlastite gospodarske potrebe građevinske (bruto) površine do 30 m2 na poljoprivrednom zemljištu površine veće od 1.000 m2, izvan zaštićenih područja kulturnih, prirodnih i krajobraznih vrijednosti označenih na kartografskim prikazima br. 3.“Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - zaštita prirode i kulturnih dobara ” i br. 3.1 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000.

Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti Izvan pojasa kopna u širini od 1000 m od obalne crte, izvan građevinskog područja naselja, mogu se graditi prizemne gospodarske građevine, ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, uz uvjet da je investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti.



Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti su: - gospodarske građevine i stočarska skloništa na pašnjacima, - spremišta u vinogradima, maslinicima i voćnjacima, - spremišta alata na ostalom poljoprivrednom zemljištu, - pčelinjaci, - tovilišta stoke i peradi.

Gospodarske građevine u funkciji stočarstva se mogu graditi na pašnjacima površine veće od Gospodarske građevine u funkciji stočarstva se mogu graditi na pašnjacima površine veće od 100.000 m2, poštivanjem slijedećih kriterija:

- najveća dopuštena površina sjenika, odnosno spremišta iznosi 50 m2, - najveća dopuštena površina štale za prehranu ovaca iznosi 140 m2, - u istoj građevini može se izgraditi i prostor za sklanjanje ljudi površine do 25 m2, - dozvoljena je izgradnja nadstrešnice za mužnju i građevine za agregat.

Spremišta u maslinicima i voćnjacima se mogu graditi samo na katastarskim česticama površine veće od 10.000 m2 uz slijedeće kriterije:

- najveća dopuštena površina iznosi 20 m2, a za vinograde na katastarskim česticama površine veće od 2000 m2 uz slijedeće kriterije:

- najveća dopuštena površina iznosi 15 m2 i ukopana cisterna do 15 m3. - pčelinjaci i spremišta pčelara se mogu graditi samo na katastarskim česticama površine veće

od 5.000 m2 uz slijedeće kriterije: najveća dopuštena površina pčelinjaka- nadstrešnice iznosi 10 m2 i najveća dopuštena površina spremišta i prostora za vrcanje iznosi do 20 m2.

Udaljenost tovilišta sitne stoke, odnosno peradarnika ne može biti manja od 30 metara od građevine stambene namjene, odnosno bunara.

Tovilišta i peradarnici se ne mogu graditi na manjoj udaljenosti od 3 kilometra od građevinskog područja naselja gradskog karaktera niti na manjoj udaljenosti od 0,5 km od drugih građevinskih područja i građevina.

Lokacijskom dozvolom za izgradnju tovilišta moraju se odrediti uvjeti: - za opskrbu vodom, - za djelotvorno pročišćavanje otpadnih voda i mjere za zaštitu okoliša, - za prostor za boravak ljudi i - za sadnju zaštitnog drveća.

Za gospodarske građevine u funkciji tradicionalnog otočkog stočarstva (ovčarstvo i kozarstvo), treba primjenjivati kriterije koje je narod ovog kraja, kroz stoljeća bavljenja ovim djelatnostima, otkrio i usvojio. Te građevine su ekološki prihvatljivije od navedenih tovilišta.

Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izgradnju spremišta ne može se parcelirati na manje dijelove. Poljoprivredno zemljište na kojem postoji pojedinačna gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva da to zemljište u smislu ovoga Prostornog plana nema dovoljnu površinu za izgradnju dviju gospodarskih građevina, ne smije se parcelirati u manje dijelove, bez obzira u koje vrijeme i po kojoj osnovi je ta građevina izgrađena.

Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti se grade kao prizemne građevine s mogućnošću izgradnje podruma. Dozvoljena visina za spremišta je 2,2 m a za ostale građevine je najveća dozvoljena svijetla visina prizemlja 2,60 m.

Tlocrtna projekcija pojedinačnih gospodarskih građevina mora biti izdužena, najmanje u omjeru 1:2, a sljeme krova mora biti paralelno s dužom stranom građevine i sa slojnicom terena. Krov može biti jednovodni, kod većih građevina dvovodni s pokrovom od kupe kanalice nagiba 23 °. Oblikovanje građevina treba biti u skladu s tradicijom u gradnji tih vrsta građevina, svijetla visina



prizemlja ne može biti viša od 2,60 metara, krov dvostrešan, nagiba 23 stupnja pokriven kupom kanalicom ili "mediteran" crijepom s krovištem koje se na stropnu konstrukciju postavlja direktno bez nadozida.

Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu Izgradnja građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s veličinom parcele najmanje 3 ha, dozvoljena je na udaljenosti najmanje 100 m od obalne crte, kao prizemne građevine ukupne površine 200 m2.

Lokacije građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu će se, za jedan ili više programa na istoj lokaciji, odobravati sukladno posebnom Programu Grada Malog Lošinja za razvoj "agro" i ruralnog turizma, kojim će pored utvrđenih prostornih kriterija i ravnomjernog planiranja na cijelom prostoru Grada odrediti dodatni kriteriji od interesa za Grad i sukladno Master planu razvoja turizma.

Uz druge lokacije agro-turizma koje će se realizirati u sklopu građevinskih područja ruralnih naselja, ovo će biti dopuna specifične ponude u sklopu projekta agro-turizma.

Izgradnja građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s veličinom parcele najmanje 3 ha, dozvoljena je na udaljenosti najmanje 100 m od obalne crte, kao prizemne građevine ukupne površine 100 m2.

Ove se građevine mogu graditi najmanje 200 m od rubnog područja najbližeg naselja ili stana, a bliže uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci (Ministarstvo kulture).

Rekreacijska područja (RP) Rekreacijska područja izvan građevinskog područja su prostori prirodnog okoliša koji se koriste i uređuju u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru i izletničkog turizma.

U takvim se prostorima, sukladno obilježjima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti mogu izvoditi samo zahvati koji su primjereni određenoj lokaciji ili području. Dozvoljava se mogućnost uređivati pješačke staze, biciklističke staze, jahaće i trim staze i igrališta za rekreaciju, uređivati dječja igrališta, urediti parkirališta, prije svega rekonstruirati postojeće građevine sukladno ovom planu, graditi nove građevine koje je temeljem ovog plana dozvoljeno graditi izvan građevinskog područja, te iznimno, u okviru pojedinog područja na jednoj lokaciji graditi primjereno oblikovanu prizemnu građevinu za prehranu i piće, sanitarije i spremišta za sportske rekvizite, skloništa i slično, koja je u funkciji dnevnog izletničkog turizma. Oblikovanje građevine treba biti prilagođeno prirodnom ambijentu. Lokacijskom dozvolom se, ovisno o lokacijskim uvjetima, utvrđuje ukupna površina građevine (okvirno 20 m2) s terasom za najviše 40 mjesta koja može biti natkrivena tendom ili pergolom) i sadržaji u građevini, te vezano na to način vodoopskrbe, odvodnje i energetski sklop.

Kao rekreacijska područja se mogu koristiti prostori koji su za to pogodni, a da se vrijednosti istog i okolnog prostora time ne umanjuju. Kao rekreacijska područja su istaknuti prostori park šume Čikat - Mali Lošinj, park šume Pod Javori - Veli Lošinj, otočić Murtar u površini od 5,0 ha i dio otočića Koludarca u površini od 4,46 ha, ukupan prostor planine Osoršćice, prostor Punte Križa i južni dio otoka Lošinja.

Kao specifično rekreacijsko područje u čijoj bi funkciji bila i poljoprivredna proizvodnja, planira se područje Punta Križa - Matalda. Koncepcija programa je vrjednovanje i promocija ekologije, zdravog života i način života u prostoru Matalde, odnosno područja Punta Križa u cjelini.



Realizacija ovog programa sastavni je dio ukupne turističke ponude područja, s naglaskom na razvoj «otočkog agroturizma».

U okviru rekreacijskog područja na južnom dijelu otoka Lošinja na jednoj se lokaciji dozvoljava realizacija promotivnog turističko-edukacijskog punkta, na način da se dozvoljava izgradnja prizemne ili jednoetažne građevine ili sklopa građevina, ukupne tlocrtne površine u razini prizemlja do 100 m2 koja bi bila udaljena od obalne linije najmanje 100 m, uz uvjet da se na lokaciji isključuje mogućnost stanovanja ili turističkog smještaja.

Postojeće građevine posebne namjene “Umpiljak” je dozvoljeno prenamijeniti i urediti za zabavne, rekreacijske, ugostiteljske i sl. sadržaje.

Građevine posebne namjene koje se planiraju izvan građevinskog područja Na prostoru Grada Malog Lošinja se izvan građevinskog područja smješta građevina posebne namjene - vojna građevina: 1. RP "Tovar".

Na lokaciji RP "Tovar" se dozvoljava rekonstrukcija postojećih vojnih građevina i radovi kojima se osigurava nesmetan rad vojnih uređaja te sigurnost i tajnost vojnog kompleksa sukladno potrebama obrane kao i realizacija novog objekta sukladno potrebama obrane.

3.2.5. Poljoprivredne površine

Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25.000, obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija.

Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na području Grada Malog Lošinja predstavljaju pašnjačke površine (PŠ).

Pašnjačke površine su razgraničene od šumskih površina u svrhu zaštite pašnjaka a u kontekstu razvitka ovčarstva koje je tradicionalno na ovom otoku.

Planira se racionalno i svrhovito korištenje poljoprivrednih površina i zaštita od nenamjenskog korištenja, pošumljavanja, devastacija i izgradnje. Najpoželjniji je oblik i način njihovog korištenja ponovno privođenje nekadašnjoj, izvornoj namjeni.

Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su obradivo poljoprivredno zemljište obrađivati ne umanjujući njegovu vrijednost sukladno agrotehničkim mjerama, te na njima održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu.

Za obradive površine su predviđene mjere intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje i zaštite tla gdje se za eroziji sklona tla otoka Suska preporučuju mjere sanacije (konzervacija nasadima maslina).

Potrebno je provoditi krčenje i vraćanje prvobitne poljoprivredne namjene na svim poljoprivrednim površinama kao i na pašnjacima koji su tijekom vremena zarasli, jer se zbog smanjenje broja ovaca ne koriste za ispašu.

Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti režime košnje, raskrčivanja od smreke i drugog obrasta, bez mogućnosti da se te površine pošumljavanju.

Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i drugim propisima.



3.2.6. Šumske površine

Šumske površine na području Grada Malog Lošinja razgraničene su na.

- gospodarske šume Š1, - zaštitne šume Š2 i - šume posebne namjene Š3.

Razgraničenje namjene šumskih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25.000.

Gospodarske šume Š1 pored općekorisnih funkcija imaju gospodarsku vrijednost i namijenjene su za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda. U njima se vrše zahvati kojima se poboljšava struktura same šume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, čišćenja i prorijede.

Zaštitne šume Š2 su prije svega namijenjene zaštiti zemljišta, zaštiti od erozije, često su na strmim terenima, teško ih je obnavljati, a sječom bi se devastirao teren. U zaštitnim šumama se osigurava održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma uz isključivo sanitarnu sječu.

Šume posebne namjene Š3 na području Grada Malog Lošinja su šume unutar zaštićenih dijelova prirode ili dijelova prirode predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode i šume koje predstavljaju posebne rijetkosti, ljepote i povijesnog značenja, namijenjene znanstvenim istraživanjima, rekreaciji, turizmu i sl.

Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se slijedećim mjerama: - pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate

izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća, - očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe, - posebnu pažnju posvetiti zaštiti šuma od požara, - povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, - u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu, - kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava,

a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

3.2.7. Morske površine

Namjene površine mora prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina”, u mjerilu 1:25.000. Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:

1.površine za prometne i gospodarske djelatnosti koje obuhvaćaju:

- akvatorij lučkih područja Ovim Planom su određena lučka područja luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene. Luke su detaljnije određene u točki 3.5.1.6. - akvatorij privezišta u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (PR) i akvatorij privezišta u zoni sportsko-rekreacijske namjene (PS). Privezišta su detaljnije određena u točki 3.2.3.2. i 3.2.3.3., - morski putovi Morski putovi su međunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Plovni putovi su u grafičkom dijelu Plana prikazani shematski.



- područja za marikulturu i za određivanje lokacija za uzgajališta (H), Detaljnije su određena u točki 3.2.4

2. površine obalnog mora namijenjenog kupanju i rekreaciji obuhvaćaju pojas širine 300 m od

obale i obuhvaćaju : - obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji (R),

- akvatorij uređenih plaža (R3)

Akvatorij uređene plaže je neposredno povezan s kopnenim dijelom uređene plaže, označen je i zaštićen s morske strane. U sklopu akvatorija uređene plaže je dozvoljena izvedba i ugradnja rekreacijskih sadržaja i opreme. - akvatorij sportsko-rekreacijskog centra (R4) i privezišta u zoni sporta i rekreacije (PS)

Kao rekreacijska područja u moru se planiraju rekreacijski centri (R4). U sklopu rekreacijskih centara u sjevernom dijelu Lošinjskog kanala se planira uređenje ski-lifta i slalom staze za skijanje na vodi. Površine obalnog mora namijenjenog kupanju i rekreaciji koje se određuju kao akvatorij sportsko rekreacijskog centra se, na propisan način, u moru posebno označavaju i ograđuju. Rekreacijski centri će se uređivati uz uvažavanje postavki zaštite prirode.

3. površine za ostale djelatnosti (prometne, gospodarske(ribolov), sportsko-rekreacijske i druge,

koje obuhvaćaju područje mora na udaljenosti većoj od 300 m od obale, a utvrđuju se kao:

- ostalo more (M)

Površine ostalog mora će se izvan plovnih putova na određenim lokacijama koristiti za posebne vidove rekreacije, za ronjenje kao aquaparkovi i sl. (RM). Područje rekreacije za sportove na moru - aquapark (RM) je označeno na kartografskom prikazu 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” u mjerilu 1:25.000. Aquaparkovi su područja u moru u okviru kojih se planira organizirati posebne vidove rekreacije; ronjenje, podmorsko fotografiranje i sl. Navedena rekreacijska područja u moru se nalaze unutar područja posebnog rezervata - u moru uz istočnu obalu Cresa i Lošinja za koji je proglašena preventivna zaštita. Ukoliko se temeljem stručne podloge i mjera zaštite koje će ona propisati, predmetna rekreacijska područja ne budu mogla dozvoliti prostor će se privesti drugoj, prihvatljivoj rekreacijskoj namjeni u moru. Jedna od takvih područja je hidroarheološko nalazište "Apoksiomena" koje se nakon završetka istražnih radova planira prezentirati i valorizirati u turističkoj ponudi kao atraktivno područja za ronjenje, u sklopu kojeg se planira "rekonstruirati" nalazište postavom replike (nerestaurirane) skulpture. Takav je dio ostalog mora dozvoljeno posebno označiti (ograditi), kako bi se izbjegle kolizije u korištenju tog dijela morskog prostora.

3.2.7.1. Morske plaže

Morske plaže se na području Grada Malog Lošinja razvrstavaju na uređene i prirodne morske plaže koje su označene na kartografskom prikazu 3.1. "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", u mjerilu 1:25.000.



Prirodna plaža je pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. Na lokalitetu prirodne plaže, nisu dozvoljeni nikakvi zahvati izgradnje i uređenja, nije dozvoljena izgradnja infrastrukture (na površini prirodnog žala) ni građevina koje je dozvoljeno graditi izvan građevinskog područja.

Uređena morska plaža je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i djelomično izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

Uređene plaže se određuju na planom utvrđenim lokacijama, u izdvojenim zonama sporta i rekreacije i u naseljima.

Ovim planom se na području Grada Malog Lošinja određuju slijedeće uređene plaže: UREĐENE PLAŽE

oznaka plaže naziv plaže područje

UPL 1. Za Osiri - Ćunski R22 UPL 2. Parkna - Ilovik R15 UPL 3. Poljana - Mali Lošinj R24 UPL 4. Žalić - Mali Lošinj R25 UPL 5. Sunčana uvala - Mali Lošinj R26 UPL 6. Ostrugova - Čikat - Mali Lošinj R27 UPL 7. Blatna - Čikat - Mali Lošinj R28 UPL 8. Srebrna uvala - Čikat - Mali Lošinj R29 UPL 9. Zabojci - Čikat - Mali Lošinj R210

UPL 10. Slatina 1 - Čikat - Mali Lošinj R1 6 UPL 11. Plase - Unije R112 UPL 12. Rapoča - Nerezine R213 UPL 13. Lopari - Nerezine R214 UPL 14. Bučanje - Nerezine R215 UPL 15. Sv. Katarina - Osor R222 UPL 16. Kaciol - Veli Lošinj R216 UPL 17. Punta - Veli Lošinj R217 UPL18. Rovenska - Veli Lošinj R2 3 UPL 19. Baldarin 1 - Punta Križa R2 11 UPL 20. Baldarin 2 - Punta Križa R212 UPL 21. Dragočaj - Susak R110 UPL 22. Bok - Susak R111 UPL 23. Bojčić - Mali Lošinj NA4 UPL 24. Artac - Nerezine NA6 UPL25. Ogradina - Nerezine NA6 UPL 26. Artatore - Ćunski NA2.1

UPL 27. Porat Ustrine postojeća plaža za naselje

UPL 28. Zakalčić Sveti Jakov postojeća plaža za naselje

UPL 29. Studenčić Ćunski postojeća plaža za naselje

UPL 30. Liski Ćunski postojeća plaža

UPL 31. Zabodarski Ćunski postojeća plaža

UPL 32. Uvala Englez o. Koludarac postojeća plaža

UPL 33. Madona - Čikat Mali Lošinj



postojeća plaža uz naselje

UPL 34. Punta Čikat Mali Lošinj postojeća plaža uz naselje

UPL 35. Slatina 2 - Čikat Mali Lošinj postojeća plaža uz naselje

UPL 36. Tresorka Veli Lošinj postojeća plaža

UPL 37. Paržine o. Ilovik postojeća plaža za naselje

UPL 38. Javorna Veli Lošinj postojeća plaža za naselje

UPL 39. Skalini Lučica - Osor plaža za naselje

UPL 40. Arci Sonte - Osor postojeća plaža

UPL 41. Valdarke Mali Lošinj postojeća plaža uz naselje

UPL 42. Zela Koromačna - Belej postojeća plaža za naselje

Na kopnenom dijelu uređene plaže je dozvoljeno graditi prilazni i obalni put, kojim se osigurava pristupačnost i osobama s poteškoćama u kretanju, te ovisno o prostornim mogućnostima i lokalnim uvjetima uređivati dječja i rekreacijska igrališta, sunčališta, terase i izgraditi građevinu s pratećim sadržajima.

Ovisno o lokalnim uvjetima se, za uređenje plaže mogu graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati drugi slični radovi uz uvažavanje zatečene vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora.

Prateća građevina uređene plaže se može graditi kao prizemna ili suterenska građevina, najveće visine do 3,0 m. Krov građevine može biti jednovodan, kod većih građevina dvovodan i s pokrovom od kupe kanalice nagiba 23°. Krov građevine može biti ravan ako se koristi kao prohodna terasa, sunčalište ili vidikovac. Oblikovanje građevina treba biti u skladu s tradicijskom gradnjom i krajolikom, ako se suterenska građevina gradi uz prirodnu stjenovitu obalu dozvoljena je izvedba pročelja u kamenim klesancima.

Plaža se infrastrukturno i sadržajno oprema; tuševima, kabinama, klupama i koševima za otpatke te rekreacijskom opremom.

U građevinskim područjima sporta i rekreacije i građevinskim područjima naselja će se način uređenja plaže odrediti urbanističkim planovima uređenja, pri čemu se pored planiranih mogu utvrditi dodatne lokacije uređenih plaža.

Kada je to određeno urbanističkim planom uređenja na plaži se može graditi otvoreni bazeni i građevina s pratećim sadržajima neto površine do 100 m2. U građevini je dozvoljeno planirati javne sanitarije, kabine, spremište i ugostiteljski sadržaj površine do 20 m2 s terasom koja je natkrivena tendom ili pergolom kapaciteta do 40 mjesta. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja, dozvoljava se rekonstrukcija i održavanje postojećih plaža (dohranjivanje žala, obnova postojećih betonskih ili kamenih podloga, popločenja i sl.).

Na svim ostalim planom utvrđenim lokacijama uređenih plaža se planira opremanje plaža komunalnom infrastrukturom i rekreacijskom opremom te izgradnja prateće građevine s nužnim sadržajima: sanitarni čvor, kabine, spremište i sl. ukupne neto površine do 30 m2.

Uređena plaža Arci - Sonte - Osor (UPL40) se planira na lokaciji gdje se, ovisno o uvjetima zaštite prirode, planira korištenje ljekovitog blata. Ovaj će se prostor vrlo pažljivo urediti a prateća



građevina će se izvesti korištenjem prirodnih materijala (kamen i drvo). Do kupališta će se izvesti nasipani pješački put, a u sklopu morskog dijela kupališta će se urediti postojeće privezište za najviše 10 vezova.

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti

Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

3.3.1.1. Turizam

Uloga turizma u razvoju gospodarstva području Grada Malog Lošinja je prevladavajuća. Razvoj turizma temeljiti će se na osnovnim resursima koji čine prirodne vrijednosti i kulturna baština uključivo prepoznatljivost područja, posebno otoka Lošinja kao turističke destinacije s tradicijom. Koncept razvoja turizma treba uskladiti s receptivnim mogućnostima prostora, globalno i za svaku destinaciju posebice, uvijek uz poštivanje uvjeta zaštite okoliša. Pri tome treba utvrditi mjere kojima se negativni efekti koji se neminovno očekuju zbog koncentracije velikog broja gostiju i u isto vrijeme, svode na prihvatljivu mjeru.

Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i provoditi tako da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja.

Budući razvoj ugostiteljstva i turizma je u najvećoj mjeri planiran u okviru postojećih izgrađenih ugostiteljsko turističkih zona, njihovim restrukturiranjem i repozicioniranjem uz podizanje razine sadašnjeg smještaja.

Povećanje kapaciteta i obogaćenja ponude u turizmu planira se stvaranjem uvjeta za razvoj zdravstvenog turizma, pružanjem ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu te korištenjem graditeljskog naslijeđa, posebno ruralnog koje je pretežito zapušteno ili u propadanju te drugih napuštenih građevina, za što treba osigurati stručnu revitalizaciju.

Ukupno povećanje kapaciteta se planira do okvirno 4.900 kreveta. Povećanje kapaciteta u hotelskom smještaju visoke kategorije sa 4 i 5 zvjezdica (*), u izdvojenim zonama i u okviru naselja iznosi ukupno oko 1.600 kreveta. Planirani kapaciteti prema naseljima u broju ležajeva su:

ugostiteljsko-turistička namjena planirani kapaciteti prema naseljima u broju ležajeva

u sklopu g.p. za izdvojenu

namjenu

u sklopu g.p. naselja (okvirno)

ukupno u sklopu naselja i izdvojenih zona

NASELJE I ZONA

do I. II. I. II.

1. BELEJ I STANOVI 0 100 120 100 120 2. ĆUNSKI I ARTATORE 0 400 420 400 420 3. ILOVIK 0 100 120 100 120

4. MALI LOŠINJ I UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE ZONE 7.700- 9.100 820 1.050 9.920 10.150

5. MALE SRAKANE 0 10 20 10 20 6. OSOR 0 100 140 100 140

7. NEREZINE, STANOVI I

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE ZONE

3.400 300 400 3.700 3.800



ugostiteljsko-turistička namjena planirani kapaciteti prema naseljima u broju ležajeva

u sklopu g.p. za izdvojenu

namjenu

u sklopu g.p. naselja (okvirno)

ukupno u sklopu naselja i izdvojenih zona

NASELJE I ZONA

do I. II. I. II.

8. PUNTA KRIŽA ,

STANOVI I UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE ZONE

2.190 160 280 2.350 2.470

9 SUSAK 0 100 160 100 160 10. SVETI JAKOV 0 40 60 40 60 11. UNIJE 0 120 180 120 180 12. USTRINE 0 40 80 40 80 13. VELE SRAKANE 0 20 30 20 30 14. VELI LOŠINJ 0 2.160 2.560 2.160 2.560

UKUPNO 13.500 - 14.990 4.170 5.320 17.760-

19.160 19.910 -

20.310

Smještajni kapaciteti visoke kategorije, pretežno sa 4 i 5 zvjezdica (*), planiraju se u izdvojenim zonama ugostiteljsko turističke namjene ukupnog kapaciteta do 13.200 kreveta.

Planira se povećanje planiranih turističkih kapaciteta u Velom Lošinju, Hotelskog kompleksa Punta na kapacitet do 1.000 (1.200) ležajeva i lječilišta Veli Lošinj na kapacitet do 300 ležajeva.

Oko 1.200 kreveta se planira u okviru malih obiteljskih hotela visoke kategorije koji će se urediti u okviru naselja.

Za razvoj ruralnog (agro) turizma se planira rekonstrukcija autohtonih kuća, gdje se kao najveća vrijednost prepoznaju napušteni stanovi na Punti Križa i iznad Nerezina, te graditeljski fond malih otoka.

Pored toga se u okviru ruralnih naselja i na više lokacija izvan naselja planira realizacija projekata agro-turizma a vezano na pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu. Ukupno se planira do 1.000 kreveta u navedenom tipu smještaja.

Nautičke kapacitete se usklađuje s pojačanom zaštitom prirode na kopnu i moru. Marina se planiraju u Nerezinama ukupnog kapaciteta 280 vezova i u Malom Lošinju postojeća kapaciteta 400 vezova i planirana 200 vezova. Za dodatne nautičke kapacitete koristiti će se disperzirani manji kapaciteti unutar luka otvorenih za javni promet uz naselja i kapaciteti sidrišta.

Turizam će i u narednom razdoblju biti vodeća i propulzivna djelatnost područja grada Malog Lošinja, jer se samo njegovim daljim razvojem mogu valorizirati prirodne ljepote, blaga klima i čist okoliš, kao i poticati razvoj pratećih gospodarskih i društvenih djelatnosti. Turizam će biti pokretač ukupnog razvitka grada, hotelska će društva najprije aktivirati rekonstrukciju postojećih kapaciteta hotela s ciljem podizanja kategorije i razine usluge, te prestrukturiranje kapaciteta u kampovima. Nakon te faze dok se očekuje intenzivnija izgradnja i uređenje manjih hotela i poboljšanje športsko-rekreativnih, wellness i drugih sadržaja. Razviti će se ruralni turizam i intenzivnije će se graditi obiteljski hoteli i pansioni s 30-50 postelja.

Brži razvoj turizma povući će i razvoj svih ostalih gospodarskih djelatnosti a posebno ostalih tercijarnih djelatnosti: trgovine, financijskih, poslovnih i osobnih usluga i veza. Turizam će biti motorna razvojna snaga svih djelatnosti i njegov razvoj će se kretati između 6 i 9% prosječno godišnje uz predviđena ulaganja i razvoj snažnog menedžmenta. Tercijarni sektor imat će najbrži rast i kretat će se po godišnjoj stopi od 5 do 8%.



3.3.1.2. Poljoprivreda I pored značajnijih napora koje bi trebalo posvetiti razvoju poljoprivredne proizvodnje, njen razvoj neće bitnije utjecati na ukupan gospodarski razvoj, ali će biti vrlo kvalitetna dopuna turizmu. Njen razvoj će se usmjeriti prvenstveno na proizvodnju zdrave hrane koja će se uglavnom plasirati u ugostiteljstvo otoka, te na intenzivniju proizvodnju manjih zemljišnih cjelina. Šumarstvo će i nadalje biti u temeljnoj funkciji održavanja šumskog fonda i zaštiti, a eksploatacija će biti minimalna. Moguće je postići višu razinu razvoja poljoprivrede i nešto umjereniju u ribarstvu.

Poljoprivreda na otoku Lošinju, južnom dijelu otoka Cresa i na pripadnim manjim otocima bila je u prijašnjim razdobljima glavna djelatnost i materijalna osnova života njihova stanovništva ali se s razvitkom pomorstva, brodogradnje i naročito turizma u novije doba, osobito poslije II. svjetskog rata.

Prirodni uvjeti za razvitak intenzivne poljoprivredne proizvodnje nisu povoljni, osim na nekoliko podesnih lokacija za uzgoj povrća i vinograda. Velike površine pašnjaka omogućuju razvoj ovčarstva i to tako da se ovce tijekom čitave godine ostavljaju na otvorenom Broj ovaca bi se trebao povećati na 13.500 do 15.000 uz dodatnu prehranu. Vinogradarstvo je gotovo nestalo, a vino se proizvodi samo za vlastitu potrošnju. Započeo je proces revitalizacije vinogradarstva na otoku Susku zasadivši na 14 ha novih vinogradarskih površina oko 15.000 mladica visokorodnih sorti. No trebalo bi na Susku vratiti i poznate domaće sorte vinove loze (Trojičan crveni, Krizol bijeli u Suščan crni). Maslinarstvo ima vrlo povoljne prirodne uvjete za uzgoj, ali je veoma zapušteno.

Revitalizacija maslinarstva izaziva sve veći interes zbog visoke cijene maslinova ulja, pa se obnovi maslinovih stabala pristupa na sve širim područjima, a i zasađeno je nekoliko novih nasada maslina na Kurilima i Punta Križi. Očekuje se obnova između 3.700 i 5.500 starih maslina i sadnja novih stabala od 4.300 do 8.500, pa bi ukupan broj rodnih stabala u 2000. bio od 19 do 25 tisuća maslina (prema nekim podacima sveukupno u uređenim i zapuštenim maslinicima ima i do 50.000 stabala maslina). Manji broj otočana bavi se pčelarstvom koje se oslanja na prošireno domaće ljekovito bilje.

U narednom razdoblju poljoprivreda dobiva sve veće značenje za opskrbu turista i domicilnog stanovništva zdravom hranom. Vrlo povoljni proizvodni uvjeti, nužnost zapošljavanja omladine i nedovoljno zaposlenih radnika, povećana potražnja za zdravom hranom i uvođenje stimulacija državnim subvencijama povoljni su faktori revitalizacije otočne poljoprivrede. Primjenom modernih agrotehničkih mjera, osiguranjem nužnih količina vode za minimalno navodnjavanje, većom stručnom pomoći poljoprivredne savjetodavne i veterinarske službe i edukacijom zainteresiranih poljoprivrednika, ovčara i pčelara moguće je do 2015. udvostručiti današnji opseg poljoprivredne proizvodnje i povećati dohodak poljoprivrednika.

Poljoprivreda će u cjelini i nadalje biti dopunska djelatnost stanovništva i zapošljavat će profesionalno oko 25 osoba. Prema tome, glavni pravci razvoja poljoprivrede su obnova maslinika i vinograda, proširenje proizvodnje svih vrsta povrća, intenziviranje ovčarstva, kozarstva i pčelarstva, formiranje plantažne proizvodnje badema, izgradnja modernog poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva farmerskog tipa (proizvodnja za tržište) i uvođenje primarne prerade domaćih poljoprivrednih proizvoda za lokalno tržište pa i izvoz.

Predviđa se postupni prelazak s konvencionalne na ekološku poljoprivredu (organsku, biološku). Takva poljoprivreda treba predstavljati kvalitetna dopunu turizmu pa njen razvoj treba usmjeriti prvenstveno na proizvodnju zdrave hrane koja će se uglavnom plasirati na vlastito tržište i u ugostiteljstvo otoka.

Aktiviranjem poljoprivrede podmirio bi se dio potreba u hrani stanovništva i turizma. Ekonomičnost je u proizvodnji autohtone zdrave hrane i njenom plasmanu u sklopu turističke ponude. Oslonac za ekološku poljoprivredu je na obiteljskim gospodarstvima i agroturizmu.



U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti potrebno je revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl.

3.3.1.3. Lov Lov na divljač čini sastavi dio turističke ponude, ima komercijalno-rekreativni karakter, u njemu sudjeluju domaći i strani lovci i osigurava znatne prihode u okviru lovnog turizma. Divljač unijeta na područje Punta Križa proširila se izvan ograda i uništava ovce i janjad. U narednom razdoblju lovstvo treba i dalje razvijati, ali se moraju odlučnije sprečavati štete na poljoprivrednim kulturama i ugrožavanje stada ovaca.

Lovnu površinu koja danas obuhvaća 57 % površine Grada treba, zbog usvojenih načela očuvanja okoliša i očuvanja vrijedne prirode u ovom prostoru, ograničiti na prostore izvan zaštićenih prirodnih područja (na južni dio otoka Cresa i južni dio otoka Lošinja) te broj i površinu lovišta reducirati sukladno planiranom korištenju prostora.

Zbog generalnog opredjeljenja za primjenu sustavnih i cjelovitih mjera zaštite prirode neophodno je preispitati kompatibilnost lova s načelima zaštite prirode.

Alohtonu divljač na ovom prostoru ukloniti na osnovu Programa sačinjenog od strane stručnih institucija korištenjem iskustava poznatih na području EU.

3.3.1.4. Šumarstvo Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama. Sveeuropski kriteriji za održivo gospodarenje šumom jesu:

1. održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu kisika,

2. održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava, 3. održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume, 4. održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom ekosustavu, 5. održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i

vode), 6. održavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta.

Šumama na ovom prostoru treba gospodariti na način da se prije svega osigura zaštita i unapređenja šuma posebno uz očuvanje šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima i to prvenstveno kao autohtonih sastojina, uz to osigurati jednostavnu biološku reprodukciju šuma i istovremeno djelovati na očuvanju faune uz ograničeno gospodarenje divljači.

Stvoriti stabilne šumske sastojine, obnavljati vegetaciju u uništenim ili degradiranim šumskim ekosistemima, erodiranim površinama, te na obešumljenim površinama na kojima poljoprivreda nema uvjeta razvoja, odnosno tamo gdje se ne provodi ekstenzivno stočarstvo.

Stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjivanja gradskih područja, posebno rubnih, seoskih naselja, turističkih područja zbog povoljnog utjecaja šuma na okoliš, koje se ogleda u pozitivnim estetskim, funkcionalnim i sanitarnim utjecajima na urbanizirana područja (izgled krajolika, zaštita od utjecaja buke i zagađenja, zaštita od prekomjerne insolacije i utjecaja vjetra, mogućnost korištenja za rekreaciju i djelom za proizvodnju).

Na području Čikata i drugih dijelova Malog Lošinja, na području Pod Javori i drugih dijelova Velog Lošinja, te na ostalim mjestima gdje pridolaze sastojine alepskog bora cilj je formirati mješovitu sastojinu alepskog bora s grupama stabala crnike izraslih iz sjemena, formirajući tako kvalitetnu



šumu estetske vrijednosti, koja bi i dalje imala značajniju funkciju u turističkoj valorizaciji ovog područja.

Šumarstvo će i nadalje biti u temeljnoj funkciji održavanja šumskog fonda, zaštiti i rekreaciji dok će eksploatacija biti minimalna. Održavanje državnih šuma i manji obujam sječe treba provoditi u skladu s Programima gospodarenja, dok je Grad obvezan izraditi Programima gospodarenja šumskim zemljištima na privatnoj zemlji kojim će se i na tim površinama primjenjivati ista načela gospodarenja.

3.3.1.5. Ribarstvo Ribarstvo je nekada, naročito poslije II. svjetskog rata, bilo mnogo razvijenije nego danas. Područje grada Mali Lošinj nalazi se u središtu bogatog ribolovnog područja Sjevernog Jadrana, u kojem se love komercijalne ribe: srdela, skuša, papalina, pridnena riba, posebno oslić, zatim tonidi, škampi, raže i mačke. Tu se ribolov obavlja tijekom cijele godine, za razliku od dalmatinskih ribolovnih područja gdje se on obavlja pretežito ljeti.

Područje Lošinja i Cresa ima dobru tradiciju ulova i prerade ribe, a i nalazi se u blizini potrošačkih centara (Trst, Rijeka, turistička mjesta).

U narednom razdoblju povećavat će se ulov ribe za potrebe stanovništva, turizma i izvoza, ali bi trebalo modernizirati i proširivati ribarsku flotu i ribolovnu opremu, unijeti više reda na lovištima, suzbijati nedopuštene oblike ulova i pooštriti sezonsku zaštitu ribljeg fonda. Uz to će se povećati broj profesionalnih, malih i športskih ribara. Postoje povoljni uvjeti i za proširenje marikulturnog uzgoja ribe, dagnji i kamenica; pogodne uvale za taj uzgoj treba predvidjeti prostornim planom. Očekuje se povećanje ulova i uzgoja od sadašnjih 2000 t na 2.200 do 2.500 t u 2015.

Obzirom na smanjenje ribolovnog fonda i kod nas i u svijetu zbog prekomjernog izlova ( po rezultatima svjetskih istraživanja, nedavno objavljenim u američkom časopisu Science, ukoliko se nastavi trenutni intenzitet iskorištavanja morskih riba i drugih komercijalno iskoristivih morskih organizama, suočeni smo s nestankom ovog resursa do 2048.), treba naglasiti kako se daljnji razvoj ribarstva u ovom području mora temeljiti na principu održivosti zbog očuvanja samog prirodnog resursa ali i ostalih ugroženih vrsta i stanišnih tipova u ovom području. U tom smislu, važno je pratiti i slučajni ulov zaštićenih vrsta (morske kornjače, dupini i dr.). Kao i u slučaju razvoja nautičkog turizma, za zahvate vezane uz proširenje marikulturnih kapaciteta, potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu.

3.3.1.6. Brodogradnja U sekundarnom sektoru brodogradnja će i nadalje biti dominantna djelatnosti, ali će se uz nju razviti i mnogi obrtnički pogoni koji će nadopunjavati tu djelatnost. No oni će poticati i razvoj drugih prerađivačkih djelatnosti koje neće onečišćavati okoliš i koje će pridonositi cjelogodišnjem zapošljavanju ljudi.

U brodogradnji djeluju dva remontna brodogradilišta: srednje u Malom Lošinju kao jedinica Lošinjske plovidbe - Brodogradilište d.d. i malo brodogradilište u Nerezinama.

Brodogradilište u Malom Lošinju bavi se izgradnjom i popravkom srednjih i brzih brodova i velikih jahti, zapošljava 135 radnika i raspolaže dovoljnim prostorom (oko 64.000 m2) na ulazu u luku Malog Lošinja, ima rekonstruirani dok za brodove duljine 160 m i širine 27 m, nosivosti 16-20.000 BRT i posluje pozitivno. Popravci brodova su primjereniji otočnom prostoru, jer zahtijevaju manje materijala u odnosu na novogradnju, pa će i razvoj biti prvenstveno usmjeren na održavanje i popravke brodova. Korištenjem povećanog doka brodogradilište u Malom Lošinju moći će više investirati u noviju opremu i usavršavanje stručnih kadrova. Brodogradilište će se u daljem razvoju orijentirati na gradnju i održavanje velikih jahti i manjih brzih brodova koji će se koristiti u održavanju poprečnih otočnih veza.



Drugo manje brodogradilište u Nerezinama obavlja popravke i servis manjih brodova i jahti, a i gradi manje brodove po narudžbi. Zapošljava 10 radnika i angažira oko 15 kooperanata, a posluje bez gubitaka.

U narednom razdoblju će razvoj nautičkog turizma i povećanje broja brodova za rekreaciju na otocima povećati potražnju za uslugama popravka trupa, motora i opreme, pa će navedena dva brodogradilišta povećati obujam svog poslovanja.

Važnost tih dvaju brodogradilišta je i u mogućnosti servisiranja raznih tipova plovila koja uplovljavaju ili se zadržavaju u susjednim marinama, pa se tako izravno povezuju s turističkom djelatnosti. No ne treba zanemariti ni njihov utjecaj na razvoj industrijskih i obrtničkih kadrova na području grada Malog Lošinja.

Potrebna je modernizacija pogona oba brodogradilišta uz uvođenje djelatnosti i načina rada kojima će se smanjiti negativan utjecaj na okoliš. Određeni tehnološki postupci s utjecajem na okoliš se trebaju napustiti (suho pjeskarenje) te uvesti nove tehnologije i nove djelatnosti koje će na bolji način valorizirati atraktivnost postojeće lokacije uz samo naselje (proizvodnja određene vrste plovila, servisiranje i održavanje određene vrste plovila, izložbeni prostori, sajmovi plovila, prodaja plovila i sl.)

Planira se mogućnost povezivanja luke nautičkog turizma-marine i brodogradilišta u naseljima Mali Lošinj i u naselju Nerezine u prostornu i funkcionalnu cjelinu kompatibilnih namjena, , ali bez povećavanja planiranog kapaciteta u broju nautičkih vezova, u okviru koje je dozvoljeno obavljanje dosadašnjih i uvođenje novih djelatnosti kojima će valorizirati atraktivnost postojeće lokacije uz samo naselje, pri čemu se tehnološki postupci s utjecajem na okoliš trebaju napustiti (suho pjeskarenje i drugo) a potrebno je uvesti nove tehnologije i proizvodne procese kojima će se negativan utjecaj na okoliš smanjiti.

Vezano na planirane djelatnosti dozvoljavaju se potrebni zahvati izgradnje i uređenja prostora, što uključuje slijedeće: proširiti i unaprijediti postojeću marinu u Malom Lošinju ukupnog kapaciteta do 400 vezova, osuvremeniti pogon za servisiranje i održavanje manjih brodova, jahti i brodica, uvesti specijaliziranu proizvodnju manjih plovila te urediti izložbene prostore, prostore za sajmove, prodaju plovila i sl. sadržaje.

3.3.1.7. Građevinarstvo Oživljavanjem gospodarstva i povećanjem ulaganja u nove objekte povećavat će se potražnja za građevinskim uslugama. No lokalna građevinska operativa treba modernizirati i proširiti svoju opremu i poboljšati strukturu radne snage

S obzirom na značajna investicijska ulaganja u obnovu postojećih i gradnju novih objekata u turizmu, očekuje se da će i građevinarstvo sa sjedištem na otocima Lošinju i Cresu moći ostvariti veći obujam usluga.

Sekundarni će sektor u cjelini rasti sporije od tercijarnog sektora, pa će i njegov udio u 2015. biti manji.

3.3.1.8. Trgovina Trgovina bi trebala pratiti porast standarda stanovništva, povećanje turističkog prometa i bržeg razvoja gospodarskih djelatnosti, pa će se u njeno proširenje i modernizaciju ulagati veća sredstva nego dosada. U prvoj varijanti predviđaju se sredstva za modernizaciju i rekonstrukciju postojeće trgovinske mreže, a u drugoj za izgradnju novih kapaciteta, za proširenje skladišnog prostora veletrgovine željeznom robom, građevinskim materijalima i ostalom tehničkom robom te za izgradnju jednog supermarketa za maloprodaju mješovite robe.



3.3.1.9. Promet i veze Promet i veze bi se trebali u narednom razdoblju modernizirati i proširiti da bi mogli pratiti potrebe turizma i ostalog gospodarstva te stanovništva. To se posebno odnosi na cestovni i trajektni promet.

Pomorski promet obavlja poduzeće Lošinjska plovidba d.d., 25 manjih brodarskih tvrtki i 20 obrtnika. U narednom razdoblju treba nastaviti s modernizacijom flote Brodarstva Lošinjske plovidbe, nabavom do šest novih i bržih brodova za održavanje navedenih linija (Zapadno i Istočno Sredozemlje, feeder servis), za otvaranje linije za Crno more i za klasičnu liniju za prijevoz određenih tereta, posebno drva, na nekom novom prometnom pravcu.

3.3.1.10. Obrtništvo Obrtništvo u priobalnim naseljima će se u narednom razdoblju više razvijati proizvodno-prerađivačke, ugostiteljske, trgovinske i druge uslužne obrtne struke u službi turizma i građana.

Građevinske struke ovisne su o oživljavanju gospodarstva i stambene izgradnje i o potrebama redovnog održavanja privatnih i javnih zgrada. Jačanje gradnje i građevinskih obrta olakšalo bi povoljnije kreditiranje gradnje manjih hotela i obiteljskih pansiona srednje i više kategorije kao i kreditiranje modernije opreme navedenih obrta.

Trgovinski privatni obrti trebali bi više razvijati prodavaonice deficitarnih, kvalitetnih i specifičnih roba, prodaju domaće hrane i suvenira, kućanskih aparata i potrepština i sl.

U unutrašnjim naseljima južnog Cresa i sjevernog Lošinja treba razvijati tradicionalne seoske i uslužne obrte ne samo za potrebe stanovništva nego i za turiste (ruralni turizam) nudeći domaća jela i pića, janjeće meso, med, čajeve, cvijeće i sl.

Prerađivački obrti bi mogli organizirati izradu ovčjeg i kozjeg sira, suvenire od ovčje kože, drva, prirodnih vlakana (od brnistre) i metala, dobivanje voćnih sokova od nekih šumskih plodina i sl. Tako bi se unaprijedio razvoj seoskog, izletničkog, lovnog i doživljajnog turizma dopunjavajući ih turističkom valorizacijom prirodnih privlačnosti i kulturno-historijske baštine navedenog područja. U svrhu stimulacije takvih djelatnosti gradska uprava može snižavati gradske prireze pa i komunalne naknade takvim obrtima i seoskim gospodarstvima, a i banke bi im trebale pružati povoljnije kredite. Primjenom takve koncepcije mogao bi se povećati broj obrta u priobalnoj i unutrašnjoj zoni grada, aktivirati omladina, povećati zaposlenost i prihodi stanovništva te valorizirati prirodne potencijale i povećati uspješnost ukupnog turizma područja grada Mali Lošinj.

3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti

Područje Grada Malog Lošinja pripada prostornoj cjelini 03 Mali Lošinj u sklopu koje je naselje Mali Lošinj središte mikroregije (središte V. kategorije), a Nerezine, Osor i Veli Lošinj su lokalna središte VII. kategorije. Sva ostala naselja svrstana su u kategoriju “ostalih naselja”.

Ovim Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina od javnog interesa. Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

Mreža građevina društvene namjene na području Grada prikazana je na kartografskom prikazu br.

kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora", u mjerilu 1:25000.



Javne i društvene namjene se u naselju planiraju sukladno njihovoj planiranoj središnjoj funkciji u sustavu naselja.

Građevine i sadržaji društvenih djelatnosti se u pravilu planiraju unutar prostora naselja, ovisno o centralnoj funkciji koju naselje obnaša, dok se u izdvojenim zonama izvan naselja planiraju sadržaji sporta i rekreacije.

Mali Lošinj kao središte Grada i mikroregije, naselje V. ranga centraliteta obnaša slijedeće javne i društvene funkcije:

Uprava i sudstvo

- ispostave županijske uprave - gradski/općinski organi samouprave - općinski sud - prekršajni sud - sjedište javnog bilježnika - porezna uprava - ispostava - policijska stanica

Predškolski odgoj - dječji vrtić i jaslice

Školstvo - viša škola i/ili srednja škola - osnovna škola - sportska dvorana osnovne škole

Kultura i informacije

- otvoreno ili pučko učilište - kino - muzej, galerija - knjižnica, čitaonica - stacionari u sklopu objekata primarne zdravstvene zaštite - objekti primarne zdravstvene zaštite Zdravstvo i socijalna

skrb - dom za starije osobe

Financijske i slične usluge

- banka - ispostava - OZ - ispostava - ZAP - ispostava - poštanski centar

Opskrba i usluge - manji uslužni i trgovački centri - skladišta, manje hladnjače - više specijaliziranih trgovina, servisa i obrtničkih radionica


Veli Lošinj i Osor s Nerezinama kao lokalna središta i naselja VII. ranga centraliteta obnašaju slijedeće javne funkcije: Predškolski odgoj - dječji vrtić i jaslice Školstvo - područna osnovna škola

- knjižnica i čitaonica Kultura i informacije - muzej, galerija - primarna zdravstvena zaštita - sekundarna zdravstvena zaštita u Velom Lošinju Zdravstvo i socijalna

skrb - dom za starije osobe Financijske i slične usluge

- mjenjačnica - jedinica poštanske mreže

Opskrba i usluge - trgovine mješovitom robom - obrtničke uslužne radionice


Pri utvrđivanju kriterija za dimenzioniranje naselja koja obnašaju funkciju glavnog gradskog i lokalnog razvojnog središta u planirane osnovne javne sadržaje uključena je i dječja ustanova - vrtić, sukladno planiranom broju stanovnika 2015.



Pored toga se u naseljima koja obnašaju funkciju lokalnog razvojnog središta planiraju se pojedini uredi uprave.

Naselja Ilovik, Susak, Unije, i Punta Križa kao samostalna naselja i manja lokalna središta obnašaju slijedeće javne funkcije: Školstvo - područna osnovna škola Zdravstvo - primarna zdravstvena zaštita Opskrba i usluge - trgovine mješovitom robom Financijske i slične usluge - jedinica poštanske mreže Kultura i informacije - knjižnica i čitaonica

Belej i Ćunski kao naselja s određenim središnjim funkcijama obnašaju slijedeće javne funkcije:

Opskrba i usluge - trgovine mješovitom robom - turistički informacijski i agencijski sadržaji

Financijske i slične usluge - jedinica poštanske mreže Kultura i informacije - knjižnica i čitaonica

Ovim Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina od javnog interesa.

Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

Predškolske i školske ustanove Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) i osnovna škola (središnja i područna) smjestit će se na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu.

Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to:

- za predškolske ustanove: 8% (6 %), uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%, - za osnovne škole 10,0% (8%).

Prilikom određivanja lokacije mora se osigurati dostupnost i sigurnost prilaza.

Pri izradi urbanističkih planova uređenja za naselja u kojima se planiraju ove ustanove (iako postojeće predškolske i školske ustanove zadovoljavaju potrebe u planskom razdoblju) potrebno je rezervirati dio prostora uz postojeće ustanove za eventualne potrebe širenja i podizanja standarda unutar postojeće ustanove.

Prilikom izrade urbanističkog plana uređenja naselja Mali Lošinj je potrebno poboljšati uvjete dostupnost i sigurnosti prilaza do postojećih ustanova.

U naselju Mali Lošinj treba planirati/rezervirati prostor za visoku školu/veleučilište.

Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to:

- za predškolske ustanove: 8% (6 %), uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%, - za osnovne škole 10,0% (8 %).

Građevina školske sportske dvorane se gradi na prostoru u neposrednoj blizini škole i postojeće gradske sportske dvorane, neposrednom provedbom Plana.



Sport i rekreacija Građevine i područja namijenjena za smještaj sportsko-rekreacijskih sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja naselja i u površinama za izdvojene namjene. U sklopu naselja ili uz naselje treba osigurati najmanje 5 m2/stanovniku za rekreacijske ili sportske površine.

Urbanističkim planom uređenja za pojedino naselje ili izdvojenu namjenu uz obalu, mora se planirati obalna šetnica (lungo mare) i omogućiti šetnja i rekreacija uz samu morsku obalu.

U sklopu rekreacijskog područja, akvatorija i obalnog pojasa, se određuju uređene i prirodne morske plaže namijenjene kupanju i rekreaciji.

Zdravstvo i socijalna skrb Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili ograničenjima). Gradnja novih građevina moguća je prema Odredbama za provođenje plana.

Građevina doma za starije osobe se gradi u naselju koje je centar Grada i lokalni centar, u socijalno aktivnom okruženju, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnosti korisnika doma, najmanjeg kapaciteta 40 korisnika, te manjeg kapaciteta u drugim naseljima.

Vjerske građevine Vjerske građevine (crkve, kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja.

Unutar građevinskog područja naselja Ćunski - Artatore (NA 2.1), se na prostoru površine približno 1.000 m2 (dio k.č. 10910/9) planira izgradnja crkve, kao samostojeće građevine izgrađene površine do 200 m2, na način da se izbjegne znatnije rušenje vrijednog visokog zelenila na lokaciji. Građevina treba biti kvalitetno oblikovana sukladno namjeni. Na neizgrađenom dijelu građevne čestice se u cijelosti čuva postojeće visoko zelenilo, a parkiralište se na čestici može urediti isključivo prilagođavajući se rasporedu postojećih stabala.

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenog namjenom, koja je obrazložena u točki 3.2. Obrazloženja ovog Prostornog plana.

Ukupan se prostor Grada Malog Lošinja nalazi u ZOP-u.

3.4.1.1. Uvjeti korištenja Građevinskih područja građevinska područja naselja Svaka intervencija na prostoru naselja mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanističkom smislu, odnosno mora biti usklađena s postojećom strukturom naselja u cjelini i dijela naselja u kojem se događa. Pri graditeljskim intervencijama u strukturu postojećih naselja treba uvažavati lokalne uvjete s obzirom na raščlanjenost naselja na izdvojene oblikovno-morfološke cjeline kao i karakterističnu urbanističku strukturu pojedine cjeline. Potrebno je uvažavati karakteristike parcelacije građevinskog zemljišta, tip i položaj građevina na građevnoj čestici, raspored građevina i njihove međusobne odnose, orijentaciju, udaljenost od susjednih građevina, građevne pravce, arhitektonske elemente i kompozicijske principe oblikovanja pročelja i raspored otvora, izgled krovova i smjerove sljemena karakteristične za pojedine ulice ili dijelove



naselja a posebno one na rubu naselja, građevne materijale i boje arhitektonskih elemenata, uređenje okoliša građevina i javnih površina. Potrebno je uvažavati postojeću strukturu ulica i putova u naselju kao i tradicionalnu obradu partera.

Intervencije u jezgrama naselja moraju biti usklađene s povijesnim, urbanističkim i oblikovnim karakteristikama, pri čemu treba sačuvati sve njene karakteristične prostorne elemente. Izgradnju novih građevina logično uključivati u postojeće cjeline. Dozvoljene su dogradnje i nadogradnje, kao i izgradnja novih građevina, ukoliko se time neće narušiti postojeća vrijednost i karakter prostora, posebno ukoliko će se time poboljšati ili sanirati neodgovarajuće intervencije.

Kod izgradnje i rekonstrukcije na osjetljivim prostorima oko jezgre naselja moraju se posebno uvažavati lokalni uvjeti koji uključuju karakterističan izgled naselja u širem prostoru, gabarite naselja i strukturiranje njegovog ruba te siluetu i panoramski izgled koji je plod povijesnog razvitka naselja. Izgradnjom i rekonstrukcijom građevina se ne smije narušiti naglašenost, prepoznatljivost i mjerilo dominantnih sakralnih i drugih građevina koje predstavljaju prostorni akcent naselja.

U područjima neujednačene izgradnje treba novom izgradnjom i rekonstrukcijom građevina težiti uspostavi novog prostornog reda s racionalnijom iskorištenošću zemljišta, boljom prometnom povezanošću, kvalitetnijom urbanističkom koncepcijom i oblikovanjem građevina, tako da se povezivanjem s već izgrađenim skupinama građevina oblikuje nova prepoznatljiva morfološka cjelina.

Prilikom svake rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje obavezno je utvrditi neprimjerene elemente postojeće gradnje te uvjetovati njihovo usklađenje.

Kod izgradnje na izloženim i osjetljivim prostorima naselja se utvrđuju dodatni uvjeti za gradnju. Tako je u sklopu neizgrađenog dijela naselja Mali Lošinj koje se planira na području Malin, urbanističkim planom uređenja dozvoljeno planirati izgradnju slobodnostojećih građevina s najviše dvije etaže, od kojih je prva obvezno suteren, uz uvjet da nivelacijska kota poda suterena može biti najviše 1,0 iznad nivelacijske kote prilazne (opskrbne) prometnice. Najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2 uz najveću dozvoljenu izgrađenost građevne čestice od 20 %. Postojeće visoko zelenilo na čestici izvan površine za građenje treba sačuvati a najmanje na 40 % površine građevne čestice treba urediti postojeće ili posaditi nove zimzelene ili crnogorične stablašice.

U sklopu neizgrađenog dijela naselja Mali Lošinj koje se planira na području Poljana je urbanističkim planom uređenja dozvoljeno planirati izgradnju slobodnostojećih građevina uz uvjet da se iznad kote terena koja prelazi 30 m n.m. dozvoljava izgradnja novih građevina s najviše dvije etaže, od kojih je prva obvezno suteren, uz uvjet da nivelacijska kota poda suterena može biti najviše 1,0 iznad nivelacijske kote prilazne (opskrbne) prometnice. Pored toga je na sjeveroistočnom rubu neizgrađenog dijela ovog građevinskog područja planiranje novih građevina dozvoljeno isključivo ako je moguće ispuniti uvjet da se nove građevine ne vide na istočnoj obali otoka. Za navedeno je potrebno vrlo pažljivo utvrditi najveću dozvoljenu visinu najviše točke krova građevina (ukupnu visinu građevine) i propisati je kao apsolutnu kotu. Najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2 uz najveću dozvoljenu izgrađenost građevne čestice od 20 %. Postojeće visoko zelenilo na čestici izvan površine za građenje treba sačuvati a najmanje na 40 % površine građevne čestice treba urediti postojeće ili posaditi nove zimzelene ili crnogorične stablašice.

U zoni središnjih funkcija naselja (koja ih obnašaju) treba uspostaviti pješačku zonu, a na obodu zone planirati javna parkirališta/garaže. Pri uređenju treba voditi računa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za normalno odvijanje svih središnjih funkcija i sprečavanje stvaranja arhitektonskih barijera (kod javnih pješačkih površina, prometnica, pristup do javnih građevina i površina, višestambenih građevina itd.) prema važećim Pravilnicima. Ovi uvjeti moraju biti sadržani u uvjetima uređenja prostora za izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina.

U sklopu građevinskih područja naselja se može graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu.



Oblik građevne čestice je u pravilu pravokutni, definiran na način da sugerira i omogućava izgradnju građevine koja je pravokutnog tlocrta, s dužim, glavnim pročeljem na građevnom pravcu.

Najmanja i najveća površina građevne čestice, ako za pojedinačne slučajeve nije drugačije određeno iznosi:

1. građevina u nizu najmanje 300 m2 , a najviše 600 m2 2. dvojna građevina najmanje 400 m2 , a najviše 2000 m2 3. slobodnostojeća građevina najmanje 500 m2 , a najviše 2000 m2

Iznimno kada postojeća katastarska čestica ima više od 2000 m2 a preostali dio nema uvjeta za formiranje građevne čestice dozvoljava se veća površina građevne čestice.

Oblik građevne čestice je u pravilu pravokutni, definiran na način da sugerira i omogućava izgradnju građevine koja je pravokutnog tlocrta, s dužim, glavnim pročeljem na građevnom pravcu. Najmanja dozvoljena širina građevne čestice, uz uvjetovane površine, iznosi:

1. građevina u nizu najmanje 8 m, 2. dvojna građevina - za prizemnu građevinu najmanje 12 m, - za građevinu P+1 najmanje 14 m, - za građevinu P+2 najmanje 16 m, 3. slobodnostojeća građevina - za prizemnu građevinu najmanje 18 m, - za građevinu P+1 najmanje 20 m, - za građevinu P+2 najmanje 22 m,

Omjer dimenzija građevne čestice iznosi okvirno od 1:1 do 1:3, osim za gradnju građevina u nizu kad može iznositi do 1:5.

Izgrađenost građevne čestice se iskazuje koeficijentom izgrađenosti. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti se određuje prema načinu gradnje i ako za pojedinačne slučajeve nije drugačije određeno iznosi:

1. građevina u nizu Kig = 0,5 2. dvojna građevina Kig = 0,4 3. slobodnostojeća građevina Kig = 0,3

Najmanja i najveća izgrađena površina građevine, pri neposrednoj provedbi plana i ako za pojedinačne slučajeve nije drugačije određeno iznosi:

1. građevina u nizu najmanja iznosi 50 m2 a najveća 100 m2 2. dvojna građevina najmanja iznosi 60 m2 a najveća 130 m2 3. slobodnostojeća građevina najmanja iznosi 80 m2 a najveća 200 m2

Pored najvećeg dozvoljenog broja nadzemnih etaža, ako nije drugačije određeno, u sklopu građevina se može graditi podrum i tavan.

Građevine u nizu se grade kao oblikovno i tehnički usklađena arhitektonska cjelina, pri čemu treba izbjeći monotono ponavljanje identičnih jedinica. U sklopu jednog, novog niza se može izgraditi najviše 5 pojedinačnih građevina. Na završne građevine niza se primjenjuju uvjeti navedeni za poluugrađene građevine.

Gradivi dio građevne čestice određuje se ovisno o obliku i veličini građevne čestice, o namjeni građevine, visini i tipu izgradnje, građevnom pravcu te izgrađenosti susjednih čestica i drugim lokalnim uvjetima, pri čemu se naročito ne smiju umanjiti uvjeti života i rada na susjednim građevnim česticama (privatnost, buka, osunčanost i sl.).



Izvan gradivog dijela građevne čestice prema javnoj prometnoj površini i kod gradnje na regulacijskom pravcu se može izvoditi jedan balkon na građevini, na visini većoj od 4,5 m od najviše kote dijela prometnice uz građevnu česticu.

Izvan regulacijskog pravca se mogu postavljati naprave za isticanje reklame poslovnog sadržaja u građevini, tende za zaštitu od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i slični elementi urbane opreme. Ovi elementi urbane opreme svojim postavljanjem ne smiju ugrožavati sigurnost odvijanja pješačkog, kolnog (interventnog) prometa.

Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi polovicu visine građevine, ali ne manje od 5,0 m za poluugrađenu građevinu i ne manje od 4,0 m za slobodnostojeću građevinu. Iznimno, udaljenost od granice građevne čestice može biti manja od određene ukoliko za to postoje opravdani razlozi (namjena, tip izgradnje, interpolacija, zaštitni pojas infrastrukture, zaštita okoliša i sl., te odredbe posebnih propisa) uz to i izričitu suglasnost susjeda. Prilikom rekonstrukcija i dogradnji te nadogradnji postojećih legalnih građevina, koje su na manjim udaljenostima od dopuštenih, ne smije se pogoršavati međusobna udaljenost građevina i udaljenost od međe. Međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od visine više građevine, ali ne manja od 6,0 m za prizemne i 8,0 m za jednokatne građevine.

Iznimno u pretežno izgrađenim dijelovima naselja međusobna udaljenost građevina može biti i manja, prema izričitoj suglasnosti susjeda, ne manja od 4,0 metra pod uvjetom da zadovoljava uvjete zaštite od požara.

Iznimno, uz posebne uvjete koje utvrđuje nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci, odnosi između građevina mogu biti i drugačiji a s obzirom na posebnost lokalnih uvjeta u zaštićenim i evidentiranim povijesnim cjelinama.

Građevni pravac se određuje imajući u vidu namjenu i vrstu građevina, potrebu racionalnog korištenja zemljišta, pristup s javne prometne površine, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, te naročito građevne pravce susjednih postojećih ili planiranih građevina, nastojeći pri tome pratiti slijed okolne izgradnje na način da se nastavi postojeća morfološka matrica ulice, ne smanjujući udaljenost od ruba prometnice.

Građevni pravac se određuje tako da se formira ujednačen ulični potez, na način da je njegova udaljenost od regulacijskog pravca najmanje 5,0 m, a najviše 15,0 m.

Građevni pravac može biti na manjoj i većoj udaljenosti kod izuzetno nepovoljne konfiguracije terena, okruženja postojećih i planiranih građevina kojima je određen građevni pravac, rekonstrukcije postojećih građevina, izgradnje uz javnu prometnu površinu ili drugu građevinu koja svojom blizinom nepovoljno utječe na okoliš, te ukoliko je to određeno prostornim planom užeg područja.

Udaljenost građevine od ruba razvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 metara za županijske, odnosno 10,0 m za državne ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama, ali isključivo za izgradnju infrastrukturnih građevina u funkciji prometnice.

U slučaju rekonstrukcije građevina u izgrađenim dijelovima naselja moguće su i manje udaljenosti, ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih tijela.

Gabariti novih građevina u naselju i pripadajuće vanjske površine trebaju se oblikovati prema lokalnim uvjetima, posebno prema susjednim vrijednim građevinama i sukladno pripadajućoj građevnoj čestici. Pri oblikovanju građevina se moraju uvažavati karakteristike autohtone arhitekture i tradicijskog načina gradnje na pojedinom području, te primijeniti detalji, proporcije i materijali karakteristični za pojedino naselje ili cjelinu.

Arhitektonsko oblikovanje građevina, horizontalni i vertikalni gabariti, kako novih tako i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, upotrijebljeni građevinski materijali trebaju biti



usklađeni s tipologijom postojećih građevina u naselju, te izvedbom primjereni tradicionalnoj gradnji: glatko žbukana obrada fasade, kamene erte, vijenci i istaci na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde na balkonima i terasama, kovano željezne ograde na balkonima i dr. U starim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tradicijsku arhitekturu.

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora biti u pravilu, u korist dužine pročelja, a sljeme krova (na kosom terenu) paralelno sa slojnicom zemljišta. Od ovog pravila se može odstupiti ako je tradicijskom arhitekturom to drugačije određeno (npr. kuća na Unijama i sl.).

Građevine koje se izgrađuju na poluotvoren način ili u nizu trebaju s građevinom uz koji su prislonjene činiti skladnu arhitektonsku cjelinu.

Vanjska stubišta, strehe i vjetrobrani smiju se graditi iznimno, primjenom kompozicijskih i oblikovnih principa koji su zastupljeni u pojedinoj cjelini, odnosno kod pojedinog tipa tradicijske građevine.

Otvori na građevinama trebaju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu ovog podneblja u odnosu na dimenzije i položaj otvora te udio u površini pročelja. Visina otvora treba biti veća od širine, a dimenzije otvora trebaju biti usklađene s proporcijom i dimenzijama pročelja, odnosno građevine. Otvori trebaju biti zaštićeni griljama ili škurama.

Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha, ovisno o tlocrtu građevine i namjeni prostora ispod krovišta, s nagibom krovnih ploha 23o, pri rekonstrukciji postojećeg krova većeg nagiba do 25 o. Dio krovnih ploha, do najviše 10 % površine krova i do najviše 9 m2 može se izgraditi kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta). Pristup potkrovlju nije dozvoljen vanjskim stubištem.

Pokrov treba biti kupa kanalica ili mediteran crijep, terakota boje. Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, elemente za prirodno osvjetljavanje, kolektore sunčeve energije te krovne terase.

Uz poštivanje utvrđenih uvjeta za arhitektonsko oblikovanje, dozvoljen je visoko kvalitetan suvremeni pristup pri oblikovanju novih građevina, uz ocjenu stručnog tijela i uz ingerenciju Grada, a prema načelima uklapanja nove arhitekture u zadani vrijedan prostor gdje je, izuzev u područjima neujednačene izgradnje, nužno uvažavati lokacijske uvjete, posebno gabarite i mjerilo, proporcijske odnose, boje i materijale okolnih građevina i naselja, osobitosti prostora u cjelini.

Suvremeni pristup se dozvoljava na objektima društvenog standarda i javne namjene uz preporuku provođenja javnog natječaja, uz ingerenciju Grada, izrađivača plana, Uprave i strukovnih tijela.

Neizgrađeni prostor građevne čestice uređivat će se, u pravilu kao dvorište i vrt, prema javnoj površini parkovno, na tradicionalan način uređivanja okućnice, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta i čuvanjem postojećeg vrijednog raslinja na zemljištu. Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom, te pergolama s brajdom.

Prostor okućnice se treba urediti tako da doprinese izgledu naselja, potporni zidovi, terase i

popločene, nepropusne površine trebaju se izvesti tako da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i građevina.

Građevna čestica može biti ograđena, osim ako se, zbog specifičnosti lokacije odnosno namjeravanog zahvata u prostoru, lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja ne odredi drugačije.

Ograde se grade prema lokalnim uvjetima za svako naselje, u pravilu kao zid od neobrađenog kamena (bez fuge), žbukani zid visine do 0,8 m i kao živica. Visina nužnog potpornog zida ili podzida ne smatra se visinom ogradnog zida.



Kod interpolacija u povijesnim jezgrama ili uz pojedinačna kulturna dobra lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja odrediti će se dozvoljena visina, kao i vrsta i oblik ograde, koji smiju biti različiti od gore navedenog.

Visina podzida može iznositi do 1,5 m, ako je nužno izvodi se visine do 2,0 m u terasama sa zelenilom širine najmanje 1,5 m.

Dozvoljeno je graditi bazen na građevnoj čestici stambene i ugostiteljsko-turističke namjene, te javne sportsko-rekreacijske i socijalno-zdravstvene namjene. Bazen je moguće graditi na najviše 20 % neizgrađenog dijela građevne čestice, na građevnim česticama s postojećim građevinama uz uvjet da je osiguran propisan broj parkirališnih mjesta i najmanje 20 % površine građevne čestice za zelene površine.

U sklopu izrade tehničke dokumentacije za izgradnju bazena potrebno je riješiti odvodnju bazena s hidrauličkim proračunom količina otpadnih voda i koncepcijom rada i čišćenja bazena, te zbrinjavanja voda od ispiranja filtara. Bazene je dozvoljeno povremeno prazniti putem upojnih bunara u teren, uz uvjet da se ne ugrozi korištenje ukopanih dijelova susjednih građevina.

Građevna čestica, namijenjena gradnji građevine, ne može imati neposredni kolni prilaz s javne državne i županijske ceste. Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uzduž županijske ceste mora se osnovati opskrbna ulica.

Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane nerazvrstane prometnice ili pješačke putove na malim otocima bez kolnog prometa. Pristup s javne prometne površine na građevnu česticu se mora se odrediti tako da budu osigurani uvjeti preglednosti i sigurnosti odvijanja prometa, u skladu s važećim propisima. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima viši značaj, prilaz s te čestice na javno prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.

Građevine se priključuju na komunalnu infrastrukturu naselja. Priključak se utvrđuje na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

Rekonstrukcija postojećih građevina, ako su sagrađene na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne vlasti ili ako su izgrađene prije 15.02.1968. godine, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine i prema lokalnim uvjetima, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, a ne može se opravdati niti lokalnim uvjetima, izvodi se u postojećim gabaritima ili kao rekonstrukcija radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada.

Kad se pri rekonstrukciji građevina povećava broj stambenih jedinica tada se najveći dopušteni broj stanova i prosječna bruto površina stana po osobi određuje prema uvjetima za nove građevine.

Rekonstrukcija postojećih građevina radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada uključuje slijedeće:

- zamjena dotrajalih dijelova građevine, uključivo konstrukciju i instalacije, - dogradnja ili nadogradnja nužnih stambenih ili pomoćnih prostora površine do 20 m2, - priključak na prometnu i komunalnu infrastrukturu, - adaptacija ili rekonstrukcija potkrovlja, suterena ili drugog prostora unutar postojećeg

gabarita građevine u koristan prostor.

Planom se utvrđuju kriteriji za građenje u izgrađenim i prostorno definiranim dijelovima naselja, gdje se svaki zahvat u tkivo naselja treba rješavati pojedinačno prije svega prema lokalnim uvjetima, a radi uklapanja u arhitektonski definiranu strukturu.

Kod rekonstrukcije postojećih građevina i interpolacije novih građevina stambene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u povijesnim graditeljskim cjelinama, u pretežito izgrađenim



strukturama evidentiranih povijesnih cjelina i pretežno izgrađenim i prostorno definiranim dijelovima naselja moguća su odstupanja od Planom utvrđenih uvjeta, sukladno lokalnim uvjetima u naselju i posebnim konzervatorskim uvjetima kod neposredne provedbe plana odnosno sukladno detaljnijim planovima uređenja. Pri tome je dozvoljeno izgraditi i planirati:

- građevine veće visine i broja etaža od određenih ali, kod neposredne provedbe, do visine više susjedne građevine,

- na česticama manje površine od određene, s čim se usklađuju koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti čestice.

U izgrađenim i pretežno definiranim i uređenim dijelovima naselja, u pravilu kao interpolacije u definirane lokacijske uvjete, se nove građevine mogu graditi prema slijedećim kriterijima:

1. građevina u nizu (za pojedinačnu građevinu-lamelu niza) površina građevne čestice iznosi najmanje 25 m2 , a najviše 400 m2, izgrađenost građevne čestice iznosi do Kig = 1,0 uz dodatni uvjet da je površina građevine

najmanje 25 m2, a najviše 100 m2, 2. dvojna građevina površina građevne čestice iznosi najmanje 150 m2 , a najviše 420 m2, izgrađenost građevne čestice iznosi najmanje 35 m2, a najviše 120 m2, izgrađenost građevne čestice iznosi do Kig = 0,3 uz dodatni uvjet da je površina građevine

najmanje 35 m2, a najviše 120 m2, 3. slobodnostojeća građevina površina građevne čestice iznosi najmanje 200 m2 , a najviše 500 m2, izgrađenost građevne čestice iznosi najmanje 50 m2, a najviše 150 m2. izgrađenost građevne čestice iznosi do Kig = 0,3 uz dodatni uvjet da je površina građevine

najmanje 50 m2, a najviše 150 m2. Za građevine navedene u točki 1. 2. i 3. se građevinski i regulacijski pravac mogu poklapati.

Građevine navedene u točki 3. se mogu graditi na udaljenosti od 3,0 m od granice građevne čestice, a iznimno i na granici građevne čestice.

Izgradnja na granici građevne čestice je dozvoljena kad na istoj granici već postoji građevina izgrađena na susjednoj građevnoj čestici (započeti ulični niz, blok ili slična situacija) a izgradnja nove građevine se može izvršiti bez ulaženja u susjedno zemljište te sukladno detaljnijim planovima uređenja.

Na pročelju koje je udaljeno manje od 3,0 m od granice građevne čestice se ne mogu izvoditi otvori. Iznimno, u zbijenim dijelovima naselja, površina građevne čestice može biti i manja, a pri interpolacijama u niz ili blok Kig može biti 1,0, uz izričitu suglasnost susjeda.

Najveći dozvoljeni, broj etaža i visina građevine, a radi uklapanja u arhitektonski definiran niz ili blok, te drugu strukturu, se određuje sukladno lokalnim uvjetima na način da se prilagođava susjednim postojećim građevinama, uz uvažavanje visine pojedinih etaža i vijenaca na susjednim postojećim građevinama, pri čemu se ne teži izjednačavanju visina, te uz posebne uvjete zaštite kulturnih dobara.

Navedeni kriteriji se mogu detaljnije utvrditi pri izradi urbanističkog plana uređenja za pojedino naselje, ne prelazeći utvrđene uvjete.

Unutar građevinskog područja naselja se mogu graditi građevine: - stambene namjene, - javne i društvene namjene, - gospodarske i poslovne namjene, - ugostiteljsko-turističke namjene, - privremene montažne građevine - štandovi, kiosci.



građevine stambene namjene U naselju se građevine stambene namjene grade kao:

a) obiteljska kuća, može biti slobodnostojeća, dvojna ili u nizu i može imati najviše 3 stana, gradi se u svim naseljima, u izgrađenom dijelu naselja neposrednom provedbom ovog plana,

b) manja višestambena građevina može biti slobodnostojeća ili dvojna i ima od 3 do 4 stana, umjesto stana može imati poslovni prostor, uz uvjet da su stanovi i njima prateći prostori na najmanje pola površine građevine, gradi se temeljem urbanističkog plana uređenja,

c) višestambena građevina ima od 4 do 10 stanova, umjesto stana može imati poslovni prostor uz uvjet da su stanovi i njima prateći prostori na najmanje pola površine građevine, gradi se u naseljima Mali Lošinj, Veli Lošinj i Nerezine temeljem detaljnog plana uređenja čija je izrada određena urbanističkim planom uređenja.

Osim stambene, u sklopu svih građevina stambene namjene omogućava se i poslovna namjena bez negativnog utjecaja na okoliš i na stambeno susjedstvo, za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, koja ne remeti uvjete stanovanja u istoj i u susjednim građevinama.

Uz obiteljsku kuću i manju višestambenu građevinu je dozvoljeno graditi pomoćne, manje građevine gospodarske - obrtničke namjene i poljoprivredno gospodarske građevine.

građevine javne i društvene namjene Građevine javne i društvene namjene se grade unutar građevinskih područja naselja, temeljem urbanističkog plana uređenja i izravnom primjenom ovog plana. Oblikovanje građevina javne i društvene namjene, koje po gabaritima odstupaju od tematske strukture naselja, kao što su kulturne, sportske, vjerske i druge građevine, ne slijedi utvrđene uvjete oblikovanja građevina u naselju, već se one suvremeno oblikuju uvažavajući u najvećoj mjeri osobitosti prostora u kojem se grade. Građevine javne i društvene namjene trebaju biti racionalno građene uporabom kvalitetnih i postojanih materijala.

građevine gospodarske i poslovne namjene u naselju U naselju se građevine gospodarske i poslovne namjene grade i planiraju kao pojedinačne ili kao područje za gospodarsku-poslovnu namjenu (K1).

Izgradnja područja gospodarske i poslovne namjene u naselju se planira sukladno točki 3.4.2.2.2. Uvjeti uređenja građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene, Građevinska područja gospodarske-poslovne namjene.

građevine i površine ugostiteljsko-turističke namjene u naselju U naselju se građevine ugostiteljsko-turističke namjene grade i planiraju kao pojedinačne ili kao područja - funkcionalne prostorne cjeline.

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene se u naselju grade temeljem urbanističkog plana uređenja. Do donošenja plana je u izgrađenom dijelu naselja dozvoljeno izgraditi građevinu ugostiteljsko-turističke namjene bruto površine do 400 m2, prema uvjetima iz ovog plana. Pri tome je potrebno primijeniti kriterije kojima se sukladno kategoriji građevine osigurava primjerena razina arhitektonske i hortikulturne interpretacije kao i uređenja lokacije. U naselju je dozvoljena prenamjena postojećih građevina u građevinu ugostiteljsko-turističke namjene (hotel, pansion i sl.).

U naselju je dozvoljeno planirati hotele (T1) što uključuje građenje hotela i depandanse hotela visoke kategorije, pretežno s 4 zvjezdice (*) i više, te lječilišno-turističko-bolnički kompleks. Uz smještajne sadržaje se planiraju prateći sadržaji koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske,



sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene. U naselju Punta Križa je u sklopu površine oznake NA 8.3. dozvoljeno rekonstruirati postojeće ili izgraditi novo turističko naselje (T27) s 4 zvjezdice (*) i više,

U naseljima ruralnog karaktera (sva naselja osim Osora, Malog Lošinja, Velog Lošinja i centralne zone Nerezina) je dozvoljeno, prema uvjetima za izgradnju obiteljskih kuća, izgradnja građevine do 400 m2 bruto izgrađene površine i do 10 soba (s kupaonom) za pružanje ugostiteljskih usluga u seoskom domaćinstvu sukladno važećem Pravilniku o pružanju ugostiteljskih usluga u seoskom domaćinstvu.

Izgradnja područja ugostiteljsko-turističke namjene u naselju se planira sukladno točki 3.4.2.2.2. Uvjeti uređenja građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene, Građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene. Gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička područja može iznositi od 50-120 kreveta/ha.

Smještajna građevina s pripadajućim zemljištem, unutar površine određene za ugostiteljsko-turističku namjenu, se planira izvan postojećih javnih površina uz obalu.

U građevinskom području naselja unutar površine određene za mješovitu namjenu može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta.

Građevna čestica za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene se mora nalaziti uz javno-prometnu površinu. Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine hotela iznosi 1.200 m2.

Najveći dopušteni broj etaža građevine ugostiteljsko-turističke namjene iznosi tri nadzemne etaže uz mogućnost izgradnje podruma i tavana, uz najveću dopuštenu visinu građevine do 9,0 m. Najmanja svjetla visina etaže novih građevina ugostiteljsko turističke namjene je za smještajni dio 2,7 m a za zajedničke prostore javnog korištenja 3,20 m.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25 uz najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) koji iznosi 0,75 / 1,0 uključujući tavan.

Najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao park. U sklopu građevne čestice se mogu predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni, terase i sl. Na građevnoj čestici ili u okviru funkcionalne cjeline je potrebno osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno kategoriji i važećim pravilnicima.

Potreban broj parkirališnih mjesta je u sklopu cjelovitog zahvata dozvoljeno izgraditi na posebnim građevnim česticama namijenjenim izgradnji garaža ili parkirališnih prostora.

građevine infrastrukturne i komunalne namjene Građevine infrastrukturne i komunalne namjene, prometnice, infrastrukturni uređaji, komunalne građevine, uređaji i sl. a grade se u naselju temeljem uvjeta nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti i sukladno točki 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava.

montažne građevine - kiosci, štandovi Na pogodnim i posebno određenim lokacijama, na javnim površinama naselja ili na površinama u vlasništvu Grada, dozvoljeno je postavljati montažne građevine - kioske, štandove i sl. namijenjene prodaji novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

Lokacije za postavu kioska se na području Grada Malog Lošinja utvrđuju planom rasporeda lokacija kioska i pokretnih naprava kojeg donosi Poglavarstvo Grada Malog Lošinja, a kojim će se definirati urbanističko tehnički i ostali uvjeti za svaku lokaciju pojedinačno, s utvrđenim vremenom korištenja i načinom uklanjanja.



Kiosci se mogu postavljati samo na javnim površinama i to na javnom dobru ili na pomorskom dobru ili na površinama u vlasništvu Grada Malog Lošinja koje su u javnoj funkciji kao i na parcelama javnih ustanova (bolnica, škola, odgojni dom i sl.) a koje parcele se smatraju privedene namjeni.

građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene U građevinskim područjima za izdvojene namjene se ne može planirati nova stambena gradnja.

građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene (T) U sklopu građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene nije dozvoljeno planiranje novih građevina stambene namjene, a postojeće se zadržavaju u postojećoj namjeni ili se prenamijenjuju u turističke sadržaje. Uvjeti za prenamjenu ili rekonstrukciju postojećih stambenih građevina odrediti će se urbanističkim planom uređenja. U sklopu građevina ugostiteljsko-turističke namjene nije moguće predvidjeti stambeni prostor.

Za površine ugostiteljsko-turističke namjene se određuju slijedeći uvjeti: - nova gradnja se planira u neizgrađenim i izgrađenim dijelovima postojećih građevinskih

područja samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina, pretežno sa 4 zvjezdice (*) i više i pratećih sadržaja (športsko-rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i slični) uz osobito izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,

- nove smještajne građevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti,

- smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,

- smještajna građevina se planira izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte, - vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na

svaku fazu izgradnje smještajnih građevina, - prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati

najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale, - gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička područja može biti od 50-120 kreveta/ha, - izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30%, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,8, - najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se

urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, - prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-

prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta, - odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s

pročišćavanjem, - u kampovima (auto-kampovima) smještene jedinice se ne mogu planirati u pojasu 25 m od

obalne crte, površina parcele iznose najmanje 100 m2, - pokretne smještajne jedinice se ne mogu povezivati s tlom na čvrsti način, a prateći

sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte.

Turističko naselje (T2) se planira kao jedinstvena funkcionalna cjelina koja se sastoji od smještajnih i zajedničkih pratećih sadržaja, koji se svi grade na jednoj građevnoj čestici.

Da se izbjegne neželjena izgradnja apartmanskih građevina za tržište u okviru površina turističkih naselja obvezuje se pri izradi urbanističkog plana uređenja propisati odredbu prema kojoj se nedvosmisleno određuje da se za svaku zonu - prostornu cjelinu turističkog naselja formira jedna, jedinstvena građevna čestica. UPU-om je dozvoljeno utvrditi uvjete fazne izgradnje pojedinog turističkog naselja uz detaljno obrazložene i grafički prikazane faze izgradnje. U tom je slučaju moguće utvrditi uvjete za formiranje građevne čestice I. faze realizacije, koja mora uključiti sve nužne i propisane sadržaje predmetne funkcionalne cjeline turističkog naselja. Slijedeće faze mogu



predstavljati samo njenu dopunu i proširenje i ne dozvoljava formiranje novih građevnih čestica. Iznimno je zbog postojećeg načina uređenja prostora i obveze uređenja javnog cestovno-pješačkog prolaza do obale dozvoljeno formiranje dviju građevnih čestica turističkih naselja, kada je to posebno utvrđeno ovim Planom. U konačnici svako turističko naselje treba predstavljati jednu građevnu česticu u koju su uključene i sve interne prometne površine, iznimno se dozvoljava mogućnost drugačijih, posebno opravdanih i utemeljenih rješenja.

Iznimno je zbog postojećeg načina uređenja prostora i obveze uređenja javnog cestovno-pješačkog prolaza do obale dozvoljeno formiranje dviju građevnih čestica turističkih naselja, kada je to posebno utvrđeno ovim Planom.

Nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture. Gabariti novih građevina i vanjske površine trebaju se oblikovati prema lokalnim uvjetima, uvažavajući krajobrazne vrijednosti, posebno limitiranjem visine građevina na istaknutim pozicijama (više kote terena, obala, pojas uz javnu cestu i sl.). Uz poštivanje navedenog, u zonama Artatore (T21), Poljana (T22 ) i Lopari (T25 ) dozvoljen je suvremeni pristup pri oblikovanju građevina.

U već izgrađenim zonama neujednačene i nekvalitetne izgradnje treba rekonstrukcijom i novom izgradnjom građevina težiti uspostavi prostornog reda s kvalitetnijom urbanističkom koncepcijom i oblikovanjem građevina, tako da se, povezivanjem s već izgrađenim skupinama građevina, oblikuje nova prepoznatljiva morfološka cjelina.

Rekonstrukcija postojećih građevina smještajnih kapaciteta određuje se pod istim uvjetima kao za izgradnju novih građevina, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.

Uvjeti uređenja pojedinog izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene se utvrđuje sukladno planiranoj namjeni i posebnostima pojedinačnog područja.

1. Sunčana uvala / Mali Lošinj - T11 i T11-1 Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Sunčana uvala, površine do 20,54 ha je dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina hotela i depandansi hotela, ukupnog kapaciteta do 1.600 kreveta uz podizanje kvalitete smještaja.

U sklopu građevinskog područja oznake T11 ukupni kapacitet smještaja može iznositi do 1.555 kreveta dok u sklopu građevinskog područja oznake T11-1 ukupni kapacitet može iznositi do 45 kreveta.

Uz rekonstrukciju postojećih smještajnih građevina dozvoljava se izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i izgradnja privezišta.

Povećanje gabarita i kapaciteta smještaja postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.

2. Čikat / Mali Lošinj - T12 i/ili T32 Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Čikat je dozvoljena rekonstrukcija i uređenje postojećeg autokampa kapaciteta do 3.500 kreveta i rekonstrukcija postojećih građevina hotela i depandansi hotela kao i izgradnja novih hotela ukupnog kapaciteta do 1.500 kreveta, kategorije smještaja pretežno 4 zvjezdice (*).

Uz rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta dozvoljava se izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i izgradnja privezišta.

Najveći ukupni kapacitet zone Čikat, površine do 60,00 ha, iznosi do 5.000 kreveta.



Planira se mogućnost ukidanja autokampa, u jednoj ili više faza. Nakon ukidanja autokampa, u sklopu ugostiteljsko-turističke zone Čikat se planira isključivo hotelski smještaj najvećeg dozvoljenog ukupnog kapaciteta zone do 4.000 kreveta.

Kategorija smještaja u novim hotelima se planira 4 zvjezdice (*) i više.

Za zonu ugostiteljsko-turističke namjene Čikat je obvezna izrada urbanističkog plana uređenja. Razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Čikat na površinu autokampa i na površine hotela utvrdit će urbanističkim planom uređenja. Prije donošenja konačne odluke o mogućoj prenamjeni prostora kao i prije izrade urbanističkog plana uređenja Čikat treba izvršiti stručno vrednovanje prostora koje će uvažiti sve aspekte, od zaštite prirode do gospodarskog i socijalno-ekonomskog aspekta.

Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina uglavnom u okvirima postojećih gabarita građevine i kao i rekonstrukcija postojećeg kampa. Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.

Dozvoljava rekonstrukcija hotela "Helios" rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih građevina, kojima će se kapaciteti i prostorni elementi utvrditi izradom UPU-a Čikat.

Svaka intervencija na prostoru građevinskog područja Čikat mora biti usklađena s uvjetima zaštite park šume na istoj lokaciji kao i s postojećom strukturom povijesne jezgre turističke zone Čikat, u arhitektonskom i urbanističkom smislu. Intervencije u jezgri trebaju biti minimalne i usklađene s karakteristikama povijesnih građevina pri čemu treba sačuvati sve karakteristične prostorne elemente zone.

Izgradnju novih građevina s hotelskim kapacitetima treba planirati izvan povijesne jezgre Čikata, na principu izgradnje pojedinačnih građevina u vrijednom parkovnom okruženju. Pri tome treba preispitati maksimalno dozvoljene smještajne kapacitete i reducirati ih sukladno planiranim hotelskim kapacitetima te sukladno pejzažno-oblikovno-estetskim osobitostima prostora, kriterijima zaštite prostora i planiranoj najvišoj kategoriji smještaja.

Preporuča se za prostor ove zone provesti javni (međunarodni) urbanističko-arhitektonski natječaj te na toj osnovi osigurati najvišu razinu arhitektonske interpretacije novih građevina u ovom izuzetno vrijednom prostoru.

3. Artatore / Ćunski - T21 Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Artatore, ukupne površine do 6,44 ha je dozvoljena izgradnja turističkog naselja ukupnog kapaciteta do 300 kreveta.

Za zonu Artatore T21 je dozvoljeno formiranje dviju građevnih čestica turističkih naselja, na način da se između njih planira javna cesta. Razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Artatore na površinu javne ceste i na površine za izgradnju turističkog naselja utvrdit će urbanističkim planom uređenja. Prije izrade urbanističkog plana uređenja u ovom prostoru nisu dozvoljeni zahvati izgradnje i uređenja prostora.

Pri izradi urbanističkog plana uređenja turističkog naselja Artatore T21 dozvoljeno je planirati ukupni smještajni kapacitet do 300 novih kreveta u turističkim vilama kategorije smještaja 4 zvjezdice (*) i više, s najviše prizemljem i jednim katom i uz najveću visinu svih građevina u naselju do 6,0 m.

Uz izgradnju smještajnih građevina, na obje građevne čestice je sukladno smještajnom kapacitetu obvezna izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene.



4. Poljana / Mali Lošinj - T22 i/ili T33 Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Poljana se planira turističko naselje i /ili autokamp.

Najveći ukupni kapacitet zone Poljana, površine do 18,00 ha, iznosi do 2.100 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 120 kreveta/ha.

Konačna namjena i razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Poljana na površinu autokampa i na površine turističkog naselja utvrdit će urbanističkim planom uređenja, na način da je na cijelom prostoru građevinskog područja dozvoljeno planirati turističko naselje T2 s kategorijom smještaja 4 zvjezdice (*) ili kamp T3, odnosno dozvoljeno je planirati dvije funkcionalne cjeline različite namjene (jednu turističko naselje i jedan autokamp) i pri tome unutar građevinskog područja Poljana formirati dvije građevne čestice.

U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih građevina sa smještajnim kapacitetima. Uz rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta planira se izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i izgradnja privezišta.

Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u okvirima postojećih gabarita građevine. Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.

5. Bučanje / Nerezine - T21 Uređenje turističkog naselja Bučanje utvrdit će urbanističkim planom uređenja. Pri izradi urbanističkog plana uređenja je na području površine 13,63 ha dozvoljeno planirati ukupni smještajni kapacitet do 1.200 kreveta

Unutar područja turističkog naselja Bučanje nije dopuštena izgradnja novih građevina, već samo održavanje i sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova postojećih građevina, zamjena ravnog krova kosim (bez mogućnosti povećanja visine građevine, što je dozvoljeno i do donošenja urbanističkog plana uređenja, te dopuna pratećim i rekreacijskim sadržajima i uređenje javnih i parkirališnih površina.

Uz rekonstrukciju smještajnih građevina dozvoljava se rekonstrukcija i izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene.

6. Rapoća / Nerezine - T24 i/ili T34 Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Poljana se planira turističko naselje i /ili autokamp.

Najveći ukupni kapacitet zone Rapoća površine do 3,45 ha može iznositi do 400 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 120 kreveta/ha.

Konačna namjena i razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Rapoća na površinu autokampa i na površine turističkog naselja utvrdit će urbanističkim planom uređenja, na način da je na cijelom prostoru građevinskog područja dozvoljeno planirati turističko naselje T2 s kategorijom smještaja 4 zvjezdice (*) ili kamp T3, odnosno dozvoljeno je planirati dvije funkcionalne cjeline različite namjene (jednu turističko naselje i jedan autokamp) i pri tome unutar građevinskog područja Rapoća formirati dvije građevne čestice.

U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih građevina sa smještajnim kapacitetima. Uz rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta planira se izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene.



Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u okvirima postojećih gabarita građevine uz podizanje kategorije na 4 (*) zvjezdice. Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.

Zona ugostiteljsko-turističke namjene turističkog naselja Rapoća obuhvaćeno je obveznom izradom urbanističkog plana uređenja naselja Nerezine, ali se izuzetno, može izraditi urbanistički plan uređenja za predmetnu zonu, kao i za ostala turistička naselja.

Ovo je prostor izuzetne vrijednosti, smješten između samostana i naselja, nad vrlo lijepom obalom, pa je novi zahvat potrebno studiozno i s mjerom planirati pri čemu je vrlo važno uklopiti nove građevine u zadani vrijedan i osjetljiv prostor. Najveći dozvoljeni broj etaža građevina iznosi podrum, dvije nadzemne etaže i tavan, uz najveću visinu od 6,0 m.

7. Lopari / Nerezine - T25 i/ili T35 Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Lopari se planira turističko naselje i /ili autokamp.

Najveći ukupni kapacitet zone Lopari površine do 26,23 ha iznosi do 1.800 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 70 kreveta/ha.

Konačna namjena i razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Lopari na površinu autokampa i na površine turističkog naselja utvrdit će urbanističkim planom uređenja, na način da je na cijelom prostoru građevinskog područja dozvoljeno planirati turističko naselje T2 s kategorijom smještaja 4 zvjezdice (*) ili kamp T3, odnosno dozvoljeno je planirati dvije funkcionalne cjeline različite namjene (jednu turističko naselje i jedan autokamp) i pri tome unutar građevinskog područja Lopari formirati dvije građevne čestice. Iznimno je, zbog velike površine, postojećeg načina uređenja prostora i uređenog javnog cestovnog prolaza do obale, za zonu Lopari dozvoljeno formiranje dviju građevnih čestica iste namjene.

U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih građevina sa smještajnim kapacitetima. Uz rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta planira se rekonstrukcija i izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene te izgradnja priveza.

Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u okvirima postojećih gabarita građevine uz podizanje kategorije na 4 (*) zvjezdice. Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.

Najveći dozvoljeni broj etaža građevina iznosi prizemlje i jedan kat, uz najveću visinu od 6,0 m.

8. Punta Križa / Punta Križa - T26 Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Punta Križa, ukupne površine do 3,8 ha je dozvoljena izgradnja turističkog naselja ukupnog kapaciteta do 190 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 50 kreveta/ha.

Prije izrade urbanističkog plana uređenja u ovom prostoru nisu dozvoljeni zahvati izgradnje i uređenja prostora.

Pri izradi urbanističkog plana uređenja turističkog naselja Punta Križa T26 dozvoljeno je planirati smještajni kapacitet u turističkim vilama kategorije smještaja 4 zvjezdice (*) i više, s najviše prizemljem i jednim katom i uz najveću visinu građevina do 6,0 m.

Uz izgradnju smještajnih građevina je obvezna izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene.



9. Baldarin / Punta Križa - T31 Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Baldarin, ukupne površine do 20,0 ha je dozvoljen smještaj autokampa ukupnog kapaciteta do 2.000 gostiju, uz najveću gustoću korištenja do 100 osoba/ha.

Autokamp se planira kao jedinstvena funkcionalna cjelina, koju je moguće planirati kao jednu ili više građevnih čestica. U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene te izgradnja priveza.

Za površinu autokampa je obvezna izrada urbanističkog plana uređenja. Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u okvirima postojećih gabarita, u svrhu podizanja kvalitete usluga. Povećanje gabarita postojećih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.

Područje autokampa Baldarin (T31) se uređuje uz posebno vrednovanje i poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora.

Urbanističkim planom uređenja je dozvoljeno planirati smještajne kapacitete za pokretne jedinice za najmanje 70 % ukupnog kapaciteta a smještajne kapacitete koji se iznajmljuju u kampu za najviše 30 % ukupnog kapaciteta.

Dozvoljena je izgradnja pratećih građevina s centralnim sadržajima kampa kao što su recepcija, restoran, trgovina, društveni i zabavni prostori, sanitarni čvorovi, gospodarske i infrastrukturne građevine i sl. Sve građevine mogu biti samo prizemne, visine do 4,5 m.

10. Turističko-informacijski centar / Belej - T41

Uz naselje Belej, na cestovnom ulazu na područje Grada Malog Lošinja je određeno građevinsko područje namijenjeno uređenju turističko-informacijskog centra T41. U zoni turističko-informacijskog centra Belej površine 0,5 ha je planiran turističko-informacijski centar bez smještajnih kapaciteta u sklopu kojeg se pored osnovnog sadržaja info-centra planiraju i drugi kompatibilni trgovački, ugostiteljski, kulturni sadržaji; prezentacijska dvorana, izložbeni prostor i sl. te uslužni sadržaji i parkiralište s najmanje 30 mjesta za osobne automobile i parkiralištem za autobus.

Turističko-informacijski centar se planira kao jedna građevina ili sklop građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, koju je moguće planirati na jednoj ili više građevnih čestica.

Utvrđuju se slijedeći uvjeti za izgradnju zone turističko-informacijskog centra Belej - T41: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) je 0,3; - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) je 0,3 / 0,6 uključujući tavan; - najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m - najveći dozvoljeni broj etaža je ukopani podrum, prizemlje i tavan. - oblikovanje građevine suvremeno, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima

autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni krajolik i naselje.

Zona turističko-informacijskog centra (T41) obuhvaćena je obveznom izradom urbanističkog plana uređenja naselja Belej.

građevinska područja gospodarske-poslovne namjene (K1) Građevinske čestice u zoni poslovne namjene Kalvarija K11 moraju biti udaljene od građevinskih čestica ostalih gradskih zona najmanje 30 m i odijeljene zelenim pojasom, javnom prometnom površinom, parkiralištem ili sl. Proizvodne građevine, kao i vanjski prostori na kojima će se odvijati



djelatnosti koje u izvjesnoj mjeri utječu na okoliš (buka, veća frekvencija kolnog prometa) moraju biti udaljene od istih zona najmanje 100 m.

Utvrđuju se slijedeći uvjeti za izgradnju u građevinskim područjima poslovne namjene K11 i K12: - najmanja dopuštena površina građevne čestice je 500 m2, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) je 0,5 za građevne čestice površine do 1.000

m2, odnosno 0,4 za građevne čestice površine veće od 1.000 m2, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) za građevne čestice površine do 1.000 m2 je

0,7 a za građevne čestice površine veće od 1.000 m2 je 0,6 , - najveća dopuštena ukupna visina građevine do najviše točke krova (sljemena) iznosi 10,0 m, - obvezni građevni pravac predstavlja granicu gradivog dijela građevne čestice i udaljen je

najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca prema javnoj cesti za građevne čestice površine do 1.000 m2, odnosno 8,0 za građevne čestice površine veće od 1.000 m2,

- granica gradivog dijela građevne čestice je od granice susjedne građevne čestice udaljena najmanje 4,0 m za građevne čestice površine do 1.000 m2, odnosno 6,0 m za građevne čestice površine veće od 1.000 m2,

- smještaj građevina na građevnoj čestici treba, ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti neometan kolni pristup, manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa.

- kota prilaza i kota platoa građevne čestice poslovne namjene se usklađuju s niveletom prilazne ceste, susjednim platoima i s okolnim terenom.

- operativni platoi i prometne površine s čvrstom podlogom trebaju imati sustav odvodnje oborinskih zauljenih voda s propisanim pročišćavanjem prije upuštanja u tlo ili drugi recipijent,

- najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene se uređuje kao pojas zaštitnog zelenila na rubnim dijelovima prema prometnici i susjednim građevnim česticama.

- ograde građevnih čestica se grade u pravilu od kamena, betona, metala ili se sade živice, - najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je do 2,0 metra, puni zidani dio do

1,5 m, iznimno, ograde mogu biti i više kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

- građevinskim područjima za poslovnu namjenu se uz osnovne građevine grade ostale građevine koje se grade unutar gradivog dijela građevne čestice a uključuju nadstrešnice, trjemove, građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa i sl.

- izvan gradivog dijela građevne čestice se mogu graditi i uređivati: prometnice, prostori za parkiranje i manipulaciju, komunalne građevine i uređaji, potporni zidovi i sl.

Gradnja na površinama poslovne namjene K13 i K14 se utvrđuje prema uvjetima za izgradnju na površinama poslovne namjene u sklopu naselja.

Pri izradi UPU- a za građevinsko područje poslovne namjene se za izdvojeni dio zone namijenjen izgradnji manjih pogona, dozvoljava, utvrđivanje površine građevne čestice manje od utvrđene za cjelinu zone (okvirno 200-300 m2) uz mogućnost izgradnje niza.

Građevine gospodarske - poslovne namjene treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključujući montažnu gradnju u betonu ili čeliku, primjenu suvremenih materijala i slobodniju kolorističku obradu. Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati.

Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i ostale građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja. Vrsta pokrova se ne određuje. Na krovište je dopušteno ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje i kolektore sunčane energije.



Parkirališta se na površinama poslovne namjene rješavaju u pravilu, unutar građevne čestice. Broj parkirnih ili garažnih mjesta se određuje prema slijedećim uvjetima ili prema potrebama tehnološkog procesa:

- broj parkirališnih mjesta za zaposlenike treba zadovoljavati normativ od najmanje 0,3 parkirališnih mjesta po zaposlenom u najbrojnijoj smjeni,

- za svako gospodarsko vozilo uključeno u tehnološki proces treba osigurati parkirališno mjesto,

- najmanji broj parkirališnih mjesta se određuje prema slijedećim uvjetima: proizvodnja, zanatstvo i sl. - 1 parkirališno mjesto/100 m2 bruto površine građevine veletrgovina - 1 parkirališno mjesto/200 m2 bruto površine građevine uredi, trgovina i sl. - 1 parkirališno mjesto/30 m2 bruto površine građevine

U postupku za ishođenje lokacijske dozvole potrebno je utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa.

građevinska područja sportsko-rekreacijska namjene - R sportsko- rekreacijski centri - R1 Na najviše 10 % površine sportskog centra je dozvoljena izgradnja građevina sportskih i rekreacijskih te pratećih zabavnih, ugostiteljskih, uslužnih i pomoćnih sadržaja sa svlačionicama i sanitarijama, spremištima rekvizita, spremištima opreme za održavanje površina i sl., i drugih pratećih djelatnosti, izgradnja štala za konje i drugih sadržaja ovisno o namjeni sportskog centra.

Pri uređenju sportsko-rekreacijskog centra treba sačuvati vrijedno postojeće zelenilo a najmanje 30 % površine zone se uređuje kao javna ili zaštitna zelena površina, u koju se površinu uključuju i površine drvoreda na parkiralištima.

Površina pratećih građevina pojedinog sportsko-rekreacijskog centra, u okviru najveće dozvoljene izgrađenosti, odrediti će se urbanističkim planom uređenja ovisno o namjeni centra i o lokalnim uvjetima, ali tako da je unutar nje moguće osigurati viši standard usluge (sanitarni čvor, spremište za rekvizite, ugostiteljski sadržaj, za veće centre garderobe i sl.)

Prateće građevine mogu biti prizemne, kad je moguće i suterenske, poluukopane građevine, visine do 3,5 m, suvremeno oblikovane, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima tradicijske arhitekture i uz intenciju uklapanja u okolni krajolik.

U okviru sportsko-rekreacijskog centra Paržine-Ilovik (R14), Parkna-Ilovik (R15), i Dragočaj-Susak (R110) se za prateće građevine koriste postojeće građevine koje se za tu namjenu rekonstruiraju.

Sportsko-rekreacijski centar na području Slatina - Čikat (R16) se uređuje u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru prema načelima za rekreacijska područja, gdje se pri uređenju treba sačuvati ukupno vrijedno postojeće visoko zelenilo. Sukladno obilježjima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti mogu se izvoditi zahvati koji su primjereni određenoj lokaciji ili području. U okviru utvrđene površine se prema konkretnom programu, a ovisno o uvjetima na određenoj lokaciji, može predvidjeti izgradnja sportskih i rekreacijskih igrališta, izgradnja bazena, rekreacijskih staza i sl. dječjih igrališta, parkirališta, i sl., a ne dozvoljava se izgradnja zatvorenih ili poluotvorenih igrališta. Dozvoljava se izgradnja prizemnih pratećih građevina sa sportskim, rekreacijskim, zabavnim, ugostiteljskim i pratećim sadržajima svlačionica, sanitarija, spremišta rekvizita i opreme za održavanje površina i sličnog, na najviše tri lokacije i do najviše 500 m2 zbrojene tlocrtne površine građevina. U navedenu se površinu ne uključuju postojeće građevine koje je dozvoljeno rekonstruirati u postojećim gabaritima. Svi se zahvati u ovom prostoru trebaju oblikovati i izvoditi vrlo pažljivo uklapanjem u vrijedan prostor i sukladno uvjetima zaštite prirode koji će se utvrditi za



Park šumu Čikat. Područje Slatina-Čikat izvan planiranog rekreacijskog centra, uključujući obalno područje Velopina se planira kao negrađevinsko rekreacijsko područje.

Sportsko-rekreacijski centar Ostrugova-Čikat (R17) se planira za uređenje sportskog centra sportova na moru za; jedriličarki klub "Jugo", vaterpolo klub, plivački klub, klub skijanja na moru i druge srodne namjene. U sklopu centra je, kad je to određeno urbanističkim planom uređenja, dozvoljeno graditi građevine s prizemljem, katom i potkrovljem, zatvorene bazene, prateće i druge građevine u funkciji osnovne namjene centra. U slučaju izgradnje zatvorenog bazena dozvoljava se izgraditi najviše 15 % površine ovog sportskog centra.

Prije donošenja konačne odluke o programu sportsko-rekreacijskog centra Slatina-Čikat (R16) i Ostrugova-Čikat (R17) kao i prije izrade urbanističkog plana uređenja treba izvršiti stručno vrednovanje prostora koje će uvažiti sve aspekte, od zaštite prirode do gospodarskog i socijalno-ekonomskog aspekta.

Obalni dio sportsko-rekreacijskog centra se u pravilu uređuje kao uređena plaža a more kao akvatorij uređene plaže (R3) i sportsko-rekreacijski centar u moru (R4) sukladno točki 3.2.7. Morske površine ili kao privez u zoni sporta i rekreacije (PS).

Sportsko-rekreacijske centre s namjenom tenis centar i to R11 - Artatore - Ćunski površine 0,22 ha je dozvoljeno graditi prema slijedećim uvjetima za izgradnju:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) je 0,1; - najveća bruto površina građevine do 250 m2, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) je 0,1 / 0,2 uključujući tavan; - najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m, - najveći dozvoljeni broj etaža je potpuno ukopani podrum, prizemlje i tavan - oblikovanje građevine suvremeno, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima


- broj parkirališnih mjesta prema točki plana 3.5.1.2. Promet u mirovanju

rekreacijske zone - R2 Pri uređenju rekreacijske zone treba u najvećem dijelu sačuvati postojeće zelenilo.

Na najviše 10 % površine rekreacijske zone je dozvoljena izgradnja građevina sportskih i rekreacijskih te pratećih zabavnih, ugostiteljskih, uslužnih i pomoćnih sadržaja sa svlačionicama i sanitarijama, spremištima rekvizita, spremištima opreme za održavanje površina i sl.

U okviru rekreacijske zone Kaciol (R216) se na dijelu uz groblje uređuje parkovna površina sa šetnicama ( u pojasu 30 m), dok se na preostalom dijelu površine, vodeći računa o lokacijskim uvjetima uređuju pojedinačni rekreacijski sadržaji u zelenilu. Pri uređenju gradskog kupališta na ovoj lokaciji dozvoljeno je graditi potporne zidove, obale i obalne zidove, diskretno lociranu prateću građevinu s ugostiteljskim i drugim pratećim sadržajima sanitarija i kabina za presvlačenje i sl. Svi se zahvati u ovom prostoru trebaju oblikovati i izvoditi vrlo pažljivo uklapanjem u vrijedan prostor.

Obalni dio rekreacijske zone se u pravilu uređuje kao uređena plaža a more kao akvatorij uređene plaže (R3) i sportsko-rekreacijski centar u moru (R4) sukladno točki 3.2.7. Morske površine.

Akvatorij rekreacijske zone se koristi i uređuje kao akvatorij uređene plaže (R3) ili kao akvatorij sportsko-rekreacijskog centra (R4).

Režim sportsko-rekreacijskih aktivnosti treba uskladiti s interesima zaštite prirode.

građevinska područje groblja (G) Groblja je dozvoljeno proširiti unutar utvrđene površine. Pri tome je groblje potrebno ograditi a novi dio s postojećim treba činiti jedinstvenu oblikovnu i funkcionalnu cjelinu. Na grobljima se mogu



izvoditi zemljani radovi, te graditi građevine visokogradnje, u skladu s obavezama iz važećeg Zakona o grobljima, kao i posebnog odgovarajućeg propisa Grada.

Groblja u Osoru, u Malom Lošinju, u Velom Lošinju i na Susku su zaštićena kao kulturno dobro - pa zahvati uređenja, gradnja pratećih građevina kao što su kapele, mrtvačnice i sl. i oblikovanje opreme koja se postavlja na groblju i komunalna infrastruktura mora biti u skladu s mjerama zaštite, postojećim izgledom i tradicijskim korištenjem. Uređenje ostalih groblja također treba uskladiti s postojećim izgledom i tradicijskim korištenjem.

građevinska područja infrastrukturne namjene (IS) Uvjeti uređenja i korištenja građevinskih područja infrastrukturne namjene - IS odrediti će se sukladno namjeni i korištenju prostora prema točki plana 3.2.3.5. Infrastrukturna namjena, temeljem uvjeta nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti i sukladno točki plana 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava.

U sklopu građevinskog područja infrastrukturne namjene IS2 površine 0,51 ha se planira uređenje kopnenog dijela luke otvorene za javni promet Zela - Koromačna, rekonstrukcija postojećih ribarskih kućica, prenamjene do dvije kućice i izgradnja dvije nove kućice u prateći i ugostiteljski sadržaj luke, rekreacijske zone i uređene plaže. Postojeće kućice je dozvoljeno dograditi do 30 % postojeće površine, a nove se planiraju približno istih gabarita.

građevinska područja posebne namjene (N) Uređenje građevinskih područja posebne namjene - N odrediti će se sukladno urbanističkom planu uređenja i uvjetima nadležnih tijela obrane i unutrašnjih poslova.

3.4.1.2. Uvjeti korištenja negrađevinskih područja poljoprivredne površine Osobito vrijedno obradivo tlo površine oko 600 ha i vrijedne obradivo tlo površine oko 2.600 ha čuva se od nenamjenskog korištenja i i osnova je razvoja maslinarstva, vinogradarstva, voćarstva, povrćarstva te uzgoja mediteranskog ljekovitog i začinskog bilja.

Za poljoprivredu treba koristiti i sve ostale poljoprivredne površine. U pretežnom dijelu površine to su krški pašnjaci površine oko 10.300 ha koji su osnova razvoja ovčarstva, kozarstva i pčelarstva.

Potrebno je provoditi krčenje i vraćanje prvobitne poljoprivredne namjene na svim poljoprivrednim površinama kao i na pašnjacima koji su tijekom vremena zarasli, jer se zbog smanjenje broja ovaca ne koriste za ispašu. U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti potrebno je revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl.

Obnovom poljoprivredne djelatnosti aktivira se postojeći potencijal koji čini vrijedno poljoprivredno zemljište, u velikoj mjeri zapušteno i rekultivira degradirani kulturnog krajolik.

U korištenju poljoprivrednih površina treba revitalizirati tradicionalne poljoprivredne djelatnosti i kulture i ekstenzivno stočarstvo, promovirati razvitak ekološke poljoprivrede (organske, biološke, bez primjene pesticida, mineralnih gnojiva i sl. ) na obiteljskim gospodarstvima koja će dopunsku djelatnost pronaći u agroturizmu.

Zbog problema koje u revitalizaciji poljoprivrede izaziva izrazita usitnjenost poljoprivrednog posjeda te je potrebno poticati rješavanje zemljišno-knjižne problematike.

šumske površine Šume treba koristiti sukladno Programima gospodarenja kojima korištenje šumskih površina treba definirati prema namjenama šuma za gospodarske šume, zaštitne šume i šume posebne namjene.



Površine šuma je dozvoljeno smanjivati isključivo vraćanjem i revitalizacijom pašnjačkih površina na površine koje je zauzela šumska vegetacija.

Gospodarenje šumama na ovom prostoru treba provoditi s ciljem održavanja šumskog fonda namijenjenog zaštiti i rekreaciji dok će eksploatacija biti minimalna. Na ovom će se prostoru šume koristiti kao šume posebne namjene i zaštitne šume, a u najmanjoj mjeri kao šume gospodarske namjene. Uz to zaštitom i unapređenjem šuma osigurati jednostavnu biološku reprodukciju šuma i istovremeno djelovati na očuvanju faune i biološke raznolikosti, te mikroklimatske i pedološke prilike.

Veći dio prostora šuma je zaštićen ili evidentiran kao vrijedan dio prirode ili krajobraza, te će se u dijelu gdje to ne kolidira s uvjetima zaštite koristiti za posebne vidove rekreacije i to prvenstveno kao autohtonih sastojina.

Šume koje su osjetljiva monokultura bora je potrebno dopuniti autohtonim vrstama i formirati mješovitu sastojinu alepskog bora s grupama stabala crnike izraslih iz sjemena, formirajući tako kvalitetnu šumu estetske vrijednosti.

ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište Na ovom ih prostoru čine u najvećoj mjeri pašnjaci namijenjeni revitalizaciji ekstenzivnog ovčarstva, na slobodnoj ispaši. Za pašnjačke površine je potrebno je predvidjeti režime košnje, raskrčivanja od smreke i dr., te ih sačuvati od pošumljavanja i nepotrebne izgradnje i drugog nenamjenskog korištenja.

morske površine Korištenje morskih površina se definira sukladno namjeni mora utvrđenoj u točki 3.2.7. morske površine i označena je na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina”, u mjerilu 1:25.000.

Korištenje prostora u sklopu lučkih područja luka otvorenih za javni promet se provodi pod nadležnošću Lučke uprave.

Korištenje lučkih područja luka posebne namjene se sukladno planu određuje pri utvrđivanju koncesije.

Znatan dio površine mora ovog područja je zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode kao poseban rezervat u moru i druge kategorije zaštite te će se na tim prostorima način korištenja mora utvrditi stručnom podlogom zaštite prirode.

Pri tome treba usuglasiti uvjete zaštite s potrebama ostalih korisnika morskog prostora, pri čemu najveću važnost za ovaj prostor imaju prometne djelatnosti, ali isto tako gospodarske, posebno ribolov, marikultura i rekreacijske.

Pomorske djelatnosti se utvrđuju sukladno točki 3.5.1.6. Pomorski promet.

3.4.1.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju Prostori posebnih ograničenja u korištenju koja se odnose na krajobraz i obalu, geotehničke značajke tla, lovišta, sanaciju prostora rekreacijska područja, more, zaštitu površina i građevine posebne namjene i zone ograničene gradnje i uređenja prostora vezano na planiranje i korištenje građevina prometa su označeni na kartografskom prikazu br. 3.1 "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", mj 1:25000.



Krajobraz i obala Područja izdvojena kao osobito vrijedni predjeli prirodnog i kultiviranog krajobraza koja se nalaze izvan zaštićenih i evidentiranih vrijednih dijelova prirode su određena i štite se sukladno točki 1.2.8.5. Krajobrazne vrijednosti, 2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti, 3.4.3.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti i obale i označena su na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000.

Geotehničke značajke tla Područja posebnih ograničenja u korištenju obzirom na postojeće geotehničke značajke tla određuju se sukladno točkama 1.2.1.1. Geološka građa, geotehničke značajke i hidrologija (bujične vode) i 3.7.1. Zaštita tla i označena su na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000.

Lovišta Područja posebnih ograničenja u korištenju obzirom na površine lovišta, lovnih površina i površina zemljišta izvan lovišta određuju se sukladno točkama 1.2.9.4. Lovišta i 3.3.1.3. Lov i označene su na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000.

Prostori za sanaciju Prostori napuštenih odlagališta otpada, prostori oštećenog kultiviranog krajobraza i površine eksploatacije kamena su planirani za sanaciju.

Napuštena odlagališta otpada se saniraju sukladno točkama 1.2.7. Gospodarenje otpadom, 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture i 3.6. Postupanje s otpadom i označena su na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000.

Nužna je sanacija vrijednog prostora te prirodnog i kultiviranog krajolika koji je devastiran bespravnom gradnjom i neprimjerenim korištenjem poljoprivrednih i šumskih površina postavljanjem različitih objekata za povremeni boravak i kampiranje i vezano na to izvođenje drugih radova na zemljištu. Te je objekte potrebno evidentirati i ukloniti a područje sanirati privođenjem osnovnoj namjeni. Ovakve su devastacije prisutne u izvjesnoj mjeri na cijelom prostoru Grada, a brojnošću su posebno naglašene na području Punte Križa, na području Liski-Kurila i Podosoršćicom. Kako se navedeno korištenje zemljišta uglavnom događa točkasto u prostoru, na kartografskom prikazu 3.1."Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", u mjerilu 1:25.000, grafički se kao zonu sanacije definiralo područje sjeverno od Pogane na Punti Križa, koje se u cjelini koristi na navedeni način.

Ovim se Prostornim planom utvrđuje sanacija postojećeg kamenoloma Brdo Kušć. Područje za sanaciju je određeno na kartografskom prikazu br. 3.1 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000, a obuhvaća površinu kamenoloma izvan područja za prenamjenu. Sanacija se provodi kako bi se devastirano područje saniralo u skladu s važećim propisima iz oblasti rudarstva. Sanaciju se planira provesti oblikovanjem terena i pošumljavanjem odgovarajućim autohtonim biljnim vrstama.

More Područja mora na koja se odnose posebna ograničenja određuju se sukladno točkama 1.2.1.2. More, 1.2.6.1. Promet i veze, 3.2.7. Morske površine i 3.5.6. Pomorski promet i označena su na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” i na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina”, u mjerilu 1:25.000.



Na površini mora se planira rekonstruirati postojeća privezišta kapaciteta do 10 vezova, prema točki plana 3.5.1.6.3.

Zone zaštite površina i građevina posebne namjene Na prostoru Grada Malog Lošinja su određene površine posebne namjene za slijedeće zone vojnih kompleksa i građevina:

1. Vojarna "Kovčanje" i 2. RP "Tovar".

Ovisno o vrsti, namjeni i položaju u prostoru, oko pojedinog kompleksa iz prethodnog stavka se određuje zaštitna zona sa slijedećim uvjetima korištenja i uređenja prostora:

1. Vojarna "Kovčanje" - zabrana gradnje u pojasu 100 m od ruba zone posebne namjene, za svaku eventualnu gradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju tražiti suglasnost MORH-a, područje luke posebne namjene definirati sukladno Odluci o lukama posebne namjene.

2. RP "Tovar" da - zabrana gradnje u 700 m od osi uređaja ovisno od mikrolokacije postaje, razmještaja i namjene objekta unutar postaje, karakteristika terena, okolne naseljenosti i dr. te do planirane trase državne ceste D100.

Zone zaštite za navedene površine i građevine su označene su na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”.

Zone ograničene gradnje i uređenja prostora Na prostoru Grada Malog Lošinja su određene zone ograničene gradnje i uređenja prostora za potrebe i u funkciji prometnih građevina.

a. Utvrđuju se zone ograničene gradnje i uređenja prostora radi rezervacije koridora za trase slijedećih cesta;

1. rekonstrukciju državne ceste na dijelu kroz naselje Osor, gdje zona zabrane gradnje obuhvaća prostor unutar kojeg je moguće izgraditi novu dionicu državne ceste D100 i podmorski tunel, a izgradnja u utvrđenoj zoni je dozvoljena nakon rekonstrukcije državne ceste na predmetnoj dionici, 2. izgradnju spojne ceste Sunčana uvala - Kalvarija u Malom Lošinju, gdje zona zabrane gradnje obuhvaća prostor unutar kojeg je moguće izgraditi dionicu spojne ceste a izgradnja u utvrđenom koridoru je dozvoljena nakon izgradnje ceste.

U zoni ograničene gradnje i uređenja prostora koridora cesta, prije rekonstrukcije, odnosno izgradnje planirane ceste se dozvoljava izgradnja isključivo;

- vodova infrastrukture koje je moguće preložiti u trup ceste, - izgradnje pješačkih i biciklističkih staza, - postavljanje pokretnih građevina i uređaja, - na prostoru sportsko-rekreacijskog centra R19 je pored navedenog dozvoljeno uređenje

nasutih ili travnatih igrališta. b. Utvrđuju se zone ograničene gradnje i uređenja prostora radi rezervacije prostora za izgradnju javnih parkirališta čiji je prostorni raspored vidljiv iz kartografskog prikaza br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000. Parkirališta se uređuju sukladno točki plana 3.5.1.2. c. Utvrđuju se zone ograničene gradnje i uređenja za korištenje aerodroma i letjelišta; 3. za aerodrom Mali Lošinj se utvrđuje zračni put, 4. za aerodrom Mali Lošinj se utvrđuje prostor u dužini od 500 m u nastavku piste, za postavljanje prilaznih svjetala nakon njenog planiranog produženja, 5. za letjelište Unije se utvrđuje zračni put.



Zračni put aerodroma (3.) i letjelišta (5.) predstavlja zaštitnu površinu u kojoj se ograničava visina objekata viših od 35 m, prirodnih i umjetnih zapreka čime se omogućuje siguran manevar zrakoplova.

U zoni ograničene gradnje oznake (4.) je eventualno građenje i uređenje dozvoljeno uz suglasnost nadležnog Ministarstva.

d. Zona ograničene gradnje i uređenja prostora u koridoru žičare određuje se u točki plana

3.5.1.5. Zone zaštite za sve površine i građevine su označene su na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”.

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

3.4.2.1. Uvjeti uređenja građevinskih područja naselja

Na građevinskim područjima naselja na području Grada Malog Lošinja se gradi u skladu s ovim Prostornim planom i zakonom, odnosno detaljnije prostorno-planske dokumentacije.

Građevinska područja naselja razgraničuju se na površine izgrađenog dijela naselja i na površine predviđene za daljnji razvoj naselja. Građevinska područja naselja prikazana su na kartografskim prikazima br. 4.1. do 4.13. “Građevinska područja” na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5000.

Izgrađeni dio građevinskog područja čine izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni, dok neizgrađeni dio građevinskog područja čini jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao i rubne neizgrađene čestice. Razgraničenje izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja određeno je u pravilu rubom katastarskih čestica a prikazano je u grafičkom dijelu plana na kartografskim prikazima br. 4.1.-4.13. "Građevinska područja", u mjerilu 1: 5.000.

U sklopu izgrađenog dijela građevinskog područja naselja je dozvoljena rekonstrukcija postojećih građevina kao i interpolacija novih građevina u definirane prostorne okvire i lokacijske uvjete.

U sklopu neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja se gradi posrednim provođenjem ovog plana i na osnovu urbanističkog plan uređenja. Posredno provođenje ovog plana određeno je za građevinska područja svih naselja u sklopu kojih su planirani neizgrađeni dijelovi građevinskog područja kao i unutar povijesnih (urbanih ili ruralnih) graditeljskih cjelina naselja zaštićenih kao kulturno dobro.

Posebnu vrijednost ovog prostora predstavljaju naselja Mali Lošinj, Osor, Susak i Veli Lošinj, koja su zaštićene povijesne graditeljske cjeline kao i sva naselja koja su evidentirana kao ambijentalne povijesne strukture. U tim se naseljima građenje i svaki drugi zahvat uređenja planira sukladno uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. Zahvate u sklopu zaštićene povijesne graditeljske cjeline treba provoditi na temelju Urbanističkog plana uređenja koji se izrađuje na osnovi konzervatorske podloge.

Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana se unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja se mogu graditi: a) građevine stambene namjene:

- obiteljske kuće u svim naseljima, osim u naselju Mali Lošinj, b) građevine gospodarske namjene - poslovne

- bruto površine građevine do 150 m2, osim u naselju Mali Lošinj,



c) građevine ugostiteljsko-turističke namjene - bruto površine građevine do 400 m2, osim u naselju Mali Lošinj,

d) montažne građevine - kiosci i štandovi, - plutajući objekti: valobrani, pontoni, platforme i sl. na prostorima lučkih područja, privezišta i sidrišta

e) rekonstruirati građevine u postojećim gabaritima ili prema uvjetima za neposrednu provedbu,

f) pojedinačni zahvati - građevine od interesa za Grad Neposrednom provedbom plana se planiraju pojedinačni zahvati od interesa za Grad: 1. izgradnja stambenih građevina po programu poticajne stanogradnje u Malom Lošinju, 2. izgradnja školske sportska dvorane uz osnovnu školu u Malom Lošinju, 3. interpolacija stambeno-poslovne građevine na Rivi (ex. "Namještaj") u Malom Lošinju, 4. izgradnju višeetažne garaže na lokalitetu "Jamina" u Malom Lošinju, 5. rekonstrukcija i prenamjena postojeće građevine Župnog dvora u Velom Lošinju u

građevinu javne kulturne namjene (muzejsko-izložbeni prostor i knjižnicu) i izgradnja nove građevine župnog dvora u okviru istog posjeda,

6. rekonstrukcija i prenamjena postojeće građevine javne namjene (ex. Vojna ambulanta) u Malom Lošinju u stambeno poslovnu građevinu.

3.4.2.2. Uvjeti uređenja građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene

Nova izgradnja u građevinskim područjima za izdvojene namjene moguća je temeljem urbanističkog plana uređenja i iznimno neposrednom provedbom ovog plana prema točki 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora.

Urbanističkim planom uređenja je dozvoljeno planirati povezivanje postojećih brodogradilišta u Nerezinama i u Malom Lošinju u funkcionalnu i prostornu cjelinu s lukom nautičkog turizma-marinom koja je planirana uz brodogradilište, ali bez povećavanja planiranog kapaciteta u broju nautičkih vezova.

Neposrednom provedbom ovog plana je u izgrađenom dijelu građevinskog područja za izdvojene namjene dozvoljeno slijedeće: - u sklopu građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene (T)

- rekonstrukcija postojećih građevina, - uređenje travnatih ili nasipanih igrališta, - uređenje plaža,

- u sklopu građevinskih područja gospodarske-poslovne namjene (K1)

- rekonstrukcija postojećih građevina, - rekonstrukcija infrastrukture, - u sklopu građevinskih područja sportsko-rekreacijske namjene, sportsko-

rekreacijski centri - R 1 i rekreacijske zone - R 2 - rekonstrukcija postojećih građevina, - uređenje travnatih ili nasipanih igrališta, - uređenje plaža,

- rekonstrukcija infrastrukture, - u sklopu površina groblja - G

- proširenje postojećeg groblja do 20 % postojeće površine, - rekonstrukcija postojećih građevina.

- rekonstrukcija infrastrukture,



- u sklopu građevinskih područja infrastrukturne namjene -IS

- rekonstrukcija postojećih građevina, - rekonstrukcija infrastrukture, - u sklopu građevinskih područja posebne namjene - N

- rekonstrukcija postojećih građevina, - izgradnja pojedinačnih građevina od interesa za obranu, - rekonstrukcija infrastrukture, Urbanistički plan uređenja donijet će se za slijedeća naselja i područja za izdvojene namjene:

broj /oznaka UPU-a

naselje područje broj /oznaka područja naziv UPU-a

UPU-1 Belej

Belej, Banići,

Kačićevi, Zela

NA 1, NA 1.1, G 1, IS2 , T41

Urbanistički plan uređenja Belej

UPU-2 Belej Srem, Plat, Verin

NA 1.2, NA 1.3, NA 1.4,

Urbanistički plan uređenja Srem, Plat i Verin

UPU-3 Ćunski Ćunski Zaosirom NA 2, G2, R113, R22, Urbanistički plan uređenja Ćunski

UPU-7 Ilovik Ilovik NA 3 Urbanistički plan uređenja Ilovik

UPU-9 Mali Lošinj Mali Lošinj NA 4, NA 4.2, NA 4.3,NA

4.4, G4, LN1, LN2, LB1

Urbanistički plan uređenja Mali Lošinj

UPU-10 Mali Lošinj Mali Lošin dio naselja NA 4.1 Urbanistički plan uređenja Mali Lošinj -

dio naselja 4-1

UPU-15 Nerezine Nerezine Halmac

NA 6, LN3-1, LN3-2,T24i/iliT34, G5, NA 6.4, LB2

Urbanistički plan uređenja Nerezine

UPU-19 Osor Osor, luka Bijar NA 7, IS10, R222 Urbanistički plan uređenja Osor

UPU-21 Punta Križa Punta Križa,

Ul

NA 8, NA 8.3, NA 8.4, T26, IS11,

Urbanistički plan uređenja Punta Križa

UPU-23 Susak Susak, Bok NA 9, R110, R111 Urbanistički plan uređenja Susak

UPU-24 Sveti Jakov NA 10, G9 Urbanistički plan uređenja Sveti Jakov

UPU-25 Unije Unije, Maračol

NA 11, NA 11.1, NA 11.2, NA 11.3, R112,

Urbanistički plan uređenja Unije

UPU-26 Ustrine NA 12 Urbanistički plan uređenja Ustrine

UPU-27 Veli Lošinj NA 14, G 12, R216, R217, R23, IS13

Urbanistički plan uređenja Veli Lošinj

Urbanistički plan uređenja donijet će se za površine izdvojenih namjena izvan naselja i uključiti će slijedeće:

broj /oznaka UPU-a


UPU-4 Ćunski Brdo Kušć K11, IS1,

Urbanistički plan uređenja gospodarske zone Ćunski

UPU-5 Ćunski Artatore T21 ,dio NA2.1, R11, Urbanistički plan uređenja Artatore

UPU-6 Ćunski Kurila-Liski R13

Urbanistički plan uređenja sportsko rekreacijskog centra R1-3



broj /oznaka UPU-a


UPU-8 Ilovik Parkna- Paržine R14, R15

Urbanistički plan uređenja sportsko rekreacijskog centra R1-4 i R1-5

UPU-11 Mali Lošinj Kalvarija K12, IS4, IS9 Urbanistički plan uređenja gospodarske zone Kalvarija

UPU-12 Mali Lošinj Kalvarija IS8 Urbanistički plan uređenja infrastrukturne zone Kalvarija

UPU-13 Mali Lošinj Čikat T12i/iliT32 , R27, R28, R29, R210, R17

Urbanistički plan uređenja Čikat

UPU-14 Mali Lošinj Poljana T22i/iliT33, R24 Urbanistički plan uređenja Poljana

UPU-16 Nerezine Podgora Fabrike R18

Urbanistički plan uređenja sportsko rekreacijske zone R18

UPU-17 Nerezine Lopari T25i/iliT35, R19, R214 Urbanistički plan uređenja Lopari UPU-18 Nerezine Bučanje T23, R215 Urbanistički plan uređenja Bučanje

UPU-20 Mali Lošinj Vojarna Kovčanje N Urbanistički plan uređenja dijela područja

Vojarne Kovčanje UPU-22 Punta Križa Baldarin T31, dio NA 8.1, R211, R212 Urbanistički plan uređenja Baldarin

UPU-28 Veli Lošinj u. Mrtvaska IS5 Urbanistički plan uređenja luke Mrtvaska

UPU-29 Mali Lošinj Mali Lošinj R16

Urbanistički plan uređenja sportsko rekreacijskog centra R16

UPU-30 Mali Lošinj Sunčana uvala T11-1

Urbanistički plan uređenja dijela područja Sunčana uvala

UPU-31 Nerezine Meline K13 Urbanistički plan uređenja gospodarske zone Meline

UPU-32 Mali Lošinj Sunčana uvala T11, R25, R26

Urbanistički plan uređenja Sunčana uvala

UPU-33 Unije Mali dijel K14 Urbanistički plan uređenja gospodarske zone Mali dijel

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000, te na kartografskim prikazima broj 4 “Građevinska područja”, u mjerilu 1:5.000.

Urbanistički planovi uređenja se za neizgrađeni dio građevinskog područja izrađuju u mjerilu 1:2000 ili 1: 1000 na topografsko-katastarskom planu, kao i u mjerilu 1:5000 na topografskom planu, kada se za neizgrađeni dio građevinskog područja izrađuje prikaz u mjerilu 1:2000 ili 1: 1000 na topografsko-katastarskom planu.

Na prostoru Grada Malog Lošinja je dozvoljeno koristiti samo uređeno građevinsko područje, što znači da je nove građevine dozvoljeno graditi isključivo na uređenoj građevnoj čestici ili na zemljištu čije je uređenje započeto na temelju posebnog Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Uređenje uključuje pripremu i opremanje građevinskog zemljišta.

Za ovaj se prostor utvrđuju dvije kategorije uređenosti građevinskog zemljišta, koje predstavljaju standard uređenosti naselja:

- I. kategorija uređenosti podrazumijeva visoko uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća dovršenu pripremu građevinskog zemljišta za izgradnju, uređen pristupni put na građevnu česticu, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine kolnika 5,5 m, iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina kolnika može iznositi i manje, ali ne manje od 3 m, vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda, elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih mjesta.



- II. kategorija uređenosti podrazumijeva potpuno uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća dovršenu pripremu građevinskog zemljišta za izgradnju, uređen pristupni put na građevnu česticu, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda, elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih mjesta, javnu rasvjetu i prateće centralne sadržaje unutar naselja. Obveza II. kategorije uređenosti građevinskog područja se određuje programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, a preporučuje za naselje Mali Lošinj u ukupnom prostoru, povijesne jezgre, odnosno središta naselja koja su lokalni centri: Veli Lošinj, Osor i Nerezine, središta / riva samostalnih otočnih naselja (izostavljaju se parkirališta): Ilovik, Susak i Unije.

I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta je obvezna za sva naselja i za izdvojena građevinska područja izvan naselja uz iznimku da se kolni pristup i propisani broj parkirališnih mjesta ne planira na malim otocima bez kolnog prometa,

II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta preporučuje za: - naselje Mali Lošinj u ukupnom prostoru, - povijesne jezgre, odnosno središta naselja koja su lokalni centri: Veli Lošinj, Osor i

Nerezine, - središta / riva samostalnih otočnih naselja (izostavljaju se parkirališta): Ilovik, Susak i Unije.

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora

3.4.3.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti i obale

Cjelokupan prostor cresko-lošinjskog arhipelaga je prostor izrazitih krajobraznih ljepota i atraktivnosti. Posebno se štite krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih prostora, šuma, pašnjaka i obradivih zemljišta, autohtone šumske i druge zajednice, obalno područje sa stjenovitom obalom i prirodnim plažama, more i podmorje, te karakteristične i vrijedne vizure.

U ovom se prostoru kao osobito vrijedan krajobraz, izvan prostora zaštićenih dijelova prirode i izvan prostora zaštite nepokretnih kulturnih dobara (kulturno-povijesnih cjelina i zaštićenog kulturnog krajolika), kao prirodni i kultivirani predjeli očuvanih jedinstvenih obilježja i osobitih krajobraznih vrijednosti i osjetljivosti ističu slijedeća područja:

- otoci Male i Vele Srakane, - otočići Murtar i Koludarac, - južni dio otoka Lošinja.

Područja izdvojena kao osobito vrijedni predjeli prirodnog i kultiviranog krajobraza prikazana su na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000.

Utvrđena problemska područja prirodnog i kultiviranog krajobraza na kojima su prisutni trendovi nelegalnog korištenja i izgradnje prostora, koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti prostora se planiraju za sanaciju.

Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom te oblikovanjem, bojom i materijalom moraju biti primjereni krajobrazu i tradicionalnoj arhitekturi, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim. Pri pozicioniranju građevina posebno treba najveće dozvoljene visine građevina preispitati i dodatno reducirati na istaknutijim i osjetljivijim lokacijama.

U ovom prostoru nije dozvoljeno nove građevine graditi ili povećavati visinu pri rekonstrukciji postojećih građevina na istaknutim lokacijama; vrhovima uzvisina, uskom obalnom prostoru i na sličnim mjestima, kad se takvim zahvatom mijenja obilježje i mjerilo prostora. Iznimno je, uz



pažljivo i kvalitetno oblikovanje dozvoljeno uređivati vidikovce, spomen i vjerska obilježja i sl. zahvate koji neće narušiti izgled krajobraza.

Od izgradnje se štite panoramski vrijedne vizure. Sve navedeno se posebno primjenjuje pri reguliranju dozvoljene izgradnje izvan građevinskog područja.

Uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora određeni su Zakonom.

Obala Grada Malog Lošinja se određuje kao osobito vrijedno područje. S ciljem zaštite obale se prije svega ograničava građevinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama te se prirodna obala treba očuvati bez značajnih izmjena obalne linije.

Potrebno je osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog dobra.

Nasipavanje i otkopavanje obale treba ograničiti na nužne zahvate i provoditi racionalno i kontrolirano.

Na obali je dozvoljeno smjestiti isključivo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili građevine javnog korištenja.

Nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom je potrebno očuvati prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja.

Prirodne plaže i autohtone šume uz obalu je potrebno čuvati i poticati prirodnu obnovu autohtone vegetacije.

Radi zaštite i očuvanja prostornih vrijednosti je potrebno ograničiti gradnju proizvodnih i energetskih građevina.

Razvitak prometne i komunalne infrastrukture se uvjetuje zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika.

Građevine stambene, poslovne i druge namjene je potrebno planirati tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja, postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina sanirati prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem sportsko-rekreacijske i druge i namjene.

posebne mjere zaštite krajobraza i prirode Radi zaštite krajobraza i prirode ovog područja propisuju se mjere koje uključuju slijedeće: 1. U prostornom planu se propisuje zaštita prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne

raznolikosti te zaštitu prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

2. Za park šume treba donijeti program zaštite šumskih ekoloških sustava koji sadrži mjere zaštite i unapređenja na temelju praćenja stanja, za spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo treba donijeti mjere zaštite.

3. Do donošenja programa zaštite šumskih ekoloških sustava za park šume nisu dopušteni zahvati i radnje koji narušavaju obilježja zbog kojih su zaštićeni; nije dopuštena prenamjena zemljišta; nije dopuštena izgradnja osim infrastrukture.

4. Za područja predviđena za zaštitu se propisuje obveza izrade stručnog obrazloženja ili stručne podloge, kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu i donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti ta se područja trebaju štititi odredbama za provođenje prostornog plana.

5. Gradnja se ne smije vršiti na osobito vrijednim panoramskim točkama, osobito ne izgradnja i postavljanje antenskih stupova sustava mobilne telefonije.

6. U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu,



područja prirodnih vodotoka te obalno područje ( prirodne plaže i stijene) te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja, potrebno je revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl.

7. Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujice i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka a ukoliko je takav zahvat neophodan korito obložiti grubo obrađenim kamenom.

8. Pri oblikovanju građevina posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

9. Treba spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode.

10. Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti.

11. Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode ( Narodne novine 70/05).

12. Prirodna se obala treba očuvati bez značajnih izmjena obalne linije, nasipanja i otkopavanja obale.

13. Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

14. Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

15. Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Grada treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova ( Narodne novine 7/06).

16. Na području Grada Malog Lošinja utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (bušici/submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike, površine stjenovitih obala pod halofitima / submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci) te ugroženi i rijetki morski tipovi staništa (zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina, cirkalitoralna čvrsta dna i stijene, cirkalitoralni muljevi, cirkalitoralni pijesci, infralitoralna čvrsta dna i stijene, infralitoralni pijesci s više ili manje mulja i naselja posidonije) za koje treba provoditi slijedeće mjere očuvanja:

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohotnih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje, očuvanje njihovog staništa i njihovo praćenje (monitoring),

- spriječiti nestajanje kamenjarskih pašnjaka (putem ispaše, poticati ekstenzivan način stočarstva),

- pošumljavanje treba obavljati autohtonim vrstama drveća, a uzgojne radove provoditi na način da se iz degradacijskog oblika šuma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik,

- očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna i obale i priobalnih područja i ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju, očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode.

- Područje obuhvata PPUG Malog Lošinja nalazi se djelomično u preliminarnoj Nacionalnoj ekološkoj mreži (NEN) kao dio središnje jezgre, kao dio prijelaznog područja i morski koridor.

- Dio područja obuhvata PPG Malog Lošinja vrednovan je kao područje važno za ptice „Kvarnerski otoci“.



3.4.3.2. Zaštita prirodne baštine Dijelovi prirode koji su zaštićeni i predloženi za zaštitu prikazani su na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, u mjerilu 1:25.000.

Ovim se planom propisuje zaštita prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti. Treba spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode.

Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05).

Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Grada treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova ( Narodne novine 7/06).

Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

Za područja predviđena za zaštitu je obvezna izrada stručne podloge kako bi se pokrenuo postupak zaštite. Do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu i do donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti ta se područja štite odredbama ovog plana.

Za nadzor nad provođenjem mjera zaštite prirodne baštine na području Grada Malog Lošinja nadležna je ovlaštena pravna osoba u Primorsko-goranskoj županiji.

3.4.3.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode Posebni rezervat 1. Rješenjem o zaštiti u kategoriji posebnog rezervata - ornitološkog zaštićeno je područje Mali Bok - Koromačna na otoku Cresu čiji se mali dio uz južnu granicu nalazi na prostoru Grada Malog Lošinja.

Predloženo je proširenje područja rezervata na cjelovito obalno područje istočne obale Cresa, u kategoriji posebnog rezervata - botaničko - zoološkog, međunarodnog je značaja.

Radi osiguranja neophodnog mira za gnijezdišta supova u priobalnom dijelu predloženog rezervata potrebno je u pojasu 500 metara od obale ograničiti zadržavanje brodova i čamaca (osim tradicionalnog ribarenja) te zabraniti glisiranje.

2. Proglašena je preventivna zaštita za područje posebnog rezervata - u moru. Predložene granice posebnog rezervata ucrtane su u kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - zaštita prirode i kulturnih dobara”, u mjerilu 1:25.000.

Mjere u svrhu očuvanja navedenog područja a do donošenja akata o konačnoj zaštitit odnosno plana upravljanja su :

- poboljšanje stanja postojećeg sustava za odvodnju otpadnih voda, u što kraćem roku pristupanje izgradnji uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda, priključenje svih korisnika na sustav odvodnje otpadnih voda,



- prije pristupanja izradi dokumentacije za zahvate koji bi mogli imati utjecaj na štićeno područje treba izvršiti vrednovanje prostora te opravdanosti zahvata, sukladno Zakonu o zaštiti prirode za navedene zahvate treba provesti ocjenu utjecaja prihvatljivosti zahvata za prirodu,

- u sklopu izdavanje lokacijske dozvole treba pribaviti od nadležnog Ministarstva uvjete zaštite prirode, za zahvate za koje nije potrebna lokacijska dozvola potrebno je pribaviti dopuštenje nadležnog Ministarstva.

Spomenik parkovne arhitekture U kategoriji spomenika parkovne arhitekture, rješenjem o zaštiti zaštićeno je stablo pinije u Uvali Žalić na otoku Lošinju.

Park šume U kategoriji park šume su zaštićene šuma Čikat i šuma Pod Javori na otoku Lošinju.

Za park šume treba donijeti program zaštite šumskih ekoloških sustava koji sadrže mjere zaštite i unapređenja na temelju praćenja stanja. U park-šumi su dopušteni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje.

Do donošenja programa zaštite šumskih ekoloških sustava za park šume, dopušteni su nužni zahvati u prostoru koji ne narušavaju obilježja zbog kojih je park šuma zaštićena. Dozvoljeni su nužni zahvati uređenja prostora, što uključuje rekonstrukciju postojećih građevina, uređenje javnih površina (parkirališta, staza, kupališta, igrališta i dr.) te infrastrukturno opremanje prostora, sukladno Planu. Gradnja se ne smije vršiti na osobito vrijednim panoramskim točkama, osobito ne izgradnja i postavljanje antenskih stupova sustava mobilne telefonije.

Na dijelu područja Park šume Čikat koji je unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Čikat su dozvoljeni zahvati određeni UPU-om Čikat, za dozvoljene zahvate je potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode ( Narodne novine 70/05).

3.4.3.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU - NA KOPNU Posebni rezervat Za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata se predlažu slijedeća područja:

- Vele i Male stine na otoku Unije u kategoriji posebnog rezervata geomorfološkog i zajedno sa sjeveroistočnim dijelom otoka Unije kao posebni rezervat - ornitološki i botanički,

- otoci Veli Osir, Oruda i Palacol u kategoriji posebnog rezervata ornitološko botaničkog, - slatine kod Osora, otok Cres u kategoriji posebnog rezervata botaničko-zoološkog

(herpetološkog), - šuma Liski zapadno od Ćunskog, otok Lošinj u kategoriji posebnog rezervata šumske

vegetacije.

Navedeni Posebni rezervati su županijskog značaja.

Za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata lokalnog značaja se predlaže slijedeće područje: - šuma na Punti Križa, Otok Cres kao posebni rezervat - šumske vegetacije.

Značajni krajobraz Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz



utvrđen sukladno Zakonu o zaštiti prirode. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

U kategoriji zaštićenog krajobraza za zaštitu se predlažu slijedeća područja: - otok Ilovik i Sv. Petar, - otok Susak, - Punta Križa, otok Cres - otok Unije,

koji su županijskog značaja, te slijedeća područja: - Osorski zaljev s obalnim prostorom od Osora do Ustrina - planina Osoršćica.

U zaštićenom krajobrazu se mogu obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajolika, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.

Spomenik prirode U kategoriji spomenika prirode za zaštitu se predlažu slijedeći dijelovi prirode:

- Jamina Sredi na Punti Križa, - Vela jama na Osoršćici (pod Televrinom), - spilja Sv. Gaudencija na Osoršćici, - lokva u naselju Unije na otoku Unijama - izvor na Punti Križa, otok Cres - sve veće lokve otoka Cresa i one navedene u Obrazloženju Prostornog plana, od

županijskog do lokalnog značaja.

Lokve je potrebno održavati i čistiti od mulja i vegetacije na tradicionalan način te posebno čuvati od zatrpavanja i uništavanja pri građevinskim radovima. Prije čišćenja od mulja potrebno ih je točno locirati, evidentirati, izmjeriti veličinu i dubinu, utvrditi kemizam vode te istražiti njihov biljni i životinjski svijet.

Spomenik parkovne arhitekture U kategoriji spomenika parkovne arhitekture, se za zaštitu predlaže pojedinačno stablo koprivića "pokrivica - ladonja" u selu Parhavac na otoku Cresu. Jedno je od najvećih stabala na ovom području, svojom krošnjom prekriva čitavo dvorište sela a pretpostavlja se da je staro preko 200 godina.

DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU - U MORU Posebni rezervat Za zaštitu se u kategoriji posebnog rezervata u moru predlažu slijedeća područja:

- podmorje uz istočnu obalu otoka Cresa - rt Tarej- rt Meli (područje koje slijedi posebni rezervat gnijezdilišta bjeloglavih supova na kopnu) kao područje posebnih vrijednosti bioraznolikosti u moru,

- podmorje otočića Mali i Veli Čutin, područje posebnih vrijednosti bioraznolikosti u moru, kao posebni rezervat - rezervat u moru,

- podmorje otoka Palacol (ihtiološke posebnosti) kao posebni rezervat - rezervat u moru, - podmorje otoka Unija (vrijedan ekosustav) kao posebni rezervat - rezervat u moru, - podmorje otoka Suska (vrijedan ekosustav) kao posebni rezervat - rezervat u moru.

Obzirom na nedovoljnu istraženost navedenih područja, potrebno je istražiti tzv. nulto stanje i na temelju njega, eventualno, izdvojiti i područja za užu zaštitu. Zbog izuzetne vrijednosti bioraznolikosti na ovom području treba provoditi monitoring.



Spomenik prirode Za zaštitu se u kategoriji spomenika prirode u moru predlažu slijedeća područja:

- Medvjeđa pećina kod uvale Lučica na otoku Lošinju, - uvala Kolorat, otok Cres, - uvala Ul, otok Cres, - uvala Baldarin, otok Cres, - uvala Meli, otok Cres, - uvala Jadrišćica, otok Cres, - uvala Martišnjica, otok Cres, - uvala Kaldonta, otok Cres, - uvala Sonte, otok Cres, - uvala Sridnja, otok Unije, - uvala Vognjišća, otok Unije.

Medvjeđa pećina kao znanstveni lokalitet velike vrijednosti zahtjeva posebnu brigu i zaštitu. U svrhu preventivne zaštite treba predvidjeti zabranu graditeljske djelatnosti, a roniocima omogućiti ulaz samo ograničeno i pod stručnim nadzorom.

Potrebno je zajednice zamuljenih uvala identificirati sustavnim istraživanjem i opisati sve takove lokalitete i regulirati njihovo korištenje.

Prostornim planom uređenja Grada Maloga Lošinja, s ciljem očuvanja bogatstva i vrijednosti prirode pored navedenog na ovom prostoru se za zaštititi predlažu slijedeći vrijedni dijelovi prirode:

A.12. ŠUMA NA PUNTI KRIŽA, OTOK CRES POSEBNI REZERVAT - ŠUMSKE VEGETACIJE

– šuma crnike i crnog jasena Južni dio otoka Cresa, oko poluotoka Punta Križa područje je mješovitih šuma crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis) koje zapremaju velike površine južnog dijela otoka Cresa. To su najveći kompleksi ove šumske zajednice na sjevernom Jadranu, na površini od preko 1.000 ha.

Šuma na Punti Križa je daleko bogatija faunom nego slična šuma Dundo na manjem Rabu. Tu žive temofilnije vrste, primjerice gmazovi (10 vrsta), jer mnoge kontinentalne vrste izostaju. No svejedno tu uz velikog zelembaća i endemičnog mrkog guštera nalazimo i kontinentalnog šumskog miša. Od ugroženih vrsta tu su zabilježene kornjača čančara, zmija crvenkrpica i obični zelembać.

Prema dokumentaciji Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja bilo bi moguće prema Zakonu o zaštiti prirode zaštititi šumu na Punti Križa kao rezervat šumske vegetacije – šuma crnike i crnog graba.

Prema Planu gospodarenja Cresko-Lošinjskog otočja ovaj bi rezervat šumske vegetacije (šumska zajednica koja većinom ima oblik gustih, razmjerno visokih i teško prohodnih vazdazelenih makija, a mjestimično dolazi i prava šuma) treba proširiti prema istoku na površinu sadašnjeg lovišta, jer se na toj površini nalaze botanički najvrjedniji i najočuvaniji elementi vegetacije eumediteranskog tipa.

Za zaštitu se predlažu, kao spomenici prirode slijedeći dijelovi prirode:

B.15. SVE VEĆE LOKVE NA PODRUČJU GRADA MALOGA LOŠINJA - SPOMENIK PRIRODE Važne su za očuvanje bioraznolikosti u uglavnom bezvodnom krškom području otoka i potrebno ih je evidentirati i štititi.



Za zaštitu se predlažu, kao značajni krajobraz slijedeći predjeli:

C.4. OSORSKI ZALJEV S OBALOM OD OSORA DO USTRINA kao predjel prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti. Ovo je područje svojom osebujnom morfologijom a posebno jedinstvenim kulturnim nasljeđem veoma istaknuto i vrijedno te zahtjeva posebnu pažnju i zaštitu. Prostrani slikoviti zaljev obrubljuju s jedne strane strme padine Osoršćice a s druge strane padine ponad ustrinskog zaljeva koje vrhune selom Ustrine. Na moreuzu se smjestio grad Osor s morskim prolazom, čineći jedinstvenu je geografsku i kulturno-povijesnu lokaciju .

C.5. PLANINA OSORŠĆICA kao prirodni predjel osobite krajobrazne vrijednosti. Izrazita strma uzvisina smještena u krajnjem sjevernom dijelu otoka Lošinja odlikuje se mnogim biološkim i geološkim posebnostima, te ljepotom krajobraza i prekrasnim vidicima što je čini jedinstvenom otočnom planinom.

3.4.3.3. Zaštita kulturnog naslijeđa Registrirana, preventivno zaštićena i evidentirana nepokretna kulturna dobra na području Grada Malog Lošinja navedena su u točki 1.2.8.7. Obrazloženja ovog Prostornog Plana i prikazana na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, u mjerilu 1:25.000, kao i prikazima građevinskog područja naselja u mjerilu 1:5000.

Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom i Uputama Ministarstva kulture (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune), drugim pravnim propisima, te ovim Prostornim planom.

- Zakon o zaštiti kulturne baštine (NN 69/99, 151/03, 157/03), - Uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture,

Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995.,1998.), - Uputa o načinu utvrđivanja sustava mjera zaštite za nepokretna kulturna dobra predložena

za upis u Registar kulturnih dobara (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, 31.03.2004.)

Posebnim konzervatorskim postupcima podliježu slijedeći zahvati na zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima: popravak i održavanje postojećih građevina, dogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenje i uklanjanje građevina ili njihovih dijelova, novogradnje unutar utvrđenih zona zaštite kulturno-povijesnih cjelina ili kontaktnih zona, te registriranih pojedinačnih građevina ili kompleksa građevina, njihove funkcionalne prenamjene, kao i izvođenje radova u zonama kulturnog krajolika i arheoloških lokaliteta.

U skladu s navedenim zakonom na zaštićenim pojedinačnim građevinama/kompleksima, kulturno-povijesnim cjelinama, kulturnom krajoliku, te podvodnim i kopnenim arheološkim lokalitetima obavezno je ishođenje zakonom propisanih suglasnosti kod nadležnog Konzervatorskog odjel u Rijeci (Ministarstvo kulture):

- posebne uvjete zaštite (u postupku izdavanja lokacijske dozvole), - prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole,

Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi ovog Prostornog plana nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.

Za svaki pojedini lokalitet, građevinu i/li zonu na području povijesne cjeline Osor, smjernice zaštite detaljno su određene Konzervatorskim elaboratom izrađen od strane Konzervatorskog odjel u Rijeci.



Arheološka baština (kopneni i podvodni arheološki lokaliteti) Arheološki lokaliteti (kopneni i podvodni) označeni su približnom lokacijom na kartografskom prikazu, te ih je samo manji broj djelomice istražen, dokumentiran i prezentiran. Upravo zbog nedovoljnog stupnja istraženosti i neadekvatne zaštite svrstavaju se u grupu potencijalno najugroženijih i najmanje zaštićenih kulturnih dobara. Veći broj potencijalnih lokaliteta temelje se na geomorfološkom položaju, povijesnim podacima, kontinuitetu naseljavanja, materijalnim ostacima povijesnih građevina, te naziva toponima, dok tek manji broj (posebno se to odnosi na podvodne) temeljem slučajnih nalaza.

Obavezna je izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za buduće infrastrukturne građevine (npr. cestovne koridore, vodospreme, pročišćivače, helidrome, i sl.), telekomunikacijske sustave, te iskorištavanje mineralnih i drugih sirovina, a koji se predviđaju u registriranim, preventivno zaštićenim i evidentiranim arheološkim zonama.

Na svim zonama navedenim u Obrazloženju ovoga Prostornog plana, točka 1.2.7.8. prije izvođenja građevinskih zahvata izgradnje infrastrukture ili drugih objekata, odnosno u postupku ishođenja lokacijske dozvole, obavezno je provođenje arheoloških istraživanja (rekognosciranje, sondiranje, itd.). radi utvrđivanja daljnjeg postupka, te definiranje posebnih uvjeta zaštite.

Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani, a planirana intervencija u prostoru usuglašena sa izdanim smjernicama, prije izrade arhitektonske dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih građevinskih radova. Ukoliko se prilikom izvođenja zemljanih radova naiđe na predmete ili nalaze arheološkog značenja, potrebno je radove odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci i najbliži muzej. Tijekom izvođenja građevinskih radova potrebno je osigurati stalni ili povremeni arheološki nadzor.

Unutar izgrađenog područja naselja Osor preporuča se detaljno arheološko istraživanje do sterilnog sloja, te sukladno rezultatima, valorizacija i prezentacija nalaza in situ, a koji može utjecati na izvedbene projekte građevina.

Arheološke zone utvrđene ovim planom, a izvan izgrađenih područja potrebno je detaljno istražiti, utvrditi zonu obuhvata i režime zaštite, te planskim dokumentima nižeg reda utvrditi način korištenja zona.

Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za sve radove koji se provode na kulturnim dobrima (bez obzira na njihov trenutni pravni status) uključujući i radove za koje se ne izdaje lokacijska ili građevinska dozvola. U slučaju izmjene važećih zakona mjere zaštite utvrditi će nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci na zahtjev stranke adekvatnim aktom.

Kulturno-povijesne cjeline Registrirana, preventivno zaštićena i evidentirana povijesno-memorijalna područja, uključuju legendarna područja i mjesta, mjesta povijesnih događaja, spomen-parkove, mjesta masovnih stradanja i groblja treba adekvatno održavati i čuvati u okviru prostorne organizacije i pripadajućih oblikovnih obilježja uključujući sve prirodne i graditeljske elemente koji ih sačinjavaju, te primjereno obilježiti. Potrebe za širenjem (npr. groblja) rješavati u zoni manje ekspozicije i uz očuvanje intaktnosti postojećeg. Sve zahvate koji se odnose na obnovu i rekonstrukciju postojeće strukture moguće je rješavati uz posebne uvjete zaštite, odnosno prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Rijeci. Preporuča se pohrana starih likovno kvalitetnih spomeničkih obilježja prilikom preuređenja i zamjene, u zasebnom dijelu groblja, a koji se može urediti kao lapidarij.

Zaštita povijesnih naselja i njihovih dijelova provode se u svrhu očuvanja prostornih, arhitektonskih vrijednosti i tradicionalne slike naselja, njegova volumena, povijesne matrice i građevne strukture. Registrirana, preventivno zaštićena i evidentirana povijesna naselja i dijelovi naselja, te ona čija je postupak registracije u tijeku, označena su na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25.000 i 1:5000. Obuhvaćena su registrirana povijesna urbana naselja Osor, Mali i Veli



Lošinj i registrirano povijesno seosko naselje Susak, odnosno sva naselja obuhvaćena ovim planom.

Prvi stupanj zaštite određen je za povijesnu urbanu cjelinu najveće vrijednosti: - Osor.

Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu urbane strukture i arhitekture. Na području navedene cjeline ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina, a svi zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika

Unutar predmetne cjeline u potpunosti se štiti postojeće građevno tkivo (oblik, izgled, te u većoj mjeri funkcija i sadržaj) i njegova povijesna matrica – ulice i trgovi bez izmjene njihove geometrije, završne obrade i urbane opreme, te povijesna parcelacija. Od općih mjera zaštite i mogućih građevnih zahvata predviđa se održavanje kao što su rekonstrukcija, adaptacija i preoblikovanje. Ne dozvoljava se nova izgradnja odnosno interpolacija. Za sve zahvate potrebni su posebni uvjeti zaštite i prethodna suglasnost Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Planskim dokumentima niže razine potrebno je maksimalno zadržati i revitalizirati povijesnu matricu naselja i njezinih dijelova, te moraju sadržavati Konzervatorske podloge, odnosno analizu cjeline ili njezinih dijelova. Propisuje se izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se inventarizirati posebno vrijedne građevine i prostori, te valorizaciju prostorne i građevne strukture s propisanim uvjetima obnove i uređenja.

Građevne aktivnosti u naseljima i dijelovima naselja prvoga stupnja zaštite provode se temeljem posebnih mjera zaštite.

Drugi stupanj zaštite određen je za povijesne cjeline velike vrijednosti: - Mali Lošinj - Veli Lošinj - Susak - zaseoci Beleja, Nerezina, Osora, Punta Križe i Ustrina.

Drugi stupanj zaštite podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne planske matrice naselja i dijelova naselja, gabarita gradnje, karakterističnih građevinskih materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme.

Prilikom radova obnove povijesnih seoskih cjelina, odnosno zaseoka i stanova potrebno je očuvati njihovu izvornu matricu i položaj u prostoru bez širenja građevinskog područja prema kultiviranom prirodnom krajoliku, odnosno zadržati odnos izgrađenog dijela povijesnih zaselka s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama. Vršiti obnovu ruševnih građevina tipološkom rekonstrukcijom, zadržavajući pravokutne tlocrtne dispozicije, katnost (P i P+1), oblik i nagib krovišta, te upotrebu tradicijskih materijala (kamene okvire-erte, drvenu stolariju, kupu kanalicu, vapnenu žbuku), ali uz prilagodbu interijera suvremenom načinu života. Ne dozvoljava se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina.

Građevne aktivnosti u naseljima drugoga stupnja zaštite provode se temeljem odredbi i mjera zaštite iz ovog Prostornog plana

Evidentirana povijesna (seoska) naselja odnosno stare građevne strukture naselja potrebno je detaljno inventarizirati s obzirom na građevnu strukturu (stambene i gospodarske zgrade) i prostornu matricu, koju čini mreža putova (cesta) i pripadajuća parcelacija. Proširenje građevinskih područja postojećih naselja, planirati na način kojim bi se zadržala homogenost slike povijesnog naselja, kvalitetna ekspozicija. Prilikom planiranja širenja građevinskog područja naselja njihovom dimenzioniranju i prostornom smještaju treba nastojati očuvati njihov karakter, s obzirom na tip (zbijeni ili longitudinalni) i karakter naselja (selo sa središnjim funkcijama, zaselak). U evidentiranim



povijesnim naseljima, moguća je osim obnove i rekonstrukcije postojeće građevne strukture i nova izgradnja. Ista svojom unutarnjom dispozicijom prostora, gabaritima i namjenom, ne smije narušavati siluetu i osnovne vizure, već se mora uklopiti u postojeći ambijent.

Zaštita evidentiranih ruševnih pastirskih stanova visoke ambijentalne vrijednosti, podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Obnova svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.

Ne dozvoljava se širenje građevinskih područja u smjeru prilaznih cesti s kojih se doživljavaju kvalitetne vizure na povijesnu jezgru naselja.

Građevine unutar povijesnih naselja i dijelova naselja obnavljaju se cjelovito uključujući i njihove okućnice (vrtove, perivoje, voćnjake, dvorišta i sl.). Poticajnim mjerama na razini lokalne zajednice poticati obnovu i održavanje starih, umjesto izgradnje novih kuća.

U tijeku je revizija postojećih registriranih naselja i izrada Konzervatorske podloge područja Grada Malog Lošinja, kojom će se valorizirati predmetni prostor i odrediti Zone A, B i C, te sukladno zoni odgovarajući režim zaštite.

Ovisno o vrsti i stanju kulturno-povijesnih cjelina u pojedinim zonama uvjetovati će slijedeći režim zaštite:

Zona A - potpuna zaštita povijesnih struktura odnosi se na kulturno-povijesne cjeline ili njezine dijelove koji sadrže dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture.

Zona B - djelomična zaštita povijesnih struktura uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne

cjeline koji sadrže vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti.

Zona C - ambijentalna zaštita uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline s

prorijeđenim povijesnim strukturama ili bez značajnijih primjera povijesne izgradnje koji osigurava kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno-povijesnih vrijednosti zona A i B.

Pojedinačne građevine i kompleksi Registrirane, preventivno zaštićene i evidentirane pojedinačne građevine i kompleksi, te one čija je registracija u tijeku, a navedene su u točki 1.2.8.7. i na kartografskom prikazu, podliježu obavezama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Sve građevinske i druge intervencije podliježu neupravnom i upravnom postupku tj. nužno je prije pristupanja samim radovima ishoditi posebne uvjete zaštite i prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci. Za svaku pojedinačnu građevinu i kompleks kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadajuća parcela ili njen povijesno vrijedni dio. Građevinske i druge intervencije pojedinačnih građevina i kompleksa uključuju konzervaciju, restauraciju, građevinsku sanaciju i rekonstrukciju, a ne dozvoljavaju se zahvati koji bi mijenjali svojstvo kulturnog dobra odnosno nova izgradnja.

Predmetne građevine saniraju se isključivo temeljem detaljne planske dokumentacije i arhitektonskih projekata, a kojima trebaju prethoditi konzervatorske studije. Moguća je njihova prenamjena ukoliko ista ne utječe na svojstvo kulturnog dobra i ne oštećuju izvorne dijelove konstrukcije.

Za pojedinačne građevine i komplekse koji se nalaze unutar kulturno-povijesnih cjelina (Zona A, B i C), uvjete zaštite potrebno je uskladiti na razini detaljnog plana, a ovisno o njihovom povijesnom i spomeničkom značaju, odnosno nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj vrijednosti, podliježu određenom stupnju zaštite.



Za pojedinačne građevine i komplekse koji se nalaze izvan kulturno-povijesnih cjelina, nužna je zaštita, tj. očuvanje osnovnog volumena, gabarita, kompozicije pročelja, korištenih materijala, kao i njihovog autentičnog okruženja.

Kulturni krajolik Očuvati i unaprijediti održavanje i obnovu zapuštenih poljodjelskih površina uz zadržavanje tradicijskog načina korištenja i parcelacije, kao i povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih putova, pješačkih staza često obilježenih kapelicama-pokloncima). Nužno je zadržavanje i obnova kamenih suhozida kao zaštićeni dijelovi tradicionalnog krajobraza, te očuvanje prirodnih značajki kontaktnih područja uz kulturno-povijesne cjeline i pojedinačne građevine i komplekse, kao što su šume, kultivirani krajolik, lokve.

Važno je čuvanje kvalitetnog pejzažnog okruženja, kamenjara, terasastih vrtova i sl. jer cjelovitu sliku prostora osim građevne strukture čine i pripadajuće pejzažno okruženje. Razvitak naselja smanjenjem kulturnog krajolika, usmjeravati na revitalizaciju postojeće građevne strukture.

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, u mjerilu 1:25.000.

Ovim su Planom određeni koridori i površine infrastrukturnih sustava i to za: - prometni sustav koji uključuje cestovni, pješački i promet u mirovanju te pomorski i zračni

promet, - infrastrukturu telekomunikacija i pošta, - infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje, - energetsku infrastrukturu elektroopskrbe i plinoopskrbe

Razvrstaj građevina infrastrukture državnog i županijskog značaja prikazan je u točki 1.4. Obrazloženja Plana

Ovim su Planom određeni koridori i površine infrastrukturnih sustava i to za: - prometni sustav koji uključuje cestovni, pješački i promet u mirovanju te pomorski i zračni

promet, - infrastrukturu telekomunikacija i pošta, - vodnogospodarskog sustava, - energetskog sustava.

Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora su dijelom preuzeti iz PPŽ Primorsko goranske gdje su određeni člankom 22. te se ovim Planom određuju na slijedeći način:

PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE SUSTAV vrsta kategorija vrsta postojeća planirana

m m državna ostale 70 100

županijske 40 70 županijska lokalne 20 40

nerazvrstane u neizgrađenom dijelu naselja i izvan naselja 12 20

ceste

nerazvrstane u izgrađenom dijelu naselju 7 12

PROMETNI

žičara 40 županijski magistralni 1,5 1-3 TELEKOMUNIKA

CIJE kablovska

kanalizacija lokalni 1,2 1-2 VODOOPSKRBA kolektori županijski 6 6



PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE SUSTAV vrsta kategorija vrsta postojeća planirana

m m lokalni 4 4

županijski 6 6 I ODVODNJA

vodovodi lokalni 4 4 dalekovodi županijski dalekovodi 110 V 50 70

lokalni distributivni vod 35 kV 30 30 ENERGETIKA nadzemni vod lokalni vod 10 (20) kV 10 10

Razgraničenje površina izvan naselja namijenjenih za infrastrukturu dijeli se na: - površine za građevine prometa i građevine veza koje mogu biti kopnene (ceste, optički kabel

itd.) i pomorske (luke, pristaništa), - površine za građevine vodoopskrbe, - površine za energetske građevine za transformaciju i prijenos energenta (električna

energija), - površinu za transfer-stanicu otpada

Površine za infrastrukturu određuju se: - površinama predviđenim za infrastrukturne koridore, - površinama predviđenim za infrastrukturne građevine.

Površine za infrastrukturu određuju se prema kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”u mjerilu 1: 25.000, uvažavajući:

- vrednovanje prostora za građenje, - uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, - mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, - mjere zaštite prirodnih vrijednosti, - mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa i - mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.5.1.1. Cestovni promet

Na temelju postojećeg stanja i ocjene tog stanja, u skladu s utvrđenim ciljevima i s "Prostorno-prometno-građevinskom studijom koridora državne ceste D100" ( Hrvatske ceste 2002.) moguće je dati plan daljnjeg razvoja cestovne mreže. On u biti predstavlja otklanjanje eventualnih manjkavosti na postojećim prometnicama, prvenstveno državnoj cesti D100 kao glavnoj otočkoj arteriji ali i na ostalim cestama (županijske, lokalne i nerazvrstane), koje u planskom periodu zahtijevaju bezuvjetnu intervenciju.

Državna cesta Porozina (trajektna luka) - Cres - Mali Lošinj (D100) Minimalni tehnički elementi koje treba postići na čitavoj dužini: * Vrač = 60-80 km/h ( 50 km/h u naselju ) * b = 2x3,25+2x0,30+2x1,20 - širina ceste van naselja b1 = 2x3,25+2x0,30+2x1,60 - širina ceste u naselju * Rmin = 120-250 m ( 75 m ) - horizontalni radijus na trasi, * Lprel. = 45 - 60 m ( 35 m ) - duljina prelaznice - klotoide,



* nmax = 7 % ( 8 % ) - uzdužni pad nivelete, * nk = 2,5 % - 4,0 % - poprečni nagib kolnika, 4,0 % - nagib bankine, 1,5 % - nagib nogostupa, * Rmin = 1.100 m _ 3.200 m 750 m 2.100 m - vertikalni radijus loma nivelete ( konveks/konkav.). Osim rekonstrukcije ove ceste (D100) i postizanja navedenih elemenata posebno na trasi izvan naselja, predviđa se izgradnja novih ( kraćih ) dijelova trase sa ciljem obilaženja naselja ili poboljšanja elemenata gdje to nije u potpunosti moguće.

1. Obilaznica Beleja sa zapadne strane naselja u dužini L = 2.000 m i vrlo malim uzdužnim padovima (n< 1 %). Napuštena dionica kroz naselje postaje naseljska cesta s dva priključka na državnu cestu D100.

2. Cesta kroz naselje Osor danas predstavlja najkritičniju točku na čitavoj trasi (osim Privlake u Malom Lošinju) pa su i intervencije tu najzahtjevnije. Osim korekcije trase u samom naselju (proširenje prema moru što podrazumijeva pomicanje obale i neminovno nasipavanje ) planom se predviđa:

- proširenje morskog kanala uz njegovo produbljenje na 4,0 m, - potrebno produbljenje dna na prilazu s jedne i druge strane prolaza, - izgradnja novog raskrižja s cestom L58101 za Punta Križa i ceste za Bijar, - korekcija trase L ≅ 1000 m.

3. Obilaznica Nerezina i Sv. Jakova (duža varijanta) je u projektiranju te je ugrađena u plan.

4. Rekonstrukcija spojeva D-100 s lokalnom cestom L 58103 (za naselje Artatore) i cestom za vojnu zonu Kovčanje, s istovremenom korekcijom zavoja između ta dva spoja.

5. Novi dio trase D100 u malološinjskoj luci u dužini L = 1500 m od uvale Kovčanje do autokampa Poljana s najvećim uzdužnim padom 3-4 %. Ovim se "izmicanjem" sadašnje trase dobiva dragocjeni obalni prostor širine 40 m i dužine 1000 m s obalnom cestom ( stara trasa ) za lučke namjene.

6. Prelaz ceste D100 preko kanala na Privlaci predstavlja, osim sličnog u Osoru, drugu neuralgičnu točku ceste D100. Planirano rješenje predviđa slijedeće zahvate u prostoru:

- podizanje postojeće nivelete ceste, dijelom nasipavanjem usjeka, a dijelom na stupovima ukupne dužine ∼ 500 m,

- proširenje pomorskog prolaza na 25 m i produbljenje dna 4,0 m od (NNžV - najniže žive vode / žive vode se određuju pri najvećim oscilacijama plime i oseke, kao najniže i najviše),

- produbljenje na istu dubinu prilaza s obje strane pomorskog kanala, - izgradnja novog pokretnog mosta sa svjetlom visinom od 15 m između mosta i (NVžV).

7. Izgradnja novog dijela trase D100 od brodogradilišta do Zagazina ( istočno oko uzvisine Malin ) u dužini 850 m i max nagibom 4,5 - 5,0 %, kao supstitucija dijela ulice IX Dalmatinske divizije čija bi rekonstrukcija bila vrlo upitna a s koje se u slučaju novoplanirane trase otvara mogućnost ulaska u zonu Malin i proširenje građevinske zone.

8. Rekonstrukcija križanja na završetku državne ceste D100 u Malom Lošinju i na početku županijske ceste za Veli Lošinj, s naglaskom na potrebu kvalitetnog rješenja pješačkog i biciklističkog prometa (moguće rješenje križana u dvije razine).

Nakon izgradnje novih dionica državne ceste, postojeće će trase postati nerazvrstane prometnice u naseljima.



U koridoru državne ceste Porozina (trajektna luka) - Cres - Mali Lošinj (D100) se planira izgraditi jedan servisni punkt (SP) namijenjen održavanju te ceste. U sklopu ovog područja je dozvoljeno graditi potrebne prizemne građevine, spremišta i urediti vanjske prostore za građevinski materijal i vozila. Prostor prema prometnici je potrebno ozeleniti.

U koridoru iste državne ceste se planiraju autobusna stajališta za naselja Belej, Ustrine, Osor, Nerezine (naselje i Lopari), Sv. Jakov (naselje i Lučica), Ćunski (naselje i Artatore) i Mali Lošinj (Kovčanje, Poljana, Privlaka i Zagazinjine) čiji je prostorni raspored vidljiv iz kartografskog prikaza br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000. Tehnički elementi autobusnih stajališta trebaju biti u skladu sa zakonskim propisima.

Na prostoru u koridoru državne ceste, uz naselje Osor, u zoni križanja s lokalnom cestom do naselja Punta Križa se planira izgraditi prateći uslužni objekt (PUO) s turističkim informativnim punktom, u sklopu kojega je moguće pored javnog parkirališta planirati ugostiteljsko turistički objekt s ugostiteljski, uslužnim, trgovačkim izložbenim i komunalnim sadržajima. Izgradnja i uređenje površine za organizaciju pratećeg uslužnog objekta se utvrđuje prema slijedećim uvjetima:

- površina zone do 0,5 ha, - urediti najmanje 30 mjesta za osobne automobile i najmanje 2 parkirališta za autobus, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) je 0,3; - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) je 0,3 / 0,6 uključujući tavan; - najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m - najveći dozvoljeni broj etaža je ukopani podrum, prizemlje i tavan. - oblikovanje građevine suvremeno, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima

autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni krajolik i osjetljivi vrijedan prostor uz naselje Osor.

Osnovni tehnički elementi za gradnju i uređenje javnih cesta na području obuhvata ovog Plana određuju se kako slijedi:

- broj prometnih trakova za državnu, županijsku i lokalnu cestu iznosi dva, - najmanja dozvoljena širina prometnog traka za državnu cestu iznosi 3,25 m, - najmanja dozvoljena širina prometnog traka za županijsku cestu iznosi 3,00 m, - najmanja dozvoljena širina prometnog traka za lokalnu cestu iznosi 2,75 m, - najmanja dozvoljena širina rubnog traka za državnu i županijsku cestu iznosi 0,30 m, - najmanja dozvoljena širina rubnog traka za lokalnu cestu iznosi 0,20 m, - poprečni nagib javnih cesta iznosi 2,5%-4,0%, - najveći dozvoljeni uzdužni nagib za državnu cestu iznosi 7%(8%), za županijsku 10% a

lokalnu 12%, - najmanja dozvoljena širina nogostupa javne ceste je 1,60 m, - najmanja dozvoljena širina bankine cesta van naselja) iznosi 1,20 m za državnu cestu, 1,00

za županijske i lokalne ceste.

Kod rekonstrukcije javne ceste unutar izgrađenog dijela naselja su širine prometnih trakova za državne i županijske ceste koje mogu iznositi minimalno 3,00 m (državne) i 2,75 m (županijske) odnosno širina nogostupa 0,80-1,20 m.

Županijske ceste Na prostoru Grada Malog Lošinja su planirane slijedeće županijske ceste:

- od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do zračne luke Mali Lošinj, - od Malog Lošinja do Velog Lošinja.



Lokalne ceste Na prostoru Grada Malog Lošinja su planirane slijedeće lokalne ceste:

- od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do centra naselja Mali Lošinj, - od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do T.L. Čikat, - od lokalne ceste T.L. Čikat do T.L. Sunčana uvala, - od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do Ustrina, - od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do T.L. Baldarin, - od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do T.L. Artatore.

- Nova prilazna cesta od postojeće trase državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj (D100) u naselju Nerezine do planirane luke nautičkog turizma - marine Biskupija u Nerezinama.

- Produženje ceste od T.L. Čikat - M. Lošinj (Ž5159) do T.L. Sunčana uvala (Ž5160) oko uzvisine Belveder ponovo do iste ceste (Ž 5159) čime se postiže bolja protočnost kroz hotelski kompleks u Sunčanoj uvali (bez okretanja) posebno za autobuse. Dužina ovog dijela ceste je 1.300 m s nagibima 6,33 % i 4,0 %.

- Novi dio ceste Osor (D100) - Punta Križa - T.L. Baldarin (L 58101), od novog spoja s D100 pred Osorom do spoja na postojeću trasu) u dužini 1000 m i s uzdužnim nagibom n ≅ 1,5 % te rekonstrukcija ostalog dijela ceste za Puntu Križa, u dužini od 12.700 m s novim dijelovima ceste za obilazak oko naselja Punta Križa l = 2200 m i s novim spojem na kamp Baldarin l = 1100 m.

- Novi dio ceste T.L. Artatore - D100 (L 58103) za naselje Artatore dužine 150 m od novog spoja s D100 do postojeće trase. Osim toga se ostali dio trase 500 m planira rekonstruirati (proširenje kolnika i popravak elemenata dviju serpentina).

Minimalni tehnički elementi koje treba postići na županijskim, lokalnim i nerazvrstanim cestama su: * Vrač = 40-70 km/h ( 30 km/h - kraće dionice ) * b = 2x3,00+2x0,30+2x1,00 - županijske van naselja, b = 2x3,00+2x0,30+2x1,60 - županijske u naselju, b* = 2x2,75+2x0,20+2x1,00 - lokalne i nerazvrstane van naselja, b* = 2x2,75+2x0,20+2x1,60 - lokalne i nerazvrstane u naselju, * Rmin = 45 - 175 m ( 25 m ) - horizontalni radijus, * Lprel. = 30 - 45 m ( 25 m ) - duljina prelaznice - klotoide, * nmax = 9 % ( 10 % ) - maksimalni uzdužni nagib nivelete, * nk = 2,5 % - 4,0 % - poprečni nagib kolnika, 4,0 % - nagib bankine, 1,5 % - nagib nogostupa, * R*min = 300 m _ 1.900 m 200 m 1.300 m - vertikalni radijusi ( konveks/konkav). Nerazvrstane ceste Planirane nove ili rekonstruirane dionice su:

- nova cesta Mali - Veli Lošinj - planirana luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Mrtvaska, ukupne dužine 7.400 m planirana po istočnoj padini Kalvarije (Sv. Ivan) i njeno povezivanje s gospodarskim zonama Mali i Veli Lošinj. Trasa ceste se u najvećoj mogućoj mjeri prilagođava postojećem terenu a ekonomičnost i elementi koji proizlaze iz računske brzine su drugorazrednog značaja. Nužne usjeke i nasipe treba pažljivo oblikovati korištenjem zelenila i kamenom obloženih zidova. Prvi dio te ceste predstavlja obilaznu - sabirnu cestu naselja Veli Lošinj koja prolazi jugoistočnim rubnim prostorom naselja,

- novi odvojak ceste naselje Veli Lošinj - luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Rovenska,

- cesta u naselju Veli Lošinj koja prolazi obodno između turističkog naselja Punta i zapadnog ruba jezgre naselja,



- nova ulazna cesta u naselje Artatore s ceste za aerodrom ( L5157), - novi dio ceste Poljana - most na Privlaci u Malom Lošinju, - novi odvojak ceste s postojeće ceste za Čikat u pravcu Velopina, ispod hotela Čikat. - nova cesta od lokalne ceste (L58099) Ustrine - D100 do kamenoloma na lokaciji Bojnak koji

se nalazi uz granicu, na području Grada Cresa

- Na malim otocima se za povezivanje naselja i drugih prostora privedenih određenoj namjeni uređuju prometno-kolni putovi najmanje širine 3,0 m s adekvatnom podlogom, eventualnom sigurnosnom ogradom i ostalim elementima za sigurno prometovanje traktorima i drugim prometalima koji se ovdje koriste (moped, qvad, atw i sl.). Pri tome treba posebnom odlukom ograničiti brzinu i regulirati druge uvjete prometovanja. Ovi se putovi ne planiraju za druge vrste motornih vozila.

- Potrebno je kao prometne objekte planirati lokacije za organizaciju transfer punkta za male otoke, s parkiralištem za osobna vozila i s pristaništem linijskog brodića u Uvali Mrtvaska i u zoni Kovčanje-Artatore.

Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je rekonstrukcija postojećih nerazvrstanih cesta/ulica i izgradnja novih izvan područja za koja nije obvezna izrada prostornog plana užeg područja.

Minimalni tehnički elementi za gradnju i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta i ulica su slijedeći: - širina prometnog traka za odvijanje dvosmjernog prometa iznosi 2,75 m a širina rubnog traka

0,20 m s nogostupom 1,6 m, - najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 16% a poprečni 2,5% do 4,0%, - najmanja dozvoljena širina kolnog pristupnog puta ili jednosmjerne ceste/ulice iznosi 4,5 m s

nogostupom 1,60 m uz uvjet da dužina kolnog pristupnog puta nije veća od 50 m.

Izuzeće se odnosi na rekonstrukciju postojeće ceste/ulice unutar povijesne jezgre/graditeljske cjeline, gdje je dozvoljena širina kolnog pristupnog puta ili jednosmjerne ulice minimalno 3,0 m s nogostupom 0,80-1,20 m.

Ako je prometna površina u krivini potrebno je povećati širinu prometnog traka, u skladu s posebnim propisima i standardima.

Nerazvrstana cesta/ulica treba udovoljavati propisima za odvijanje sigurnog stalnog i interventnog prometa, uključivo promet vatrogasnog vozila.

Najveća dozvoljena dužina slijepe ulice iznosi 250 m. Na završetku takve ulice je potrebno izgraditi okretište za komunalna i ostala vozila (odvoz smeća, vatrogasci, kamioni dopreme i sl.).

Ako prostorne i funkcionalne mogućnosti to dozvoljavaju, prilikom projektiranja prometnica, posebno u novim dijelovima naselja obvezno je predvidjeti pojas u širini od 2,5 m za uzdužno parkiranje. Zemljište uz prometnicu je potrebno urediti kao javnu zelenu površinu, površinu za smještaj urbane opreme ili kao površinu za smještaj objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Javna prometna površina unutar granica građevinskog područja naselja mora se projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica tako da omogućava vođenje ostale infrastrukture i mora biti vezana na sistem javnih cesta.

U centralnoj zoni naselja se za stajališta autobusa moraju u sklopu javne prometne površine izvesti ugibališta.

Ulicom se smatra cesta ili put na građevinskom području uz koju su izgrađene ili se planiraju graditi građevine na koju će biti izravno priključene. Novoformirana ulica mora zadovoljavati uvjete za nerazvrstane ceste/ulice.



Ako je postojeća nerazvrstana/cesta ulica širine manje od propisane, udaljenost građevina treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste do propisane veličine. Regulacijski pravac će se odrediti na udaljenosti najmanje 4,0 m od osi postojeće ceste ako je planiran dvosmjerni promet, odnosno najmanje 3,5 m od osi postojeće ceste ako je planiran jednosmjerni promet. Navedeno se ne odnosi na interpolacije u povijesnim jezgrama naselja gdje su ulice sa svim svojim elementima u najvećem dijelu definirane.

Neizravni kolni prilaz građevnoj čestici, s mreže javnih prometnica može se osigurati javnom prometnom površinom, kolnim pristupnim putom ili pješačkim putom na malim otocima bez kolnog prometa. Kolnim pristupnim putom se u neizgrađenom dijelu naselja mogu priključiti do 4 građevne čestice.

Gradnja unutar zaštitnog pojasa državne, županijske i lokalne ceste se utvrđuje u skladu s posebnim uvjetima nadležnih uprava za ceste i za nerazvrstane ceste u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela Grada.

Gradnja unutar koridora planirane ceste se može dozvoliti nakon izgradnje ceste ili iznimno sukladno glavnom projektu i pravomoćnoj građevnoj dozvoli kada je trasa ceste i sve njene građevine iskolčena na terenu te uz to za državne, županijske i lokalne ceste u skladu s posebnim uvjetima nadležnih uprava za ceste i za nerazvrstane ceste u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela Grada. Unutar koridora je dozvoljena rekonstrukcija postojećih građevina radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada, uz uvjet da se postojeća udaljenost od prometnice ne umanjuje.

3.5.1.2. Promet u mirovanju Smještaj vozila unutar područja obuhvata ovoga Plana potrebno je osigurati u garažno-parkirnim građevinama, na parkirališnim površinama te iznimno uličnim parkiranjem.

Svaka građevna čestica mora imati osiguranu površinu za smještaj vozila uz otvorenu mogućnost da se prostornim planom užeg područja može utvrditi drugačije rješenje i to isključivo za područja zaštićenih povijesnih cjelina i za izdvojena područja unutar i izvan naselja.

Kod interpolacije građevne čestice u izgrađenom građevinskom području, centralnoj zoni naselja, ili kada su oblik i veličina građevne čestice takvi da se ne može osigurati smještaj vozila u okviru građevne čestice ili se radi o građevnoj čestici bez neposrednog kolnog pristupa, smještaj vozila može se odrediti na posebnim građevnim česticama namijenjenim izgradnji skupnih garaža ili parkirališnih prostora. U tom slučaju se neposredni pristup građevne čestice na javnu prometnu površinu može osigurati pješačkim prolazom ili javnim stubištem širine 2,0 m i dužine do 30 m. Ovo se ne odnosi na male otoke bez kolnog prometa.

Veličina parkirališnih mjesta i odgovarajućeg prometnog traka određuje se sukladno uvjetima iz HRN U.S4.234 (S.l. 17/80) uz preporučenu dimenziju parkirališnog mjesta od 5,5 x 2,5 m. Na parkiralištima se osigurava propisan broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju najmanje veličine 3,0 x 5,0 m i vidljivo označena, a biraju se mjesta koja su najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.

Broj parkirališnih/garažnih mjesta utvrđuje se kako slijedi: a) s obzirom na površinu stana: - do 60 m2 neto površine 1 parkirališno mjesto - 60 m2 do 100 m2 površine 2 parkirališna mjesta - Iznad 100 m2 površine 3 parkirališna mjesta

b) s obzirom na vrstu djelatnosti: - za trgovačku djelatnost, na 25 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno

parkirališno mjesto,



- za industrijsku i komunalno-servisnu djelatnost, na 40 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za zanatsku i uslužnu djelatnost, na 35 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za ugostiteljsku djelatnost, na četiri sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu, na tri do šest osoba (posjetitelja/zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za uredsku djelatnost, na 30 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za kulturnu djelatnost, na pet sljedećih mjesta u kazalištu, koncertnoj dvorani, kinu i slično, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za zdravstvenu djelatnost, na pet kreveta u bolnici te na 30 m2 bruto razvijene površine u ambulanti, poliklinici, domu zdravlja i socijalnoj ustanovi, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za vjersku djelatnost, na 15 sjedala u vjerskoj građevini potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za školsku djelatnost i djelatnost visokog obrazovanja, na jednu učionicu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za predškolsku djelatnost, na jednu grupu djece u predškolskoj ustanovi potrebno je osigurati četiri parkirališna mjesta,

- za športsku djelatnost, na deset sjedećih mjesta u športskoj dvorani i igralištu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za rekreativnu djelatnost, na 500 m2 bruto razvijene i uređene površine za rekreaciju potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto, a za rekreativno područje uređenih kupališta čija dužina mjerena obalnim rubom iznosi 50,0 m potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta.

c) s obzirom na broj zaposlenih: - broj parkirališnih mjesta za zaposlenike treba zadovoljavati normativ od najmanje 0,3 parkirališnih mjesta po zaposlenom u najbrojnijoj smjeni,

3.5.1.3. Pješački promet Postojeća javna stubišta-skalinade, kao vertikalne veze unutar naselja, treba zadržati i urediti, te ovisno o lokalnim uvjetima nastaviti u nove dijelove naselja.

Pored mreže pješačkih površina u naseljima, Na području Grada Malog Lošinja postoji mreža pješačkih staza, šumskih, poljskih i obalnih putova. Postojeće staze i putovi su sustavno uređene i obilježene na prostoru Punte Križa, na južnom dijelu Otoka Lošinja i na Osoršćici gdje se kao dopuna pješačkih putova planira uspostava žičare od sela Peštine, odnosno od lokaliteta Podgora - Bardo do vrha Sv. Nikola.

Planira se daljnje uređenje postojećih staza i putova te uspostavljanje novih, posebno putova duž obala u naseljima i turističkim zonama. Tim bi se putovima, pored ostalog, u intenzivnije izgrađenim zonama osigurao javni prolaz duž obale mora, a time i dostupnost obale za kupanje i rekreaciju.

Trase novih pješačkih komunikacija i obalnih putova u neizgrađenim prostorima treba na terenu postaviti prema principima pejzažnog oblikovanja uz zaštitu užeg obalnog pojasa, zasijecanjem u teren sa što manje nasipavanja. Hodnu površinu izvesti na tradicionalan način kao zemljani ili makadamski put, popločen kamenom ili u kombinaciji betona i kamena.

Širinu puta i nagib treba prilagoditi uvjetima na lokaciji, te na potrebnim potezima predviđati jednostavne zaštitne ograde a prema kopnu suhozide.



Pješačke staze su u pravilu namijenjene isključivo pješacima te se pri njihovom obilježavanju to ističe.

Obalne putove treba izvesti unutar pomorskog dobra, u pravilu njegovim kopnenim rubom. Gdje je to moguće u sklopu obalnog puta, na dijelu prema kopnu treba predvidjeti posebnu traku za bicikle. U tom bi slučaju širina obalnog puta trebala biti najmanje 2,5 m.

Uz pješačke staze i kolne prometnice se, na mjestima s atraktivnim vizurama uređuju vidikovci pri čemu se pored uređenja partera i izgradnje ograde, postavlja urbana i infrastrukturna oprema prostora.

Vidikovci se planiraju na lokacijama Sv. Ivan, Umpiljak, Vela Straža (Monte Bašton), iza Bonićeve kuće, na Osoršćici: Počivalice, Sv. Mikul (Sv. Nikola), televrin, Planinarski dom, Polanža-crkvica, Sveti Jakov, Ilovik, Susak, Unije, Ustrine, Nerezine - nove cesta, koje su prikazane na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000, te na drugim zanimljivim mjestima.

3.5.1.4. Biciklističke staze Biciklističke staze se planiraju u koridoru svih javnih cesta te u koridoru nerazvrstanih cesta , kao odvojeni dijelovi širine 1,6 m i trasama obalnih šetnica također kao odvojeni dijelovi širine 1,0 m te na manje frekventnim pješačkim putovima, posebno duž povijesnih trasa putova.

Kao biciklističku stazu se predlaže urediti devastirani prostor trase vodovoda za Puntu Križa. Biciklističke staze se uređuju i u sklopu rekreacijskih površina.

3.5.1.5. Koridor planirane žičare Planom je utvrđena trasa i koridor planirane žičare iz Nerezina na Osoršćicu gdje se kao dopuna pješačkih putova planira uspostava žičare s polaznom stanicom na potezu od Podgore - Barda do sela Peštine i sa završnom na vrhu Sv. Nikola.

Utvrđuje se koridor za izgradnju žičare koji je prikazan na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000. Unutar utvrđenog koridora se može graditi konstrukcija sustava žičare s građevinom polazne i završne stanice. U sklopu građevine polazne i završne stanice se osim pogonskih uređaja mogu izgraditi prateći prostori za osoblje, ugostiteljski sadržaj za prehranu i piće s pratećim sadržajima i terasom, spremišta za sportske rekvizite, javne sanitarije, te urediti vidikovac, staze, igrališta, odmorišta i drugi sl. sadržaji u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru i izletničkog turizma.

Lokacijskom dozvolom se, ovisno o lokacijskim uvjetima, utvrđuje površina ugostiteljskog sadržaja u građevini (okvirno 30 m2) s terasom za najviše 40 mjesta te drugi sadržaji u građevini i vezano na to način vodoopskrbe, odvodnje i energetski sklop. Građevina može biti prizemna s podrumom odnosno sa suterenom. Oblikovanje građevina treba biti prilagođeno prirodnom ambijentu.

Trasu žičare i prateće građevine treba postaviti i oblikovati sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

Utvrđuje se zaštitni koridor žičare najmanje širine 2 x 20 m od osi trase. Unutar koridora žičare se zahvati mogu utvrditi uz posebnu suglasnost nadležnog tijela Grada.

3.5.1.6. Pomorski promet Na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora", u mjerilu 1:25000 prikazan je raspored luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja, kao i morskih luka



posebne namjene (luke u funkciji jednog korisnika i ostale morske površine u funkciji sidrenja i priveza te plovni putovi.

Planirani sustav luka i plovnih putova osnova je za uspostavljanje suvremenog sustava pomorskog prometa unutar prostora Grada kao i u povezivanju s prostorima županije, države i dalje. Time bi, uz nužno uređenje i opremanje luka, ovaj vid prometa dobio na značaju i postao jedan od najznačajnijih segmenata prometnog sustava ovog prostora.

S tim premisama se u okviru ovog otočja planira unapređenje postojećih i uspostavljanje novih trajektnih i brzobrodskih linija i organiziranje putničkog pomorskog prometa na principu "feeder-a".

Sustav putničkog pomorskog prometa se planira na način da se naseljeni mali otoci povežu suvremenim brzim brodicama s Malim Lošinjem dva do tri puta dnevno, pri polasku i povratku brze linije te sredinom dana (za one koji obavljaju dnevne poslove u Malom Lošinju), uz usklađenje voznog reda takve brodice s brzom brodskom linijom.

Na taj bi se način, bez povećanja troškova, put od Malog Lošinja, sa pristajanjem u Cresu, sa sadašnjih 4 sata smanjio na 1,5 sat. Istovremeno bi stanovnici malih otoka imali višekratnu vezu s Malim Lošinjem a do Rijeke bi mogli svakodnevno putovati uz mogućnost povratka u istom danu, te bi otočje postalo dostupnije putnicima i izletnicima iz svih destinacija. Pri provedbi treba razmotriti opravdanost povezivanja i Punte Križa u navedeni sustav.

Pored toga, planira se osigurati uvjete za pristajanje brodova brze pruge na relaciji Rijeka – Dubrovnik. Uz pretpostavku izgradnje potrebnih lučkih građevina, mogućnost pristaništa brze pruge treba ispitati u okviru planiranih luka otvorenih za javni promet Sv. Martin – Mali Lošinj i luke Mrtvaska.

Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03.), luke na prostoru Grada Malog Lošinja se po namjeni razvrstavaju na luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene.

Luka otvorena za javni promet je morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta.

Luka posebne namjene je morska luka koja je u posebnoj upotrebi ili gospodarskom korištenju pravnih ili fizičkih osoba (luka nautičkog turizma, industrijska luka, brodogradilišna luka, ribarska luka i dr.) ili državnog tijela (vojna luka).

Luka mora imati: - lučki bazen, - objekte sigurnosti plovidbe, - uredno održavanje dubina na morskom dijelu lučkog područja i - obalu, uređaje i opremu koji omogućuju siguran privez, pristajanje i sidrenje plovnih objekata.

MORSKE LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira 21 luka kao luka otvorena za javni promet. U okviru tih luka planiraju se slijedeće lučke djelatnosti:

- privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i brodica i plutajućih objekata, - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba, - ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila , - ostale gospodarske djelatnosti sukladne lučkim djelatnostima (npr. usluge putnicima,

opskrba plovila, lučko agencijske usluge i drugo) - za potrebe stanovnika i gostiju malih otoka se na dvije lokacije na otoku Lošinju predlaže

organizacija terminala za male otoke u okviru luka otvorenih za javni promet; unutar lučkog područja se planira pristanište za linijsku brodicu do malih otoka, dok se na kopnu, izvan najužeg obalnog pojasa planira parkiralište za duže ostavljanje vozila, koje se izvan sezone



dvonamjenski koristiti (za odlaganje brodica i sl. namjene). Takav se terminal planira u luci Mrtvaska za otok Ilovik, te u luci Mali Lošinj, na dijelu Kovčanje (bazen 3, NA4.5) za otoke Unije, Susak i Srakane.

- pri izradi plana užeg područja, sukladno ciljevima, razmotriti mogućnost uređenja ili rezervacije dijela prostora za pristajanje hidroaviona, s pontonom - plivajućom platformom veličine okvirno 30x30 m u okviru akvatorija luka otvorenih za javni promet; Mali Lošinj, Jadriščica, Unije, Susak i Ilovik,

Razgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luka otvorenih za javni promet, za pojedine namjene i broj vezova za potrebe domaćeg stanovništva i nautičara i broj vezova za ribarske brodove odredit će se prilikom izrade UPU-a.

Po veličini i značaju luke otvorene za javni promet na području Grada Malog Lošinja su luke lokalnog značaja, osim luke Mali Lošinj koja je županijskog značaja.

Morske luke otvorene za javni promet na području Grada Malog Lošinja su: - morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja Mali Lošinj, - morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja: 20 luka prema slijedećem popisu:

A. LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET kopneni dio luke - oznaka ZNAČENJE

Mali Lošinj - bazen 1 - centar NA4 Mali Lošinj - bazen 2 - Poljana NA4, NA4.3 i NA4.4 Mali Lošinj - bazen 3 - Tovar - Kovčanje NA4.2, NA4.5

1.

Mali Lošinj - bazen 4 - Velopin NA4

županijsko

2. Mali Lošinj - Baldarka NA4 lokalno 3. Mali Lošinj - Sveti Martin NA4 lokalno 4. Zela - Koromačna (Belej) IS2 lokalno 5. Ćunski - Artatore NA2.1 lokalno 6. Ilovik NA3 lokalno 7. Male Srakane IS14 lokalno 8. Nerezine NA6 lokalno 9. Nerezine - Rapoća (Ufratar) NA6 lokalno

Osor - bazen 1- sjever 10. Osor - bazen 2 - jug NA7 lokalno

11. Osor - Bijar IS10 lokalno 12. Punta Križa - Jadrišćica NA8.1 lokalno 13. Punta Križa - Ul IS11 lokalno 14. Susak NA9 lokalno 15. Unije NA11 lokalno 16. Unije - Maračol NA11.1 lokalno 17. Sveti Jakov - Studenac NA10.1 lokalno 18. Srakane Vele IS15 lokalno 19. Veli Lošinj NA14 i R216 lokalno

Veli Lošinj - Rovenska - bazen 1 NA14 20. Veli Lošinj - Rovenska - bazen 2 IS13 lokalno

21. Mrtvaska IS5 lokalno

Unutar navedenih morskih luka otvorenih za javni promet se planiraju slijedeći zahvati i djelatnosti :

1. Morska luka otvorena za javni promet Mali Lošinj Morska luka otvorena za javni promet Mali Lošinj se sastoji od 4 bazena. U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva,



- privez i odvez plovila nautičara, - privez i odvez sportskih brodica, - privez i odvez ribarskih brodova, - privez i odvez teretnih brodova, - privez i odvez brodova u funkciji turističkog prijevoza, - privez za brodove u raspremi, - pristajanje hidroaviona, - lučka uprava, lučka kapetanija i granični pomorski prijelaz i - privez /sidrište/ za plutajući objekt MB Marina planirane muzejsko-ugostiteljsko-zabavne

namjene, - pristan za veće brodove Obalne straže na Velopinu.

Prostorne mogućnosti za proširenje luke Mali Lošinj temelje se na uređenju obalnog dijela luke i na izgradnji potrebnih objekata za zaštitu pojedinih dijelova luke.

Prilikom izrade UPU-a za naselje Mali Lošinj će se kopneni i morski prostor luke razgraničiti na prostorne i funkcionalne cjeline u okviru kojih se planira organizacija:

- dijela luke za ribare, - dijela luke za iskrcaj/ukrcaj tereta, - dijela luke za iskrcaj/ukrcaj otpada s malih otoka (pretovarno mjesto), - dijela luke za plovila stanovnika naselja, - dijela luke za sportske brodice, - dijela luke za nautičare (okvirnog kapaciteta do 250 vezova), - dijela luke za privez i odvez brodova u funkciji turističkog prijevoza s potrebnih najmanje 15

do 20 vezova, - dijela luke za pristan za veće brodove Obalne straže na Velopinu - bazen 4.

U okviru dijela luke za ribare treba osigurati prostorne mogućnosti za izgradnju pristaništa s dužinom obale za privez od 100 do 150 m, kolni prilaz za kamion-hladnjaču te na kopnu mogućnost izgradnje građevine hladnjače. Prednost treba dati lokaciji izvan stambenog dijela naselja s jednostavnim kolnim prilazom bez prolaza kroz naselje. Uz uvjet izgradnje adekvatnih građevina za zaštitu i formiranje luke, predlaže se lokacija Kovčanje, zajedno s teretnom lukom, što otvara mogućnost uređenja i korištenja komplementarnih zajedničkih lučkih sadržaja na moru i kopnu, te lokacija Tovar, uz prelaganje državne ceste izvan kopnenog dijela luke.

Lokacija za benzinsku crpku za potrebe pomorskog prometa će se odrediti UPU-om naselja Mali Lošinj, ovisno o razgraničenju akvatorija luke i ovisno o planiranom uređenju kopnenog dijela luke. Pri konačnom lociranju benzinske crpke sklopu zone gospodarske namjene Kovčanje, na Tovaru i u sklopu brodogradilišta Mali Lošinj se uvjetuje uvažavanje kriterija prometne dostupnosti s mora i kopna, kriterije zaštite okoliša, posebno akvatorija, uz poželjno lociranje u sklopu kompatibilnih gospodarskih ili infrastrukturnih namjena. Ujedno se planira uklanjanje postojeće benzinske crpke koja se nalazi na neadekvatnoj lokaciji na Priku.

2. Morska luka otvorena za javni promet Mali Lošinj - Baldarka U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

Prostorne mogućnosti za proširenje luke Baldarka temelje se na uređenju obalnog dijela luke i na izgradnji potrebnog objekata za zaštitu luke.

3. Morska luka otvorena za javni promet Mali Lošinj - Sveti Martin U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodica



- pristajanje hidroaviona.

Prostorne mogućnosti za proširenje luke Sveti Martin temelje se na uređenju obalnog dijela luke i na izgradnji zaštitnog lukobrana s korijenom na poluotoku Kijac.

Planira se mogućnost uvođenja te pristajanja u ovoj luci brze brodske linije Rijeka - (Krk), Rab, Novalja, kao i brze brodske linije Rijeka - Dubrovnik, unutarnjim plovnim putem koji ima sve preduvjete za kvalitetno povezivanje većih luka (županijskog značaja) u Kvarnerskom zaljevu.

Alternativu predstavlja planirana luka otvorena za javni promet Mrtvaska i luka Rovenska uz uvjet izgradnje nerazvrstane ceste.

4. Morska luka otvorena za javni promet Zela - Koromačna (Belej) U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i izletnička brodica) - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova.

Luka se zadržava u postojećim prostornim okvirima, a u funkciji je naselja Belej. Do luke je potrebno rekonstruirati postojeću cestu.

5. Morska luka otvorena za javni promet Ćunski - Artatore U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i izletnička brodica) - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

Za uređenje luke Ćunski - Artatore se planira izgradnja lukobrana i obale čime će se stvoriti preduvjeti za uređenje priveza u akvatoriju luke.

6. Morska luka otvorena za javni promet Ilovik U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova - privez i odvez teretnog broda - pristajanje hidroaviona.

Prostorne mogućnosti za proširenje luke Ilovik se temelje na produženju obale u smjeru jugoistoka, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke.

7. Morska luka otvorena za javni promet Male Srakane U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika - 1 mjesto za privez - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - do 10 mjesta - privez i odvez ribarskih brodova - 1 mjesto za privez.

U luci Male Srakane se u akvatoriju planira izgradnja gata za pristajanje linijskog broda i brodica stanovnika i posjetitelja, te uz isti gat za privez brodice stanovnika, koje se danas izvlače na obalu nakon svakog isplovljivanja. Na kopnenom dijelu luke se planira izgradnja manipulativnog prostora obale širine najmanje 1,5 m i prilaznog puta širine najmanje 2,0 m.



8. Morska luka otvorena za javni promet Nerezine U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova

Uređenje luke Nerezine je vezano na planirani zahvat izgradnje valobrana pred ulazom u luku čime će se steći uvjeti za racionalnije korištenje akvatorija luke a time i za povećanje kapaciteta luke.

9. Morska luka otvorena za javni promet Nerezine - Rapoća (Ufratar) U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

U okviru luke je dozvoljeno dio vezova namijeniti za plovila gostiju turističke zone Rapoća.

10. Morska luka otvorena za javni promet Osor Morska luka otvorena za javni promet Osor ima dva bazena, svaki s jedne strane grada, koji su međusobno spojeni Osorskim kanalom.

U sklopu bazena 1 - sjevernog dijela luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica nautičara i sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova.

U sklopu bazena 2 - južnog dijela luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

Uređenje bazena 2 - južnog dijela luke Osor je vezano na planirani zahvat rekonstrukcije državne ceste D100 i osorskog mosta, pri čemu se proširenjem ceste planira korekcija obalnog zida u luci te zaštitom luke od valova iz smjera juga čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke.

11. Morska luka otvorena za javni promet Osor - Bijar U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- privez i odvez ribarskih brodova, - ukrcaj i iskrcaj putnika (izletnička brodica), - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica.

Pri uređenju postojeće luke Osor-Bijar se planira rekonstrukcija i izgradnja obalnog zida i uređenje obalnog prostora - rive dok se isključuje nasipavanje ili građenje u moru (hidroarheološki lokalitet).

12. Morska luka otvorena za javni promet Punta Križa - Jadrišćica U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova - pristajanje hidroaviona.



Prostorne mogućnosti za proširenje luke Jadrišćica se temelje na uređenju obalnog dijela luke i gatova, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke.

13. Morska luka otvorena za javni promet Punta Križa - Ul U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i izletnička brodica) - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova, - privez za potrebe turističke zone T26 (11 vezova).

Prostorne mogućnosti za uređenje luke Ul se temelje na uređenju obalnog dijela luke, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke.

Za zaštitu luke se temeljem, maritimnog elaborata, planira izgradnja valobrana /lukobrana.

14. Morska luka otvorena za javni promet Susak U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:


Prostorne mogućnosti za proširenje luke Susak se temelje na produženju obale - južnog gata, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke.

15. Morska luka otvorena za javni promet Unije U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:


Prostorne mogućnosti za proširenje luke Unije se temelje na produženju gata, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke i pristajanje većih putničkih brodova. U sklopu akvatorija luke se dio prostora uređuje kao sidrište.

16. Morska luka otvorena za javni promet Unije - Maračol U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova - pristajanje hidroaviona.

Uređenjem luke bi se omogućilo pristajanje linijskog broda i brodica stanovnika, ribara i posjetitelja za vremenskih prilika kada je korištenje luke u naselju Unije onemogućeno ili otežano. U okviru luke treba predvidjeti vezove za nautičare, kao funkcionalnu cjelinu sa sadržajima ugostiteljsko-



turističke namjene planiranim na kopnu u okviru rekonstrukcije postojeće građevine (ex. tvornica ribe, ex. građevina obrane).

17. Morska luka otvorena za javni promet Sveti Jakov - Studenac U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i izletnička brodica) - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

Razgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luke se određuje na način da se kao kopneni dio luke određuje obalni prostor u luci najmanje širine 1,0 m.

18. Morska luka otvorena za javni promet Vele Srakane U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika - 1 mjesto za privez - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova - 1 mjesto za privez.

U luci Vele Srakane se planira izgradnja sjeveroistočnog lukobrana čime će se osigurati siguran privez za 15-20 brodica stanovnika i gostiju, koje se danas izvlače na obalu nakon svakog isplovljivanja te uz to siguran vez za plovila posjetitelja. Na kopnenom dijelu luke se planira izgradnja manipulativnog prostora obale širine najmanje 1,5 m i prilaznog puta širine najmanje 2,0 m.

19. Morska luka otvorena za javni promet Veli Lošinj - naselje U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova.

Prostorne mogućnosti za proširenje luke Veli Lošinj temelje se na izgradnji novog lukobrana ispod rta Vele stijene, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke i pristajanje većih putničkih brodova.

20. Morska luka otvorena za javni promet Veli Lošinj - Rovenska Morska luka otvorena za javni promet Veli Lošinj - Rovenska ima dva bazena.

U sklopu bazena 1 - jugozapadnog dijela luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i izletnička brodica, putnički brod), - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova.

U sklopu bazena 2 - sjeveroistočnog dijela luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i izletnička brodica) - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova.

Kao nužni zahvati za bazen 2 - sjeveroistočnog dijela luke se planira uređenje i održavanje lukobrana i kolno-pješačkog prilaza do njega. Izgradnjom planirane nerazvrstane ceste do luke otvara se mogućnost njenog korištenja za više namjena, pa je uz Sv. Martin i Mrtvasku i ovu luku potrebno razmotriti kao moguću za pristajanja brze brodske.



21. Morska luka otvorena za javni promet Mrtvaska Luka Mrtvaska se planira kao nova luka lokalnog značaja locirana na mjestu postojećeg privezišta u Uvali Mrtvaska. Na kopnenom dijelu luke se pored sadržaja potrebnih za trajektnu luku planira terminal za otok Ilovik s parkiralištem kapaciteta 50-60 mjesta.

Luka ima važnu ulogu u pomorskom povezivanju Grada Malog Lošinja sa susjednim otocima Rabom i Pagom, te dalje s Ličko-senjskom i Zadarskom županijom. Planira se, uključivanjem u trasu Plave magistrale, kao izlazna trajektna luka s ovog otočja.

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara, - privez i odvez ribarskih brodova.

Planira se mogućnost uvođenja te pristajanja u ovoj luci brze brodske linije Rijeka - (Krk), Rab, Novalja, kao i brze brodske linije Rijeka - Dubrovnik, unutarnjim plovnim putem koji ima sve preduvjete za kvalitetno povezivanje većih luka (županijskog značaja) u Kvarnerskom zaljevu.

MORSKE LUKE POSEBNE NAMJENE Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira 15 luka posebne namjene. Po veličini i značaju ove luke su luke republičkog i županijskog značaja.

Sukladno Uredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene (NN 110/04.), a prema djelatnostima koje se u tim lukama obavljaju planirane su slijedeće luke:

- vojna luka i luka tijela unutarnjih poslova, - brodogradilišne luke, - luke nautičkog turizma, - privezište u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene i

Morske luke posebne namjene na području Grada Malog Lošinja, značaj te osnovne djelatnosti u okviru luka navode se u slijedećem popisu:

br. LUKA POSEBNE NAMJENE NASELJE OZNAKA DJELATNOST ZNAČAJ

B.1. LUKA DRŽAVNIH TIJELA - REPUBLIČKO ZNAČENJE

LV - vojna luka 1. Kovčanje Mali Lošinj

LU - luka tijela unutarnjih poslova - republički

B.2. BRODOGRADILIŠNA LUKA - LB

izgradnja, remont i servis plovila 1. brodogradilište Mali

Lošinj Mali Lošinj LB1 izložbeni prostor i prodaja plovila

- županijski

2. brodogradilište Nerezine Nerezine LB2 remont i servis plovila

B.3. LUKE NAUTIČKOG TURIZMA - LN

najveći kapacitet - broj vezova

1. postojeća marina Mali Lošinj

Mali Lošinj LN1

marina /funkcionalno vezana na brodogradilište i njegovu luku

400 - županijski

2. planirana marina Mali Lošinj

Mali Lošinj LN2 marina 200 - županijski



br. LUKA POSEBNE NAMJENE NASELJE OZNAKA DJELATNOST ZNAČAJ

(na lokaciji Velopin)

3. planirana marina Nerezine (na lokaciji Biskupija)

Nerezine LN3


280 - županijski

Luke posebne namjene se grade temeljem urbanističkog plana uređenja. Lučka područja luka posebne namjene uz naselje Mali Lošinj i uz naselje Nerezine su obuhvaćene obveznom izradom urbanističkog plana uređenja naselja Mali Lošinj i urbanističkog plana uređenja naselja Nerezine (ili PUMN-a Nerezine).

Na području Grada se planiraju tri marine, postojeća marina u Malom Lošinju " YC Marina"" planiranog kapaciteta do 400 vezova i planirane marine u Nerezinama kapaciteta 280 vezova i Velopin u Malom Lošinju kapaciteta do 200 vezova.

Na kopnenom dijelu luke nautičkog turizma - marine se pored osnovnih planiraju prateći sadržaji ugostiteljske, trgovačke, uslužne, poslovne, zabavne, i športsko-rekreacijske namjene. Za luku nautičkog turizma marinu "Velopin " - LN2 se uređenje kopnenog dijela planira uglavnom na načelu zamjene postojećih i interpolacije novih građevina, ostavljajući između njih neizgrađene prostore s vrijednim visokim zelenilom. Građevine u tim zonama mogu imati najviše jednu do dvije etaže.

Do donošenja urbanističkog plana uređenja na području luke nautičkog turizma, marina " YC Marina"" LN1 je moguće uređenje, adaptacija i rekonstrukcija postojećih građevina radi povećanja standarda u luci .

Vezom se, u luci nautičkog turizma, smatra vez za plovilo standardne duljine 12 m, a plovilo je ekvivalent jedne smještajne jedinice od 3 kreveta.

OSTALE POSTOJEĆE LUKE, LUČICE, MANDRAČI I SIDRIŠTA Ostale postojeće luke, lučice, mandrači i sidrišta se na ovom prostoru tradicijski koriste za dolazak do poljoprivrednih posjeda, pašnjaka, do groblja, šuma, lovišta, svjetionika i drugih površina.

Luke, lučice i mandrači kapaciteta do najviše 10 vezova se navode u slijedećem popisu: 1. Uvala Ustrine (luka Ustrine), 2. Otok Trstenik- privezišta Portić, 3. Uvala Meli, 4. Uvala Galboka, 5. Uvala Toverašćica, 6. Uvala Baldarin, 7. Uvala Kaldonta, 8. Uvala Sonte, 9. Uvala Lučica, 10. Uvala Studenčić, 11. Uvala Liski, 12. Otok Koludarac - Uvala Englez 13. Otok Murtar - zapadno privezište, 14. Uvala Krivica, 15. Uvala Balvanida, 16. Uvala Tresorka, 17. Uvala Kriška, 18. Otok Sv. Petar - Pod groblje, 19. Otok Sv. Petar,



20. Otok Male Orjule, 21. Otok Murtar - istočno privezište, 22. Otok Trstenik - Pristanište, 23. Uvala za Osirom, 24. Uvala Lanena, 25. Uvala Zakalčić, 26. Uvala Jadrišćica - Draga, 27. Otok Koludarac

Postojeće luke, lučice i mandrači se mogu uređivati i rekonstruirati zbog povećanja standarda i osiguranja sigurnih uvjeta za privez, bez povećanja kapaciteta.

Sidrišta se predlažu za daljnje korištenje i uređenje na dvadesetak lokacija koje se u akvatoriju otočja koriste za ovu namjenu čiji smještaj je objavljen u službenim pomorskim publikacijama i koje nautičari danas koriste bez kontrole. Osim sidrišta luke Mali Lošinj u uvali Artatore, druga se navedena sidrišta planiraju za komercijalno korištenje. Sidrištima na lokaciji kanal Sv. Petar – Ilovik i u Uvali Maračol se komercijalno gospodari iznajmljivanjem vezova na plutačama. Na takav se način (uz racionalniji privez plovila u četverovez) planira gospodarenje sidrištima na svim ostalim lokacijama koje nautičari danas koriste bez kontrole. Time se, uz naplatu, uspostavlja kontrola načina korištenja i broja nautičara u akvatoriju obalnog mora, posebno tijekom turističke sezone. Pri tome treba s, ciljem očuvanja čistoće mora, kao osnovno osigurati uslugu prikupljanja otpada s brodova te pružanje i drugih usluga potrebnih nautičarima.

Lokacije sidrišta s okvirnim kapacitetom su:

SIDRIŠTE OTOK OZNAKA najveći kapacitet - broj vezova

1. Uvala Artatore Lošinj S1 sidrište luke Mali Lošinj

2. Unije - pred lukom Unije S2 30

3. Uvala Maračol Unije S3 20

4. Uvala Vognjišća Unije S4 20

5. Uvala Podkujni Unije S5 20

6. Uvala Liski Lošinj S6 20

7. Uvala Tomožina Lošinj S7 20

8. Uvala Ustrine Cres S8 30

9. Uvala Bijar - Osor Cres S9 30

10. Uvala Zabodarski Lošinj S10 20

11. Uvala Englez Koludarac S11 20

12. Uvala Krivica Lošinj S12 10

13. Uvala Balvanida Lošinj S13 10

14. Uvala Sunfarni Lošinj S14 10

15. Uvala Pijeski Lošinj S15 10

16. Uvala Tresorka Lošinj S16 10

17. Uvala Kriška Lošinj S17 10

18. Kanal Sv. Petar - Ilovik Ilovik S18 60

19. Uvala Paržine - rt. Radovan Ilovik S19 10

20. Uvala Cirka južna Male Orjule S20 10




21. Uvala Ul - Punta Križa Cres S21 20

22. Uvala Baldarin - Punta Križa Cres S22 20

23. Uvala Kolorat - Majiška - Punta Križa Cres S23 30

24. Uvala Bok Susak S24 30

25. Uvala Jadrišćica Cres S25 30

26. Uvala Meli Cres S26 20

Plovni putovi Dijelom akvatorija Grada Malog Lošinja prolaze trase unutarnjih i međunarodnog plovnog puta kojima se povezuju luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja i međunarodne luke.

Plovni put u unutarnjim morskim vodama čini morski pojas dovoljno širok (i dubok) da omogući sigurnu plovidbu.

Unutarnji plovni putovi prate longitudinalni smjer pružanja otoka te prolaze uz istočne i zapadne obale otoka Lošinja i Cresa.

Unutarnji plovni putovi Rijeka - Cres - Mali Lošinj, Mali Lošinj - Silba -Zadar, Mali Lošinj - Rab - Rijeka i Mali Lošinj - Novalja - Rab - Rijeka su županijskog značaja.

Ostali unutarnji plovni putovi povezuju postojeće i planirane luke otvorene za javni promet lokalnog značaja međusobno i te luke s lukama otvorenim za javni promet županijskog značaja.

Međunarodni plovni put Mali Lošinj - Pula - Venecija prolazi zapadnim i središnjim dijelom akvatorija Grada Malog Lošinja. Uspostavljen je i međunarodni plovni put Mali Lošinj – Ravena – Ancona – Pesaro.

3.5.1.7. Zračni promet aerodrom „Mali Lošinj“ na otoku Lošinju Za Grad Mali Lošinj je od posebnog interesa rekonstrukcija postojećeg međunarodnog aerodroma koji danas prima manje avione do 45 putnika. Aerodrom se planira rekonstruirati izgradnjom pratećih sadržaja i produženjem uzletno-sletne staze.

Uzletno-sletna staza aerodroma Lošinj koja je danas dužine 900 m se planira produžiti na najmanje 1.600 m ukupne dužine, čime bi se omogućio prihvat zrakoplova kapaciteta 70 putnika, odnosno na ukupno 2.500 m dužine za prihvat airbus-a, sa 100-200 putnika. Pored toga je u nastavku piste potrebno osigurati prostor dužine 500 m za postavu prilaznih svjetala.

U navedenoj dužini treba planirati prostor ukupne širine 200 m, obostrani zaštitni pojas širine 75 m od osi sletne staze i obostrano dodatnih 25 m do ograde (sletna staza je širine 45 m). Prostor aerodroma se ograđuje.

U sklopu aerodroma je dozvoljeno planirati prateće sadržaje; servisne, uslužne, poslovne, javne, ugostiteljske, sportske i sl. sukladne osnovnoj namjeni prostora.

Za zonu aerodroma se planom rezervirao prostor ukupne površine 77,0 ha. Produženje piste se planira prema jugozapadu ali se za istu namjenu planira i prostor prema sjeveroistoku a zbog mogućnosti udaljavanja piste od obale mora i izgradnje izvan vrijednog poljoprivrednog zemljišta.



Zračni put je određen na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000.

Rekonstrukcija aerodroma „Mali Lošinj“ se planira u okviru površine građevinskog područja infrastrukturne namjene oznake IS3 ukupne površine 76,91 ha.

letjelište „Unije“ na otoku Unije Letjelište "Unije" se planira rekonstruirati u funkciji održavanja putničkog prometa na relaciji između Unija i Lošinja malim zrakoplovima, koji mogu prevesti četiri putnika.

Letjelište je potrebno urediti kako bi bilo sigurno u korištenju te opremiti nužnim sadržajima. Planira se uređenje uzletno-sletne staze i prilaznog puta do naselja te izgradnja prateće građevine.

Sletna staza se planira najmanje širine 30,0 m s obostranim pojasom širine 15,0 m. Ukupna širina prostora za letjelište iznosi najmanje 60,0 m a dužina 1070,0 m.

Letjelište je s naseljem potrebno povezati putem najmanje širine 3,0 predviđenim za kolno-pješački prilaz.

Prateća građevina se planira izgraditi uz stazu prema naselju. U sklopu građevine je potrebno planirati čekaonu za putnike, sanitarni čvor i priručno spremište. Dozvoljava se i postava pokretne građevine.

Zračni put je određen na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000.

Rekonstrukcija letjelišta „Unije“ se planira u okviru površine građevinskog područja infrastrukturne namjene oznake IS6 površine 7,5 ha.

helidromi Na području Grada Malog Lošinja se izgradnja helidroma - uzletišta za helikoptere planira na otocima Susku i Iloviku te na Punti Križa.

Za helidrom treba osigurati slobodan, neizgrađen prostor dimenzija 100x100 m, u središtu kojeg se uređuje sletna površina dimenzija 38 x 38 m, koja može biti asfaltirana.

Helidrom se može planirati za dvonamjensko korištenje i može se ograditi.

Za helidrom treba osigurati slobodan, neizgrađen prostor dimenzija 100x100 m, u središtu kojeg se uređuje sletna površina dimenzija 38 x 38 m, koja može biti asfaltirana. Helidrom se može planirati za dvonamjensko korištenje i može se ograditi.

Helidrom je s naseljem potrebno povezati putem najmanje širine 3,0 predviđenim za kolno-pješački prilaz.

Izgradnja helidroma se planira izvan građevinskog područja. Uvjeti smještaja sadržaja i uređenje površina helidroma odredit će se lokacijskom dozvolom.

3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

Imajući u vidu planirane zahvate na području Grada Malog Lošinja kao i postojeći broj stambenih jedinica (stanova) odnosno stanovništva na području pojedinog naselja, predviđa se povećanje kapaciteta pojedinih dislociranih digitalnih stupnjeva (UPS Ustrine, UPS Nerezine, UPS Ilovik, UPS Veli Lošinj i UPS Susak) odnosno izgradnja novog dislociranog digitalnog pretplatničkog stupnja UPS-a u Ćunskom.



Kapacitet postojećeg UPS-a Vele Srakane, UPS-a Belej, UPS-a Mali Lošinj, UPS-a Putna Križa, UPS-a Unije i UPS-a Čikat zadovoljava potrebe za TT priključcima kako na već izgrađenom, tako i na novoplaniranom građevinskom području i na području turističke zone.

Na području koje je obuhvaćeno planiranjem kod izrade urbanističke dokumentacije u skladu sa zakonom o telekomunikacijama, predvidjeti i izgradnju telekomunikacijske kanalizacije koja je sastavni dio komunalne infrastrukture na tom području.

Kod utvrđivanja trase distributivne telekomunikacijske kanalizacije potrebno je voditi računa o konfiguraciji terena, potrebnom broju i kapacitetu planiranih telekomunikacijskih kabela kao odgovarajućem tipu montažnih kabelskih zdenaca. Trasa planirane distributivne kanalizacije ide u pravilu po nogostupu uz rub postojećih te novoplaniranih prometnica (cesta).

U cilju unapređenja telekomunikacijske infrastrukture u sklopu planiranih zahvata na javnim površinama te radova na ostalim objektima komunalne infrastrukture potrebno je predvidjeti i izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije na područjima na kojima ona nije izgrađena.

Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju treba graditi s većim brojem PEHD cijevi malog promjera odnosno koristeći tehnologiju mikrocijevi.

Točan položaj distributivne telekomunikacijske kanalizacije u odnosu na ostale objekte infrastrukture definirat će se prostornim planovima nižeg reda, odnosno u glavnim i izvedbenim projektima u postupku ishođenja građevinskih dozvola.

Tehnička rješenja trebaju sadržavati trase i kapacitete telekomunikacijske kanalizacije u pogledu broja cijevi te tipove i lokacije zdenaca i aproksimativni troškovnik izgradnje telekomunikacijske kanalizacije.

Pristupne telekomunikacijske mreže realizirat će se u prijelaznom periodu primjenom TK kabela koji svojim karakteristikama mogu udovoljiti zahtjevima potencijalnih korisnika. Kabeli će se uvlačiti u distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju i to do svakog pojedinog stambenog objekta ili poslovne zgrade. Dugoročno, bakreni kabeli će se zamijeniti svjetlovodnim kabelima koji će se uvući u za to namjenski položene cijevi do objekta korisnika.

Vodovi i građevine telekomunikacijskog sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 2.1. “Infrastrukturni sustav - telekomunikacije i pošta ” u mjerilu 1:25.000.

Telekomunikacijske građevine od županijskog značaja - telekomunikacijska magistrala Grada Malog Lošinja predstavlja dio magistralnog otočkog pravca Mali Lošinj – Krk – Senj.

Povezivanje postojećih i planiranih udaljenih digitalnih pretplatničkih stupnjeva, UPS-ova, na višu prometnu razinu (AXE Krk) realizirat će se digitalnim sistemima prijenosa ovisno o raspoloživom prijenosnom mediju odnosno svjetlovodnim kabelima, podzemnim simetričnim TK kabelima te RR uređajima.

U skladu s planiranim zahvatima na području Grada Malog Lošinja na osnovu planiranog broja stambenih jedinica (stanova) odnosno stanovništva na području pojedinog naselja, predviđa se povećanje kapaciteta pojedinih dislociranih digitalnih stupnjeva ( UPS Ustrine, UPS Nerezine, UPS Ilovik, UPS Veli Lošinj i UPS Susak) odnosno izgradnja novog dislociranog digitalnog pretplatničkog stupnja UPS-a u Ćunskom.

U cilju unapređenja telekomunikacijske infrastrukture u sklopu planiranih zahvata na javnim površinama te radova na ostalim objektima komunalne infrastrukture potrebno je predvidjeti i izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije na područjima na kojima ona nije izgrađena. Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju treba graditi s većim brojem PEHD cijevi malog promjera odnosno koristeći tehnologiju mikrocijevi.



Priključak građevina na telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovu uvjeta pružatelja telekomunikacijskih usluga s time da je obaveza investitora kod izgradnje objekata polaganje cijevi od mjesta koncentracije telekomunikacijske instalacije u objektu do granice čestice.

Objekti infrastrukture pokretnih telekomunikacijskih mreža gradit će se uz poštivanje uvjeta građenja koji su propisani za takve vrste građevina vodeći brigu o zaštiti prirode, krajobraza i kulturnih dobara.

Antenski prijemnici/predajnici - stupovi se postavljaju izvan građevinskih područja, na lokacijama s osiguranim kolnim prilazom. Unutar građevinskih područja se iznimno mogu postavljati temeljem i prostornog plana užeg područja, na dovoljnoj udaljenosti od građevina, pod uvjetom da veličinom i oblikom ne naruše izgled naselja.

Takvi se uređaji mogu samo iznimno postavljati unutar zona zaštite kulturnih dobara i u zonama zaštite prirode, uz posebne uvjete nadležnih tijela, kao i u slučaju postavljanja na prostorima u blizini aerodroma, letjelišta ili helidroma.

Broj odašiljača mobilne telefonije treba smanjiti korištenjem jednog mjesta za smještaj odašiljača za više operatera, a lokaciju odašiljača odrediti usklađivanjem njihovih uvjeta.

Planiranje poštanske mreže utvrđuje se sukladno smjernicama za planiranje mreže javnih i društvenih sadržaja u naseljima.

pošta Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira zadržavanje postojeće mreže poštanskih ureda u naseljima. Poštanski uredi će na postojećim lokacijama, raspoređeni po operativnoj jedinici u Malom Lošinju djelovati organizirani u sklopu Središta pošta Rijeka.

Poštanski centar će poslovati u Malom Lošinju. Jedinice poštanske mreže će i nadalje poslovati u naseljima; Belej, Punta Križa, Osor, Nerezine, Ćunski, Veli Lošinj, Ilovik, Susak i Unije.

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Na području Grada je potrebno izgraditi ili rekonstruirati objekte vodoopskrbnog sustava kojim će se osigurati sigurno snabdijevanje potrošača zdravstveno ispravnom vodom iz Vranskog jezera.

Vodoopskrbna mreža se dimenzionira na najveći ukupan broj stanovnika i gostiju i na potrebe gospodarstva.

Da se do svakog potrošača dovede zdravstveno ispravna voda u dovoljnim količinama za redovnu potrošnju kao i za radne aktivnosti i za zaštitu od požara, na području Grada je potrebno izgraditi ili rekonstruirati objekte koji to osiguravaju:

- crpne stanice, posredstvom čijih pumpi se voda diže na više kote, - vodospreme koje služe za izravnanje dnevnih neravnomjernosti u potrošnji i kao pohrana

količine za gašenje požara, - prekidne komore za smanjenje pritiska, - tranzitni cjevovodi za prijenos vode od jedne vodospreme do druge, - opskrbna mreža cjevovoda za dovod vode do krajnjeg potrošača i protupožarnu zaštitu.



Vodoopskrbna mreža se dimenzionira na najveći ukupan broj stanovnika i gostiju i na potrebe gospodarstva. Potrošnja na području Grada Malog Lošinja:

Vrsta potrošača Broj potrošača 2015. godine

Max. dnevna potrošnja (l/potr/dan)

Ukupna max. dnevna potrošnja

(l/dan) Stalni stanovnici 9.853 250 2.463.250 Povremeni korisnici 8.808 250 2.202.000

Turističke zone 4.600 2.070.000 Hoteli U naseljima 2.315

450 1.041.750

Turistička naselja 6.600 400 2.640.000 Kampovi 2.000 150 300.000 Tu

rizam

Marine 4.480 150 672.000 Industrija (brodogradilište) 70.000 Stočarstvo 150 40 211.450 UKUPNO 11.459.000 * Maksimalna dnevna potrošnja za administrativno područje Malog Lošinja s uračunatim gubicima 23 %. dn

Qmax = 11.459.000 + 23 % gubitka = 14.094.570 l/dan ≅ 14.100 m3/dan Prema ovakvoj prognozi buduće potrošnje i dosadašnjem približnom omjeru između Malog Lošinja i Cresa (63%:37%), ukupna bi potreba na vodi za dane najveće potrošnje (7. i 8. mjesec) iznosila: dn Qmax = 22.380 m3/dan ( 14.100 + 8.280 ) i uz maksimalan kapacitet crpki (350 l/s) zahtijevalo 17h 45' njihovog rada u danu. Zbog mogućeg poremećaja u bilanci vode jezera Vrana posebno u nepovoljnim hidrološkim godinama, potrebno je već sada razmišljati o dovodu vode s kopna, preko Krka (Valbiska-Merag-v. „Vrana“) spojem na budući županijski vodovodni sustav. Korištenje vode iz njega bi bilo u danima najveće potrošnje i u količinama potrebnim da se stabilnost Vranskog jezera ne ugrozi. Osim toga se za manja mjesta uz obalu mogu kao alternativa predvidjeti manji uređaji za destilaciju morske vode. * Ukupna maksimalna satna protoka za južni ogranak vodovoda kojim bi se trebala snabdijevati sva naselja administrativnog područja Malog Lošinja. sat 14.100.000 x 15 qmax = ⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯ = 587,5 l/s

3.600 x 100 * Protupožarna zaštita preko hidranata ulične ( vanjske mreže) je prema važećem "Pravilniku o procjeni ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije", predviđena s 10 l/s ( 2 hidranta x 5 l/s ) za naselja do 5.000 stanovnika ( sva osim Malog Lošinja ) i s 15 l/s ( 2 hidranta x 7,5 l/s ) za naselja do 10.000 stanovnika ( Mali Lošinj ) sve uz pretpostavku 1 istovremenog požara. Hidranti su nadzemni φ 80 mm, a potrebna protoka diktira minimalni kapacitet opskrbne mreže koji ne smije biti manji od φ 100 mm. Količina vode potrebna za gašenje požara mora biti pohranjena za takav slučaj u vodospremi iz koje se napaja opskrbna mreža, kao rezerva koja se ne dira. Njena minimalna količina se dobije na temelju minimalno 2 satnog rada dva hidranta.



Vpp = 2 x 5,0 x 2 x 3.600 = 72.000 l = 72 m3 ( vodospreme za sva ostala mjesta ) Vpp = 2 x 7,5 x 2 x 3.600 = 108.000 l = 108 m3 ( vodospreme za Mali Lošinj ) Ukupna zapremnina vodospreme se približno računa: dn V = (0,4 -0,5 ) Qmax + Vpp

Iz navedenog je vidljivo da će osim izgradnje novih vodosprema tamo gdje ih još nema, ili uz premalene postojeće, trebati izgraditi nove transportne cjevovode i rekonstruirati potkapacitirane (sve ispod φ 100 mm).

GLAVNI OBJEKTI KOJI SE PLANIRAJU IZGRADITI NAPOMENA

1. VODOSPREME

"BELEJ" ( 150 m3 ∇ 175 ) nova "OSOR" ( 120 m3 ∇ 40 ) nova uz postojeću 30 m3 na istoj visini "MASLOVNIK" ( 1000 m3 ∇ 60 ) nova "PUNTA KRIŽA" ( 1000 m3 ∇ 50 ) nova "NEREZINE I." ( 1000 m3 ∇ 70 ) nova "SV. JAKOV I." ( 200 m3 ∇ 90 ) nova "STAN" ( 150 m3 ∇ 107 ) nova "ARTATORE" ( 150 m3 ∇ 60 ) nova "ĆUNSKI" ( 1000m3 ∇ 130 ) nova "KRBOŠĆAK" ( 500m3 ∇ 70 ) nova "POLJANA" ( 600m3 ∇ 55 ) nova "UNIJE" ( 800 m3 ∇ 65 ) nova "GRGOŠĆAK" ( 250 m3 ∇ 240 ) nova "MRTVASKA" ( 150 m3 ∇ 65 ) nova "MALE SRAKANE" ( 100 m3 ∇ 33 ) nova "VELE SRAKANE" ( 100 m3 ∇ 38 ) nova 2. CRPNE STANICE "USTRINE" ∇ 150 nova "GRMOŽAJ" ∇ 68 nova "ĆUNSKI" ∇ 108 nova "UMPILJAK" ∇ 125 nova 3. GLAVNI CJEVOVODI NOVI φ 100 (φ 2") L ≅ 200 M OD GLAVNOG TRANSPORTNOG ČE φ 450 DO CS I V. "USTRINE" NOVI φ 200 L ≅ 3000 M PUNTA KRIŽA - POGANA - BOKINIĆ/BALDARIN NOVI φ 150 L ≅ 9000 M CS "UMPILJAK" ∇ 125 - V. "MRTVASKA" - ILOVIK OPSKRBNE MREŽE NA UNIJAMA, SUSKU I ILOVIKU, TE MALIM I VELIM SRAKANAMA MANJE OPSKRBNE MREŽE MJESTA U UNUTRAŠNJOSTI OTOKA

Dugoročno se planira realizacija priključenja područja Grada Malog Lošinja na regionalni sustav vodoopskrbe (s kopna, preko Krka).

Dodatne količine vode, posebno za potrebe poljoprivrede i gospodarstva je moguće osigurati postupkom desalinizacije, posebno boćatih priobalnih izvora (Unije, Punta Križa).



osnovni tehnički elementi mreže Vodovodna mreža (tlačni, transportni i opskrbni cjevovodi) se u pravilu polažu u trupu javnih prometnica (ceste, pješačke komunikacije, parkirališta), paralelno s kanalizacijskom mrežom (sanitarne i oborinske otpadne vode) s jedne njene strane na udaljenosti minimalno 0,5 m.

Dubina na koju se polažu cijevi vodovodne mreže iznosi cca 1,3 m ( minimalno nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m).

Vodospreme se grade kao podzemne betonske i armirano-betonske građevine koje se sastoje od dvije (2) vodokomore i zasunske komore.

Vodovodne crpne stanice se mogu graditi u sklopu zasunske komore vodospreme ili kao samostalne nadzemne građevine čiji je izgled potrebno arhitektonski prilagoditi okolini.

Cisterne i spremnici za vodu se mogu graditi na građevnoj čestici uz uvjet da njihova udaljenost od granica građevne čestice ne bude manja od 4,0 m, osim prema izričitoj suglasnosti susjeda i kod rekonstrukcija i interpolacija u povijesnim jezgrama gdje se njihova gradnja može vršiti bilo gdje u okviru građevne čestice. Cisterne i spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusni za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati higijenska ispravnost vode za piće, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima.

navodnjavanje Unijskog polja Na Unijskom polju se oko 250 ha pogodne poljoprivredne površine planira navodnjavati, s ciljem razvoja održive poljoprivredne proizvodnje na otoku Unije.

Prema strukturi poljoprivredne proizvodnje koja uključuje uzgoj povrća na oko 60 % površine, uzgoj voća na oko 30 % površine i uzgoj vinograda na oko 10 % površine količine vode koje je potrebno godišnje osigurati za navodnjavanje polja iznose: prosječne potrebe vode od 130 mm i ukupne neto potrebe od 325.000 m3 vode. Prosječne godišnje potrebe mogu biti i dvostruko veće u sušnim godinama. Pretpostavljena je akumulacija vode u tlu od 140 mm/m.

Unijsko polje pruža vrlo ograničene mogućnosti osiguranja vodnih zaliha za navodnjavanje, i to sa sadašnje razine spoznaja, gotovo isključivo sakupljanjem oborinskih voda, uz eventualno prihranjivanje iz otočke vodne leće u povoljnijim hidrološkim razdobljima. Mogućnost korištenja podzemnih voda je djelom istražena i dokumentirana elaboratom "Otok Unije – Hidrogeologija Unijskog polja; Rudarsko-geološko-naftni fakultet Zagreb; 1983. Provedenim istražnim radovima je dokazana mogućnost crpljenja oko 3 l/s, čime nisu utvrđene sve mogućnosti zahvata podzemnih voda na Unijskom polju. Potrebno je istražiti mogućnost izgradnje površinskih spremnika (bazena) napajanih oborinskim vodama iz sustava nakapnih ploha ili iz vodoopskrbnih ili drugih izgrađenih vodnih sustava kao i osiguranje istraživanja i izvedbe novih zahvata voda iz podzemnih vodonosnika. Očekivani troškovi izgradnja vodozahvata (zdenca) i crpne stanice iznose oko 900.000 kn i izgradnja tlačnog cjevovoda oko 900.000 kn, što ukupno iznosi oko 1.800.000 kn.

Vodozahvat i dovod vode trebaju biti usklađeni s tipom sustava natapanja na samoj poljoprivrednoj površini. Potrebni hidrotehnički zahvati i sustav za navodnjavanje će se odrediti detaljnijim projektom ovisno o karakteristikama kulture koja će se uzgajati, karakteristikama tla, veličini i obliku površine, konfiguraciji terena, klimatskim karakteristikama, vrsti i položaju izvora vode, količini i kakvoći vode, raspoloživoj radnoj snazi itd. Kao najpovoljniji se planiraju sustavi lokaliziranog navodnjavanja metodom kapanja pri uzgoju povrća, jagoda i vinove loze, dok se za navodnjavanje voćnih vrsta (trešnje, breskve, masline i dr.) predlažu mini raspršivači.

3.5.3.2. Sustav odvodnje Odvodnja otpadnih voda na području obuhvata ovog Plana je određena kao razdjelni sustav s posebnom mrežom i tretmanom za sanitarne a posebnom mrežom i tretmanom za oborinske otpadne vode.



Za dijelove mreže gdje je sada mješovita (jedinstvena mreža) predviđa se izgradnja nove i razdvajanje otpadnih voda.

Kanalizacijska mreža (sanitarne i oborinske otpadne vode) se u pravilu polaže u trupu javnih prometnica (ceste, pješačke komunikacije, parkirališta), tako da se vodi sredinom kolnika na udaljenosti minimalno 0,5 m od vodovodne mreže.

Dubina na koju se polažu cijevi kanalske mreže u trup prometnice iznosi 1,5-1,7 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m).

Crpne stanice kanalizacije mogu biti podzemne, poluukopane ili nadzemne izgledom prilagođene okolini.

Uređaji za pročišćavanje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda se grade u kao podzemne i nadzemne građevine (betonske i armirano-betonske).

Podmorski ispusti se postavljaju po pripremljenom dnu s potrebnim sidrima i difuzorskim završetkom. U zoni obale do dubine ≈ 7 m p.m. treba ih zaštititi od djelovanja valova.

Prema naprijed navedenom postojećem stanju i ciljevima, a u skladu s planiranim razvojem pojedinih mjesta uz obalu ali i onih udaljenih od nje, možemo prema spomenutim područjima planirati slijedeće:

1. Područje Velog Lošinja Dograđivati će se postojeća mreža (sada mješovita) kao sanitarna i vezati na objekt predtretmana u luci, odnosno postojeći podmorski ispust. Postojeći uređaj će se dislocirati – izgraditi novi s prvim stupnjem pročišćavanja prema Studiji zaštite voda PGŽ.

Za prihvat oborinskih voda se planira izgradnja više zasebnih kanala većeg kapaciteta φ ≥ 30 cm kojima će se oborine odvoditi u separator za masti i ulja i taložnicu odakle će se kraćim podmorskim ispustom odvoditi u more. Njihov broj i povezanost ovise o konfiguraciji i mogućnosti njihovog povezivanja.

2. Područje Malog Lošinja Na području Malog Lošinja danas već postoje dijelovi kanalske mreže vezani na postojeći predtretman izgrađen na rtu Kijac sa podmorskim ispustom. Obalnim kolektorom se sanitarne vode sakupljaju uz C.S. "Škverić" i prepumpavaju u Zagazine odakle idu na Kijac.

Za naselje Mali Lošinj se realizacije sustava odvodnje otpadnih voda planira u dvije faze. U prvoj fazi se planira jedinstven sustav odvodnje za cjelinu naselja i turističku zonu Poljana s uređajem za pročišćavanje na rtu Kijac (poluotok Bojnak) i postojećim podmorskim ispustom te uz ovaj sustav još dva odvojena samostalna sustava za zone Čikat i Sunčanu uvalu, s mehaničkim predtretmanom i postojećim podmorskim ispustom.

U drugoj fazi će se sustav odvodnje otpadnih voda definirati sukladno rješenju iz novelacije "Studije rješenja otpadnih voda naselja Mali Lošinj" iz 1994. Konačno rješenje u osnovi sadrži dopunu sustava odvodnje novim gravitacionim i tlačnim kanalima te crpnim stanicama, kojima će se zone Čikat i Sunčana uvala povezati na centralni uređaj na rtu Kijac.

U cilju maksimalne zaštite malološinjske uvale treba na južnoj obali uz pumpnu stanicu INE izgraditi novu crpnu stanicu „Priko“ i na nju vezati zonu Velopin i njenim posredstvom sanitarne vode prepumpavati u uređaj na rtu Kijac.

Isto se predviđa i za sjevernu obalu uvale od naselja „Tovarić“, Poljana T2 i Poljana-naselje. Njihove će se sanitarne otpadne vode sustavom prepumpavanja dovoditi do crpne stanice „Priko“ i



posredstvom nje do uređaja na rtu Kijac koji u konačnoj izgradnji postaje centralni uređaj za grad Mali Lošinj i naselja u istoimenoj uvali.

U funkciji su još kanali mješovitog sistema odnosno ima još mnogo kuća koje sanitarne vode upuštaju u podzemlje preko individualnih septičkih taložnica. Predviđa se izgradnja novih oborinskih kanala, ne nužno međusobno povezanih ali uvijek s gravitacijskim tokom do najbliže obale gdje će se vode prethodno oslobođene od masti, ulja i sitnijeg kamenja upuštati u obalno more preko kraćih ispusta.

Za ostala naselja oko grada Malog Lošinja su zbog konfiguracije terena i sezonskog karaktera vikend naselja predviđeni zasebni sustavi odvodnje s vlastitim uređajima i podmorskim ispustima što uključuje sabirnu mrežu i neophodna prepumpavanja ( crpne stanice).

a) Za naselje Ćunski se predviđa izgradnja sanitarne mreže vezane na mehanički uređaj (rešetka, sito ) i podmorski ispust do 25 m p.m. odnosno dužine 500 m. Oborinske će se vode zasebnom kraćom mrežom irigirati u tlo.

b) Za naselje Artatore se predviđa izgradnja ulične kanalizacije i priključenje svih objekata ( sada imaju vlastite taložnice s upojem u podzemlje ). Sustavom tlačnih i gravitacijskih kanala se planiraju sanitarne otpadne vode dovesti do rta Beli i tu izgraditi mehanički predtretman s podmorskim ispustom izvan ulaza u uvalu Artatore odnosno luku Malog Lošinja. Na ovaj će se sustav spojiti odvodnja aerodroma i sportsko-rekreacijske zone, te odvodnja vojne zone Kovčanje s potrebnom gravitacionom i tlačnom mrežom odnosno crpnom stanicom.

c) Za područje Čikata se na istoimenom rtu planira izgradnja novog mehaničkog predtretmana vezanog na postojeći podmorski ispust. To će sa samostalnim postojećim sustavom Sunčane uvale predstavljati privremeno rješenje do izgradnje konačnog sustava (gravitacioni i tlačni kanali te crpne stanice), kojim će se oba lokaliteta povezati na centralni uređaj na rtu Kijac (20.000 ES - 30.000 ES)

3. Područje Osora - Lopari - Nerezina - Bučanje - Sv. Jakov

a) Za naselje Osor se predviđa izgradnja mehaničkog predtretmana ( rešetka, fino sito ) i podmorski ispust u Osorski zaljev na sjeveru mjesta do dubine više od 25 m p.m. Oborinske vode će se zasebnom mrežom odvoditi u obalno more uz prethodnu separaciju masti i ulja.

b) Za naselje Nerezine i susjedne turističke zone Lopari i Bučanje se predviđa zajednički uređaj uz korijen budućeg lukobrana u Nerezinama ( mehanički predtretman – rešetka, sita, mastolov i podmorski ispust do 25 m.p.m.). Na njega će se posredstvom crpnih stanica vezati postojeće mreže zona Lopari i Bučanje te Sv. Jakova. Na takvo rješenje upućuje vrlo plitki Lošinjski kanal ispred spomenutih naselja i neekonomično rješenje sa zasebnim (dugačkim) ispustima.

4. Naselja Punta Križa, Draga, Pogana, Bokinić i autokamp Baldarin

a) Za naselje Punta Križa se planira osim izgradnje dviju mreža kanalizacije (razdjelni sustav odvodnje), izgradnja mehaničkog predtretmana ili manjeg tipskog biološkog uređaja s upuštanjem efluenta u tlo.

b) Za kamp Baldarin treba izgraditi kanalsku mrežu (na koju će se spojiti Draga, Pogana i Bokinić) s mehaničkim predtretmanom i podmorskim ispustom, odnosno separatorom za masti i ulja i kraćim obalnim ispustom za oborinske vode.

5. Otoci Susak, Ilovik i Unije

a) Naselje Susak na istoimenom otoku upravo pušta u rad novoizgrađeni odvodni sustav sanitarne otpadne vode, što osim kanalske mreže podrazumijeva biološki uređaj s obalnim ispustom.



b) Za naselje Ilovik i Unije na kojima još nema organizirane odvodnje otpadnih voda se predviđa izgradnja razdjelnog sustava odvodnje s mehaničkim predtretmanom i i podmorskim ispustom do dubine ispod termokline.

6. Naselja u unutrašnjosti otoka ( Belej, Ustrine, Srem, Plat, Verin) te Vele i Male Srakane U tim se naseljima predviđa odvodnja sanitarnih otpadnih voda u tlo s prethodnim pročišćavanjem kroz manji tipski bio uređaj ili običnu zajedničku odnosno individualne septičke taložnice. Oborinske vode se cestovnim rigolima i vodolovkama direktno irigiraju u tlo. Na isti će se način rješavati odvodnja sanitarnih otpadnih voda za planirane manje sportsko-rekreacijske zone.

7. osnovni tehnički elementi mreže Kanalizacijska mreža (sanitarne i oborinske otpadne vode) polažu se u pravilu u trupu javnih prometnica (ceste, pješačke komunikacije, parkirališta), tako da se kanalske cijevi vode sredinom kolnika dok se vodovodne polažu s jedne ili/i s druge njegove strane na međusobnoj udaljenosti minimalno 0,5 m.

Dubina na koju se polažu cijevi kanalske mreže u trup prometnice iznosi 1,5 -1,7 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m).

Crpne stanice kanalizacije mogu biti podzemne, poluukopane ili nadzemne izgledom prilagođene okolini.

Uređaji za pročišćavanje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda se grade kao podzemne građevine (betonske i armirano-betonske).

Podmorski ispusti se postavljaju po pripremljenom dnu s potrebnim sidrima i difuzorskim završetkom. U zoni obale do dubine ≈ 7 m p.m. treba ih zaštititi od djelovanja valova.

Na području gdje je predviđena izgradnja sustava javne odvodnje, a sustav nije izgrađen, odvodnja za obiteljske kuće i drugih građevina, veličine do 10 ES iz kojih se ispuštaju isključivo sanitarne vode, obvezna je izgradnja trokomornih septičkih jama.

Za građevine veće od 10 ES obvezan je priključak na sustav javne odvodnje ili kad on nije izveden ili nije planiran treba predvidjeti zbrinjavanje otpadnih voda s obveznim pročišćavanjem, izgradnjom samostalnih sustava s bio-diskom ili na drugi način, sukladno posebnim uvjetima.

Sabirna jama se može graditi na udaljenosti do 4,0 m od ruba građevne čestice, iznimno i na manjoj udaljenosti uz suglasnost susjeda. Može se graditi pod uvjetom da se pražnjenje vozilima za odvoz otpadnih voda može obavljati bez teškoća. Mora biti vodonepropusna, zatvorena i odgovarajućeg kapaciteta, te treba udovoljavati sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima i drugim posebnim propisima.

Na parkirnim površinama i manipulativnim površinama kapaciteta do 15 parkirnih mjesta i površine do 450 m2 je moguće oborinske vode odvesti raspršeno u okolni teren, bez prethodnog pročišćavanja na separatoru, a iznad tog broja parkiranih mjesta je potrebno pročišćavanje na separatoru, prije upuštanja u tlo putem upojnih bunara, a pri tome vodeći računa o zoni sanitarne zaštite.

3.5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica Grada Malog Lošinja dio je cjelovitog sustava obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko Goranske županije, sektor II - Slivno područje "Kvarnersko primorje i otoci". Koridor sustava linijski obuhvaća registrirane vodotoke bujice kako su navedeni u tablici, pripadajućem tekstu.



Širina koridora vodotoka - bujice - jaruge obuhvaća prirodno korito s obostranim pojasom širine 20,0 m mjereno od gornjeg ruba korita, odnosno izgrađeno korito s obostranim pojasom širine 6,00 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine.

Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegove mjestimične rekonstrukcije, sanacije, popravci i redovno održavanje korita i vodnih građevina.

Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava zaštite od poplava planirano je za sve vodotoke utvrđivanje inundacijskog pojasa, te javnog vodnog dobra i vodnog dobra.

Za utvrđivanje plavljenih površina uz vodotoke - bujice - jaruge ( nedostatan kapacitet korita ) planiraju se motrenja, mjerenja velikih voda i proračuni sa svrhom preciznijeg utvrđivanja poplavnih područja.

Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni prikazani na kartografskom prikazu br. 2 Infrastrukturni sustav, vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba, u mjerilu 1:25 000 na kojem su u prikazani i registrirani vodotoci.

Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujice i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka a ukoliko je takav zahvat neophodan korito obložiti grubo obrađenim kamenom.

3.5.4. Energetski sustav

3.5.4.1. Elektroenergetika

Sustav elektroopskrbe na području Grada Malog Lošinja prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 „Infrastrukturni sustavi i mreže“, u mjerilu 1 : 25.000.

Prijenosna mreža Planira se izgradnja TS 110/20 kV Lošinj (na platou postojeće TS 35/10(20) kV Lošinj 2), rekonstrukcija postojeće TS 110/35 kV Lošinj (kod Ćunskog) u TS 110/20 kV, izgradnja novog 110 kV kabelskog voda od postojeće TS 110/35 kV Lošinj (kod Ćunskog) do buduće TS 110/20 kV Lošinj (na platou postojeće TS 35/10(20) kV Lošinj 2) i nastavak otočne veze od TS 110/35 kV Lošinj do TS 110/20 kV Rab i od buduće TS 110/20 kV Lošinj prema TS 110/20 kV Novalja (Pag).

Distributivna mreža Napajanje područja ovog plana električnom energijom osiguravati će se, kao i danas, iz TS 35/10(20) kV Lošinj, TS 35/10(20) kV Lošinj 2 i TS 35/10(20) kV Osor.

Distribucija električne energije do sadašnjih i budućih potrošača vršiti će se, kao i do sada, na 10 kV naponskom nivou. Energetskim rješenjem Pogona Cres - Lošinj, kojim je obuhvaćeno i područje Grada Malog Lošinja, predviđeno je da se do 2020. godine izvrši prijelaz sa sadašnjeg 10 na 20 kV naponski nivo, preko postojeće 10(20) kV mreže. Time će se postojećim vodovima udvostručiti kapacitet i istovremeno poboljšati kvaliteta u napajanju. Prijelazom na 20 kV naponski nivo osnovno napajanje područja obuhvaćenog ovim planom ostaje i dalje, u prvoj fazi, iz TS 35/20 kV Lošinj, TS 35/20 kV Lošinj 2 i TS 35/20 kV Osor. U konačnici, u drugoj fazi, napajanje će se osigurati iz buduće TS 110/20 kV LOŠINJ.

Obzirom na planom predviđenu namjenu prostora, očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju, neophodno će biti dograditi postojeću 10(20) kV mrežu u dijelu gdje



je ona već izvedena, odnosno izgraditi novu za zone koje danas nisu elektrificirane i to: - sportsko - rekreacijske zone: Kandija, Artatore, Osor, Ilovik, Susak, Unije - turistička zona Punta Križa – uvala Ul, - naselja koja do danas nisu elektrificirana, - napajanje antenskih sustava na Osoršćici.

Postojeće distributivne trafostanice 10(20)/0,4 kV svojim kapacitetom i lokacijom zadovoljavaju sadašnje potrebe i imaju dovoljno rezerve za daljnji porast potrošnje kod postojećih potrošača. Za nove potrošače koje nije moguće napajati iz postojećih trafostanica, interpolirati će se nove trafostanice 10(20)/0,4 kV s pripadajućim 20 kV priključcima i niskonaponskim mrežama. Lokacije trafostanica 10(20)/0,4 kV odredit će se lokacijskom dozvolom, nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa, stoga su u grafičkom dijelu plana naznačene samo načelne lokacije.

Trafostanice će se graditi kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini. Ukoliko se nove trafostanice grade kao samostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevinske čestice, s osiguranim pristupom na javnu površinu.

U većim naseljima razvijati će se i dalje podzemna 10(20) kV kabelska mreža, dok će se u ostalom dijelu plana graditi kabelska ili nadzemna mreža.

Postojeću distributivnu mrežu potrebno je dograđivati na način da se poveća sigurnost u napajanju postojećih potrošača i osigura kvalitetno i sigurno napajanje za buduće potrošače. Postojeće nadzemne 10(20) kV vodove unutar građevinskih područja postepeno je potrebno zamijeniti podzemnim kabelima. Nadzemne 10(20) kV vodove izvan građevinskih područja potrebno rekonstruirati ili postepeno zamjenjivati podzemnim kabelima.

Sve planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV će se interpolirati u srednjenaponsku mrežu s 10(20) kV podzemnim kabelima. 10(20) kV vodovi izvoditi će se, gdje je to moguće, u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda...). Točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacije trafostanice, stoga su u grafičkom dijelu plana naznačene samo načelne trase.

Niskonaponska mreža izvodit će se primarno podzemnim kabelima. Tamo, gdje to nije moguće ili se dograđuje postojeća nadzemna mreža, izvoditi će se nadzemno na drvenim, betonskim ili Fe stupovima izoliranim kabelskim vodičima.

Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima. Upućuje se na uporabu ekoloških rasvjetnih tijela pri izvedbi nove javne rasvjete te na postepenu supstituciju postojeće javne rasvjete.

3.5.4.2. Plinoopskrba Plinoopskrba područja Grada Malog Lošinja će se osigurati korištenjem ukapljenog naftnog plina (UNP).

Za pojedinačne potrošače se predviđa korištenje UNP-a skladištenog u bocama ili spremnicima.

Za područje veće koncentracije potrošača, naselja Mali Lošinj i Veli Lošinj te turističkih zona uz ta naselja se planira putem postrojenja za isparavanje UNP-a .

Plinoopskrbna mreža u naseljima i turističkim zonama definirati će se urbanističkim planovima uređenja. Profil cjevovoda utvrđuje prema potrebnoj količini plina dok se tehničko – tehnološkim rješenjem određuje položaj plinovoda u odnosu na građevine i drugu komunalnu infrastrukturu.

SUSTAV PLINOOPSKRBE

Sustav plinoopskrbe čine postrojenje za isparavanje UNP-a, plinska mreža do potrošača i priključak na građevinu.



UNP se skladišti u bocama ili spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača.

Za pojedinačne potrošače se predviđa korištenje UNP-a skladištenog u bocama ili spremnicima.

Smještaj postrojenja za isparavanje UNP-a predviđeno je u zoni K1 - Kalvarija - poslovne namjene. Postrojenje je u funkciji opskrbe isparenim plinom naselja Mali Lošinj i Veli Lošinj kao i turističkih zona u njihovoj blizini.

Ukupna površina postrojenja za isparavanje UNP-a iznosi 3.600 m2. Postrojenje se može graditi etapno, prema procijenjenom porastu broja potrošača.

Za opskrbu tih naselja i turističkih zona Sunčana uvala, Čikat i Punta se planira izgradnja plinoopskrbnog cjevovoda.

Ispareni plin se do potrošača distribuira u cjevovodima (plinovodi) položenim u terenu. Plinovodi se polažu uglavnom po javnim površinama, odnosno prometnicama. Za osiguranje potrebne mehaničke zaštite plinovoda debljina nadsloja određuje se prema lokalnim uvjetima.

Tijekom projektiranja je potrebno izabrati odgovarajuća tehničko – tehnološka rješenja pravilnim odabirom položaja plinovoda u odnosu na objekte i drugu komunalnu infrastrukturu, izbor osnovne i prateće opreme, kvalitetu materijala i ugradnju sigurnosnih uređaja u plinovode, te kućne priključke. Projektom je potrebno utvrditi količinu plina potrebnog za svakog potrošača, a time i profil cjevovoda.

Minimalni radni tlak u plinovodu ispred kućnog priključka, ne smije biti manji od 50 mbar, odnosno mora u potpunosti zadovoljavati potrebe potrošača.

Materijal plinovoda određuje se temeljem razine tlaka plina, vrste distribuiranog plina, te njegove kakvoće i sadržaja primjesa, sukladno odgovarajućim propisima.

Neposredno prije ulaska plinovoda u objekt ugrađuje se zaporna i regulacijska armatura, kojom se određuje tlak plina za pripadajućeg potrošača.

U tablici 2. prikazana je prognoza energetskih potreba u kućanstvima za toplinsku i netoplinsku namjenu, te hlađenje do 2020. godine. Jedinice su izražene u TJ.

Tablica 2. Prognoza energetskih potreba (TJ) u kućanstvima do 2020. g. NAMJENA 2001 2005 2010 2015 2020TOPLINSKA 119,6 144,5 167,4 190,4 217,6NETOPLINSKA 28,6 32,0 34,9 38,5 42,7HLAĐENJE 0,6 2,3 4,8 8,5 13,4UKUPNO 53,0 178,9 207,1 237,4 273,7

0

50

100

150

200

250

2001 2005 2010 2015 2020

TOPLINSKANETOPLINSKA HLAĐENJE

Slika 2. Prognoza energetskih potreba (TJ) u kućanstvima do 2020. g.



U tablici 3. prikazana je prognoza energetskih potreba u uslužnim djelatnostima za toplinsku i netoplinsku namjenu, te hlađenje do 2020. godine. Jedinice su izražene u TJ.

Tablica 3. Prognoza energetskih potreba (TJ) u uslužnim djelatnostima do 2020. g. NAMJENA 2001 2005 2010 2015 2020TOPLINSKA 81,5 90,2 100,0 109,5 116,5NETOPLINSKA 30,6 43,7 57,5 75,8 93,0HLAĐENJE 9,7 19,5 27,5 33,5 35,8UKUPNO 121,8 153,4 185,1 218,9 245,3

0

20

40

60

80

100

120

2001 2005 2010 2015 2020

TOPLINSKANETOPLINSKAHLAĐENJE

Slika 3. Prognoza energetskih potreba (TJ) u uslužnim djelatnostima do 2020. g.

U tablici 4. prikazana je prognoza energetskih potreba u industriji za toplinsku i netoplinsku namjenu, te hlađenje do 2020. godine. Jedinice su izražene u TJ. Tablica 4. Prognoza energetskih potreba (TJ) u industriji do 2020. g.

NAMJENA 2001 2005 2010 2015 2020TOPLINSKA 2,5 3,1 6,8 10,1 12,0NETOPLINSKA 6,1 11,0 16,5 21,4 24,0HLAĐENJE - - - - - UKUPNO 8,6 14,1 23,3 31,4 35,9

U tablici 5. prikazana je prognoza ukupnih energetskih potreba za toplinsku i netoplinsku namjenu, te hlađenje do 2020. godine. Jedinice su izražene u TJ.



Tablica 5. Prognoza ukupnih energetskih potreba (TJ) do 2020. g. NAMJENA 2001 2005 2010 2015 2020TOPLINSKA 203,6 237,9 274,3 310,1 346,1NETOPLINSKA 65,3 86,7 108,9 135,7 159,7HLAĐENJE 10,3 21,8 32,3 41,9 49,2UKUPNO 279,2 346,4 415,5 487,7 555,0

0

50

100

150

200

250

300

350TJ

2001 2005 2010 2015 2020

TOPLINSKANETOPLINSKAHLAĐENJE

Slika 5. Prognoza ukupnih energetskih potreba (TJ) do 2020. g.

U tablici 6. prikazana je prognoza energetskih potreba po sektorima potrošnje do 2020. godine. Jedinice su izražene u TJ.

Tablica 6. Prognoza energetskih potreba (TJ) po sektorima do 2020. g. SEKTOR 2001 2005 2010 2015 2020KUĆANSTVA 148,9 178,9 207,1 237,4 273,7USLUGE 121,8 153,4 185,1 218,9 245,3INDUSTRIJA 8,6 14,1 23,3 31,4 35,9UKUPNO 279,3 346,4 415,5 487,7 554,9

50%

44%

6%

KUĆANSTVAUSLUGEINDUSTRIJA

Slika 6. Prognoza energetskih potreba (TJ) po sektorima za 2020. g.

Iz priloženih tablica i grafikona vidljivo je da se do 2020. g. očekuje dvostruki porast ukupne energetske potrošnje. Potrošnja energije u kućanstvima iznosi 50% od ukupne potrošnje. U sadašnjoj energetskoj potrošnji velika je zastupljenost drva, ekstra lakog lož ulje i električne energije. Cilj je povećanje potrošnje UNP-a i obnovljivih izvora energije u svim sektorima potrošnje.

UNP Potrošnja UNP-a (u Europi), najveća je u sektoru kućanstva i usluga, dok je manja u industriji. S obzirom na malu zastupljenost potrošnje energije u industriji, kao i udaljenost budućih magistralnih plinovoda od otoka, cilj je korištenje UNP-a, koji predstavlja energent komplementaran prirodnom plinu. UNP je naročito pogodan za korištenje u kućanstvima i sektoru usluga za kuhanje i grijanje.



Skladišti se u bocama ili spremnicima UNP-a. Može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača (turističko naselje, bungalovi i sl.). Kategorizacija hotelsko ugostiteljskih objekata vezana je i uz kvalitetno energetsko rješenje i to za grijanje, hlađenje i klimatizaciju. Restorani, hoteli i hotelski kompleksi mogu ekonomično riješiti navedene zahtjeve korištenjem UNP-a, a kogeneracijskim postrojenjem se mogu zadovoljiti kompletne energetske potrebe (proizvodnja električne i toplinske energije). U tom slučaju potrebno je osigurati skladišni prostor za spremnik UNP-a. Proizvodnja UNP-a odvija se u Rijeci, Sisku i Ivanić Gradu. Proizvođač i veletrgovac na području RH je INA d.d., dok se distribucijom osim INE bavi i nekoliko manjih tvrtki.

Distribucija UNP-a odvija se auto cisternama, ali treba računati i na moguć transport morem.

3.5.4.3. Obnovljivi izvori energije Na prostoru Grada Malog Lošinja se predviđa korištenje prirodno obnovljivih, dopunskih izvora energije sukladno energetskim i gospodarskim potencijalima. Dopunski izvori energije na ovom prostoru su prije svega sunce i more.

Korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju štetnog utjecaja na okoliš i potaknuti razvoj područja Grada Lošinja, otvaranjem novih radnih mjesta i ulaganjem u razvoj otoka.

Cilj Nacionalnog energetskog programa korištenja sunčeve energije SUNEN je da se do 2010. godine na otocima, najveći dio potrošnje energije za pripremu potrošne tople vode (PTV) u kućanstvima i turizmu osigura iz primarne sunčeve energije. Najkasnije do 2020. godine značajan udio toplinskih potreba za grijanje i hlađenje otoka, mogao bi se pokriti iz hibridnih toplana Sunce-UNP, gdje bi ekonomični udio sunčeve energije iznosio do 50% u odnosu na ukupnu finalnu toplinsku potrošnju. Značajniji ulaz fotonaponskih elektrana u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske ne očekuje se prije 2005. godine, do kada će cijena instalirane fotonaponske ćelije pasti na trećinu današnje vrijednosti ili niže. Međutim očekuje se da će se u razdoblju od 2005. godine na hrvatskim otocima početi instalirati samostojni fotonaponski sustavi u rasponu snage od 100 – 1000 kW. Pasivno korištenje sunčeve energije na otocima, posebno u turističkom i ugostiteljskom sektoru može donijeti značajne rezultate. Do 2030. godine svi hotelsko ugostiteljski objekti trebali bi biti izgrađeni s primijenjenim modernim tehnologijama korištenja aktivnih i pasivnih solarnih sustava za grijanje, hlađenje i osvjetljenje. Godišnji prosjek dnevne globalne insolacije na optimalno nagnutu plohu na otoku Lošinju iznosi od 4,0 do 4,8 kWh/m2d.

Vjetroenergija kao ekološki prihvatljiv i raspoloživ domaći resurs neiskorišteni je izvor energije koji može pridonijeti zadovoljenju dijela energetskih potreba. Međutim, iz daljnjeg razmatranja su isključena sva zaštićena ornitološka područja (staništa bjeloglavog supa), te je potrebno u suradnji s tijelom državne uprave nadležnim za zaštitu prirode i drugim relevantnim državnim ustanovama razmotriti ovaj aspekt vjetrogeneratorskih postrojenja i prikupiti detaljnije podatke o staništima i migracijskim putovima ptica, kao i lokacijama vjetrogeneratora. S aspekta korištenja malih samostalnih vjetrogeneratorskih jedinica proizvedena električna energija može se koristiti za pogon crpki, kompresora, rasvjetnih tijela, signalnih uređaja, punjenja akumulatora i ostalo.

Za sada se u ZOP-u, u koji je uključeno ukupno područje Grada Malog Lošinja ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju.

Prosječna temperatura mora kroz čitavu godinu za sjeverni Jadran iznosi od 9,2 do 23o C. Za razliku od velikih odstupanja temperature zraka, razlika ljetnih i zimskih temperatura mora iznosi max. 13 o C. Iz tog razloga je more, kao ogroman toplinski spremnik pogodno za izvor energije kod primjene toplinskih crpki.



3.6. Postupanje s otpadom Sustav gospodarenja otpadom na razini Županije predviđa centralnu zonu za gospodarenje otpadom i mrežu reciklažnih dvorišta i transfer stanica, od kojih se izgradnja jedne transfer stanice planira i na području Grada, na lokaciji u zoni gospodarske i infrastrukturne namjene.

Do uspostave budućeg centralnog sustava gospodarenja otpadom na razini Županije, odlaganje će se obavljati na postojeće odlagalište Kalvarija, koje se nalazi uz naselje Mali Lošinj i turističke zone Sunčana uvala i Čikat.

Na području Grada Lošinja je planirana izgradnja transfer-stanice, za koju je određena lokacija "Kalvarija" u okviru površine infrastrukturne namjene. Izgradnja transfer stanice za otpad će se utvrditi urbanističkim planom uređenja. Prijedlogom plana je razmatrana i predložena alternativna lokacija transfer stanice za otpad "Ćunski" koja je prostorno i prometno prihvatljivije rješenje (locirana je neposredno uz državnu cestu, izbjegli bi se dvostruki putovi otpada kroz najfrekventniji dio naselja Mali Lošinj, bliže je pretovarnom mjestu za otpad s malih otoka na Kovčanju, nije locirana uz turističke zone većeg kapaciteta i kategorije, nije uz veće naselje). Ovu bi lokacija trebala biti potvrđena studijom utjecaja na okoliš. Predložena lokacija nije prihvaćena u javnoj raspravi od stanovnika naselja Ćunski i od stanovnika vikend naselja Artatore zbog blizine tih naselja i bojazni od eventualnih negativnih utjecaja.

Pretovarna stanica (Transfer stanica) je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom. Komunalni otpad se sabija (kompaktira) i prekrcava iz manjeg u veće vozilo. Transfer stanice u pravilu sadržavaju i manje reciklažno dvorište.

Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. Tako skupljen otpad prerađuje se i plasira kao sekundarna sirovina.

Prije formiranja transfer stanice obavezno je sanirati postojeće odlagalište provođenjem svih potrebnih postupaka u sklopu tehnologije sanacije. Naposljetku je potrebno izraditi završni pokrovni sloj i ozeleniti saniranu površinu.

Saniranje odlagališta predstavlja provođenje postupaka takvih sigurnosnih uvjeta da nakon saniranja nema opasnosti za život i zdravlje ljudi, te živi i neživi okoliš u vezi s postojećom ili planiranom uporabom saniranog mjesta.

Tehnologija saniranja postojećeg stanja u pravilu obuhvaća: - sakupljanje (ručno i strojno) razbacanih otpadaka, - transport skupljenog otpada, - sabijanje otpadaka, popunjavanje terena dovezenim materijalom, - prekrivanje otpadaka vodonepropusnim materijalom, - izraditi završni zemljani sloj, - ozeleniti saniranu površinu.

Na području Grada Malog Lošinja se provodi sanacija postojećeg odlagališta otpada uz izgradnju pretovarne stanice s kompaktorom otpada. Pri sanaciji je potrebno je omogućiti odlaganje otpada skupljenog na području lošinjskog arhipelaga do stavljanja u funkciju buduće centralne zone gospodarenja otpadom, kao i omogućiti sanaciju prostora nakon zatvaranja odlagališta.

Evidentirane divlje deponije na području Grada Malog Lošinja je potrebno sanirati i spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada.

Na temelju popisa otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije izrađen je Plan sanacije kojim je predviđeno izvlačenje, skupljanje i selektiranje otpada, čišćenje i planiranje zatrpavanja, zaprečivanje i označavanje lokacija, te odvoz smeća.



Tako je na području Grada utvrđeno da se treba izvršiti sanacija neuređenih odlagališta: „Fabrike“ u Nerezinama, volumena 102.135 m³ s procjenom troškova od 300.000,00 kuna, „Gornje selo“ na otoku Susku, volumena 900 m³ s procjenom troškova od 150.000,00 kuna, „Grbotine“ na otoku Susku volumena 3.693 m³ s procjenom od 200.000,00 kuna, otok Unije prema „uvali Maracol“ volumena 503 m³ s procjenom od 60.000,00 kuna, te otok Unije „uvala Vrulje“ volumena 606 m³ s 00 procjenom od 80.000,00 kuna.

Sanacija utvrđenih lokacija neuređenih odlagališta vršiti će se do 2007. godine prema godišnjem programu sanacije. Poslove sanacije izvršiti će jedinica lokalne samouprave, a nadzor sanacije inspekcija zaštite okoliša.

Problem predstavlja nekontrolirano odlaganje otpada na divljim odlagalištima, uglavnom uz prometnice. Postavljanjem ograda, veći dio divljih deponija može se ukinuti, a uz provedeno odvoženje otpadaka i sanirati.

Grad Mali Lošinj će donijeti Plan gospodarenja otpadom kojim se utvrđuju mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, te provedbu njihove sanacije. Nadležno komunalno poduzeće u skladu s Planom utvrditi će uvjete za smještaj i uređenje prostora za smještaj spremnika (većih i manjih), postaviti odgovarajući broj kontejnera i ustanoviti njihovo redovito pražnjenje, tj. odvoženje.

Sukladno Zakonu, osnovni ciljevi i obveze postupanja s otpadom su:

1. izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada, i smanjivanje opasnih svojstava otpada i to posebice: - razvojem čistih tehnologija, - tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj

mogućoj mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja, - razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu

namijenjenom oporabi. 2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim

postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe.

3. zbrinjavanje otpada na propisan način. 4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša.

S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne:

- opasnost za ljudsko zdravlje, - opasnost za biljni i životinjski svijet, - onečišćavanje okoliša: voda, mora, tla, zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti; - nekontrolirano odlaganje i spaljivanje, - nastajanje eksplozije ili požara, - stvaranje buke i neugodnih mirisa, - pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka, te razvoj patogenih mikroorganizama, - narušavanje javnog reda i mira.

Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonskim i drugim pravnim propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,

- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - što podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

- zbrinjavanju ostatka otpada - što podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima.



Proizvođači otpada te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi zakonskih i drugih pravnih propisa o postupanju s otpadom.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Lošinj, odnosno ovlaštena pravna osoba za postupanje s otpadom.

Za gospodarenje svim vrstama otpadom, osim opasnog otpada i za spaljivanje otpada odgovorna je Primorsko-goranska županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.

Postupanje s opasnim otpadom i za spaljivanje otpada odgovorna je Država, a provođenje propisanih mjera dužna je na svom području osigurati Županija.

Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade. Ako proizvođač otpada ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i drugim pravnim propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti. Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.

Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti. Otpad se mora skupljati u odgovarajuće spremnike (kontejnere) i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada. Spremnici (kontejneri) i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Postupanje s proizvodnim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima o postupanju s otpadom.

Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (sukladno posebnom propisu o vrstama otpada). Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

Ambalažer je dužan u skladu s najboljim dostupnim tehnologijama proizvoditi ambalažu koju je moguće ponovno uporabiti i/ili reciklirati kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš od ambalaže i ambalažnog otpada sveo na najmanju moguću mjeru.

Proizvođač je dužan na primjeren način na prodajnom mjestu obavještavati prodavatelja i potrošača o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže glede opasnih i onečiščujućih tvari koje oni sadrže te o načinu postupanja s proizvodom i ambalažom kada postanu otpad.

Za ambalažni otpad proizvođač je dužan snositi troškove skupljanja, zbrinjavanja i oporabe primarne ambalaže od proizvoda koje je stavio na tržište na teritoriju RH. Dužan je obilježit ambalažu odnosno proizvod koji je stavio na tržište odgovarajućim bar kodom sukladno međunarodnom sustavu kodiranja i identifikacije proizvoda.

Prodavatelj je dužan omogućiti postavljanje i manipulaciju spremnicima ili drugom opremom za skupljanje ambalažnog otpada. Nadalje, dužan je organizirati prijevoz skupljenog ambalažnog otpada iz svojeg prodajnog prostora i privremenih skladišta prema ovlaštenoj osobi za zbrinjavanje i oporabu ili do privremenog skladišta za ambalažni otpad.



3.7. Sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš Mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.

Prije svega, potrebno je provoditi zakonske odredbe o zaštiti okoliša, te izraditi dugoročni program zaštite okoliša Grada, s nositeljima i rokovima provedbe, kao i izvorima financiranja.

Grad treba donijeti lokalne propise o zaštiti okoliša, nadzirati čistoću i kakvoću mora i zraka, te trajno unapređivati sve mjere zaštite krajolika. U zaštitne mjere spada i rješenje gospodarenja komunalnim i drugim vrstama otpada, uz saniranje postojećeg odlagališta, te rješavanje sustava kanalizacije i prihvata oborinskih i bujičnih voda.

Važan segment zaštite je i održavanje, sanacija i revitalizacija kulturnih dobara, obnova i oživljavanje starih građevina i graditeljske cjeline, tradicijskih običaja, pjesama i nošnje.

Potrebno je u svim područjima djelovanja uspostaviti trajno praćenje pojava u prostoru, pravovremeno pripremati i poduzimati mjere i nadzor.

Grad Lošinj Programom zaštite okoliša utvrđuje mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i mjere usmjerenih na unapređenje stanja okoliša. Osnovni postupci provođenja mjera Programa zaštite okoliša su:

- suradnja sa županijskim tijelima nadležnim za provođenje mjera zaštite okoliša, - suradnja sa susjednim jedinicama lokalne samouprave i uprave u provođenju mjera zaštite

okoliša, - programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Lošinja osigurati

sredstva za rekonstrukciju i izgradnju objekata odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda,

- provođenje mjera protupožarne zaštite i osiguranja sredstava za nabavu potrebne opreme, - provođenje mjera zaštite mora od onečišćenja, - putem komunalnog redarstva osigurati provođenje odredbi Odluke o komunalnom redu, - trajni nadzor provođenja mjera zaštite okoliša na području Grada Lošinja.

Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

Prostorni plan treba osigurati preduvjete sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, koja će provoditi nadležan tijela državne uprava i lokalne samouprave, kroz predviđena rješenja:

- svrhovito korištenje cjelokupnog prostora Grada Lošinja, - uspostavu funkcionalnog rasporeda i međuodnosa sadržaja u prostoru, - usuglašavanje izgradnje s prirodnim i tradicijskim obilježjima prostora, - unapređenje sustava prometa i prometnica, - učinkovitiju zaštitu voda, mora, zraka, tla, šumskog i poljoprivrednog zemljišta, - zaštita krajobraza i saniranje područja eksploatiranja kamena, - zaštita biljnih i životinjskih vrsta, - zaštita od buke, požara, tehničkih i prirodnih udesa.

Nepovoljne utjecaje na okoliš na području obuhvata Plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN 82/94, 128/99) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.

Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.



3.7.1. Zaštita tla

Radi utvrđivanja nultog stanja kvalitete tla, potrebno je obaviti istraživanja na područjima koja su posebno osjetljiva (ranjiva) na građevinske zahvate, između ostalih i otok Susak (grad Mali Lošinj) kao područje osjetljivo na eroziju, za koji je potreban je cjelovit monitoring intenziteta erozije i djelovanja mora.

Tla koja mogu biti zagađena su : - poljoprivredna tla na kojima se primjenjuju umjetna gnojiva, herbicidi, pesticidi ili drugi

kemijski proizvodi, - šumska tla na kojima se primjenjuju kemijski proizvodi, - tla uz prometne koridore i terminale: frekventnije prometnice, parkirališta, aerodrom, luke, .. - tla u naseljima, turističkim, radnim i drugim izgrađenim zonama u kojima ne postoji ispravan

sustav odvodnje otpadnih voda (ili septičke taložnice) ili se ispravno ne koristi, - tla na i uz postojeća i nekadašnja odlagališta otpada, te na svim mjestima gdje se

nekontrolirano odlaže otpad bilo koje vrste, - tla uz neispravne podzemne ili nadzemne spremnike tekućih i plinovitih goriva, opasnih i

drugih kemijskih tvari (benzinske crpke, proizvodni i poslovni sadržaji, kotlovnice, klorne stanice, bolnice, vojni objekti).

Zaštita tla od onečišćenja teškim kovinama treba se sastojati u primjeni tehničkih mjera pri izgradnji energetskih izvora čije emisije onečišćuju tlo (toplinske energane, industrijski pogoni i dr.). Uporaba bezolovnog benzina u prometu je također važna zaštitna mjera tala od onečišćenja.

Havarije transporta nafte, plina i drugih kemikalija putem cisterni ili cjevovoda moguće je izbjeći izgradnjom suvremenih prometnica uz odgovarajuće zaštitne mjere.

Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama potrebno je: - štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim

vrstama drveća, - na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi

odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada, zatravnjivanje i dr.).

- uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika), - za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar zone

rekonstrukcije prometnice, - osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i

pristupanje interventnim putovima zaštite od požara. - sanacija postojećih odlagališta otpada - sanacija postojećeg kamenoloma iznad Osora

zaštita šumskog tla Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se slijedećim mjerama:

- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,

- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe, - posebnu pažnju posvetiti zaštiti šuma od požara, - povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, - u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu, - kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava,

a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.



Zaštitu šumskog tla osigurati ograničenjem primjene kemijskih proizvoda u postupcima održavanja i zaštite šuma, nadzorom nelegalnog odlaganja otpada, otpadnih voda i drugih štetnih tvari i drugim mjerama.

zaštita poljoprivrednog tla Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja je regulirana radi omogućavanja proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša. Poljoprivredna tla izvan užeg područja izvora emisije su na području Grada Malog Lošinja na visokom stupnju "čistoće" i pogodna su za proizvodnju "zdrave hrane".

Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu poljoprivredno zemljište su oranice, povrtnjaci, voćnjaci, vinogradi, maslinici, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Predstavlja dobro od interesa za Republiku i osobito se štiti.

Zaštita najvrednijeg zemljišta sposobnog za poljoprivrednu i šumsku proizvodnju se, na osnovu zakonske regulative, osigurava bonitiranjem zemljišta. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02, 48/05, 90/05) određeno je da se zemljište I. do V. klase ne smije koristiti za nepoljoprivredne svrhe osim u iznimnim uvjetima.

Tla za poljoprivrednu proizvodnju se svrstavaju u četiri kategorije zaštite i za njih se propisuje način korištenja.

Zemljišta I. kategorije zaštite obuhvaćaju zemljišta IV. i djelomično V. bonitetne klase. To su najvrjednija tla, štite se i namjenjuju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljište I. kategorije je namijenjeno isključivo za poljoprivrednu proizvodnju. (P2 prostorna kategorija korištenja zemljišta).

Zemljišta II. kategorije obuhvaćaju zemljišta V. i VI. bonitetne klase. Štite se najvrjednija, najdublja, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine kao i antropogena zemljišta ove kategorije. Izvan toga se čuvaju za pašnjake te za pošumljavanje. Zemljište II. kategorije se namjenjuje poljoprivredi u alternativi s drugim mogućnostima - pašnjaci u maslinicima (P3 ostala obradiva tla). Zemljišta druge kategorije obuhvaćaju uglavnom zapuštene poljoprivredne površine i pašnjačke površine, koje su od osobite važnosti za razvitak ovčarstva ili oživljavanje poljoprivredne proizvodnje.

Zemljišta III. i IV. kategorije zaštite uglavnom čine zemljišta koja su pokrivena šumama. Tu spadaju i oni prostori koje treba zaštititi od erozije, kao što su požarišne zone u kršu te erodirane zone na klastičnim i drugim erodibilnim sedimentima. Taj se prostor može koristiti za širok spektar korisnika i za sva infrastrukturna planiranja (PŠ ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, tj. pašnjačke površine).

U grafičkom prikazu 1. Korištenje i namjena površina se zemljište I. kategorije kartira kao "vrijedno obradivo poljoprivredno tlo", zemljište II. kategorije kao "ostalo obradivo poljoprivredno tlo" i zemljišta III. i IV. kategorije kao "ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište".

tlo za planiranje izgradnje Na području Grada Malog Lošinja izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim značajkama, svrstavaju u četiri geotehničke kategorije, prikazane na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000.

Prva geotehnička kategorija obuhvaća područja matične stijenske mase karbonatnog kompleksa slijedećih karakteristika:

- karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom; - teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;



- nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima;

- upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala; - teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire

rasjedne zone te vrlo strme padine.

Prva A geotehnička kategorija je područje crvenice na karbonatima, koju karakterizira: - karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine > 2 m; - teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; - nema opasnosti od pojave nestabilnosti; - upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra,

mogućnost erozije je mala; - teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u

odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod crvenice.

Treća geotehnička kategorija je zona fliša, koju karakterizira: - fliška stijenska masa je djelomice pokrivena glinovitom korom raspadanja < 2 m; - teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; - teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja; - upojnost terena je izrazito mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije

je znatna; - teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u

odnosu na goli krš. Četvrtu geotehničku kategoriju sačinjavaju zone naplavina, koje karakterizira:

- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; - teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja; - upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka; - teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u

odnosu na goli krš kao i visoku razinu podzemne vode.

3.7.2. Zaštita zraka

Osnovni cilj Grada Malog Lošinja je postizanje prve kategorije kakvoće zraka na cjelokupnom prostoru, a drugi je očuvanje i poboljšanje kakvoće na prostoru gdje je već danas zrak prve kategorije.

Zakon o zaštiti zraka utvrđuje tri kategorije kakvoće zraka: I. kategorija: - čist ili neznatno onečišćen zrak (nisu prekoračene granične vrijednosti

kakvoće zraka (GV) niti za jednu onečiščujuću tvar II. kategorija - umjereno onečišćen zrak (prekoračena su GV, a nisu prekoračene granične

tolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu onečiščujuću tvar III. kategorija - prekomjerno onečišćen zrak :prekoračene su tolerantne (TV) za jednu ili

više onečiščujućih tvari.

Izvori onečišćavanja zraka su stacionarni i pokretni emisijski izvori.

Stacionarni izvori su točkasti (postrojenja, tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i građevine i sl.) kod kojih se onečiščujuće tvari ispuštaju kroz oblikovane ispuste i difuzni (uređaji, površine i druga mjesta) kod kojih se onečiščujuće tvari unose u zrak bez određena dimnjaka.

Pokretni izvori jesu prijevozna sredstva (motorna vozila, plovni objekti, zrakoplovi) koja ispuštaju onečiščujuće tvari u zrak.



Djelotvorna zaštita i poboljšanje kakvoće zraka i drugih dijelova okoliša koji su ugroženi zbog onečišćenosti zraka, osigurava se primjenom načela uravnoteženog razvoja, načela cjelovitog planiranja i primjenom najboljih raspoloživih tehnika, tehničkih rješenja i mjera.

Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere: - Usklađivanje dokumenata prostornog uređenja s programima zaštite i poboljšanja kakvoće

zraka, - Propisivanjem graničnih vrijednosti emisija iz stacionarnih izvora i u vezi sa sastavom

određenih proizvoda ili drugih značajki kakvoće proizvoda, - Primjenom mjera zaštite zraka utvrđenih u aktu o procjeni utjecaja na okoliš ili dozvoli izdanoj

po posebnom propisu za određeni zahvat, pri projektiranju, gradnji i uporabi izvora onečišćavanja zraka,

- Primjenom mjera zaštite zraka utvrđenih u dozvoli izdanoj po posebnom propisu ako za određeni zahvat nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš,

- Propisivanjem emisijskih kvota za pojedine onečiščujuće tvari, - Raspodjelom emisijskih kvota stakleničkih plinova, - Poticanjem primjene čistijih tehnologija i obnovljivih izvora energije, - Poticanjem uvođenja mjera energetske učinkovitosti, - Postupnim smanjivanjem potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, - Provedbom mjera iz sanacijskih programa za pojedine izvore ili područja.

U području prve i druge kategorije kakvoće zraka novi zahvat u okoliš ili rekonstrukcija postojećeg izvora onečišćivanja zraka ne smije ugroziti postojeću kategoriju kakvoće zraka.

Na području Grada Malog Lošinja se planira uspostaviti sustav za praćenje kakvoće zraka uspostavom mjernih postaja.

Nakon uspostave mjernih mjesta i nakon kontinuiranog praćenja kakvoće zraka kroz 5 godina očekuje se prva ocjena stanja onečišćenja zraka na ovom području. Cilj je svrstavanje ukupnog prostora u I. kategoriju u kojoj su koncentracije onečišćenja zraka manje od graničnih vrijednosti.

Planiraju se slijedeće mjere za poboljšanje kakvoća zraka : - smanjenje broja i izdašnosti izvora emisije SO2 na prostoru Grada i globalno, - upotreba niskosumpornog goriva na prostoru Grada i globalno, - na prostoru Grada trase glavnih prometnica izmještati iz, odnosno ne planirati u naseljenim i

zaštićenim područjima, - emisiju čestica smanjiti prelaskom s krutih na tekuća i plinovita goriva, (smanjenjem broja

malih ložišta na drva u domaćinstvima) , - emisiju NMVOC smanjiti mjerama vođenja prometa, prelaskom s krutih na tekuća i plinovita

goriva, smanjenjem broja malih ložišta na drva u domaćinstvima, - emisiju NMVOC smanjiti prestankom korištenja štetnih premaza, otapala i mirisa (globalni

postupak koji se provodi globalno krećući od procesa proizvodnje do konačnog korisnika).



3.7.3. Zaštita voda

3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Zaštitnim mjerama se planira učinkovita zaštita podzemnih i površinskih voda na prostoru Gada Malog Lošinja. Zaštita se planira provođenjem mjera zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, što se regulira određivanjem zona sanitarne zaštite te mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Ostale mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- zabrana pranja automobila te drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćenje deterdžentima te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar svoje čestice te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja, opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99).

Zaštitu površinskih voda koje su na području Grada Malog Lošinja prisutne kao veće ili manje lokve, potrebno je provoditi čišćenjem i održavanjem, u skladu sa smjernicama navedenim u ovim Prostornom planu.

3.7.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda Za zaštitu prostora od povremenih vodotoka - bujica, potrebno je u naseljima na području Grada Malog Lošinja izraditi studiju odvodnje oborinskih voda te izgraditi mrežu odvodnje oborinskih voda i u sklopu mreže odgovarajuće kanale za bujične vode, prvenstveno u Velom Lošinju i Nerezinama te u Malom Lošinju.

Zaštitu od eventualnih poplava od bujičnih voda treba provoditi u skladu sa zakonom i sa županijskim planovima obrane od poplava.

Radi obrane od poplava planira se dorada Županijskog plana obrane od poplava uvrštavanjem u njega svih vodotoka - bujica Grada Malog Lošinja, te provođenje preventivnih mjera održavanja, izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje vodnih sustava i vodnih građevina, te njihov nadzor.

Radi zaštite od erozije otoka Suska i sličnih pješčanih površina drugih otoka (Unije, Vele i Male Srakane) planira se izrada temeljne stručne dokumentacije zaštite od erozije u kojoj treba utvrditi čimbenike erozije, postojeće stanje vodne i eolske erozije, te dati osnovna rješenja zaštite od vodne erozije, od eolske erozije, te načina uređenja slivnih površina, bujičnih tokova i jaruga.

3.7.3.3. Zaštita mora Prostorni plan, funkcionalnom organizacijom površina, namjenom i planskim mjerama zaštite određuje preduvjete učinkovite zaštite mora.

Temeljne uvjete i mjere zaštite pojasa kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora širine od 300 m od obalne crte utvrđuje Zakon o prostornom uređenju i gradnji. U ovom se prostoru zaštita mora planira ograničenjem nasipavanja obale i ograničenjem izgradnje u obalnom pojasu. U zaštićenom obalnom području, u pojasu kopna širine 1000 m od obalne crte, zabranjuje se svaka daljnja izgradnja koja nije utvrđena urbanističkim planom uređenja, osim infrastrukture, a nova izgradnja izvan građevinskih područja je moguća na udaljenosti većoj od 100 m.



Zaštita mora od onečišćenja prvenstveno se sastoji u ispravnom prostornom planiranju na kopnu i određivanju namjene obalnog pojasa, te u odvodnji, pročišćavanju i dispoziciji otpadnih voda.

Mjere za zaštitu mora obuhvaćaju: - mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu: Vrijedno područje obalnog pojasa čuva

se u svrhu zaštite, uređenja i valoriziranja morske obale. U svim građevinskim područjima u pojasu širine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju. Samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa (luke i lučke zgrade, gradska središta i sl.) mogu se smještavati na obali mora.

- mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnih

sustava za odvodnju otpadnih voda, što je ujedno i osnovni sanitarno - zdravstveni standard i najefikasniji izravni način zaštite mora. Osim toga, potrebno je izraditi katastar zagađivača mora, unapređivati inspekcijski nadzor nad zagađivačima, te nastaviti program ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i zaštite zdravlja kupača.

Osim toga, nužno je i kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja, koji uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime se za oko 50% smanjuju suspendirane tvari prije upuštanja u more.

Obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Primorsko-goranske županije.

Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, - odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu, - luke nautičkog turizma i privezišta mogu biti samo unutar građevinskog područja.

Kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu mora od onečišćenja obuhvaća i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera sukladno Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora.

Planirano uređenje bujičnih vodotoka, treba uz ostalo doprinijeti kakvoći priobalnog mora.

Programom praćenja kakvoće mora na morskim plažama obuhvaćeno je 30 točaka, koje su ispituju od 1988. g., i nalaze se u blizini potencijalnih izvora zagađenja kao što su kanalizacijski i podmorski ispusti uz urbana središta i turističke komplekse.

Ciljevi Programa praćenja kakvoće mora na morskim plažama su: zaštita zdravlja kupača i zdravstveno prosvjećivanje javnosti, gospodarenje plažama s ciljem očuvanja njihovih prirodnih datosti i održive uporabe, utvrđivanje izvora onečišćenja, praćenje izgradnje kanalizacijskih sustava, funkcioniranje postojećih, objavljivanje rezultata glede turističke promidžbe morskog okoliša i informiranje javnosti.

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke

U skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03) Grad Lošinj provodi zaštitu od buke, te u tom smislu izrađuje kartu buke i Akcijski plan.

Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine, a one obuhvaćaju:

- odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,



- promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekta s izvorima buke (emitenta) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenta)

- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori,

- primjenu akustičnih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,

- akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke, - povremeno ograničenje emisije zvuka.

Sastavni dio akcijskog plana biti će utvrđivanje posebnog režima prometa. Te mjere mogu biti: - uspostava pješačkih zona u vrijeme vrha turističke sezone, - uspostava jednosmjernog prometa vozila u vrijeme vrha turističke sezone, - smanjenje dopuštene brzine vozila noću, - ozelenjavanje prometnica u funkciji zaštite od buke, - učinkoviti nadzor poštivanja propisa u području zaštite od buke i slične mjere.

Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave ("Narodne novine", broj 145/04) propisane su najviše dopuštene razine buke za vanjski prostor, zatvoreni boravišni prostor, na radnom mjestu, za sadržaje za šport, rekreaciju i zabavu, za povremene izvore buke i za gradilišta.

3.8. Mjere posebne zaštite

3.8.1. Sklanjanje ljudi

Naselje Mali Lošinj svrstano je, sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu ("Narodne novine", broj 2/91.) u gradove 3. stupnja ugroženosti (malo ugroženi gradovi). Ostala naselja na području Grada Malog Lošinja ne podliježu obveznoj izgradnji skloništa, odnosno drugih objekata za zaštitu.

Urbanističkim planom uređenja naselja Mali Lošinj potrebno je područje naselja razdijeliti u jednu ili više zona u gusto naseljenim dijelovima u kojima se grade skloništa za zaštitu od radijacije a na cijelom području treba planirati zaštitu stanovništva u zaklonima. Isto tako određuje se otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade.

Skloništa se ne grade u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade, u plavnim područjima i u okviru turističkih zona.

Porodična skloništa otpornosti od 30 kPa se grade u svim zonama u kojima je obvezna izgradnja skloništa bilo koje otpornosti.

Skloništa za zaštitu od radijacije moraju štititi od zračenja radioaktivnih padavina gustinom zbijenog materijala na stropnoj ploči ukupne težine ploče 750 kg/m2 ako se gradi izvan zgrade ili 500 kg/m2 ako se gradi u zgradi. Težina vanjskih zidova ako nisu u kontaktu s tlom mora biti 750 kg/m2.

Ministarstvo obrane može dodatno postaviti zahtjev ili odobriti da se u određenim zonama gradova i naseljenih mjesta grade skloništa veće otpornosti od 100 kPa uključujući i sklonište pojačane zaštite.

Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja građevina i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.



3.8.2. Zaštita od požara

Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira provedba mjera zaštite od požara koje se temelje na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara.

Za zaštitu od požara se na ovom području primjenjuju slijedeće mjere: 1. Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara,

prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

2. Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94 i 142/03).

3. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06).

4. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11 Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95) i propisa donijetih na temelju njega.

5. Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Malog Lošinja.

6. Detaljnijim planovima koji se izrađuju temeljem ovog plana potrebno je provedbenim odredbama odrediti obvezu usklađenja glavnog projekta s navedenim mjerama zaštite od požara.

Građevine koje se grade kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište.

Zaštita šuma od požara je od posebne važnosti za prostor Grada Malog Lošinja. Za državne šume učinjeno je stupnjevanje ugroženosti od požara (četvrti stupnja za gospodarske jedinice „Punta Križa“, „Lošinj“ i „Park-šume Lošinja“. Za šume u privatnom vlasništvu potrebno je prema metodologiji i stupnjevanju ugroženosti tek ustanoviti procjenu ugroženosti od požara.

Za nadgledanje i pravovremeno dojavljivanje i gašenje požara tijekom ljetne sezone su, uz profesionalne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva angažirane i „Hrvatske šume". Područje se pokriva video-kamerama kojima se može kontinuirano pratiti situacija na terenu i pravovremeno uočiti nastajanje požara.

3.8.3. Zaštita od potresa i rušenja

Protupotresno projektiranje, građenje i rekonstrukciju građevina treba provoditi prema zakonskim i tehničkim propisima, te uz to, za veće stambene građevine i građevine društvene i ugostiteljsko-turističke namjene, energetske i sl. građevine, i prema geomehaničkim i geofizičkim istraživanjima.

Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.

Urbanističkim planovima uređenja za neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim cestama.

Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.



II. Odredbe za provođenje 0. OPĆE ODREDBE

Članak 1. Prostorni plan uređenja Grada Malog Lošinja utvrđuje uvjete za uređenje gradskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu kulturnih dobara i osobito vrijednih dijelova prirode, za razdoblje do 2015. godine. Prostorni plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje grada.

Granice obuhvata ovoga Prostornog plana su granice područja Grada Malog Lošinja određene zakonom. Prostornim planom uređenja se utvrđuje obveza izrade detaljnijih planova uređenja prostora za uža područja na teritoriju grada.

Članak 2. Ovaj Prostorni plan sadržan je u elaboratu "Prostorni plan uređenja Grada Malog Lošinja", koji sadrži dva dijela: A. Tekstualni dio i B. Grafički dio. Tekstualni dio se sastoji od I. Obrazloženja i II. Odredbi za provođenje. Elaborat plana sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana kako slijedi: A. TEKSTUALNI DIO I . O B R A Z L O Ž E N J E I.0. Uvod 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja grada u odnosu na prostor i sustav županije i

države 1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.2.1. Prirodni sustavi

1.2.1.1. Geološka građa, geotehničke značajke i hidrologija (bujične vode) 1.2.1.2. More 1.2.1.3. Klimatska obilježja 1.2.1.4. Živi svijet

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje 1.2.2.1. Demografska struktura 1.2.2.2. Demografska perspektiva 1.2.2.3. Struktura i oblici stanovanja

1.2.3. Naselja 1.2.4. Sadržaji javnih funkcija 1.2.5. Gospodarstvo 1.2.6. Infrastrukturni sustavi

1.2.6.1. Promet i veze 1.2.6.2. Vodnogospodarski sustav

1.2.6.2.1. Vodoopskrba 1.2.6.2.2. Odvodnja otpadnih voda 1.2.6.2.3. Uređenje bujica i zaštita od štetnog djelovanja voda

1.2.6.3. Elektroopskrba 1.2.6.4. Plinoopskrba 1.2.6.5. Telekomunikacije i pošta

1.2.7. Gospodarenje otpadom



1.2.8. Zaštita prostora 1.2.8.1. Stanje zraka 1.2.8.2. More i priobalje otoka 1.2.8.3. Stanje tla 1.2.8.4. Buka 1.2.8.5. Krajobrazne vrijednosti 1.2.8.6. Prirodna baština 1.2.8.7. Kulturno-povijesna baština

1.2.9. Korištenje prostora 1.2.9.1. Izgrađene površine 1.2.9.2. Šumske površine 1.2.9.3. Eksploatacija mineralnih sirovina 1.2.9.4. Lovišta

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i

ocjena postojećih prostornih planova 1.4.1. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg

područja 1.4.2. Ocjena postojećih prostornih planova

1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značenja 2.1.1. Razvoj gradova i naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.1. Osnove razvoja naselja 2.2.3.2. Osnove razvoja društvene djelatnosti 2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti 2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti 2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Malog Lošinja 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Malog Lošinja u odnosu na prostornu i

gospodarsku strukturu županije 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (tablica 3) 3.2.2. Razvoj i uređenje površina naselja



3.2.3. Površine za izdvojene namjene 3.2.3.1. Gospodarska namjena 3.2.3.2. Ugostiteljsko-turistička namjena 3.2.3.3. Sportsko-rekreacijska namjena 3.2.3.4. Groblja 3.2.3.5. Infrastrukturna namjena 3.2.3.6. Posebna namjena

3.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 3.2.5. Poljoprivredne površine 3.2.6. Šumske površine 3.2.7. Morske površine

3.2.7.1. Morske plaže 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti 3.3.1.1. Turizam 3.3.1.2. Poljoprivreda 3.3.1.3. Lov 3.3.1.4. Šumarstvo 3.3.1.5. Ribarstvo 3.3.1.6. Brodogradnja 3.3.1.7. Građevinarstvo 3.3.1.8. Trgovina 3.3.1.9. Promet i veze 3.3.1.10. Obrtništvo

3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora 3.4.1.1. Uvjeti korištenja građevinskih područja 3.4.1.2. Uvjeti korištenja negrađevinskih područja 3.4.2.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora 3.4.2.1. Uvjeti uređenja građevinskih područja naselja 3.4.2.2. Uvjeti uređenja građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora 3.4.3.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti i obale 3.4.3.2. Zaštita prirodne baštine 3.4.3.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode 3.4.3.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu 3.4.3.3. Zaštita kulturnog naslijeđa

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.5.1.1. Cestovni promet 3.5.1.2. Promet u mirovanju 3.5.1.3. Pješački promet 3.5.1.4. Biciklističke staze 3.5.1.5. Koridor planirane žičare 3.5.1.6. Pomorski promet 3.5.1.7. Zračni promet

3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta 3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.5.3.1. Sustav vodoopskrbe 3.5.3.2. Sustav odvodnje 3.5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica

3.5.4. Energetski sustav



3.5.4.1. Elektroenergetika 3.5.4.2. Plinoopskrba 3.5.4.3. Obnovljivi izvori energije

3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla 3.7.2. Zaštita zraka 3.7.3. Zaštita voda

3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda 3.7.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda 3.7.3.3. Zaštita mora

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke 3.8. Mjere posebne zaštite

3.8.1. Sklanjanje ljudi 3.8.2. Zaštita od požara 3.8.3. Zaštita od potresa i rušenja

I I . O D R E D B E Z A P R O V OĐE N J E 0. Opće odredbe 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA MALOG LOŠINJA 1.1. Površine naselja 1.2. Površine za izdvojene namjene 1.3. Poljoprivredne površine 1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (pašnjaci) 1.5. Šumske površine 1.6. More 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju 2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe i kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja 2.2.2. Građevine stambene namjene 2.2.3. Građevine društvene i javne namjene 2.2.4. Građevine gospodarske, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine 2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene 2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene 2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja 2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene 2.3.1.1. Površine ugostiteljsko-turističke namjene 2.3.1.2. Površine gospodarske - poslovne namjene 2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijska namjene 2.3.1.4. Površina groblja 2.3.1.5. Površine infrastrukturne namjene 2.3.1.6. Površine posebne namjene 2.3.2. Građenje izvan građevinskih područja

2.4. Područja posebnih ograničenja u korištenju 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH

I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. Prometni sustav



5.1.1. Cestovni promet 5.1.2. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta) 5.1.3. Pješački promet 5.1.4. Biciklističke staze 5.1.5. Koridor planirane žičare 5.1.6. Pomorski promet 5.1.7. Zračni promet

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta 5.3. Vodnogospodarski sustav

5.3.1. Vodoopskrba 5.3.2. Odvodnja 5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica

5.4. Energetski sustav 5.4.1. Elektroopskrba 5.4.2. Plinoopskrba 5.4.3. Obnovljivi izvori energije

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA 6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti 6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

6.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode 6.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu 6.2.2.1. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - na kopnu 6.2.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu u moru

6.3. Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara 7. POSTUPANJE S OTPADOM 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1. Zaštita tla

8.1.1. Šumsko tlo 8.1.2. Poljoprivredno tlo 8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

8.2. Zaštita zraka 8.3. Zaštita voda

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda 8.3.2. Mjere za sprječavanje poplava i zaštitu od erozije

8.4. Zaštita mora 8.5. Zaštita od prekomjerne buke 8.6. Mjere posebne zaštite

8.6.1. Sklanjanje ljudi 8.6.2. Zaštita od potresa i rušenja 8.6.3. Zaštita od požara

9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. Obveza izrade prostornih planova 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.2.1. Uređenje zemljišta 9.2.2. Neposredna provedba plana

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE B. GRAFIČKI DIO - kartogrfski prikazi: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25 000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAV 1:25 000 VODOOPSKRBA, ODVODNJA I ELEKTROOPSKRBA



2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAV 1:25 000 TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA 1:25 000 - ZAŠTITA PRIRODE I KULTURNIH DOBARA

3.1. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - - PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU 1:25 000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA 1:5 000

4.1. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - BELEJ 1:5 000

4.2. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - ĆUNSKI 1:5 000

4.3. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - ILOVIK 1:5 000

4.4. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - MALI LOŠINJ 1:5 000

4.5. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - MALE SRAKANE I VELE SRAKANE 1:5 000

4.6. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - NEREZINE 1:5 000

4.7. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - OSOR 1:5 000

4.8. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - PUNTA KRIŽA 1:5 000

4.9. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - SUSAK 1:5 000

4.10. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - SVETI JAKOV 1:5 000

4.11. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - UNIJE 1:5 000

4.12. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - USTRINE 1:5 000

4.13. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - VELI LOŠINJ 1:5 000

Članak 3. Izrazi upotrijebljeni u Prostornom planu Grada Malog Lošinja, osim ako istim Planom nije drugačije određeno, imaju slijedeće značenje: 1. dvojna građevina je građevina koja se gradi na granici vlastite građevne čestice i jednom je

stranom prislonjena uz građevinu na susjednoj građevnoj čestici, 2. etaža je dio građevine u jednoj razini, određuje se kao podrum, suteren, prizemlje, određeni

kat i potkrovlje, definiran podnom, stropnim i krovnom konstrukcijom, svijetle visine u skladu s posebnim propisima, ovisno o namjeni i standardu prostora, a za nove građevine stambene namjene najmanje 2,6 m, osim za podrum i potkrovlje,

3. gradivi dio građevne čestice je površina unutar građevne čestice na kojoj je dozvoljena

gradnja građevina, a određuje se odmjeravanjem udaljenosti od rubova građevne čestice, određenih ili preporučenih ovim Planom,

4. Grad Mali Lošinj je teritorijalno upravna jedinica lokalne samouprave sa statusom grada, 5. građevina gospodarske namjene izvan naselja na površinama građevinskih područja za

izdvojene gospodarske namjene, je građevina koja je namijenjena obavljanju gospodarske - poslovne pretežito uslužne djelatnosti te zanatske, komunalno-servisne, trgovačke, skladišne i sl. bez negativnog utjecaja na okoliš,

6. građevina stambene namjene je građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena

stanovanju a osim stambenog prostora može na manje od 50 % bruto razvijene površine imati



poslovne sadržaje bez negativnog utjecaja na okoliš i na stambeno susjedstvo, za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, koji ne remeti uvjete stanovanja u istoj i u susjednim građevinama, a gradi se u tri vrste građevina i to; kao obiteljska kuća, kao manja višestambena građevina i kao višestambena građevina,

7. građevina stambeno-poslovne namjene je stambena građevina koja ima poslovne sadržaje

na više od 50 % ukupne površine, a gradi se u centralnim zonama naselja te u izdvojenim zonama u sklopu naselja, kada može imati bučne djelatnosti (zanatske radionice) i djelatnosti koje podrazumijevaju veću frekvenciju gospodarskih vozila i sl. bez negativnog utjecaja na okoliš,

8. građevina u nizu (bloku/sklopu) je građevina koja se gradi na dvije (ili više) granice vlastite

građevne čestice i s najmanje je dvije je strane prislonjena uz susjedne građevine (osim završnih građevina niza), novi niz se gradi kao cjelina,

9. građevina ugostiteljsko-turističke namjene je građevina smještena unutar građevinskog

područja naselja i u unutar izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene gdje se planira kao hoteli s pratećim sadržajima (T1), turistička naselja (T2), kampovi-autokampovi (T3),

10. građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu su građevine koje

se grade unutar ruralnih naselja u okviru obiteljskog gospodarstva, a realiziraju se kroz rekonstrukciju ili prenamjenu postojeće građevine, odnosno izgradnjom nove građevine u naselju i izvan naselja te rekonstrukcijom građevina pastirskih stanova za obavljanje ugostiteljsko – turističke djelatnosti,

11. građevinski pravac je linija kojom se određuje položaj građevine na građevnoj čestici na

način da se na njega naslanja pročelje određenog dijela građevine (u pravilu najmanje 1/3 dužeg pročelja), određuje se udaljenošću od regulacijskog pravca a iznimno se može poklapati s regulacijskim pravcem, može se odrediti više građevnih pravaca koji su u pravilu međusobno usklađeni, okomiti ili paralelni (u slučaju više regulacijskih pravaca, kad se gradi sklop ili više građevina na jednoj čestici i sl.),

12. granica građevinskog područja je crta razgraničenja površina koje služe za građenje naselja

ili površina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog plana, granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica,

13. gustoća stanovanja je odnos broja stanovnika prostorne cjeline po hektaru površine

prostorne cjeline, 14. interpolacija je ugradnja građevine na jednoj neizgrađenoj čestici površine do 5.000 m2 unutar

već izgrađene strukture, niza ili bloka, između uređene građevne čestice i javne površine, poštujući građevinski pravac, visine izgradnje, oblikovanje građevina i druge osobine lokacije,

15. izgrađena površina zemljišta pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih,

otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uračunavajući terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže, u izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame i slične građevine, ukoliko su ukopane u teren sa svih strana i obrađene kao okolni teren, terase na terenu do h = 0,8 m, pergole, brajde, vanjska stubišta izgrađena na prirodnom terenu, i sl.

16. koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos ukupne građevinske (bruto)

površine građevine i površine građevne čestice,



17. koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod

građevinom i ukupne površine građevne čestice, 18. krovna kućica je arhitektonski element izveden u kosini krova kojim se ostvaruje mogućnost

otvaranja vertikalnog prozora na potkrovlju, istog je nagiba kao krov, ne smije prekidati liniju krovnog vijenca a ukupna širina fronte svih krovnih kućica na pročelju može iznositi do 1/3 dužine pročelja,

19. lokalni uvjeti jesu dokazane posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske,

komunalne, prometne i sl.); uvjeti koji proizlaze iz posebnosti pojedine lokacije; tipologije susjednih građevina, morfologije uličnog poteza, dijela naselja odnosno drugog građevinskog područja koji utječu na oblikovno-morfološke, funkcionalne i regulativne specifičnosti građevine, na prostoru radijusa okvirno 100 m, kao i uvjeti koji proizlaze iz posebnosti pojedine lokacije izvan građevinskog područja, koje se trebaju uvažavati pri oblikovanju građevine,

20. manja građevina gospodarske - poslovne namjene je građevina isključivo poslovne

namjene s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima, a može imati: a) poslovne sadržaje za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, bez negativnog utjecaja na okoliš i uvjete stanovanja i rada u naselju, b) poslovne sadržaje za bučne djelatnosti i djelatnosti koje podrazumijevaju veću frekvenciju gospodarskih vozila i sl., bez negativnog utjecaja na okoliš,

21. manja višestambena građevina je građevina stambene namjene na zasebnoj građevinskoj

čestici s najmanje tri i najviše četiri stana, umjesto stana može imati poslovni prostor uz uvjet da su stanovi i njima prateći prostori na najmanje pola površine građevine, koja nema više od podruma, tri nadzemne etaže i tavan,

22. naselje je izgrađena struktura stanovanja i svih pratećih funkcija, potrebnih i kompatibilnih sa

stanovanjem u što su, ovisno o veličini i značenju naselja, uključeni društveni i javni sadržaji, gospodarski sadržaji, ugostiteljsko-turistički sadržaji, sportsko-rekreacijski sadržaji, javne površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja i drugo,

23. obiteljska kuća je građevina stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše tri

stana, koja nema više od podruma, dvije nadzemne etaže i tavana, čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

24. osnovna građevina je građevina čija je namjena sukladna namjeni građevinskog područja u

kojem se gradi i koja predstavlja zaokruženu funkcionalnu, tehničko-tehnološku i graditeljsku cjelinu i unutar čije čestice se smještaju svi prostori potrebni njenom funkcioniranju,

25. postojećim građevinskim područjem podrazumijeva se građevinsko područje naselja i

izdvojeno građevinsko područje (izvan naselja), utvrđeno odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja usklađeno s namjenom površina i kriterijima određenim prostornim planom županije,

26. poljoprivredne / gospodarske građevine s izvorima zagađenja su staje, kokošinjci,

kunićnjaci i sl.; uz rješenje tvari koje nastaju u proizvodnom procesu; mlinovi/toševi za masline, vinarski podrumi, destilerije eteričnih ulja i sl.



27. poljoprivredne / gospodarske građevine bez izvora zagađenja su spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, sušione bilja, staklenici, plastenici, sjenici, gljivarnici i sl., te uz adekvatno zbrinjavanje otpada u proizvodnom procesu;

28. pomoćna građevina je građevina na istoj građevnoj čestici u funkciji osnovne građevine

namijenjena smještaju samo određenih sadržaja (garaža, drvarnica, spremište, kotlovnica, plinska stanica, vrtna sjenica, ljetna kuhinja i sl.) a gradi se prislonjena ili odvojena od osnovne građevine, u slučaju kada u okviru osnovne građevine nije moguće riješiti nastale potrebe, pomoćnom građevinom smatra se i poljoprivredna građevina, veličine do 50 m2, kada se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji stambene građevine, u područjima koja su određena posebnim propisom Grada,

29. potkrovlje je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod

kosog ili zaobljenog krova, visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m, 30. prirodna plaža unutar ili izvan naselja je pristupačna s kopnene i/ili morske strane

infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja, 31. pristupni put je javna prometna pješačka i/ili kolna površina, s koje se osigurava pješački i/ili

kolni pristup na građevnu česticu, iznimno, s kolnikom minimalne širine 5,5 m, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, širina kolnika može iznositi najmanje 3,0 m, a dužina najviše 30 m,

32. privremena građevina je građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće

tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija, privremene montažne građevine - štandovi, kiosci i slično, privremena građevina se može postavljati samo na točno određeni rok nakon kojeg se ima ukloniti i teren vratiti u prvobitno stanje,

33. prometni / infrastrukturni koridor je osiguran prostor namijenjen za projektiranje i izgradnju

građevina i uređaja prometa / infrastrukture, 34. regulacijski pravac je linija u pravilu paralelna sa osi priležeće prometnice a na granici

građevinske čestice građevine prema javnoj prometnoj ili drugoj javnoj površini, građevna čestica može imati jedan ili više regulacijskih pravaca,

35. samostojeća građevina je građevina kojoj su sva pročelja udaljena od granica građevne

čestice, te do pročelja ima neizgrađeni prostor vlastite čestice ili javnu površinu, 36. sidrište je posebno obilježen morski akvatorij pogodan za sigurno sidrenje i opremljen

opremom za sidrenje plovnih objekata, čiji smještaj je objavljen u službenim pomorskim publikacijama,

37. stan je skup prostorija stambene namjene s pomoćnim prostorijama i uređajima, koji čine

jedinstvenu, funkcionalno samostalnu cjelinu sa zasebnim ulazom, 38. tavan je vrsta potkrovlja kod kojeg visina nadozida iznosi od 0 do 0,6 m (mjereno (od gornjeg

ruba stropne konstrukcije do presjecišta unutarnjih ploha zida pročelja i krovne konstrukcije), 39. uređena plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima

s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i djelomično izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane,



40. uređenje građevinskog područja uključuje pripremu i opremanje, kategorije uređenosti građevinskog zemljišta su: I. visoko uređeno građevinsko zemljište koje uz pripremu obuhvaća pristupni put na građevnu česticu, vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda, elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih mjesta, II. potpuno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja javnu rasvjetu i prateće centralne sadržaje unutar naselja.

41. višestambena građevina je građevina stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s

najmanje 4 i najviše 10 stanova, umjesto stana može imati poslovni prostor uz uvjet da su stanovi i njima prateći prostori na najmanje pola površine građevine, koja ima zajedničko stubište za pristup funkcionalnim (stambenim ili poslovnim) jedinicama, te najmanje 2 stana po stambenoj etaži, koja nema više od podruma, tri nadzemne etaže i potkrovlje,

42. zona je dio građevinskog područja određene namjene, sadržaja i sl., odnosno općenito dio

prostora određenih zajedničkih odlika, 43. zona posebne namjene je područje namijenjeno gradnji i korištenju u vojne namjene, 44. ZOP - zaštićeno obalno područje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od

obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte i ucrtava se na Hrvatskoj osnovnoj karti (zemljovidu) dopunjenoj ortofoto (aerofotogrametrijskim) prikazom.

Članak 4.

Cjelokupni otočni prostor Grada Malog Lošinja i pojas mora u širini 300 m od obalne crte obuhvaćeni su zaštićenim obalnim područjem mora. Granice zaštićenog obalnog područja mora, odnosno pojas otoka u širini 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini 300 m od obalne crte prikazani su u svim kartografskim prikazima u mjerilu 1:25000. Na kartografskim prikazima br. 4.1. do 4.13., u mjerilu 1:5000, su temeljem podataka o granici ZOP-a na Hrvatskoj osnovnoj karti, označeni pojasevi 25 m, 70 m i 100 m od obalne crte i 300 m u moru. Ti se pojasevi preciznije utvrđuju prilikom izrade UPU-a. 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU

GRADA MALOG LOŠINJA Članak 5.

Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom prikazana je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, u mj. 1:25.000. Prostor Grada Malog Lošinja se prema namjeni dijeli na:

- površine naselja, - površine za izdvojene namjene, - poljoprivredne površine, - šumske površine, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (pašnjačke površine), - površine mora.

Površine za razvoj i uređenje smještaju se unutar građevinskog područja i iznimno izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

1. građevinska područja naselja i građevinska područja za izdvojene namjene, 2. područja i građevine izvan građevinskog područja i to za: površine mora za marikulturu H1

postojeću u Uvali Kaldonta - Punta Križa, H2 područje za određivanje lokacije za marikulturu od uvale Zakolo do uvale Golublja jama i H3 uz uvalu Porat, infrastrukturne građevine te ovim planom određene pojedinačne građevine.



Postojeće građevine protivne planiranoj namjeni je dozvoljeno rekonstruirati u skladu s odredbama plana. Pri tome se pod postojećom građevinom podrazumijeva građevina izgrađena temeljem građevinske dozvole, ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne vlasti ili građevina koja je izgrađena prije 15.02.1968. godine. 1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 6. Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja u sastavu Grada Malog Lošinja, i to za naselja: Belej (NA 1, NA 1.1-1.4), Ćunski (NA 2, NA 2.1, NA 2.2), Ilovik (NA 3), Mali Lošinj (NA 4, NA 4.1-4.4), Male Srakane (NA 5), Nerezine (NA 6, NA 6.1-6.5), Osor (NA 7), Punta Križa (NA 8, NA 8.1- 8.4), Susak (NA 9), Sveti Jakov (NA 10, NA 10.1), Unije (NA 11, NA 11.1-11.3), Ustrine (NA 12), Vele Srakane (NA 13) i Veli Lošinj (NA 14).

Članak 7. Obalna naselja na području Grada Malog Lošinja su: Ilovik, Mali Lošinj, Male Srakane, Nerezine, Osor, Punta Križa-Pogana, Susak, Unije, Vele Srakane i Veli Lošinj. Mali Lošinj je obalno naselje u kojem se više od 50 % postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju.

Članak 8. Obalni prostor naselja se u pravilu namjenjuje i čuva za izgradnju građevina javne namjene i uređenje javnih površina, infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luke i sl.) i u slučaju kad se na kopnenom dijelu u sklopu naselja određuje poslovna, turistička ili sportsko-rekreacijska namjena što je obveza za naselja i dijelove naselja Ilovik, Mali Lošinj, Male Srakane, Nerezine, Osor, Punta Križa-Pogana, Susak, Unije, Vele Srakane i Veli Lošinj.

Članak 9. Građevinsko područje naselja je mješovite namjene. U naselju se mogu oformiti zone i prostori izdvojenih gospodarskih, ugostiteljsko-turističkih i drugih namjena kada je to uvjetovano postojećom morfologijom i izgrađenošću naselja, funkcioniranjem izdvojenih zona i na to vezanom potrebnom veličinom građevinske čestice, prometnim i drugim razlozima.

Članak 10. U građevinskim područjima obalnih naselja i dijelova naselja Ilovik, Male Srakane, Nerezine, Osor, Punta Križa, Susak, Unije, Vele Srakane i Veli Lošinj, u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može se Urbanističkim planom uređenja planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

- proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom, - trgovinu neto trgovačke površine veće od 1.500 m2, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i

konfiguracija terena. Članak 11.

U svim naseljima i dijelovima naselja uz obalu, osim u naselju Mali Lošinj, u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja, u pojasu 70 m od obalne crte se zabranjuje izgradnja stambenih građevina. U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Veli Lošinj, Ilovik, Nerezine, Punta Križa - Pogana i Unije, u pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene (otvoreni športski,



rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.), građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.

Članak 12. U sklopu naselja je dozvoljeno kao pojedinačne građevine ili kao funkcionalne prostorne cjeline graditi građevine ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije, pretežno s 4 zvjezdice (*) i više. U sklopu područja za ugostiteljsko-turističku namjenu u naselju je dozvoljeno planirati hotele (T1) što uključuje građenje hotela i depandansi hotela te lječilišno-turističko-bolnički kompleks gdje se uz smještajne sadržaje planiraju prateći sadržaji koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene. U naselju Punta Križa je u sklopu površine oznake NA 8.3. dozvoljeno rekonstruirati postojeće ili izgraditi novo turističko naselje (T27) s 4 zvjezdice (*) i više. Ukupna površina područja određenog za ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja može iznositi do 20% građevinskog područja tog naselja.

Članak 13. U sklopu naselja je dozvoljeno planirati područje za gospodarsku-poslovnu namjenu (K1). Razvoj gospodarskih djelatnosti industrije, obrtništva i svih poslovnih djelatnosti se usmjerava prvenstveno u izdvojene površine za gradnju gospodarskih sadržaja. Pored toga se gospodarske aktivnosti planiraju razvijati unutar postojećih i planiranih površina isključivo gospodarske namjene unutar naselja, kao i pojedinačnih sadržaja u sklopu zona mješovite namjene u sklopu naselja, racionalnim korištenjem zauzetih prostora pretežno u okviru postojećih lokacija ali i u novim zonama naselja.

Članak 14. U sklopu građevinskog područja naselja se na principu policentričnog razvoja planiraju prostori za organizaciju zona s manjim proizvodno - zanatskim sadržajima vezanim uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost, uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i druge poslovne i gospodarske djelatnosti; u naseljima Belej, Punta Križa, Nerezine, Veli Lošinj, Unije i Mali Lošinj, ukupne površine 13,21 ha. U sklopu zona K15 -Belej, K16 -Nerezine, K1-Punta Križa, K19 -Unije-Kanali je urbanističkim planom uređenja dozvoljeno planirati mogućnost jednog stana u sklopu građevine poslovne namjene na pojedinoj građevnoj čestici. Detaljno se razgraničavaju i definiraju prilikom izrade urbanističkog plana uređenja za pojedino naselje, kada će se takva zona utvrditi unutar građevinskog područja za naselje Punta Križa. Površine pojedinih zona i planirane djelatnosti se utvrđuju sukladno članku 95. odredbi. 1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 15. Ovim Planom je određeno razgraničenje površina za slijedeće izdvojene namjene: 1. gospodarska namjena - poslovna (K1): - pretežito uslužna, komunalno-servisna i

manji proizvodni kompleksi

2. ugostiteljsko-turistička namjena (T): - T1 hoteli - T2 turistička naselja - T3 kampovi-autokampovi - T4 turističko-informacijski centar 3. sportsko-rekreacijska namjena (R): - R1 sportsko-rekreacijski centri

- R2 rekreacijske zone



- R3 akvatorij uređene plaže - R4 akvatorij sportsko-rekreacijskog centra

4. groblja (G) 5. infrastrukturna namjena (IS) 6. posebna namjena (N) Razgraničenje navedenih površina određeno je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25.000 te br. 4.1.-4.13. „Građevinska područja“, u mjerilu 1:5000.

Članak 16. U izdvojenom građevinskom području (izvan naselja) ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

- proizvodnju i trgovinu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, - usluge ugostiteljskog smještaja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, - stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište), - odmor i rekreaciju (kuće za odmor).

U neizgrađenom dijelu izdvojenog od građevinskog područja (izvan naselja) u pojasu najmanje 70 m od obalne crte može se planirati samo izgradnja infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali, (brodogradilišta, luke i sl.). Površine gospodarske - poslovne namjene

Članak 17. Ovim Prostornim planom su određene površine za gospodarske djelatnosti i poslovne namjene:

br. građevinsko područje gospodarske namjene oznaka

I - izgrađena površina

N - neizgrađena

površina U - ukupna površina

ha ha ha

1. Ćunski - Kušć uslužne i proizvodne gospodarske djelatnosti K11 2,4 2,0 4,4

2. Kalvarija - Mali Lošinj pretežito uslužne i proizvodne djelatnosti K12 13,7 6,7 20,4

3. Meline - Nerezine K13 1,70 0,85 2,55

4. Mali dijel - Unije K14 0,88 0,86 1,74

ukupno 18,68 10,41 29,09

Članak 18. Na površinama gospodarske-poslovne namjene K11 i K12 se planiraju poslovne djelatnosti koje obuhvaćaju uslužne, skladišne, manje proizvodne, trgovačke i komunalno servisne sadržaje. Pored navedenih djelatnosti u okviru ovih površina dozvoljene su i druge poslovne djelatnosti, prateće u funkciji osnovne djelatnosti i druge kompatibilne poslovne djelatnosti koje ne ometaju odvijanje osnovnih djelatnosti. U sklopu dijela površine gospodarske - poslovne namjene Kalvarija oznake K12 koja ne prelazi 0,5 % njene površine dozvoljene su druge namjene koje bi svojim smještajem u naselju bukom ili na drugi način ometale uvjete života i rada, kao npr. zabavni park, disko-klub i sl.



Članak 19. Na površinama gospodarske-poslovne namjene K13 se planiraju uslužni i komunalno-servisni sadržaji, manji proizvodni-zanatski sadržaji vezani na poljoprivrednu djelatnost te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš. Na površinama gospodarske-poslovne namjene K14 se planiraju manji proizvodno - zanatski sadržaji vezani uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl., poljoprivredne gospodarske građevine vezane uz stočarstvo, pčelarstvo i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš. Ugostiteljsko-turistička namjena

Članak 20. Ovim Prostornim planom su određene površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene na kojima se osim građevina namijenjenih smještaju i prehrani mogu planirati prateći sadržaji: sportsko-rekreacijski, zabavni, trgovački, uslužni i drugi sadržaji kompatibilni osnovnoj namjeni te parkovne i kupališne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje. Stambene namjene na ovim prostorima nije dozvoljeno planirati.

Članak 21. Određuju se slijedeće vrste ugostiteljsko-turističke namjene: 1. hoteli - T1, podrazumijeva hotel i depandanse hotela te lječilišno-turističko-bolnički kompleks i uz navedeno prateće sadržaje koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, 2. turistička naselja - T2, podrazumijevaju isključivo smještajne kapacitete turističkog naselja i prateće sadržaje koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, parkove, zelenilo i sl., 3. kampovi - autokampovi - T3, podrazumijevaju smještajne kapacitete za pokretne jedinice i prateće sadržaje koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, parkove, zelenilo i sl. U sklopu građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene oznake T1, T2 i T3 se pored smještajnih građevina planira izgradnja građevina pratećih sadržaja trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i izgradnja privezišta. 4. turističko-informacijski centar - T4, uključuje sadržaje potrebne za poslovanje informacijskog centra i druge kompatibilne sadržaje bez smještaja, koji uključuju trgovačke, ugostiteljske, kulturne (prezentacijska dvorana, izložbeni prostor) i uslužne sadržaje kao i parkiralište za osobne automobile i parkiralište za autobus.



Članak 22. Na području Grada Malog Lošinja su određena slijedeća izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene:

br. turistička zona vrsta oznaka U

ukupna površina

kapacitet gustoća

ha kreveta kreveta/ha

T11 20,16 1.555 77,13

T11-1 0,38 45 120,00 1. Sunčana uvala - Mali Lošinj T1

ukupno 20,54 1.600 78,05

2. Čikat - Mali Lošinj T1 i/ili T3 T12 i/ili T32 60,00 5.000 83,33

3. Artatore - Ćunski T2 T21 6,44 300 46,58

4. Poljana - Mali Lošinj T2 i/ili T3 T22 i/ili T33 18,00 2.100 116,67

5. Bučanje - Nerezine T2 T23 13,63 1.200 88,04

6. Rapoća - Nerezine T2 i/ili T3 T24 i/ili T34 3,45 400 115,94

7. Lopari - Nerezine T2 i/ili T3 T25 i/ili T35 26,23 1.800 68,62

8. Punta Križa - Punta Križa T2 T26 3,80 190 50,00

9. Baldarin - Punta Križa T3 T31 20,0 2.000 100,00

10. turističko - informacijski centar - Belej T4 T41 0,50 0 0

ukupno 172,59 14.590 84,13

Privezi u zonama ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 23. U sklopu zona ugostiteljsko-turističke namjene su određene površine privezišta (PR). U okviru pojedine zone ugostiteljsko-turističke namjene je dozvoljeno planirati više lokacija za privezište čiji zbrojeni kapaciteti ne prelaze najveći dozvoljeni broj za zonu kao cjelinu. Ova se privezišta namjenjuju privezu sportskih i rekreacijskih brodica gostiju pripadajuće turističke zone te privezu turističkog linijskog broda/brodice, a nije dozvoljen privez plovila u kojima gosti borave. U sklopu prostora privezišta se isključuje bilo koja djelatnost koja bi negativno utjecala na kakvoću mora. U okviru priveza u turističkoj zoni Čikat oznake PR4, se planira rekonstrukcija srušenog mola (Molo Apostoli) i njegova namjena za pristajanje izletničkih brodica i brodova kao i za privez u u zoni ugostiteljsko-turističke namjene.



Članak 24. Privezišta u zoni ugostiteljsko-turističke namjene su obuhvaćena obveznom izradom urbanističkog plana uređenja pripadajuće zone ugostiteljsko-turističke namjene kao sastavni dio pripadajuće funkcionalne cjeline. U postupku utvrđivanja koncesija takav privez se ne tretira zasebno kao luka, već kao dio turističke zone. Planiraju se privezišta u zonama ugostiteljsko-turističke namjene određenog najvećeg kapaciteta kao slijedi:

kapacitet priveza

br. turistička zona naziv priveza oznaka priveza

okvirna površinaakvatorija priveza

broj vezova u odnosu na

ukupan smještajni kapacitet zone

najveći broj vezova

1. privezište Poljana - zapad PR1 2,42 100

2. Poljana - Mali Lošinj

privezište Poljana - istok PR2 0,30

6 %

26 126

3. Sunčana uvala - Mali Lošinj

privezište Sunčana uvala PR3 0,47 6 % 96 96

4. privezište Čikat 1 PR4 0,54 70 5. privezište Čikat 2 PR5 0,24 30 6.

Čikat - Mali Lošinj privezište Čikat 3 PR6 0,91

- 100

200

7. Lopari - Nerezine privezište Lopari PR7 1,08 6 % 108 108

8. privezište

Baldarin 1 – Bokinić

PR8 1,05 120

9.

Baldarin - Punta Križa privezište

Baldarin 2 - Lučica

PR9 0,40

8 %

40

160

ukupno 7,41 690 Za zaštitu akvatorija pojedinog privezišta se, temeljem maritimnog elaborata, planira izgradnja valobrana. Sportsko-rekreacijska namjena - R

Članak 25. Površine sportsko-rekreacijske namjene uključuju : - sportsko-rekreacijske centre - R 1 i - rekreacijske zone - R 2. Sportsko- rekreacijski centri - R 1

Članak 26. Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Malog Lošinja, određene kao sportsko rekreacijski centar (R1) jesu:



vrsta R1 sadržaj

ha ha ha

1. Artatore - Ćunski R11 tenis centar 0,00 0,38 0,38

2. Kurila 1 - Ćunski R12 karting staza 1,00 0,00 1,00





vrsta R1 sadržaj

ha ha ha

3. Kurila 2 - Ćunski R13 konjički centar,

aerosportovi, ostali sportovi, 6,91 6,62 13,53

4. Paržine - Ilovik R14 ronilački centar

privezište i uređena plaža 0,68 0,68 1,36

5. Parkna - Ilovik R15 sportsko-rekreacijska igrališta 2,45 0,00 2,45

6. Slatina - Čikat R16 sportsko-rekreacijska igrališta


7. Ostrugova - Čikat R1 7 sportski centar sportova na

moru i privezište 3,38 4,54 7,92

8. Bašićine - Nerezine R18 sportsko-rekreacijska igrališta 1,51 0,79 2,30

9. Lopari - Nerezine R19 sportsko-rekreacijska igrališta


10. Dragočaj - Susak R110 tenis igrališta, sportsko-

rekreacijska igrališta i uređena plaža

1,68 0,41 2,09

11. Bok - Susak R111 rekreacijski i lječilišni centar


12. Plase - Unije R112 sportsko-rekreacijska igrališta


13. Ćunski - naselje R113 sportsko-rekreacijska igrališta 0,29 0,00 0,29

ukupno 25,28 24,00 49,28

Članak 27.

U okviru površine sportsko-rekreacijske namjene - sportskog centra (R1) se prema konkretnom programu a ovisno o uvjetima na određenoj lokaciji, može predvidjeti izgradnja otvorenih i natkrivenih, poluotvorenih sportskih igrališta namijenjenih za mali nogomet, rukomet, košarku, odbojku, tenis i druge sportove, izgradnja bazena, staza za karting, skeit, rolanje i sl.. U okviru pojedinog sportsko-rekreacijskog centra - R1 se može organizirati više sadržaja ili pojedinačni sadržaj kao što je ronilački centar, centar skijanja na vodi, konjički centar, tenis-centar, rekreacijsko-lječilišni centar i sl. U okviru površine sportsko-rekreacijske namjene, sportskog centra (R1) nije dozvoljeno planiranje novih smještajnih ugostiteljsko-turističkih, stambenih ili bilo kojih sličnih građevina. Iznimku predstavlja sportsko-rekreacijski centar Ostrugova-Čikat (R17) u okviru kojeg se nalaze građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajem. Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajem će se odrediti urbanističkim planom uređenja. U sklopu građevina ugostiteljsko-turističke namjene nije moguće predvidjeti stambeni prostor. Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljeno je postojeće građevine rekonstruirati u postojećim gabaritima bez povećanja smještajnih kapaciteta i uz to ih je dozvoljeno prenamijeniti u prateće građevine sportsko-rekreacijskog centra. Obalni dio sportsko-rekreacijskog centra i akvatorij se namjenjuje uređenju plaže i priveza u okviru sportskog centra Parkna - Ilovik i sportskog centra Ostrugova - Čikat - Mali Lošinj.



Privezi u zonama sportsko-rekreacijske namjene

Članak 28. U sklopu sportsko-rekreacijskog centra su planirana privezišta (PS), veličine ukupno najviše 200 vezova. U okviru pojedine zone je dozvoljeno planirati više lokacija za privezište čiji zbrojeni kapaciteti ne prelaze najveći dozvoljeni broj za zonu kao cjelinu. U postupku utvrđivanja koncesija takav privez se ne tretira zasebno kao luka, već kao dio zone sporta i rekreacije. Ova se privezišta namjenjuju privezu sportskih i rekreacijskih brodica. te privezu turističkog linijskog broda/brodice, nije dozvoljen privez plovila u kojima gosti borave. U sklopu prostora priveza se isključuje bilo koja djelatnost koja bi negativno utjecala na kakvoću mora. Privezi u zoni sportsko-rekreacijske namjene su obuhvaćena obveznom izradom urbanističkog plana uređenja pripadajuće zone, kao sastavni su dio pripadajuće funkcionalne cjeline. Privezi u zoni sporta i rekreacije su:

br. zona sporta i rekreacije oznaka zone naziv priveza oznaka

privezapovršina akvatorija

priveza najveći kapacitet

priveza

1. sportski centar Parkna - Ilovik R15

privezište sportskog centra PS1 0,07 10

2. sportski centar Ostrugova - Čikat - Mali Lošinj R17

privezište sportskog centra PS2 3,33 160

ukupno 3,40 170

U okviru priveza u sportskom centru Ostrugova - Čikat - Mali Lošinj oznake PS2 se planira urediti privezište kapaciteta do 160 vezova, u što je uključen postojeći broj vezova te vezovi za sportska plovila klubova (jedriličarski, veslački, skijaški, ribički). Za zaštitu akvatorija pojedinog priveza se, temeljem maritimnog elaborata, planira izgradnja valobrana. Rekreacijske zone - R2

Članak 29. Građevinska područja rekreacijske namjene - rekreacijske zone (R2) su na području Grada Malog Lošinja utvrđena za prostore u kojima se planiraju uređenja rekreacijskih sadržaja i izgradnju pratećih građevina. Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Malog Lošinja, određene kao rekreacijske zone jesu:



vrsta R2 sadržaj

ha ha ha

1. Sv. Katarina - Osor R21 rekreacijski sadržaji


2. Za Osiri - Ćunski R22 rekreacijski sadržaji


0,69 0,64 1,33

3. Rovenska - Veli Lošinj R23 rekreacijski sadržaji






vrsta R2 sadržaj

ha ha ha prateće građevine

4. Poljana - Mali Lošinj R24 rekreacijski sadržaji


1,93 0,00 1,93

5. Žalić - Mali Lošinj R25 rekreacijski sadržaji


1,38 0,00 1,38

6. Sunčana uvala Mali Lošinj R26



7. Ostrugova - Čikat Mali Lošinj R27



8. Blatna - Čikat Mali Lošinj R28



9. Strebrna uvala - Čikat Mali Lošinj R29



10. Zabojci - Čikat Mali Lošinj R210







13. Rapoča - Nerezine R213 rekreacijski sadržaji


14. Lopari - Nerezine R214 rekreacijski sadržaji


3,77 0,00 3,77

15. Bučanje - Nerezine R215

rekreacijski sadržaji igrališta


5,84 0,00 5,84

16. Kaciol - Veli Lošinj R216

parkovne površine rekreacijski sadržaji


prateće građevine

3,58 2,71 6,29

17. Punta - Veli Lošinj R217 rekreacijski sadržaji


1,42 0,00 1,42

ukupno 26,57 5,35 29,92

Članak 30.

U okviru površine rekreacijske zone se prema obilježjima prirodnog vrijednog prostora može predvidjeti izgradnja rekreacijskih i sportskih igrališta i drugih sadržaja, izgradnja pratećih građevina, uređenje šetnica, trim staza, dječjih igrališta, vidikovaca, postava parkovne i rekreacijske opreme, paviljona, odmorišta i sl.



U okviru površine sportsko-rekreacijske namjene, rekreacijske zone - R2 nije dozvoljena izgradnja smještajnih turističkih, stambenih ili bilo kojih sličnih građevina ni zatvorenih ili poluotvorenih igrališta. Obalni dio i akvatorij rekreacijske zone se namjenjuje uređenju plaže i sportsko-rekreacijskog centra u moru. Groblja (G)

Članak 31. Površine groblja na području Grada Malog Lošinja su za sva naselja utvrđena izvan građevinskog područja naselja, izuzev groblja u Ustrinama koje se utvrđuje u sklopu naselja.

površina ha ha ha br. groblja izgrađenost G

izgrađeno neizgrađeno ukupno

1. Belej pretežno izgrađeno G 1 0,02 0.02 0.04

2. Ćunski pretežno izgrađeno G 2 0,06 0.04 0.10

3. Ilovik izgrađeno G 3 0,06 0,00 0.06

4. Mali Lošinj pretežno izgrađeno G 4 0,60 0,75 1.35

5. Nerezine pretežno izgrađeno G 5 0,22 0,11 0,33

6. Osor izgrađeno G 6 0,14 0,00 0,14

7. Punta Križa pretežno izgrađeno G 7 0,05 0,02 0,07

8. Susak pretežno izgrađeno G 8 0,15 0,08 0,23

9. Sveti Jakov pretežno izgrađeno G 9 0,04 0,02 0,06

10. Unije pretežno izgrađeno G 10 0,11 0,02 0,13

12. Veli Lošinj pretežno izgrađeno G 12 0,25 0,06 0,31

ukupno 1,70 1,12 2,82

11. Ustrine - G 11 unutar građevinskog područja naselja

Infrastrukturna namjena

Članak 32. Na području grada Malog Lošinja su određena slijedeća građevinska područja infrastrukturne namjene - IS, kao površine za infrastrukturne građevine koje uključuju prostor za smještaj građevina, uređaja, instalacija i sl., a razgraničuju se na slijedeće namjene:


N neizgrađena

površina

U ukupna


ha ha ha

1. postojeća trafostanica 110/35 kV i druge građevine infrastrukturne namjene IS1 2,05 2,05 4,10

2. kopneni dio luke otvorene za javni promet Zela (Koromačna-Belej) IS2 0,58 0,00 0,58




N neizgrađena

površina

U ukupna


ha ha ha 3. aerodrom „Mali Lošinj“ IS3 29,99 46,92 76,91

4. postojeća vodosprema Kalvarija i druge građevine infrastrukturne namjene IS4 0,29 0,27 0,56

5. kopneni dio luke otvorene za javni promet Mrtvaska IS5 0,9 0,78 1,68

6. letjelište Unije IS6 7,50 0,00 7,50 7. benzinska crpka Nerezine IS7 0,54 0,00 0,54

8. postojeće odlagalište otpada u sanaciji i pretovarna stanica za otpad Kalvarija IS8 6,30 0,00 6,30

9. postojeća trafostanica 35/10 kV, planirana trafostanica 110/20 kV i

druge građevine infrastrukturne namjene IS9 0,95 0,00 0,95

10. kopneni dio luke otvorene za javni promet Bijar IS10 0,63 0,00 0,63 11. kopneni dio luke otvorene za javni promet Ul IS11 0,54 0,00 0,54 12. uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Susak IS12 0,09 0,00 0,09

13. kopneni dio luke otvorene za javni promet Rovenska IS13 0,62 0,00 0,62

14. kopneni dio luke otvorene za javni promet Male Srakane IS14 0,32 0,00 0,32

15. kopneni dio luke otvorene za javni promet Vele Srakane IS15 0,21 0,00 0,21

ukupno 51,51 50,02 101,53

Članak 33.

Na područjima infrastrukturne namjene - IS je pored osnovne građevine dozvoljeno graditi druge objekte prometne, energetske, komunalne i druge srodne namjene. Na područjima infrastrukturne namjene - IS, koje predstavljaju kopneni dio luke otvorene za javni promet je dozvoljeno graditi građevine potrebne za obavljanje planiranih djelatnosti u navedenim lukama, trajektnog i putničkog prometa, prekrcaja tereta i otpada, obavljanja djelatnosti ribarske luke, prateće građevine te druge građevine prometne, energetske, komunalne (garaže) i druge srodne namjene sukladno člancima 199. - 203. odredbi. Posebna namjena (N)

Članak 34. Na području grada Malog Lošinja se određuje građevinsko područje posebne namjene (N), na prostoru "Vojarne Kovčanje", kao površine za izgradnju građevina od interesa za obranu koje uključuju prostor za smještaj građevina, uređaja, instalacija i sl. te uređenje kopnenog dijela luke posebne namjene - vojne luke i luke tijela unutarnjih poslova.

br. građevinsko područje posebne namjene vrsta


N neizgrađena

površina U

ukupna površina

ha ha ha

1. Vojarna "Kovčanje" N 29.79 29.09 58,88



Na području posebne namjene (N) je dozvoljeno graditi građevine od interesa za obranu i njima prateće i druge objekte prometne, energetske i komunalne namjene. U sklopu područja posebne namjene se planira uređenje kopnenog dijela luke posebne namjene s građevinama potrebnim za obavljanje djelatnosti u navedenoj vojnoj i luci tijela unutarnjih poslova. 1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 35. Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25.000, obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija. Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3). 1.4. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE (PAŠNJACI)

Članak 36. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na području Grada Malog Lošinja predstavljaju pašnjačke površine (PŠ). Pašnjačke površine su razgraničene od šumskih površina u svrhu zaštite pašnjaka a u kontekstu razvitka ovčarstva koje je tradicionalno na ovom otoku. Zaraslim pašnjačkim površinama treba vratiti prvobitnu namjenu. 1.5. ŠUMSKE POVRŠINE

Članak 37. Šumske površine na području Grada Malog Lošinja razgraničene su na:

- gospodarske šume Š1, - zaštitne šume Š2 i - šume posebne namjene Š3.

Razgraničenje namjene šumskih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25.000., razgraničuju se granicama katastarskih čestica odnosno ako na jednoj ima više kultura tada se razgraničenje vrši prema stvarnom stanju i u cilju očuvanja pašnjaka. Gospodarske šume Š1 pored općekorisnih funkcija imaju gospodarsku vrijednost i namijenjene su za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda. U njima se vrše zahvati kojima se poboljšava struktura same šume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, čišćenja i prorijede. Zaštitne šume Š2 su prije svega namijenjene zaštiti zemljišta, zaštiti od erozije, često su na strmim terenima, teško ih je obnavljati, a sječom bi se devastirao teren. U zaštitnim šumama se osigurava održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma uz isključivo sanitarnu sječu. Šume posebne namjene Š3 na području Grada Malog Lošinja su šume unutar zaštićenih dijelova prirode ili dijelova prirode predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode i šume koje predstavljaju posebne rijetkosti, ljepote i povijesnog značenja, namijenjene znanstvenim istraživanjima, rekreaciji, turizmu i sl. 1.6. MORE

Članak 38. Namjene površine mora prikazane su na kartografskom prikazu br.1. “Korištenje i namjena površina”, u mjerilu 1:25.000.



Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za: 1. površine za prometne i gospodarske djelatnosti koje obuhvaćaju:

- akvatorij lučkih područja Ovim Planom su određena lučka područja luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene. Luke su detaljnije određene člancima 199.- 203. odredbi.

- akvatorij privezišta u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (PR) i u zoni sportsko-rekreacijske namjene (PS)

Privezišta su detaljnije određena člancima 24. 28. i 204. odredbi. - morski putovi

Morski putovi su međunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Plovni putovi su u grafičkom dijelu Plana prikazani shematski.

- područja za marikulturu i za određivanje lokacija za uzgajališta (H), Detaljnije su određena člankom 142. odredbi. 2. površine obalnog mora namijenjenog kupanju i rekreaciji obuhvaćaju pojas širine 300 m od

obale i obuhvaćaju : - obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji (R), - akvatorij uređenih plaža (R3)

Akvatorij uređene plaže je neposredno povezan s kopnenim dijelom uređene plaže, označen je i zaštićen s morske strane. U sklopu akvatorija uređene plaže je dozvoljena izvedba i ugradnja rekreacijskih sadržaja i opreme.

- akvatorij sportsko-rekreacijskog centra (R4) i privezišta u zoni sporta i rekreacije (PS) Kao rekreacijska područja u moru se planiraju rekreacijski centri (R4). U sklopu rekreacijskih centara u sjevernom dijelu Lošinjskog kanala se planira uređenje ski-lifta i slalom staze za skijanje na vodi. Površine obalnog mora namijenjenog kupanju i rekreaciji koje se određuju kao akvatorij sportsko rekreacijskog centra se, na propisan način, u moru posebno označavaju i ograđuju. Režim sportsko-rekreacijskih aktivnosti treba uskladiti s interesima zaštite prirode. 3. površine za ostale djelatnosti (prometne, gospodarske(ribolov), sportsko-rekreacijske i druge, koje obuhvaćaju područje mora na udaljenosti većoj od 300 m od obale, a utvrđuju se kao:

- ostalo more (M) Površine ostalog mora se izvan plovnih putova planiraju koristiti za posebne vidove rekreacije, za ronjenje i sl. Područje rekreacije za sportove na moru (RM) je označeno na kartografskom prikazu 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” u mjerilu 1:25.000. Takav je dio ostalog mora dozvoljeno posebno označiti (ograditi), kako bi se izbjegle kolizije u korištenju tog dijela morskog prostora. morske plaže

Članak 39. Plaže se na području Grada Malog Lošinja razvrstavaju na uređene i prirodne morske plaže. Prirodne i uređene plaže na području Grada Malog Lošinja su označene na kartografskom prikazu 3.1. "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", u mjerilu 1:25.000. Prirodna plaža je pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. Na lokalitetu prirodne plaže nisu dozvoljeni nikakvi zahvati izgradnje i uređenja, nije dozvoljena izgradnja infrastrukture (na površini prirodnog žala) ni građevina koje je dozvoljeno graditi izvan građevinskog područja. Uređena morska plaža je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i djelomično izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.



uređene plaže Članak 40.

Uređene plaže se određuju na planom utvrđenim lokacijama, u izdvojenim zonama sporta i rekreacije i u naseljima. Ovim planom se na području Grada Malog Lošinja određuju slijedeće uređene plaže:

UREĐENE PLAŽE oznaka plaže naziv plaže područje

UPL 1. Za Osiri - Ćunski R22

UPL 2. Parkna - Ilovik R15

UPL 3. Poljana - Mali Lošinj R24

UPL 4. Žalić - Mali Lošinj R25

UPL 5. Sunčana uvala - Mali Lošinj R26

UPL 6. Ostrugova - Čikat - Mali Lošinj R27

UPL 7. Blatna - Čikat - Mali Lošinj R28

UPL 8. Srebrna uvala - Čikat - Mali Lošinj R29

UPL 9. Zabojci - Čikat - Mali Lošinj R210

UPL 10. Slatina 1 - Čikat - Mali Lošinj R1 6

UPL 11. Plase - Unije R112

UPL 12. Rapoča - Nerezine R213

UPL 13. Lopari - Nerezine R214

UPL 14. Bučanje - Nerezine R215

UPL 15. Sv. Katarina - Osor R222

UPL 16. Kaciol - Veli Lošinj R216

UPL 17. Punta - Veli Lošinj R217

UPL18. Rovenska - Veli Lošinj R2 3

UPL 19. Baldarin 1 - Punta Križa R2 11

UPL 20. Baldarin 2 - Punta Križa R212

UPL 21. Dragočaj - Susak R110

UPL 22. Bok - Susak R111

UPL 23. Bojčić - Mali Lošinj NA4

UPL 24. Artac - Nerezine NA6

UPL25. Ogradina - Nerezine NA6

UPL 26. Artatore - Ćunski NA2.1



UPL 27. Porat Ustrine postojeća plaža za naselje

UPL 28. Zakalčić Sveti Jakov postojeća plaža za naselje

UPL 29. Studenčić Ćunski postojeća plaža za naselje

UPL 30. Liski Ćunski postojeća plaža

UPL 31. Zabodarski Ćunski postojeća plaža

UPL 32. Uvala Englez o. Koludarac postojeća plaža

UPL 33. Madona - Čikat Mali Lošinj postojeća plaža uz naselje

UPL 34. Punta Čikat Mali Lošinj postojeća plaža uz naselje

UPL 35. Slatina 2 - Čikat Mali Lošinj postojeća plaža uz naselje

UPL 36. Tresorka Veli Lošinj postojeća plaža

UPL 37. Paržine o. Ilovik postojeća plaža za naselje

UPL 38. Javorna Veli Lošinj postojeća plaža za naselje

UPL 39. Skalini Lučica - Osor plaža za naselje

UPL 40. Arci Sonte - Osor postojeća plaža

UPL 41. Valdarke Mali Lošinj postojeća plaža uz naselje

UPL 42. Zela Koromačna - Belej postojeća plaža za naselje

Članak 41.

Na kopnenom dijelu uređene plaže je dozvoljeno graditi prilazni i obalni put, kojim se osigurava pristupačnost i osobama s poteškoćama u kretanju, te ovisno o prostornim mogućnostima i lokalnim uvjetima uređivati dječja i rekreacijska igrališta, sunčališta, terase i izgraditi građevinu s pratećim sadržajima. Ovisno o lokalnim uvjetima se, za uređenje plaže mogu graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati drugi slični radovi uz uvažavanje zatečene vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora. Prateća građevina uređene plaže se može graditi kao prizemna ili suterenska građevina, najveće visine do 3,0 m. Krov građevine može biti jednovodan, kod većih građevina dvovodan i s pokrovom od kupe kanalice nagiba 23°. Krov građevine može biti ravan ako se koristi kao prohodna terasa, sunčalište ili vidikovac. Oblikovanje građevina treba biti u skladu s tradicijskom gradnjom i krajolikom, ako se suterenska građevina gradi uz prirodnu stjenovitu obalu dozvoljena je izvedba pročelja u kamenim klesancima. Plaža se infrastrukturno i sadržajno oprema; tuševima, kabinama, klupama i koševima za otpatke te rekreacijskom opremom.



Članak 42. U građevinskim područjima sporta i rekreacije i građevinskim područjima naselja će se način uređenja plaže odrediti urbanističkim planovima uređenja, pri čemu se pored planiranih mogu utvrditi dodatne lokacije uređenih plaža. Kada je to određeno urbanističkim planom uređenja na plaži se može graditi otvoreni bazeni i građevina s pratećim sadržajima neto površine do 100 m2. U građevini je dozvoljeno planirati javne sanitarije, kabine, spremište i ugostiteljski sadržaj površine do 20 m2 s terasom koja je natkrivena tendom ili pergolom kapaciteta do 40 mjesta. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja, dozvoljava se rekonstrukcija i održavanje postojećih plaža (dohranjivanje žala, obnova postojećih betonskih ili kamenih podloga, popločenja i sl.).

Članak 43. Na svim ostalim planom utvrđenim lokacijama uređenih plaža se planira opremanje plaža komunalnom infrastrukturom i rekreacijskom opremom te izgradnja prateće građevine s nužnim sadržajima: sanitarni čvor, kabine, spremište i sl. ukupne neto površine do 30 m2. Uređena plaža Arci - Sonte - Osor (UPL40) se planira na lokaciji gdje se, ovisno o uvjetima zaštite prirode, planira korištenje ljekovitog blata. Ovaj će se prostor vrlo pažljivo urediti a prateća građevina će se izvesti korištenjem prirodnih materijala (kamen i drvo). Do kupališta će se izvesti nasipani pješački put, a u sklopu morskog dijela kupališta će se urediti postojeće privezište za najviše 10 vezova. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 44. Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.

Članak 45. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, sukladno posebnom propisu, a to su: Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama Pomorske građevine - luke za posebne namjene - luka Kovčanje Mali Lošinj - vojna i za potrebe tijela unutarnjih poslova - granični pomorski prijelazi - Mali Lošinj - II. kategorije Poštanske i telekomunikacijske građevine - telekomunikacijske građevine međunarodne razine - međunarodni TK kabeli I. razine: podmorski TK kabel Pula-Mali Lošinj-Zadar (ima alternativni pravac) Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama Građevine za zaštitu voda pripadajućih sustava - sustav Mali Lošinj Građevine i kompleksi za potrebe obrane: - Kovčanje

- Tovar



Članak 46. Ovim Prostornim planom određene su slijedeće građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju: Građevine društvenih djelatnosti - Srednje škole - Lošinj - Građevine sekundarne zdravstvene zaštite - Veli Lošinj Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama - Luke otvorene za javni promet - Mali Lošinj - Luke za posebne namjene - luka u funkciji brodogradilišta“Mali Lošinj” - Luke nautičkog turizma - Mali Lošinj – postojeća i planirana

- Nerezine - planirana Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama - Ostale državne ceste - Brestova / Plomin (trajekt)-Porozina-Cres-M. Lošinj - Osnovne županijske ceste - Mali Lošinj - Veli Lošinj

- Mali Lošinj – aerodrom Mali Lošinj Građevine zračnog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama - Zračne luke - Mali Lošinj (i tercijarna 1A kategorije) - Zračno pristanište - Unije - Sezonski granični zračni prijelazi od međunarodnog značenja II. kategorije - Mali Lošinj Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama - Telekomunikacijske građevine - radio relejna postaja - Mali Lošinj

- radijski koridor - Rab-Lošinj - magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski), alternativni pravci: - Pula-Mali Lošinj-Novalja - Mali Lošinj–Krk-Senj - mjesne pristupne centrale planirane Mali Lošinj

- Poštanske građevine - postojeći poštanski uredi koji pripadaju Središtu pošta Rijeka raspoređeni po operativnoj jedinici u Malom Lošinju

Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama - Veli Lošinj Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama - Transformacijske stanice - Mali Lošinj 110/35 kV - Mali Lošinj (planirana) 110/20 kV - Distribucijski dalekovod 110 kV - Krk - Lošinj Građevine za postupanje s otpadom - Transfer stanice u gradovima - Mali Lošinj

Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju koje se grade i rekonstruiraju unutar područja Grada Malog Lošinja uređuju se prema odredbama ovog Prostornog plana. 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 2.2.1. Opće odredbe i kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

Članak 47. Na građevinskim područjima naselja na području Grada Malog Lošinja se gradi u skladu s odredbama ovoga Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske dokumentacije.

Članak 48. Izgrađeni dio građevinskog područja čine izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni, dok neizgrađeni dio građevinskog područja čini jedna ili više neposredno



povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao i rubne neizgrađene čestice. Razgraničenje izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja određeno je u pravilu rubom katastarskih čestica a prikazano je u grafičkom dijelu plana na kartografskim prikazima br. 4.1.-4.13. "Građevinska područja", u mjerilu 1: 5.000.

Članak 49. U sklopu izgrađenog dijela građevinskog područja naselja je dozvoljena rekonstrukcija postojećih građevina kao i interpolacija novih građevina u definirane prostorne okvire i lokacijske uvjete sukladno članku 79. odredbi.

Članak 50. U sklopu neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja se gradi posrednim provođenjem ovog plana, na osnovu urbanističkog plan uređenja.

Članak 51. U sklopu građevinskih područja naselja ili dijelova naselja Mali Lošinj, Osor, Susak i Veli Lošinj, unutar granica zaštićene povijesne (urbane ili ruralne) graditeljske cjeline kao i u sklopu građevinskih područja naselja ili dijelova naselja, koja su evidentirane povijesne (urbane ili ruralne) graditeljske cjeline nova je izgradnja moguća na temelju Urbanističkog plana uređenja koji se izrađuje temeljem konzervatorske podloge a do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina i interpolacija novih građevina u definirane prostorne okvire i lokacijske uvjete (postojeći niz , blok ili druga pretežito izgrađena struktura) izgrađenog dijela naselja uz uvjete zaštite i prethodnu suglasnost Konzervatorskog odjela u Rijeci. Granice zaštićene povijesne cjeline prikazane su u grafičkom dijelu plana na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - zaštita prirode i kulturnih dobara u mjerilu 1: 25.000.

Članak 52. Svaka intervencija na prostoru naselja mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanističkom smislu. Treba uvažavati lokalne uvjete kao i karakterističnu urbanističku strukturu pojedine cjeline. Potrebno je uvažavati karakteristike parcelacije građevinskog zemljišta, tip i položaj građevina na građevnoj čestici. Intervencije u jezgrama naselja moraju biti usklađene s povijesnim, urbanističkim i oblikovnim karakteristikama, pri čemu treba sačuvati sve njene karakteristične prostorne elemente. Dozvoljene su dogradnje i nadogradnje, kao i izgradnja novih građevina, ukoliko se time neće narušiti postojeća vrijednost i karakter prostora, posebno ukoliko će se time poboljšati ili sanirati neodgovarajuće intervencije. Kod izgradnje i rekonstrukcije na osjetljivim prostorima oko jezgre naselja moraju se posebno uvažavati lokalni uvjeti koji uključuju karakterističan izgled naselja u širem prostoru, gabarite naselja i strukturiranje njegovog ruba te siluetu i panoramski izgled koji je plod povijesnog razvitka naselja. Izgradnjom i rekonstrukcijom građevina se ne smije narušiti naglašenost, prepoznatljivost i mjerilo dominantnih sakralnih i drugih građevina koje predstavljaju prostorni akcent naselja.

U područjima neujednačene izgradnje treba novom izgradnjom i rekonstrukcijom građevina težiti uspostavi novog prostornog reda s racionalnijom iskorištenošću zemljišta, boljom prometnom povezanošću, kvalitetnijom urbanističkom koncepcijom i oblikovanjem građevina. Prilikom svake rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje obavezno je utvrditi neprimjerene elemente postojeće gradnje te uvjetovati njihovo usklađenje.

Članak 53. U sklopu neizgrađenog dijela naselja Mali Lošinj koje se planira na području Malin je urbanističkim planom uređenja dozvoljeno planirati izgradnju slobodnostojećih građevina s najviše dvije etaže,



od kojih je prva obvezno suteren, uz uvjet da nivelacijska kota poda suterena može biti najviše 1,0 iznad nivelacijske kote prilazne (opskrbne) prometnice. Najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2 uz najveću dozvoljenu izgrađenost građevne čestice od 20 %. Postojeće visoko zelenilo na čestici izvan površine za građenje treba sačuvati a najmanje na 40 % površine građevne čestice treba urediti postojeće ili posaditi nove zimzelene ili crnogorične stablašice.

Članak 54. U sklopu neizgrađenog dijela naselja Mali Lošinj koje se planira na području Poljana je urbanističkim planom uređenja dozvoljeno planirati izgradnju slobodnostojećih građevina uz uvjet da se iznad kote terena koja prelazi 30 m n.m. dozvoljava izgradnja novih građevina s najviše dvije etaže, od kojih je prva obvezno suteren, uz uvjet da nivelacijska kota poda suterena može biti najviše 1,0 iznad nivelacijske kote prilazne (opskrbne) prometnice. Pored toga je na sjeveroistočnom rubu neizgrađenog dijela ovog građevinskog područja planiranje novih građevina dozvoljeno isključivo ako je moguće ispuniti uvjet da se nove građevine ne vide na istočnoj obali otoka. Za navedeno je potrebno vrlo pažljivo utvrditi najveću dozvoljenu visinu najviše točke krova građevina (ukupnu visinu građevine) i propisati je kao apsolutnu kotu. Najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2 uz najveću dozvoljenu izgrađenost građevne čestice od 20 %. Postojeće visoko zelenilo na čestici izvan površine za građenje treba sačuvati a najmanje na 40 % površine građevne čestice treba urediti postojeće ili posaditi nove zimzelene ili crnogorične stablašice.

Članak 55. U zoni središnjih funkcija naselja (koja ih obnašaju) treba uspostaviti pješačku zonu, a na obodu zone planirati javna parkirališta/garaže. Pri uređenju zone treba voditi računa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za normalno odvijanje svih središnjih funkcija i sprečavanje stvaranja arhitektonskih barijera (kod javnih pješačkih površina, prometnica, pristup do javnih građevina i površina, višestambenih građevina itd.) prema važećim Pravilnicima. Ovi uvjeti moraju biti sadržani u uvjetima uređenja prostora za izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina.

Članak 56.

Javna prometna površina unutar granica građevinskog područja naselja mora se projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica tako da omogućava vođenje ostale infrastrukture i mora biti vezana na sistem javnih cesta. U centralnoj zoni se za stajališta autobusa moraju u sklopu javne prometne površine izvesti ugibališta, sukladno Prometnoj studiji. Ulicom se smatra cesta ili put na građevinskom području uz koju su izgrađene ili se planiraju graditi građevine na koju će biti izravno priključene. Novoformirana ulica mora zadovoljavati uvjete za nerazvrstane ceste/ulice utvrđene člankom 186. odredbi. Ako je postojeća nerazvrstana/cesta ulica širine manje od propisane, udaljenost građevina treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste do propisane veličine. Regulacijski pravac će se odrediti na udaljenosti najmanje 4,0 m od osi postojeće ceste ako je planiran dvosmjerni promet, odnosno najmanje 3,5 m od osi postojeće ceste ako je planiran jednosmjerni promet. Navedeno se ne odnosi na interpolacije u povijesnim jezgrama naselja gdje su ulice sa svim svojim elementima u najvećem dijelu definirane. Postojeća javna stubišta-skalinade, kao vertikalne veze unutar naselja, treba zadržati i urediti, te ovisno o lokalnim uvjetima nastaviti u nove dijelove naselja.



Članak 57. Na jednoj građevinskoj čestici unutar građevinskog područja naselja se može graditi jedna građevina stambene namjene i u sklopu građevine ili uz građevinu pomoćna, gospodarska ili manja poslovna građevina za tihe i čiste djelatnosti, koje sa stambenom građevinom čine stambenu i gospodarsku cjelinu. Na jednoj građevinskoj čestici unutar građevinskog područja naselja se može graditi građevina stambene, stambeno-poslovne, poslovne i gospodarske namjene Djelatnost tih građevina ne smije ugrožavati okolinu bukom i ne smije uzrokovati zagađenje zraka i tla iznad dopuštenih razina. Oblik i veličina građevne čestice

Članak 58. Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj osnovne i pomoćnih građevina i udaljenosti građevina do granica čestice.

Članak 59. Najmanja i najveća površina građevne čestice, ako za pojedinačne slučajeve nije drugačije određeno ovim odredbama, iznosi:

1. građevina u nizu najmanje 300 m2 , a najviše 600 m2 2. dvojna građevina najmanje 400 m2 , a najviše 2000 m2 3. slobodnostojeća građevina najmanje 500 m2 , a najviše 2000 m2

Iznimno kada postojeća katastarska čestica ima više od 2000 m2 a preostali dio nema uvjeta za formiranje građevne čestice dozvoljava se veća površina građevne čestice. Oblik građevne čestice je u pravilu pravokutni, definiran na način da sugerira i omogućava izgradnju građevine koja je pravokutnog tlocrta, s dužim, glavnim pročeljem na građevnom pravcu. Najmanja dozvoljena širina građevne čestice, uz uvjetovane površine, iznosi:

1. građevina u nizu najmanje 8 m, 2. dvojna građevina - za prizemnu građevinu najmanje 12 m, - za građevinu P+1 najmanje 14 m, - za građevinu P+2 najmanje 16 m, 3. slobodnostojeća građevina - za prizemnu građevinu najmanje 18 m, - za građevinu P+1 najmanje 20 m, - za građevinu P+2 najmanje 22 m,

Omjer dimenzija građevne čestice iznosi okvirno od 1:1 do 1:3, osim za gradnju građevina u nizu kad može iznositi do 1:5. Izgrađenost građevne čestice i veličina građevine

Članak 60. Izgrađenost građevne čestice se iskazuje koeficijentom izgrađenosti. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti se određuje prema načinu gradnje i ako za pojedinačne slučajeve nije drugačije određeno ovim odredbama, iznosi:

1. građevina u nizu Kig = 0,5 2. dvojna građevina Kig = 0,4 3. slobodnostojeća građevina Kig = 0,3



Najmanja i najveća izgrađena površina građevine, pri neposrednoj provedbi plana i ako za pojedinačne slučajeve nije drugačije određeno ovim odredbama, iznosi:

1. građevina u nizu najmanja iznosi 50 m2 a najveća 100 m2 2. dvojna građevina najmanja iznosi 60 m2 a najveća 130 m2 3. slobodnostojeća građevina najmanja iznosi 80 m2 a najveća 200 m2

Članak 61. Pored najvećeg dozvoljenog broja nadzemnih etaža, ako nije drugačije određeno ovim odredbama, u sklopu građevina se može graditi podrum i tavan.

Članak 62.

Građevine u nizu se grade kao oblikovno i tehnički usklađena arhitektonska cjelina, pri čemu treba izbjeći monotono ponavljanje identičnih jedinica. U sklopu jednog, novog niza se može izgraditi najviše 5 pojedinačnih građevina. Na završne građevine niza se primjenjuju uvjeti navedeni za poluugrađene građevine.

Članak 63. Glavno pročelje građevine koja se gradi sa "širokim zabatom" može iznositi najviše 12 m. Gradivi dio građevne čestice

Članak 64. Gradivi dio građevne čestice određuje se ovisno o obliku i veličini građevne čestice, o namjeni građevine, visini i tipu izgradnje, građevnom pravcu te izgrađenosti susjednih čestica i drugim lokalnim uvjetima, pri čemu se naročito ne smiju umanjiti uvjeti života i rada na susjednim građevnim česticama (privatnost, buka, osunčanost i sl.). Izvan gradivog dijela građevne čestice prema javnoj prometnoj površini i kod gradnje na regulacijskom pravcu se može izvoditi jedan balkon na građevini, na visini većoj od 4,5 m od najviše kote dijela prometnice uz građevnu česticu. Izvan regulacijskog pravca se mogu postavljati naprave za isticanje reklame poslovnog sadržaja u građevini, tende za zaštitu od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i slični elementi urbane opreme. Ovi elementi urbane opreme svojim postavljanjem ne smiju ugrožavati sigurnost odvijanja pješačkog, kolnog (interventnog) prometa. Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi polovicu visine građevine, ali ne manje od 5,0 m za poluugrađenu građevinu i ne manje od 4,0 m za slobodnostojeću građevinu. Iznimno, udaljenost od granice građevne čestice može biti manja od određene ukoliko za to postoje opravdani razlozi (namjena, tip izgradnje, interpolacija, zaštitni pojas infrastrukture, zaštita okoliša i sl., te odredbe posebnih propisa) uz to i izričitu suglasnost susjeda. Prilikom rekonstrukcija i dogradnji te nadogradnji postojećih legalnih građevina, koje su na manjim udaljenostima od dopuštenih, ne smije se pogoršavati međusobna udaljenost građevina i udaljenost od međe. Međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od visine više građevine, ali ne manja od 6,0 m za prizemne i 8,0 m za jednokatne građevine. Iznimno u pretežno izgrađenim dijelovima naselja međusobna udaljenost građevina može biti i manja, prema izričitoj suglasnosti susjeda, ne manja od 4,0 metra pod uvjetom da zadovoljava uvjete zaštite od požara. Iznimno, uz posebne uvjete koje utvrđuje nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci, odnosi između građevina mogu biti i drugačiji a s obzirom na posebnost lokalnih uvjeta u zaštićenim i evidentiranim povijesnim cjelinama.



Regulacijski i građevni pravac

Članak 65. Građevni pravac se određuje imajući u vidu namjenu i vrstu građevina, potrebu racionalnog korištenja zemljišta, pristup s javne prometne površine, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, te naročito građevne pravce susjednih postojećih ili planiranih građevina, nastojeći pri tome pratiti slijed okolne izgradnje na način da se nastavi postojeća morfološka matrica ulice, ne smanjujući udaljenost od ruba prometnice. Građevni pravac se određuje tako da se formira ujednačen ulični potez, na način da je njegova udaljenost od regulacijskog pravca najmanje 5,0 m, a najviše 15,0 m.

Građevni pravac može biti na manjoj i većoj udaljenosti kod izuzetno nepovoljne konfiguracije terena, okruženja postojećih i planiranih građevina kojima je određen građevni pravac, rekonstrukcije postojećih građevina, izgradnje uz javnu prometnu površinu ili drugu građevinu koja svojom blizinom nepovoljno utječe na okoliš, te ukoliko je to određeno prostornim planom užeg područja.

Članak 66. Udaljenost građevine od ruba razvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 metara za županijske, odnosno 10,0 m za državne ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama, ali isključivo za izgradnju infrastrukturnih građevina u funkciji prometnice. U slučaju rekonstrukcije građevina u izgrađenim dijelovima naselja moguće su i manje udaljenosti, ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih tijela. Arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 67. Gabariti novih građevina i pripadajuće vanjske površine trebaju se oblikovati prema lokalnim uvjetima, posebno prema susjednim vrijednim građevinama i sukladno pripadajućoj građevnoj čestici. Pri oblikovanju građevina se moraju uvažavati karakteristike autohtone arhitekture i tradicijskog načina gradnje na pojedinom području, te primijeniti detalji, proporcije i materijali karakteristični za pojedino naselje ili prostornu cjelinu. Arhitektonsko oblikovanje građevina, horizontalni i vertikalni gabariti, kako novih tako i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, upotrijebljeni građevinski materijali trebaju biti usklađeni s tipologijom postojećih građevina u naselju, te izvedbom primjereni tradicionalnoj gradnji: glatko žbukana obrada fasade, kamene erte, vijenci i istaci na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde na balkonima i terasama, kovano željezne ograde na balkonima i dr. U starim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tradicijsku arhitekturu. Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora biti u pravilu, u korist dužine pročelja, a sljeme krova (na kosom terenu) paralelno sa slojnicom zemljišta. Od ovog pravila se može odstupiti ako je tradicijskom arhitekturom to drugačije određeno (npr. kuća na Unijama i sl.). Građevine koje se izgrađuju na poluotvoren način ili u nizu trebaju s građevinom uz koji su prislonjene činiti skladnu arhitektonsku cjelinu. Vanjska stubišta, strehe i vjetrobrani smiju se graditi iznimno, primjenom kompozicijskih i oblikovnih principa koji su zastupljeni u pojedinoj cjelini, odnosno kod pojedinog tipa tradicijske građevine.



Otvori na građevinama trebaju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu ovog podneblja u odnosu na dimenzije i položaj otvora te udio u površini pročelja. Visina otvora treba biti veća od širine, a dimenzije otvora trebaju biti usklađene s proporcijom i dimenzijama pročelja, odnosno građevine. Otvori trebaju biti zaštićeni griljama ili škurama. Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha, ovisno o tlocrtu građevine i namjeni prostora ispod krovišta, s nagibom krovnih ploha 23o, pri rekonstrukciji postojećeg krova većeg nagiba do 25 o. Dio krovnih ploha, do najviše 10 % površine krova i do najviše 9 m2 može se izgraditi kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta). Pristup potkrovlju nije dozvoljen vanjskim stubištem. Pokrov treba biti kupa kanalica ili mediteran crijep, terakota boje. Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, elemente za prirodno osvjetljavanje, kolektore sunčeve energije te krovne terase.

Članak 68.

Uz poštivanje utvrđenih uvjeta za arhitektonsko oblikovanje, dozvoljen je visoko kvalitetan suvremeni pristup pri oblikovanju novih građevina, uz ocjenu stručnog tijela i uz ingerenciju Grada, a prema načelima uklapanja nove arhitekture u zadani vrijedan prostor gdje je, izuzev u područjima neujednačene izgradnje, nužno uvažavati lokacijske uvjete, posebno gabarite i mjerilo, proporcijske odnose, boje i materijale okolnih građevina i naselja, osobitosti prostora u cjelini. Suvremeni pristup se dozvoljava na objektima društvenog standarda i javne namjene uz preporuku provođenja javnog natječaja, uz ingerenciju Grada, izrađivača plana, Uprave i strukovnih tijela. Uređenje građevne čestice

Članak 69. Neizgrađeni prostor građevne čestice uređivat će se, u pravilu kao dvorište i vrt, prema javnoj površini parkovno, na tradicionalan način uređivanja okućnice, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta i čuvanjem postojećeg vrijednog raslinja na zemljištu. Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom, te pergolama s brajdom. Prostor okućnice se treba urediti tako da doprinese izgledu naselja, potporni zidovi, terase i popločene, nepropusne površine trebaju se izvesti tako da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i građevina.

Članak 70. Građevna čestica može biti ograđena, osim ako se, zbog specifičnosti lokacije odnosno namjeravanog zahvata u prostoru, lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja ne odredi drugačije. Ograde se grade prema lokalnim uvjetima za svako naselje, u pravilu kao zid od neobrađenog kamena (bez fuge), žbukani zid visine do 0,8 m i kao živica. Visina nužnog potpornog zida ili podzida ne smatra se visinom ogradnog zida. Kod interpolacija u povijesnim jezgrama ili uz pojedinačna kulturna dobra lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja odrediti će se dozvoljena visina, kao i vrsta i oblik ograde, koji smiju biti različiti od gore navedenog. Visina podzida može iznositi do 1,5 m, ako je nužno izvodi se visine do 2,0 m u terasama sa zelenilom širine najmanje 1,5 m.

Članak 71. Dozvoljeno je graditi bazen na građevnoj čestici stambene i ugostiteljsko-turističke namjene, te javne sportsko-rekreacijske i socijalno-zdravstvene namjene. Bazen je moguće graditi na najviše



20 % neizgrađenog dijela građevne čestice, na građevnim česticama s postojećim građevinama uz uvjet da je osiguran broj parkirališnih mjesta sukladno ovim odredbama i najmanje 20 % površine građevne čestice za zelene površine. U sklopu izrade tehničke dokumentacije za izgradnju bazena potrebno je riješiti odvodnju bazena s hidrauličkim proračunom količina otpadnih voda i koncepcijom rada i čišćenja bazena, te zbrinjavanja voda od ispiranja filtera. Bazene je dozvoljeno povremeno prazniti putem upojnih bunara u teren, uz uvjet da se ne ugrozi korištenje ukopanih dijelova susjednih građevina. Priključivanje građevina na mrežu javnih prometnica

Članak 72. Građevna čestica, namijenjena gradnji građevine, ne može imati neposredni kolni prilaz s javne državne i županijske ceste. Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uzduž županijske ceste mora se osnovati opskrbna ulica. Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane nerazvrstane prometnice ili pješačke putove na malim otocima bez kolnog prometa. Pristup s javne prometne površine na građevnu česticu se mora se odrediti tako da budu osigurani uvjeti preglednosti i sigurnosti odvijanja prometa, u skladu s važećim propisima. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima viši značaj, prilaz s te čestice na javno prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.

Članak 73. Neizravni kolni prilaz građevnoj čestici, s mreže javnih prometnica može se osigurati javnom prometnom površinom, kolnim pristupnim putom koji zadovoljava uvjete utvrđene člankom 183. i 184. odredbi, na koji se način u neizgrađenom dijelu naselja mogu priključiti do 4 građevne čestice te pješačkim putom na malim otocima bez kolnog prometa. Parkirališni prostor za vozila osigurati u granicama građevinske čestice. Veličina parkirališnih mjesta i odgovarajućeg prometnog traka određuje se sukladno uvjetima iz HRN U.S4.234 (S.l. 17/80) uz preporučenu dimenziju parkirališnog mjesta od 5,5 x 2,5 m. Na parkiralištima se osigurava propisan broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju najmanje veličine 3,0 x 5,0 m i vidljivo označena, a biraju se mjesta koja su najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu. Kod interpolacije građevne čestice u izgrađenom građevinskom području, centralnoj zoni naselja, ili kada su oblik i veličina građevne čestice takvi da se ne može osigurati smještaj vozila u okviru građevne čestice ili se radi o građevnoj čestici bez neposrednog kolnog pristupa, smještaj vozila može se odrediti na posebnim građevnim česticama namijenjenim izgradnji skupnih garaža ili parkirališnih prostora. U tom slučaju se neposredni pristup građevne čestice na javnu prometnu površinu može osigurati pješačkim prolazom ili javnim stubištem širine 2,0 m i dužine do 30 m. Ova odredba se ne odnosi na male otoke bez kolnog prometa. Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu

Članak 74. Građevine se priključuju na komunalnu infrastrukturu naselja. Priključak se utvrđuje na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.



Rekonstrukcija građevina

Članak 75. Rekonstrukcija postojećih građevina, ako su sagrađene na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne vlasti ili ako su izgrađene prije 15.02.1968. godine, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine i prema lokalnim uvjetima, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, a ne može se opravdati niti lokalnim uvjetima, izvodi se u postojećim gabaritima ili kao rekonstrukcija radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada. Kad se pri rekonstrukciji građevina povećava broj stambenih jedinica tada se najveći dopušteni broj stanova i prosječna bruto površina stana po osobi određuje prema uvjetima za nove građevine.

Članak 76. Rekonstrukcija postojećih građevina radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada uključuje slijedeće: - zamjena dotrajalih dijelova građevine, uključivo konstrukciju i instalacije, - dogradnja ili nadogradnja nužnih stambenih ili pomoćnih prostora površine do 20 m2, - priključak na prometnu i komunalnu infrastrukturu, - adaptacija ili rekonstrukcija potkrovlja, suterena ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine u koristan prostor. Kriteriji za građenje u izgrađenim i prostorno definiranim dijelovima naselja

Članak 77. Planom se utvrđuju kriteriji za građenje u izgrađenim i prostorno definiranim dijelovima naselja, gdje se svaki zahvat u tkivo naselja treba rješavati pojedinačno prije svega prema lokalnim uvjetima, a radi uklapanja u arhitektonski definiranu strukturu.

Članak 78.

Kod rekonstrukcije postojećih građevina i interpolacije novih građevina stambene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u povijesnim graditeljskim cjelinama, u pretežito izgrađenim strukturama evidentiranih povijesnih cjelina i pretežno izgrađenim i prostorno definiranim djelovnima naselja moguća su odstupanja od Planom utvrđenih uvjeta, sukladno lokalnim uvjetima u naselju i posebnim konzervatorskim uvjetima kod neposredne provedbe plana odnosno sukladno detaljnijim planovima uređenja. Pri tome je dozvoljeno izgraditi i planirati: - građevine veće visine i broja etaža od određenih ali, kod neposredne provedbe, do visine više susjedne građevine, - na česticama manje površine od određene, s čim se usklađuju koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti čestice.

Članak 79. U izgrađenim i pretežno definiranim i uređenim dijelovima naselja, u pravilu kao interpolacije u definirane lokacijske uvjete, se nove građevine mogu graditi prema slijedećim kriterijima: 1. građevina u nizu (za pojedinačnu građevinu-lamelu niza) površina građevne čestice iznosi najmanje 25 m2 , a najviše 400 m2, izgrađenost građevne čestice iznosi do Kig = 1,0 uz dodatni uvjet da je površina građevine

najmanje 25 m2, a najviše 100 m2, 2. dvojna građevina površina građevne čestice iznosi najmanje 150 m2 , a najviše 420 m2, izgrađenost građevne čestice iznosi najmanje 35 m2, a najviše 120 m2, izgrađenost građevne čestice iznosi do Kig = 0,3 uz dodatni uvjet da je površina građevine

najmanje 35 m2, a najviše 120 m2,



3. slobodnostojeća građevina površina građevne čestice iznosi najmanje 200 m2 , a najviše 500 m2, izgrađenost građevne čestice iznosi najmanje 50 m2, a najviše 150 m2. izgrađenost građevne čestice iznosi do Kig = 0,3 uz dodatni uvjet da je površina građevine

najmanje 50 m2, a najviše 150 m2. Za građevine navedene u stavku 1. 2. i 3. se građevinski i regulacijski pravac mogu poklapati. Građevine navedene u stavku 3. se mogu graditi na udaljenosti do 3,0 m od granice građevne čestice, a iznimno i na granici građevne čestice. Izgradnja na granici građevne čestice je dozvoljena kad na istoj granici već postoji građevina izgrađena na susjednoj građevnoj čestici (započeti ulični niz, blok ili slična situacija) a izgradnja nove građevine se može izvršiti bez ulaženja u susjedno zemljište te sukladno detaljnijim planovima uređenja. Na pročelju koje je udaljeno manje od 3,0 m od granice građevne čestice se ne mogu izvoditi otvori. Iznimno, u zbijenim dijelovima naselja, površina građevne čestice može biti i manja, a pri interpolacijama u niz ili blok Kig može biti 1,0, uz izričitu suglasnost susjeda.

Članak 80.

Najveći dozvoljeni broj etaža i visina građevine se, radi uklapanja u arhitektonski definiran niz, blok ili drugu strukturu, određuju sukladno lokalnim uvjetima na način da se prilagođavaju susjednim postojećim građevinama, uz uvažavanje visine pojedinih etaža i vijenaca na susjednim postojećim građevinama, pri čemu se ne teži izjednačavanju visina, a prema posebnim uvjetima zaštite kulturnih dobara.

Navedeni kriteriji za građenje u izgrađenim i prostorno definiranim dijelovima naselja se mogu detaljnije utvrditi pri izradi urbanističkog plana uređenja za pojedino naselje, ne prelazeći uvjete utvrđene ovim odredbama.

Članak 81. Unutar građevinskog područja naselja se mogu graditi građevine: - stambene namjene, - javne i društvene namjene, - gospodarske i poslovne namjene, - ugostiteljsko-turističke namjene, - infrastrukturne namjene, - privremene montažne građevine - štandovi, kiosci. 2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 82. Stambena građevina se gradi kao : a) obiteljska kuća može biti slobodnostojeća, dvojna ili u nizu i može imati najviše 3 stana, gradi se u svim naseljima, u izgrađenom dijelu naselja neposrednom provedbom ovog plana sukladno članku 291. odredbi,

b) manja višestambena građevina može biti slobodnostojeća ili dvojna i ima od 3 do 4 stana, umjesto stana može imati poslovni prostor, uz uvjet da su stanovi i njima prateći prostori na najmanje pola površine građevine, gradi se temeljem urbanističkog plana uređenja, c) višestambena građevina ima od 4 do 10 stanova, umjesto stana može imati poslovni prostor uz uvjet da su stanovi i njima prateći prostori na najmanje pola površine građevine, gradi se u



naseljima Mali Lošinj, Veli Lošinj i Nerezine temeljem detaljnog plana uređenja čija je izrada određena urbanističkim planom uređenja. Osim stambene, u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i poslovna namjena bez negativnog utjecaja na okoliš i na stambeno susjedstvo, za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, koja ne remeti uvjete stanovanja u istoj i u susjednim građevinama.

Uz obiteljsku kuću i uz manju višestambenu građevinu je na istoj građevnoj čestici dozvoljeno graditi manje pomoćne građevine gospodarske - obrtničke namjene i poljoprivredno gospodarske građevine. Za nove građevine prosječna bruto površina stana iznosi 20-25 m2 po osobi. Za svaki stan treba osigurati ostavu površine najmanje 2,0 m2 i spremište za drva površine najmanje 4,0 m2 za stanove površine do 60 m2, a za veće površine najmanje 6,0 m2. Ukoliko se izvodi zajednička kotlovnica za sve stanove, spremište se može izvoditi površine najmanje 4,0 m2 po stanu. Pored najvećeg dozvoljenog broja nadzemnih etaža u sklopu građevina se može graditi podrum i tavan. Obiteljska kuća

Članak 83. Uvjeti za građenje: a) najmanja dopuštena površina građevne čestice, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti i najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznose: - za slobodnostojeće građevine: 400 m2, Kig = 0,3, Kis = 0,6 / 0,9 uključujući tavan, - za dvojne građevine: 300 m2, Kig = 0,35, Kis = 0,7 / 1,05 uključujući tavan, - građevine u nizu: 200 m2, Kig = 0,5, Kis = 1,0 / 1,5 uključujući tavan, b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 2.000 m2, c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije obiteljske kuće iznosi 200 m2 za prizemnu građevinu i 150 m2 za jednokatnu građevinu. d) ima najviše podrum, dvije nadzemne etaže i tavan, najmanja svjetla visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,6 m. e) najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m, Manja višestambena građevina

Članak 84. Uvjeti za građenje: a) najmanja dopuštena površina građevne čestice, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti i najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznose: - za slobodnostojeće građevine: 600 m2, Kig = 0,3, Kis = 0,9 / 1,0 uključujući tavan, - za dvojne građevine: 400 m2, Kig = 0,3, Kis = 0,9 / 1,0 uključujući tavan, b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju manje višestambene građevine iznosi 2.000 m2, c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije kuće iznosi 200 m2, d) ima najviše podrum, tri nadzemne etaže i tavan, najmanja visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,6 m. e) najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m,



Višestambena građevina Članak 85.

Uvjeti za građenje: a) najmanja dopuštena površina građevne čestice, 1.000 m2,

najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti Kig = 0,5 i najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi Kis = 1,5 / Kis = 2,0 ako se izvodi potkrovlje. Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja površina građevne čestice može biti i manja.

b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi 2.000 m2,

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 250 m2, d) najveći dopušteni broj etaža iznosi podrum, tri nadzemne etaže i potkrovlje, najmanja svjetla

visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,7 m, e) najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,0 m,

Višestambene građevine mogu imati garaže u podrumu, suterenu i u razini prizemlja. Kad se garaža gradi u sklopu etaže podruma dozvoljeno je izvesti dva ulaza u garažu širine do 4 m, a da se kota terena na ulazu ne računa kao kota od koje se mjeri visina građevine. Višestambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Pomoćne, manje građevine gospodarske - obrtničke namjene i poljoprivredno gospodarske građevine uz osnovnu građevinu stambene namjene

Članak 86. Pomoćne građevine se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljske i stambene kuće prije svega u sklopu građevine, a moguće je i kao odvojene građevine:

- prizemne ili suterenske građevine, - tlocrtna površina građevine može biti do 1/3 površine osnovne građevine, bruto površine do

50,0 m2, - visina građevine iznosi najviše 2,5 m, - na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od tri metra do susjedne građevne čestice, ne

mogu se izvoditi otvori, otvorom se ne smatra ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm. Na jednoj građevnoj čestici se, u okviru utvrđenih veličina za kig i kis, uz jednu građevinu stambene namjene mogu graditi ukupno najviše dvije pomoćne građevine (garaže, drvarnice, spremišta i sl.), manje građevine gospodarske - obrtničke namjene ili poljoprivredne gospodarske građevine ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Planom. Krovište na tim građevinama je u pravilu kosi jedno vodni ili simetrični dvovodni krov s pokrovom od kanalica ili "mediterana", a može biti i prohodna terasa, ako se gradi uz građevinu s pristupom iz nje ili ako je pristup na krov moguć sa okolnog terena bez stubišta.

Članak 87. Ukoliko se grade kao slobodnostojeće moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od granice građevne čestice, prema izričitoj suglasnosti susjeda se mogu graditi i na manjoj udaljenosti pa i do granice građevne čestice ili u uglu građevinske čestice, ali tada ne mogu imati otvore na tom pročelju.

Članak 88.

Garaže za osobna vozila se mogu graditi prema uvjetima za pomoćne građevine, udaljene najmanje 5,0 m od regulacijskog pravca.



Članak 89. Poljoprivredne gospodarske građevine sa izvorima zagađenja nije moguće graditi u obalnim naseljima. Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja od stambenih i manjih građevina poslovne namjene ne može biti manja od 12 metara, a u dvorištima gdje se to ne može postići dopušta se najmanja udaljenost od 8,0 m, od gnojišta ne manje od 15 metara, od ulične ograde ne manja od 20 metara, od građevine za snabdijevanja vodom (bunari, cisterne i sl.) ne može biti manje od 30 metara, kod ravnih terena, niti manja od 50 metara, ako je teren nagnut od zagađivača prema građevini (cisterni) za opskrbu vodom. Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkom dvorišnom građevinskom pravcu graditi gospodarske građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i izvedeni vatrobrani zidovi. Postojeće pomoćne, manje građevine gospodarske-obrtničke namjene i poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom. Novi dijelovi rekonstruirane građevine ne smiju biti građeni na udaljenosti manjoj od 3,0 m od regulacijske linije. 2.2.3. Građevine društvene i javne namjene

Članak 90. Građevine javne i društvene namjene se u pravilu grade unutar građevinskih područja naselja, temeljem urbanističkog plana uređenja uz preporuku provedbe javnog natječaja za arhitektonsko rješenje, u izdvojenim zonama izvan naselja temeljem urbanističkog plana uređenja te neposrednom provedbom ovog plana prema člancima 290., 291. i 292. odredbi

Članak 91.

Građevine javne i društvene namjene (osim vjerskih građevina, zvonika), ovisno o lokacijskim uvjetima, mogu se graditi do visine od 12,0 m s najviše tri nadzemne etaže, uz mogućnost izgradnje podruma i tavana. Površina građevne čestice i površina građevine javne i društvene namjene se određuje sukladno namjeni i programu građenja, koji mora sadržavati elemente pristupa i pristupačnosti, prometa u mirovanju, zelene površine i zaštitu od buke. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevina javne i društvene namjene iznosi 0,5. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 odnosno najviše 2,0 uključujući potkrovlje) . Građevine javne i društvene namjene trebaju biti racionalno građene uporabom kvalitetnih i postojanih materijala. Oblikovanje građevina javne i društvene namjene, koje po gabaritima odstupaju od tematske strukture naselja, kao što su kulturne, sportske, vjerske i druge građevine, ne slijedi utvrđene uvjete oblikovanja građevina u naselju, već se one suvremeno oblikuju uvažavajući u najvećoj mjeri osobitosti prostora u kojem se grade. Krovište građevina, može biti ravno (dovoljnog nagiba plohe za efikasnu odvodnju oborinske vode) ili koso, nagiba kojeg predviđa oblikovanje građevine i tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi elemente za prirodno osvjetljenje.



2.2.4. Građevine gospodarske, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 92. Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene u sklopu zona gospodarske - poslovne namjene i na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja. U stambenim zonama se ne dozvoljava izgradnja ili uređenje poslovnih namjena kao što su: disko klub, mehaničke radionice osim postojećih i legalnih, sve radionice metalurških djelatnosti, sve radionice koje proizvode buku veću od 45 dB, svi poslovni sadržaji koji rade noću a proizvode buku veću od 45 dB , sve poslovne djelatnosti koje u proizvodnom procesu emitiraju u okoliš neugodne mirise, čestice ili tekućine. U građevinskim područjima naselja mogu se graditi: - građevine gospodarske namjene u sklopu brodogradilišta Mali Lošinj i brodogradilišta Nerezine, - građevine gospodarske namjene u sklopu planiranih zona gospodarske - poslovne namjene koje će se oformiti unutar naselja,

- manje građevine gospodarske - poslovne namjene na pojedinačnim građevnim česticama s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima, koje mogu imati:

a) poslovne sadržaje za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, bez negativnog utjecaja na okoliš i uvjete stanovanja i rada u naselju,

b) poslovne sadržaje za bučne djelatnosti i djelatnosti koje podrazumijevaju veću frekvenciju gospodarskih vozila i sl., bez negativnog utjecaja na okoliš,

- poljoprivredne gospodarske građevine: a) s izvorom zagađenja, b) bez izvora zagađenja. Gospodarske građevine s izvorima zagađenja, se mogu graditi za uzgoj sitne stoke i peradi, u naseljima seoskog karaktera; Belej i stanovi, Punta Križa i stanovi, rubni periferni dio Nerezina i stanovi, Sveti Jakov i u naseljima na malim otocima Ilovik, Male Srakane, Vele Srakane, Susak i Unije.

Članak 93. Građevine gospodarske, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine se grade temeljem urbanističkog plana uređenja za pojedino naselje. Neposrednom provedbom ovog plana, ukoliko je to u skladu s ostalim odredbama, dozvoljena je u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja izgradnja manjih građevina gospodarske-poslovne namjene na pojedinačnim građevnim česticama, površine građevine do 150 m2 bruto, s najviše dvije etaže i najveće visine do 6,5 m, uz uvjet da ima priključak na javnu kolnu ili pješačku (na malim otocima) prometnicu i komunalnu infrastrukturu. Oblikovanje prema definiranim uvjetima za oblikovanje građevina i uskladiti s lokalnim uvjetima u naselju. Najmanja udaljenost građevine poslovne namjene od susjednih građevina iznosi ½ visine građevine (h/2), ali ne manje od 5 metara od granice građevne čestice. Postojeće građevine gospodarske, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine se mogu rekonstruirati uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

Članak 94. Odredbe koje se odnose na gradnju pomoćnih i poljoprivredno gospodarskih građevina uz osnovnu građevinu stambene namjene na odgovarajući se način primjenjuju i za gradnju poljoprivrednih građevina.



Članak 95.

U sklopu građevinskih područja naselja Belej, Punta Križa, Nerezine, Veli Lošinj, Unije i Mali Lošinj se planiraju urediti zone gospodarske - poslovne namjene ukupne površine 13,21 ha. Prostori koji su planirani za tu namjenu su označeni na kartografskom prikazu 4. "Građevinska područja naselja ", u mjerilu 1: 5.000 a detaljno se razgraničavaju i definiraju prilikom izrade urbanističkog plana uređenja za pojedino naselje, kada će se takva zona utvrditi unutar građevinskog područja za naselje Punta Križa. U sklopu zona K15 -Belej, K16 -Nerezine, K1-Punta Križa, K19 -Unije-Kanali, je urbanističkim planom uređenja dozvoljeno planirati mogućnost jednog stana u sklopu građevine poslovne namjene na pojedinoj građevnoj čestici. U sklopu pojedine zone gospodarske - poslovne namjene su planirani slijedeći sadržaji: - zona K15 u naselju Belej površine približno 1,09 ha, planira se za manje proizvodno - zanatske

sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl., poljoprivredne gospodarske građevine te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K16 u naselju Nerezine, površine približno 3,49 ha, planira se za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz brodogradnju i tradicijsku poljoprivrednu djelatnost; mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K17 u naselju Nerezine, postojeće brodogradilište - površine približno 0,68 ha, - zona K1 određuje se UPU-om u naselju Punta Križa, površine približno 1,2 ha, planira se za

manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl. poljoprivredne gospodarske građevine te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K18 u dijelu naselja Punta Križa - luka Jadrišćica, Pogana površine približno 0,22 ha, planira se za manje uslužne, komunalne i trgovačke sadržaje te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K19 u naselju Unije - Kanali, površine približno 0,28 ha, planira se za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju.

- zona K110 u naselju Veli Lošinj površine približno 3,15 ha, planira se za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne, uključivo javno parkiralište/garažu i manje proizvodno - zanatske sadržaje te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K111 u naselju Mali Lošinj - Kovčanje, površine približno 3,08 ha, planira se za gospodarske i prometne sadržaje i djelatnosti, bez štetnih utjecaja na okoliš, na kopnenom dijelu luke otvorene za javni promet.

Članak 96.

Za gradnju na površinama gospodarske-poslovne namjene iz prethodnog članka se utvrđuju slijedeći uvjeti: - najmanja dopuštena površina građevne čestice je 500 m2; - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice je 0,5; - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 0,7 / 1,2 uključujući tavan; - najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m, - obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca prema javnoj cesti i

predstavlja granicu gradivog dijela građevne čestice,



- granica gradivog dijela građevne čestice je od granice susjedne građevne čestice udaljena najmanje 4,0 m.





- ograde građevnih čestica se grade u pravilu od kamena, betona, metala ili se sade živice, - najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je do 2,0 metra, puni zidani dio do 0,8

m, iznimno, ograde mogu biti i više kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Članak 97. Planira se mogućnost povezivanja luke nautičkog turizma-marine i brodogradilišta u naselju Mali Lošinj i u naselju Nerezine u prostornu i funkcionalnu cjelinu kompatibilnih namjena, ali bez povećavanja planiranog kapaciteta u broju nautičkih vezova, u okviru koje je dozvoljeno obavljanje dosadašnjih i uvođenje novih djelatnosti kojima će valorizirati atraktivnost postojeće lokacije uz samo naselje, pri čemu se tehnološki postupci s utjecajem na okoliš trebaju napustiti (suho pjeskarenje i drugo) a potrebno je uvesti nove tehnologije i proizvodne procese kojima će se negativan utjecaj na okoliš smanjiti. Vezano na planirane djelatnosti dozvoljavaju se potrebni zahvati izgradnje i uređenja prostora, što uključuje slijedeće: proširiti i unaprijediti postojeću marinu u Malom Lošinju ukupnog kapaciteta do 400 vezova, osuvremeniti pogon za servisiranje i održavanje manjih brodova, jahti i brodica, uvesti specijaliziranu proizvodnju manjih plovila te urediti izložbene prostore, prostore za sajmove, prodaju plovila i sl. sadržaje. 2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 98. Unutar građevinskog područja naselja se mogu graditi građevine ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije, pretežno s 4 zvjezdice (*) i više. Ugostiteljsko-turistička djelatnost može se planirati kao izdvojena prostorna cjelina unutar naselja. Za određene skupine ugostiteljskih smještajnih jedinica (SJ) proračunski broj kreveta je: za hotele i dr. pojedinačne smještajne građevine (2 kreveta/1SJ), turističko naselje (3 kreveta/1SJ), kamp (3 kreveta/1SJ). U građevinskom području naselja unutar površine određene za mješovitu namjenu može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, motel, pansion, prenoćište, hostel i sl.) kapaciteta do 80 kreveta.

Članak 99. Smještajna građevina s pripadajućim zemljištem u građevinskom području naselja unutar površine određene za ugostiteljsko-turističku namjenu planira se u zaleđu, izvan postojećih javnih površina uz obalu. Površine ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja moraju odvodnju otpadnih voda riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem do nivoa kakvoće otpadnih voda iz domaćinstva te spojem na postojeću kanalizaciju naselja ili izvođenjem vlastitog sustava sa ispustom, a prema uvjetima i rješenjima iz ovog plana.



Članak 100. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene u naselju se grade temeljem urbanističkog plana uređenja prema slijedećim kriterijima: - najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke

namjene i to iz skupine hotela iznosi 1.200 m2, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja u prostorno definiranim dijelovima naselja izgradnja je moguća i na česticama manje površine, ako se predmetna građevina interpolira u postojeću izgrađenu strukturu;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25; - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,75 / 1,0 uključujući tavan; - najveći dopušteni broj etaža iznosi tri nadzemne etaže uz mogućnost izgradnje podruma i tavana

i uz najveću dopuštenu visinu građevine do 9,0 m, - gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička područja može iznositi od 50-120 kreveta/ha, - građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu. - za smještajne kapacitete je potrebno na građevnoj čestici ili u okviru funkcionalne cjeline

osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno kategoriji i važećim pravilnicima, - najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao park, - u sklopu građevne čestice se mogu predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni, terase i sl. Kod rekonstrukcije postojećih građevina, u građevine ugostiteljsko-turističke namjene u izgrađenim dijelovima naselja i povijesnim graditeljskim cjelinama moguća su odstupanja od uvjeta za novu gradnju sukladno lokalnim uvjetima u naselju i posebnim konzervatorskim uvjetima.

Članak 101.

Neposrednom provedbom ovog plana, u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, ukoliko je to u skladu s ostalim odredbama (zaštita spomenika kulture), dozvoljena je: - rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene i rekonstrukcija postojećih

građevina drugih namjena (stambena, javna, odmarališta i sl.) u građevinu ugostiteljsko-turističke namjene (hotel, pansion i sl.), ako zadovoljavaju uvjete iz prethodnog članka, uz mogućnost dogradnje jedne nadzemne etaže na prizemnoj građevini i mogućnost uređenja tavana, pri čemu je u povijesnim graditeljskim cjelinama /centralnim zonama naselja/ moguće odstupiti od uvjeta za novu gradnju, u skladu s lokalnim uvjetima, a potreban broj parkirališnih mjesta je u sklopu istog zahvata dozvoljeno izgraditi na posebnim građevnim česticama namijenjenim izgradnji garaža ili parkirališnih prostora,

- u naseljima ruralnog karaktera (sva naselja osim Osora, Malog Lošinja, Velog Lošinja i centralne zone Nerezina) ) dozvoljena je, prema uvjetima za izgradnju obiteljskih kuća, izgradnja građevine do 400 m2 bruto izgrađene površine i do 10 soba (s kupaonom) za pružanje ugostiteljskih usluga u seoskom domaćinstvu sukladno važećem Pravilniku o pružanju ugostiteljskih usluga u seoskom domaćinstvu.

- u kapacitet ugostiteljskih građevina uračunavaju se i otvoreni prostori poput terasa i nadstrešnica bilo da se nalaze u sklopu građevinske čestice ili na javnoj površini.

- minimalna svjetla visina etaže novih građevina ugostiteljsko turističke namjene je za smještajni dio 2,7 m a za zajedničke prostore javnog korištenja 3,20 m.

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

Članak 102. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene koje se grade u sklopu naselja su prometnice, infrastrukturni uređaji, komunalne građevine, uređaji i sl., a grade se temeljem uvjeta nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti i temeljem uvjeta iz točke 5. odredbi.



2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi Članak 103.

Kiosci su prefabricirani, tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Lokacije za postavu kioska na području Grada Malog Lošinja utvrđuju se planom rasporeda lokacija kioska i pokretnih naprava kojeg donosi Poglavarstvo Grada Malog Lošinja, a kojim će se definirati urbanističko tehnički i ostali uvjeti za svaku lokaciju pojedinačno, s utvrđenim vremenom korištenja i načinom uklanjanja. Kiosci se mogu postavljati samo na javnim površinama i to na javnom dobru ili na pomorskom dobru ili površinama u vlasništvu Grada Malog Lošinja koje su u javnoj funkciji kao i na parcelama javnih ustanova ( bolnica, škola, odgojni dom i sl.) a koje parcele se smatraju privedene namjeni. Postojeći kiosci se moraju uskladiti s ovim odredbama. 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA 2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene 2.3.1.1. Površine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 104. Za površine ugostiteljsko-turističke namjene kao izdvojena građevinska područja izvan naselja određuju se slijedeći uvjeti: - nova gradnja planira se u neizgrađenim i izgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja

samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina, pretežno sa 4 zvjezdice (*) i više i pratećih sadržaja (športsko-rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i slični) uz osobito izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,

- nove smještajne građevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, - smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a

osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša, - smještajna građevina se planira izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte, - vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na

svaku fazu izgradnje smještajnih građevina, - prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati

najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale, - gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička područja može biti od 50-120 kreveta/ha, - izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30%, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,8, - najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti

kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, - prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-

prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta, - broj vezova jednog ili više priveza u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene može biti

ukupno najviše 200 i istovremeno najviše 6% ukupnog smještajnog kapaciteta (u broju ležajeva) te cjeline, odnosno do 8% za kamp Baldarin (T31),

- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem, - u kampovima (auto-kampovima) smještene jedinice se ne mogu planirati u pojasu 25 m od

obalne crte, površina parcele iznose najmanje 100 m2, - pokretne smještajne jedinice se ne mogu povezivati s tlom na čvrsti način, a prateći sanitarni i

drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte.



Članak 105. U sklopu građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene nije dozvoljeno planiranje novih građevina stambene namjene, a postojeće se zadržavaju u postojećoj namjeni ili se prenamijenjuju u turističke sadržaje. Uvjeti za prenamjenu ili rekonstrukciju postojećih stambenih građevina odrediti će se urbanističkim planom uređenja. U sklopu građevina ugostiteljsko-turističke namjene nije moguće predvidjeti stambeni prostor.

Članak 106. Turističko naselje (T2) se planira kao jedinstvena funkcionalna cjelina koja se sastoji od smještajnih i zajedničkih pratećih sadržaja, koji se, po mogućnosti, svi grade na jednoj građevnoj čestici. Da se izbjegne neželjena izgradnja apartmanskih građevina za tržište u okviru površina turističkih naselja obvezuje se pri izradi urbanističkog plana uređenja propisati odredbu prema kojoj se nedvosmisleno određuje da se za svaku zonu - prostornu cjelinu turističkog naselja formira jedna, jedinstvena građevna čestica. UPU-om je dozvoljeno utvrditi uvjete fazne izgradnje pojedinog turističkog naselja uz detaljno obrazložene i grafički prikazane faze izgradnje. U tom je slučaju moguće utvrditi uvjete za formiranje građevne čestice I. faze realizacije, koja mora uključiti sve nužne i propisane sadržaje predmetne funkcionalne cjeline turističkog naselja. Slijedeće faze mogu predstavljati samo njenu dopunu i proširenje i ne dozvoljava formiranje novih građevnih čestica. Iznimno je zbog postojećeg načina uređenja prostora i obveze uređenja javnog cestovno-pješačkog prolaza do obale dozvoljeno formiranje dviju građevnih čestica turističkih naselja, kada je to posebno utvrđeno ovim Planom. U konačnici svako turističko naselje treba predstavljati jednu građevnu česticu u koju su uključene i sve interne prometne površine, iznimno se dozvoljava mogućnost drugačijih, posebno opravdanih i utemeljenih rješenja.

Članak 107. Nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture. Gabariti novih građevina i vanjske površine trebaju se oblikovati prema lokalnim uvjetima, uvažavajući krajobrazne vrijednosti, posebno limitiranjem visine građevina na istaknutim pozicijama (više kote terena, obala, pojas uz javnu cestu i sl.). Uz poštivanje navedenog, u zonama Artatore (T21), Poljana (T22 ) i Lopari (T25 ) dozvoljen je suvremeni pristup pri oblikovanju građevina.

U već izgrađenim zonama neujednačene i nekvalitetne izgradnje treba rekonstrukcijom i novom izgradnjom građevina težiti uspostavi prostornog reda s kvalitetnijom urbanističkom koncepcijom i oblikovanjem građevina, tako da se, povezivanjem s već izgrađenim skupinama građevina, oblikuje nova prepoznatljiva morfološka cjelina.

Članak 108. Rekonstrukcija postojećih građevina smještajnih kapaciteta određuje se pod istim uvjetima kao za izgradnju novih građevina, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.

Članak 109. Uvjeti uređenja pojedinog izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene se utvrđuje sukladno planiranoj namjeni i posebnostima pojedinačnog područja. 1. Sunčana uvala / Mali Lošinj - T11 i T11-1

Članak 110. Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Sunčana uvala, površine do 20,54 ha je dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina hotela i depandansi hotela, ukupnog kapaciteta do 1.600 kreveta uz podizanje kvalitete smještaja.



U sklopu građevinskog područja oznake T11 ukupni kapacitet smještaja može iznositi do 1.555 kreveta dok u sklopu građevinskog područja oznake T11-1 ukupni kapacitet može iznositi do 45 kreveta. Uz rekonstrukciju postojećih smještajnih građevina dozvoljava se izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i izgradnja privezišta. Povećanje gabarita i kapaciteta smještaja postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja. 2. Čikat / Mali Lošinj - T12 i/ili T32

Članak 111. Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Čikat je dozvoljena rekonstrukcija i uređenje postojećeg autokampa kapaciteta do 3.500 kreveta i rekonstrukcija postojećih građevina hotela i depandansi hotela kao i izgradnja novih hotela ukupnog kapaciteta do 1.500 kreveta, kategorije smještaja pretežno 4 zvjezdice (*). Uz rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta dozvoljava se izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i izgradnja privezišta. Najveći ukupni kapacitet zone Čikat, površine do 60,00 ha, iznosi do 5.000 kreveta. Planira se mogućnost ukidanja autokampa, u jednoj ili više faza. Nakon ukidanja autokampa, u sklopu ugostiteljsko-turističke zone Čikat se planira isključivo hotelski smještaj najvećeg dozvoljenog ukupnog kapaciteta zone do 4.000 kreveta. Kategorija smještaja u novim hotelima se planira 4 zvjezdice (*) i više. Za zonu ugostiteljsko-turističke namjene Čikat je obvezna izrada urbanističkog plana uređenja. Razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Čikat na površinu autokampa i na površine hotela utvrdit će urbanističkim planom uređenja. Donošenju konačne odluke o mogućoj prenamjeni prostora kao i izradi urbanističkog plana uređenja Čikata treba prethoditi stručno vrednovanje prostora koje će uvažiti sve aspekte, od zaštite prirode do gospodarskog i socijalno-ekonomskog aspekta. Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina uglavnom u okvirima postojećih gabarita građevine i kao i rekonstrukcija postojećeg kampa. Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja. Dozvoljava rekonstrukcija hotela "Helios" rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih građevina, kojima će se kapaciteti i prostorni elementi utvrditi izradom UPU-a Čikat. Svaka intervencija na prostoru građevinskog područja Čikat mora biti usklađena s uvjetima zaštite park šume na istoj lokaciji kao i s postojećom strukturom povijesne jezgre turističke zone Čikat, u arhitektonskom i urbanističkom smislu. Intervencije u jezgri trebaju biti minimalne i usklađene s karakteristikama povijesnih građevina pri čemu treba sačuvati sve karakteristične prostorne elemente zone.



Izgradnju novih građevina s hotelskim kapacitetima treba planirati izvan povijesne jezgre Čikata, na principu izgradnje pojedinačnih građevina u vrijednom parkovnom okruženju. Pri tome treba preispitati maksimalno dozvoljene smještajne kapacitete i reducirati ih sukladno planiranim hotelskim kapacitetima te sukladno pejzažno-oblikovno-estetskim osobitostima prostora, kriterijima zaštite prostora i planiranoj najvišoj kategoriji smještaja. Preporuča se za prostor ove zone provesti javni (međunarodni) urbanističko-arhitektonski natječaj te na toj osnovi osigurati najvišu razinu arhitektonske interpretacije novih građevina u ovom izuzetno vrijednom prostoru. 3. Artatore / Ćunski - T21

Članak 112. Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Artatore, ukupne površine do 6,44 ha je dozvoljena izgradnja turističkog naselja ukupnog kapaciteta do 300 kreveta. Za zonu Artatore T21 je dozvoljeno formiranje dviju građevnih čestica turističkih naselja, na način da se između njih planira javna cesta. Razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Artatore na površinu javne ceste i na površine za izgradnju turističkog naselja utvrdit će urbanističkim planom uređenja. Prije izrade urbanističkog plana uređenja u ovom prostoru nisu dozvoljeni zahvati izgradnje i uređenja prostora. Pri izradi urbanističkog plana uređenja turističkog naselja Artatore T21 dozvoljeno je planirati ukupni smještajni kapacitet do 300 novih kreveta u turističkim vilama kategorije smještaja 4 zvjezdice (*) i više, s najviše prizemljem i jednim katom i uz najveću visinu svih građevina u naselju do 6,0 m. Uz izgradnju smještajnih građevina, na obje građevne čestice je sukladno smještajnom kapacitetu obvezna izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene. 4. Poljana / Mali Lošinj - T22 i/ili T33

Članak 113. Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Poljana se planira turističko naselje i /ili autokamp. Najveći ukupni kapacitet zone Poljana, površine do 18,00 ha, iznosi do 2.100 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 120 kreveta/ha. Konačna namjena i razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Poljana na površinu autokampa i na površine turističkog naselja utvrdit će urbanističkim planom uređenja, na način da je na cijelom prostoru građevinskog područja dozvoljeno planirati turističko naselje T2 s kategorijom smještaja 4 zvjezdice (*) ili kamp T3, odnosno dozvoljeno je planirati dvije funkcionalne cjeline različite namjene (jednu turističko naselje i jedan autokamp) i pri tome unutar građevinskog područja Poljana formirati dvije građevne čestice. U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih građevina sa smještajnim kapacitetima. Uz rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta planira se izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i izgradnja privezišta. Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u okvirima postojećih gabarita građevine. Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.



5. Bučanje / Nerezine - T21 Članak 114.

Uređenje turističkog naselja Bučanje utvrdit će urbanističkim planom uređenja. Pri izradi urbanističkog plana uređenja je na području površine 13,63 ha dozvoljeno planirati ukupni smještajni kapacitet do 1.200 kreveta Unutar područja turističkog naselja Bučanje nije dopuštena izgradnja novih građevina, već samo održavanje i sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova postojećih građevina, zamjena ravnog krova kosim (bez mogućnosti povećanja visine građevine), što je dozvoljeno i do donošenja urbanističkog plana uređenja, te dopuna pratećim i rekreacijskim sadržajima i uređenje javnih i parkirališnih površina. Uz rekonstrukciju smještajnih građevina dozvoljava se rekonstrukcija i izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene. 6. Rapoća / Nerezine - T24 i/ili T34

Članak 115. Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Poljana se planira turističko naselje i /ili autokamp. Najveći ukupni kapacitet zone Rapoća površine do 3,45 ha može iznositi do 400 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 120 kreveta/ha. Konačna namjena i razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Rapoća na površinu autokampa i na površine turističkog naselja utvrdit će urbanističkim planom uređenja, na način da je na cijelom prostoru građevinskog područja dozvoljeno planirati turističko naselje T2 s kategorijom smještaja 4 zvjezdice (*) ili kamp T3, odnosno dozvoljeno je planirati dvije funkcionalne cjeline različite namjene (jednu turističko naselje i jedan autokamp) i pri tome unutar građevinskog područja Rapoća formirati dvije građevne čestice. U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih građevina sa smještajnim kapacitetima. Uz rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta planira se izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene. Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u okvirima postojećih gabarita građevine uz podizanje kategorije na 4 (*) zvjezdice. Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja. Zona ugostiteljsko-turističke namjene turističkog naselja Rapoća obuhvaćeno je obveznom izradom urbanističkog plana uređenja naselja Nerezine, ali se izuzetno, može izraditi urbanistički plan uređenja za predmetnu zonu, kao i za ostala turistička naselja. Ovo je prostor izuzetne vrijednosti, smješten između samostana i naselja, nad vrlo lijepom obalom, pa je novi zahvat potrebno studiozno i s mjerom planirati pri čemu je vrlo važno uklopiti nove građevine u zadani vrijedan i osjetljiv prostor. Najveći dozvoljeni broj etaža građevina iznosi podrum, dvije nadzemne etaže i tavan, uz najveću visinu od 6,0 m.

7. Lopari / Nerezine - T25 i/ili T35

Članak 116. Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Lopari se planira turističko naselje i /ili autokamp.



Najveći ukupni kapacitet zone Lopari površine do 26,23 ha iznosi do 1.800 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 70 kreveta/ha. Konačna namjena i razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Lopari na površinu autokampa i na površine turističkog naselja utvrdit će urbanističkim planom uređenja, na način da je na cijelom prostoru građevinskog područja dozvoljeno planirati turističko naselje T2 s kategorijom smještaja 4 zvjezdice (*) ili kamp T3, odnosno dozvoljeno je planirati dvije funkcionalne cjeline različite namjene (jednu turističko naselje i jedan autokamp) i pri tome unutar građevinskog područja Lopari formirati dvije građevne čestice. Iznimno je, zbog velike površine, postojećeg načina uređenja prostora i uređenog javnog cestovnog prolaza do obale, za zonu Lopari dozvoljeno formiranje dviju građevnih čestica iste namjene. U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih građevina sa smještajnim kapacitetima. Uz rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta planira se rekonstrukcija i izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene te izgradnja priveza. Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u okvirima postojećih gabarita građevine uz podizanje kategorije na 4 (*) zvjezdice. Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.

Najveći dozvoljeni broj etaža građevina iznosi prizemlje i jedan kat, uz najveću visinu od 6,0 m.

8. Punta Križa / Punta Križa - T26

Članak 117. Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Punta Križa, ukupne površine do 3,8 ha je dozvoljena izgradnja turističkog naselja ukupnog kapaciteta do 190 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 50 kreveta/ha. Prije izrade urbanističkog plana uređenja u ovom prostoru nisu dozvoljeni zahvati izgradnje i uređenja prostora. Pri izradi urbanističkog plana uređenja turističkog naselja Punta Križa T26 dozvoljeno je planirati smještajni kapacitet u turističkim vilama kategorije smještaja 4 zvjezdice (*) i više, s najviše prizemljem i jednim katom i uz najveću visinu građevina do 6,0 m. Uz izgradnju smještajnih građevina je obvezna izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene. 9. Baldarin / Punta Križa - T31

Članak 118. Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Baldarin, ukupne površine do 20,0 ha je dozvoljen smještaj autokampa ukupnog kapaciteta do 2.000 gostiju, uz najveću gustoću korištenja do 100 osoba/ha. Autokamp se planira kao jedinstvena funkcionalna cjelina, koju je moguće planirati kao jednu ili više građevnih čestica. U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene te izgradnja priveza. Za površinu autokampa je obvezna izrada urbanističkog plana uređenja. Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u



okvirima postojećih gabarita, u svrhu podizanja kvalitete usluga. Povećanje gabarita postojećih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja. Područje autokampa Baldarin (T31) se uređuje uz posebno vrednovanje i poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora. Urbanističkim planom uređenja je dozvoljeno planirati smještajne kapacitete za pokretne jedinice za najmanje 70 % ukupnog kapaciteta a smještajne kapacitete koji se iznajmljuju u kampu za najviše 30 % ukupnog kapaciteta. Dozvoljena je izgradnja pratećih građevina s centralnim sadržajima kampa kao što su recepcija, restoran, trgovina, društveni i zabavni prostori, sanitarni čvorovi, gospodarske i infrastrukturne građevine i sl. Sve građevine mogu biti samo prizemne, visine do 4,5 m. 10. Turističko-informacijski centar / Belej - T41

Članak 119.

Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene - turističko-informacijskog centra Belej (T41) površine 0,5 ha je planirana izgradnja građevina s turističko-informacijskim sadržajima, bez smještajnih kapaciteta i građevina s drugim kompatibilnim sadržajima; trgovačkim, ugostiteljskim, kulturnim sadržajima; prezentacijska dvorana, izložbeni prostor i sl. te uslužnim sadržajima i parkiralištem s najmanje 30 mjesta za osobne automobile i parkiralištem za autobus. Turističko-informacijski centar se planira kao jedna građevina ili sklop građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, koju je moguće planirati na jednoj ili više građevnih čestica. Utvrđuju se slijedeći uvjeti za izgradnju zone turističko-informacijskog centra Belej - T41: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) je 0,3; - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) je 0,3 / 0,6 uključujući tavan; - najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m; - najveći dozvoljeni broj etaža je ukopani podrum, prizemlje i tavan, - oblikovanje građevine suvremeno, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima


Zona turističko-informacijskog centra (T41) obuhvaćena je obveznom izradom urbanističkog plana uređenja naselja Belej. 2.3.1.2. Površine gospodarske - poslovne namjene

Članak 120. Građevinske čestice u zoni poslovne namjene Kalvarija K12 moraju biti udaljene od građevinskih čestica ostalih gradskih zona najmanje 30 m i odijeljene zelenim pojasom s visokim zelenilom, javnom prometnom površinom, parkiralištem ili sl. Proizvodne građevine, kao i vanjski prostori na kojima će se odvijati djelatnosti koje u izvjesnoj mjeri utječu na okoliš (buka, veća frekvencija kolnog prometa) moraju biti udaljene od istih zona najmanje 100 m.

Članak 121. Utvrđuju se slijedeći uvjeti za izgradnju u građevinskim područjima poslovne namjene K11 i K12: - najmanja dopuštena površina građevne čestice je 500 m2, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) je 0,5 za građevne čestice površine do 1.000 m2,

odnosno 0,4 za građevne čestice površine veće od 1.000 m2,



- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) za građevne čestice površine do 1.000 m2 je 0,7 a za građevne čestice površine veće od 1.000 m2 je 0,6,

- najveća dopuštena ukupna visina građevine do najviše točke krova (sljemena) iznosi 10,0 m, - obvezni građevni pravac predstavlja granicu gradivog dijela građevne čestice i udaljen je

najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca prema javnoj cesti za građevne čestice površine do 1.000 m2, odnosno 8,0 za građevne čestice površine veće od 1.000 m2,

- granica gradivog dijela građevne čestice je od granice susjedne građevne čestice udaljena najmanje 4,0 m za građevne čestice površine do 1.000 m2, odnosno 6,0 m za građevne čestice površine veće od 1.000 m2,





- ograde građevnih čestica se grade u pravilu od kamena, betona, metala ili se sade živice, - najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je do 2,0 metra, puni zidani dio do 1,5

m, iznimno, ograde mogu biti i više kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

- građevinskim područjima za poslovnu namjenu se uz osnovne građevine grade ostale građevine unutar gradivog dijela građevne čestice a uključuju nadstrešnice, trjemove, građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa i sl.

- izvan gradivog dijela građevne čestice se mogu graditi i uređivati: prometnice, prostori za parkiranje i manipulaciju, komunalne građevine i uređaji, potporni zidovi i sl.

Gradnja na površinama poslovne namjene K13 i K14 se utvrđuje prema članku 96. odredbi Pri izradi UPU-a za građevinsko područje poslovne namjene se za izdvojeni dio zone namijenjen izgradnji manjih pogona, dozvoljava, utvrđivanje površine građevne čestice manje od utvrđene ovim člankom (okvirno 200-300 m2) uz mogućnost izgradnje niza.

Članak 122. Građevine gospodarske - poslovne namjene treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključujući montažnu gradnju u betonu ili čeliku, primjenu suvremenih materijala i slobodniju kolorističku obradu. Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati. Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i ostale građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade. Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja. Vrsta pokrova se ne određuje. Na krovište je dopušteno ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje i kolektore sunčane energije.

Članak 123. Parkirališta se na površinama poslovne namjene rješavaju unutar građevne čestice. Broj parkirnih ili garažnih mjesta se određuje prema slijedećim odredbama ili prema potrebama tehnološkog procesa: - broj parkirališnih mjesta za zaposlenike treba zadovoljavati normativ od najmanje 0,3

parkirališnih mjesta po zaposlenom u najbrojnijoj smjeni,



- za svako gospodarsko vozilo uključeno u tehnološki proces treba osigurati parkirališno mjesto propisanih dimenzija,

- najmanji broj parkirališnih mjesta se određuje prema slijedećim uvjetima: proizvodnja, zanatstvo i sl. - 1 parkirališno mjesto/100 m2 bruto površine građevine veletrgovina - 1 parkirališno mjesto/200 m2 bruto površine građevine uredi, trgovina i sl. - 1 parkirališno mjesto/30 m2 bruto površine građevine

U postupku za ishođenje lokacijske dozvole potrebno je utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa. 2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene - R sportsko- rekreacijski centri - R 1

Članak 124. Na najviše 10 % površine sportskog centra je dozvoljena izgradnja građevina sportskih i rekreacijskih te pratećih zabavnih, ugostiteljskih, uslužnih i pomoćnih sadržaja sa svlačionicama i sanitarijama, spremištima rekvizita, spremištima opreme za održavanje površina i sl., i drugih pratećih djelatnosti, izgradnja štala za konje i drugih sadržaja ovisno o namjeni sportskog centra. Pri uređenju sportsko-rekreacijskog centra treba sačuvati vrijedno postojeće zelenilo a najmanje 30 % površine zone se uređuje kao javna ili zaštitna zelena površina, u koju se površinu uključuju i površine drvoreda na parkiralištima.

Članak 125. Površina pratećih građevina pojedinog sportsko-rekreacijskog centra, u okviru najveće dozvoljene izgrađenosti, odrediti će se urbanističkim planom uređenja ovisno o namjeni centra i o lokalnim uvjetima, ali tako da je unutar nje moguće osigurati viši standard usluge (sanitarni čvor, spremište za rekvizite, ugostiteljski sadržaj, za veće centre garderobe i sl.) Prateće građevine mogu biti prizemne, kad je moguće i suterenske, poluukopane građevine, visine do 3,5 m, suvremeno oblikovane, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima tradicijske arhitekture i uz intenciju uklapanja u okolni krajolik.

Članak 126. U okviru sportsko-rekreacijskog centra Paržine-Ilovik (R14), Parkna-Ilovik (R15), i Dragočaj-Susak (R110) se za prateće građevine koriste postojeće građevine koje se za tu namjenu rekonstruiraju.

Članak 127. Sportsko- rekreacijski centar na području Slatina - Čikat (R16) se uređuje u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru prema načelima za rekreacijska područja, gdje se pri uređenju treba sačuvati ukupno vrijedno postojeće visoko zelenilo. Sukladno obilježjima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti mogu se izvoditi zahvati koji su primjereni određenoj lokaciji ili području. U okviru utvrđene površine se prema konkretnom programu, a ovisno o uvjetima na određenoj lokaciji, može predvidjeti izgradnja sportskih i rekreacijskih igrališta, izgradnja bazena, rekreacijskih staza i sl. dječjih igrališta, parkirališta, i sl., a ne dozvoljava se izgradnja zatvorenih ili poluotvorenih igrališta. Dozvoljava se izgradnja prizemnih pratećih građevina sa sportskim, rekreacijskim, zabavnim, ugostiteljskim i pratećim sadržajima svlačionica, sanitarija, spremišta rekvizita i opreme za održavanje površina i sličnog, na najviše tri lokacije i do najviše 500 m2 zbrojene tlocrtne površine građevina. U navedenu se površinu ne uključuju postojeće građevine koje je dozvoljeno rekonstruirati u postojećim gabaritima. Svi se zahvati u ovom prostoru trebaju oblikovati i izvoditi vrlo pažljivo uklapanjem u vrijedan prostor i sukladno uvjetima zaštite prirode koji će se utvrditi za Park šumu Čikat. Područje Slatina-Čikat izvan planiranog rekreacijskog centra, uključujući obalno područje Velopina se planira kao negrađevinsko rekreacijsko područje. Prije donošenja konačne



odluke o programu sportsko-rekreacijskog centra kao i prije izrade urbanističkog plana uređenja treba izvršiti stručno vrednovanje prostora koje će uvažiti sve aspekte, od zaštite prirode do gospodarskog i socijalno-ekonomskog aspekta.

Članak 128. Sportsko- rekreacijski centar Ostrugova-Čikat (R17) se planira za uređenje sportskog centra sportova na moru za; jedriličarki klub, vaterpolo klub, plivački klub, klub skijanja na moru i druge srodne namjene. U sklopu centra je, kad je to određeno urbanističkim planom uređenja, dozvoljeno graditi građevine s prizemljem, katom i potkrovljem, zatvorene bazene, prateće i druge građevine u funkciji osnovne namjene centra. U slučaju izgradnje zatvorenog bazena dozvoljava se izgraditi najviše 15 % površine ovog sportskog centra. Prije donošenja konačne odluke o programu sportsko-rekreacijskog centra kao i prije izrade urbanističkog plana uređenja treba izvršiti stručno vrednovanje prostora koje će uvažiti sve aspekte, od zaštite prirode do gospodarskog i socijalno-ekonomskog aspekta.

Članak 129. Obalni dio sportsko-rekreacijskog centra se u pravilu uređuje kao uređena plaža a more kao akvatorij uređene plaže (R3) i sportsko-rekreacijski centar u moru (R4) sukladno članku 38. odredbi ili kao privez u zoni sporta i rekreacije (PS).

Članak 130. Sportsko-rekreacijski centar s namjenom tenis centar R11 - Artatore - Ćunski površine 0,22 ha je dozvoljeno graditi prema slijedećim uvjetima: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) je 0,1; - najveća bruto površina građevine do 250 m2, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) je 0,1 / 0,2 uključujući tavan; - najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m, - najveći dozvoljeni broj etaža je potpuno ukopani podrum, prizemlje i tavan, - oblikovanje građevine suvremeno, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima


- broj parkirališnih mjesta prema članku 194. odredbi. rekreacijske zone - R2

Članak 131. Pri uređenju rekreacijske zone treba u najvećem dijelu sačuvati postojeće zelenilo. Na najviše 10 % površine rekreacijske zone je dozvoljena izgradnja građevina sportskih i rekreacijskih te pratećih zabavnih, ugostiteljskih, uslužnih i pomoćnih sadržaja sa svlačionicama i sanitarijama, spremištima rekvizita, spremištima opreme za održavanje površina i sl.

Članak 132. U okviru rekreacijske zone Kaciol (R216) se na dijelu uz groblje uređuje parkovna površina sa šetnicama ( u pojasu 30 m), dok se na preostalom dijelu površine, vodeći računa o lokacijskim uvjetima uređuju pojedinačni rekreacijski sadržaji u zelenilu. Pri uređenju gradskog kupališta na ovoj lokaciji dozvoljeno je graditi potporne zidove, obale i obalne zidove, diskretno lociranu prateću građevinu s ugostiteljskim i drugim pratećim sadržajima sanitarija i kabina za presvlačenje i sl. Svi se zahvati u ovom prostoru trebaju oblikovati i izvoditi vrlo pažljivo uklapanjem u vrijedan prostor.

Članak 133. Obalni dio rekreacijske zone se u pravilu uređuje kao uređena plaža a more se koristi kao akvatorij uređene plaže (R3) i sportsko-rekreacijski centar u moru (R4) sukladno članku 38. odredbi.



2.3.1.4. Površina groblja (G) Članak 134.

Groblja je dozvoljeno proširiti unutar utvrđene površine. Pri tome je groblje potrebno ograditi a novi dio s postojećim treba činiti jedinstvenu oblikovnu i funkcionalnu cjelinu. Na grobljima se mogu izvoditi zemljani radovi, te graditi građevine visokogradnje, u skladu s obavezama iz važećeg Zakona o grobljima, kao i posebnog odgovarajućeg propisa Grada.

Članak 135. Groblja u Osoru, u Malom Lošinju, u Velom Lošinju i na Susku su zaštićena kao kulturno dobro - pa zahvati uređenja, gradnja pratećih građevina kao što su kapele, mrtvačnice i sl. i oblikovanje opreme koja se postavlja na groblju i komunalna infrastruktura mora biti u skladu s mjerama zaštite, postojećim izgledom i tradicijskim korištenjem. Uređenje ostalih groblja također treba uskladiti s postojećim izgledom i tradicijskim korištenjem. 2.3.1.5. Površine infrastrukturne namjene (IS)

Članak 136. Uređenje građevinskih područja infrastrukturne namjene - IS odrediti će se sukladno namjeni i korištenju prostora prema točki plana 3.2.3.5. Infrastrukturna namjena, temeljem uvjeta nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti i sukladno točki 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava. U sklopu građevinskog područja infrastrukturne namjene IS2 se planira uređenje kopnenog dijela luke otvorene za javni promet Zela - Koromačna, rekonstrukcija postojećih ribarskih kućica, prenamjene do dvije kućice i izgradnja dvije nove kućice u prateći i ugostiteljski sadržaj luke, rekreacijske zone i uređene plaže. Postojeće kućice je dozvoljeno dograditi do 30 % postojeće površine, a nove se planiraju približno istih gabarita. 2.3.1.6. Površine posebne namjene (N)

Članak 137. Uređenje građevinskih područja posebne namjene (N) odrediti će se sukladno urbanističkom planu uređenja i uvjetima nadležnih tijela obrane i unutrašnjih poslova. 2.3.2. Građenje izvan građevinskih područja

Članak 138. Građenje se u pravilu provodi unutar građevinskog područja, a samo iznimno izvan građevinskog područja.

Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene, a određene su jednom građevnom česticom. Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru jesu: - građevina mora biti u funkciji korištenja prostora, - građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i

energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, ili drugo), - građevine izvan građevinskog područja treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora i

sukladno mjerama zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, - od građenja se štite vrijedni prostori: poljoprivredno tlo i dijelovi prostora koji predstavljaju

zaštićenu prirodnu baštinu - posebni rezervat. - izvan građevinskog područja nije dozvoljeno izvoditi radove otkopavanja i nasipavanja obale,

izuzev nužnih zahvata pri izvođenju radova na izgradnji infrastrukture i drugih dozvoljenih



građevina, uređenju obalnog puta, uređenju i rekonstrukciji postojećih sidrišta i privezišta do 10 vezova i sl. radova).

Građevine koje se grade izvan građevinskog područja lociraju se i koriste na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju te korištenje drugih građevina izvan građevinskog područja, tako da ne narušavaju vrijednosti krajolika i okoliša općenito.

Članak 139. Izvan građevinskog područja se može graditi slijedeće: - građevine infrastrukture u funkciji prometnog sustava, vodnogospodarskog i energetskog

sustava, sustava veza, kao i građevine komunalne infrastrukture u sklopu čega azil za životinje, - površina mora za marikulturu i područje za određivanje lokacije za marikulturu, - sidrišta, prema članku 205. odredbi, - građevine za vlastite gospodarske potrebe, - gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, za vlastite gospodarske

potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo,

- građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu,

- rekreacijska područja, - građevine posebne namjene koje se planiraju izvan građevinskog područja. Građevine infrastrukture

Članak 140. Građevine infrastrukture čine vodovi i građevine u prometnog sustava, (osim morskih luka), telekomunikacijskog sustava, vodnogospodarskog sustava i sustava energetike i građevine komunalne infrastrukture, u što se uključuje i azil za životinje. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u točki odredbi 5.

Članak 141. Na lokaciji Skračina u Malom Lošinju, površine oko 0,25 ha, dozvoljeno je graditi azil za životinje kao jednostavne prizemne građevine koja ima zatvoreni i natkriveni dio. Izgraditi se može, prema potrebama do 50 % površine zemljišta, a neizgrađeni dio je poželjno ozeleniti. U sklopu građevine ili sklopa građevina azila se može graditi veterinarska stanica, druge građevine, kompatibilne nemjene kao npr. smještaj za pse i druge kućne ljubimce, prateći i pomoćni sadržaji. Azil za životinje se gradi izravnom primjenom ovog plana. Utvrđuju se slijedeći uvjeti za izgradnju: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) je 0,5; - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) je 0,7 - najveća dopuštena visina građevine

iznosi 4,0 m, - najveći dozvoljeni broj etaža je ukopani podrum, prizemlje i tavan, - oblikovanje građevine suvremeno, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima

autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni krajolik i naselje,

- broj parkirališnih mjesta: najmanje 0,5 parkirališnih mjesta po 1 zaposlenom, najmanje 1 parkirališno mjesto na 100 m2 bruto površine građevine.

Površina mora za marikulturu i područje za određivanje lokacije za marikulturu

Članak 142. Ovim se Prostornim planom utvrđuju površine mora za marikulturu: H1 postojeća u Uvali Kaldonta - Punta Križa površine oko 5,13 ha i područje za određivanje lokacije za marikulturu H2 od uvale



Zakolo do uvale Golublja jama (Sjeverno podno Osoršćice) površine oko 10,13 ha i H3 uz uvalu Porat površine oko 13,32 ha, označene na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” i na kartografskom prikazu br. 3.1 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000. Lokacija za marikulturu se određuje temeljem dodatnih istraživanja i temeljem Procjene utjecaja na okoliš. Za postojeću i planirane lokacije nužno je i za vrijeme korištenja praćenje stanja u okolišu i održavanje prostora, posebno kakvoće mora u dozvoljenim granicama. U okviru ovih površina mora za marikulturu i područje za određivanje lokacije za marikulturu nije dozvoljen uzgoj plave ribe, a preporuča se uzgoj školjkaša.

Građevine za vlastite gospodarske potrebe

Članak 143. Izvan pojasa kopna 1000 m od obalne crte, izvan građevinskog područja naselja, mogu se graditi prizemne građevine za vlastite gospodarske potrebe građevinske (bruto) površine do 30 m2 na poljoprivrednom zemljištu površine veće od 1.000 m2, izvan zaštićenih područja kulturnih, prirodnih i krajobraznih vrijednosti označenih na kartografskim prikazima br. 3.“Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - zaštita prirode i kulturnih dobara ” i br. 3.1 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Članak 144. Izvan pojasa kopna u širini od 1000 m od obalne crte, izvan građevinskog područja naselja, mogu se graditi prizemne gospodarske građevine, ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, uz uvjet da je investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti.

Članak 145. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti su: - gospodarske građevine i stočarska skloništa na pašnjacima, - spremišta u vinogradima, maslinicima i voćnjacima, - spremišta alata na ostalom poljoprivrednom zemljištu, - pčelinjaci, - tovilišta stoke i peradi.

Članak 146. Gospodarske građevine u funkciji stočarstva se mogu graditi na pašnjacima površine veće od 100.000 m2, poštivanjem slijedećih kriterija: - najveća dopuštena površina sjenika, odnosno spremišta iznosi 50 m2, - najveća dopuštena površina štale za prehranu ovaca iznosi 140 m2, - u istoj građevini može se izgraditi i prostor za sklanjanje ljudi površine do 25 m2, - dozvoljena je izgradnja nadstrešnice za mužnju i građevine za agregat.

Članak 147. Spremišta u maslinicima i voćnjacima se mogu graditi samo na katastarskim česticama površine veće od 10.000 m2 uz slijedeće kriterije: - najveća dopuštena površina iznosi 20 m2, a za vinograde na katastarskim česticama površine

veće od 2000 m2 uz slijedeće kriterije: - najveća dopuštena površina iznosi 15 m2 i ukopana cisterna do 15 m3.



- pčelinjaci i spremišta pčelara se mogu graditi samo na katastarskim česticama površine veće od 5.000 m2 uz slijedeće kriterije: najveća dopuštena površina pčelinjaka- nadstrešnice iznosi 10 m2

i najveća dopuštena površina spremišta i prostora za vrcanje iznosi do 20 m2.

Članak 148. Udaljenost tovilišta sitne stoke, odnosno peradarnika ne može biti manja od 30 metara od građevine stambene namjene, odnosno bunara. Tovilišta i peradarnici se ne mogu graditi na manjoj udaljenosti od 3 kilometra od građevinskog područja naselja gradskog karaktera niti na manjoj udaljenosti od 0,5 km od drugih građevinskih područja i građevina. Lokacijskom dozvolom za izgradnju tovilišta moraju se odrediti uvjeti: - za opskrbu vodom, - za djelotvorno pročišćavanje otpadnih voda i mjere za zaštitu okoliša, - za prostor za boravak ljudi i - za sadnju zaštitnog drveća.

Članak 149. Za gospodarske građevine u funkciji tradicionalnog otočkog stočarstva (ovčarstvo i kozarstvo), treba primjenjivati kriterije koje je narod ovog kraja, kroz stoljeća bavljenja ovim djelatnostima, otkrio i usvojio. Te građevine su ekološki prihvatljivije od navedenih tovilišta.

Članak 150. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izgradnju spremišta ne može se parcelirati na manje dijelove. Poljoprivredno zemljište na kojem postoji pojedinačna gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva da to zemljište u smislu ovoga Prostornog plana nema dovoljnu površinu za izgradnju dviju gospodarskih građevina, ne smije se parcelirati u manje dijelove, bez obzira u koje vrijeme i po kojoj osnovi je ta građevina izgrađena.

Članak 151. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti se grade kao prizemne građevine s mogućnošću izgradnje podruma. Dozvoljena visina za spremišta je 2,2 m a za ostale građevine je najveća dozvoljena svijetla visina prizemlja 2,60 m. Tlocrtna projekcija pojedinačnih gospodarskih građevina mora biti izdužena, najmanje u omjeru 1:2, a sljeme krova mora biti paralelno s dužom stranom građevine i sa slojnicom terena. Krov može biti jednovodni, kod većih građevina dvovodni s pokrovom od kupe kanalice nagiba 23 °. Oblikovanje građevina treba biti u skladu s tradicijom u gradnji tih vrsta građevina, svijetla visina prizemlja ne može biti viša od 2,60 metara, krov dvostrešan, nagiba 23 stupnja pokriven kupom kanalicom ili "mediteran" crijepom s krovištem koje se na stropnu konstrukciju postavlja direktno bez nadozida. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu

Članak 152. Izgradnja građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s veličinom parcele najmanje 3 ha, dozvoljena je na udaljenosti najmanje 100 m od obalne crte, kao prizemne građevine ukupne površine 200 m2. Lokacije građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu će se, za jedan ili više programa na istoj lokaciji, odobravati sukladno posebnom Programu Grada Malog Lošinja za razvoj "agro" i ruralnog turizma,



kojim će pored utvrđenih prostornih kriterija i ravnomjernog planiranja na cijelom prostoru Grada odrediti dodatni kriteriji od interesa za Grad, sukladno Master planu razvoja turizma. Uz druge lokacije agro-turizma koje će se realizirati u sklopu građevinskih područja ruralnih naselja, ovo će biti dopuna specifične ponude u sklopu projekta agro-turizma. Izgradnja građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s veličinom parcele najmanje 3 ha, dozvoljena je na udaljenosti najmanje 100 m od obalne crte, kao prizemne građevine ukupne površine 100 m2. Ove se građevine mogu graditi najmanje 200 m od rubnog područja najbližeg naselja ili stana, a bliže uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci (Ministarstvo kulture). Rekreacijska područja (RP)

Članak 153. Rekreacijska područja su prostori prirodnog okoliša koji se koriste i uređuju u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru i izletničkog turizma. U takvim se prostorima, sukladno obilježjima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti mogu izvoditi samo zahvati koji su primjereni određenoj lokaciji ili području. Dozvoljava se mogućnost uređivati pješačke staze, biciklističke staze, jahaće i trim staze i igrališta za rekreaciju, uređivati dječja igrališta, urediti parkirališta, prije svega rekonstruirati postojeće građevine sukladno odredbama ovog plana, graditi nove građevine koje je temeljem odredbi ovog plana dozvoljeno graditi izvan građevinskog područja, te iznimno, u okviru pojedinog područja na jednoj lokaciji graditi primjereno oblikovanu prizemnu građevinu za prehranu i piće, sanitarije i spremišta za sportske rekvizite, skloništa i slično, koja je u funkciji dnevnog izletničkog turizma. Oblikovanje građevine treba biti prilagođeno prirodnom ambijentu. Lokacijskom dozvolom se, ovisno o lokacijskim uvjetima, utvrđuje ukupna površina građevine (okvirno 20 m2) s terasom za najviše 40 mjesta koja može biti natkrivena tendom ili pergolom) i sadržaji u građevini, te vezano na to način vodoopskrbe, odvodnje i energetski sklop. Kao rekreacijska područja se mogu koristiti prostori koji su za to pogodni, a da se vrijednosti istog i okolnog prostora time ne umanjuju. Kao rekreacijska područja su istaknuti prostori park šume Čikat - Mali Lošinj, park šume Pod Javori - Veli Lošinj, otočić Murtar u površini od 5,0 ha i dio otočića Koludarca u površini od 4,46 ha, ukupan prostor planine Osoršćice, prostor Punte Križa i južni dio otoka Lošinja. Kao specifično rekreacijsko područje nove turističke ponude u čijoj bi funkciji bila i poljoprivredna proizvodnja, planira se područje Punta Križa - Matalda. Koncepcija programa je vrjednovanje i promocija ekologije, zdravog života i način života u prostoru Matalde, odnosno područja Punta Križa u cjelini. Realizacija ovog programa sastavni je dio ukupne turističke ponude područja, s naglaskom na razvoj «otočkog agroturizma». U okviru rekreacijskog područja na južnom dijelu otoka Lošinja, na jednoj se lokaciji dozvoljava realizacija promotivnog turističko-edukacijskog punkta, na način da se dozvoljava izgradnja prizemne ili jednoetažne građevine ili sklopa građevina, ukupne tlocrtne površine u razini prizemlja do 100 m2 koja bi bila udaljena od obalne linije najmanje 100 m, uz uvjet da se na lokaciji isključuje mogućnost stanovanja ili turističkog smještaja. Građevine posebne namjene koje se planiraju izvan građevinskog područja

Članak 154. Na prostoru Grada Malog Lošinja je izvan građevinskog područja smještena slijedeća građevina posebne namjene - vojna građevina:

1. RP "Tovar".



Na lokaciji RP "Tovar" se dozvoljava rekonstrukcija postojećih vojnih građevina i radovi kojima se osigurava nesmetan rad vojnih uređaja te sigurnost i tajnost vojnog kompleksa sukladno potrebama obrane kao i realizacija novog objekta sukladno potrebama obrane. Područja posebnih ograničenja u korištenju

Članak 155. Prostori posebnih ograničenja u korištenju koja se odnose na krajobraz i obalu, geotehničke značajke tla, lovišta, sanaciju prostora, rekreacijska područja, more, zaštitu površina i građevina posebne namjene i zone ograničene gradnje i uređenja prostora vezano na planiranje i korištenje građevina prometa su označeni na kartografskom prikazu br. 3.1 "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", mj 1:25000. Krajobraz i obala

Članak 156. Područja izdvojena kao osobito vrijedni predjeli prirodnog i kultiviranog krajobraza koja se nalaze izvan zaštićenih i evidentiranih vrijednih dijelova prirode i izvan područja kulturne baštine se štite ovim planom zbog osobite vrijednosti i ljepote sukladno članku 235. i 236. odredbi. U ovom se krajobrazu kao posebnost ističu potezi i točke s panoramskim vrijednostima koji se štite od izgradnje koja bi na bilo koji način umanjila njihove vrijednosti : - vrh Televrin na Osoršćici na koti 589 m n.m. - vrh Sv. Nikola na Osoršćici na koti 558 m n.m. - vrh Did na otoku Iloviku na koti 88 m n.m. - vrh Mala straža na otoku Iloviku na koti 86 m n.m. - vrh Straža na otoku Susku na koti 93 m n.m. - vrh Vela straža na Punti Križa na koti 154 m n.m. - vrh Melin kraj Velog Lošinja na koti m n.m. - vrh Sv. Ivan kraj Velog Lošinja na koti 231 m n.m. Geotehničke značajke tla

Članak 157. Područja posebnih ograničenja u korištenju obzirom na postojeće geotehničke značajke tla određuju se sukladno točkama 1.2.1.1. Geološka građa, geotehničke značajke i hidrologija (bujične vode) i 3.7.1. Zaštita tla i označena su na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000. Lovišta

Članak 158. Područja posebnih ograničenja u korištenju obzirom na površine lovišta, lovnih površina i površina zemljišta izvan lovišta označena su na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000. Lovnu površinu treba, zbog usvojenih načela očuvanja okoliša i očuvanja vrijedne prirode u ovom prostoru, ograničiti na prostore izvan zaštićenih prirodnih područja (na južni dio otoka Cresa i južni dio otoka Lošinja) te broj i površinu lovišta reducirati sukladno planiranom korištenju prostora. Zbog generalnog opredjeljenja za primjenu sustavnih i cjelovitih mjera zaštite prirode neophodno je preispitati kompatibilnost lova s načelima zaštite prirode. Alohtonu divljač na ovom prostoru ukloniti na osnovu Programa sačinjenog od strane stručnih institucija korištenjem iskustava poznatih na području EU.



Prostori za sanaciju

Članak 159. Prostori napuštenih odlagališta otpada, prostori oštećenog kultiviranog krajobraza i površine eksploatacije kamena su planirani za sanaciju. Napuštena odlagališta otpada su označena na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000. Nužna je sanacija vrijednog prostora te prirodnog i kultiviranog krajolika koji je devastiran bespravnom gradnjom i neprimjerenim korištenjem poljoprivrednih i šumskih površina postavljanjem različitih objekata za povremeni boravak i kampiranje i vezano na to izvođenje drugih radova na zemljištu. Te je objekte potrebno evidentirati i ukloniti a područje sanirati privođenjem osnovnoj namjeni. Ovakve su devastacije prisutne u izvjesnoj mjeri na cijelom prostoru Grada, a brojnošću su posebno naglašene na području Punte Križa, na području Liski-Kurila i Podosoršćicom. Kako se navedeno korištenje zemljišta uglavnom događa točkasto u prostoru, na kartografskom prikazu 3.1."Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", u mjerilu 1:25.000, grafički se kao zonu sanacije definiralo područje sjeverno od Pogane na Punti Križa, koje se u cjelini koristi na navedeni način. Ovim se Prostornim planom utvrđuje sanacija postojećeg kamenoloma Brdo Kušć. Područje za sanaciju je određeno na kartografskom prikazu br. 3.1 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000, a obuhvaća površinu kamenoloma izvan područja za prenamjenu. Sanacija se provodi kako bi se devastirano područje saniralo u skladu s važećim propisima iz oblasti rudarstva. Sanaciju se planira provesti oblikovanjem terena i pošumljavanjem odgovarajućim autohtonim biljnim vrstama. Rekreacijska područja

Članak 160. Vrijedni prostori krajobraza koji se namjenjuju rekreaciji u prirodnom okruženju te se štite i koriste sukladno člancima 153., 156. i 235.-237. odredbi i označena su na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000. More

Članak 161. Područja mora na koja se odnose posebna ograničenja određuju se sukladno članku 38. odredbi i označena su na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” i na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina”, u mjerilu 1:25.000. Zone zaštite površina i građevina posebne namjene

Članak 162. Na prostoru Grada Malog Lošinja su određene površine posebne namjene za slijedeće zone vojnih kompleksa i građevina: 1. Vojarna "Kovčanje" i 2. RP "Tovar". Ovisno o vrsti, namjeni i položaju u prostoru, oko pojedinog kompleksa iz prethodnog stavka se određuje zaštitna zona sa slijedećim uvjetima korištenja i uređenja prostora: 1. Vojarna "Kovčanje" - zabrana gradnje u pojasu 100 m od ruba zone posebne namjene, za

svaku eventualnu gradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju tražiti suglasnost MORH-a, područje luke posebne namjene definirati sukladno Odluci o lukama posebne namjene.



2. RP "Tovar" da - zabrana gradnje u 700 m od osi uređaja ovisno od mikrolokacije postaje, razmještaja i namjene objekta unutar postaje, karakteristika terena, okolne naseljenosti i dr. odnosno do trase planirane državne ceste D100.

Zone zaštite za sve površine i građevine su označene na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”. Zone ograničene gradnje i uređenja prostora

Članak 163. Na prostoru Grada Malog Lošinja su određene zone ograničene gradnje i uređenja prostora za potrebe i u funkciji prometnih građevina. a. Utvrđuju se zone ograničene gradnje i uređenja prostora radi rezervacije koridora za trase slijedećih cesta;

1. rekonstrukciju državne ceste na dijelu kroz naselje Osor, gdje zona zabrane gradnje obuhvaća prostor unutar kojeg je moguće izgraditi novu dionicu državne ceste D100 i podmorski tunel, a izgradnja u utvrđenoj zoni je dozvoljena nakon rekonstrukcije državne ceste na predmetnoj dionici,

2. izgradnju spojne ceste Sunčana uvala - Kalvarija u Malom Lošinju, gdje zona zabrane

gradnje obuhvaća prostor unutar kojeg je moguće izgraditi dionicu spojne ceste a izgradnja u utvrđenom koridoru je dozvoljena nakon izgradnje ceste.

U zoni ograničene gradnje i uređenja prostora koridora cesta, prije rekonstrukcije, odnosno izgradnje planirane ceste se dozvoljava izgradnja isključivo; - vodova infrastrukture koje je moguće preložiti u trup ceste, - izgradnje pješačkih i biciklističkih staza, - postavljanje pokretnih građevina i uređaja, - na prostoru sportsko-rekreacijskog centra R19 je pored navedenog dozvoljeno uređenje nasutih ili

travnatih igrališta. b. Utvrđuju se zone ograničene gradnje i uređenja prostora radi rezervacije prostora za izgradnju javnih parkirališta čiji je prostorni raspored vidljiv iz kartografskog prikaza br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000. Parkirališta se uređuju sukladno člancima 194. i 195. odredbi. c. Utvrđuju se zone ograničene gradnje i uređenja za korištenje aerodroma i letjelišta;

3. za aerodrom Mali Lošinj se utvrđuje zračni put, 4. za aerodrom Mali Lošinj se utvrđuje prostor u dužini od 500 m u nastavku piste, za

postavljanje prilaznih svjetala nakon njenog planiranog produženja, 5. za letjelište Unije se utvrđuje zračni put.

Zračni put aerodroma (3.) i letjelišta (5.) predstavlja zaštitnu površinu u kojoj se ograničava visina objekata viših od 35 m, prirodnih i umjetnih zapreka čime se omogućuje siguran manevar zrakoplova. U zoni ograničene gradnje oznake (4.) je eventualno građenje i uređenje dozvoljeno uz suglasnost nadležnog Ministarstva. d. Zona ograničene gradnje i uređenja prostora u koridoru žičare određuje se u članku 198.

odredbi. Zone zaštite za sve površine i građevine su označene su na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”.



3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 164. Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora. Turizam

Članak 165. Uloga turizma u razvoju gospodarstva području Grada Malog Lošinja je prevladavajuća. Razvoj turizma temeljiti će se na osnovnim resursima koji čine prirodne vrijednosti i kulturna baština uključivo prepoznatljivost područja, posebno otoka Lošinja kao turističke destinacije s tradicijom. Koncept razvoja turizma treba uskladiti s receptivnim mogućnostima prostora, globalno i za svaku destinaciju posebice, uvijek uz poštivanje uvjeta zaštite okoliša. Pri tome treba utvrditi mjere kojima se negativni efekti koji se neminovno očekuju zbog koncentracije velikog broja gostiju i u isto vrijeme, svode na prihvatljivu mjeru. Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i provoditi tako da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja. Budući razvoj ugostiteljstva i turizma je u najvećoj mjeri planiran u okviru postojećih izgrađenih ugostiteljsko turističkih zona, njihovim restrukturiranjem i repozicioniranjem uz podizanje razine sadašnjeg smještaja. Povećanje kapaciteta i obogaćenja ponude u turizmu planira se stvaranjem uvjeta za razvoj zdravstvenog turizma, pružanjem ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu te korištenjem graditeljskog naslijeđa, posebno ruralnog koje je pretežito zapušteno ili u propadanju te drugih napuštenih građevina, za što treba osigurati stručnu revitalizaciju. Ukupno povećanje kapaciteta se planira do okvirno 4.900 kreveta. Povećanje kapaciteta u hotelskom smještaju visoke kategorije sa 4 i 5 zvjezdica (*), u izdvojenim zonama i u okviru naselja iznosi ukupno oko 1.600 kreveta. Smještajni kapaciteti visoke kategorije, pretežno sa 4 i 5 zvjezdica (*), planiraju se u izdvojenim zonama ugostiteljsko turističke namjene ukupnog kapaciteta do 13.500 do 15.000 kreveta. Oko 1.200 kreveta se planira u okviru malih obiteljskih hotela visoke kategorije koji će se urediti u okviru naselja. Za razvoj ruralnog (agro) turizma se planira rekonstrukcija autohtonih kuća, gdje se kao najveća vrijednost prepoznaju napušteni stanovi na Punti Križa i iznad Nerezina, te graditeljski fond malih otoka. Pored toga se u okviru ruralnih naselja i na više lokacija izvan naselja planira realizacija projekata agro-turizma a vezano na pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu. Ukupno se planira do 1.000 kreveta u navedenom tipu smještaja. Nautičke kapacitete se usklađuje s pojačanom zaštitom prirode na kopnu i moru. Marina se planiraju u Nerezinama ukupnog kapaciteta 280 vezova i u Malom Lošinju postojeća kapaciteta 400 vezova i planirana 200 vezova. Za dodatne nautičke kapacitete koristiti će se disperzirani manji kapaciteti unutar luka otvorenih za javni promet uz naselja i kapaciteti sidrišta.



Poljoprivreda Članak 166.

Predviđa se postupni prelazak s konvencionalne na ekološku poljoprivredu (organsku, biološku). Takva poljoprivreda treba predstavljati kvalitetna dopunu turizmu pa njen razvoj treba usmjeriti prvenstveno na proizvodnju zdrave hrane koja će se uglavnom plasirati na vlastito tržište i u ugostiteljstvo otoka. Aktiviranjem poljoprivrede podmirio bi se dio potreba u hrani stanovništva i turizma. Ekonomičnost je u proizvodnji autohtone zdrave hrane i njenom plasmanu u sklopu turističke ponude. Oslonac za ekološku poljoprivredu je na obiteljskim gospodarstvima i agroturizmu. U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti potrebno je revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl.

Poljoprivredne površine se na prostoru Grada Malog Lošinja, posebno dio tih površina koje čine vrijedne poljoprivredne površine, čuva od nenamjenskog oblika korištenja. Obnovom poljoprivredne djelatnosti aktivira se postojeći potencijal koji čini vrijedno poljoprivredno zemljište, u velikoj mjeri zapušteno i rekultivira degradirani kulturni krajolik. Osobito vrijedno obradivo tlo površine oko 600 ha i vrijedne obradivo tlo površine oko 2.600 ha čuva se od nenamjenskog korištenja i i osnova je razvoja maslinarstva, vinogradarstva, voćarstva, povrćarstva te uzgoja mediteranskog ljekovitog i začinskog bilja. Za poljoprivredu treba koristiti i sve ostale poljoprivredne površine. U pretežnom dijelu površine to su kraški pašnjaci površine oko 10.300 ha koji su osnova razvoja ovčarstva, kozarstva i pčelarstva. Potrebno je provoditi krčenje i vraćanje prvobitne poljoprivredne namjene na svim poljoprivrednim površinama kao i na pašnjacima koji su tijekom vremena zarasli, jer se zbog smanjenje broja ovaca ne koriste za ispašu. Zbog problema koje u revitalizaciji poljoprivrede izaziva izrazita usitnjenost poljoprivrednog posjeda te je potrebno poticati rješavanje zemljišno-knjižne problematike. Lovstvo

Članak 167. Lovnu površinu koja danas obuhvaća 57 % površine Grada treba, zbog usvojenih načela očuvanja vrijedne prirode u ovom prostoru, ograničiti na prostore izvan zaštićenih prirodnih područja te broj i površinu lovišta reducirati sukladno planiranom korištenju prostora. Zbog generalnog opredjeljenja za primjenu sustavnih i cjelovitih mjera zaštite prirode neophodno je preispitati kompatibilnost lova s načelima zaštite prirode. Alohtonu divljač na ovom prostoru ukloniti na osnovu Programa sačinjenog od strane stručnih institucija korištenjem iskustava poznatih na području EU. Šumarstvo

Članak 168. Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama. Sveeuropski kriteriji za održivo gospodarenje šumom jesu: 1. održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome

ciklusu kisika, 2. održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava, 3. održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume, 4. održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom ekosustavu,



5. održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i vode)

6. održavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta. Šumama na ovom prostoru treba gospodariti na način da se prije svega osigura zaštita i unapređenja šuma posebno uz očuvanje šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima i to prvenstveno kao autohtonih sastojina, uz to osigurati jednostavnu biološku reprodukciju šuma i istovremeno djelovati na očuvanju faune uz ograničeno gospodarenje divljači. Stvoriti stabilne šumske sastojine, obnavljati vegetaciju u uništenim ili degradiranim šumskim ekosistemima, erodiranim površinama, te na obešumljenim površinama na kojima poljoprivreda nema uvjeta razvoja, odnosno tamo gdje se ne provodi ekstenzivno stočarstvo. Stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih područja, posebno rubnih, seoskih naselja, turističkih područja zbog povoljnog utjecaja šuma na okoliš, koje se ogleda u pozitivnim estetskim, funkcionalnim i sanitarnim utjecajima na urbanizirana područja (izgled krajolika, zaštita od utjecaja buke i zagađenja, zaštita od prekomjerne insolacije i utjecaja vjetra, mogućnost korištenja za rekreaciju i djelom za proizvodnju). Na području Čikata i drugih dijelova Malog Lošinja, na području Pod Javori i drugih dijelova Velog Lošinja, te na ostalim mjestima gdje pridolaze sastojine alepskog bora cilj je formirati mješovitu sastojinu alepskog bora s grupama stabala crnike izraslih iz sjemena, formirajući tako kvalitetnu šumu estetske vrijednosti, koja bi i dalje imala značajniju funkciju u turističkoj valorizaciji ovog područja. Šumarstvo će i nadalje biti u temeljnoj funkciji održavanja šumskog fonda, zaštiti i rekreaciji dok će eksploatacija biti minimalna. Održavanje državnih šuma i manji obujam sječe treba provoditi u skladu s Programima gospodarenja, dok je Grad obvezan izraditi Programima gospodarenja šumskim zemljištima na privatnoj zemlji kojim će se i na tim površinama primjenjivati ista načela gospodarenja. Šumsko gospodarsku osnovu nadležna šumarija može provoditi nakon što dobije suglasnost Gradskog vijeća a sve građevine (motrionice, šumske i protupožarne ceste, prosjeci i sl.) moraju biti definirane u njoj, te će se nakon suglasnosti Grada imati valjane dokumente za izvođenje prema Zakonu o gradnji. Prilikom izdavanja tih dokumenata potrebno je obvezno utvrditi uvjete zaštite prirode prema Zakonu o zaštiti prirode. Ribarstvo

Članak 169. Područje Lošinja i Cresa ima dobru tradiciju ulova i prerade ribe, a i nalazi se u blizini potrošačkih centara (Trst, Rijeka, turistička mjesta). U narednom razdoblju povećavat će se ulov ribe za potrebe stanovništva, turizma i izvoza, ali bi trebalo modernizirati i proširivati ribarsku flotu i ribolovnu opremu, unijeti više reda na lovištima, suzbijati nedopuštene oblike ulova i pooštriti sezonsku zaštitu ribljeg fonda. Uz to će se povećati broj profesionalnih, malih i športskih ribara. Postoje povoljni uvjeti i za proširenje marikulturnog uzgoja ribe, dagnji i kamenica; pogodne uvale za taj uzgoj treba predvidjeti prostornim planom. Očekuje se povećanje ulova i uzgoja od sadašnjih 2000 t na 2.200 -2.500 t u 2015 godini. Brodogradnja

Članak 170. U sekundarnom sektoru brodogradnja će i nadalje biti dominantna djelatnosti, ali će se uz nju razviti i mnogi obrtnički pogoni koji će nadopunjavati tu djelatnost. No oni će poticati i razvoj drugih prerađivačkih djelatnosti koje neće onečišćavati okoliš i koje će pridonositi cjelogodišnjem zapošljavanju ljudi. U narednom razdoblju će razvoj nautičkog turizma i povećanje broja brodova



za rekreaciju na otocima povećati potražnju za uslugama popravka trupa, motora i opreme, pa će navedena dva brodogradilišta povećati obujam svog poslovanja. Potrebna je modernizacija pogona oba brodogradilišta uz uvođenje djelatnosti i načina rada kojima će se smanjiti negativan utjecaj na okoliš. Određeni tehnološki postupci s utjecajem na okoliš se trebaju napustiti (suho pjeskarenje) te uvesti nove tehnologije i nove djelatnosti koje će na bolji način valorizirati atraktivnost postojeće lokacije uz samo naselje (proizvodnja određene vrste plovila, servisiranje i održavanje određene vrste plovila, izložbeni prostori, sajmovi plovila, prodaja plovila i sl.) Gospodarske - poslovne namjene

Članak 171. Razvoj gospodarskih djelatnosti industrije, obrtništva i svih poslovnih djelatnosti se usmjerava prvenstveno u izdvojene površine za gradnju gospodarskih sadržaja i to u zonu Kalvarija uz naselje Mali Lošinj i zonu Ćunski - Kušć nedaleko naselja Ćunski. Pored toga se gospodarske aktivnosti planiraju razvijati unutar postojećih i planiranih površina gospodarske namjene unutar naselja, kao i pojedinačnih sadržaja u sklopu zona mješovite namjene u sklopu naselja, racionalnim korištenjem zauzetih prostora pretežno u okviru postojećih lokacija ali i u novim zonama naselja. Postojeće površine isključivo gospodarske namjene u naseljima su postojeća brodogradilišta u Malom Lošinju i u Nerezinama. Nove manje gospodarske zone se planiraju, na principu policentričnog razvoja prostora, za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost, uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i druge poslovne i gospodarske djelatnosti u naseljima Belej, Punta Križa, Nerezine, Veli Lošinj i Unije. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 172. Ovim Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina od javnog interesa. Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda. Mreža građevina društvene namjene na području Grada prikazana je na kartografskom prikazu br. kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora", u mjerilu 1:25000. Pri utvrđivanju kriterija za dimenzioniranje naselja koja obnašaju funkciju glavnog gradskog i lokalnog razvojnog središta u planirane osnovne javne sadržaje uključena je i dječja ustanova - vrtić, sukladno planiranom broju stanovnika 2015.

Članak 173. Građevine i sadržaji društvenih djelatnosti se u pravilu planiraju unutar prostora naselja, ovisno o centralnoj funkciji koju naselje obnaša, dok se u izdvojenim zonama izvan naselja planiraju sadržaji sporta i rekreacije i pojedine vjerske građevine.



U naselju Mali Lošinj kao središtu Grada se planiraju slijedeće društvene djelatnosti: Uprava i sudstvo - ispostave županijske i državne uprave

- gradski/općinski organi samouprave - općinski sud - prekršajni sud - sjedište javnog bilježnika - porezna uprava - ispostava - policijska stanica

Predškolski odgoj - dječji vrtić i jaslice

Školstvo - srednja škola / viša škola - osnovna škola - sportska dvorana osnovne škole

Kultura i informacije - otvoreno ili pučko učilište - kino - muzej, galerija - knjižnica, čitaonica

Zdravstvo i socijalna skrb - stacionari u sklopu objekata primarne zdravstvene zaštite - objekti primarne zdravstvene zaštite - dom za starije osobe

Šport - pojedinačni sportski objekti - sportski klubovi

U naseljima Veli Lošinj i Osor s Nerezinama kao lokalnim središtima se planiraju slijedeće društvene djelatnosti: Predškolski odgoj - dječji vrtić i jaslice

Školstvo - područna osnovna škola

- knjižnica i čitaonica Kultura i informacije - muzej, galerija - primarna zdravstvena zaštita - sekundarna zdravstvena zaštita u Velom Lošinju

Zdravstvo i socijalna skrb

- dom za starije osobe

Šport - pojedinačni sportski objekti - sportski klubovi

U naseljima Ilovik, Susak, Unije i Punta Križa kao samostalnim naseljima i manjim lokalnim središtima se planiraju slijedeće društvene djelatnosti: Školstvo - područna osnovna škola

Zdravstvo - primarna zdravstvena zaštita

Kultura i informacije - knjižnica i čitaonica /preporuka/



Predškolske i školske ustanove

Članak 174. Pri izradi urbanističkih planova uređenja za naselja u kojima se planiraju ove ustanove (iako postojeće predškolske i školske ustanove zadovoljavaju potrebe u planskom razdoblju) potrebno je rezervirati dio prostora uz postojeće ustanove za eventualne potrebe širenja i podizanja standarda unutar postojeće ustanove. U naselju Mali Lošinj treba planirati/rezervirati prostor za visoku školu/veleučilište. Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to: - za predškolske ustanove: 8% (6 %), uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%, - za osnovne škole 10,0% (8 %). Prilikom izrade urbanističkog plana uređenja naselja Mali Lošinj je potrebno poboljšati uvjete dostupnost i sigurnosti prilaza do postojećih ustanova. Građevina školske sportske dvorane se gradi na prostoru u neposrednoj blizini škole i postojeće gradske sportske dvorane, sukladno važećim uvjetima i uvjetima iz članaka 90. i 91. odredbi. Sport i rekreacija

Članak 175. Građevine i područja namijenjena za smještaj sportsko-rekreacijskih sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja naselja i na površinama za izdvojene namjene. Detaljniji uvjeti gradnje građevina u građevinskim područjima naselja određeni su člancima 90. i 91. odredbi, a na površinama za izdvojene namjene člancima 124.-133. odredbi. Urbanističkim planom uređenja za pojedino naselje ili izdvojenu namjenu uz obalu, mora se planirati obalna šetnica (lungo mare) i omogućiti šetnja i rekreacija uz samu morsku obalu. U sklopu rekreacijskih područja, akvatorija i obalnog pojasa određuju se uređene i prirodne morske plaže namijenjene kupanju i sportovima na vodi. Izvan građevinskih područja se rekreacijska područja uređuju prema članku 153. odredbi. Zdravstvo i socijalna skrb

Članak 176. Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili ograničenjima). Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim člancima 90. i 91. odredbi. Građevina doma za starije osobe se gradi u naselju koje je centar Grada i lokalni centar, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnosti korisnika doma, najmanjeg kapaciteta 40 korisnika, te manjeg kapaciteta u drugim naseljima. Vjerske građevine

Članak 177. Vjerske građevine (crkve, kapele, samostani, pastoralni centri, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja. Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim člancima 90. i 91. odredbi, kapele, križevi i sl. obilježja se mogu smjestiti i izvan građevinskih područja naselja nakon što se obnove sve postojeće i urušene.



Unutar građevinskog područja naselja Ćunski - Artatore (NA 2.1), se na prostoru površine približno 1.000 m2 (dio k.č. 10910/9) planira izgradnja crkve, kao samostojeće građevine izgrađene površine do 200 m2, na način da se izbjegne znatnije rušenje vrijednog visokog zelenila na lokaciji. Građevina treba biti kvalitetno oblikovana sukladno namjeni. Na neizgrađenom dijelu građevne čestice se u cijelosti čuva postojeće visoko zelenilo, a parkiralište se na čestici može urediti isključivo prilagođavajući se rasporedu postojećih stabala. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Članak 178.

Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i namjena površina” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, u mjerilu 1:25.000. Razvrstaj građevina infrastrukture državnog i županijskog značaja prikazan je člancima 44.-46. odredbi. Ovim su Planom određeni koridori i površine infrastrukturnih sustava i to za: - prometni sustav koji uključuje cestovni, pješački i promet u mirovanju te pomorski i zračni promet, - infrastrukturu telekomunikacija i pošta, - vodnogospodarskog sustava, - energetskog sustava. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora se određuju na slijedeći način:

PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINESUSTAV vrsta kategorija vrsta postojeća planirana

m m državna ostale 70 100

županijske 40 70 županijska lokalne 20 40

nerazvrstane u neizgrađenom dijelu naselja i izvan naselja

12 20 ceste

nerazvrstane u izgrađenom dijelu naselju 7 12

PROMETNI

žičara 40 županijski magistralni 1,5 1-3 TELEKOMUNIKACI

JE kablovska

kanalizacija lokalni 1,2 1-2 županijski 6 6 kolektori lokalni 4 4 županijski 6 6

VODOOPSKRBA I ODVODNJA vodovodi lokalni 4 4

dalekovodi županijski dalekovodi 110 V 50 70

lokalni distributivni vod 35 kV 30 30 ENERGETIKA nadzemni vod

lokalni vod 10 (20) kV 10 10 Površine za infrastrukturu određuju se prema kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”u mjerilu 1: 25.000, uvažavajući:

- vrednovanje prostora za građenje, - uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, - mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, - mjere zaštite prirodnih vrijednosti, - mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa i - mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.



5.1. PROMETNI SUSTAV

Članak 179. Prometni sustav prostora Grada Malog Lošinja prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, u mjerilu 1:25.000 a uključuje osnove cestovnog, pomorskog i zračnog sustava te poštanskog i telekomunikacijskog sustava. 5.1.1. Cestovni promet

Članak 180. Cestovnu mrežu na području obuhvata ovog Plana, sukladno Prostornom planu Primorsko-goranske županije, čine javne ceste: državne, županijske i lokalne, te nerazvrstane ceste: Državna cesta Porozina (trajektna luka) - Cres - Mali Lošinj (D100) Planirana rekonstrukcija dionice: - obilaznica Beleja (između naselja Belej i Kačićevi) l = 2.000 m, - rekonstrukcija kroz Osor s izgradnjom novog mosta, - obilaznica Nerezina (u realizaciji), - rekonstrukcija pred Malim Lošinjem (uvala Kovčanje-autokamp Poljana) - novi dio trase l =

1.500m, pri kojem je zahvatu potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva obrane, - rekonstrukcija u Malom Lošinju od brodogradilišta do Zagazina l = 850 m (nova trasa istočno oko

uzvisine Malin), - rekonstrukcija na Privlaci l = 500 m podizanje nivelete s izgradnjom novog mosta, - rekonstrukcija križanja na završetku državne ceste D100 u Malom Lošinju i na početku

županijske ceste za Veli Lošinj, s naglaskom na potrebu kvalitetnog rješenja pješačkog i biciklističkog prometa (moguće rješenje križana u dvije razine).

Nakon izgradnje novih dionica državne ceste, postojeće će trase postati nerazvrstane prometnice u naseljima. Županijske ceste Na prostoru Grada Malog Lošinja su planirane slijedeće županijske ceste: - od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do zračne luke Mali Lošinj, - od Malog Lošinja do Velog Lošinja. Lokalne ceste Na prostoru Grada Malog Lošinja su planirane slijedeće lokalne ceste: - od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do centra naselja Mali Lošinj, - od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do T.L. Čikat, - od lokalne ceste T.L. do T.L. Sunčana uvala - od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do Ustrina, - od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do T.L. Baldarin, - od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do T.L. Artatore. - Nova prilazna cesta od državne ceste (D100) u naselju Nerezine do planirane luke nautičkog

turizma - marine Biskupija u Nerezinama. - Produženje ceste od T.L. Čikat - M. Lošinj (Ž5159) do T.L. Sunčana uvala (Ž5160) oko uzvisine

Belveder ponovo do iste ceste (Ž 5159) čime se postiže bolja protočnost kroz hotelski kompleks u Sunčanoj uvali (bez okretanja) posebno za autobuse. Dužina ovog dijela ceste je 1.300 m s nagibima 6,33 % i 4,0 %.

- Novi dio ceste Osor (D100) - Punta Križa - T.L. Baldarin (L 58101), od novog spoja s D100 pred

Osorom do spoja na postojeću trasu, u dužini 1000 m i s uzdužnim nagibom n ≅ 1,5 % te



rekonstrukcija ostalog dijela ceste za Puntu Križa, u dužini od 12.700 m s novim dijelovima ceste za obilazak oko naselja Punta Križa l = 2200 m i s novim spojem na kamp Baldarin l = 1100 m.

- Novi dio ceste T.L. Artatore - D100 (L 58103) za naselje Artatore dužine 150 m od novog spoja s

D100 do postojeće trase. Osim toga se ostali dio trase 500 m planira rekonstruirati (proširenje kolnika i popravak elemenata dviju serpentina).

Članak 178.

Osnovni tehnički elementi za gradnju i uređenje javnih cesta na području obuhvata ovog Plana određuju se kako slijedi: - broj prometnih trakova za državnu, županijsku i lokalnu cestu iznosi dva, - najmanja dozvoljena širina prometnog traka za državnu cestu iznosi 3,25 m, - najmanja dozvoljena širina prometnog traka za županijsku cestu iznosi 3,00 m, - najmanja dozvoljena širina prometnog traka za lokalnu cestu iznosi 2,75 m, - najmanja dozvoljena širina rubnog traka za državnu i županijsku cestu iznosi 0,30 m, - najmanja dozvoljena širina rubnog traka za lokalnu cestu iznosi 0,20 m, - poprečni nagib javnih cesta iznosi 2,5%-4,0%, - najveći dozvoljeni uzdužni nagib za državnu cestu iznosi 7%(8%), za županijsku 10% a lokalnu

12%, - najmanja dozvoljena širina nogostupa javne ceste je 1,60 m, - najmanja dozvoljena širina bankine cesta van naselja) iznosi 1,20 m za državnu cestu, 1,00 za

županijske i lokalne ceste. Izuzeće od gornjih odredbi kod rekonstrukcije javne ceste unutar izgrađenog naselja su širine prometnih trakova za državne i županijske ceste koje mogu iznositi minimalno 3,00 m (državne) i 2,75 m (županijske) odnosno širina nogostupa 0,80-1,20 m.

Članak 182. Na površinama infrastrukturnih građevina namijenjenih cestovnom prometu dozvoljena je gradnja i uređenje: - osnovne ulične mreže i trga, - parkirališta i garaže, - pješačke zone i pješačkog puta, - biciklističke staze i trake, - benzinske crpke, - pratećeg uslužnog objekta i - drugih pratećih sadržaja u funkciji individualnog i javnog prometa.

U koridoru državne ceste Porozina (trajektna luka) - Cres - Mali Lošinj (D100), izvan građevinskog područja, dozvoljeno je izgraditi jedan servisni punkt, namijenjen održavanju te ceste. U koridoru iste državne ceste se planiraju autobusna stajališta za naselja Belej, Ustrine, Osor, Nerezine (naselje i Lopari), Sv. Jakov (naselje i Lučica), Ćunski (naselje i Artatore) i Mali Lošinj (Kovčanje, Poljana, Privlaka i Zagazinjine) čiji je prostorni raspored vidljiv iz kartografskog prikaza br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000. Tehnički elementi autobusnih stajališta trebaju biti u skladu sa zakonskim propisima.

Članak 183. Na prostoru u koridoru državne ceste Porozina (trajektna luka) - Cres - Mali Lošinj (D100), u zoni križanja s lokalnom cestom do naselja Punta Križa, uz naselje Osor a izvan građevinskog područja, dozvoljeno je izgraditi prateći uslužni objekt (PUO) s turističkim informativnim punktom, u sklopu kojega je moguće pored javnog parkirališta planirati ugostiteljsko turistički objekt s ugostiteljski, uslužnim, trgovačkim izložbenim i komunalnim sadržajima.



Izgradnja i uređenje zone za organizaciju pratećeg uslužnog objekta se utvrđuje prema slijedećim uvjetima: - površina zone do 0,5 ha, - najmanje 30 mjesta za osobne automobile i najmanje 2 parkirališta za autobus, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) je 0,3; - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) je 0,3 / 0,6 uključujući tavan; - najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m - najveći dozvoljeni broj etaža je ukopani podrum, prizemlje i tavan. - suvremeno oblikovanje građevine, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni krajolik i osjetljivi vrijedan prostor uz naselje Osor. Nerazvrstane ceste/ulice

Članak 184. Planirane nove ili rekonstruirane dionice su: - nova cesta Mali-Veli Lošinj - planirana luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Mrtvaska,

ukupne dužine 7.400 m planirana po istočnoj padini Kalvarije (Sv. Ivan) i njeno povezivanje s gospodarskim zonama Mali i Veli Lošinj. Trasa ceste se u najvećoj mogućoj mjeri prilagođava postojećem terenu, nužne usjeke i nasipe treba pažljivo oblikovati korištenjem zelenila i kamenom obloženih zidova. Prvi dio te ceste predstavlja obilaznu - sabirnu cestu naselja Veli Lošinj koja prolazi jugoistočnim rubnim prostorom naselja,

- novi odvojak ceste naselje Veli Lošinj - luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Rovenska, - cesta u naselju Veli Lošinj koja prolazi obodno između turističkog naselja Punta i zapadnog ruba

jezgre naselja, - nova ulazna cesta u naselje Artatore s ceste za aerodrom ( L5157), - novi dio ceste Poljana - most na Privlaci u Malom Lošinju, - novi odvojak ceste s postojeće ceste za Čikat u pravcu Velopina, ispod hotela Čikat. - nova cesta od lokalne ceste (L58099) Ustrine - D100 do kamenoloma na lokaciji Bojnak koji se

nalazi uz granicu, na području Grada Cresa.

Članak 185. Gradnja unutar zaštitnog pojasa državne, županijske i lokalne ceste se utvrđuje u skladu s posebnim uvjetima nadležnih uprava za ceste i za nerazvrstane ceste u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela Grada. Gradnja unutar koridora planirane ceste se može dozvoliti nakon izgradnje ceste ili iznimno sukladno glavnom projektu i pravomoćnoj građevnoj dozvoli kada je trasa ceste i sve njene građevine iskolčena na terenu te uz to za državne, županijske i lokalne ceste u skladu s posebnim uvjetima nadležnih uprava za ceste i za nerazvrstane ceste u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela Grada. Unutar koridora je dozvoljena rekonstrukcija postojećih građevina radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada prema odredbi 9.3. uz uvjet da se postojeća udaljenost od prometnice ne umanjuje.

Članak 186. Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je rekonstrukcija postojećih nerazvrstanih cesta/ulica i izgradnja novih izvan područja za koja nije obvezna izrada prostornog plana užeg područja. Minimalni tehnički elementi za gradnju i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta i ulica su slijedeći: - širina prometnog traka za odvijanje dvosmjernog prometa iznosi 2,75 m a širina rubnog traka

0,20 m s nogostupom 1,6 m, - najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 16% a poprečni 2,5% do 4,0%, - najmanja dozvoljena širina kolnog pristupnog puta ili jednosmjerne ceste/ulice iznosi 4,5 m s

nogostupom 1,60 m uz uvjet da dužina kolnog pristupnog puta nije veća od 50 m.



Izuzeće od stavka 1. ovog članka se odnosi na rekonstrukciju postojeće ceste/ulice unutar povijesne jezgre/graditeljske cjeline, gdje je dozvoljena širina kolnog pristupnog puta ili jednosmjerne ulice minimalno 3,0 m s nogostupom 0,80-1,20 m. Ako je prometna površina u krivini potrebno je povećati širinu prometnog traka, u skladu s posebnim propisima i standardima. Nerazvrstana cesta/ulica treba udovoljavati propisima za odvijanje sigurnog stalnog i interventnog prometa, uključivo promet vatrogasnog vozila.

Članak 187. Najveća dozvoljena dužina slijepe ulice iznosi 250 m. Na završetku takve ulice je potrebno izgraditi okretište za komunalna i ostala vozila (odvoz smeća, vatrogasci, kamioni dopreme i sl.).

Članak 188. Ako prostorne i funkcionalne mogućnosti to dozvoljavaju, prilikom projektiranja prometnica, posebno u novim dijelovima naselja obvezno je predvidjeti pojas u širini od 2,5 m za uzdužno parkiranje. Zemljište uz prometnicu je potrebno urediti kao javnu zelenu površinu, površinu za smještaj urbane opreme ili kao površinu za smještaj objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Članak 189.

Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu mora, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale.

Članak 190.

Na malim otocima se za povezivanje naselja i drugih prostora privedenih određenoj namjeni uređuju prometno-kolni putovi najmanje širine 3,0 m s adekvatnom podlogom, eventualnom sigurnosnom ogradom i ostalim elementima za sigurno prometovanje traktorima i drugim prometalima koji se ovdje koriste (moped, qvad, atw i sl.). Pri tome treba posebnom odlukom ograničiti brzinu i regulirati druge uvjete prometovanja. Ovi se putovi ne planiraju za druge vrste motornih vozila.

Članak 191. Ne dozvoljava se izvedba asfaltnog završnog sloja na postojećim tradicionalnim pješačkim i putovima koji su se koristili za zaprežna kola, posebno u zaštićenim područjima i onima kojima se prilazi stanovima, zaseocima i sl.

Članak 192. Za povezivanje Malog Lošinja i luke otvorene za javni promet Mrtvaska se određuje se izvedba ceste čija se trasa u najvećoj mogućoj mjeri prilagođava postojećem terenu a ekonomičnost i elementi koji proizlaze iz računske brzine su drugorazrednog značaja. Nužne usjeke i nasipe treba pažljivo oblikovati korištenjem zelenila i kamenom obloženih zidova.

Članak 193. Potrebno je kao prometne objekte planirati lokacije za organizaciju transfer punkta za male otoke, s parkiralištem za osobna vozila i s pristaništem linijskog brodića u Uvali Mrtvaska i u zoni Kovčanje-Artatore. 5.1.2. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)

Članak 194. Smještaj vozila unutar područja obuhvata ovoga Plana, izuzev na malim otocima, potrebno je osigurati u garažno-parkirnim građevinama, na parkirališnim površinama te iznimno uličnim parkiranjem.



Svaka građevna čestica mora imati osiguranu površinu za smještaj vozila. Izuzetno se, prostornim planom užeg područja može utvrditi drugačije rješenje i to isključivo za područja zaštićenih povijesnih cjelina i izdvojena građevinska područja unutar naselja i izvan naselja. Broj parkirališnih/garažnih mjesta utvrđuje se kako slijedi: a) s obzirom na površinu stana:

- do 60 m2 neto površine 1 parkirališno mjesto, - 60 m2 do 100 m2 površine 2 parkirališna mjesta, - iznad 100 m2 površine 3 parkirališna mjesta,

b) s obzirom na vrstu djelatnosti: - za trgovačku djelatnost, na 25 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno

parkirališno mjesto, - za industrijsku i komunalno-servisnu djelatnost, na 40 m2 bruto razvijene površine potrebno

je osigurati jedno parkirališno mjesto, - za zanatsku i uslužnu djelatnost, na 35 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati

jedno parkirališno mjesto, - za ugostiteljsku djelatnost, na četiri sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu, na tri do šest

osoba (posjetitelja/zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za uredsku djelatnost, na 30 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za kulturnu djelatnost, na pet sjedećih mjesta u kazalištu, kinu i slično, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za zdravstvenu djelatnost, na pet kreveta u bolnici te na 30 m2 bruto razvijene površine u ambulanti, poliklinici, domu zdravlja i socijalnoj ustanovi, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za vjersku djelatnost, na 15 sjedala u vjerskoj građevini potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za školsku djelatnost i djelatnost visokog obrazovanja, na jednu učionicu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za predškolsku djelatnost, na jednu grupu djece u predškolskoj ustanovi potrebno je osigurati četiri parkirališna mjesta,

- za športsku djelatnost, na deset sjedećih mjesta u športskoj dvorani i igralištu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za rekreativnu djelatnost, na 500 m2 bruto razvijene i uređene površine za rekreaciju potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto, a za rekreativno područje uređenih kupališta čija dužina mjerena obalnim rubom iznosi 50,0 m potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta.

c) s obzirom na broj zaposlenih: - broj parkirališnih mjesta za zaposlenike treba zadovoljavati normativ od najmanje 0,3

parkirališnih mjesta po zaposlenom u najbrojnijoj smjeni,

Članak 195. Parkirališta označena na kartografskom prikazu 3.1. "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", se planiraju detaljnijim planom i neposrednom provedbom plana prema uvjetima iz članka 194. odredbi. U sklopu parkirališta se preporuča sadnja drvoreda ili uklapanje parkirališnih mjesta u postojeće visoko zelenilo.

5.1.3. Pješački promet

Članak 196. Pored mreže pješačkih površina u naseljima, na području Grada Malog Lošinja postoji mreža pješačkih staza, šumskih, poljskih i obalnih putova. Postojeće staze i putovi su sustavno uređene i obilježene na prostoru Punte Križa, na južnom dijelu Otoka Lošinja i na Osoršćici gdje se kao



dopuna pješačkih putova planira uspostava žičare od sela Peštine, odnosno od lokaliteta Podgora - Bardo do vrha Sv. Nikola. Planira se daljnje uređenje postojećih staza i putova, posebno povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih putova, pješačkih staza često obilježenih kapelicama-pokloncima), te uspostavljanje novih, posebno, putova duž obala u naseljima i turističkim zonama. Tim bi se putovima, pored ostalog, u intenzivnije izgrađenim zonama osigurao javni prolaz duž obale mora, a time i dostupnost obale za kupanje i rekreaciju. Trase novih pješačkih komunikacija i obalnih putova u neizgrađenim prostorima treba na terenu postaviti prema principima pejzažnog oblikovanja uz zaštitu užeg obalnog pojasa, zasijecanjem u teren sa što manje nasipavanja. Hodnu površinu izvesti na tradicionalan način kao zemljani ili makadamski put, popločen kamenom ili u kombinaciji betona i kamena. Širinu puta i nagib treba prilagoditi uvjetima na lokaciji, te na potrebnim potezima predviđati jednostavne zaštitne ograde a prema kopnu suhozide. Pješačke staze su u pravilu namijenjene isključivo pješacima te se pri njihovom obilježavanju to ističe. Obalne putove treba izvesti unutar pomorskog dobra, u pravilu njegovim kopnenim rubom. Gdje je to moguće u sklopu obalnog puta, na dijelu prema kopnu treba predvidjeti posebnu traku za bicikle. U tom bi slučaju širina obalnog puta trebala biti najmanje 2,5 m. Obalni putovi se opremaju urbanom opremom i javnom rasvjetom te po potrebi ograđuju jednostavnom, kvalitetno oblikovanom i funkcionalnom zaštitnom ogradom. Grad će kao prioritete izgraditi i urediti slijedeće obalne šetnice: sanirati obalni put na otoku Iloviku od rta Sakatur do uvale Sv. Andrija, obalni put od Nerezina do Osora, obalni put Veli Lošinj - Baldarke i urediti obalni put od mandrača do plaže kod lukobrana u Rovenskoj. Uz pješačke staze i kolne prometnice se, na mjestima s atraktivnim vizurama uređuju vidikovci pri čemu se pored uređenja partera i izgradnje ograde, postavlja urbana i infrastrukturna oprema prostora. Vidikovci se planiraju na lokacijama Sv. Ivan, Umpiljak, Vela Straža (Monte Bašton), iza Bonićeve kuće, na Osoršćici: Počivalice, Sv. Mikul (Sv. Nikola), Televrin, Planinarski dom, Polanža-crkvica, Sveti Jakov, Ilovik, Susak, Unije, Ustrine, Nerezine - nove cesta, Vela Straža na Punti Križa koje su prikazane na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000, te na drugim zanimljivim mjestima. 5.1.4. Biciklističke staze

Članak 197. Biciklističke staze se planiraju u koridoru svih javnih cesta te u koridoru nerazvrstanih cesta , kao odvojeni dijelovi širine 1,6 m i trasama obalnih šetnica također kao odvojeni dijelovi širine 1,0 m te na manje frekventnim pješačkim putovima, posebno duž povijesnih trasa putova. Kao biciklističku stazu se predlaže urediti devastirani prostor trase vodovoda za Puntu Križa. Biciklističke staze se uređuju i u sklopu rekreacijskih površina.

5.1.5. Koridor planirane žičare

Članak 198. Planom je utvrđen koridor planirane žičare iz Nerezina na Osoršćicu s polaznom stanicom na potezu od Barda do sela Peštine i završnom na vrhu Sv. Nikola. Utvrđuje se koridor za izgradnju žičare koji je prikazan na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000. Unutar utvrđenog koridora se može graditi konstrukcija sustava žičare s građevinom polazne i završne stanice. U sklopu građevine polazne i završne stanice se osim pogonskih



uređaja mogu izgraditi prateći prostori za osoblje, ugostiteljski sadržaj za prehranu i piće s pratećim sadržajima i terasom, spremišta za sportske rekvizite, javne sanitarije, te urediti vidikovac, staze, igrališta, odmorišta i drugi sl. sadržaji u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru i izletničkog turizma. Lokacijskom dozvolom se, ovisno o lokacijskim uvjetima, utvrđuje površina ugostiteljskog sadržaja u građevini (okvirno 30 m2) s terasom za najviše 40 mjesta te drugi sadržaji u građevini i vezano na to način vodoopskrbe, odvodnje i energetski sklop. Građevina može biti prizemna s podrumom odnosno sa suterenom. Oblikovanje građevina treba biti prilagođeno prirodnom ambijentu. Trasu žičare i prateće građevine treba postaviti i oblikovati sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva. Utvrđuje se zaštitni koridor žičare najmanje širine 2 x 20 m od osi trase. Unutar koridora žičare se zahvati mogu utvrditi uz posebnu suglasnost nadležnog tijela Grada. 5.1.6. Pomorski promet

Članak 199. Na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora", u mjerilu 1:25000 prikazan je raspored luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja, kao i morskih luka posebne namjene (luke u funkciji jednog korisnika i ostale morske površine u funkciji sidrenja i priveza te plovni putovi. Planirani sustav luka i plovnih putova osnova je za uspostavljanje suvremenog sustava pomorskog prometa unutar prostora Grada kao i u povezivanju s prostorima županije, države i dalje. Time bi, uz nužno uređenje i opremanje luka, ovaj vid prometa dobio na značaju i postao jedan od najznačajnijih segmenata prometnog sustava ovog prostora. S tim premisama se u okviru ovog otočja planira unapređenje postojećih i uspostavljanje novih rajektnih i brzobrodskih linija organiziranje putničkog pomorskog prometa na principu "feeder-a". Planira se osigurati uvjete za pristajanje brodova brze pruge na relaciji Rijeka – Dubrovnik. Uz pretpostavku izgradnje potrebnih lučkih građevina, mogućnost pristaništa brze pruge treba ispitati u okviru planiranih luka otvorenih za javni promet Sv. Martin-Mali Lošinj, Rovenska-Veli Lošinj i luke Mrtvaska. Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03.), luke na prostoru Grada Malog Lošinja se po namjeni razvrstavaju na luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene.

Članak 200. Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira 21 luka kao luka otvorena za javni promet. U okviru tih luka planiraju se slijedeće lučke djelatnosti: - privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i brodica i plutajućih objekata, - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila , - ostale gospodarske djelatnosti sukladne lučkim djelatnostima (npr. usluge putnicima, opskrba

plovila, lučko agencijske usluge i drugo) - za potrebe stanovnika i gostiju malih otoka se na dvije lokacije na otoku Lošinju predlaže

organizacija terminala za male otoke u okviru luka otvorenih za javni promet; unutar lučkog područja se planira pristanište za linijsku brodicu do malih otoka, dok se na kopnu, izvan najužeg obalnog pojasa planira parkiralište za duže ostavljanje vozila, koje se izvan sezone dvonamjenski koristiti (za odlaganje brodica i sl. namjene). Takav se terminal planira u luci Mrtvaska za otok Ilovik, te u luci Mali Lošinj, na dijelu Kovčanje (bazen 3, NA4.5) za otoke Unije, Susak i Srakane.

- pri izradi plana užeg područja razmotriti mogućnost uređenja ili rezervacije dijela prostora za pristajanje hidroaviona, s pontonom - plivajućom platformom veličine okvirno 30x30 m u okviru



akvatorija luka otvorenih za javni promet; Mali Lošinj, Jadriščica, Unije, Susak i Ilovik, gdje se na mjestima uzletno-sletnih staza hidroaviona ne dozvoljava sidrenje plovnih objekata.

Razgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luka otvorenih za javni promet, za pojedine namjene i broj vezova za potrebe domaćeg stanovništva i nautičara i broj vezova za ribarske brodove odredit će se prilikom izrade UPU-a. Po veličini i značaju luke otvorene za javni promet na području Grada Malog Lošinja su luke lokalnog značaja, osim luke Mali Lošinj koja je županijskog značaja.

Članak 201. Morske luke otvorene za javni promet na području Grada Malog Lošinja su: - morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja Mali Lošinj, - morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja: 20 luka. Unutar navedenih morskih luka otvorenih za javni promet se planiraju slijedeći zahvati i djelatnosti : 1. Morska luka otvorena za javni promet Mali Lošinj U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva, - privez i odvez plovila nautičara, - privez i odvez sportskih brodica, - privez i odvez ribarskih brodova, - privez i odvez teretnih brodova, - privez i odvez brodova u funkciji turističkog prijevoza, - privez za brodove u raspremi, - pristajanje hidroaviona, - lučka uprava, lučka kapetanija i granični pomorski prijelaz i - privez /sidrište/ za plutajući objekt MB Marina planirane muzejsko-ugostiteljsko-zabavne

namjene, - pristan za veće brodove Obalne straže na Velopinu. Prostorne mogućnosti za proširenje luke Mali Lošinj temelje se na uređenju obalnog dijela luke i na izgradnji potrebnih objekata za zaštitu pojedinih dijelova luke. Prilikom izrade UPU-a za naselje Mali Lošinj će se kopneni i morski prostor luke razgraničiti na prostorne i funkcionalne cjeline u okviru kojih se planira organizacija: - dijela luke za ribare, - dijela luke za iskrcaj/ukrcaj tereta, - dijela luke za iskrcaj/ukrcaj otpada s malih otoka (pretovarno mjesto), - dijela luke za plovila stanovnika naselja, - dijela luke za sportske brodice, - dijela luke za nautičare (okvirnog kapaciteta do 250 vezova), - dijela luke za privez i odvez brodova u funkciji turističkog prijevoza s potrebnih najmanje 15 do 20

vezova, - dijela luke za pristan za veće brodove Obalne straže na Velopinu. U okviru dijela luke za ribare treba osigurati prostorne mogućnosti za izgradnju pristaništa s dužinom obale za privez od 100 do 150 m, kolni prilaz za kamion-hladnjaču te na kopnu mogućnost izgradnje građevine hladnjače. Prednost treba dati lokaciji izvan stambenog dijela naselja s jednostavnim kolnim prilazom bez prolaza kroz naselje. Uz uvjet izgradnje adekvatnih građevina za zaštitu i formiranje luke, predlaže se lokacija Kovčanje, zajedno s teretnom lukom, što otvara mogućnost uređenja i korištenja komplementarnih zajedničkih lučkih sadržaja na moru i kopnu, te lokacija Tovar, uz prelaganje državne ceste izvan kopnenog dijela luke.



Lokacija za benzinsku crpku za potrebe pomorskog prometa će se odrediti UPU-om naselja Mali Lošinj, ovisno o razgraničenju akvatorija luke i ovisno o planiranom uređenju kopnenog dijela luke. Pri konačnom lociranju benzinske crpke sklopu zone gospodarske namjene Kovčanje, na Tovaru i u sklopu brodogradilišta Mali Lošinj se uvjetuje uvažavanje kriterija prometne dostupnosti s mora i kopna, kriterije zaštite okoliša, posebno akvatorija, uz poželjno lociranje u sklopu kompatibilnih gospodarskih ili infrastrukturnih namjena. Ujedno se planira uklanjanje postojeće benzinske crpke koja se nalazi na neadekvatnoj lokaciji na Priku. 2. Morska luka otvorena za javni promet Mali Lošinj - Baldarka (Valdarke) U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica Prostorne mogućnosti za proširenje luke Baldarka temelje se na uređenju obalnog dijela luke i na izgradnji potrebnog objekata za zaštitu luke. 3. Morska luka otvorena za javni promet Mali Lošinj - Sveti Martin U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodica - pristajanje hidroaviona. Prostorne mogućnosti za proširenje luke Sveti Martin temelje se na uređenju obalnog dijela luke i na izgradnji zaštitnog lukobrana s korijenom na poluotoku Kijac. Planira se mogućnost uvođenja te pristajanja u ovoj luci brze brodske linije Rijeka - (Krk), Rab, Novalja, kao i brze brodske linije Rijeka - Dubrovnik, unutarnjim plovnim putem koji ima sve preduvjete za kvalitetno povezivanje većih luka (županijskog značaja) u Kvarnerskom zaljevu. Alternativu predstavlja planirana luka otvorena za javni promet Mrtvaska i luka Rovenska uz uvjet izgradnje nerazvrstane ceste. 4. Morska luka otvorena za javni promet Zela - Koromačna (Belej) U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i izletnička brodica) - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova. Luka se zadržava u postojećim prostornim okvirima, a u funkciji je naselja Belej. Do luke je potrebno rekonstruirati postojeću cestu. 5. Morska luka otvorena za javni promet Ćunski - Artatore U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i izletnička brodica) - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica Za uređenje luke Ćunski - Artatore se planira izgradnja lukobrana i obale čime će se stvoriti preduvjeti za uređenje priveza u akvatoriju luke. 6. Morska luka otvorena za javni promet Ilovik U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova - privez i odvez teretnog broda - pristajanje hidroaviona. Prostorne mogućnosti za proširenje luke Ilovik se temelje na produženju obale u smjeru jugoistoka, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke. 7. Morska luka otvorena za javni promet Male Srakane U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika - 1 mjesto za privez - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - do 10 mjesta - privez i odvez ribarskih brodova - 1 mjesto za privez.



U luci Male Srakane se u akvatoriju planira izgradnja gata za pristajanje linijskog broda i brodica stanovnika i posjetitelja, te uz isti gat za privez brodice stanovnika, koje se danas izvlače na obalu nakon svakog isplovljivanja. Na kopnenom dijelu luke se planira izgradnja manipulativnog prostora obale širine najmanje 1,5 m i prilaznog puta širine najmanje 2,0 m. 8. Morska luka otvorena za javni promet Nerezine U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova Uređenje luke Nerezine je vezano na planirani zahvat izgradnje valobrana pred ulazom u luku čime će se steći uvjeti za racionalnije korištenje akvatorija luke a time i za povećanje kapaciteta luke. 9. Morska luka otvorena za javni promet Nerezine - Rapoća (Ufratar) U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica, - privez za potrebe turističke zone T24 (16 vezova, varijanta je osigurati vezove u okviru luke

naselja). U okviru luke je dozvoljeno dio vezova namijeniti za plovila gostiju turističke zone Rapoća. 10. Morska luka otvorena za javni promet Osor Morska luka otvorena za javni promet Osor ima dva bazena, svaki s jedne strane grada, koji su međusobno spojeni Osorskim kanalom. U sklopu bazena 1 - sjevernog dijela luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica nautičara i sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova. U sklopu bazena 2 - južnog dijela luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica Uređenje bazena 2 - južnog dijela luke Osor je vezano na planirani zahvat rekonstrukcije državne ceste D100 i osorskog mosta, pri čemu se proširenjem ceste planira korekcija obalnog zida u luci te zaštitom luke od valova iz smjera juga čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke. 11. Morska luka otvorena za javni promet Osor - Bijar U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - privez i odvez ribarskih brodova, - ukrcaj i iskrcaj putnika (izletnička brodica), - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica. Pri uređenju postojeće luke Osor-Bijar se planira rekonstrukcija i izgradnja obalnog zida i uređenje obalnog prostora - rive dok se isključuje nasipavanje ili građenje u moru (hidroarheološki lokalitet). 12. Morska luka otvorena za javni promet Punta Križa - Jadrišćica U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova - pristajanje hidroaviona. Prostorne mogućnosti za proširenje luke Jadrišćica se temelje na uređenju obalnog dijela luke i gatova, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke. 13. Morska luka otvorena za javni promet Punta Križa - Ul U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i izletnička brodica) - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba ,



- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica, - privez i odvez ribarskih brodova, - privez za potrebe turističke zone T26 (11 vezova). Prostorne mogućnosti za uređenje luke Ul se temelje na uređenju obalnog dijela luke, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke. Za zaštitu luke se temeljem, maritimnog elaborata, planira izgradnja valobrana /lukobrana. 14. Morska luka otvorena za javni promet Susak U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova - privez i odvez teretnog broda - pristajanje hidroaviona. Prostorne mogućnosti za proširenje luke Susak se temelje na produženju obale - južnog gata, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke. 15. Morska luka otvorena za javni promet Unije U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova - privez i odvez teretnog broda - pristajanje hidroaviona. Prostorne mogućnosti za proširenje luke Unije se temelje na produženju gata, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke i pristajanje većih putničkih brodova. U sklopu akvatorija luke se dio prostora uređuje kao sidrište. 16. Morska luka otvorena za javni promet Unije - Maračol U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova - pristajanje hidroaviona. Uređenjem luke omogućilo bi se pristajanje linijskog broda i brodica stanovnika, ribara i posjetitelja za vremenskih prilika kada je korištenje luke u naselju Unije onemogućeno ili otežano. U okviru luke treba predvidjeti vezove za nautičare, kao funkcionalnu cjelinu sa sadržajima ugostiteljsko-turističke namjene planiranim na kopnu u okviru rekonstrukcije postojeće građevine (ex. tvornica ribe, ex. građevina obrane). 17. Morska luka otvorena za javni promet Sveti Jakov - Studenac U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i izletnička brodica) - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica Razgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luke se određuje na način da se kao kopneni dio luke određuje obalni prostor u luci najmanje širine 1,0 m. 18. Morska luka otvorena za javni promet Vele Srakane U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika - 1 mjesto za privez - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova - 1 mjesto za privez. U luci Vele Srakane se planira izgradnja sjeveroistočnog lukobrana čime će se osigurati siguran privez za 15-20 brodica stanovnika i gostiju, koje se danas izvlače na obalu nakon svakog



isplovljivanja te uz to siguran vez za plovila posjetitelja. Na kopnenom dijelu luke se planira izgradnja manipulativnog prostora obale širine najmanje 1,5 m i prilaznog puta širine najmanje 2,0 m. 19. Morska luka otvorena za javni promet Veli Lošinj - naselje U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova. Prostorne mogućnosti za proširenje luke Veli Lošinj temelje se na izgradnji novog lukobrana ispod rta Vele stijene, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke i pristajanje većih putničkih brodova. 20. Morska luka otvorena za javni promet Veli Lošinj - Rovenska Morska luka otvorena za javni promet Veli Lošinj - Rovenska ima dva bazena. U sklopu bazena 1 - jugozapadnog dijela luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i izletnička brodica, putnički brod), - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova. U sklopu bazena 2 - sjeveroistočnog dijela luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i izletnička brodica) - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - privez i odvez ribarskih brodova. Kao nužni zahvati za bazen 2 - sjeveroistočnog dijela luke se planira uređenje i održavanje lukobrana i kolno-pješačkog prilaza do njega. Izgradnjom planirane nerazvrstane ceste do luke otvara se mogućnost njenog korištenja za više namjena, pa je uz Sv. Martin i Mrtvasku i ovu luku potrebno razmotriti kao moguću za pristajanja brze brodske linije. 21. Morska luka otvorena za javni promet Mrtvaska Luka Mrtvaska se planira kao nova trajektna luka lokalnog značaja locirana na mjestu postojećeg privezišta u Uvali Mrtvaska. Na kopnenom dijelu luke se pored sadržaja potrebnih za trajektnu luku planira terminal za otok Ilovik s parkiralištem kapaciteta 50-60 mjesta. Luka ima važnu ulogu u pomorskom povezivanju Grada Malog Lošinja sa susjednim otocima Rabom i Pagom, te dalje s Ličko-senjskom i Zadarskom županijom. Planira se, uključivanjem u trasu Plave magistrale, kao izlazna trajektna luka s ovog otočja. U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti: - ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, - ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , - privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara, - privez i odvez ribarskih brodova. Planira se mogućnost uvođenja te pristajanja u ovoj luci brze brodske linije Rijeka - (Krk), Rab, Novalja, kao i brze brodske linije Rijeka - Dubrovnik, unutarnjim plovnim putem koji ima sve preduvjete za kvalitetno povezivanje većih luka (županijskog značaja) u Kvarnerskom zaljevu.

Članak 202. Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira 6 morskih luka posebne namjene. Po veličini i značaju ove luke su luke republičkog i županijskog značaja. Sukladno Uredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene (NN 110/04.), a prema djelatnostima koje se u tim lukama obavljaju planirane su slijedeće luke: - vojna luka i luka tijela unutarnjih poslova, - brodogradilišne luke, - luke nautičkog turizma, Vezom se, u luci nautičkog turizma, smatra vez za plovilo standardne duljine 12 m a plovilo je ekvivalent jedne smještajne jedinice od 3 kreveta.



Morske luke posebne namjene na području Grada Malog Lošinja, značaj te osnovne djelatnosti u okviru luka navode se u slijedećem popisu:

br. LUKA POSEBNE NAMJENE

NASELJE OZNAKA DJELATNOST ZNAČAJ

B.1. LUKA DRŽAVNIH TIJELA - REPUBLIČKO ZNAČENJE LV - vojna luka 1. Kovčanje Mali

Lošinj LU - luka tijela unutarnjih poslova - republički

B.2. BRODOGRADILIŠNA LUKA - LB izgradnja, remont i servis plovila 1. brodogradilište Mali Lošinj Mali

Lošinj LB1 izložbeni prostor i prodaja plovila - županijski

2. brodogradilište Nerezine Nerezine LB2 remont i servis plovila

B.3. LUKE NAUTIČKOG TURIZMA - LN

najveći kapacitet - broj vezova

1. postojeća marina Mali Lošinj

Mali Lošinj LN1


400 - županijski

2. planirana marina Mali Lošinj (na lokaciji Velopin)

Mali Lošinj LN2 marina 200 - županijski

3. planirana marina Nerezine (na lokaciji Biskupija)

Nerezine LN3


280 - županijski

Luke posebne namjene se grade temeljem urbanističkog plana uređenja. Lučka područja luka posebne namjene uz naselje Mali Lošinj i uz naselje Nerezine su obuhvaćene obveznom izradom urbanističkog plana uređenja naselja Mali Lošinj i urbanističkog plana uređenja naselja Nerezine (ili PUN-a Nerezine). Do donošenja urbanističkog plana uređenja na području luke nautičkog turizma, marina " YC Marina"" LN1 je moguće uređenje, adaptacija i rekonstrukcija postojećih građevina, te dopuna potrebnim pratećim sadržajima.

Članak 203. Na kopnenom dijelu luke nautičkog turizma - marine se pored osnovnih planiraju prateći sadržaji ugostiteljske, trgovačke, uslužne, poslovne, zabavne, i športsko-rekreacijske namjene. Za površinu luke nautičkog turizma "Velopin " - LN2 treba uređenje kopnenog dijela marine utvrditi uglavnom po načelu zamjene postojećih i interpolacije novih građevina, ostavljajući između njih neizgrađene prostore s vrijednim visokim zelenilom. Građevine u tim zonama mogu imati najviše jednu do dvije etaže.

Članak 204. Ostale postojeće luke, lučice, mandrači i sidrišta se na ovom prostoru tradicijski koriste za dolazak do poljoprivrednih posjeda, pašnjaka, do groblja, šuma, lovišta, svjetionika i drugih površina. Svi postojeći pristani i privezišta kapaciteta do 10 vezova se mogu uređivati i rekonstruirati zbog povećanja standarda i osiguranja sigurnih uvjeta za privez, bez povećanja kapaciteta te se koristiti na tradicijski način i u funkciji izletničkog turizma i rekreacije. Navode se slijedeće lokacije:

1. Uvala Ustrine (luka Ustrine), 2. Otok Trstenik- privezišta Portić, 3. Uvala Meli, 4. Uvala Galboka, 5. Uvala Toverašćica, 6. Uvala Baldarin, 7. Uvala Kaldonta,



8. Uvala Sonte, 9. Uvala Lučica, 10.Uvala Studenčić, 11.Uvala Liski, 12.Otok Koludarac - Uvala Englez 13.Otok Murtar - zapadno privezište, 14.Uvala Krivica, 15.Uvala Balvanida, 16.Uvala Tresorka, 17.Uvala Kriška, 18.Otok Sv. Petar - Pod groblje, 19.Otok Sv. Petar, 20.Otok Male Orjule, 21.Otok Murtar - istočno privezište, 22.Otok Trstenik - Pristanište, 23.Uvala za Osirom, 24.Uvala Lanena, 25.Uvala Zakalčić, 26.Uvala Jadrišćica - Draga 27.Otok Koludarac.

Članak 205. U akvatoriju ovog otočja se koristi i predlaže za daljnje korištenje dvadesetak lokacija sidrišta, čiji smještaj je objavljen u službenim pomorskim publikacijama i koje nautičari danas koriste bez kontrole. Planiraju se za komercijalno korištenje, iznajmljivanjem vezova na plutačama, uz racionalniji privez plovila u četverovez, čime se, uz naplatu, uspostavlja kontrola načina korištenja i broja nautičara u akvatoriju obalnog mora, posebno tijekom turističke sezone. Pri tome treba s, ciljem očuvanja čistoće mora, kao osnovno osigurati uslugu prikupljanja otpada s brodova te pružanje i drugih usluga potrebnih nautičarima. Lokacije sidrišta s okvirnim kapacitetom su:


1. Uvala Artatore Lošinj S1 sidrište luke Mali Lošinj 2. Unije - pred lukom Unije S2 30 3. Uvala Maračol Unije S3 20 4. Uvala Vognjišća Unije S4 20 5. Uvala Podkujni Unije S5 20 6. Uvala Liski Lošinj S6 20 7. Uvala Tomožina Lošinj S7 20 8. Uvala Ustrine Cres S8 30 9. Uvala Bijar - Osor Cres S9 30 10. Uvala Zabodarski Lošinj S10 20 11. Uvala Englez Koludarac S11 20 12. Uvala Krivica Lošinj S12 10 13. Uvala Balvanida Lošinj S13 10 14. Uvala Sunfarni Lošinj S14 10 15. Uvala Pijeski Lošinj S15 10 16. Uvala Tresorka Lošinj S16 10 17. Uvala Kriška Lošinj S17 10 18. Kanal Sv. Petar - Ilovik Ilovik S18 60 19. Uvala Paržine - rt. Radovan Ilovik S19 10 20. Uvala Cirka južna Male Orjule S20 10 21. Uvala Ul - Punta Križa Cres S21 20 22. Uvala Baldarin - Punta Križa Cres S22 20 23. Uvala Kolorat - Majiška - Punta Križa Cres S23 30 24. Uvala Bok Susak S24 30 25. Uvala Jadrišćica Cres S25 30




26. Uvala Meli Cres S26 20

Članak 206. Unutar akvatorija luka otvorenih za javni promet, luka posebne namjene, privezišta i sidrišta je dozvoljeno postavljanje (izgradnja) plutajućih objekata; valobrana, pontona, platformi i sl. Postavljaju se za potrebe osnovne i prateće funkcije luke, privezišta ili sidrišta u skladu s planiranom namjenom i kapacitetom. Pri zahvatima uređenja postojećih luka je potrebno, u cilju smanjenja novih nasipavanja obale, prije svega urediti postojeće zapuštene obale njihovom rekonstrukcijom i produbljenjem obalnog mora.

Članak 207. Plovni put u unutarnjim morskim vodama čini morski pojas dovoljno širok (i dubok) da omogući sigurnu plovidbu. Dijelom akvatorija Grada Malog Lošinja prolaze trase unutarnjih i međunarodnog plovnog puta kojima se povezuju luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja i međunarodne luke. Unutarnji plovni putovi prate longitudinalni smjer pružanja otoka te prolaze uz istočne i zapadne obale otoka Lošinja i Cresa. Unutarnji plovni putovi Rijeka - Cres - Mali Lošinj, Mali Lošinj - Silba -Zadar, Mali Lošinj - Rab - Rijeka i Mali Lošinj - Novalja - Rab - Rijeka su županijskog značaja. Ostali unutarnji plovni putovi povezuju postojeće i planirane luke otvorene za javni promet lokalnog značaja međusobno i te luke s lukama otvorenim za javni promet županijskog značaja. Međunarodni plovni put Mali Lošinj - Pula - Venecija prolazi zapadnim i središnjim dijelom akvatorija Grada Malog Lošinja. Uspostavljen je i međunarodni plovni put Mali Lošinj – Ravena – Ancona – Pesaro. U funkciji sigurnosti prilaza planiranoj luci Mrtvaska i sigurnosti plovidbe Ilovičkim vratima, Ilovičkim kanalom, širim akvatorijem Kvarnerića kao i jugozapadnim dijelom otoka Ilovika, planira se izgradnja svjetionika na pogodnoj lokaciji na vrhu otočića Kozjak. 5.1.7. Zračni promet

Članak 208. Uz međunarodni aerodrom Lošinj koji prima manje avione do 45 putnika na području Grada Malog Lošinja postoji i letjelište na Unijama. Na relaciji između Unija i Lošinja vrši se putnički promet malim zrakoplovom koji može prevesti četiri putnika. aerodrom „Mali Lošinj“ na otoku Lošinju

Članak 209. Planira se dogradnja uzletno-sletne staze aerodroma Lošinj dužine 900 m na najmanje 1.600 m ukupne dužine, čime bi se omogućio prihvat zrakoplova kapaciteta 70 putnika, odnosno na ukupno 2.500 m dužine za prihvat airbus-a (sa 100-200 putnika) uz osiguranje prostora za postavu prilaznih svjetala u nastavku piste dodatne dužine 500 m. U navedenoj dužini treba rezervirati prostor ukupne širine 200 m, obostrani zaštitni pojas širine 75 m od osi sletne staze i obostrano dodatnih 25 m do ograde (sletna staza je širine 45 m). Prostor aerodroma se ograđuje.



U sklopu aerodroma je dozvoljeno planirati prateće sadržaje; servisne, uslužne, poslovne, javne, ugostiteljske, sportske i sl. sukladne osnovnoj namjeni prostora. Za zonu aerodroma se planom rezervirao prostor ukupne površine 77,0 ha. letjelište „Unije“ na otoku Unije

Članak 210. Letjelište treba urediti kako bi bilo sigurno u korištenju i opremiti nužnim sadržajima te uz stazu prema naselju urediti prateću građevinu (dozvoljeno montažnu) s čekaonicom za putnike, sanitarnim čvorom i priručnim spremištem. Planira se sletna staza najmanje širine 30 m s obostranim pojasom širine 15 m, ukupna širina prostora za letjelište iznosi najmanje 60,0 m a dužina 1070 m i povezati s naseljem putem najmanje širine 3,0 predviđenim za kolno-pješački prilaz.

Članak 211. Na području Grada Malog Lošinja se izgradnja helidroma - uzletišta za helikoptere planira na otocima Susku i Iloviku te na Punti Križa. Za helidrom treba osigurati slobodan, neizgrađen prostor dimenzija 100 x 100 m, u središtu kojeg se uređuje sletna površina dimenzija 38 x 38 m, koja može biti asfaltirana. Helidrom se može planirati za dvonamjensko korištenje i može se ograditi. Helidrom je s naseljem potrebno povezati putem najmanje širine 3,0 predviđenim za kolno-pješački prilaz. 5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTA

Članak 212. Vodovi i građevine telekomunikacijskog sustava i pošta prikazani su na kartografskom prikazu br. 2.1 “Infrastrukturni sustav- telekomunikacije i pošta” u mjerilu 1:25.000. Povezivanje postojećih i planiranih udaljenih digitalnih pretplatničkih stupnjeva, UPS-ova, na višu prometnu razinu (AXE Krk) realizirat će se digitalnim sistemima prijenosa ovisno o raspoloživom prijenosnom mediju odnosno svjetlovodnim kabelima, podzemnim simetričnim TK kabelima te RR uređajima. U skladu s planiranim zahvatima na području Grada Malog Lošinja na osnovu planiranog broja stambenih jedinica (stanova) odnosno stanovništva na području pojedinog naselja, predviđa se povećanje kapaciteta pojedinih dislociranih digitalnih stupnjeva ( UPS Ustrine, UPS Nerezine, UPS Ilovik, UPS Veli Lošinj i UPS Susak) odnosno izgradnja novog dislociranog digitalnog pretplatničkog stupnja UPS-a u Ćunskom. U cilju unapređenja telekomunikacijske infrastrukture u sklopu planiranih zahvata na javnim površinama te radova na ostalim objektima komunalne infrastrukture potrebno je predvidjeti i izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije na područjima na kojima ona nije izgrađena. Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju treba graditi s većim brojem PEHD cijevi malog promjera odnosno koristeći tehnologiju mikrocijevi. Priključak građevina na telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovu uvjeta pružatelja telekomunikacijskih usluga s time da je obaveza investitora kod izgradnje objekata polaganje cijevi od mjesta koncentracije telekomunikacijske instalacije u objektu do granice čestice. Na prostoru Grada Malog Lošinja će poštanski centar poslovati u Malom Lošinju dok će jedinice poštanske mreže poslovati u naseljima; Belej, Punta Križa, Osor, Nerezine, Ćunski, Veli Lošinj, Ilovik, Susak i Unije.



Članak 213. Antenski prijemnici/predajnici - stupovi se postavljaju izvan građevinskih područja, na lokacijama s osiguranim kolnim prilazom. Unutar građevinskih područja se iznimno mogu postavljati temeljem odredbi prostornog plana užeg područja, na dovoljnoj udaljenosti od građevina, pod uvjetom da veličinom i oblikom ne naruše izgled naselja. Zbog zaštite krajobraza je potrebno isključiti vizualno istaknute lokacije i vidikovce u djelu prema otvorenoj vizuri. Takvi se uređaji mogu samo iznimno postavljati unutar zona zaštite kulturnih dobara i u zonama zaštite prirode, uz posebne uvjete nadležnih tijela, kao i u slučaju postavljanja na prostorima u blizini aerodroma, letjelišta ili helidroma. Broj odašiljača mobilne telefonije treba smanjiti korištenjem jednog mjesta za smještaj odašiljača za više operatera, a lokaciju odašiljača odrediti usklađivanjem njihovih uvjeta. Visinu i profil stupa je potrebno reducirati a stup oblikovati kao jednostavan nosač "iglu" (ne rešetkaste nosače).

Članak 214. Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira zadržavanje postojeće mreže poštanskih ureda u naseljima. Poštanski uredi će na postojećim lokacijama, raspoređeni po operativnoj jedinici u Malom Lošinju djelovati organizirani u sklopu Središta pošta Rijeka. Poštanski centar će poslovati u Malom Lošinju. Jedinice poštanske mreže će i nadalje poslovati u naseljima; Belej, Punta Križa, Osor, Nerezine, Ćunski, Veli Lošinj, Ilovik, Susak i Unije. 5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 215. Vodovi i građevine vodnogospodarskog sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 2 Infrastrukturni sustav, vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba, u mjerilu 1:25 000. Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozije i bujica te melioracijsku odvodnju, provodi se neposrednim provođenjem plana. Prije izrade tehničke dokumentacije za izgradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno članku 122. Zakona o vodama (NN 107/95). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene članom 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (NN 28/96). Posebne mjere radi održavanja vodnog režima provode u skladu s člankom 106. Zakona o vodama (NN 107/95, 150/05). 5.3.1. VODOOPSKRBA

Članak 216. Na području Grada je potrebno izgraditi ili rekonstruirati objekte vodoopskrbnog sustava kojim će se osigurati sigurno snabdijevanje potrošača zdravstveno ispravnom vodom iz Vranskog jezera. Vodoopskrbna mreža se dimenzionira na najveći ukupan broj stanovnika i gostiju i na potrebe gospodarstva. Planira se izgradnja slijedećih objekte vodoopskrbnog sustava: GLAVNI OBJEKTI KOJI SE PLANIRAJU IZGRADITI NAPOMENA 1. VODOSPREME "BELEJ" ( 150 m3 ∇ 175 ) nova "OSOR" ( 120 m3 ∇ 40 ) nova uz postojeću 30 m3 na istoj visini "MASLOVNIK" ( 1000 m3 ∇ 60 ) nova



"PUNTA KRIŽA" ( 1000 m3 ∇ 50 ) nova "NEREZINE I." ( 1000 m3 ∇ 70 ) nova "SV. JAKOV I." ( 200 m3 ∇ 90 ) nova "STAN" ( 150 m3 ∇ 107 ) nova "ARTATORE" ( 150 m3 ∇ 60 ) nova "ĆUNSKI" ( 1000m3 ∇ 130 ) nova "KRBOŠĆAK" ( 500m3 ∇ 70 ) nova "POLJANA" ( 600m3 ∇ 55 ) nova "UNIJE" ( 800 m3 ∇ 65 ) nova "GRGOŠĆAK" ( 250 m3 ∇ 240 ) nova "MRTVASKA" ( 150 m3 ∇ 65 ) nova "MALE SRAKANE" ( 100 m3 ∇ 33 ) nova "VELE SRAKANE" ( 100 m3 ∇ 38 ) nova 2. CRPNE STANICE "USTRINE" ∇ 150 nova "GRMOŽAJ" ∇ 68 nova "ĆUNSKI" ∇ 108 nova "UMPILJAK" ∇ 125 nova 3. GLAVNI CJEVOVODI Novi φ 100 (φ 2") l ≅ 200 m od glavnog transportnog če φ 450 do CS i V. "Ustrine" Novi φ 200 l ≅ 3000 m Punta Križa - Pogana - Bokinić/Baldarin Novi φ 150 l ≅ 9000 m CS "Umpiljak" ∇ 125 - V. "Mrtvaska" - Ilovik Opskrbne mreže na Unijama, Susku i Iloviku, te Malim i Velim Srakanama Manje opskrbne mreže mjesta u unutrašnjosti otoka

Planira se povezivanje vodovoda „Vrana“ s vodovodom otoka Krka („Ponikve“) odnosno sustava Rijeke, Lokava i Novog Vinodolskog u jedinstveni regionalni sustav vodoopskrbe. U sklopu sustava vodoopskrbe i sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina dozvoljava se izgradnja uređaja za desalinizaciju.

Članak 217. Vodovodna mreža (tlačni, transportni i opskrbni cjevovodi) se u pravilu polažu u trupu javnih prometnica (ceste, pješačke komunikacije, parkirališta), paralelno s kanalizacijskom mrežom (sanitarne i oborinske otpadne vode) s jedne njene strane na udaljenosti minimalno 0,5 m. Dubina na koju se polažu cijevi vodovodne mreže u trup prometnice iznosi cca 1,3 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m). Gradnja i rekonstrukcija građevina iz stavka 1. ovog članka se dozvoljava neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 218. Vodospreme se grade kao podzemne betonske i armirano-betonske građevine koje se sastoje od dvije (2) vodokomore i zasunske komore. Gradnja građevine iz stavka 1. ovog članka, koja se planira unutar građevinskog područja naselja, dozvoljena je temeljem prostornog plana užeg područja a gradnja građevine izvan građevinskog područja naselja te rekonstrukcija građevine unutar građevinskog područja naselja je dozvoljena neposrednom provedbom ovog Plana. Vodovodne crpne stanice se mogu graditi u sklopu zasunske komore vodospreme ili kao samostalne nadzemne građevine čiji je izgled potrebno arhitektonski prilagoditi okolini.



Članak 219. Do izgradnje sustava vodoopskrbe se cisterne i spremnici za vodu se mogu graditi na građevnoj čestici uz uvjet da njihova udaljenost od granica građevne čestice ne bude manja od 4,0 m, osim prema izričitoj suglasnosti susjeda i kod rekonstrukcija i interpolacija u povijesnim jezgrama gdje se njihova gradnja može vršiti bilo gdje u okviru građevne čestice. Cisterne i spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusni za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati higijenska ispravnost vode za piće, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima. navodnjavanje Unijskog polja

Članak 220. Navodnjavanje oko 250 ha poljoprivredne površine Unijskog polja se planira s ciljem razvoja održive poljoprivredne proizvodnje na otoku Unije. Prosječne potrebe vode iznose 130 mm dok ukupne neto potrebe vode iznose 325.000 m3. Vodne zalihe za navodnjavanje je moguće osigurati sakupljanjem oborinskih voda uz prihranjivanje iz otočke vodne leće u povoljnijim hidrološkim razdobljima. Potrebno je istražiti mogućnost izgradnje površinskih spremnika (bazena) napajanih oborinskim vodama iz sustava nakapnih ploha ili iz vodoopskrbnih ili drugih izgrađenih vodnih sustava kao i osiguranje istraživanja i izvedbe novih zahvata voda iz podzemnih vodonosnika. Vodozahvat i dovod vode trebaju biti usklađeni s tipom sustava natapanja na samoj poljoprivrednoj površini. Potrebni hidrotehnički zahvati i sustav za navodnjavanje će se odrediti detaljnijim projektom ovisno o karakteristikama kulture koja će se uzgajati, karakteristikama tla, veličini i obliku površine, konfiguraciji terena, klimatskim karakteristikama, vrsti i položaju izvora vode, količini i kakvoći vode, raspoloživoj radnoj snazi itd. 5.3.2. Odvodnja

Članak 221. Sustav vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda se planira na osnovi usvojenih koncepcija. Za naselje Mali Lošinj se realizacije sustava odvodnje otpadnih voda planira u dvije faze. U prvoj fazi se planira jedinstven sustav odvodnje za cjelinu naselja i turističku zonu Poljana s uređajem za pročišćavanje na rtu Kijac (poluotok Bojnak) i postojećim podmorskim ispustom te uz ovaj sustav još dva odvojena samostalna sustava za zone Čikat i Sunčanu uvalu, s mehaničkim predtretmanom i postojećim podmorskim ispustom. U drugoj fazi će se sustav odvodnje otpadnih voda definirati sukladno rješenju iz novelacije "Studije rješenja otpadnih voda naselja Mali Lošinj" iz 1994. Konačno rješenje u osnovi sadrži dopunu sustava odvodnje novim gravitacionim i tlačnim kanalima te crpnim stanicama, kojima će se zone Čikat i Sunčana uvala povezati na centralni uređaj na rtu Kijac. Odvodnja otpadnih voda na području obuhvata ovog Plana je određena kao razdjelni sustav s posebnom mrežom i tretmanom za sanitarne a posebnom mrežom i tretmanom za oborinske otpadne vode. Za dijelove mreže gdje je sada mješovita (jedinstvena mreža) predviđa se izgradnja nove i razdvajanje otpadnih voda.

Članak 222. Kanalizacijska mreža (sanitarne i oborinske otpadne vode) se u pravilu polaže u trupu javnih prometnica (ceste, pješačke komunikacije, parkirališta), tako da se vodi sredinom kolnika na udaljenosti minimalno 0,5 m od vodovodne mreže.



Dubina na koju se polažu cijevi kanalske mreže u trup prometnice iznosi 1,5-1,7 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m). Gradnja i rekonstrukcija građevina iz stavka 1. ovog članka se dozvoljava neposrednom provedbom ovog Plana. Crpne stanice kanalizacije mogu biti podzemne, poluukopane ili nadzemne izgledom prilagođene okolini. Uređaji za pročišćavanje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda se grade u kao podzemne i nadzemne građevine (betonske i armirano-betonske). Podmorski ispusti se postavljaju po pripremljenom dnu s potrebnim sidrima i difuzorskim završetkom. U zoni obale do dubine ≈ 7 m p.m. treba ih zaštititi od djelovanja valova.

Članak 223. Na izgrađenom dijelu građevinskog područja gdje je predviđena izgradnja sustava javne odvodnje, a sustav nije izgrađen, odvodnja za obiteljske kuće i drugih građevina, veličine do 10 ES iz kojih se ispuštaju isključivo sanitarne vode, obvezna je izgradnja tri komornih sabirnih (septičkih) jama. Za građevine veće od 10 ES obvezan je priključak na sustav javne odvodnje ili kad on nije izveden ili nije planiran treba predvidjeti zbrinjavanje otpadnih voda s obveznim pročišćavanjem, izgradnjom samostalnih sustava s bio-diskom ili na drugi način, sukladno posebnim uvjetima. Sabirna jama se može graditi na udaljenosti do 4,0 m od ruba građevne čestice, iznimno i na manjoj udaljenosti uz suglasnost susjeda. Može se graditi pod uvjetom da se pražnjenje vozilima za odvoz otpadnih voda može obavljati bez teškoća. Mora biti vodonepropusna, zatvorena i odgovarajućeg kapaciteta, te treba udovoljavati sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima i drugim posebnim propisima.

Članak 224. Na parkirnim površinama i manipulativnim površinama kapaciteta do 15 parkirnih mjesta i površine do 450 m2 je moguće oborinske vode odvesti raspršeno u okolni teren, bez prethodnog pročišćavanja na separatoru, a iznad tog broja parkiranih mjesta je potrebno pročišćavanje na separatoru, prije upuštanja u tlo putem upojnih bunara, a pri tome vodeći računa o zoni sanitarne zaštite. 5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica

Članak 225. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica Grada Malog Lošinja dio je cjelovitog sustava obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko Goranske županije, sektor II - Slivno područje "Kvarnersko primorje i otoci". Koridor sustava linijski obuhvaća registrirane vodotoke bujice kako su navedeni u tablici, pripadajućem tekstu. Širina koridora vodotoka - bujice - jaruge obuhvaća prirodno korito s obostranim pojasom širine 20,0 m mjereno od gornjeg ruba korita, odnosno izgrađeno korito s obostranim pojasom širine 6,00 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine. Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegove mjestimične rekonstrukcije, sanacije, popravci i redovno održavanje korita i vodnih građevina. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.



Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava zaštite od poplava planirano je za sve vodotoke utvrđivanje inundacijskog pojasa, te javnog vodnog dobra i vodnog dobra. Za utvrđivanje plavljenih površina uz vodotoke - bujice - jaruge (nedostatan kapacitet korita) planiraju se motrenja, mjerenja velikih voda i proračuni sa svrhom preciznijeg utvrđivanja poplavnih područja. Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni prikazani na kartografskom prikazu br. 2 "Infrastrukturni sustav, vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba" u mjerilu 1:25.000 na kojem su uz druge sadržaje prikazani i registrirani vodotoci.

Članak 226. Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda ( nastanak bujice i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka a ukoliko je takav zahvat neophodan korito obložiti grubo obrađenim kamenom. 5.4. ENERGETSKI SUSTAV 5.4.1. Elektroopskrba

Članak 227. Sustav elektroopskrbe na području Grada Malog Lošinja prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 „Infrastrukturni sustavi i mreže“, u mjerilu 1 : 25.000. Prijenosna 110 kV mreža

Članak 228. Postojeći prijenosni dalekovod, prikazan u grafičkom dijelu, na području plana je: DV 110 kV, TS 110/35 kV Krk - TS 110/35 kV Lošinj. Unutar zaštićenog koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima (50 m). Planira se izgradnja novog 110 kV kabelskog voda od postojeće TS 110/35 kV Lošinj (kod Ćunskog) do buduće TS 110/20 kV Lošinj (na platou postojeće TS 35/10(20) kV Lošinj 2) i nastavak 110 kV otočke veze novim 110 kV vodom od TS 110/35(20) kV Lošinj do TS 110/20 kV Rab i od buduće TS 110/20 kV Lošinj do TS 110/20 kV Novalja (Pag), čije su načelne trase prikazane u grafičkom dijelu plana. Planirana TS 110/20 kV Lošinj izgradit će se na platou postojeće TS 35/10(20) kV Lošinj 2, a za potrebe njenog priključenja potrebno je izgraditi priključni 110 kV vod. Postojeća TS 110/35 kV Lošinj rekonstruirat će se u TS 110/20 kV. Elektrodistributivna 35 kV mreža

Članak 229. Postojeći 35 kV distributivni vodovi, prikazani u grafičkom dijelu, zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas. Unutar zaštićenog koridora 35 kV nadzemnih vodova, izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima (30 m). Elektrodistributivna 10(20) kV mreža, niskonaponska mreža i javna rasvjeta

Članak 230. Napajanje električnom energijom postojećih i planiranih potrošača na području Grada Malog Lošinja osigurano je iz TS 35/10(20) kV Lošinj, TS 35/10(20) kV Lošinj 2 i TS 35/10(20) kV Osor.



Distribucija električne energije vršiti će se i nadalje na 10 kV naponskom nivou, a postepeno se predviđa i prijelaz na 20 kV naponski nivo, uz prethodnu rekonstrukciju elektroenergetskih objekata koji su danas izvedeni za 10 kV naponski nivo.

Članak 231. Distributivni elektroenergetski objekti naponskog nivoa 10(20) kV, niskonaponska mreža i javna rasvjeta mogu se graditi neposrednom provedbom ovog Plana, uz ishodovanje lokacijske dozvole. U grafičkom dijelu plana prikazane su načelne lokacije budućih trafostanica i trasa 10(20) kV kabela, na područjima danas neelektrificiranih naselja i neizgrađenih zona. Unutar zaštićenog koridora nadzemnih 10(20) kV vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima (10 m). Unutar građevinskih područja budući 10(20) kV vodovi će se izvoditi obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a izvan građevinskih područja također pretežito kabelskim, a manje nadzemnim vodovima. Niskonaponska mreža izvoditi će se primarno podzemnim kabelima. Tamo gdje to nije moguće ili se dograđuje postojeća mreža, izvodit će se nadzemno na drvenim, betonskim ili Fe stupovima izoliranim kabelskim vodičima. Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima. Upućuje se na uporabu ekoloških rasvjetnih tijela pri izvedbi nove javne rasvjete te na postepenu supstituciju postojeće javne rasvjete.

Članak 232.

Na prostoru Grada se ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju. 5.4.2. Plinoopskrba

Članak 233. Plinoopskrba područja Grada Malog Lošinja će se osigurati korištenjem ukapljenog naftnog plina (UNP). Za pojedinačne potrošače se predviđa korištenje UNP-a skladištenog u bocama ili spremnicima. Postrojenje za isparavanje UNP-a se predviđa u zoni poslovne namjene Kalvarija. Postrojenje je u funkciji opskrbe isparenim plinom naselja Mali Lošinj i Veli Lošinj te turističkih zona uz ta naselja. Ukupna površina postrojenja za isparavanje UNP-a iznosi 3600 m2. Postrojenje se može graditi etapno, prema procijenjenom porastu broja potrošača. Plinoopskrbna mreža u naseljima i turističkim zonama definirati će se urbanističkim planovima uređenja. Profil cjevovoda utvrđuje prema potrebnoj količini plina dok se tehničko - tehnološkim rješenjem određuje položaj plinovoda u odnosu na građevine i drugu komunalnu infrastrukturu, izbor osnovne i prateće opreme, kvaliteta materijala i ugradnja sigurnosnih uređaja u plinovode i kućne priključke. Minimalni radni tlak u plinovodu ispred kućnog priključka iznosi 50 mbar. Dozvoljava se planiranje mreže plinoopskrbe za priključivanje na sustav opskrbe zemnim plinom (iz podmorja). 5.4.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 234. Na prostoru Grada Malog Lošinja se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem prirodno obnovljivih, dopunskih izvora energije sukladno energetskim i gospodarskim potencijalima. Dopunski izvori energije, prirodno obnovljivi izvori, na ovom prostoru su prije svega sunce i more.



Za korištenje sunčeve energije se planira instaliranje samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 do 1000 kW. Najveći dio potrošnje energije za pripremu potrošne tople vode u kućanstvima i turizmu osigurati će se, do isteka planskog razdoblja, iz primarne sunčeve energije. Značajan udio toplinskih potreba za grijanje i hlađenje, pokriti će se iz hibridnih toplana Sunce-UNP, gdje bi ekonomični udio sunčeve energije iznosio do 50%. Planira se korištenje mora kao toplinskog spremnika i time izvora energije, optimalno primjenom toplinskih crpki. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Članak 235. Cjelokupan prostor cresko-lošinjskog arhipelaga je prostor izrazitih krajobraznih ljepota i atraktivnosti. Posebno se štite krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih prostora, šuma, pašnjaka i obradivih zemljišta, autohtone šumske i druge zajednice, obalno područje sa stjenovitom obalom i prirodnim plažama, more i podmorje, te karakteristične i vrijedne vizure. U ovom se prostoru kao osobito vrijedan krajobraz, izvan prostora zaštićenih dijelova prirode i izvan prostora zaštite nepokretnih kulturnih dobara (kulturno-povijesnih cjelina i zaštićenog kulturnog krajolika), kao prirodni i kultivirani predjeli očuvanih jedinstvenih obilježja i osobitih krajobraznih vrijednosti i osjetljivosti ističu slijedeća područja: - OTOCI MALE I VELE SRAKANE kao prirodni predjel očuvanih jedinstvenih obilježja. Niski otoci laporaste podloge s naseljima na sjevernom dijelu otoka i akvatorij između njih tvore vrlo vrijedan i slikovit detalj lošinjskog litorala. - OTOČIĆI KOLUDARAC I MURTAR I - JUŽNI DIO OTOKA LOŠINJA kao prirodni i kulturni predjel osobite krajobrazne vrijednosti, koji su svojom osebujnom morfologijom, florom, faunom i jedinstvenim kulturnim nasljeđem veoma zanimljivi i zaslužuju posebnu pažnju i zaštitu. Reljef najjužnijeg dijela otoka s istaknutim vizurama na obje obale kao i samo priobalje je iznimno slikovit i zanimljiv. Područja izdvojena kao osobito vrijedni predjeli prirodnog i kultiviranog krajobraza prikazana su na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000. Utvrđena problemska područja prirodnog i kultiviranog krajobraza na kojima su prisutni trendovi nelegalnog korištenja i izgradnje prostora, koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti prostora se planiraju za sanaciju. Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom te oblikovanjem, bojom i materijalom moraju biti primjereni krajobrazu i tradicionalnoj arhitekturi, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim. Pri pozicioniranju građevina posebno treba najveće dozvoljene visine građevina preispitati i dodatno reducirati na istaknutijim i osjetljivijim lokacijama. U ovom prostoru nije dozvoljeno nove građevine graditi ili povećavati visinu pri rekonstrukciji postojećih građevina na istaknutim lokacijama; vrhovima uzvisina, uskom obalnom prostoru i na sličnim mjestima, kad se takvim zahvatom mijenja obilježje i mjerilo prostora. Iznimno je, uz pažljivo i kvalitetno oblikovanje dozvoljeno uređivati vidikovce, spomen i vjerska obilježja i sl. zahvate koji neće narušiti izgled krajobraza.



Od izgradnje se štite panoramski vrijedne vizure. Sve navedeno se posebno primjenjuje pri reguliranju dozvoljene izgradnje izvan građevinskog područja.

Članak 236. Obala Grada Malog Lošinja se određuje kao osobito vrijedno područje. S ciljem zaštite obale se prije svega ograničava građevinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama te se prirodna obala treba očuvati bez značajnih izmjena obalne linije. Potrebno je osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog dobra. Nasipavanje i otkopavanje obale treba ograničiti na nužne zahvate i provoditi racionalno i kontrolirano. Na obali je dozvoljeno smjestiti isključivo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili građevine javnog korištenja. Nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom je potrebno očuvati prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja. Prirodne plaže i autohtone šume uz obalu je potrebno čuvati i poticati prirodnu obnovu autohtone vegetacije. Radi zaštite i očuvanja prostornih vrijednosti potrebno je ograničiti gradnju gospodarskih i energetskih građevina. Razvitak prometne i komunalne infrastrukture se uvjetuje zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika. Građevine stambene, poslovne i druge namjene je potrebno planirati tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja, postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina sanirati prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem sportsko-rekreacijske i druge i namjene. Sve navedeno se posebno primjenjuje pri reguliranju dozvoljene izgradnje izvan građevinskog područja. 6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 237. Ovim se planom propisuje zaštita prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili. Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti. Treba spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode. Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode ( Narodne novine 70/05).



Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Grada treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova ( Narodne novine 7/06). Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe. Za nadzor nad provođenjem mjera zaštite prirodne baštine na području Grada Malog Lošinja nadležna je ovlaštena pravna osoba u Primorsko-goranskoj županiji. Na području Grada Malog Lošinja su utvrđena ugrožena i rijetka staništa (bušici /submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike, površine stjenovitih obala pod halofitima / submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci) te ugroženi i rijetki morski tipovi staništa (zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina, cirkalitoralna čvrsta dna i stijene, cirkalitoralni muljevi, ciklalitoralni pijesci, infralitoralna čvrsta dna i stijene, infralitoralni pijesci s više ili manje mulja i naselja posidonije) za koje se predviđaju slijedeće mjere očuvanja: - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što

podrazumijeva neunošenje stranih (alohotnih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje, očuvanje njihovog staništa i njihovo praćenje (monitoring),

- spriječiti nestajanje kamenjarskih pašnjaka (putem ispaše, poticati ekstenzivan način stočarstva), - pošumljavanje treba obavljati autohtonim vrstama drveća, a uzgojne radove provoditi na način da

se iz degradacijskog oblika šuma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik, - očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna i obale i priobalnih područja i ne iskorištavati

sedimente iz sprudova u priobalju, očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode. Područje obuhvata PPG Malog Lošinja nalazi se djelomično u preliminarnoj Nacionalnoj ekološkoj mreži (NEN) kao dio središnje jezgre, kao dio prijelaznog područja i morski koridor. Dio područja obuhvata PPG Malog Lošinja vrednovan je kao područje važno za ptice „Kvarnerski otoci“. Dijelovi prirode koji su zaštićeni i predloženi za zaštitu prikazani su na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, u mjerilu 1:25.000. Za područja predviđena za zaštitu je obvezna izrada stručne podloge kako bi se pokrenuo postupak zaštite. Do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu i do donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti ta se područja štite odredbama ovog plana. 6.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode Posebni rezervat

Članak 238. Rješenjem o zaštiti u kategoriji posebnog rezervata - ornitološkog zaštićeno je područje Mali Bok - Koromačna na otoku Cresu čiji se mali dio uz južnu granicu nalazi na prostoru Grada Malog Lošinja. Predloženo je proširenje područja rezervata na cjelovito obalno područje istočne obale Cresa, u kategoriji posebnog rezervata - botaničko - zoološkog, međunarodnog je značaja. Radi osiguranja neophodnog mira za gnijezdišta supova u priobalnom dijelu predloženog rezervata potrebno je u pojasu 500 metara od obale ograničiti zadržavanje brodova i čamaca (osim tradicionalnog ribarenja) te zabraniti glisiranje. Proglašena je preventivna zaštita za područje posebnog rezervata - u moru uz istočnu obalu otoka Cresa i Lošinja. Predložene granice posebnog rezervata ucrtane su u kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, u mjerilu 1:25.000.



Mjere u svrhu očuvanja navedenog područja a do donošenja akata o konačnoj zaštitit odnosno plana upravljanja su : - poboljšanje stanja postojećeg sustava za odvodnju otpadnih voda, u što kraćem roku pristupanje izgradnji uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda, priključenje svih korisnika na sustav odvodnje otpadnih voda, - prije pristupanja izradi dokumentacije za zahvate koji bi mogli imati utjecaj na štićeno područje treba izvršiti vrednovanje prostora te opravdanosti zahvata, sukladno Zakonu o zaštiti prirode za navedene zahvate treba provesti ocjenu utjecaja prihvatljivosti zahvata za prirodu, - u sklopu izdavanje lokacijske dozvole treba pribaviti od nadležnog Ministarstva uvjete zaštite prirode, za zahvate za koje nije potrebna lokacijska dozvola potrebno je pribaviti dopuštenje nadležnog Ministarstva. Spomenik parkovne arhitekture

Članak 239. U kategoriji spomenika parkovne arhitekture, rješenjem o zaštiti zaštićeno je stablo pinije u Uvali Žalić na otoku Lošinju. Za spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo treba donijeti mjere zaštite. Na spomeniku parkovne arhitekture i na prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se promijenile ili narušile njegove vrijednosti. Park šuma

Članak 240. U kategoriji park šume su zaštićene šume Čikat i Pod Javori na otoku Lošinju. Za park šume treba donijeti program zaštite šumskih ekoloških sustava koji sadrže mjere zaštite i unapređenja utvrđene na temelju praćenja stanja. U park-šumi su dopušteni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje. Do donošenja programa zaštite šumskih ekoloških sustava za park šume, dopušteni su nužni zahvati u prostoru koji ne narušavaju obilježja zbog kojih je park šuma zaštićena. Dozvoljeni su nužni zahvati uređenja prostora, što uključuje rekonstrukciju postojećih građevina, uređenje javnih površina (parkirališta, staza, kupališta, igrališta i dr.) te infrastrukturno opremanje prostora, sukladno odredbama za provođenje Plana. Gradnja se ne smije vršiti na osobito vrijednim panoramskim točkama, osobito ne izgradnja i postavljanje antenskih stupova sustava mobilne telefonije. Na dijelu područja Park šume Čikat koji je unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Čikat su dozvoljeni zahvati određeni UPU-om Čikat, sukladno odredbi iz članka 111. Za dozvoljene zahvate je potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode ( Narodne novine 70/05). 6.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu 6.2.2.1. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - na kopnu Posebni rezervat

Članak 241. Za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata se predlažu slijedeća područja: - Vele i Male stine na otoku Unije u kategoriji posebnog rezervata geomorfološkog i zajedno sa

sjeveroistočnim dijelom otoka Unije kao posebni rezervat - ornitološki i botanički, - otoci Veli Osir, Oruda i Palacol u kategoriji posebnog rezervata ornitološko botaničkog, - slatine kod Osora, otok Cres u kategoriji posebnog rezervata botaničko-zoološkog

(herpetološkog),



- šuma Liski zapadno od Ćunskog, otok Lošinj u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije. Posebni rezervati iz stavka 1. ovoga članka su županijskog značaja. Za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata lokalnog značaja se predlaže područje šume na Punti Križa, Otok Cres, kao posebni rezervat - šumske vegetacije. Značajni krajobraz

Članak 242. U kategoriji zaštićenog krajobraza za zaštitu se predlažu slijedeća područja: - otok Ilovik i Sv. Petar, - otok Susak, - Punta Križa, otok Cres - otok Unije, koji su županijskog su značaja, te slijedeća područja: - Osorski zaljev s obalnim prostorom od Osora do Ustrina - planina Osoršćica. Spomenik prirode

Članak 243. U kategoriji spomenika prirode za zaštitu se predlažu slijedeći dijelovi prirode: - Jamina Sredi na Punti Križa, - Vela jama na Osoršćici (pod Televrinom), - spilja Sv. Gaudencija na Osoršćici, - lokva u naselju Unije na otoku Unijama, - izvor Fontana na Punti Križa, otok Cres - sve veće lokve na području Grada Maloga Lošinja. Lokve je potrebno održavati i čistiti od mulja i vegetacije na tradicionalan način te posebno čuvati od zatrpavanja i uništavanja pri građevinskim radovima. Prije čišćenja od mulja potrebno ih je točno locirati, evidentirati, izmjeriti veličinu i dubinu, utvrditi kemizam vode te istražiti njihov biljni i životinjski svijet. Spomenik parkovne arhitekture

Članak 244. U kategoriji spomenika parkovne arhitekture, se za zaštitu predlaže pojedinačno stablo koprivića "pokrivica - ladonja" u selu Parhavac na otoku Cresu. Jedno je od najvećih stabala na ovom području, svojom krošnjom prekriva čitavo dvorište sela a pretpostavlja se da je staro preko 200 godina. Za spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo treba donijeti mjere zaštite. Na spomeniku parkovne arhitekture i na prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se promijenile ili narušile njegove vrijednosti. 6.2.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - u moru Posebni rezervat

Članak 245. Za zaštitu se u kategoriji posebnog rezervata u moru predlažu slijedeća područja: - podmorje uz istočnu obalu otoka Cresa - rt Tarej- rt Meli (područje koje slijedi posebni

rezervat gnijezdilišta bjeloglavih supova na kopnu) kao područje posebnih vrijednosti bioraznolikosti u moru,

- podmorje otočića Mali i Veli Čutin kao dio posebnog rezervata u moru, - podmorje otoka Palacol kao dio posebnog rezervata u moru, - podmorje otoka Unija kao posebni rezervat u moru, - podmorje otoka Suska kao posebni rezervat u moru,



Obzirom na nedovoljnu istraženost navedenih područja, potrebno je istražiti tzv. nulto stanje i na temelju njega, eventualno, izdvojiti i područja za strožu zaštitu. Zbog izuzetne vrijednosti bioraznolikosti na ovom području treba provoditi monitoring. Spomenik prirode

Članak 246. Za zaštitu se u kategoriji spomenika prirode u moru predlažu slijedeća područja: - Medvjeđa pećina kod uvale Lučica na otoku Lošinju, - uvala Kolorat, otok Cres, - uvala Ul, otok Cres, - uvala Baldarin, otok Cres, - uvala Meli, otok Cres, - uvala Jadrišćica, otok Cres, - uvala Martišnjica, otok Cres, - uvala Kaldonta, otok Cres, - uvala Sonte, otok Cres, - uvala Sridnja, otok Unije, - uvala Vognjišća, otok Unije. Medvjeđa pećina kao znanstveni lokalitet velike vrijednosti zahtjeva posebnu brigu i zaštitu. U svrhu preventivne zaštite treba predvidjeti zabranu graditeljske djelatnosti, a roniocima omogućiti ulaz samo ograničeno i pod stručnim nadzorom. Potrebno je zajednice zamuljenih uvala identificirati sustavnim istraživanjem i opisati sve takove lokalitete i regulirati njihovo korištenje. 6.3. MJERE ZAŠTITE NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA

Članak 247. Registrirana, preventivno zaštićena i evidentirana nepokretna kulturna dobra na području Grada Malog Lošinja navedena su u poglavlju 1.2.8.7. Obrazloženja ovog Prostornog Plana i prikazana na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, u mjerilu 1:25.000, kao i prikazima građevinskog područja naselja u mjerilu 1:5000. Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom i Uputama Ministarstva kulture (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune), drugim pravnim propisima, te ovim Prostornim planom. 1. Zakon o zaštiti kulturne baštine (NN 69/99, 151/03, 157/03), 2. Uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture,

Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995.,1998.), 3. Uputa o načinu utvrđivanja sustava mjera zaštite za nepokretna kulturna dobra predložena za

upis u Registar kulturnih dobara (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, 31.03.2004.)

Posebnim konzervatorskim postupcima podliježu slijedeći zahvati na zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima: popravak i održavanje postojećih građevina, dogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenje i uklanjanje građevina ili njihovih dijelova, novogradnje unutar utvrđenih zona zaštite kulturno-povijesnih cjelina ili kontaktnih zona, te registriranih pojedinačnih građevina ili kompleksa građevina, njihove funkcionalne prenamjene, kao i izvođenje radova u zonama kulturnog krajolika i arheoloških lokaliteta. U skladu s navedenim zakonom iz točke 2. za sve zahvate iz alineje 3. ovog članka na zaštićenim pojedinačnim građevinama/kompleksima, kulturno-povijesnim cjelinama, kulturnom krajoliku, te



podvodnim i kopnenim arheološkim lokalitetima obavezno je ishođenje zakonom propisanih suglasnosti kod nadležnog Konzervatorskog odjel u Rijeci (Ministarstvo kulture):

- posebne uvjete zaštite (u postupku izdavanja lokacijske dozvole), - prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole,

Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi (Članak 247.-256.) ovog Prostornog plana nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci. Konzervatorska podloga izrađena od Ministarstvo kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci, se mora koristiti u procesu provedbe ovog Prostornog plana kao njegov sastavni dio. Za svaki pojedini lokalitet, građevinu i/li zonu na području povijesne cjeline Osor, smjernice zaštite detaljno su određene Konzervatorskim elaboratom izrađen od strane Konzervatorskog odjel u Rijeci. Arheološka baština (kopneni i podvodni arheološki lokaliteti)

Članak 248. Arheološki lokaliteti (kopneni i podvodni) označeni su približnom lokacijom na kartografskom prikazu, te ih je samo manji broj djelomice istražen, dokumentiran i prezentiran. Upravo zbog nedovoljnog stupnja istraženosti i neadekvatne zaštite svrstavaju se u grupu potencijalno najugroženijih i najmanje zaštićenih kulturnih dobara. Veći broj potencijalnih lokaliteta temelje se na geomorfološkom položaju, povijesnim podacima, kontinuitetu naseljavanja, materijalnim ostacima povijesnih građevina, te naziva toponima, dok tek manji broj (posebno se to odnosi na podvodne) temeljem slučajnih nalaza. Obavezna je izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za buduće infrastrukturne građevine (npr. cestovne koridore, vodospreme, pročišćivače, helidrome, i sl.), telekomunikacijske sustave, te iskorištavanje mineralnih i drugih sirovina, a koji se predviđaju u registriranim, preventivno zaštićenim i evidentiranim arheološkim zonama. Na svim zonama navedenim u Obrazloženju ovoga Prostornog plana, u poglavlju 1.2.7.8. prije izvođenja građevinskih zahvata izgradnje infrastrukture ili drugih objekata, odnosno u postupku ishođenja lokacijske dozvole, obavezno je provođenje arheoloških istraživanja (rekognosciranje, sondiranje, itd.). radi utvrđivanja daljnjeg postupka, te definiranje posebnih uvjeta zaštite. Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani, a planirana intervencija u prostoru usuglašena sa izdanim smjernicama, prije izrade arhitektonske dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih građevinskih radova. Ukoliko se prilikom izvođenja zemljanih radova naiđe na predmete ili nalaze arheološkog značenja, potrebno je radove odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci i najbliži muzej. Tijekom izvođenja građevinskih radova potrebno je osigurati stalni ili povremeni arheološki nadzor. Unutar izgrađenog područja naselja Osor preporuča se detaljno arheološko istraživanje do sterilnog sloja, te sukladno rezultatima, valorizacija i prezentacija nalaza in situ, a koji može utjecati na izvedbene projekte građevina. Arheološke zone utvrđene ovim planom, a izvan izgrađenih područja potrebno je detaljno istražiti, utvrditi zonu obuhvata i režime zaštite, te planskim dokumentima nižeg reda utvrditi način korištenja zona. Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za sve radove koji se provode na kulturnim dobrima (bez obzira na njihov trenutni pravni status) uključujući i radove za koje se ne izdaje lokacijska ili



građevinska dozvola. U slučaju izmjene važećih zakona mjere zaštite utvrditi će nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci na zahtjev stranke adekvatnim aktom. Kulturno-povijesne cjeline

Članak 249. Registrirana, preventivno zaštićena i evidentirana povijesno-memorijalna područja, uključuju legendarna područja i mjesta, mjesta povijesnih događaja, spomen-parkove, mjesta masovnih stradanja i groblja treba adekvatno održavati i čuvati u okviru prostorne organizacije i pripadajućih oblikovnih obilježja uključujući sve prirodne i graditeljske elemente koji ih sačinjavaju, te primjereno obilježiti. Potrebe za širenjem (npr. groblja) rješavati u zoni manje ekspozicije i uz očuvanje intaktnosti postojećeg. Sve zahvate koji se odnose na obnovu i rekonstrukciju postojeće strukture moguće je rješavati uz posebne uvjete zaštite, odnosno prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Rijeci. Preporuča se pohrana starih likovno kvalitetnih spomeničkih obilježja prilikom preuređenja i zamjene, u zasebnom dijelu groblja, a koji se može urediti kao lapidarij.

Članak 250. Zaštita povijesnih naselja i njihovih dijelova provode se u svrhu očuvanja prostornih, arhitektonskih vrijednosti i tradicionalne slike naselja, njegova volumena, povijesne matrice i građevne strukture. Registrirana, preventivno zaštićena i evidentirana povijesna naselja i dijelovi naselja, te ona čija je postupak registracije u tijeku, označena su na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25.000 i 1:5000. Ovom odredbom obuhvaćena su registrirana povijesna urbana naselja Osor, Mali i Veli Lošinj i registrirano povijesno seosko naselje Susak, odnosno sva naselja obuhvaćena ovim planom.

Članak 251. Prvi stupanj zaštite određen je za povijesnu urbanu cjelinu najveće vrijednosti:

- Osor. Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu urbane strukture i arhitekture. Na području navedene cjeline ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina, a svi zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika Unutar predmetne cjeline u potpunosti se štiti postojeće građevno tkivo (oblik, izgled, te u većoj mjeri funkcija i sadržaj) i njegova povijesna matrica - ulice i trgovi bez izmjene njihove geometrije, završne obrade i urbane opreme, te povijesna parcelacija. Od općih mjera zaštite i mogućih građevnih zahvata predviđa se održavanje kao što su rekonstrukcija, adaptacija i preoblikovanje. Ne dozvoljava se nova izgradnja odnosno interpolacija. Za sve zahvate potrebni su posebni uvjeti zaštite i prethodna suglasnost Konzervatorskog odjela u Rijeci. Planskim dokumentima niže razine potrebno je maksimalno zadržati i revitalizirati povijesnu matricu naselja i njezinih dijelova, te moraju sadržavati Konzervatorske podloge, odnosno analizu cjeline ili njezinih dijelova. Propisuje se izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se inventarizirati posebno vrijedne građevine i prostori, te valorizaciju prostorne i građevne strukture s propisanim uvjetima obnove i uređenja. Građevne aktivnosti u naseljima i dijelovima naselja prvoga stupnja zaštite provode se temeljem članka 254. odredbi.

Članak 252. Drugi stupanj zaštite određen je za povijesne cjeline velike vrijednosti:

- Mali Lošinj - Veli Lošinj - Susak - Unije



- Ilovik - zaseoci Beleja, Nerezina, Osora, Punta Križe i Ustrina.

Drugi stupanj zaštite podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne planske matrice naselja i dijelova naselja, gabarita gradnje, karakterističnih građevinskih materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme. Prilikom radova obnove povijesnih seoskih cjelina, odnosno zaseoka i stanova potrebno je očuvati njihovu izvornu matricu i položaj u prostoru bez širenja građevinskog područja prema kultiviranom prirodnom krajoliku, odnosno zadržati odnos izgrađenog dijela povijesnih zaselka s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama. Vršiti obnovu ruševnih građevina tipološkom rekonstrukcijom, zadržavajući pravokutne tlocrtne dispozicije, katnost (P i P+1), oblik i nagib krovišta, te upotrebu tradicijskih materijala (kamene okvire-erte, drvenu stolariju, kupu kanalicu, vapnenu žbuku), ali uz prilagodbu interijera suvremenom načinu života. Ne dozvoljava se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina. Građevne aktivnosti u naseljima drugoga stupnja zaštite provode se temeljem članka 254., st. 3. i 4. ovih odredbi.

Članak 253. Evidentirana povijesna (seoska) naselja odnosno stare građevne strukture naselja potrebno je detaljno inventarizirati s obzirom na građevnu strukturu (stambene i gospodarske zgrade) i prostornu matricu, koju čini mreža putova (cesta) i pripadajuća parcelacija. Proširenje građevinskih područja postojećih naselja, planirati na način kojim bi se zadržala homogenost slike povijesnog naselja, kvalitetna ekspozicija. Prilikom planiranja širenja građevinskog područja naselja njihovom dimenzioniranju i prostornom smještaju treba nastojati očuvati njihov karakter, s obzirom na tip (zbijeni ili longitudinalni) i karakter naselja (selo sa središnjim funkcijama, zaselak). U evidentiranim povijesnim naseljima, moguća je osim obnove i rekonstrukcije postojeće građevne strukture i nova izgradnja. Ista svojom unutarnjom dispozicijom prostora, gabaritima i namjenom, ne smije narušavati siluetu i osnovne vizure, već se mora uklopiti u postojeći ambijent. Zaštita evidentiranih ruševnih pastirskih stanova visoke ambijentalne vrijednosti, podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 254. Obnova svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala. Ne dozvoljava se širenje građevinskih područja u smjeru prilaznih cesti s kojih se doživljavaju kvalitetne vizure na povijesnu jezgru naselja. Građevine unutar povijesnih naselja i dijelova naselja obnavljaju se cjelovito uključujući i njihove okućnice (vrtove, perivoje, voćnjake, dvorišta i sl.). Poticajnim mjerama na razini lokalne zajednice poticati obnovu i održavanje starih, umjesto izgradnje novih kuća. U tijeku je revizija postojećih registriranih naselja i izrada Konzervatorske podloge područja Grada Malog Lošinja, kojom će se valorizirati predmetni prostor i odrediti Zone A, B i C, te sukladno zoni odgovarajući režim zaštite. Ovisno o vrsti i stanju kulturno-povijesnih cjelina u pojedinim zonama uvjetovati će slijedeći režim zaštite: Zona A - potpuna zaštita povijesnih struktura odnosi se na kulturno-povijesne cjeline ili njezine dijelove koji sadrže dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture. Zona B - djelomična zaštita povijesnih struktura uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline koji sadrže vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti.



Zona C - ambijentalna zaštita uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline s prorijeđenim povijesnim strukturama ili bez značajnijih primjera povijesne izgradnje koji osigurava kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno-povijesnih vrijednosti zona A i B. Pojedinačne građevine i kompleksi

Članak 255. Registrirane, preventivno zaštićene i evidentirane pojedinačne građevine i kompleksi, te one čija je registracija u tijeku, a navedene su u poglavlju 1.2.8.7. i na kartografskom prikazu, podliježu obavezama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Sve građevinske i druge intervencije podliježu neupravnom i upravnom postupku tj. nužno je prije pristupanja samim radovima ishoditi posebne uvjete zaštite i prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci. Za svaku pojedinačnu građevinu i kompleks kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadajuća čestica ili njen povijesno vrijedni dio. Građevinske i druge intervencije pojedinačnih građevina i kompleksa uključuju konzervaciju, restauraciju, građevinsku sanaciju i rekonstrukciju, a ne dozvoljavaju se zahvati koji bi mijenjali svojstvo kulturnog dobra odnosno nova izgradnja. Predmetne građevine saniraju se isključivo temeljem detaljne planske dokumentacije i arhitektonskih projekata, a kojima trebaju prethoditi konzervatorske studije. Moguća je njihova prenamjena ukoliko ista ne utječe na svojstvo kulturnog dobra i ne oštećuju izvorne dijelove konstrukcije. Za pojedinačne građevine i komplekse koji se nalaze unutar kulturno-povijesnih cjelina (Zona A, B i C), uvjete zaštite potrebno je uskladiti na razini detaljnog plana, a ovisno o njihovom povijesnom i spomeničkom značaju, odnosno nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj vrijednosti, podliježu određenom stupnju zaštite. Za pojedinačne građevine i komplekse koji se nalaze izvan kulturno-povijesnih cjelina, nužna je zaštita, tj. očuvanje osnovnog volumena, gabarita, kompozicije pročelja, korištenih materijala, kao i njihovog autentičnog okruženja. Kulturni krajolik i posebno vrijedno područje

Članak 256. Očuvati i unaprijediti održavanje i obnovu zapuštenih poljodjelskih površina uz zadržavanje tradicijskog načina korištenja i parcelacije, kao i povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih putova, pješačkih staza često obilježenih kapelicama-pokloncima). Nužno je zadržavanje i obnova kamenih suhozida kao zaštićeni dijelovi tradicionalnog krajobraza, te očuvanje prirodnih značajki kontaktnih područja uz kulturno-povijesne cjeline i pojedinačne građevine i komplekse, kao što su šume, kultivirani krajolik, lokve. Važno je čuvanje kvalitetnog pejzažnog okruženja, kamenjara, terasastih vrtova i sl. jer cjelovitu sliku prostora osim građevne strukture čine i pripadajuće pejzažno okruženje. Razvitak naselja smanjenjem kulturnog krajolika, usmjeravati na revitalizaciju postojeće građevne strukture. Pojedinačni spomenik od važnosti za Grad

Članak 257. Skulptura "Apoksiomena" (Apoksiomenosa) rad grčkog kipara Lizipa pronađena u sklopu hidroarheološkog nalazišta između otoka Lošinja i Orjula predstavlja spomenik kulture od važnosti za Grad. Izlaganje originala skulpture se planira u sklopu izložbenog prostora Gradskog muzeja koji se uređuje u plači "Kvarner" na Rivi lošinjskih kapetana.



Hidroarheološko nalazište "Apoksiomena" se, nakon završetka istražnih radova planira prezentirati i valorizirati u turističkoj ponudi kao atraktivno područja za ronjenje - aquapark, u sklopu kojeg se planira "rekonstruirati" nalazište postavom replike (nerestaurirane) skulpture. 7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 258. Na području Grada Lošinja planirana je izgradnja transfer-stanice za koju je određena lokacija "Kalvarija" u okviru površine infrastrukturne namjene. Izgradnja transfer stanice za otpad će se utvrditi urbanističkim planom uređenja. Pretovarna stanica (Transfer stanica) je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom. Komunalni otpad se sabija (kompaktira) i prekrcava iz manjeg u veće vozilo. Transfer stanice u pravilu sadržavaju i manje reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. Tako skupljen otpad prerađuje se i plasira kao sekundarna sirovina. Prije izgradnje transfer-stanice obvezno je sanirati postojeće odlagalište „Kalvariju“ provođenjem svih potrebnih postupaka u sklopu tehnologije sanacije. Naposljetku je potrebno izraditi završni pokrovni sloj i ozeleniti saniranu površinu. Evidentirana divlja odlagališta na području Grada potrebno je sanirati postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u blizini divljih odlagališta spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada.

Članak 259.

Grad Mali Lošinj će donijeti Plan gospodarenja otpadom kojim se utvrđuju mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, te provedbu njihove sanacije. Nadležno komunalno poduzeće u skladu s Planom utvrditi će uvjete za smještaj i uređenje prostora za smještaj spremnika (većih i manjih), postaviti odgovarajući broj kontejnera i ustanoviti njihovo redovito pražnjenje, tj. odvoženje. Sukladno Zakonu, osnovni ciljevi i obveze postupanja s otpadom su: 1. izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada, i smanjivanje opasnih svojstava otpada i to posebice:

- razvojem čistih tehnologija, - tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj mogućoj mjeri

pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja, - razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom

oporabi. 2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe. 3. zbrinjavanje otpada na propisan način. 4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša. Proizvođači otpada te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi zakonskih i drugih pravnih propisa o postupanju s otpadom.

Članak 260.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Lošinj, odnosno ovlaštena pravna osoba za postupanje s otpadom.



Za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnog otpada i za spaljivanje otpada odgovorna je Primorsko-goranska županija, odnosno ovlaštene pravne osobe. Postupanje s opasnim otpadom i za spaljivanje otpada odgovorna je Država, a provođenje propisanih mjera dužna je na svom području osigurati Županija.

Članak 261. Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade. Ako proizvođač otpada ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i drugim pravnim propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti. Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.

Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti. Otpad se mora skupljati u odgovarajuće spremnike (kontejnere) i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada. Spremnici (kontejneri) i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 262.

Postupanje s proizvodnim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima o postupanju s otpadom. Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (sukladno posebnom propisu o vrstama otpada). Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 263. Ambalažer je dužan u skladu s najboljim dostupnim tehnologijama proizvoditi ambalažu koju je moguće ponovno uporabiti i/ili reciklirati kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš od ambalaže i ambalažnog otpada sveo na najmanju moguću mjeru. Proizvođač je dužan na primjeren način na prodajnom mjestu obavještavati prodavatelja i potrošača o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže glede opasnih i onečiščujućih tvari koje oni sadrže te o načinu postupanja s proizvodom i ambalažom kada postanu otpad. Za ambalažni otpad proizvođač je dužan snositi troškove skupljanja, zbrinjavanja i oporabe primarne ambalaže od proizvoda koje je stavio na tržište na teritoriju RH. Dužan je obilježit ambalažu odnosno proizvod koji je stavio na tržište odgovarajućim bar kodom sukladno međunarodnom sustavu kodiranja i identifikacije proizvoda. Prodavatelj je dužan omogućiti postavljanje i manipulaciju spremnicima ili drugom opremom za skupljanje ambalažnog otpada. Nadalje, dužan je organizirati prijevoz skupljenog ambalažnog otpada iz svojeg prodajnog prostora i privremenih skladišta prema ovlaštenoj osobi za zbrinjavanje i oporabu ili do privremenog skladišta za ambalažni otpad. 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 264. Grad Lošinj Programom zaštite okoliša utvrđuje mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i mjere usmjerenih na unapređenje stanja okoliša. Osnovni postupci provođenja mjera



Programa zaštite okoliša su: - suradnja sa županijskim tijelima nadležnim za provođenje mjera zaštite okoliša, - suradnja sa susjednim jedinicama lokalne samouprave i uprave u provođenju mjera zaštite

okoliša, - programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Lošinja osigurati

sredstva za rekonstrukciju i izgradnju objekata odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda, - provođenje mjera protupožarne zaštite i osiguranja sredstava za nabavu potrebne opreme, - provođenje mjera zaštite mora od onečišćenja, - putem komunalnog redarstva osigurati provođenje odredbi Odluke o komunalnom redu, - trajni nadzor provođenja mjera zaštite okoliša na području Grada Lošinja. Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite. 8.1. ZAŠTITA TLA

Članak 265. Radi utvrđivanja nultog stanja kvalitete tla, potrebno je obaviti istraživanja na područjima koja su posebno osjetljiva (ranjiva) na građevinske zahvate, između ostalih i otok Susak (grad Mali Lošinj) kao područje osjetljivo na eroziju, za koji je potreban je cjelovit monitoring intenziteta erozije i djelovanja mora. Tla koja mogu biti zagađena su : - poljoprivredna tla na kojima se primjenjuju umjetna gnojiva, herbicidi, pesticidi ili drugi kemijski

proizvodi, - šumska tla na kojima se primjenjuju kemijski proizvodi, - tla uz prometne koridore i terminale: frekventnije prometnice, parkirališta, aerodrom, luke, .. - tla u naseljima, turističkim, radnim i drugim izgrađenim zonama u kojima ne postoji ispravan

sustav odvodnje otpadnih voda (ili septičke taložnice) ili se ispravno ne koristi, - tla na i uz postojeća i nekadašnja odlagališta otpada, te na svim mjestima gdje se nekontrolirano

odlaže otpad bilo koje vrste, - tla uz neispravne podzemne ili nadzemne spremnike tekućih i plinovitih goriva, opasnih i drugih

kemijskih tvari (benzinske crpke, proizvodni i poslovni sadržaji, kotlovnice, klorne stanice, bolnice, vojni objekti)

Zaštita tla od onečišćenja teškim kovinama treba se sastojati u primjeni tehničkih mjera pri izgradnji energetskih izvora čije emisije onečišćuju tlo (toplinske energane, industrijski pogoni i dr.). Uporaba bezolovnog benzina u prometu je također važna zaštitna mjera tala od onečišćenja. Havarije transporta nafte, plina i drugih kemikalija putem cisterni ili cjevovoda moguće je izbjeći izgradnjom suvremenih prometnica uz odgovarajuće zaštitne mjere. Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama potrebno je: - štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama

drveća, - na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi

odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada, zatravnjivanje i dr.).

- uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika), - za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar zone

rekonstrukcije prometnice, - osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i

pristupanje interventnim putovima zaštite od požara.



8.1.1. Šumsko tlo Članak 266.

Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se slijedećim mjerama: - pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća, - očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe, - posebnu pažnju posvetiti zaštiti šuma od požara, - povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, - u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu, - kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma. Zaštitu šumskog tla osigurati ograničenjem primjene kemijskih proizvoda u postupcima održavanja i zaštite šuma, nadzorom nelegalnog odlaganja otpada, otpadnih voda i drugih štetnih tvari i drugim mjerama. 8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 267. Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu poljoprivredno zemljište su oranice, povrtnjaci, voćnjaci, vinogradi, maslinici, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Predstavlja dobro od interesa za Republiku i osobito se štiti. Regulirana je zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja, a radi omogućavanja proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša. Poljoprivredna tla izvan užeg područja izvora emisije su na području Grada Malog Lošinja na visokom stupnju "čistoće" i pogodna su za proizvodnju "zdrave hrane".

Članak 268. Tla za poljoprivrednu proizvodnju se svrstavaju u četiri kategorije zaštite i za njih se propisuje način korištenja. Zemljišta I. kategorije zaštite obuhvaćaju zemljišta IV. i djelomično V. bonitetne klase. To su najvrjednija tla, štite se i namjenjuju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljište I. kategorije je namijenjeno isključivo za poljoprivrednu proizvodnju. (P2 prostorna kategorija korištenja zemljišta). Zemljišta II. kategorije obuhvaćaju zemljišta V. i VI. bonitetne klase. Štite se najvrjednija, najdublja, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine kao i antropogena zemljišta ove kategorije. Izvan toga se čuvaju za pašnjake te za pošumljavanje. Zemljište II. kategorije se namjenjuje poljoprivredi u alternativi s drugim mogućnostima - pašnjaci u maslinicima (P3 ostala obradiva tla). Zemljišta druge kategorije obuhvaćaju uglavnom zapuštene poljoprivredne površine i pašnjačke površine, koje su od osobite važnosti za razvitak ovčarstva ili oživljavanje poljoprivredne proizvodnje. Zemljišta III. i IV. kategorije zaštite uglavnom čine zemljišta koja su pokrivena šumama. Tu spadaju i oni prostori koje treba zaštititi od erozije, kao što su požarišne zone u kršu te erodirane zone na klastičnim i drugim erodibilnim sedimentima. Taj se prostor može koristiti za širok spektar korisnika i za sva infrastrukturna planiranja (PŠ ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, tj. pašnjačke površine) . Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti režime košnje, raskrčivanja od smreke, bez mogućnosti da se te površine pošumljavanju.



U grafičkom prikazu 1. Korištenje i namjena površina se zemljište I. kategorije kartira kao "vrijedno obradivo poljoprivredno tlo", zemljište II. kategorije kao "ostalo obradivo poljoprivredno tlo" i zemljišta III. i IV. kategorije kao "ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište". Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su obradivo poljoprivredno zemljište obrađivati ne umanjujući njegovu vrijednost sukladno agrotehničkim mjerama, te na njima održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu. Za obradive površine su predviđene mjere intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje i zaštite tla gdje se za eroziji sklona tla otoka Suska preporučuju mjere sanacije (konzervacija nasadima maslina). Potrebno je provoditi krčenje i vraćanje prvobitne poljoprivredne namjene na svim poljoprivrednim površinama kao i na pašnjacima koji su tijekom vremena zarasli, jer se zbog smanjenje broja ovaca ne koriste za ispašu. Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti režime košnje, raskrčivanja od smreke i drugog obrasta, bez mogućnosti da se te površine pošumljavanju. Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i drugim propisima. 8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 269. Na području Grada Malog Lošinja izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim značajkama, svrstavaju u četiri geotehničke kategorije, prikazane na kartografskom prikazu br. 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000. Prva geotehnička kategorija obuhvaća područja matične stijenske mase karbonatnog kompleksa slijedećih karakteristika: - karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom; - teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; - nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima; - upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala; - teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleološke pojave i šire

rasjedne zone te vrlo strme padine. Prva A geotehnička kategorija je područje crvenice na karbonatima, koju karakterizira: - karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine > 2 m; - teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; - nema opasnosti od pojave nestabilnosti; - upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra,

mogućnost erozije je mala; - teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na

goli krš, manje pogodna mjesta su speleološke pojave ispod crvenice. Treća geotehnička kategorija je zona fliša, koju karakterizira: - fliška stijenska masa je djelomice pokrivena glinovitom korom raspadanja < 2 m; - teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; - teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja; - upojnost terena je izrazito mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je

znatna; - teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na

goli krš.



Četvrtu geotehničku kategoriju sačinjavaju zone naplavina, koje karakterizira: - teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; - teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja; - upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka; - teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na

goli krš kao i visoku razinu podzemne vode. 8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 270. Grad Mali Lošinj se, kao dio Riječkog zaljeva, nalazi unutar Regije posebne zaštite kakvoće zraka (AQMR - air quality monitoring region). Radi omogućavanja integralnog planiranja zaštite zraka i razvoja, planira se uspostaviti sustav upravljanja kakvoćom zraka Županije ( katastar emisije, monitoring). U skladu sa Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04) i Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96) planira se na području Grada Malog Lošinja uspostava mjernih mjesta na kojima će se prema očekivanim opterećenjima zraka pratiti koncentracije različitih onečiščujućih tvari u naseljenim i gospodarskim područjima. Nakon praćenja stanja (kroz 5 godina) utvrditi će se ocjena stanja i kategorizacija područja prema stupnju onečišćenja zraka. Primjenjivati će se mjere za poboljšanje kakvoća zraka : - smanjenje broja i izdašnosti izvora emisije SO2 na prostoru Grada i globalno, - upotreba niskosumpornog goriva na prostoru Grada i globalno, - na prostoru Grada trase glavnih prometnica izmještati iz, odnosno ne planirati u naseljenim i

zaštićenim područjima, - emisiju čestica smanjiti prelaskom s krutih na tekuća i plinovita goriva, (smanjenjem broja malih

ložišta na drva u domaćinstvima) , - emisiju NMVOC smanjiti mjerama vođenja prometa, prelaskom s krutih na tekuća i plinovita

goriva, smanjenjem broja malih ložišta na drva u domaćinstvima, - emisiju NMVOC smanjiti prestankom korištenja štetnih premaza, otapala i mirisa (globalni

postupak koji se provodi globalno krećući od procesa proizvodnje do konačnog korisnika). 8.3. ZAŠTITA VODA 8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 271. Zaštitnim mjerama učinkovito se štite podzemne i površinske vode, a razlikujemo dvije osnovne skupine: - mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, što se regulira određivanjem

zona sanitarne zaštite, - mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u

prostoru. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Ostale mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su: - zabrana pranja automobila te drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćenje deterdžentima

te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica, - korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih

vodovodnih uređaja, unutar svoje čestice te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja, opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u



prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99).

Zaštitu površinskih voda, koje su na području Grada Malog Lošinja prisutne kao veće ili manje lokve, potrebno je provoditi čišćenjem i održavanjem, u skladu sa smjernicama navedenim u članku 243. odredbi. 8.3.2. Mjere za sprječavanje poplava i zaštitu od erozije

Članak 272. Radi obrane od poplava planira se dorada Županijskog plana obrane od poplava uvrštavanjem u njega svih vodotoka - bujica Grada Malog Lošinja, te provođenje preventivnih mjera održavanja, izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje vodnih sustava i vodnih građevina, te njihov nadzor. Radi zaštite od erozije otoka Suska i sličnih pješčanih površina drugih otoka (Unije, Vele i Male Srakane) planira se izrada temeljne stručne dokumentacije zaštite od erozije u kojoj treba utvrditi čimbenike erozije, postojeće stanje vodne i eolske erozije, te dati osnovna rješenja zaštite od vodne erozije, od eolske erozije, te načina uređenja slivnih površina, bujičnih tokova i jaruga. 8.4. ZAŠTITA MORA

Članak 273. Uredbom o klasifikaciji voda (NN 15/81) obalno more je prema namjeni i stupnju čistoće svrstano u četiri vrste: - prva vrsta - more u kojem se mogu uzgajati školjke, - druga vrsta - more koje se može koristiti za kupanje i za sportove na vodi, - treća vrsta - more koje se može koristiti za ribarstvo, - četvrta vrsta - more u zatvorenim lukama obalnog mora. Istom Uredbom je obalno more na području Grada Maloga Lošinja razvrstano je u drugu kategoriju.

Članak 274. Potrebno je kontinuirano vršiti ispitivanja kvaliteta priobalnog mora. Ispitivanja će se vršiti na ukupno 30 lokaliteta koja su uspostavljena od 1993. g., odnosno na kritičnim mjestima potencijalnih izvora zagađenja kao sto su kanalizacijski ispusti uz urbana središta i turističke komplekse. Ispitivanjem će se odrediti sanitarna kvaliteta obalnog mora i utjecaj otpadnih voda kanalizacijskih sistema na kvalitetu mora u raznim meteorološkim i hidrološkim uvjetima, te u raznim režimima opterećenja kanalizacije za vrijeme, nakon i prije turističke sezone u: V, VI, VII, VIII i IX mjesecu. Ispitivanjem će se utvrditi i kvaliteta otpadnih voda, te učinak rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 275. Zaštitu mora planirati provedbom slijedećih mjera: - ograničenjem nasipavanja obale i ograničenjem izgradnje u obalnom pojasu, u zaštićenom

obalnom području, u pojasu kopna širine 1000 m od obalne crte, zabranjuje se svaka daljnja izgradnja koja nije utvrđena urbanističkim planom uređenja, osim infrastrukture, a nova izgradnja izvan građevinskih područja je moguća na udaljenosti većoj od 100 m,

- izgradnjom i održavanjem javnih sustava za odvodnju otpadnih voda, uz kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja, koji uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime se za oko 50% smanjuju suspendirane tvari prije upuštanja u more, te uz rješavanje obrade i zbrinjavanja mulja iz uređaja za



pročišćavanje otpadnih voda u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Primorsko-goranske županije.

- uređenjem bujičnih vodotoka, - u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, - odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. - izraditi katastar zagađivača mora, unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti

ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite zdravlja kupača.

- uspostavu sustava mjera za zaštitu mora od onečišćenja od izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustava obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera.

Zbog udaljenosti i mogućih nepovoljnih meteoroloških uvjeta je pored plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora koji provodi županijski operativni centar, na razini Grada Malog Lošinja potrebno donijeti mjere kojima će se utvrditi način brze i efikasne intervencije kod iznenadnih onečišćenja mora kao i odrediti područja koja se moraju prioritetno štititi te propisati subjekte u Gradu za posjedovanje dovoljne količine međusobno kompatibilnih sredstava i obučenog ljudstva za djelovanje u svim meteorološkim uvjetima do dolaska županijskih jedinica. 8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

Članak 276. U skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03) Grad Lošinj provodi zaštitu od buke, te u tom smislu izrađuje kartu buke i Akcijski plan. Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine, a one obuhvaćaju: - odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport, - promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekta s izvorima buke (emitenta) i područja ili

objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenta) - izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni

prostori, - primjenu akustičnih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na

putovima širenja i na mjestima imisije buke, - akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke, - povremeno ograničenje emisije zvuka. Sastavni dio akcijskog plana biti će utvrđivanje posebnog režima prometa. Te mjere mogu biti: - uspostava pješačkih zona u vrijeme vrha turističke sezone, - uspostava jednosmjernog prometa vozila u vrijeme vrha turističke sezone, - smanjenje dopuštene brzine vozila noću, - ozelenjavanje prometnica u funkciji zaštite od buke, - učinkoviti nadzor poštivanja propisa u području zaštite od buke i slične mjere. Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave ("Narodne novine", broj 145/04) propisane su najviše dopuštene razine buke za vanjski prostor, zatvoreni boravišni prostor, na radnom mjestu, za sadržaje za šport, rekreaciju i zabavu, za povremene izvore buke i za gradilišta.



8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE 8.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 277. Naselje Mali Lošinj svrstano je, sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu ("Narodne novine", broj 2/91.) u gradove 3. stupnja ugroženosti (malo ugroženi gradovi). Ostala naselja na području Grada Malog Lošinja ne podliježu obveznoj izgradnji skloništa, odnosno drugih objekata za zaštitu. Urbanističkim planom uređenja naselja Mali Lošinj potrebno je područje naselja razdijeliti u jednu ili više zona u gusto naseljenim dijelovima u kojima se grade skloništa za zaštitu od radijacije a na cijelom području treba planirati zaštitu stanovništva u zaklonima. Isto tako određuje se otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade. Skloništa se ne grade u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade, u plavnim područjima i u okviru turističkih zona. Porodična skloništa otpornosti od 30 kPa se grade u svim zonama u kojima je obvezna izgradnja skloništa bilo koje otpornosti. Skloništa za zaštitu od radijacije moraju štititi od zračenja radioaktivnih padavina gustoćom zbijenog materijala na stropnoj ploči ukupne težine ploče 750 kg/m2 ako se gradi izvan zgrade ili 500 kg/m2 ako se gradi u zgradi. Težina vanjskih zidova ako nisu u kontaktu s tlom mora biti 750 kg/m2. Ministarstvo obrane može dodatno postaviti zahtjev ili odobriti da se u određenim zonama gradova i naseljenih mjesta grade skloništa veće otpornosti od 100 kPa uključujući i sklonište pojačane zaštite. 8.6.2. Zaštita od potresa i rušenja

Članak 278. Protupotresno projektiranje, građenje i rekonstrukciju građevina treba provoditi prema zakonskim i tehničkim propisima, te uz to, za veće stambene građevine i građevine društvene i ugostiteljsko-turističke namjene, energetske i sl. građevine, i prema geomehaničkim i geofizičkim istraživanjima. Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.

Članak 279. Urbanističkim planovima uređenja za neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim cestama. Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja građevina i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. 8.6.3. Zaštita od požara

Članak 280. Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira provedba mjera zaštite od požara koje se temelje na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. Za zaštitu od požara se na ovom području primjenjuju slijedeće mjere: 1. Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara,

prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku



drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

2. Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94 i 142/03).

3. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06).

4. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11 Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95) i propisa donijetih na temelju njega.

5. Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Malog Lošinja.

6. Detaljnijim planovima koji se izrađuju temeljem ovog plana potrebno je provedbenim odredbama odrediti obvezu usklađenja glavnog projekta s navedenim mjerama zaštite od požara.

Članak 281.

Zaštita šuma od požara je od posebne važnosti za prostor Grada Malog Lošinja. Za državne šume učinjeno je stupnjevanje ugroženosti od požara (četvrti stupnja za gospodarske jedinice „Punta Križa“, „Lošinj“ i „Park-šume Lošinja“. Za šume u privatnom vlasništvu potrebno je prema metodologiji i stupnjevanju ugroženosti tek ustanoviti procjenu ugroženosti od požara. Za nadgledanje i pravovremeno dojavljivanje i gašenje požara tijekom ljetne sezone su, uz profesionalne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva angažirane i „Hrvatske šume". Područje se pokriva video-kamerama kojima se može kontinuirano pratiti situacija na terenu i pravovremeno uočiti nastajanje požara.

Članak 282. Građevine koje se grade kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište. 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 283. Posredno provođenje ovog plana određeno je za građevinska područja svih naselja u sklopu kojih su planirani neizgrađeni dijelovi građevinskog područja kao i unutar povijesnih (urbanih ili ruralnih) graditeljskih cjelina naselja zaštićenih kao kulturno dobro. U sklopu neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja se gradi posrednim provođenjem ovog plana, na osnovu urbanističkog plan uređenja.

Članak 284. Pri izradi urbanističkih planova uređenja se ovim odredbama utvrđeni uvjeti uređenja prostora mogu detaljnije utvrditi, ne prelazeći uvjete utvrđene ovim odredbama. Urbanističkim planom uređenja se odredbe utvrđene ovim planom kojima se određuje odnos građevina prema terenu mogu mijenjati, dok se najveće određene visine i najveći broj etaža ne mogu povećavati.



Članak 285.

Urbanistički plan uređenja donijet će se za slijedeća naselja i područja za izdvojene namjene: broj /oznaka

UPU-a naselje područje broj /oznaka područja naziv UPU-a

UPU-1 Belej

Belej, Banići,

Kačićevi, Zela

NA 1, NA 1.1, G 1, IS2 , T41

Urbanistički plan uređenja Belej

UPU-2 Belej Srem, Plat, Verin

NA 1.2, NA 1.3, NA 1.4

Urbanistički plan uređenja Srem, Plat i Verin

UPU-3 Ćunski Ćunski Zaosirom NA 2, G2, R113, R22 Urbanistički plan uređenja Ćunski

UPU-7 Ilovik Ilovik NA 3 Urbanistički plan uređenja Ilovik

UPU-9 Mali Lošinj Mali Lošinj NA 4, NA 4.2, NA 4.3,NA 4.4,

G4, LN1, LN2, LB1

Urbanistički plan uređenja Mali Lošinj

UPU-10 Mali Lošinj Mali Lošinj dio naselja NA 4.1 Urbanistički plan uređenja Mali Lošinj - dio

naselja 4-1

UPU-15 Nerezine Nerezine Halmac

NA 6, LN3-1, LN3-2,T24i/iliT34, G5, NA 6.4, LB2

Urbanistički plan uređenja Nerezine

UPU-19 Osor Osor, luka Bijar NA 7, IS10, R222 Urbanistički plan uređenja Osor

UPU-21 Punta Križa Punta Križa,

Ul

NA 8, NA 8.3, NA 8.4, T26, IS11

Urbanistički plan uređenja Punta Križa

UPU-23 Susak Susak, Bok NA 9, R110, R111 Urbanistički plan uređenja Susak

UPU-24 Sveti Jakov NA 10, G9 Urbanistički plan uređenja Sveti Jakov

UPU-25 Unije Unije, Maračol

NA 11, NA 11.1, NA 11.2, NA 11.3, R112,

Urbanistički plan uređenja Unije

UPU-26 Ustrine NA 12 Urbanistički plan uređenja Ustrine

UPU-27 Veli Lošinj NA 14, G 12, R216, R217, R23, IS13

Urbanistički plan uređenja Veli Lošinj

Urbanistički plan uređenja donijet će se za površine izdvojenih namjena izvan naselja i uključiti će slijedeće: broj /oznaka

UPU-a naselje područje broj /oznaka područja naziv UPU-a

UPU-4 Ćunski Brdo Kušć K11, IS1, Urbanistički plan uređenja gospodarske zone Ćunski

UPU-5 Ćunski Artatore T21 ,dio NA2.1, R11, Urbanistički plan uređenja Artatore

UPU-6 Ćunski Kurila-Liski R13 Urbanistički plan uređenja sportsko rekreacijskog centra R1-3

UPU-8 Ilovik Parkna- Paržine R14, R15

Urbanistički plan uređenja sportsko rekreacijskog centra R1-4 i R1-5

UPU-11 Mali Lošinj Kalvarija K12, IS4, IS9 Urbanistički plan uređenja gospodarske zone Kalvarija

UPU-12 Mali Lošinj Kalvarija IS8 Urbanistički plan uređenja infrastrukturne zone Kalvarija

UPU-13 Mali Lošinj Čikat T12i/iliT32 , R27, R28, R29, R210,R17

Urbanistički plan uređenja Čikat

UPU-14 Mali Lošinj Poljana T22i/iliT33, R24 Urbanistički plan uređenja Poljana

UPU-16 Nerezine Podgora Fabrike R18

Urbanistički plan uređenja sportsko rekreacijske zone R18

UPU-17 Nerezine Lopari T25i/iliT35, R19, R214 Urbanistički plan uređenja Lopari UPU-18 Nerezine Bučanje T23, R215 Urbanistički plan uređenja Bučanje

UPU-20 Mali Lošinj Vojarna Kovčanje N Urbanistički plan uređenja dijela područja

Vojarne Kovčanje



broj /oznaka UPU-a naselje područje broj /oznaka područja naziv UPU-a

UPU-22 Punta Križa Baldarin T31, dio NA 8.1, R211, R212 Urbanistički plan uređenja Baldarin

UPU-28 Veli Lošinj u. Mrtvaska IS5 Urbanistički plan uređenja luke Mrtvaska

UPU-29 Mali Lošinj Mali Lošinj R16 Urbanistički plan uređenja sportsko rekreacijskog centra R16

UPU-30 Mali Lošinj Sunčana uvala T11-1

Urbanistički plan uređenja dijela područja Sunčana uvala

UPU-31 Nerezine Meline K13 Urbanistički plan uređenja gospodarske zone Meline

UPU-32 Mali Lošinj Sunčana uvala T11, R25, R26 Urbanistički plan uređenja Sunčana uvala

UPU-33 Unije Mali dijel K14 Urbanistički plan uređenja gospodarske zone Mali dijel

Članak 286.

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu 3.1. “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu 1:25.000, te na kartografskim prikazima broj 4 “Građevinska područja”, u mjerilu 1:5.000.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 9.2.1. Uređenje zemljišta

Članak 287. Ovim Prostornim planom se određuje uređenje građevinskog zemljišta na području Grada Malog Lošinja, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i propisan broj parkirališnih mjesta. Uređenje uključuje pripremu i opremanje građevinskog zemljišta, a kategorije uređenosti građevinskog zemljišta su: - I. kategorija uređenosti - visoko uređeno građevinsko zemljište koje uz pripremu obuhvaća

pristupni put na građevnu česticu, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine kolnika 5,5 m, iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina kolnika može iznositi i manje, ali ne manje od 3,0 m, vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda, elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih mjesta obvezna za sva naselja i za izdvojena građevinska područja izvan naselja uz iznimku da se kolni pristup i propisani broj parkirališnih mjesta ne planira na malim otocima bez kolnog prometa,

- II. kategorija uređenosti - potpuno uređeno građevinsko zemljište koje uz pripremu podrazumijeva sve elemente opremanja; pristupni put, priključak na javni vodovod, na javnu kanalizaciju i na niskonaponsku mrežu te propisani broj parkirališnih mjesta, javnu rasvjetu i prateće centralne sadržaje unutar naselja. Obveza II. kategorije uređenosti građevinskog područja se određuje programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, a preporučuje za naselje Mali Lošinj u ukupnom prostoru, povijesne jezgre, odnosno središta naselja koja su lokalni centri: Veli Lošinj, Osor i Nerezine, središta / rive samostalnih otočnih naselja (izostavljaju se parkirališta): Ilovik, Susak i Unije.

Članak 288.

Građevina se može graditi samo na visoko uređenoj građevnoj čestici ili čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s urbanističkim planom uređenja za neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja.

Članak 289.

Ukoliko se građevina gradi na građevnoj čestici na kojoj nije moguće osigurati propisani broj parkirališnih mjesta obvezno je pri utvrđivanju lokacijske dozvole utvrditi mjesto i način



osiguravanja parkirališnih mjesta, a pri uporabnoj dozvoli dokazati da su traženi uvjeti osigurani. Iznimno je dozvoljeno, prema posebnoj Odluci Grada, parkiranje regulirati učešćem u izgradnji javnih parkirališta/garaža ili na drugi adekvatni način.

Članak 290. Nužna je sanacija vrijednog prostora te prirodnog i kultiviranog krajolika koji je devastiran bespravnom gradnjom i neprimjerenim korištenjem poljoprivrednih i šumskih površina postavljanjem različitih objekata za povremeni boravak i kampiranje i vezano na to izvođenje drugih radova na zemljištu. Te je objekte potrebno evidentirati i ukloniti a područje sanirati privođenjem osnovnoj namjeni. Ovakve su devastacije prisutne u izvjesnoj mjeri na cijelom prostoru Grada, a brojnošću su posebno naglašene na području Punte Križa, na području Liski-Kurila i Podosoršćicom. Kako se navedeno korištenje zemljišta uglavnom događa točkasto u prostoru, na kartografskom prikazu 3.1."Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju", u mjerilu 1:25.000, grafički se kao zonu sanacije definiralo područje sjeverno od Pogane na Punti Križa, koje se u cjelini koristi na navedeni način.

9.2.2. Neposredna provedba Plana

Članak 291. Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana se unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja mogu graditi: a) građevine stambene namjene;

- obiteljske kuće u svim naseljima, osim u naselju Mali Lošinj i Osor, b) građevine gospodarske namjene – poslovne;

- bruto površine građevine do 150 m2, osim u naselju Mali Lošinj i Osor, c) građevine ugostiteljsko-turističke namjene;

- bruto površine građevine do 400 m2, osim u naselju Mali Lošinj i Osor, d) montažne građevine;

- kiosci i štandovi, - plutajući objekti: valobrani, pontoni, platforme i sl. na prostorima lučkih područja, privezišta i

sidrišta, e) rekonstruirati građevine u postojećim gabaritima ili prema uvjetima za neposrednu provedbu, d) pojedinačni zahvati - građevine od interesa za Grad.

Neposrednom provedbom plana se planiraju pojedinačni zahvati od interesa za Grad: 1. izgradnja stambenih građevina po programu poticajne stanogradnje u Malom Lošinju, 2. izgradnja školske sportska dvorane uz osnovnu školu u Malom Lošinju, 3. interpolacija stambeno-poslovne građevine na Rivi (ex. "Namještaj") u Malom Lošinju, 4. izgradnju višeetažne garaže na lokalitetu "Jamina" u Malom Lošinju, 5. rekonstrukcija i prenamjena postojeće građevine Župnog dvora u Velom Lošinju u građevinu

javne kulturne namjene (muzejsko-izložbeni prostor i knjižnicu) i izgradnja nove građevine župnog dvora u okviru istog posjeda,

6. rekonstrukcija i prenamjena postojeće građevine javne namjene (ex. Vojna ambulanta) u Malom Lošinju u stambeno poslovnu građevinu.



Članak 292. Pojedinačni zahvati od interesa za Grad koji se planiraju neposrednom provedbom Plana se utvrđuju prema uvjetima i kriterijima iz ovog članka:

1. IZGRADNJA STAMBENIH GRAĐEVINA PO PROGRAMU POTICAJNE STANOGRADNJE U MALOM LOŠINJU

lokacija jugozapadni dio područja Kalvarija (neizgrađeni dio građevinskog područja naselja)

zahvat u prostoru izgradnja približno 25 stanova u okviru višestambenih građevina - 2 do 4

građevine koje čine arhitektonsku cjelinu - sklop, uređenje prilazne ceste, parkirališta i dječjeg igrališta

površina od 1.000 m2 do 2.000 m2 najmanja širina 22,0 m oblik i veličina građevne čestice

za pojedinu građevinu omjer dimenzija 1:1 do 1:3

izgrađenost građevne čestice kig do 0,5 namjena građevine stambena ili stambeno poslovna

broj etaža P+2 do S+P+1+potkrovlje visina građevine do 9,0 m

svjetla visina etaže najmanje 2,7 m kis do 2,0

veličina i površina građevine

tlocrtna projekcija građevine do 250 m2

udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca 5,0 - 15,0 m smještaj građevine na građevnoj

čestici / unutar zahvata u prostoru najmanja udaljenost građevine od granice

građevne čestice h/2, ne manje od 4,0 m

oblikovanje građevine prema odredbama ovog plana i lokalnim uvjetima,

posebno se ističe obveza uklapanja građevina u vrijedno prirodno okruženje s borovom šumom na lokaciji (gabaritima i oblikovanjem te materijalima i bojom

pročelja)

uređenje građevne čestice prema odredbama ovog plana i lokalnim uvjetima,

posebno se ističe obveza čuvanja postojećih stablašica u najvećoj mogućoj mjeri, uređenje zajedničkog dječjeg igrališta

način i uvjeti priključenja građevne čestice / građevine na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

građevina se priključuje na javno-prometnu površinu te gradsku vodovodnu, kanalizacijsku, elektrodistribucijsku i telekomunikacijsku mrežu

sadržaji u građevini do 4 stana po etaži, do 12 /14/ stanova po građevini garaže i poslovni prostori dozvoljeni u prizemlju, odnosno suterenu građevine

ostalo građevine se grade kao dio Gradskog programa za usmjerenu/poticajnu stambenu izgradnju

2. IZGRADNJA ŠKOLSKE SPORTSKA DVORANE UZ OSNOVNU ŠKOLU U MALOM LOŠINJU

oblik i veličina građevne čestice na dijelu k.č. 2855 k.o. Mali Lošinj-Grad

(građevna čestica osnovne škole) površine oko 28.500 m2

namjena građevine javna namjena - školska i sportsko-rekreacijska izgrađenost do 1.700 m2 broj etaža do S+P+1 + tavan

visina građevine do 12,0 m veličina i površina građevine ukupna bruto

izgrađena površina do 4.000 m2


čestici / unutar zahvata u prostoru najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice h/2, ne manje od 4,0 m

oblikovanje građevine prema odredbama ovog plana i lokalnim uvjetima uređenje građevne čestice prema odredbama ovog plana način i uvjeti priključenja građevne čestice / građevine na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

građevina se priključuje na javno-prometnu površinu te gradsku vodovodnu, kanalizacijsku, elektrodistribucijsku i telekomunikacijsku

mrežu

ostali uvjeti ispitati mogućnost povezivanja s postojećom sportskom dvoranom (u

funkcionalnu cjelinu, povezivanje toplim ili natkrivenim vezama ili drugo), iznimno se u slučaju povezivanja postojeće i nove dvorane dozvoljava

izgradnja dijelova građevine do granice građevne čestice



3. INTERPOLACIJA STAMBENO-POSLOVNE GRAĐEVINE NA RIVI /EX. "NAMJEŠTAJ"/ U MALOM LOŠINJU

oblik i veličina građevne čestice k.č. 434/2, k.o. Mali Lošinj-Grad, površine oko 336 m2

izgrađenost građevne čestice kig do 0,8 /oko 270 m2/ namjena građevine stambeno-poslovna

broj etaža P+3+tavan - obvezan za dio građevine s pročeljem na regulacijskom pravcu Rive lošinjskih kapetana, do najviše P+3+potkrovlje - za dvorišni dio građevine

najmanja visina građevine visina vijenca prislonjene građevine

najveća visina građevine

12,6 m - dio građevine (P+3) s pročeljem na regulacijskom pravcu Rive lošinjskih kapetana, 15,4 m - za dvorišni dio (P+3+potkrovlje) građevine

veličina i površina građevine

kis do 3,2 / 3,6 uključujući tavan; smještaj građevine na građevnoj čestici / unutar zahvata u prostoru

građevni pravac na regulacijskom pravcu Rive

oblikovanje građevine prema odredbama ovog plana i lokalnim uvjetima, posebno visine etaža, oblik i

nagib krova, dimenzije otvora, oblikovanje, kompoziciju (simetrično) i boju pročelja na regulacijskom pravcu uskladiti sa susjednim građevinama koje čine

pročelje Rive uređenje građevne čestice pješačke komunikacije i hortikulturno uređenje način i uvjeti priključenja građevne čestice/građevine na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu


sadržaji u građevini do 3 poslovna prostora u prizemlju i do 5 stanova po etaži

4. IZGRADNJA VIŠEETAŽNE GARAŽE NA LOKALITETU "JAMINA" U MALOM LOŠINJU

lokacija zahvata Bočac, Mali Lošinj oblik i veličina građevne čestice površine približno 4.000 -5.000 m2 izgrađenost građevne čestice kig do 0,8 /oko 3.000 - 4.000 m2 / namjena građevine javna garaža i poslovni prostori, sportsko-rekreacijski i prateći sadržaji

broj etaža do 3 etaže, uz dodatnu izgradnju igrališta, tribina i pratećih sadržaja na krovu garaže

visina građevine do 9,0 m veličina i površina građevine ukupna bruto

izgrađena površina do 8.800 -12.000 m2

kapacitet garaže 180 - 260 parkirnih mjesta najmanja udaljenost građevnog pravca od

regulacijskog pravca h/2 smještaj građevine na građevnoj čestici / unutar zahvata u prostoru najmanja udaljenost građevine od granice

građevne čestice h/2

oblikovanje građevine prema odredbama ovog plana i lokalnim uvjetima uređenje građevne čestice prema odredbama ovog plana način i uvjeti priključenja građevne čestice/građevine na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu


napomena građevina je planirana PUP-om Kalvarija



5. REKONSTRUKCIJA I PRENAMJENA POSTOJEĆE GRAĐEVINE ŽUPNOG DVORA U VELOM LOŠINJU U GRAĐEVINU JAVNE KULTURNE NAMJENE (MUZEJSKO-IZLOŽBENI PROSTOR I KNJIŽNICU) I IZGRADNJA NOVE GRAĐEVINE ŽUPNOG DVORA U OKVIRU ISTOG POSJEDA

lokacija zahvata u prostoru zemljište koje obuhvaća k.č. 511/2, 511/3 i 1349 k.o. Veli Lošinj

zahvat u prostoru rekonstrukcija i prenamjena postojeće građevine Župnog dvora u Velom

Lošinju u građevinu javne namjene (muzejsko-izložbeni prostor i knjižnicu) i izgradnja nove građevine župnog dvora u okviru istog posjeda, za pojedini

se zahvat utvrđuje građevna čestica

5.1. REKONSTRUKCIJA I PRENAMJENA POSTOJEĆE GRAĐEVINE ŽUPNOG DVORA U GRAĐEVINU JAVNE KULTURNE NAMJENE (MUZEJSKO-IZLOŽBENI PROSTOR I KNJIŽNICU)

oblik i veličina građevne čestice k.č. 511/2, 511/3 i dio 1349 k.o. Veli Lošinj ukupne površine oko 1800 m2

izgrađenost građevne čestice u površini postojećih građevina namjena građevine javna kulturna namjena, muzejsko -izložbeni prostor i knjižnica veličina i površina građevine u okviru postojećih građevina smještaj građevine na građevnoj čestici postojeći

oblikovanje građevine zadržavaju se postojeći oblikovni elementi građevine s eventualnim korekcijama u skladu s konzervatorskim uvjetima

uređenje građevne čestice uređenje prema odredbama plana, zadržati postojeće zelenilo način i uvjeti priključenja građevne čestice/građevine na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

postojeći priključak na javno-prometnu površinu te gradsku vodovodnu, kanalizacijsku, elektrodistribucijsku i telekomunikacijsku mrežu

5.2. IZGRADNJA NOVE GRAĐEVINE ŽUPNOG DVORA

oblik i veličina građevne čestice dio 1349 k.o. Veli Lošinj ukupne površine oko 1350 m2

izgrađenost građevne čestice kig do 0,2

namjena građevine mješovita - pretežito stambena namjena, župni dvor sa župnim stanom i javnim sadržajima - župnim uredom i polivalentnom dvoranom

broj etaža P+1 + tavan visina

građevine do 7,0 m

svjetla visina etaže najmanje 2,7 m

kis do 0,4 / 0,6 uključujući tavan veličina i površina građevine

tlocrtna projekcija građevine

do 250 m2


čestici / unutar zahvata u prostoru najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice h/2, ne manje od 4,0 m

oblikovanje građevine prema odredbama ovog plana i lokalnim uvjetima, dvostrešno krovište s pokrovom od kupe kanalice

uređenje građevne čestice prema odredbama ovog plana i lokalnim uvjetima, osigurati najmanje 1

parkirališno/garažno mjesto na 45 m2 površine građevine, postojeće visoko zelenilo u najvećoj mjeri sačuvati

način i uvjeti priključenja građevne čestice / građevine na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu


sadržaji u građevini župni stan i prateći prostori i sadržaji,

u prizemlju javni sadržaji - župni ured i polivalentna dvorana te prateći sadržaji stambenog i javnog dijela građevine



6. REKONSTRUKCIJA I PRENAMJENA POSTOJEĆE GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE (EX. VOJNA AMBULANTA) U MALOM LOŠINJU U STAMBENO POSLOVNU GRAĐEVINU

oblik i veličina građevne čestice k.č. 1904, k.o. Mali Lošinj-Grad, površine oko 180 m2

izgrađenost građevne čestice postojeća, oko 90 %

namjena građevine stambeno-poslovna

tlocrtna projekcija građevine postojeća - oko 160 m2

broj etaža građevine postojeći - P+2

smještaj građevine na građevnoj čestici postojeća građevina

oblikovanje građevine zadržavaju se postojeći oblikovni elementi građevine s eventualnim korekcijama u skladu s konzervatorskim uvjetima

uređenje građevne čestice -

način i uvjeti priključenja građevne čestice/građevine na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

građevina je priključena na javno-prometnu površinu te gradsku vodovodnu, kanalizacijsku, elektrodistribucijsku i telekomunikacijsku mrežu

ostalo zaštita u sklopu cjeline naselja

Članak 293.

Neposrednom provedbom ovog plana je u izgrađenom dijelu građevinskih područja za izdvojene namjene dozvoljeno slijedeće: - u sklopu građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene (T)

- rekonstrukcija postojećih građevina, - uređenje travnatih ili nasipanih igrališta,

- rekonstrukcija infrastrukture, - uređenje plaža,

- u sklopu građevinskih područja gospodarske-poslovne namjene (K1) - rekonstrukcija postojećih građevina,

- rekonstrukcija infrastrukture, - u sklopu građevinskih područja sportsko-rekreacijske namjene, sportsko- rekreacijski

centri - R 1 i rekreacijske zone - R 2 - rekonstrukcija postojećih građevina, - uređenje travnatih ili nasipanih igrališta, - uređenje plaža, - rekonstrukcija infrastrukture, - u sklopu površina groblja - G - proširenje postojećeg groblja do 20 % postojeće površine, - rekonstrukcija postojećih građevina. - rekonstrukcija infrastrukture, - u sklopu građevinskih područja infrastrukturne namjene -IS - rekonstrukcija postojećih građevina, - rekonstrukcija infrastrukture, - u sklopu građevinskih područja posebne namjene - N - rekonstrukcija postojećih građevina, - izgradnja pojedinačnih građevina od interesa za obranu, - rekonstrukcija infrastrukture.



9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 294.

Katastarske čestice koje se nalaze izvan građevinskog područja na kojima su već izgrađene građevine temeljem građevinske dozvole, ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne vlasti ili ako su izgrađene prije 15.02.1968. godine smatraju se izgrađenim građevnim česticama s postojećom izgradnjom izvan građevinskog područja i mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima. Pri tome nije dozvoljena prenamjena gospodarskih građevina u stambene. Postojeće građevine posebne namjene “Umpiljak” je dozvoljeno prenamijeniti i urediti za zabavne, rekreacijske, ugostiteljske i sl. sadržaje. Na čestice iz prvog stavka ovog članka, na kojima su izgrađene građevine namijenjene stalnom stanovanju primjenjuju se odredbe kao i za izgradnju unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, uz uvjet da se postojeći broj etaža građevine ne može povećavati. Građevine izgrađene na česticama iz prvog stavka ovog članka, koje su namijenjene stalnom stanovanju a ne zadovoljavaju uvjete određene za stambenu izgradnju, građevine namijenjene gospodarskoj namjeni ili selektivnim vidovima turističke ponude se pri rekonstrukciji mogu dograditi u obimu koji osigurava nužne uvjete za poboljšanje života i rada. Nužni uvjeti neophodni za poboljšanje uvjeta života i rada su: - rekonstrukcija dotrajalih dijelova građevine, uključivo konstrukciju i instalacije, - dogradnja ili nadogradnja nužnih prostora površine do 20 m2, - priključak na prometnu i komunalnu infrastrukturu, - adaptacija i rekonstrukcija potkrovlja, suterena ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine u koristan prostor,

Članak 295. Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina koje se nalaze u zonama druge namjene za koje je obvezna izrada detaljnijeg plana odrediti će se tim planom, do tada se može samo održavati građevinu bez promjene namjene, a stambene građevine je dozvoljeno rekonstruirati sukladno odredbi iz prethodnog članka.

Članak 296. Postojeće stambene i gospodarske građevine koje predstavljaju vrijedno graditeljsko naslijeđe ovog prostora, u zaseocima i pastirskim stanovima na Punti Križa, iznad Nerezina i Ustrina kao i takve pojedinačne građevine, planiraju se rekonstruirati za izvornu ili ugostiteljsko-turističku namjenu selektivnih vidova turizma, kao "ruralne kuće" te za drugu primjerenu ugostiteljsko-turističku, izletničku i edukativnu funkciju. Za sve su zahvate potrebni posebni uvjeti zaštite i prethodna suglasnost Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 297. Postojeća privezišta kapaciteta do 10 vezova se rekonstruiraju prema članku 204. odredbi. 10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 298. Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza ovoga Prostornog plana u mjerilu 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata ovog Prostornog plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000. Detaljno određivanje položaja prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora određenih ovim Prostornim planom odredit će se planovima nižeg reda.



Linije određene u ZOP-u (25 m /70 m /100 na kopno i m u more) ucrtane su na temelju podataka Državne geodetske uprave - središnji ured, o granici zaštićenog obalnog područja (ZOP-a) na HOK-u. U urbanističkim planovima uređenja koji će se izrađivati temeljem ovog Plana će se linija obale i linije određene u ZOP-u točno ucrtati u suradnji s Državnom geodetskom upravom.

Članak 299. Detaljniji planovi uređenja koji se usklađuju sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i s ovim Planom, po potrebi mijenjaju i dopunjuju, te po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva ostaju na snazi i primjenjuju nakon usvajanja ovog Prostornog plana su: GUP Mali i Veli Lošinj S.N. 8/91 - za površine naselja Mali Lošinj i Veli Lošinj, PUP "Punta-Šestavina", Veli Lošinj, S.N. 9/88, 6/92, PUP "Kalvarija", Mali Lošinj, S.N. 5/89, 6/92, 2/98, PUP "Bričina", Mali Lošinj, S.N. 6/90, 6/92, PUP "Zagazinjine l", Mali Lošinj, S.N. 6/90, 6/92, PUP "Zagazinjine II", Mali Lošinj, S.N. 6/90, 6/92, PUP "Skladišno-servisna zona-Kalvarija", Mali Lošinj. S.N. 8/90, 6/92, PUP "Proširenje groblja-Sv. Martin", Mali Lošinj S.N. 8/92, PUP "Centar", Mali Lošinj, S.N. 1/93, PUP "Parkiralište", Veli Lošinj, S.N. 34/94, PUMN "Nerezine", S.N. 32/94, S.N. 21/06. DPU "Punta", Veli Lošinj, S.N. 17/02. PUP "Bričina", Mali Lošinj, S.N. 6/90, 6/92 se, radi moguće rekonstrukcije državne ceste na dijelu kroz naselje Mali Lošinj i izvedbe spoja obilaznog kraka oko Malina, ne će primjenjivati na dijelu koridora trase državne ceste D100 utvrđenih ovim Prostornim planom. Postojeće građevine koje se nalaze unutar navedenog koridora će se rekonstruirati temeljem odredbi ovog plana i posebnih uvjeta Hrvatskih cesta. PUP "Centar, Mali Lošinj, S.N. 1/93 se ne primjenjuje za građevinske čestice na kojima se ovim Planom određuju zahvati od interesa za Grad utvrđeni člankom 291. i 292. ovih odredbi, i za katastarske čestice koje su u detaljnijem planu činile prostornu i funkcionalnu cjelinu s navedenim građevnim česticama. PUMN "Nerezine", S.N. 32/94 je usklađen s Uredbom o uređenju o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora S.N. 21/06.

Članak 300. Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.

Članak 301. Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije koji su izdani prije stupanja na snagu ovog Prostornog plana vrijede ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Prostornim planom i ukoliko je podnesen zahtjev za građevnu dozvolu.

Članak 302. Ova Odluka o donošenju "Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja" stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Primorsko-goranske županije".

urbanisti ki studio r i jeka d.o.o.

prostorno i urbanisti ko planiranje, projektiranje i zaštita okoliša rijeka, strossmayerova 3/II tel: O51-374-007 327-232 327-233 tel/fax 051-374-082 e-mail: [email protected]

Documents

grraadd mmaallii llooššiinnjj · - Suglasnost Ureda državne uprave u županiji – službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo I imovinsko-pravne poslove –