27
h SVEDO^ANSTVO DR EVE ^AV^I] DATO 4 MAJA 1997 U BEOGRADU Sada }ce nam svedocanstvo dati Dr Eva ^av~i} rodjene Cuker iz jugoslovenske pokrajine Vojvodine koja je tokom Drugog svetskog rata bila anektirana od strane Madjarske. Eva se pridru`ila progresivnom pokretu protiv okupatora i fa{izma, bila je hap{ena, mu~ena, bila je u zatvorima u Madjarskoj i u logorima u Nema~koj, u Dahau i Bergen Belzenu gde je do~ekala oslobodjenje. Njeni roditelji su stradali oboje u Au{vicu. Ovaj razgovor se vodi u saradnji sa Americkim Holokos Memorijalnim Muzeom u Va{ingtonu, zbirka Dzefa I Tobi Her (Jeff and Toby Herr collection). Razgovor sa Evom vodi Ja{a Almuli, novinar iz Beograda. - Eva: Ja sam rodjena 1923. godine u Ba~koj Topoli i roditelji su mi bili Jevreji, otac i majka, tamo otac mi je bio trgovac, `itarski trgovac, `iveli smo jednim solidnim da ka`em gradjanskim `ivotom ne bogati, ali smo lepo `iveli, dr`ali smo se celog `ivota tradicija jevrejskih, slavili smo Hanuku, Purin, sve one praznike, u crkvu u Sinagogu i{li smo samo za praznike ali odgojena sam u takvom jevrejskom duhu. U Ba~koj Topoli smo `iveli do 1928. godine. Koje je to bilo mesto i koliko je bilo Jevreja? - To je imalo 17.000 stanovnika, koliko je Jevreja imalo to ne znam, ali je postojala sinagoga bio je rabin tada, naravno kanton i sve to ali u to vreme kad sam ja bila dete bio je rabin, kasnije 1941. kada je Vojvodina okupirana odnosno Ba~ka onda u prvom naletu su jevrejskog rabina ubili u Ba~koj Topoli. Jel madjarska vojska? - Madjarska vojska, madjarska policija. Da li samo njega? - Ne, ubili su i pravoslavnog popa, to je onaj u prvom naletu {to su napravili. Srpskog pravoslavnog popa i jevrejskog rabina? - I neznam jo{ koga. Vidjene ljude u Ba~koj kao {to su to svuda radili. I sada da se vratim na Ba~ku Topolu. Ja sam po~ela kao dete po{to je to madjarsko mesto onda su me sa ~etiri godine poslali u srpsko zabavi{te da nau~im srpski i '28. smo se preselili u Sombor jer je moj otac kao `itarski trgovac bankrotirao. Onda smo `iveli u Somboru deda i baba su imali http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

h SVEDO^ANSTVO DR EVE ^AV^I] DATO 4 MAJA 1997 U BEOGRADU · u~enica, no, ka`em celo to vreme sam u~ila jezika i prvi put sam se sa naprednim idejama upoznala kad sam imala, odnosno

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

h

SVEDO^ANSTVO DR EVE ^AV^I] DATO 4 MAJA 1997 U BEOGRADU

Sada }ce nam svedocanstvo dati Dr Eva ^av~i} rodjene Cuker iz jugoslovenske pokrajine

Vojvodine koja je tokom Drugog svetskog rata bila anektirana od strane Madjarske. Eva se

pridru`ila progresivnom pokretu protiv okupatora i fa{izma, bila je hap{ena, mu~ena, bila je

u zatvorima u Madjarskoj i u logorima u Nema~koj, u Dahau i Bergen Belzenu gde je

do~ekala oslobodjenje. Njeni roditelji su stradali oboje u Au{vicu.

Ovaj razgovor se vodi u saradnji sa Americkim Holokos Memorijalnim Muzeom u

Va{ingtonu, zbirka Dzefa I Tobi Her (Jeff and Toby Herr collection). Razgovor sa Evom

vodi Ja{a Almuli, novinar iz Beograda.

- Eva: Ja sam rodjena 1923. godine u Ba~koj Topoli i roditelji su mi bili Jevreji, otac i

majka, tamo otac mi je bio trgovac, `itarski trgovac, `iveli smo jednim solidnim da ka`em

gradjanskim `ivotom ne bogati, ali smo lepo `iveli, dr`ali smo se celog `ivota tradicija

jevrejskih, slavili smo Hanuku, Purin, sve one praznike, u crkvu u Sinagogu i{li smo samo za

praznike ali odgojena sam u takvom jevrejskom duhu. U Ba~koj Topoli smo `iveli do 1928.

godine.

Koje je to bilo mesto i koliko je bilo Jevreja?

- To je imalo 17.000 stanovnika, koliko je Jevreja imalo to ne znam, ali je postojala

sinagoga bio je rabin tada, naravno kanton i sve to ali u to vreme kad sam ja bila dete bio je

rabin, kasnije 1941. kada je Vojvodina okupirana odnosno Ba~ka onda u prvom naletu su

jevrejskog rabina ubili u Ba~koj Topoli.

Jel madjarska vojska?

- Madjarska vojska, madjarska policija.

Da li samo njega?

- Ne, ubili su i pravoslavnog popa, to je onaj u prvom naletu {to su napravili.

Srpskog pravoslavnog popa i jevrejskog rabina?

- I neznam jo{ koga. Vidjene ljude u Ba~koj kao {to su to svuda radili. I sada da se

vratim na Ba~ku Topolu. Ja sam po~ela kao dete po{to je to madjarsko mesto onda su me sa

~etiri godine poslali u srpsko zabavi{te da nau~im srpski i '28. smo se preselili u Sombor jer

je moj otac kao `itarski trgovac bankrotirao. Onda smo `iveli u Somboru deda i baba su imali

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

2

bakalsku radnju i tamo se uklju~ili moji roditelji, ja sam u Somboru, u~ila jezike kao {to je to

kod Jevreja i bio obi~aj. Sa {est godina sam po~ela da u~im Francuski, posle nema~ki i `iveli

smo skromno.

Svi vi Jevreji tamo u Somboru i u Ba~koj Topoli vi ste poreklom madjarski Jevreji?

- Jeste.

Jeli taj Jugoslavije do 1918. godine pripadao Austrougarskoj?

- Jeste. Tako da jedan veliki deo moje porodice i sa mamine i sa o~eve strane `iveo je

u Budimpe{ti u Madjarskoj. Sad, ja sam u Somboru i{la u gimnaziju, bila sam odli~na

u~enica, no, ka`em celo to vreme sam u~ila jezika i prvi put sam se sa naprednim idejama

upoznala kad sam imala, odnosno spomenuti su mi kad sam imala 14 godina i tada sam prvi

put pro~itala prvu ilegalnu knjigu.

Koju?

- Srednjo{kolci govore.

Ko vas je pribli`io levim idejama i toj knjizi?

- Moja sestra od tetke koja je bila student medicine u Zagrebu i koja je pripadala ve}

naprednom pokretu.

Kako se zvala?

- Ru`a Blao. Posle je udata Franceti}.

Da li je `iva?

- Ostala je `iva. @ivi u Zagrebu. Ona je '41. bila u devetom mesecu trudno}e,

neposredno po okupacije Ba~ke, ona je uhap{ena sa koferom partijskog materijala, uhap{ena

ali nisu je streljali jer po madjarskom zakonu nisu smeli dva (dva)`ivota i onda je pu{tena,

bila je u zatvoru i kasnije je oti{la u Partizane.

Oti{la u Partizane

- Da. I sad da se vratimo opet u Sombor.

Sombor je jedno vrlo malo simpati~no mesto?

- Sombor je vrlo simpati~no, kulturno mesto.

Ima me{ovito stanovni{tvo?

- Bilo je me{ovito stanovni{tvo. Sombor je otprilike imao jednu tre}inu Srba, jednu

tre}inu Madjara, jednu tre}inu Bunjevaca, u Somboru je `ivelo oko 3.000 Jevreja oko 2.800

do 3.000 Jevreja.

Jeste li ose}ali antisemitizam pre rata?

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

3

- Pa onaj pravi antisemitizam ne. Ali, postojalo je znate. Ja sam uvek u gimnaziji

morala uvek bolje da znam od one moje drugarice koja je bila Srpkinja da bi dobila peticu,

dru`ila sam se vi{e sa Srpkinjama nego sa Madjaricama, zna~i uvek sam se kretala u

odredjenom krugu. Onda ja sam bila kad sam i{la u peti razred gimnazije onda sam se

uklju~ila u rad Tehelet Lavana tamo.

[ta je to Tehelet Lavan?

- Tehelatvan je u stvari, postojale su tada dve omladinske organizacije u Somboru.

Postojali su takozvani Betar i Tehelet Lavan. Betar je bio desni~arski, a Tehelet Lavan je bio

levi~arski. I ~ak u Somboru u taj Tehelet Lavan dolazili su ne Jevreji Skojevci. Jedan

Skojevac. Posle su mu rekli da ne dolazi. Ja sam bila dve godine ~lan tamo.

^ime ste se bavili tamo?

- Tamo. Dobro {to smo se sastajali, ali te godine '37. u prole}e je bio dolazili su iz

Izraela, do{ao je Madrih zvao se Gerl. On je bio iz Sente poreklom, znala sam ga od ranije. I

on je dr`ao tako jedan, ja mislim svakog dana ili svakog drugog dana od jedan do dva sata,

kurs neki gde je pri~ao o kibuvcu, osnovne pojmove smo dobili o kibovcu, o kolektivizaciji.

Znam da je pri~ao o psihoanalizi o Frojdu, jedno op{te obrazovani kurs je bio, i posle toga te

godine sam bila na Mo{avi na Krku.

To je bilo logorovanje?

- Da. Logorovanje.

^isto Thelet Lavana ?

- Pa, bili smo podeljeni u dve grupe, u jednoj grupi su bili mladji a ja sam se izborila

da budem u starijoj grupi i tu su nam opet dr`ana razna predavanja. To je bio jedan vrlo lepo

organizovan `ivot.

Jesu vas spremali za iseljenje u Palestinu?

- Pa, ja se nisam spremala, ali pri~e su bile takve i dr`ali su nam jako lepa predavanja,

znam da je tu bio neko iz Palestine, govorio je hebrejski, a ja sam gimnaziju u~ila privatno

kod na{eg rabina, u~ila sam dve godine hebrejski, tako da sam razumela, onda je bio jedan

zvao se Dov iz Zagreba, bilo je i starijih. To je bio jedan vrlo lep boravak koji je meni ostao u

vrlo lepom se}anju. Evo to je {to se Telehet Lavana ti~e.

Onda sam naravno zavr{ila gimnaziju '41. ve} za vreme okupacije jer mi smo ja sam

maturirala '41. u junu neposredno posle po~etka sa ratom sa Sovjetskim Savezom, u stvari u

Sombor su okupacione snage Madjarske u{le 13. aprila '41. godine. Mi u {kolu nismo i{li do

po~etka maja, onda je po~eo kurs za nas maturante, to je bio za one koji su znali madjarski,

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

4

za one je bio kurs na madjarskom a za one koji nisu znali madjarski bio je na srpskom. Mi

smo na tom kursu u~ili madjarsku knji`evnost.

Uspeli ste da maturirate?

- I to madjarski.

Kako je va{a porodica, otac, majka, kako su oni do~ekali madjarsku okupaciju, napad

na SSSR jeli bilo strahovanja jer ste znali {ta se de{ava svo vreme u Nema~koj?

- Da. To sam zaboravila da ka`em. Sestra moje babe `ivela je u Berlinu i mi smo znali

za progone u Nema~koj. Ja sam sa 10 godina 19'33 I 1934. znala, jer su stalno dolazile

izbeglice iz Nema~ke, a po{to smo imali bakalsku radnju u Somboru Tu je bilo organizovano

prihvatili{te za njih i svi smo pomagali da pre`ive, hranu, bilo je ne{to ode}e smo davali. A

slali smo im pakete koliko se moglo u Nema~ku tetki mog oca, tako {to se Nema~ke ti~e tu

nikakvih sumnji nije bilo to smo znali.

A {to se Madjara ti~e?

- A {to se Madjara ti~e mi smo znali da je u Madjarskoj postojao “numerus klauzus”

pre svih drugih, znali smo kakva je situacija u Madjarskoj, znala sam da ne}u mo}i na

univerzitet da idem, znam da se ne mo`e zapo{ljavati. Nismo dobijali bonove, ko`ne cipele i

takve stvari, ali se `ivelo. U Budimpe{ti svi na{i rodjaci te{ko su se snalazili. Sad, moj otac

po{to je bio oficir u Prvom svetskom ratu u Austrougarskoj vojsci, bio je zastavnik, ali je

zavr{io {kolu u Pe~uju. Moji roditelji su imali madjarsku kulturu. Oni su srpski jedva

govorili, tako da ne}u da ka`em da su se radovali, daleko od toga. Znali su {ta nas ~eka, ali

nisu bili tako stra{no prepla{eni u ono prvo vreme. Ono {to je bilo stra{no ~im su do{li

Madjari onda smo svi postali u stvari svesni {ta nas ~eka. Odmah je po~elo njihovo ubijanje,

ubijali su Srbe, istaknute Jevreje. Odmah su ih posle vrlo kratkog vremena pokupili na neki

rad, mog oca nisu vodili jer on je bio bolestan, ali prisilan rat koji je relativno kratko trajao, a

posle je to i{lo dalje. Tako da nismo ni{ta dobro o~ekivali, jedino kad je po~eo rat sa

Sovjetskim Savezom onda smo bili zaneseni kao svi i ra~unali smo da }e se to brzo zavr{iti.

Ko je mislio da }e to da traje ~etiri godine. Pogotovu mi omladina koji smo o~ekivali sve

najbolje od Sovjetskog Saveza. E sad, '41. po~elo je, ja u tome nisam u~estvovala, u Somboru

je po~eo otpor, onda je bilo paljenje `ita i sve to, u leto '41. ja tada nisam ni u ~emu

u~estvovala. I onda je puno njih hap{eno, a ja sam se izdr`avala jer sam tada davala ~asove

matematike i znala sam madjarski, podu~avala sam decu i tako sam. Aktivno sam se uklju~ila

u rad u organizovani rad u leto '42. Ba{ sam razmi{ljala, ne mogu da se setim ta~no onog

prvog kontakta, ja znam da je mene u SKOJ primio Branislav Gagar~in, Srbin, omladinac,

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

5

on je bio hap{en godinu dana ranije, tad je ponovo. On je imao 17 godina a ja 19. Prve

materijale sam od njega dobila za ~itanje ali ja sam se vidjala samo sa njim i jo{ tu i tamo sa

nekom drugaricom, neki materijal smo ~itale zajedno. Jednom sam prevela jedan letak sa

nema~kog na srpski.

Kakva je bila sadr`ina letka?

- Ne mogu da se vi{e setim.

Protiv Nemaca, protiv okupacije.

- Da. Protiv Nemaca, protiv okupacije. I tu se desilo to da sam ja dala jednoj drugarici

i posle drugim putem, rukopis sam poznavala, stigao je taj letak ponovo do mene. To je bila

velika gre{ka u konspiraciji jer ja sam mogla da pratim ceo tok kru`enja.

Kako se zvao taj mladi}?

- Branislav Gagar~in.

Je li vam on rekao da ste primljeni u savez komunisti~ke omladine Jugoslavije?

- Jeste. On je meni to rekao u leto '42. godine. Ba{ tako.

Sem prevoda tog letka protiv okupacije i sem u~estvovanja na tim ~itala~kim

~asovima, koju ste drugu aktivnost imali?

- Pa jedanput sam nosila knjige nekome, ali ono {to je posle toga sledilo onda sam se

odvojila od drugih, ja nisam bila kompromitovana.

Policija vas nije poznavala kao levi~arku?

- Ne, ne. Uop{te. I onda sam prvo nosila pisma i poruke ovom @arku Ljubojevu, koji

je bio u ilegalnosti, koji je bio sekretar Sreskog komiteta Komunisti~ke partije Jugoslavije.

On je `iveo u ilegalnosti u Somboru i od njega sam nosila na dva-tri mesta usmene poruke da

dodju ljudi na sastanak sa njim. Neznam do kog vremena je to trajalo. Onda sam po~ela od

njega da nosim poruke. Isto to su bila mala pisamca, papir savijen na santimetar-dva. I onda

sam nosila posle toga poruke Kamenku Gagar~inu, koji je isto bio u ilegalnosti koji je tada

bio sekretar Okru`nog komiteta Komunisti~ke partije Jugoslavije za severnu Ba~ku. I on je

isto bio u ilegalnosti i on je dao materijal onda sam nosila @arku Ljubojevu i to je tako i{lo,

uvek je bilo ta~no. Naravno to je tako bilo re~eno u minut ta~no sti}i da niko ne strada I u

novembru '42. to je sve bilo od jula do novembra '42. godine, u novembru '42. godine bila je

velika provala.

Pre provale i pre hap{enja vi ste u stvari bila kurir izmedju dva rukovodioca ilegalna.

Jer tad Komunisti~ka partija u ~ijoj ste vi omladini bili {ta je bila njena glavna aktivnost, je li

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

6

ona bila usmerena protiv nema~ke i madjarske okupacije. Kakve su to bile akcije bile. U

~emu se sastojala njihova aktivnost?

- Skupljao se novac, crvena pomo} i to smo tra`ili od gradjana. Onda to sam na

sudjenju saznala bila je jedna grupa uhap{ena koji su {pijunirali madjarske oficirske stanove.

Gledali su adrese gde `ive madjarski oficiri. [ta se jo{ radilo, pravo da vam ka`em ja ne znam.

Paljenje `ita da li je bilo?

- Tada vi{e ne. To je bilo '41. Ovo je '42. godina.

Da li je bilo jo{ drugih organizacija politi~kih, bilo kakve orijentacije koje su imale tu

tendenciju otpora nacizmu i Nemcima u Somboru.

- Ne znam da je bilo. Ja mislim da nije bilo.

Da li ste osetili neku drugu organizaciju koja je govorila i delovala protiv okupacije i

okupatora.

- Ne. Jedino ovo. Znate {ta. Tre}ina stanovnika Sombora su bili Madjari. Oni su

do~ekali Madjare kao oslobodioce.

Srbi?

- Srbi su ne}u da ka`em da su pru`ali otpor, ali se ve}ina distancirala od Madjara,

radili su i sve to ali se distancirali.

Jesu li bili proganjani Srbi?

- Pa, posebno kolko ja znam, nisu. Ali su ipak bili gradjani ne}u da ka`em gradjani

drugog reda, ali nisu bili u rangu Madjara. A bilo je Bunjevaca, oni su se vi{e bar po mom

mi{ljenju vi{e se priklonili Madjarima.

Bunjevci su katolici?

- Da. Bunjevci su katolici i oni su slavenskog porekla, ali oni su ikavci.

Ikavci. Bliski Hrvatima?

- Da. Tako da su se mnogi od njih i deklarisali kao Hrvati.

Sad mi recite kakav je duh i raspolo`enje vladao medju 3.000 tih somborskih Jevreja

te '42. godine tokom okupacije kad je bilo ograni~enja nekih. Jel bilo oduzimanja radnji,

stanova, `urih traka?

- Ne. Tada ni{ta od toga nije bilo. To niti su radio-aparati oduzimali. To ni{ta. @iveli

su, ka`em, kao gradjani drugog reda, ali su mogli da imaju svoje radnje, mogli su da obavljaju

slu`be. moja tetka u Ba~koj Topoli koja je bila dentista ona je ~ak i za vreme okupacije bila

lekar socijalnog osiguranja suboti~kog. Mislim to je jedan, ipak je to jedan relativno

normalan `ivot.

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

7

Jeste li Vi bili jedina jevrejska omladinka u Somboru koja je pri{la Savezu

komunisti~ke omladine Jugoslavije ili je bilo i drugih?

- Velika grupa jevrejskih omladinaca je uhap{ena '41. u Somboru tako da u toj grupi je

bilo desetak jevrejskih, jedna omladinka je bila a ostali su bili mladi}i. Oni su takore}i svi

pro{li kroz Tehelet Lavan.

^lanovi Tehelet Lavana koji su pri{li otporu okupatora i pri{li komunistima.

- Da.

Kako obja{njavate taj prelaz iz leve cion isti~ke organizacije u komunisti~ku

omladinu?

- Znate {ta. To je bilo jednoznatno odredjeno. Jer, jedini na~in da ~ovek pru`i otpor

fa{isti~kog Madjarskoj bio je to da ~ovek pridje komunisti~koj omladini i kmunisti~kom

pokretu Jugoslavije. I za nas Jevreje po mome mi{ljenju drugog puta nije bilo. Ako je ~ovek

bio iole po{ten onda je morao da krene tim putem. Ili da ~eka. Ili da ne{to uradi pa da bude

uhap{en i ubijen ili da bude ubijen samo zato {to je Jevrejin. Prema tome drugog puta nije

bilo.

Da li su do takve odluke ili do takvog shvatanja situacije do{li i neki ~lanovi Betara,

revizionista, za koje znamo da su politi~ki I ideolo{ki desni~arski orijentisani?

- I oni su posle bili hap{eni zbog u~e{}a u pokretu otpora. Znate {ta, tada, mislim, u

su{tini bilo je va`no da ~ovek postane svetan toga da je Jevrejin. I ako je postao svestan toga

da je Jevrejin onda je znao {ta ga ~eka i jedini na~in je bio da pru`i neki otpor.

To zna~i i iz Betara i Tehelet Lavana jedan deo jevrejske omladine je tim putem

krenuo?

- Da.

A srednje generacije, starije generacije kako su gledale na vas?

- ^ak i od srednje generacije bilo je koje su u~estvovale u Narodnooslobodila~kom

pokretu. [ta ja znam, moji roditelji kad sam bila uhap{ena i kad je moj otac prvi put do{ao da

me poseti rekao je ponosan sam na tebe.

Kad ste uhap{eni?

- Uhap{ena sam 24. novembra 42. godine. Madjari su imali jedan sistem, oni su imali

izgradjen sistem borbe protiv komunizma i oni su imali jednu lete}u ekipu kontraobave{tajne

madjarske slu`be.

Vojne?

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

8

- Vojne. I oni su po~eli hap{enje na jednom mestu, a onda je to trajalo nedeljama,

istraga, hap{enja, sve to dok ne zavr{e posao na jednom mestu, onda se sele dalje, pa opet sve

{to mogu pohapse i tako. I tako je po~elo prvo hap{enje u Novom Sadu i u tom hap{enju

uhap{en je sekretar Pokrajinskog komiteta partije Vojvodine narodni heroj Svetozar

Markovi} i cela ta grupa je bila i onda je posle toga odatle pre{lo u Sombor. I sad u Somboru

su opet i{li, prvo su na{li ilegalni stan, provaljen je stan gde je bio taj sekretar Okru`nog

komiteta, Kamenko Gagar~in.

Otkriven je stan u kome je on `iveo.

- Da, provaljen, provaljen. Odan je. Pod mukama pod batinama, jer to je sve i{lo pod

batinama. To je bilo 21. 22. novembra. On je izvr{io samoubistvo. Nije se dao uhvatiti bio je

sakriven ispod kreveta, i ve} su zavr{ili premeta~inu stana i onda se jedan od `andara setio da

pogleda ispod kreveta onda je on pucao u njih i pucao u sebe i bio mrtav. I sad je zna~i od ta

dva ilegalca izmedju kojih sam ja odr`avala vezu, izmedju kojih sam ostao je samo @arko

Ljubojev. Brat tog Kamenka Gagar~ina to je bio Branislav Gagar~in koji je mene primio u

SKOJ, koji je mene povezao sa njima.

Rodjeni brat?

- Rodjeni. I sad naravno na njega su vr{ili stra{an pritisak, uhvatili su ga jo{ ranije i

vr{ili stra{an pritisak da oda gde je @arko Ljubojev i on u mukama ka`e, on provali mene.

On oda Va{e ime kao saradnice?

- Da.

I tako sam ja bila uhap{ena. Kad sam bila uhap{ena oni su i{li kod mene stra{no na

brzinu ne bi li uhvatili @arka Ljubojeva koji je bio u ilegali.

To je ovaj drugi?

- Sekretar sreskog komiteta koji je ostao i koji je pre`iveo rat. I mene su uve~e 24.

novembra uhapsili To kad pomislim dana to je sme{no, do{lo je po mene {est agenta i jo{

neznam koliko policajaca i onda sam ja i{la ispred njih sa }ebetom a oni zamnom ko svita.

Malopre nisam rekla kad su do{li agenti, naravno napravili su pretres po ku}i i ja sam imala

neke knjige i jo{ neki materijal je bio kod mene i po{to je to prizemna ku}a gde se moralo na

prozor lupati dok su oni stigli da udju do stana, ja sam sav taj materijal dala mom ocu koji je

le`ao u krevetu jer je bio bolestan od Parkinsonove bolesti. On lepo to stavio ispod sebe i

naravno, njega nisu digli iz kreveta i sutradan je odneo sav taj materijal na adresu koju sam

mu ja rekla. Jednoj drugarici. Eto. Rekli su agenti uzmite velike cipele ne idete na bal. Stigli

smo u policiju, u zgradu policije u Somboru, i tamo je bio neki kapetan, zvao se Rokovski, i

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

9

prvo pitanje je bilo: vi znate za{to ste uhap{eni? Ne! Sad }ete se setiti i gotovo, dva {amara, i

sad }ete se odmah setiti. I odmah je po~elo ispitivanje, skinite ili skini cipele, ~arape i onda

ispru`i ruke, ispru`ila sam ruke, odnosno dlanovi na gore i odmah su me tukli po rukama,

pendrekom ili oni su imali onu volovsku `ilu. Posle toga su mi vezali ruke, jednu za drugu,

onda sam morala da sednem na pod, ruke su mi vezali za ~lanke na nogama tako da sam bila

u jednom polo`aju zgr~ena i onda su provukli {tap veliki ispod kolena i izmedju ruku, podigli

su taj {tap izmedju dve stolice, naslon od dve stolice, tako da mi je glava bila dole, noge su

bile gore i onda je po~ela istraga i da me biju po golim tabanima da me biju, jer ja sam bila

izlo`ena njima da mogu da tuku sa svih strana. I to je trajalo neznam kolko onda su me

spustili i onda su rekli, stavili dve cepanice na pod i rekli su, da bi krenula cirkulacija krvi u

nogama, ska~i. Ali preska~i te dve cepanice, ako gurne{ cepanicu dobi}e{ 25 po tabanima. I

ja sam gurnula naravno cepanicu i onda sam legla, digla noge i dobila sam 25 udaraca opet po

tabanima i onda dodje jedna vrlo poni`avaju}a stvar mu~enja: stave cepanicu na pod i sad

ka`u idi oko toga kao medved. Oni su to zvali medvedji ples, oko toga u krug ali da se di`e

istovremeno desna noga, desna ruka, leva noga, leva ruka i to se tako i{lo u krug i to je trajalo

jedno vreme i neznam koliko je trajalo to prvo celo ispitivanje, onda su rekli ovo je bilo samo

za upoznavanje. Ja sam na to rekla: ja gospodu nisam `elela da upoznam. Zato su oni rekli,

ova je kao ma~ka, ne}e ni za tri dana da progovori.

Niste ni{ta rekli?

- Ni{ta. Ali su oni meni rekli: mi znamo kako si ti uhap{ena ~im prizna{ odmah }emo

te pustiti, suo~i}emo te sa onim koji te je pokazao. I sutradan, tu no} sam provela u }eliji, to

je bilo samo u policiji. A sutradan ujutru su me odveli tamo gde su oni vodili istragu. To je

bila stara bolnica, jedna mala zgrada, bila je mrtva~nica nekada, a to je tada pripadalo, neka

kasarna je bila i tamo su ve} bili oni koji su bili ranije uhap{eni Tu je vladao jedan poseban

re`im. To je izgledalo ovako: u toj sobi pored vrata su stajala dva `andara pod punom

opremom, okolo su stajali ili sedeli oni koji su ve} uhap{eni. No}u se spavalo na slami,

ujutru se to pokupilo tako da je to bio kao neki minderluk ili neznam {ta, odmaknuto od zida

otprilike oko 80 santimetara i mi koji smo bili uhap{eni, ceo sat jedan se stajalo okrenuto

zidu, tu smo sedeli. Naravno, progovorit se nije smelo. Ako `andar primeti bilo kakav pokret

on }e kundakom da udari. A ovi koji su vodili istragu, ja mislim {est ili osam batina{a, oni su

imali lepo svoje vreme od 8 do 12 i od 2 do 6. I onda dodje, stane na vrata ili, okrenut se ne

smete, onda on dodje pa vas kucne po ramenu ili sa vrata vikne. E, sad kad sam ja odvedena u

tu zgradu, mislim gde je i vodjena ta istraga, mene su odveli dalje na ispitivanje i to je bilo

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

10

ovako: vezali su mi ruke na ledja. Bila je jedna klupa, najobi~nija klupa valjda od dve daske

koja je imala one ravne noge s jedne i s druge strane. Ruke su mi vezali na ledja, provukli me

na tu klupu, tako s tim da su ruke bile zaka~ene za te noge, noge su mi vezali za drugu nogu,

jedan agent je seo na grudi, drugi je stao na klupu i po~eo da bije svom snagom po golim

tabanima. I to je trajalo, trajalo neznam koliko, verovatno sat-dva. Onda je bio prekid za

ru~ak i poslepodne su me opet vratili na to ispitivanje i opet su nastavili isto tako i kraj je bio

taj da su oni rekli: puklo je. [ta je puklo? Ni{ta vi{e nisam ose}ala, bola tu vi{e nije bilo jer to

je sve bilo utrnuto. Znate, onaj koji sedi tu na grudima, taj vas bije po ramenu, gde stigne. I

onaj je rekao puklo je, ja pomislih, bo`e da li je stvarno kost pukla, ispostavilo se da je samo

pukla ko`a na tabanima i onda sam priznala da sam imala vezu sa @arkom Ljubojevim.

Ustvari u onoj pauzi za ru~ak su mi ipak nekako po vezi rekli da me je potkazao, da sam

uhap{ena na osnovu onoga {to je rekao Branislav Gagr~in, tako da sam ja onda to ispri~ala I

za divno ~udo ja sam pri~ala po svojoj glavi ali je ispalo da mi je on davao knjige "Rat i mir"

i takve stvari. I onda su ga doveli da ga suo~e samnom. To je bilo stra{no. Mo`ete misliti,

jedan de~ko, 17 godina koji je drugi put hap{en, slomljen sav od batina i sad dodje sav

skru{en da mi ka`e sve {to je on priznao. A {to se mene ti~e ja vi{e nisam mogla da hodan, ja

sam bila modra skroz, ono podlivi sve to tako da uve~e kad su me nosili na WC, nosili me

dvojica, ja vi{e nisam bila u stanju ni da vr{im nu`du, ali ruke, ja vi{e nisam mogla ni prste

da maknem, na nozi je bila rana, a na drugoj nozi je bio veliki podliv od krvi i onda su

sutradan zvali vojnog lekara nekog Ser~era koji nije znao {ta treba da radi i dobila sam

tetanus injekciju. Po{to na meni nije bilo belog mesta dobila sam injekciju u grudi. To je bilo

jedino mesto gde je mogao da nadje par~e belog mesta na meni na grudima i on je mislio

raseko je taj veliki mehur od krvi i posle toga to se sve zagnojilo i jedna i druga noga tako da

dva dana su me ostavili na miru nisam mogla da stojim mogla sam samo da sedim i posle dva

dana po~ela je ponovo istraga. I prvih dana su me nosili agenti na rukama na istragu. I onda

nisu imali vi{e mesta gde da me biju, onda su me tukli po butinama, sedim jer stajat nisam

mogla, tukli su me po rukama, slomio se jedan nokat, kad se zagnojila i ruka, vi{e me nisu

tukli, nego sam bila na toj klupi oka~ena na ramenu i klupa je uvek bila podignuta 15 minuta i

ja sam visila na rukama. I posle su me masirali da to, jer kad skinete onda to vi{e ne mo`, jer

to bi se steklo da vi{e ne bi moglo. I to je trajalo do 13. decembra, svaki dan, dva puta su me

zvali na saslu{anje, ja vi{e nisam imala {ta da ka`em, @arka, oni su i{li da, ja sam rekla da

treba da se nadjem sa njim neznam kog dana gde, naravno ni dan, ni mesto ni vreme nije bilo

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

11

ta~no. Oni su oti{li da ga ~ekaju sa ovim jednim od ovih koji je bio hap{en, a naravno on nije

do{ao, ja sam dobila dva {amara i to je skinuto bilo sa dnevnog reda.

Jesu li ga uhvatili?

- Ne. Nisu ga uhvatili. On je celo vreme ostao u Somboru u ilegalnosti i '48. opredelio

se za IB (Iinformbiro), oti{ao je u Madjarsku.

To je posle rata bilo?

- Da.

A sad mi recite, u toj grupi koja je hap{ena '42. u Somboru jeste li vi bili jedina

Jevrejka?

- Ja sam bila jedina Jevrejka.

Kakav je to sud bio, vojni, civilni?

- Vojni sud je bio. Oni su se trudili da to izgleda kao da je to sve zakonito, formu su

dali i to je bilo 16. i 17. januara '43. sudjena je ta novosadska grupa u kojoj je bio taj sekretar

Pokrajinskog komiteta koji je osudjen na smrt, a 18. 19. januara je sudjena na{a somborska

grupa.

Da li je bilo tu nekih smrtnih osuda?

- Ne. Tu je bio osudjen jedan na do`ivotnu robiju Vili [pajdl, on je bio Madjar,

in`enjer, nije se vratio.

Nije se vratio?

- Ne. Stradao je. Bio je polu Madjar i polu Nemac. Ja sam bila osudjena na {est

godina. Eto to je bilo. Torture su bile grozne, jedan ~ovek je umro, on je poludeo i umro od

batina, on je rva~, sna`an ~ovek ~etrdesetih godina, njegova }erka je bila moja vr{njakinja,

neznam kako su ga mu~ili i {ta su radili sa njim, poludeo je i umro je.

Kako se zvao?

- Josif Flozberger. Ali nije Jevrejin, on je isto Madjar.

Jesu li vas pre sudjenja odveli u bolnicu mo`da?

- Ne. Mene su u Novom Sadu, 13. decembra su nas odneli u Novi Sad, tamo su pravili

zapisnik i tamo mi je dolazio svaki dan bolni~ar da previja nogu, jer to je liptao gnoj.

I jesu li zaustavili tu infekciju?

- Pa to je, da. Ali ja sam ~etiri meseca imala zavoj na nogama. Vidi se i dan-danas

o`iljak i na jednom i na drugom tabanu.

Posledice fizi~ke, Vi ste progla{eni ratnim vojnim invalidom?

- Da. Ali to je tek kasno.

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

12

Posle rata?

- Posle rata. Ja sam tek '73. tra`ila da mi se prizna ali po{to je bio o`iljak vidljiv i dan-

danas onda bez pomuke je to i{lo.

Dobili ste priznanje kao ratni vojni invalid?

- Da.

E, sad smo zavr{ili sa sudjenjem, posle toga dok presuda nije postala pravosna`na.

Na tom sudjenju optu`be da li su bile za komunisti~ku delatnost ili delatnost protiv

vojske i okupatora kako je to, {ta su ta dela za koja su ljudi bili optu`ivani?

- Za veleizdaju. Mi smo svi poricali da smo ~lanovi partije ili SKOJ-a, zna~i poricali

smo to da smo organizovana. Ono {to smo priznali ali smo svi odreda poricali to, porekli to.

A oni veleizdaja, na jedan op{ti na~in ili pojedina~no?

- Ja presudu nikad nisam videla.

Posle te presude, dok nije postala pravosna`na?

- Nas su iz novosadske armije gde je vr{eno isledjivanje i sve to prebacili u sudski

zatvor u Novom Sadu gde smo u jednoj }eliji ~etiri sa dva bile nas deset `ena, a u isto takvim

}elijama su bili mu{karci po dvadesetoro.

Vi ste u }eliji bili sa deset `ena. [ta su one bile po nacionalnosti?

- Osam je bilo Srpkinja, jedna je bila Madjarica, `ena tog [pajdla koji je bio osudjen na

do`ivotnu robiju i ja Jevrejka.

Jesu sve bile u istoj grupi?

- Da, sve, sve. Jedna je bila `ena tog Svetozara Markovi}a iz Novog Sada i to je bilo

nas je ~etiri `ene iz Sombora, dve Srpkinje, ta Madjarica i ja, a ovi ostali su bili iz novosadske

grupe. I tamo smo bili dok presuda nije postala pravosna`na, tamo smo imali pravo dva puta

mese~no na posetu i tako, 30. aprila '42. -po{to u februaru je izvr{ena smrtna kazna nad

Svetozarom Markovi}em - zna~i 30. aprila '43. su nas pokrenuli, mu{karce u mu{ki zatvor,

nas `ene u madjarski, gore sasvim na slova~koj granici.

Gde, koje je to mesto?

- Marianostra se zove. To je sasvim blizu slova~ke granice. To je bio `enski zatvor

gde su unutra{nju slu`bu dr`ale kaludjerice madjarske, katoli~ke zapravo, samo je spolja bila

mu{ka, to je bio poznat.

U zatvoru u Novom Sadu pre odlaska u Marijanostru, jel ste primili posetu mame,

tate?

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

13

- Da. Dva puta mese~no je bila poseta i to je bila kolektivna poseta. Mi smo stajali sa

jedne strane svi uhap{enici a sa druge strane je stajala poseta a izmedju su {etali vojnici.

Je su li mama i tata uspeli ne{to da vam ka`u?

- Pri~ali smo normalno i upoznali sa svima. To je bila grupa, to nije bilo, posle u

zatvoru je to druk~ije izgledalo.

U toj Marijanostri, zatvoru koje su dr`ale kaludjerice?

- Tamo smo zatekli jednu veliku grupu komunista iz Vojvodine, odnosno iz Ba~ke, iz

cele Madjarske, zatekli smo onu grupu koja je hap{ena '41. i ranije, odnosno kasnije, i tamo je

bila pravljena razlika izmedju Jevrejki i nejevrejki. Jevrejke smo bile zajedno u istoj }eliji,

pravoslavni Srbi su bili u drugoj, katolici posebno. Zna~i, hri{}ani su imali pravo {est puta

godi{nje na pakete, mi smo imali pravo tri puta godi{nje na pakete, mi smo morali da idemo u

crkvu, i{li smo u madjarsku reformatsku crkvu, oni su i{li u katoli~ku crkvu, pravoslavni i

katolici. To je bio jedan normalan zatvorski re`im. Zatvor je bio ~ist. Nas su poku{avali,

glavna ~asna sestra koja je bila zadu`ena za rad sa nama, poku{avala je da nas preobrati, ali

mi smo tamo imali svoj kolektiv, i{li smo na rad, ja nisam mogla, radilo se u polju a zimi

smo imali u jednoj velikoj zajedni~koj prostoriji. Mi smo bili strogo odvojeni od kriminalaca,

jer tu su bili svi. Mi smo bili u strogo zatvorenom krugu.

Dokle ste bili u tom zatvoru?

- Do juna '44. Zna~i od 1. maja '43. do juna '44. To je ono {to ipak treba naglasiti, vrlo

organizovan `ivot smo tu vodili. Znalo se ko je u partijskom rukovodstvu.

Bili ste politi~ki organizovani?

- Apsolutno. Stizale su i vesti spolja u odredjenim materijalima, ~itali smo.

Jeste vi tamo doznali za deportaciju va{ih roditelja?

- Tamo sam ustvari doznala za deportaciju jer tamo sam primila poslednju dopisnicu

moje mame, pisala je, sada je {est sati uve~e, mi sedimo u ku}i spakovani i ~ekamo dal }e

do}i ve~eras po nas. Ukoliko ne dodju po nas sutra pi{em ponovo.

Kad je to bilo?

- To je bilo, nisam rekla da je Madjarska okupirana 19. marta '44. od strane Nemaca,

ovo je bilo u periodu valjda april-maj '44. I jo{ ne{to. Period '43. u leto u tom zatvoru re`im

je bio liberalan zato {to '43. to je bilo ono kad je Italija kapitulirala a ~asna sestra je malo bila

i proengleski orijentisana tako da smo mi tada imali jedan vrlo liberalan re`im. Pokupi nas u

nedelju, program i tako dalje. Mislim vrlo, to je bio jedan vrlo lep, relativno miran period u

zatvoru.

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

14

A kada su u Madjarskoj do{li na vlast krajnji desni~ari?

- E, to je bilo kasnije. Sad dok ne stignemo dotle, ako mi dozvolite......U leto 1944 u

junu mesecu oni su sve, jo{ nije bio krajnji fa{isti~ki re`im, sve jevrejske zatvorenike iz svih

madjarskih zatvora pokupili su nas u Budimpe{ti u jednom zatvoru. Tamo je re`im naravno,

bio sasvim druk~iji. Mi smo morali zatvorsku ode}u da nosimo, bosi smo bili, nismo imali

~arape ni cipele ni ni{ta, hrana je bila isklju~ivo zatvorska, sve nam je bilo oduzeto. To je

bilo krajem juna '44.

Tu jo{ nisu Njila{i do{li na vlast?

- Ne. Nisu.

Koja je to bila vlada?

- Neznam koja je to bila vlada, ali to je bila. U tom periodu je vr{ena deportacija.

I vas jevrejske zatvorenike su koncen.....

Kako se zvao taj zatvor?

- Gijtofohas, centralni zatvor da ka`em u Pe{ti.

Koliko vas je bilo tamo Jevrejki?

- Tamo nas je bilo oko stotinak, jer nas su iz Marijanostre, onda su doveli bila je u

Kalo~i, bila je jedna na{a drugarica iz Subotice, onda su doveli iz zatvora iz Erdelja, sve

jevrejske zatvorenike iz cele Madjarske i kriminalce i politi~ke i `ene i mu{karce sve su

doneli.

Iz razli~itih delova anektikranih Madjarskoj i iz Transilvanije.?

- Da. I iz Transilavnije.

Je li bilo tu i mu{karaca?

- Bilo je. Ali mi sa njima nismo imali nikakav kontakt, nikakve veze nismo imali i tu

je sa nama bila Zora Rako{i, odnosno Zora [er, rodjena sestra Ma}i{a Rako{ja, ali ona je

`ivela pre rata tu, Zora [er.

Udata [er?

- Udata [er.

I ona je bila hap{ena kao komunista?

- Da. Kao komunista. Mi smo opet tu imali svoje zatvorsko rukovodstvo, sve je bilo

organizovano, pisali se materijali na toalet papiru, drugog papira nismo imali, prou~avala se

“Pitanja lenjinizmu”, ve} po se}anju, bilo je puno Jevrejki koje su bile, tako da tu je bilo to

zajedni~ko rukovodstvo bez obzira {to smo mi pripadali Komunisti~koj partiji Jugoslavije, to

je bilo zajedni~ko rukovodstvo. I tu po{to je jo{ bila sa nama jedna grupa i `ena iz

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

15

Transinvanije iz Erdelja koje nisu bile pravosna`no osudjene one su imale pravo mi nismo

imale pravo ni na kakve pakete, one su imale pravo da dobijaju hranu spolja i to je pe{tanska

partijska organizacija organizovala i svaki dan je njima stizala hrana koju su oni delili. Tu je

bilo ka`em, zatvorski, re`im je tu bio gadan, ja sam dobila neke patike, nisam mogla da hodam

bosa, jo{ su rane bile vrlo nisu vi{e postojale ali... i evo tako, tako smo mi tu `iveli.

Dokle?

- Do 19. oktobra. Kad je do{la ta Sala{ijeva, njila{ka vlast,,,,zato sam malopre

spomenula Zoru Rako{ jer tada su bacani letci. Budimpe{ta je bombardovana u to vreme u

avgustu dnevno dva puta, pre podne i popodne i onda su Saveznici bacali i letke i do nas je

stigao letak na kome je pisalo da li ti pere{ ruke i onda je tamo pisalo 300.000 madjarskih

Jevreja je pobijeno u gasnim komorama Osjecima. Tako da smo mi znali to je bio momenat

kad sam saznala da su u gasu ubijeni, pretpostavljala sam. To smo sa tog letka saznala,

Au{vic, je li tako. I Zora Rako{i je, poku{avali su da vode pregovore da nas puste na slobodu

jer se ve} videlo da je za Madjarsku kraj rata blizu. To je bilo pre nego {to je Horti onaj svoj

proglas dao. Medjutim, nisu nas pustili i onda je do{la ta krajnja desni~arska vlast i nas su 19.

oktobra ceo zatvor ispraznili i odveli u Komarom na teritoriji Madjarske, tamo su nas

smestili. To su bili zatvori kao kazamati, neke polupodzemne ogromne sobe i mi smo tamo

stigli na{a grupa, bilo nas je stotinak.

@ena Jevrejki.

- @ena Jevrejki. Ja sada govorim isklju~ivo o svojoj grupi. Kada smo stigli tamo,

tamo je ve} bila grupa uhap{enika ili koji su bili u logoru u Ba~koj Topoli, to su isto bili

politi~ki zatvorenici, `ene, koje su bile uhap{ene '43. '44.

Jevrejke?

- Me{ano. To su bile uglavnom Srpkinje, a bilo je nekoliko Jevrejki medju njima, to

su bile i one `ene koje su imale baze na sala{ima gde su se krili ilegalci, bilo je puno mladih

devojaka od 16 godina. Zatekli smo tu grupu i zatekli smo jo{ jednu grupu onih zatvorenika

politi~kih osudjenika koji su bili prethodno u zatvoru u [atoraljauteh koji su napravili 19.

marta proboj iz tog zatvora.

Iz kog zatvora?

- [atoraljauteh.

Gde je to?

To je gore u severoisto~noj Madjarskoj negde opet daleko.

Jevrejke?

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

16

- Ne. To je bio zatvor gde su opet bili komunisti iz Ba~ke, politi~ki zatvorenici iz

Ba~ke.

[ta su izvr{ili, proboj?

- Izvr{ili proboj 19. ili 20. marta taman kad su Nemci okupirali Madjarsku i od onih

koji su izvr{ili proboj njih 59 je ubijeno, koje obe{eno, koje ubijeno a oni koji su ostali ti su

do{li.

Kakav je tu bio re`im?

- Tu smo bili vrlo kratko. Re`im je bio vojni~ki. Ja mislim da su tu bili vojnici. Tu nas

je bilo 90 u jednoj velikoj sobi, u drugim sobama su bile ove na{e drugarice ali smo se mogle

me{ati. Pa stvorili smo opet neki zajedni~ki kolektiv ali sad od ovih Jevrejki i od ovih drugih

i 7. novembra '44. taman smo proslavili spomen na veliku Oktobarsku revoluciju, podelili jo{

malo tri-~etiri bombonice {to smo imali i onda su rekli uve~e u mraku - napolje na hodnik. Sa

stvarima? Ne. Bili smo ubedjeni gde }emo. I postrojili su nas po dve u redu i tada smo videli

da je stigla i ona grupa na{ih drugarica ne Jevrejki koje su ostale u Marijanostri i njih su

dovukli tu. Mislili smo da su one bar oslobodjene, a za nas su rekli po deset ih pu{tajte pred

ma{ine. U{li smo u veliku sobu gde je bilo deset pisa}ih ma{ina, za pisa}om ma{inom je

sedela neka `enska osoba, ako se ja dobro se}am, I oni su uzeli sve na{e generalije, podatke

li~ne i ti listovi postoje. Ja sam tu dobila broj 126.402 ili 403 i posle su nas vratili u }elije,

odnosno te velike sobe i 11. novembra su nas, tu su ve} bili u drugom delu zatvora i mu{karci

iz svih tih madjarskih zatvora i tada su 11. novembra u vagone i ~etiri dana smo putovali i

stigli smo na `elezni~ku stanicu Dahao.

Jesu li vas tamo do~ekali SS Nemci?

- Pa tu su i{li sa nama.

A ve} su vas pratili iz tog zatvora?

- Ve} su nas u tom zatvoru, 7. novembra, pre podne su pro{li Esesovci, a uve~e su nas

predali i ve} te liste su i{le sa nama.

Zna~i Nemci su vas preuzeli u zatvoru i odveli u Dahau. Kakav je bio re`im tokom

transporta?

- Pa. Zatvoreni, sto~ni vagoni, jedanput smo negde stigli negde, jednom smo usput

dobili neku hranu, valjda smo jedanput mogli i da izadjemo iz tog vagona i to je sve. I stigli

smo u Dahao. I kada smo stigli tu smo videli mu{karce i `ene i tu smo sreli drugaricu jednu

koja je jo{ ranije pu{tena iz zatvora pa je opet uhvatili i tu smo prvi put videli prave logora{e

u {traftastim odelima. Dodu{e bili su ~isti, imali su kape na glave, bili su obrijani do{li su sa

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

17

kolima da pomognu valjda da se nosi prtljag. Tu smo prvi put u `ivotu videli ona tupa lica

potpuno bezizra`ajna i nismo mogli da shvatimo to. Jer mi smo bili prethodno u zatvoru ali

smo `iveli svojim politickim ~ak `ivotom i kolektivnim i odjedanput vidite tupa lica. To

~ovek ne mo`e da zamisli kakva su to lica bila, potpuno bezizra`ajna, ubijena. Onda smo

krenuli pe{ke sa te stanice Dahao, stigli smo u neki podlager Alah se zvao. To je bio mu{ki

logor, ali su `ene smestili tu, stvari nam nisu oduzeli, ostali smo u svojim stvarima i tu smo

do{li u dodir sa francuskim logora{ima. Oni su nas na{li i tu je bio jedan lekar, Francuz, koji

je pre`iveo i dobili smo od njih i lekove i primili su nas, i tu smo bili osam dana. Ali smo svi

bili zajedno i Jevreji i nejevreji.

Sve sami politi~ki zatvorenici?

- Ova grupa je bila sami politi~ki zatvorenici. I 21. novembra su nas tu na{u grupu, u

toj na{oj grupi je bilo 125 nas iz Ba~ke, me{ano.

Iz jugoslovenske pokrajine Vojvodine?

- Da. Tu nas je bilo toliko, neznam koliko je bilo ovih drugih iz pe{tanskih zatvora, u

na{oj grupi je bilo oko 20 Jevrejki, a ostale su bile uglavnom Srpkinje. I mi smo 21.

novembra opet uvagonirani, ali sad su vojnici bili sa nama u vagonu, vrata su bila otvorena i

deportovani smo za Bergen Belzen. 4. novembra smo stigli uve~e u Bergen Belzen na

`elezni~ku stanicu i onda smo i{li pe{ke kroz {umu. T to je gore na severu Nema~ke, blizu

Hanovera, valjda stotinak kilometara od Hanovera i pesak je bio, no} i onda smo stigli u taj

logor. Prvo smo bili sme{teni u jednoj baraci. Mi smo ostali stalno zajedno, stvari su, stalno

smo imali svoje stvari i stalno smo imali svoje rukovodstvo, ilegalno, politi~ko ilegalno ali to

je jako mnogo zna~ilo. Mi smo u nekim momentima ~ak i Nemce zadivili sa tom

organizovano{}u, jer mi smo uvek bili kompaktni. Smestili nas u prljavu baraku. Mi smo

odmah dohvatili kofu vode, ~istili baraku i sve doveli u red. I to je jako mnogo zna~ilo ta

na{a organizovanost, uvek se znalo ko {ta treba da radi i ko }e da naredjuje a, ko }e da slu{a.

Jel tu ilegalnu organizaciju zatvorenika jel to bila komunisti~ka partija Jugoslavije?

- To je bilo me{ano. Ako smo bili, tu je bilo uvek me{ano, jer sa nama je bila iz

madjarske Komunisti~ke partije jedna velika grupa, to su bile samo Jevrejke ali one su bile

uvek sa nama, i one su bile u tom rukovodstvu. U tom rukovodstvu su bile otprilike tri-~etiri

devojke iz Jugoslovenske komunisti~ke partije i dve - tri iz Madjarske. Bila je Magda Simin

Bo{an, ona `ivi u Novom Sadu, bila je Marta Husar, sad doktor, onda je bila u to vreme Zora

Rako{i, odnosno Zora [er, bila je Sas Agnesa u rukovodstvu, a od Madjarica je bila, zvala se

Vamo{ Ilonka koja je tada ve} valjda tre}i ~etvrti put hap{ena i bila je jo{ jedna [algo Er`i i

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

18

jo{ jedana je bila Han Friderika, posle je pomadjarila ime, ali ja ka`em pod onim imenom. To

je bilo uglavnom to rukovodstvo u logoru.

To je i va{ moral dr`alo?

- Pa i moral i to nam je pomoglo da pre`ivimo, ali i moral, znate. Mi smo stigli u

Bergen Belzen, i ja sam srela dve moje drugarice koje su do{le da me posete Eva Timar i jo{

jedna i ja sam rekla deco ne brinite ni{ta, idu}e godine smo mi u ova doba na fakultetu u

Beogradu. Bili smo malo i obave{teni, imali smo ~vrstu veru, optimizam. I to nas je spaslo. U

Bergen Belzenu smo prvo bile sme{tene u jednoj baraci gde su u jednoj polovini bile `ene sa

devoj~icama, samo je jedan de~ko bio sa majkom i tu smo ostali jedno vrlo kratko vreme. I tu

smo mi odmah organizovali i njih da odr`avamo ~isto latrinu i vodu i sve. Odmah je to

krenulo. Odmah su nas posle toga, to je bio kraj novembra, u po~etku decembra odmah su nas

prebacili u jednu lepu veliku baraku. To je bio veliki `enski logor gde smo imali u okviru

barake i “va{raum” (prostorija za pranje), relativno ~isto je bilo i jo{ je bilo relativno

normalno, nije bio normalan `ivot ali jo{ nije po~elo ono grozno u Bergen Belzenu, jo{ se

dobijala i hrana i tu }u ispri~ati jedan dogadjaj koji moram da ispri~an. Po{to naravno ogrev

nismo dobijali a le`ali smo u krevete na sprat po dve u le`aju i vadile smo one daske od

kreveta i sa time smo lo`ile. I u jednom momentu je jedna cepala dasku i Nemac udje u

baraku i ka`e ko je cepao drva. Ko {teti imovinu nema~kog Rajha? Ko? Sad mi da odamo

ne}emo, je li. Medjutim, ta `ena zvala se Grinberger Seka Iboja, iz Ba~ke, ona je ina~e iz

Sombora bila, bila je u tom ba~kotopolskom logoru, ona istupi i ka`e ja sam. Nemac joj dva

ogromna {amara i posle toga je do{ao Nemac i rekao {est `ena da podju u {umu po drva.

Mislim mogao je da je ubije i mi smo to i o~ekivali.

On je rekao, donesite drva i lo`ite.

- Da.

Je li to bio SS ili Vernaht, stariji vojnik?

- To je bio Vernaht, stariji vojnik. To je ve} decembar '44. E sad, u toj baraci mi smo

ostale do januara, ali tu kad smo stigli u Bergen Belzen, tada je jo{ bila unutra{nja logorska

uprava, kapoi bile su Slovakinje, ta unutraa{nja...

Politi~ke, kriminalne zatvorenike, Jevrejke, Slovakinje?

- Jevrejke Slovakinje i desilo se to da je jedna iz na{e grupe poznavala tu koja je bila

“Lagerestelte” i uspele smo da na{e devojke razmeste u neke od tih dobrih radnih komandi.

Dve su radile u SS - {najderaju, pa onda tamo gde su stizali paketi od kojih su onih oduzimali

od Holandjana, trebalo je to sredjivati, pa se moglo, po{to nama nisu oduzeli ni satove.

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

19

Ni{ta vam nisu od li~nih stvari oduzeli?

- Ni{ta. Onda ove na{e devojke koje su radile na takvim mestima, u nekim

magacinima, ujutru odu u nekim iscepanim cipelama a vrate se u ispravnim. Ali to je sve

moglo jer smo bile u kolektivu. Niko nije za sebe krao, krao je za kolektiv i to se delilo.

Mislim, ja to nagla{avam zato {to je to i...... E, sad, krajem decembra onda se menjao re`im

jer onda su ve} po~eli da dolaze iz, onda je stigla ekipa Poljakinja iz Au{vica, i onda je

“Lageratesta” postala Poljakinja i uop{te u logor je dolazilo sve vi{e ljudi za koje logor nije

bio zapravo ni osposobljen.

Oni zatvorenici koji su iz logora bili na udaru verovatno ofanzive sovjetskih grupa?

- Jeste. I tako je logor postao pretesan za sve one koji su dolazili. I sad se menjao

re`im, sad je logor postao stvarno pravi koncentracioni logor.

Ko je bio upravnik logora?

- Tada je postao Kramer, onaj Kramer koji je do{ao iz Au{vica, koji je bio komandant

logora Au{vic.

Koji su bili stra`ari?

- Stra`ari su esesovci, bile su esesovke i bio je ~ak medju esesovcima bili su i oni

Folksdoj~er iz Madjarske koji skoro nisu ni znali nema~ki, ali je bio esesovac.

A otkud oni vojnici iz Vermahta tu?

- Znate {ta. Ja ne mogu da se setim gde je bio Vermaht.

Jeste li radili ne{to i kako ste vi radili?

- Prvo sam bila bolni~arka u baraci i kad je odlazio jedan transport iz na{e grupe na

rad kad smo ve} videli da to postaje grozno, krematorijum je po~eo da radi u Bergen Belzenu,

ve} smo videli le{eve naslagane ispred baraka oni koji no}u umru, to ujutru nasla`u.

Kad smo mi do{li to je bio novembar. U decembru su po~eli da pristi`u transporti iz

Madjarske koji su i{li pe{ke, koji su stizali bolesni, pristizale su `ene iz var{avskog ustanka,

hrana u drugoj polovini januara je jako smanjena, u februaru je ve} po~eo da hara pegavac.

Pegavi tifus '44.

- Da. '45.

I tu se sada gomilaju le{evi?

- Gomilaju se le{evi, da.

Da li je tad ustanovljen krematorijum?

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

20

- Ne. Krematorijum je postojao ranije, jedan mali, koji uop{te nije mogao da primi

onaj broj koji je umirao, broj le{eva, jer u po~etku mi smo prvi put miris krematorijuma

osetili negde sredinom januara.

Je li plamen ili miris?

- Samo miris, omirisali smo prvi put i onda smo rekli da ako mo`e da se ode na rad, ko

mo`e da ode na rad i onda je oti{la sredinom januara jedna na{a grupa na rad u

Folksvagenovu fabriku. A ja sam bila u istom tom transportu, mene su uve~e pre polaska

izvadili iz transporta jer sam bila registrovana kao bolni~arka. I posle toga su nas prebacili,

logor se dalje {irio pa su jedan deo opet otvorili za `ene, pa su nas prebacili a u one barake

gde smo mi bili tu su smestili, to sam ja posle videla, porodice, jer nisu svi deportovani iz

Vojvodine oti{li u Au{vic A tu je bila jedna baraka u kojoj je bio doktor Sende, lekar iz

Apatina i njegova `ena je bila sa njim i njegova }erka. A ja sam, kad sam ve} bila u toj

povrtarskoj komandi, kad smo nosili povr}e, to je bio drum, pa sa druma se i{lo na jednu

stranu jedna baraka, a na drugu stranu druga, ja sam, po{to sam radila u toj “Gemize”

komandi mi smo kolima nosili repu, krompir i to {to je trebalo na kuhinju Mi smo umesto

konja vukli kola, gurali i onda po{to smo bili gladni, a bilo je i takvih, polovina na{ih, tri

~etvrtine nije radilo ni{ta, onda kad prolazimo pored ovog dela logora koji su dobijali paket

od Crvenog Krsta [vajcarskog, onda ja se otka~im od mojih kola, udjem kroz kapiju, unesem

d`ak~e krompira u tu baraku gde su ovi bili iz Apatina i Vojvodine, dobijemo od njih paklicu

cigarete za taj krompir i kad se kola vra}aju na{a onda se priklju~imo. A uve~e je mnogo

lak{e bilo {vercovati paklicu cigareta nego d`ak~e krompira.

Jednom re~ju, vi ste neko vreme bili bolni~arka a onda kako razumem bili dodeljeni u

jednu radnu grupu, ba{tovanluk, i gajili ste povr}e?

- Ne. Mi smo bili konji.

Vi ste bili konji. A ko su bili povrtari. Slali su vas sa kolima u ba{te da donosite

povr}e?

- Ne iz trapa smo vadili krompir, pa smo tovarili na kola pa smo ta kola gurali na

kuhinju. Odmah smo se vra}ali natrag i ponovo.

To nije bio lak posao?

- Za nas to je bio u`asno te`ak posao jer mi smo bili slabi ali i Nemci su to smatrali da

je to te`ak posao i mi smo dobijali ~etvorostruku koli~inu hleba sa margarinom za taj posao.

Glad je bila u`asna. Mi smo dobijali par~e hleba, {ta ja znam, recimo deset sa deset, a

debljine tri ~etiri santimetara to je bilo valjda. Za jelo smo dobijali tu kuvanu sto~nu repu u

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

21

kojoj je bilo malo krompira tu i tamo neke mrvice mesa, za doru~ak neku kafu, to je bila crna

voda, a za ve~ereu smo ponekad u po~etku smo dobili ka{iku dve marmelade ili recimo par~e

margarina.

U kom ste mesecu ve} bili u toj grupi koja je vukla povr}e?

- To je bilo po mom negde u februaru.

Kakvo je op{te stanje bilo, da li je imalo puno zatvorenika u Bergen Belzenu?

- u Bergen Belzenu je bilo jako puno zatvorenika. Ja zapravo i neznam koliko je tih

logora bilo. To je bilo izdeljeno na logore koji su bili odvojeni kapijama, i ja znam za taj deo

logora gde su bile `ene, znam za taj deo logora gde su bile `ene koje rade gde sam i ja bila,

znam za taj familijalager u kome sam ulazila gde su bile porodice to znam. Znam da je bilo

mu{karaca, gde je bio njihov logor to ja neznam. Jer poslednjih dana pre oslobodjenja, Nemci

su napustili logor onda su madjarski vojnici preuzeli tu unutra{nju stra`u. I onda ujutru kad

mi dodjemo ispred kuhinje su bile ljuske od krompira. Uvek smo na tim ljuskama od

krompira zaticali mrtve mu{karce, ubijene mu{karce jer su bili toliko gladni da su leteli na

ljuske i onda su ovi pucali u njih, Nemci. Jednog dana, to je bilo poslednjih dana, mi smo

vukli ta kola, doleteli su do na{ih kola neki mu{karci, madjarski vojnik je izvadio pu{ku jer

i{ao je sa pu{kom, iz neposredne blizine je ubio onako, ja sam osetila metak je pro{i{ao i

mu{karac je pao, zato {to je hteo da uzme krompir jer je bio gladan, ne gladan. To nije bila

glad. Bio je kanabalizam u logoru.

Jeste li vi videli scene kanabalizma?

- Ja sam videla, po{to smo mi stalno bili na tom putu na jednom placu, ~u~ao je

mu{karac ceo dan sa uvetom jednim u ustima, ljudskim, jer su ga uhvatili i on je ceo dan dok

nije pao dok ga nisu ubili ~u~ao, kle~ao. A sad to {to ka`ete le{evi su se gomilali, umiralo se

na stotine. I u po~etku su le{eve do krematorijuma, gde su kopali veliku rupu, jamu, prvo su

prevozili na onim kolima. Ljudska radna snaga je prikolicu vukla i tako su preno{eni le{evi.

Posle toga vi{e nije bilo. I poslednjih dana su i{le beskona~ne kolone onim “Lager{tase” i na

kraju je bio krematorijum.

- Je li krematorijum bio u otvorenoj jami?

- Ne. To je izgradjen ali vi{e nije mogao da prihvati. Spaljivano je u jami, ali vi{e ni u

jami nisu palili.

Zna~i tom logorskom ulicom se kretale kolone?

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

22

- Kretale se kolone, {to ja ka`em `ivih le{eva koji su vukli. Po ~etiri `ene vuku petu

po onoj travi, na ruke vezan kaj{, na noge vezan kaj{, padne, ako padne taj koji hoda vi{e

ustat ne mo`e i dodje u slede}oj i slede}a kolona.

Da li je to bila neprekidna kolona?

- Neprekidna kolona. Poslednjih dana u logoru vi{e nije bilo ni vode, nije bilo ni

hrane. Ove na{e drugarice, mi smo se ipak, ja sam ostala u toj arbajskomandi, je li, bila sam u

baraci gde sam le`ala u krevetu. Na{e drugarice koje su ostale, koje nisu radile vi{e ni{ta, one

su bile preme{tene na kraj barake, gde su na podu bez igde i~ega sedele, le`ale, polumrtve,

bez vode. A mi po{to smo bile u kolektivu mi smo na vreme mislile da nabavimo neku hranu,

mi smo te cigarete {to smo {vercovale menjali, trampili, za hleb, za {e}er, za margarin, tako

da poslednjih dana kad vi{e nikakvu hranu nisu davali svaka od nas je svaki dan dobila

ka{iku {e}era i par~e margarina. Onda poku{avali smo mi koji smo radili poku{avali smo da

im unesemo vodu u logor. Uspeli smo da donesemo pola kante vode. Ali svejedno mi smo do

poslednjeg momenta bili u kolektivu. Organizovano. Oslobodjeni smo 15. aprila popodne, jo{

{uma nije bila olistala, a logor je otprilike 100-200 metara bio od druma, mi smo videle, na

tim kolima na kojima sam ja radila me{ano dru{tvo, bilo je nas Jugoslovenki, bila je jedna

Ukrajinka, bila je jedna Francuskinja, i lepo smo se slagale. I sad, {uma nije olistala,

poslepodne, i vidimo prolaze neka borna kola sa belim petokrakama. Ka`em ja - povla~e se

Nemci. A jedna ka`e a {ta ako idu u napad. To vi{e nisu bili Nemci. I posle toga logor je

oslobodjen, komandant logora Kramer sa megafonom na kolima prolazi logorom, Englezi su

nas oslobodili, pa voze kroz logor i on daje opomenu da ostanemo mirni, da svako ostane na

svom mestu. Mi, ova moja ekipa, mi smo bili potovarili na kola ono {to je trebalo da nosimo

za kuhinju, jo{ smo lepo sa nema~kim stra`arem odgurali kola do kuhinje i kad smo stigle do

kuhinje onda smo sele. I nama je odjednom sinulo da mi to vi{e ne moramo da radimo. I

nema~ka stra`arka SS je po~ela da se dere na nas, jer ona je smatrala da ona jo{ mo`e, {ta

vam pada na pamet. I sad je po~elo, ja sam sutradan dobila pegavac, a od sutradam smo jo{

i{li da nabavimo neku hranu, Englezi su zatekli, ja mislim da tu zapravo bilo je onih koji su

bili bolesni, bilo je onih koji su imali pegavac, bilo je onih koji su preboleli pegavac, a ostali

su svi bili bolesni, iznemogli do krajnosti. Zdravih jedva da je bilo. Onda i Englezi su

sutradan po~eli neke konzerve da dele, mi smo se dr`ali zajedno da ne jedemo tu masnu hranu

i oni koji su mogli da se kre}u brinuli su se o onima koji se ba{ nisu mogli kretati. To je bio

16. april, onda su vrlo brzo osposobili nema~ke kasarne u Bergenu, to je pet-{est kilometara,

nemam predstavu vi{e, ja sam imala pegavac, skinuli su sve sa mene, potrpali me u engleska

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

23

sanitetska kola i prebacili u Berger. Tamo su bile mobilisane nema~ke bolni~arke, koje su

nas prale, namestili su krevet i tu sam bila u nekoj kao nazovi bolnicom sa temperaturom od

39, naravno nikakvi lekovi ni{ta i 1. maja sam osvanula bez temperature i prebolela sam

pegavac. Od ove grupe u kojoj sam ja bila otprilike 60 odsto je umrlo.

U ovoj va{oj organizovanoj grupi?

- Da.

Od gladi?

- Koje od gladi, koje od pegavca, neko od tuberkuloze, na primer, jedna mlada lepa

devojka iz Novog Sada, zvala se Kadelburg Gerda umrla u Bergen Belzenu od tuberkuloze.

U va{oj grupi je bilo ne{to preko sto?

- Bilo nas je 125 u Bergen Belzenu iz vojvodjanskih. Starije `ene su uglavnom

umirale.

Vi ra~unate da je 50 do 60 odsto stradalo u Bergen Belzenu?

- Da. A oni koji su oti{li sa transportom oni su ostali `ivi.

Sa kojim transportom?

- Ono {to sam rekla da sredinom januara, 15. januara jedna grupa oti{la na rad u

Salcveder, oni su ostali `ivi. Ovo je ipak ~ak i za Nema~ku netipi~no ovo {to se na kraju u

Bergen Belzenu desilo. Jer tu je jako mnogo ljudi bez hrane, bez ikakvih mogu}nosti

higijenskih, ceo logor je bio zagadjen. Vi ste gazili po ljudskom izmetu. Eto to je ovo {to se

Bergen Belzena ti~e. Odmah su na{i ratni zarobljenici, bili su blizu, oni su prisko~ili u

pomo}, spasavali su nas. Posle 15 dana oni su organizovali za nas u [tajnhderu oporavak u

jednom malom mestu. Uz pomo} Engleza rekvirirane su pansioni i sme{teni smo tamo pod

lekarski nadzor i sve to. Jo{ smo svi bili zajedno sa ovim na{im drugaricama iz Budimpe{te,

ali u tom periodu, u leto '45. onda smo ve} podeljeni po nacionalnim grupama.

Zna~i pomogli su vas jugoslovenski ratni zarobljenici?

- Da. Jugoslovenski ratni zarobljenici oni koji su bili levi~ari. Znate da su bili

odvojeni. Oni koji su bili u Falingbonstenu, to su bili Jevreji i levi~ari.

U kom logoru su bili?

- Falingbonstenu. Oni su bili blizu Bergen Belzena. Oni su ja mislim u roku od deset

dana, ako ne i br`e po~eli da donose pakete, da se brinu o nama, da nas vra}aju u `ivot. I onda

sad, zna~i bila sam i ja u [tajnhuderu na oporavku i tamo smo imali komandanta jednog

jugoslovenskog ratnog zarobljenika oficira koji je brinuo o nama, to je sve bilo lepo

organizovano.

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

24

Ko je to bio?

- Bio je Jova Arseni}. On je bio sa nama u [tajfudeu i ja sam se posle izvesnog

vremena kad sam se ose}ala dobro vratila u Bergen, po{to sam smatrala da treba da radim,

onda sam tamo prevodila sa srpskog na madjarski.

Gde ste radili?

- Tamo je bila ta Sas Agnesa, ona je ... Mi smo bili tamo nas ~etiri, ona neznam gde je

bila, prevodili smo materijale sa srpskog na madjarski za ove na{e drugarice kojima je trebalo

jer o nama su se brinuli na{i ratni zarobljenici, pa smo agitovali za povratak u zemlju i to.

Zna~i bavili ste se politi~kim radom da zatvorenici ne ostanu na Zapadu da idu ku}i?

- Jedanput zamalo {to nismo batine dobile od na{ih, upali smo u neki zatvoreni~ki

vojni logor, jugoslovenski i smatrale smo da moramo da ubedjujemo sve i da se vra}amo.

Upali ste u kraljevski logor I oni vas poteraju?

- Sko~ili smo u d`ip. Eto to je pri~a. I onda sam se vratila u Jugoslaviju 20. oktobra '45.

- godinu dana posle oslobodjenja Beograda. Mi smo ta~no na dan oslobodjenja Beograda

krenuli iz Pe{te. To je ironija, sudbina. Tada je po~ela na{a prava golgota. Vratila sam se i

naravno u Somboru nikog `ivog nisam zatekla od mojih.

Od Jevreja, 3.000 somborskih Jevreja ste zatekli nekoliko?

- Malo, jako malo. Neznam ta~no koliko se vratilo.

Jeste li zatekli va{ stan, ku}u?

- Pa ku}a je postojala, u stan su se uselili Madjari, pa po{to sam ja do{la, onda sam

pola stana oslobodila od njih i onda sam po~ela da radim jer ne{to se moralo jesti i onda sam

radila u somborskoj radni~ko-slu`beni~koj zadruzi kao ~inovnica na blagajni I ovde, onde, i

do{la sam u decembru '45. na studije u Beogradu, jer sam znala da postoji taj jevrejski

studentski dom u Kosmaskoj br. 19. Bilo nam je obezbedjeno 300 dinara mese~no, ru~ak i

spavanje. Mi smo u jednoj sobi po{to nikad niko nije hteo kolko mesta je bilo mi smo imali 5

kreveta u kojima je spavalo nas devet. Jer ko god se javio ako nema gde da spava onda ne}e

da studira, onda svako je primio nekog u krevet. Ja sam u sobi sa Evom Timar, Magdom

Berger, onda je bila tamo Magdina sestra koja je umrla, zatim Rita Noah, Rozina, i mi smo

naravno tu imali i svoj kolektiv i eto. To mi je pomoglo. Neznam da li bih do{la da studiram

da nisam imala makar toliko obezbedjeno.

To u Kosmajskoj 19 je u stvari zgrada E{kena{ke sinagoge u Beogradu, koja je na

spratovima imala stanove i administrativne prostorije i tu je sme{ten taj jevrejski studentski

dom. Koliko vas je bilo u tome?

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

25

- Neznam koliko nas je bilo. Mu{karci su spavali u nekim sobama, dve sobe njih 20.

Bila je jedna soba koju smo grejali, to je slu`ilo kao u~ionica i tamo je bio i klavir i tamo kad

nekom padne na pamet sviralo, igralo i mu{karci su se tamo i brijali, jer to je bila jedino topla

prostorija.

Zna~i, spavalo se u hladnim prostorijama?

- I umivalo se u hladnim.

A gde ste se hranili?

- Ru~ali smo u jevrejskoj menzi.

Gde je bila sme{tena jevrejska menza?

- Bila je sme{tena u ulici Stevana Visokog.

To je pre rata bio zanatski dom koji je podiglo Jevrejsko `ensko dru{tvo u Beogradu.

Za vreme rata je tu bila sme{tena jevrejska bolnica ~iji su svi lekari i bolesnici ubijeni u

pokretnom kamionu, i zna~i tu je bila menza?

- Da.

Dobra ishrana?

- [ta ja znam da li je bila dobra ishrana. Bila je hrana.

Ko je osnovao menzu, jevrejska op{tina ili savez jevrejskih op{tina Jugoslavije?

- To neznam ko je organizovao. Jednom re~ju, i Bergerova je svr{ila tehnologiju,

industrijsku tehnologiju, i Eva Tima je svr{ila {ta - gradjevinsku tehniku i Rita Noah je

svr{ila gradjevinsku tehniku i svi koji smo zavr{ili svi smo zahvaljuju}i tome i zavr{ili

fakultete i postali da ka`em vredni stru~njaci.

Ka`ite mi, jeste li tu ~etiri godine bili u jevrejskom studentskom domu?

- Ne. Ja sam ranije oti{la ali ovi drugi su ostali, oti{la sam i vra}ala sam se. To mi je

bila baza.

Jeste li dolazili na kulturni ili omladinskih `ivot u jevrejsku op{tinu?

- Onda ne. Onda nije bilo. Mi smo samo normalno odr`avali svoje kru`oke. To nije

bilo posebno. Nama je onda bilo najva`nije da u~imo.

Koju ste {kolu zavr{ili, koji fakultet?

- Tehnolo{ki fakultet, diplomirala sam 1951. u decembru, onda sam se zaposlila prvo

u "Dugi" fabrici boja, zatim sam se zaposlila u Vin~i, u Institutu za nuklearna nauke "Boris

Kidri~", Vin~a, tamo sam radila 13 godina, tamo sam doktorirala, radila sam prvo na analitici

urana, {to je bilo onda interesantno, pa na analizi te{ke vode i bavila sam se stabilnim

izotopima i kada sam to zavr{ila oti{la sam u Pan~evo u Hemijsku industriju Pan~evo, to je

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

26

fabrika djubriva gde sam bila {ef istra`iva~ke laboratorije. I u medjuvremenu, neznam da li je

to interesantno, ja sam naravno uvek bila politi~ki aktivna. Bila sam i ono {to jo{ `elim da

ka`em ja sam bila aktivna u partijskoj organizaciji, sekretar komiteta i sve to ali negde

sredinom 50. ili '60. godina po~ela je da radi ta sekcija biv{ih politi~kih zatvorenika

interniraca i deportiraca. Prvo je bila formirana jedna komisija uz Saveza boraca, da li je to

bila komisija ili tako ne{to, posle je to preraslo u sekciju koja je imala izbore i sve to i

kongresi i posle '61. to je pre{lo u Savez boraca. Ja sam bila ~lan saveznog odbora Saveza

boraca Jugoslavije. A prethodno sam bila sekretar ove sekcije biv{ih politi~kih zatvorenika,

interniraca i deportiraca Srbije. Zato sam ovo htela da ka`em mislim u tom periodu je to

po~elo.

Jeste se udavali, kad za koga?

- Udala sam se 1959. godine, moj mu` je radio u Matemati~kom institutu. Zavr{io je

bio pre rata srednju Brodarsku {kolu, mormari~ku. Tu se zaposlio, tu je na opservatoriji bio

poslat pre rata pa se posle rata vratio na Matemati~ki institut, Umro je kao sekretar tog

instituta.

Ko je od va{e familije ostao `iv?

- Pa ostala je moja sestra od tetke koja je moje godi{te Ona je bila u Au{vicu, medju

prvima je odneta i ostala je ‘iva ta moja starija sestra od tetke, ja nisam imala rodjenu sestru

mi smo zajedno odrasle, ona je ostala, ona je bila u Partizanima, zavr{ila je rat kao zastavnik.

Kako se ona zove?

- Ru`a Franceti}. Ranije Ru`a Blao. Ona je isto iz Ba~ke Topole. To je ona koja je

hap{ena bila '41. sa stomakom i materijalom, porodila se, dete joj ostalo `ivi, ona je oti{la u

Partizane, dete je ostalo u Topoli, dete su spasli kumovi njeni koji su `iveli u Novom Sadu,

polunemci, polumadjari, koji su dete spasli.

Ose}ate li vi jo{ fizi~ke posledice hap{enja, batinanja i rata?

- Pa ovo {to sam ratni vojni invalid, imam te rane, odnosno o`iljke, a zdravstveno

stanje je {ta ja znam.

A psihi~ke posledice i traumu logora da li jo{ ose}ate?

- Pa. To se ne mo`e zaboraviti. To je ne{to {to se ne mo`e i ne treba zaboraviti, mislim

{to ja ose}am ja mislim da smo mi ceo svoj `ivog zapravo proveli sa jednim stra{nim

optere}enjem i u `ivot smo u{li sa takvim optere}enjem koje nije normalno, medjutim,

o~igledno smo nosili u sebi neku snagu da ipak postanemo ljudi i da ostanemo ljudi.

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.

27

Sad ka`ete posle svega toga i va{e anga`ovanosti patriotske, levi~arske i antifa{isti~ke

kako ste do`iveli raspad ove zemlje i sve {to se de{ava?

- Ja sam to stra{no te{ko do`ivela. Bila sam opredeljena jugoslovenski, volela sam

Jugoslaviju, to je prosto nepojmljivo kako smo do{li do toga.

[ta mislite, ko je sve kriv za to?

- Ko je kriv. Ja ne}u da ka`em da je kriv ono {to ka`emo za Zapad, ja mislim da smo

jako mnogo sami krivi {to nismo mogli da uo~imo i {to nismo mogli neke stvari na vreme da

uo~imo u {ta idemo, i {to nismo, to {to mi nismo neke stvari posle rata ra{~istili i {to smo

pustili da dodje do tog strahovitog nacionalizma, nacionalisti~ki ispad al ja mislim da je to

sve zbog toga {to to nije bilo na vreme ra{~i{}eno.

Vi mislite na sva~iji nacionalizam ili na neki poseban nacionalizam?

- Na sva~iji nacionalizam, i hrvatski i srpski i muslimanski i slovena~ki jer je sve to

dovelo do toga.

Jel mislite, sad se pri~a ko je vi{e ratnih zlo~ina ili svireposti ~inio?

- Slu{ajte, u su{tini to je na kraju krajeva svejedno, dal sam ja ubila 50 ljudi ili 150

ljudi to ne menja na ~injenici. Ako sam jednog ubila zato {to je on druge nacionalnosti to je

zlo. I samo jo{ jednu stvar da ka`em ipak, ja kao Jevrejka mogu jednu stvar da ka`em da

jedino za ovih 50 ili 40 godina nikad nisam osetila to da meni smeta to da sam ja Jevrejka bilo

za napredovanje bilo za{ta.

Va{ mu` je bio hri{}anin?

- Moj mu` je bio Srbin, Li~anin, ali on je bio komunista.

Recite mi jel sad odlazite u jevrejsku zajednicu?

- Odlazim. Nisam bila par godina, mislim ja sam ~lan jevrejske zajednice otprilike od

'70. Ja sam se uvek ose}ala Jevrejkom, ali znate {ta to je bio onaj period kad smo mi bili

Jugosloveni. A odlazim u jevrejsku zajednicu, na neko predavanje i tako, ali aktivna nisam.

Imate neku poslednju poruku?

- Poslednja poruka je ta da sam ja ipak ostala jo{ uvek optimista, uprkos svemu. I jo{

uvek volim ljude. Da volim ljude jo{ uvek.

http://collections.ushmm.org Contact [email protected] for further information about this collection

This is a verbatim transcript of spoken word. It is not the primary source, and it has not been checked for spelling or accuracy.