SPROVOENJE IZVRENJA I SREDSTVA OBEZBJEENJA U IZVRNOM POSTUPKU - seminarski rad iz predmeta Graansko vanparnino izvrno procesno pravo -

SADRAJ:

UVOD..3.SPROVOENJE IZVRENJA..4.Izvrenje radi naplate novanog potraivanja.4.Sredstva izvrenja...6.Sredstva za izvrenje na pokretnim stvarima..6.Sredstva izvrenja na novanom potraivanju dunika..7. Izvrenje na plati...10.Izvrenje na drugim potraivanjima i pravima..10.Sredstva izvrenja na nekretninama...11.Izvrenje na sredstvima na raunu dunika...13.Izvrenje radi ostvarenja nenovanih potraivanja14.SREDSTVA OBEZBJEENJA...........................................................................................16.Zalono pravo na nekretnini...16.Prethodne mjere.17.Privremene mjere...19.Privremene mjere za obezbjeenje novanog potraivanja...19.Privremene mjere za osiguranje nenovanih potraivanja.20.Trajanje privremene mjere..21.ZAKLJUAK22.LITERATURA...23.

UVOD

U ovom seminarskom radu u obradom teme Sprovoenje izvrenja i Sredstva obezbjeenja pokuati pribliiti na koji nain se sprovode izvrenja u izvrnom postupku i koja su sredstva za obezbjeenje u izvrnom postupku. Razlikuju se 2 vrste izvrenja: izvrenje radi ostvarenja novanih i radi ostvarenja nenovanih potraivanja. Izvrenje radi novanih potraivanja se dalje dijeli na nekoliko vrsta: izvrenje na pokretnim stvarima, na novanim potraivanjima, na nekretninama, na javnim sredstvima. U sredstva obezbjeenja spadaju: zalono pravo na nekretninama, prethodne mjere i privremene mjere.

SPROVOENJE IZVRENJA

Razlikuju se 2 vrste izvrenja: izvrenje radi ostvarenja novanih i radi ostvarenja nenovanih potraivanja. Izvrenje radi novanih potraivanja se dalje dijeli na nekoliko vrsta: izvrenje na pokretnim stvarima, na novanim potraivanjima, na nekretninama, na javnim sredstvima.

Izvrenje radi naplate novanog potraivanja

Predmet izvrenja je imovina dunika. Po pravilu je to svaka dunikova stvar ili imovinsko pravo koji nisu Zakonom izuzeti od izvrenja. Izuzeci od izvrenja na pokretnim stvarima su: predmeti line upotrebe (odjea, obua i sl), stvari za domainstvo (sue, namjetaj, tednjak, hladnjak i sl), ako su duniku i njegovoj porodici neophodni s obzirom na uslove okoline; hrana i ogrijev za 6 mjeseci; radna i rasplodna stoka, poljoprivredne maine i druga orua za rad koja su duniku poljoprivredniku neophodna za izdravanje, kao i sjeme i hrana za stoku za 4 mjeseca; alat, maine i drugi predmeti koji su duniku neophodni za obavljanje samostalne zanatske djelatnosti, te sirovine i pogonsko gorivo za 3 mjeseca; knjige i drugi predmeti koji su duniku potrebni za obavljanje naune, umjetnike i druge profesionalne djelatnosti; gotovina dunika koji ima stalna mjesena primanja nia od iznosa koji je zakonom izuzet od izvrenja, srazmjerno vremenu do slijedeeg primanja; odlikovanja i priznanja, vjenani prsten, lina pisma, rukopisi i drugi slini spisi dunika, te porodine slike; pomagala koja su osobi sa tjelesnim nedostacima neophodna za obavljanje ivotnih funkcija; potanska poiljka ili novana doznaka prije nego to se urui.

Novana potraivanja koja su potpuno izuzeta od izvrenja su: 1. primanja po osnovu zakonskog izdravanja, naknade tete zbog smanjenja radne sposobnosti, zbog tjelesnog oteenja, po osnovu socijalne pomoi, privremene nezaposlenosti, djeijeg dodatka, stipendije, te primanja vojnika i pitomaca vojnih kola;2. naknada za rad osuenika u KP domu, osim za potraivanja po osnovu izdravanja;3. Primanja po osnovu odlikovanja i priznanja;4. Primanja po osnovu putnih trokova i dnevnica. Ogranienje izvrenja na novanim potraivanjima postoji kod izvrenja na penziji i plati. Ako se provodi radi ostvarenja privilegovanih potraivanja, izvrenje se moe provesti do 1/2 plate, a po drugom osnovu do 1/3. Ako dunik prima samo zajamenu (minimalnu) platu u skladu sa zakonom, izvrenje radi ostvarenja privilegovanih potraivanja se sprovodi do 1/3, a za ostala potraivanja do plate. Nekretnine su izuzete od izvrenja samo ako je dunik poljoprivrednik, i to samo u obimu neophodnom za izdravanje njega i lica koja je po zakonu duan izdravati. Od izvrenja je izuzeta i kua za stanovanje poljoprivrednika sa dvoritem. Kua dunika koji nije poljoprivrednik nije izuzeta od izvrenja. Predmet izvrenja ne mogu biti: stvari izvan prometa (res extra commercium), rudno blago i druga prirodna bogatstva; naoruanje i oprema vojske, dravne i javne sigurnosti, kao i sredstva, sirovine i poluproizvodi namijenjeni za iste potrebe; novana sredstva na bankovnom raunu DPZ i njenih organa koja su neophodna za obavljanje njihovih osnovnih zadataka. U sluaju prigovora dunika da mu je sredstvo na kome se predlae izvrenje neophodno za obavljanje djelatnosti, odluuje sud u izvrnom postupku.

Sredstva izvrenja

Pod sredstvima za izvrenje se podrazumijeva skup izvrnih radnji kojima se provodi izvrenje. Primijeniti se mogu zamo sredstva izvrenja odreena Zakonom, a to su: prodaja pokretnih stvari, prodaja nekretnina, prenos novanog potraivanja, unovavanje drugih imovinskih prava i prenos sredstava koja se vode na raunu kod banke. Od vrste predmeta izvrenja kao objekta zavisi koje sredstvo e biti primijenjeno.

Sredstva za izvrenje na pokretnim stvarima

Izvrenje na pokretnim stvarima ostvaruje se primjenom sljedeih izvrnih radnji: popis i procjena stvari, prodaja stvari i namirenje povjerioca iz iznosa dobivenog prodajom.

Popis je prva izvrna radnja. Popisuju se stvari dunika koje se nalaze u njegovom posjedu i u posjedu povjerioca. Stvari u posjedu treeg lica se mogu popisati samo uz pristanak tog lica. Ako tog pristanka nema, sud moe na povjerioca prenijeti pravo na predaju stvari. Stvari se popisuju u obimu neophodnom za namirenje povjerioca i trokove postupka. Istovremeno sa popisom, slubeno lice vri i procjenu, osim ako je sud odredio da procjenu izvri vjetak. I stranka moe predloiti da procjenu izvri vjetak, ali tada se procjena vri o troku predlagaa. O popisu i procjeni se sainjava zapisnik.

Popisane stvari se ostavljaju na uvanje duniku, s tim to se na njima vidljivo oznaava da su uzete u popis. Gotovina, vrijednosni papiri i dragocjenosti se predaju u sudski depozit.

Popis proizvodi graanskopravne i krivinopravne posljedice. Graanskopravna posljedica je sticanje zalonog prava povjerioca na popisanim stvarima. Ako je popis izvren u korist vie povjerilaca, prioritet se odreuje prema danu kad je popis izvren. Ako je popis izvren istovremeno u korist vie povjerilaca, onda se prioritet odreuje prema danu kad je prijedlog za izvrenje primljen u sudu. Krivinopravna posljedica se sastoji u tome to raspolaganje dunika popisanim stvarima suprotno zabrani, predstavlja krivino djelo.

Prodaja stvari vri se tek nakon to je rjeenje o izvrenju postalo pravosnano. Izmeu dana popisa i dana prodaje mora protei najmanje 15 dana. Izuzetak postoji ako dunik pristaje da se prodaja izvri ranije, i u sluajevima kad su popisane stvari podlone brem kvarenju ili postoji opasnost od znatnog pada cijena. Prodaja se moe vriti na 2 naina: neposrednom pogodbom i javnim nadmetanjem. Nain prodaje odreuje sud, vodei rauna da se postigne najbolje unovenje stvari. Neposrednom pogodbom se obino prodaju stvari manje vrijednosti.

Kupac je duan odmah poloiti cijenu i preuzeti stvari. Kupac preuzimanjem postaje vlasnik, ali mu ne pripadaju prava na osnovu pravnih i stvarnih nedostataka stvari.

Ako se namiruje samo jedan povjerilac, sud bez odravanja roita donosi rjeenje da se iz iznosa dobivenog prodajom stvari prvo namire trokovi izvrnog postupka, zatim trokovi navedeni u izvrnoj ispravi i kamata od dana unovenja stvari, te na kraju glavno potraivanje. Eventualni viak se predaje duniku. Ako se namiruje vie povjerilaca, sud obavezno zakazuje roite, a povjerioci se namiruju po principu prior tempore potior iure, redoslijedom kojim su stekli zalono pravo na popisanoj stvari. Ako se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti, povjerioci istog reda se namiruju srazmjerno visini potraivanja. Redoslijed namirenja trokova i glavnog potraivanja je isti kao i kod jednog povjerioca.

Sredstva izvrenja na novanom potraivanju dunika

Sredstva izvrenja na novanom potraivanju dunika su zabrana i prenos potraivanja. Kod ovog izvrenja razlikuju se 3 lica: izvrni povjerilac, izvrni dunik i dunikov dunik, tj. lice prema kojem izvrni dunik ima odreeno potraivanje koje je predmet izvrenja. Zabrana potraivanja je izvrna radnja kojom se s jedne strane zabranjuje dunikovom duniku da to potraivanje isplati izvrnom duniku, a s druge strane se zabranjuje izvrnom duniku da naplati to potraivanje i da njime raspolae na bilo koji nain. Zabrana je provedena danom dostavljanja rjeenja o izvrenju dunikovom duniku. Protiv ovog rjeenja dunikov dunik nema pravo albe, ali e na prijedlog povjerioca sud od njega zatraiti da se izjasni o priznanju potraivanja (da li ga priznaje i u kom obimu, te da li je ono uslovljeno nekom protivinidbom izvrnog dunika). Na vrijednosnim papirima koji se prenose indosamentom ili za potraivanja za ije je ostvarenje potreban taj papir, zabrana potraivanja se provodi na nain to slubeno lice oduzima papir od dunika i predaje ga sudu. Na tednom ulogu kod banke zabrana se moe postii i bez oduzimanja tedne knjiice od dunika. Banka e na zahtjev suda dostaviti sudu podatke o tednom ulogu dunika, a ne smije obavjetavati dunika da su podaci traeni. Duniku se rjeenje o zabrani dostavlja tek kad banka obavijesti sud da je izvrena zabrana potraivanja dunika. Zabrana potraivanja obezbijeenog zalonim pravom upisanim u javnu knjigu postie se upisom potraivanja u tu knjigu. Upis se vri po slubenoj dunosti. Ako ima vie povjerilaca, redoslijed prvenstva odreuje se prema vremenu upisa.

Povjerilac stie zalono pravo na dunikovom potraivanju i na kamatama koje na to potraivanje dospijevaju nakon zabrane. Ako je vie povjerilaca, red prvenstva se odreuje prema danu prijema prijedloga za izvrenje u sudu. Ako su prijedlozi za izvrenje primljeni istog dana, imaju isti red prvenstva. Ako je povjerilac u prijedlogu za izvrenje traio samo zabranu, a ne i prenos novanog potraivanja dunika, obavezan je da u roku od 3 mjeseca od dana kad je obavijeten o zabrani podnese i prijedlog za prenos potraivanja. Ako to ne uini, sud e obustaviti postupak.

Prenos potraivanja na povjerioca je izvrna radnja kod izvrenja na potraivanju dunika, obzirom da zabranom potraivanja povjerilac stie samo zalono pravo. Prenos potraivanja odreuje sud rjeenjem koje se moe donijeti tek nakon to je postalo pravosnano rjeenje o zabrani potraivanja. Meutim, u sudskoj praksi sud istim rjeenjem o izvrenju odreuje i zabranu i prenos potraivanja.

Prenos je sproveden kad se rjeenje o prenosu dostavi dunikovom duniku. Prenos potraivanja zasnovanog na vrijednosnom papiru je izvran kad sud stavi na taj papir izjavu o prenosu i papir sa tom izjavom preda povjeriocu. Dunik je obavezan da povjeriocu na kojeg je preneseno potraivanje prui potrebna objanjenja i ustupi isprave potrebne radi ostvarenja potraivanja. S druge strane povjerilac na zahtjev dunika polae jemstvo da e isprave vratiti nakon ostvarenja potraivanja.

Razlikuju se 2 vrste prenosa: prenos radi naplate i prenos umjesto isplate.

Kod prenosa radi naplate ne prenosi se samo potraivanje, ve samo odreena ovlatenja koja iz njega proizilaze, a prvenstveno ovlatenje na naplatu potraivanja. Pravo na naplatu ukljuuje i pravo na preduzimanje svih radnji potrebnih za ouvanje i ostvarenje prenesenog potraivanja, kao i prava u vezi sa zalogom datim za osiguranje tog potraivanja. Izvrni povjerilac osim prava ima i obavezu da preduzima pomenute radnje i izvrnom duniku odgovara za tetu nastalu zbog njihovog proputanja.Izvrni povjerilac stie i pravo da ostvarenje prenesenog potraivanja trai u parnici protiv dunikovog dunika. U takvom sluaju je duan da o parnici obavijesti izvrnog dunika koji moe stupiti u parnicu. Meutim, izvrni dunik je zadrao poloaj povjerioca. Zbog toga izvrni povjerilac, na kojeg je izvren prenos radi naplate, ne moe raspolagati potraivanjem ne moe na teret izvrnog dunika zakljuiti poravnanje, oprostiti dug niti sklopiti ugovor o arbitrai sa dunikovim dunikom. Bitno je napomenuti da se prenosom potraivanja poloaj dunikovog dunika ne moe pogorati. Prenos umjesto isplate kao sredstvo izvrenja ima iste pravne posljedice kao cesija u obligacionom pravu. Dakle, na izvrnog povjerioca prelazi potraivanje sa svim sporednim pravima. Prenosom potraivanja umjesto isplate ostaje odgovornost izvrnog dunika za istinitost i naplativost potraivanja po pravilima obligacionog prava.

Bitno je naglasiti da prenos umjesto isplate za povjerioca nosi vei rizik od prenosa radi naplate. Prenosom umjesto isplate izvrni povjerilac se smatra namirenim u visini izvrenog prenosa, bez obzira da li je i stvarno naplatio preneseno potraivanje, odnosno da li e ga uope naplatiti. Dunikov dunik npr.moe biti insolventan ili jednostavno nespreman da udovolji svojoj obavezi.

Izvrenje na plati

Kod izvrenje na plati dunikov poslodavac je u poziciji dunikovog dunika. Rjeenjem o izvrenju se prvo odreuje zabrana na platu u odreenom dijelu, a zatim se dunikovom poslodavcu nalae da novani iznos za koji je odreeno izvrenje isplati izvrnom povjeriocu. Ako ima vie povjerilaca koji ne mogu biti u cjelosti podmireni, izvrenje se provodi srazmjerno visini njihovih potraivanja. U sluaju da dunik promijeni poslodavca, rjeenje o izvrenju ga "prati", jer je prethodni poslodavac obavezan da rjeenje proslijedi novom poslodavcu i o tome obavijesti sud. Ako prethodnom poslodavcu nije poznat novi poslodavac dunika, obavijestie sud koji e podatke o tome zatraiti od izvrnog povjerioca. Ako prethodni poslodavac propusti izvriti navedene obaveze, odgovara za tetu koju zbog toga trpi izvrni povjerilac. Isto tako, ako poslodavac propusti da izmiri obaveze iz rjeenja o izvrenju na plati, izvrni povjerilac moe protiv njega ustati tubom. Kad je u pitanju odnos izmeu administrativne i sudske zabrane, administrativna zabrana e imati prvenstvo ako je zalono pravo radi ostvarenja tog potraivanja zasnovano prije zalonog prava radi ostvarenja sudske zabrane. Izuzetak od ovog pravila postoji u sluajevima sudskog ostvarenja privilegovanih potraivanja: po osnovu zakonskog izdravanja, naknade tete nastale naruenjem zdravlja, gubitkom ili umanjenjem radne sposobnosti ili naknade tete po osnovu izgubljenog izdravanja zbog smrti davaoca izdravanja. Administrativna zabrana nema uticaja na ostvarenje ovih potraivanja.

Izvrenje na drugim potraivanjima i pravima

Izvrenje na drugim potraivanjima i pravima sprovodi se primjenom sredstava za izvrenje koja su najadekvatnija za ostvarenje konanog cilja izvrenja s obzirom na prirodu i karakter svakog od ovih potraivanja ponaosob. Na potraivanju dunika da mu se isporue pokretne stvari ili nekretnine prvo se primjenjuje zabrana potraivanja, zatim prenos radi naplate na izvrnog povjerioca, i na kraju prodaja stvari. Ako dunikov dunik ne eli dobrovoljno predati stvari, izvrni povjerilac moe ustati tubom i zahtijevati predaju.

Izvrenje na drugim imovinskim pravima (npr.patent, plodouivanje i sl), izvrenje se provodi zabranom tog prava i njegovim unovavanjem (prodajom kao i kod pokretnih stvari). Sredstva izvrenja na nekretninama

Kad povjerilac u prijedlogu za izvrenje trai da se izvrenje sprovede na nekretnini dunika, obavezan je da podnese izvadak iz zemljine knjige ili drugi dokaz da je dunik vlasnik nekretnine. Izvrenje na nekretninama se provodi: zabiljebom rjeenja o izvrenju u zemljinu knjigu, utvrenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnine i namirenjem povjerilaca iz iznosa dobijenog prodajom. Zabiljebom povjerilac stie pravo na nekretnini ili pravo na namirenje. Ako ima vie povjerilaca, redoslijed njihovog namirivanja odgovara redoslijedu sticanja zalonog prava na nekretnini. Prvenstvo pritom imaju povjerioci ije zalono pravo je ugovorom zasnovano. Nakon to rjeenje o izvrenju postane pravosnano, sud pristupa utvrivanju vrijednosti nekretnine. Utvrivanju e se pristupiti i ranije na zahtjev izvrnog povjerioca koji pristaje da snosi trokove ako izvrenje bude obustavljeno. Lica koja imaju prednost u odnosu na izvrnog povjerioca mogu predloiti da se izvrenje obustavi ako utvrena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelimini iznos njihovih potraivanja. O takvom prijedlogu odluuje sud vodei rauna o naelima svrsishodnosti i socijalnosti. Prodaja nekretnine odreuje se zakljukom koji se donosi nakon pravosnanosti rjeenja o utvrivanju vrijednosti. Od objavljivanja zakljuka na oglasnoj tabli suda, pa do dana prodaje mora protei najmanje 30 dana, a zakljuak se dostavlja strankama i drugim uesnicima postupka. Zakljukom se odreuju nain, uslovi, vrijeme i mjesto prodaje ako se prodaja odvija nadmetanjem. Prodaja se moe obaviti na 2 naina: usmenim javnim nadmetanjem i neposrednom pogodbom, koja se sklapa u pismenoj formi preko firme za promet nekretnina ili preko slubenog lica. Usmeno javno nadmetanje se obavlja na roitu u zgradi suda, pred sudijom pojedincem. U nadmetanju mogu uestvovati samo lica koja su poloila jemstvo u visini 10% utvrene vrijednosti. Kao kupac se ne mogu javiti: dunik, sudija, niti bilo koje drugo lice koje po slubenoj dunosti uestvuje u postupku prodaje, niti lica koja po zakonu ne mogu stei nekretninu koja je predmet izvrenja.

Na prvom roitu nekretnina se ne moe prodati ispod utvrene vrijednosti, a na drugom roitu ispod 2/3 utvrene vrijednosti. Izmeu 2 roita mora protei najmanje 30 dana. Stranke i zaloni povjerioci se mogu sporazumjeti da se nekretnina proda i ispod navedenih vrijednosti. Kupac je duan poloiti cijenu u roku odreenom u zakljuku o prodaji. U suprotnom e sud rjeenjem oglasiti prodaju nevaeom i odrediti novu prodaju. Zalono pravo na nekretnini se gasi danom pravosnanosti rjeenja o prodaji nekretnina. Kupac nekretnine i zaloni povjerilac se mogu sporazumjeti da zalono pravo ostane, s tim da kupac preuzme dunikov dug prema tom povjeriocu. U tom sluaju se kupovna cijena umanjuje za iznos preuzetog duga. Prodajom nekretnine se ne gase stvarne slunosti niti stvarni tereti koji su upisani u zemljinoj knjizi prije prava zalonih povjerilaca i prava izvrnih povjerilaca. Line slunosti i ostali stvarni tereti se gase, uz obeteenje za titulare ovih prava. Ako doe do spora o visini naknade, naknadu e odrediti sud. Namirenje povjerilaca vri se nakon pravosnanosti rjeenja o predaji nekretnine kupcu. Sud za diobu iznosa postignutom prodajom odreuje roite. O namirenju sud odluuje rjeenjem. alba odgaa izvrenje, njeno usvajanje moglo uticati na izvrenje. Iz prodajne cijene se prije svega namiruju tzv.prvenstvena potraivanja, a zatim: povjerioci na iji prijedlog je odreeno izvrenje, zaloni povjerioci, lica koja imaju pravo na naknadu za line slunosti i stvarne terete, te DPZ za potraivanja dabina. U prvenstvena potraivanja spadaju: (1) trokovi izvrnog postupka, (2) dabine dospjele za prethodnu godinu i (3) privilegirana potraivanja. Povjerilac ili drugo lice koje se namiruje iz prodajne cijene moe (ako je to od uticaja na njegovo namirenje), drugom osporavati postojanje potraivanja, njegovu visinu i red po kome se treba namiriti. Sud e lice koje je osporilo potraivanje uputiti na parnicu ako odluka zavisi od spornih injenica, a ako se spor tie pravnih pitanja odluie sam. Nedospjela potraivanja zalonog povjerioca isplatie se od dana donoenja rjeenja o namirenju do dana dospjelosti potraivanja. Iznos potraivanja koje je obezbijeeno zalonim pravom, a zavisi od uslova, stavlja se u sudski depozit i isplauje po ispunjenju uslova.

Izvrenje na sredstvima na raunu dunika

Izvrenje na sredstvima na raunu dunika vri se preko rauna povjerioca kod banke. Povjerilac je duan da u prijedlogu za izvrenje naznai banku kod koje se vode novana sredstva njegovog dunika, te broj dunikovog i svog iro rauna. Ako je u ulozi izvrnog dunika vie lica koja solidarno odgovaraju po izvrnoj ispravi, sud e donijeti jedno rjeenje o izvrenju. Povjerilac moe odrediti redoslijed dunika u prijedlogu za izvrenje, a ako to ne uini naplata e se obaviti redoslijedom kojim su dunici navedeni u prijedlogu.

Izvrenje prema pravnom licu koje obavlja privrednu djelatnost moe se izvriti na svakom sredstvu podobnom da bude predmet izvrenja i to po slijedeem redoslijedu: gotovina i hartije od vrijednosti; proizvodi namijenjeni prodaji; sirovine, poluproizvodi za preradu i pogonski materijal (gorivo, mazivo i sl) preko koliine potrebne za jednomjesenu prosjenu proizvodnju; druga obrtna sredstva koja nisu neophodna za vrenje djelatnosti; patenti, tehnika unapreenja i druga prava; osnovna sredstva dunika, ukoliko nisu neophodna za vrenje njegove djelatnosti.

U sluaju spora izmeu stranaka o tome koja je koliina sirovina i pogonskog materijala potrebna za mjesenu proizvodnju ili koje stvari odnosno prava su nuni za obavljanje djelatnosti dunika, odluie sud u samom izvrnom postupku, dakle nee upuivati stranke na parnicu kao u drugim injeninim sporovima.

Izvrenje radi ostvarenja nenovanih potraivanja

Nenovano potraivanje je svako potraivanje koje se ne sastoji u plaanju novanog iznosa. Zakon regulie izvrenje nenovanih potraivanja koja imaju za predmet: predaju i isporuku pokretnih stvari; pranjenje i prodaju nekretnina; radnju, trpljenje i proputanje; vraanje radnika na rad; upisivanje prava u javnu knjigu; podjelu stvari; davanje izjave volje

Povjerilac ije je nenovano potraivanje utvreno pravosnanom presudom ima mogunost da prije nego to pokrene izvrni postupak od suda zatrai da dunika obavee na plaanje sudskih penala. Osnov za ovakvo traenje daje ZOO. Nain sprovoenja izvrenja zavisi od vrste stvari (individualno odreene ili generike stvari) i od toga da li se stvari nalaze kod dunika ili treeg lica. Ako se stvari nalaze kod dunika ili treeg lica koje je voljno predati stvar, izvrenje se provodi na opi nain: slubeno lice oduzima stvari i uz potvrdu ih predaje povjeriocu. Ako se stvar nalazi kod treeg lica koje istu nije voljno predati, povjerilac moe predloiti sudu da na njega prenese dunikovo potraivanje prema treem licu na predaju stvari. Nakon toga na takvom potraivanju moe predloiti izvrenje. Ako stvari nisu pronaene ni kod dunika niti kod treeg lica, izvrenje se sprovodi tako to sud na prijedlog povjerioca ocjenjuje vrijednost stvari i rjeenjem odreuje da dunik u odreenom roku isplati povjeriocu iznos te vrijednosti. Rok za podnoenje prijedloga je 8 dana. U suprotnom sud obustavlja postupak. Koliina zamjenjivih stvari odreene vrste koja je navedena u izvrnoj ispravi, a koja se nae kod dunika ili treeg lica, oduzima se i predaje povjeriocu. Ako se stvari ne pronau kod dunika ili treeg lica, povjerilac moe traiti ovlatenje od suda da stvari u odreenom roku nabavi na drugoj strani, a na troak dunika. U tom sluaju, sud e na prijedlog povjerioca rjeenjem naloiti duniku da unaprijed poloi sudu iznos potreban za nabavku stvari. Ako dunik ne postupi tako, pojverilac moe na osnovu tog rjeenja predloiti izvrenje protiv dunika. Ako povjerilac uini vjerovatnim da nije mogao nabaviti stvari na drugoj strani, sud e na njegov prijedlog procijeniti vrijednost stvari i rjeenjem odrediti da mu dunik u tom roku isplati iznos te vrijednosti. Ako dunik ne postupi po tom rjeenju, povjerilac moe predloiti izvrenje. Povjerilac ima i pravo na naknadu tete zbog toga to mu predaja odnosno isporuka stvari nije izvrena. Izvrenje se provodi tako to slubeno lice nakon to udalji lica i ukloni stvari sa nekretnine, nekretninu predaje u posjed povjeriocu. Pokretne stvari se predaju duniku, a u odsustvu dunika njegovom punomoniku ili odraslom lanu porodice. Ako niko od ovih lica nije prisutan ili nee da primi stvari, stvari e biti predate treem licu na uvanje, a na troak dunika. Sud e o tome obavijestiti dunika, odrediti mu rok za prijem stvari nakon to podmiri trokove uvanja i na kraju ga upozoriti da e u suprotnom stvari biti prodate i iz prodajne cijene namireni trokovi.

Nain izvrenja zavisi od toga da li je inidba zamjenjiva ili nezamjenjiva. Zamjenjiva je kad je umjesto dunika moe izvriti i neko drugo lice. Ako dunik u zamjenjivoj inidbi nee da izvri odreenu radnju po izvrnoj ispravi, izvrenje se provodi tako to sud ovlauje povjerioca da drugom licu povjeri izvrenje, ili da povjerilac izvri sam tu radnju, a na troak dunika. U takvom sluaju sud moe na prijedlog povjerioca odrediti da dunik unaprijed poloi iznos trokova.

Ako je inidba nezamjenjiva, kao prinudno sredstvo prema duniku mogu se primijeniti samo novane kazne. Ako dunik u ostavljenom roku ne ispuni obavezu, sud mu izrie novanu kaznu i ostavlja rok za plaanje kazne i izvrenje obaveze. Ako dunik ponovo ne ispuni obavezu, sud po slubenoj dunosti sprovodi izvrenje rjeenja o izreenoj novanoj kazni, daje novi rok za ispunjenje obaveze i izrie novu kaznu u iznosu veem od prethodne. Sud ovako postupa sve dok dunik ne ispuni obavezu ili dok zbir izreenih kazni ne dostigne desetostruki iznos prvoizreene kazne. Na opisani nain sprovodi se i izvrenje obaveze na trpljenje i neinjenje, obzirom da su one iste kao obaveza na nezamjenjivu inidbu.

Vraanje radnika na rad sprovodi se na nain na koji se sprovodi i izvrenje svih ostalih nezamjenjivih inidbi: izricanjem novane kazne poslodavcu. Bitno je naglasiti da radnik ima pravo u izvrnom postupku traiti da sud donese rjeenje kojim e odrediti da poslodavac radniku isplati plae dospjele od trenutka pravosnanosti presude do trenutka vraanja na rad. Plaa se isplauje u iznosu koji bi radnik ostvario da je bio na radu.

Upisivanje prava u javnu knjigu,izvrenje se sprovodi tako to mjesno nadleni sud koji vodi javnu knjigu za odreenu nekretninu, odreuje da se u javnoj knjizi izvri odgovarajui upis. Ako dunik nije upisan kao vlasnik nekretnine, izvrenje se moe sprovesti ako povjerilac dokae da je pravni prethodnik dunika lice upisano kao vlasnik.

Ako se radi o upisu nekog drugog prava osim prava svojine (npr. zalono pravo), a dunik nije upisan kao vlasnik, povjerilac u prijedlogu za izvrenje moe zahtijevati da se prvo upie pravo svojine na dunika, a zatim upis povjerioevog prava. Naravno, povjerilac mora dokazati da je dunik stekao vlasnitvo na toj nekretnini.

Kod diobe stvari izvrenje se provodi fizikom diobom ili prodajom zajednike stvari, to zavisi od toga koji je od ova dva naina odreen izvrnom ispravom. Ako nain diobe nije odreen izvrnom ispravom, odreuje je sud u izvrnom postupku prema pravilima imovinskog prava, odnosno rukovodei se time da li je fizika dioba mogua ili ne. Obzirom da bi prinudno ostvarenje ove obaveze bilo teko postii bez dovoenja u pitanje integriteta linosti, umjesto prinude pribjegava se fikciji da je izjava volje data u trenutku pravosnanosti presude koja sadri obavezu na davanje izjave volje. Ako je obaveza na davanje izjave volje sadrana u poravnanju, smatra se da je ispunjena u trenutku dospjelosti. Ako ispunjenje obaveze na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja obaveze povjerioca, smatra se da je dunik dao izjavu volje u trenutku kad je povjerilac ispunio svoju obavezu.

SREDSTVA OBEZBJEENJA

U sredstva obezbjeenja spadaju: zalono pravo na nekretninama, prethodne mjere i privremene mjere.

Zalono pravo na nekretnini

Zalono pravo na nekretnini zasniva se pod slijedeim uslovima: (1) da se radi o novanom potraivanju povjerioca i (2) da se to potraivanje dokazuje izvrnom ispravom. Zasniva se upisom. Za odluivanje o prijedlogu za obezbjeenje nadlean je sud koji vodi javnu knjigu za nekretninu. Sud na prijedlog stranaka odreuje roite na kome se u zapisnik unosi sporazum stranaka o postojanju novanog potraivanja, vremenu njegovog dospijea i njihovu saglasnost da se potraivanje obezbijedi upisom zalonog prava na nekretnini, odnosno popisom pokretnih stvari dunika. Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka ima snagu sudske nagodbe. Upis zalonog prava ne spreava dunika da raspolae nekretninom, s tim to se izvrenje moe provesti i prema treem licu koje je nekretninu steklo u meuvremenu.

Prethodne mjere

Kao sredstvo obezbjeenja primjenjuju se kad su ispunjene slijedee pretpostavke: da se radi o novanom potraivanju koje je utvreno odlukom domaeg organa; da odluka jo nije postala pravosnana ili izvrna; da povjerilac uini vjerovatnom opasnost usljed koje bi se ostvarenje potraivanja sprijeilo ili znatno otealo

Prethodne mjere se mogu odrediti i na osnovu poravnanja-nagodbe zakljuene pred sudom ili organom uprave, kao i na osnovu platnog naloga izdatog na osnovu eka ili mjenice.

Opasnost kao uslov se zakonski prezumira u odreenim situacijama, te povjerilac ne mora dokazivati njenu vjerovatnost. Smatra se da opasnost postoji ako je prijedlog za obezbjeenje zasnovan na nekoj od slijedeih odluka: 1. na platnom nalogu izdatom na osnovu mjenice ili eka protiv kojih je blagovremeno podnesen prigovor;2. na krivinu presudu kojom je usvojen imovinskopravni zahtjev, a protiv koje je doputeno ponavljanje postupka;3. na presudi po kojoj bi se izvrenje trebalo provesti u inostranstvu;4. na presudi po osnovu priznanja protiv koje je izjavljena alba;5. na poravnanju zakljuenom pred sudom ili organom uprave, koji se pobija na zakonom predvien nain.

Vrste prethodnih mjera su: popis pokretnih stvari, zabrana dunikovom duniku da isplati potraivanje ili da mu preda stvari, da primi stvari ili da njima raspolae, zabrana banci da sa rauna dunika isplauje novani iznos za koji je odreena prethodna mjera, predbiljeba zalonog prava na nekretnini dunika ili na pravu uknjienom na nekretnini. Sud na prijedlog dunika moe odrediti 2 ili vie prethodnih mjera istovremeno.

Za odluivanje o prethodnim mjerama mjesno je nadlean sud koji bi bio nadlean za sprovoenje izvrenja. Mjera moe trajati najdue 8 dana od ispunjenja uslova za prinudno izvrenje. Sud e prethodnu mjeru ukinuti ako prestane neki od uslova za njeno preduzimanje. Tako, sud e na prijedlog dunika obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje: ako dunik ispuni obavezu koja se obezbjeuje; ako dunik uini vjerovatnim da je u vrijeme donoenja privremene mjere potraivanje ve bilo naplaeno ili dovoljno obezbijeeno; ako je pravosnano utvreno da potraivanje nije ni nastalo, ili je prestalo.

Sud e obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje i ako u roku od 15 dana od isteka vremena za koje je odreena prethodna mjera ne budu ispunjeni uslovi za prinudno izvrenje. Privremene mjere

Privremene mjere mogu se odrediti za obezbjeenje i novanih i nenovanih potraivanja. Njihov cilj je da se ouva postojee stanje u imovini dunika radi obezbjeenja budueg izvrenja. Privremenim mjerama se ne zasniva zalono pravo, ve je kod njih teite na faktikom obezbjeenju. Mogu se primijeniti prije pokretanja postupka za ostvarenje pravne zatite, u toku samog postupka, kao i nakon njegovog okonanja, ali se primjenjuju samo samo ako ne postoje uslovi za primjenu prethodnih mjera.

Privremene mjere za obezbjeenje novanog potraivanja

Pretpostavke za primjenu: povjerilac mora uiniti vjerovatnim postojanje potraivanja i postojanje opasnosti da e bez privremene mjere dunik sprijeiti ili znatno oteati naplatu potraivanja time to e stvari iz svoje imovine otuiti, prikriti i sl. Bitno je napomenuti da privremena mjera nije doputena ako postoje uslovi za primjenu prethodne mjere.Vrste privremenih mjera u zakonu nisu navedene iscrpno, ve samo primjerice: a) Zabrana duniku da raspolae pokretnim stvarima, kao i uvanje tih stvari ako se odredi uvanje, onda se stvari na uvanje predaju treem licu;b) Zabrana duniku da otui ili optereti nekretninu ili svoja stvarna prava na nekretnini, uz upis te zabrane u zemljine knjige;c) Zabrana dunikovom duniku da isplati potraivanje duniku, te zabrana duniku da takvo potraivanje naplati;d) Nalog banci da sa dunikovog rauna uskrati isplatu iznosa na koji je odreena privremena mjera.

Privremene mjere za osiguranje nenovanih potraivanja

Pretpostavke su iste kao i za osiguranje novanih potraivanja, s tim to se privremena mjera izdaje i u sluaju kad povjerilac uini vjerovatnim da je mjera potrebna da bi se sprijeila upotreba sile ili nastanak nenadoknadive tete. U zakonu su istaknute slijedee vrste privremenih mjera: zabrana otuenja i optereenja nekretnina na koje je upravljeno potraivanje, uz upis zabrane u zemljinu knjigu; zabrana duniku da preduzme radnje koje mogu nanijeti tetu povjeriocu, te zabrana da se izvri promjena na stvarima na koje je upravljeno potraivanje; plaanje plate radniku za vrijeme spora o nezakonitosti odluke o prestanku radnog odnosa, ako je to nuno za izdravanje radnika i lica koja je on po zakonu duan izdravati.

Privremene mjere se po pravilu izdaju na prijedlog povjerioca. Za donoenje rjeenja nadlean je sud pred kojim se vodi postupak, ako je prijedlog podnesen u toku postupka. Ako je podnesen prije pokretanja postupka, nadlean je sud koji bi bio nadlean da odluuje o prijedlogu za izvrenje. Posebnim zakonom se predviaju situacije u kojima sud donosi privremene mjere po slubenoj dunosti. To su uglavnom situacije u kojima je potrebno sprijeiti nasilno postupanje ili nastanak nenadoknadive tete (npr.u izvrnom postupku, postupku zbog ometanja posjeda, branim i paternitetskim sporovima...)Jemstvo se u izvrnom postupku koristi u dvostrukoj funkciji: umjesto privremene mjere i kao uslov za izdavanje privremene mjere. Povjerilac moe u prijedlogu za izdavanje privremene mjere izjaviti da se umjesto privremene mjere zadovoljava i polaganjem odreenog iznosa od strane dunika, a na ime jemstva. Ako dunik poloi jemstvo, sud e obustaviti postupak odobrenja i ukinuti ve provedene radnje.

U funkciji uslova za izdavanje privremene mjere jemstvo se javlja u sluajevima kad povjerilac nije uinio vjerovatnim postojanje potraivanja i opasnosti kao osnovnih pretpostavki za izdavanje privremene mjere. U takvom sluaju, sud e izdati privremenu mjeru samo ako povjerilac u ostavljenom roku poloi odreeni iznos kao jemstvo za tetu koja bi duniku mogla nastati sprovoenjem privremene mjere. Sud e tako postupiti i u sluaju kad je povjerilac uinio vjerovatnim postojanje potraivanja i opasnosti ako bi sprovoenjem privremene mjere duniku bila nanesena teta.

Trajanje privremene mjere

Trajanje privremene mjere odreuje se rjeenjem. Ako je privremena mjera odreena prije pokretanja postupka, odreuje se rok u kome postupak mora biti pokrenut. Trajanje privremene mjere sud moe produiti na prijedlog povjerioca pod uslovom da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera odreena. Sud e na prijedlog dunika ukinuti privremenu mjeru u slijedeim sluajevima: 1. ako je proteklo vrijeme na koje je odreena privremena mjera, a povjerilac nije traio produenje;2. ako povjerilac u ostavljenom roku nije pokrenuo postupak radi opravdanja mjere izdate prije pokretanja postupka;3. ako se nakon izdavanja privremene mjere izmijene okolnosti zbog kojih je mjera odreena;4. ako dunik kod suda poloi iznos potraivanja koje se obezbjeuje mjerom, zajedno sa kamatama i trokovima.

Dunik ima pravo na naknadu tete koja mu je nanesena privremenom mjerom za koju se utvrdi da je bila neosnovana, ili koju povjerilac nije opravdao. Naknada se ostvaruje u izvrnom postupku na prijedlog dunika. alba ne zadrava izvrenje rjeenja suda kojim je utvren osnov i visina tete.

ZAKLJUAK:

Sprovoenje izvrenja je faza izvrnog postupka u kojoj se ostvaruje konani cilj izvrenja.Postoji vie vrsta sprovoenja izvrenja.Kojim putem e se izvrenje postii zavisi u prvom redu od prirode izvrnog potraivanja koje se prinudnim putem ostvaruje.Sobzirom na prirodu izvrnog potraivanja,razlikuju se dvije osnovne vrste sprovoenja izvrenja:izvrenje radi ostvarenja novanih potraivanja i izvrenje radi ostvarenja nenovanih potraivanja.Izvrenje radi ostvarenja novanih potraivanja dijeli se,nadalje na nekoliko vrsta I to s obzirom na predmet izvrenja.Sobzirom na predmet izvrenja razlikujemo:izvrenje na pokretnim stvarima;izvrenje na novanim potraivanjima;izvrenje na potraivanjima da se predaju ili isporue pokretne stvari ili da se preda nepokretnost;izvrenje na nekretninama;izvrenje na javnim sredstvima.Potreba za obezbjeenjem prava koje se ostvaruje u procesu pribavljanja pravne zatite moe nastati odmah nakon njegove povrede,prije nego to se titular toga prava obratio za otklanjanje njegove povrede.Bez obezbjeenja,titular povrijeenog prava bi mogao biti osujeen u njegovom konanom ostvarenju kad stekne titulus za prinudno ostvarenje.Nadalje,do oteanja ili osujeenja prinudnog ostvarenja prava moe doi usljed okolnosti koje na strain dunika nastanu u toku parnice ili po njenom okonanju.Osujetiti se moe ostvarenje prava I u samom postupku njegovog prinudnog ostvarenja.Iskustvo pokazuje da dunik moe,raspolaui svojom imovinom ,sa svim dozvoljenim radnjama dovesti u pitanje ostvarenje kako novanih,tako I nenovanih zahtjeva.Kao sredstva obezbjeenja mogu se primjeniti samo ona sredstva koja zakon predvia,a to su zalono pravo na nepokretnosti,prethodne mjere i privremene mjere.

LITERATURA:

alija B., Omanovi S.; Graansko procesno pravo, Univerzitet u Sarajevu, Pravni Fakultet, 2000 god., Visoko sudsko i tuilako vijee BiH; Modul 8 Graanska oblast Vanparnini postupak, VSTV, Sarajevo, 2006 god. Pozni, Borivoje, Graansko procesno pravo, 7. dopunjeno izdanje, 1980., Savremena administracija, Beograd;

Internet stranice:

http://www.oss.ba/dokumenti/Zakon_o_vanparnicnom_postupku_FBiH.pdf, datum koritenja stranice 17.04.2013 god.

Kiseljak, april 2013.2.