h323 protokol

Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 2 3 Revija18/2005/2 Ericsson Nikola Tesla

Zoran Tripalo, eljko Solari tambuk, Stipan Leroti, Vladimir MariEricsson Nikola Tesla d.d., Zagreb, HrvatskaEricsson Nikola Tesla d.d., Zagreb, Croatia

Zoran Tripalo

Vladimir MariStipan Leroti

eljko Solari tambuk

Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323 ( 3 - 3 8 )

Protokol H.323

1 UvodDugi niz godina telekomunikacijske mree koritene za

uspostavu telefonskih poziva se, u osnovi, temelje na istoj

tehnologiji prospajanju ili komutaciji kanala. Naravno, za

to postoji dobar razlog. Sve do sedamdesetih godina prolo-

ga stoljea, jedini promet u telekomunikacijskim mreama

bio je govorni promet klasina telefonija. Zahtjevi koje ta

usluga namee rezultirali su rjeenjem u kojem je prijenos

govora bio zasnovan na prospajanju fizikog puta (kanala)

kroz telekomunikacijsku mreu i stvaranju veze stalne poja-

sne irine izmeu dva telefona za vrijeme trajanja poziva.

Pojavom raunala pojavila se i potreba za njihovim povezi-

vanjem i razmjenom podataka. Nastaju podatkovne mree

i, konano, Internet. Dok je sam Internet temeljen na pa-

ketnom prijenosu, pristup Internetu, bilo pojedinaca, bilo

kompanija, se zbog velike razgrananosti mrea s prospaja-

njem kanala, u velikoj mjeri temeljio na postojeim teleko-

munikacijskim mreama i koritenju modema. Uz stalno

poveavanje brzine pristupa, takvo rjeenje je funkcionira-

lo relativno dobro dok eksplozija Interneta nije dramatino

poveala podatkovni promet. Rjeenje se nametalo u obliku

nove digitalne paketne mree i odvajanju podatkovnog pro-

meta od mree s prospajanjem kanala koja bi ostala rezervi-

rana za prijenos govora.

Postojanje odvojenih mrea za prijenos govora i podataka

bio je dodatni poticaj razmatranju temeljnih razlika izmeu

njih. Jedna od bitnih razlika je i nain tarifiranja koritenja

Internet veze i telefonskih razgovora. Dok u cijeni korite-

nje Internet veze komponenta udaljenosti nije bitna, u slu-

aju klasine telefonije, ona igra jako vanu ulogu. Upravo

taj ekonomski aspekt je bio kljuan za revoluciju koja se tre-

nutano dogaa u telekomunikacijskoj industriji, a u kojoj se

govor i podaci ponovno susreu, ali ovaj put u paketnim IP

Key words:

H.323 ProtocolVoice over InternetProtocol, VoIPGatewayGatekeeper

Kljune rijei:

Protokol H.323Prijenos govora putemInternetprotokola, VoIPPristupnikUpravnik

Saetak

Standardizirani okvir H.323 predstavlja skup ITU-T prepo-ruka koje opisuju globalnu arhitekturu, mrene elemen-te, signalizacijske protokole i procedure za viemedijske konferencijske sustave preko paketnih mrea, kao i nji-hovu integraciju s mreama s prospajanjem kanala. Kao prvo standardizirano rjeenje za prijenos govora putem Internet protokola (VoIP Voice Over Internet Protocol), protokol H.323 je ubrzo preuzeo znaajan dio toga trita. Zbog toga se i danas, u modernim IP softswitch rjeenji-ma, zahtijeva podrka protokola H.323.Institut za telekomunikacije u Ericssonu Nikoli Tesli je ra-zvojem H.323 pristupnika u okviru EIN 3.1 projekta uve-like pridonio revitalizaciji dijela Ericssonovog portfelja u podruju rjeenja za fiksne mree.

Protocol H.323Abstract

The H.323 framework is represented by a set of ITU-T re-commendations defining global architecture, network ele-ments, signalling protocols and procedures required for packet based multimedia conferencing systems. In addi-tion, it describes the integration of H.323 networks with circuit switched networks. As the first standardized solu-tion in this segment, H.323 has moved VoIP (Voice over Internet Protocol) communication away from proprietary solutions and has taken a large VoIP market share. This, even today, results in high demand for H.323 protocol support in modern IP softswitch solutions.Ericsson Nikola Teslas Research & Development Center has played a major role in the development of H.323 ga-teway solution within the EIN 3.1 project, thereby revitali-zing the fixed network part of Ericssons portfolio.


mreama. Tehnologija prijenosa govora paketnim mreama naziva se i Internet telefonijom (Internet Telephony). Njena snaga je u rasprostranjenosti i popularnosti protokola IP i eksploziji Interneta koji je temeljen na tom protokolu. Brzi napredak tehnologije i izgradnja jakih IP okosnica uvodi IP tehnologiju u svijet govornih komunikacija.S ekonomskoga gledita, prijenos govora paketnim mrea-ma je dao priliku novim telekomunikacijskim igraima da se, pruanjem usluge uspostave meunarodnih poziva kori-tenjem Interneta, ukljue u trinu utakmicu. Ovakva uslu-ga je, zbog koritenja VoIP mrea, osloboena stotina bila-teralnih sporazuma izmeu operatora javnih komutiranih telefonskih mrea (PSTN Public Switched Telephone Ne-twork). Osim toga, paketne mree su programski upravljane i njihova konfiguracija je mnogo fleksibilnija od tradicional-nih PSTN mrea. Unato injenici da takvo koritenje VoIP tehnologije danas prevladava, njen znaaj nije samo u omoguavanju jeftinijih poziva nego novih usluga koje se uvode bre i lake nego u sluaju tradicionalne telefonije. Uz to, korisnika baza se, kao i sama mrea, iri bre i uz veu trokovnu uinkovitost nego u sluaju tradicionalne PSTN mree. Uz pojavu novih igraa, i ove injenice potiu postojee telekomunikacijske operatore i davatelje usluga na migraciju prema VoIP tehnologiji.Kako uspostava i raskidanje poziva spada u najvanije fun-kcije u telekomunikacijskoj mrei, signalizacija je, od samog poetka, bila jedno od kljunih podruja VoIP tehnologija. U prolosti su u razvoj signalizacijskih protokola koritenih u javnim telefonskim mreama s komutacijom kanala (PSTN mree) uloeni znaajni napori. Ti protokoli, poput protokola ISUP i Q.931, su definirani u veem broju detaljnih specifika-cija. To su protokoli koje su razvile i promovirale razne stan-dardizacijske organizacije. Slini napori se zadnjih desetak godina ulau u definiranje VoIP signalizacijskih protokola. Do dananjega dana, prijenos govora preko Internet proto-kola je proao kroz tri evolucijske faze: predkomercijalna (1980. 1995.) raunalno orijentirana (1995. 1998.) potpuno komercijalna (1998. do danas).Predkomercijalna faza je obiljeena znanstvenim aktivnosti-ma na razliitim sveuilitima i znanstvenim organizacijama vezanim uz razvoj Interneta. Primarni zadatak je bila uspo-stava audio i video konferencije preko Interneta, tako da je u ovoj fazi povezivanje s PSTN mreama bilo zanemareno. Ve-inu posla su koordinirale dvije radne skupine u organizaciji Internet Engineering Task Force (IETF), standardizacijskom tijelu za Internet protokole. Radna skupina za prijenos audio i video tokova (AVT Audio/Video Transport) je definirala protokol za prijenos u stvarnom vremenu (RTP Real time Transport Protocol). Radna skupina za upravljanje vieme-dijskim konferencijskim sesijama (MMUSIC Multipar-ty Multimedia Session Control) je razvila obitelj protokola za ostvarenje viemedijskih konferencija preko Interneta, ukljuujui protokol za pokretanje sesije (SIP Session Ini-

tiation Protocol). Protokol SIP je proao mnoge izmjene prije nego to ga je u oujku 1999. godine organizacija IETF pre-dloila kao standard.Raunalno orijentirana faza je zapoela poetkom 1995. po-javom komercijalnih VoIP programskih aplikacija. Ti pro-izvodi su omoguavali uspostavu poziva preko Interneta izmeu dva viemedijska osobna raunala. Sva pamet, signalizacija i upravljake funkcije, su bili smjeteni na oso-bnom raunalu. Prvotno je kvaliteta komunikacije bila ne-dovoljna, ali je sam princip privukao veliku panju javnosti uspostavljajui prvo podruje VoIP primjene: komunikaciju izmeu osobnih raunala. Zbog nepostojanja standardizira-nog signalizacijskog protokola, svaka VoIP aplikacija je bila zasnovana na nestandardnom (vlasnikom) signalizacijskom protokolu, to je onemoguavalo interoperabilnost razliitih proizvoaa i ograniavalo mogunosti koritenja usluge. Organizacija International Telecommunication Union (ITU) je odgovorila tom izazovu zapoevi u svibnju 1995. godine rad na standardizaciji VoIP signalizacijskog protokola. U li-pnju 1996. Studijska grupa 16 telekomunikacijskog standar-dizacijskog sektora organizacije ITU (ITU-T) objavljuje prvu verziju protokola H.323 kao standarda za videokonferenci-je u stvarnom vremenu ostvarene preko lokalnih mrea bez garancije kvalitete usluge (QoS Quality of Service). Ve do kraja 1996. protokol H.323 je postao signalizacijski protokol veine videokonferencijskih programskih aplikacija. Osim to je omoguio meusobnu komunikaciju razliitih VoIP proizvoda i preuzeo trite prvotnih nestandardnih rjeenja, H.323 je postao kljuni protokol koji je omoguio uzlet VoIP tehnologije u sljedeoj fazi koja zapoinje poe-tkom 1998. godine.Tada je izbjegavanje skupe PSTN mree s vremenski i daljin-ski ovisnim tarifiranjem (toll bypass) i uspostava meuna-rodnih poziva koritenjem VoIP tehnologije ocijenjeno kao jedan od glavnih poticaja njenom globalnom prihvaanju. Takoer, velik broj PSTN korisnika je dodatno podcrtao po-trebu za spajanjem PSTN i IP mrea. To je jedan od razloga da je H.323 pristupnik sastavni dio H.323 arhitekture od sa-moga poetka i da protokol H.323 stalno unaprjeuje podr-ku za integraciju s PSTN mreama. Tonost gornje procjene se oitovala u velikoj potranji za H.323 pristupnicima, koji omoguuju prijelaz iz PSTN mree u IP mreu i obratno, i u naglom uzletu VoIP tehnologije. U ovom razdoblju su se po-javili i novi standardi i arhitekture od kojih su neke, poput protokola SIP i MEGACO (MEGACO Media Gateway Con-trol) arhitekture, i zaivjele.VoIP je postao vrlo uspjena tehnologija za prijenos govo-ra, o emu svjedoi brzi rast trita raunalnih telefonskih proizvoda. No, osim signalizacijskog protokola koji osigu-rava brzu i pouzdanu uspostavu i raskidanje poziva, i neki drugi aspekti igraju vanu ulogu. Kvaliteta i dostupnost usluge koju prua PSTN mrea predstavlja velik izazov, a usporediva/slina razina se oekuje od svake nove mree, pa tako i od VoIP mree.



VoIP tehnologija na taj izazov odgovara koritenjem algori-tama kodiranja visoke razine saimanja koji zadravaju za-dovoljavajuu kvalitetu govora potrebnu za razgovijetnu i ugodnu komunikaciju. Pored toga, poveanje pojasne irine u pristupnim mreama omoguuje postizanje kvalitete govo-ra jednake PSTN usluzi pri komunikaciji VoIP pretplatnika s PSTN pretplatnikom, ili ak i bolje pri komunikaciji izmeu VoIP pretplatnika.Kako bi omoguili to bolju kvalitetu usluge, radne skupine standardizacijskih tijela, primjerice Diffserv (IETF), razvile su mehanizme osiguranja kvalitete usluge kojima se kanje-nje nastalo u paketnoj mrei smanjuje. IETF je razvio proto-kol MPLS kao podrku mehanizmima osiguranja kvalitete usluge. Pouzdana, robusna i stabilna hardverska platforma je jo jedan od preduvjeta za visoko kvalitetno trino VoIP rjeenje.injenica je da VoIP tehnologija dobiva sve vei dio kolaa, ali je isto tako injenica da e VoIP i tradicionalna telefonija jo dugo ivjeti zajedno. Zbog toga je mogunost povezivanja VoIP i PSTN mrea jedan od vanijih zahtjeva svakog teleko-munikacijskog operatora, a VoIP pristupnici su vrlo traeni na tritu. Ericssonov Telephony Softswitch (EIN 3.1) u po-tpunosti zadovoljava zatjeve trita za H.323 pristupnikom vrhunskih mogunosti.

2 Pregled protokola H.323Kao to smo ve spomenuli u uvodu, jedan od elemenata jako bitnih za uspjeh VoIP tehnologije bilo je standardizi-ranje. Usvajanje specifikacija za signalizacijske protokole i algoritme saimanja audio i video signala omoguilo je ko-munikaciju izmeu terminala razliitih proizvoaa. U uvo-dnom dijelu lanka smo naveli razloge zbog kojih je proto-kol H.323, jedan od kljunih elemenata i zasigurno kljuni protokol u razvoju VoIP tehnologije. Njegovu ulogu i prihva-enost u VoIP svijetu odlino ilustrira podatak da je 2003. godine preko 90% sveukupnog VoIP prometa u javnim mre-ama, koji se ve tada mjerio u milijardama minuta mjese-no, bilo ostvareno koritenjem protokola H.323.

2.1 Krovna preporukaBudui da se protokol definira kao skup potpuno odree-nih poruka od kojih svaka ima jasno znaenje i pravila koja odreuju doputen nain uporabe, nazivati H.323 protoko-lom nije sasvim tono. Unato tomu, takva praksa je zbog je-dnostavnosti uvrijeena. H.323 je, zapravo, standardizirani okvir (framework) za viemedijsku komunikaciju i viestra-ne konferencije u stvarnom vremenu preko paketnih mrea, definiran kroz krovnu preporuku (umbrella recommendati-on) H.323 koja se poziva na brojne druge ITU-T preporuke (Sl. 1.). Skup preporuka H.323 je izrastao iz rada organizaci-je ITU-T na video telefoniji i viemedijskim konferencijama. Nakon zavretka rada na standardizaciji video telefonije za ISDN pristup do 2 Mbita/s u obliku H.320 standarda, ITU-T se usmjerio na slinu viemedijsku komunikaciju preko


Slika 1. H.323 krovna (umbrella) preporuka

ATM mrea (H.310, H.321), preko analognih PSTN mrea uz uporabu modema (H.324), kao i preko lokalnih mrea koje osiguravaju kvalitetu usluge (H.322). Najire zastupljena i najbolje prihvaena mrena infrastruktura lokalna mrea (LAN Local Area Network) s protokolom IP na mrenom sloju - dola je u centar panje ITU-T organizacije poetkom 1995. godine. Primarni cilj je bio povezivanje viemedijske opreme na LAN mreama s ve postojeom bazom na mre-ama s komutacijom kanala. Prvotno su u fokusu bile lokal-ne mree, jer mehanizmi osiguranja kvalitete usluge za IP temeljene globalne mree poput Interneta, nisu bili defini-rani niti uspostavljeni u tom trenutku. Koritenje protokola H.323 preko Interneta je ve tijekom 1996. eksplicitno uklju-eno u sadraj preporuke, a temelji za H.323, kao VoIP pro-tokol, su bili postavljeni.Puni naziv H.323 preporuke je ITU-T Recommendation H.323: Packet-based multimedia communications systems. Ova preporuka opisuje globalnu arhitekturu, elemente, pro-tokole i procedure za viemedijske konferencijske sustave preko paketnih mrea i njihovu integraciju s mreama s ko-mutacijom kanala. H.323 nije ogranien samo na IP mre-e ve se moe koristiti i na IPX i ATM mreama. H.323 se primjenjuje od lokalnih mrea, za koje je prvotno i bio na-mijenjen, do iroko-podrunih mrea (WAN Wide Area Network). Sam H.323 okvir prua brojne mogunosti komu-nikacije, od iskljuivo govorne komunikacije (telefonija) pre-ko govorne i video komunikacije (video telefonija) ili govorne i podatkovne, pa sve do govorne, video i podatkovne komu-nikacije. Podrka za govornu komunikaciju je obavezna, dok je ona za podatkovnu i video komunikaciju mogua, ali nije obavezna.


Iako H.323 okvir ukljuuje pedesetak preporuka, preporuke H.225.0 i H.245, koje definiraju glavne signalizacijske proto-kole, ine, uz preporuku H.323, njegovu jezgru. Preporuka H.225.0 opisuje protokol za uspostavljanje poziva (H.225.0 CS) i protokol RAS (Registration, Admission and Status, H.225.0 RAS) dok preporuka H.245 definira protokol za upravljanje viemedijskom komunikacijom. Bitan dokument u implementaciji H.323 aplikacija je i Vodi za implementa-ciju (H.323 Series Implementers Guide), koji se aurira sva-kih 9 mjeseci, a dodatno pojanjava neke aspekte i donosi ispravke. Kako su brzi standardizacijski proces i integracija s posto-jeom bazom PSTN korisnika bili glavni ciljevi od samih poetaka razvoja H.323, neki postojei protokoli, kao to su RTP (Real Time Transport Protocol) i RTCP (Real Time Transport Control Protocol), su iskoriteni uz minimalne izmjene. Drugi, poput H.225.0 CS i H.245 su posueni od H.320, dok su neki, primjerice H.225.0 RAS, definira-ni od nule.Kako je H.323 prvotno zamiljen kao protokol za viestrane viemedijske konferencije preko paketnih mrea, on prua irok spektar mogunosti i, shodno tome, prilino je sloen. Sve te mogunosti protokola H.323 nisu nune za pruanje klasinih telefonskih usluga. Stoga je organizacija ETSI, u sklopu projekta TIPHON, definirala telefonski profil za H.323 i kroz njega izdvojila dijelove protokola nune za IP telefoniju. Cilj projekta TIPHON je osiguravanje komunika-cije korisnika u IP mreama s korisnicima u mreama s ko-mutacijom kanala, poput PSTN, ISDN ili GSM mrea.

Osim projekta TIPHON, vrijedi spomenuti i neprofitnu or-ganizaciju IMTC koja okuplja vie od 150 proizvoaa, a iji je cilj provjera i potvrda mogunosti meudjelovanja (inte-roperability) proizvoda i usluga. IMTC, preko svoje VoIP grupe, izdaje preporuke i vodie za implementaciju, izme-u ostalih i za protokol H.323, kako bi se osiguralo uspjeno meudjelovanje implementacija razliitih proizvoaa.Glede integracije s postojeim PSTN mreama, novije ver-zije H.323 skupa standarda, uz stalna poboljanja, uklju-uju i detaljno definirane dodatne usluge po uzoru na one iz PSTN svijeta. ITU-T Studijska grupa 16 stalno proiruje seriju H.450.x preporuka u svrhu podrke dodatnih usluga preko IP mrea.Jedna od osnovnih podjela protokola je na tekstualno i bi-narno temeljene. Kod tekstualno temeljenih protokola, po-ruka se sastoji od niza linija ASCII kodiranog teksta dok se kod binarno temeljenih, ona sastoji od niza okteta ili bitova. Jedan od eih pristupa u definiciji binarnih protokola je uporaba apstraktne notacije ije kodiranje je neovisno o pro-tokolu koji je koristi. Velika prednost ovakvog pristupa je to ubrzava razvoj protokola eliminiranjem potrebe za defini-ranjem poruka i parametara na razini okteta i bitova. Osim toga, takav pristup omoguuje i bri razvoj aplikacija budui da je aplikacijski kod potpuno neovisan o kodu koji obavlja kodiranje/dekodiranje binarnog niza (Sl. 2.)Protokoli iz H.323 obitelji su binarno temeljeni i za definiciju poruka koriste apstraktnu notaciju ASN.1 (Abstract Syntax Notation 1). ASN.1 notacija je meunarodno standardizirana notacija neovisna o proizvoau, platformi i programskom

Slika 2. Usporedba razvoja binarno

temeljenih protokola u ovi-snosti o koritenoj notaciji



jeziku, a razvila ju je i, kroz nekoliko preporuka (X.680 X.684), definirala organizacija ITU-T. Ovom notacijom se sloene strukture podataka opisuju visokom razinom ap-strakcije. ASN.1 pravila kodiranja ine skup pravila za pre-tvaranje podataka definiranih kroz ASN.1 notaciju u stan-dardni format koji se moe dekodirati na bilo kojem sistemu koji ima dekoder temeljen na istom skupu pravila. Obitelj protokola H.323 koristi skup pravila za kompaktno binarno kodiranje, optimizirano u pogledu to manjeg koritenja po-jasne irine (PER - Packed Encoding Rules).

2.2 H.323 arhitekturaH.323 preporuka pokriva tehnike zahtjeve za govornu, vi-deo i podatkovnu komunikaciju preko paketnih mrea i za povezivanje s mreama temeljenim na prospajanju kanala (PSTN/ISDN/GSM za govornu komunikaciju i ISDN za vi-deo telefoniju), ali i definira arhitekturu H.323 mree. Gla-vni elementi u H.323 mreama su:

H.323 terminal H.323 pristupnik (gateway) H.323 upravnik (gatekeeper) jedinica za upravljanje viestranim konferencijama (MCU Multipoint Control Unit) H.323 graninik (border element).Na Slici 3. su prikazani mreni, funkcijski i logiki elementi koje definira H.323 standard te njihovi meusobni odnosi.

H.323 terminal je osnovni i obavezni element H.323 mree.

Naelno, funkcioniranje H.323 mree koja se sastoji samo od

H.323 terminala je mogue jer je mogue uspostaviti izra-

vnu komunikaciju dva terminala bez pomoi drugih eleme-

nata H.323 mree. Inae, H.323 terminal moe biti imple-

mentiran kao programska aplikacija na osobnom raunalu,

ali i kao samostalan ureaj kao to je telefon. Tipian pred-

stavnik H.323 terminala je Miscrosoftov NetMeeting koji

dolazi uz Windowse (gotovo sve njegove inaice) ili Gnome-

Meeting za Linux.

H.323 terminal je mreni element koji omoguuje dvo-

smjernu govornu, video ili podatkovnu komunikaciju s dru-

gim terminalom u stvarnom vremenu. Osim komunikacije s

drugim terminalom, H.323 terminal moe komunicirati i s

H.323 pristupnikom ili s jedinicom za upravaljanje viestra-

nom konferencijom. Medijsku komunikaciju s pristupnikom,

MCU jedinicu i drugim terminalima, H.323 terminal ostva-

ruje izmjenjujui s njima poruke protokola za upravljanje po-

zivom (H.225.0 CS) i protokola H.245, dok se s upravni-

kom, osim tih poruka, izmjenjuju i H.225.0 RAS poruke.

H.323 pristupnik je element u lokalnoj mrei koji omogu-

uje dvosmjernu viemedijsku komunikaciju H.323 termi-

nala, H.323 pristupnika ili MCU jedinice s ITU-T termina-

lom u mrei s prospajanjem kanala (SCN Switched Circuit

Network), uskopojasnoj ili irokopojasnoj ISDN mrei (N-

Slika 3. Logiki odnosi i definicije elemenata H.323 mree



Pristupnik nije obavezan element H.323 mree. Primjerice,

ako se komunikacija ostvaruje iskljuivo unutar H.323 mre-

e tada je pristupnik nepotreban. Funkcija H.323 pristupni-

ka je prevoenje signalizacijskih protokola, naina prijenosa,

komunikacijskih procedura i naina kodiranja. Na taj nain

H.323 pristupnik omoguava meusobnu komunikaciju ko-

risnika razliitih tehnologija.

Primjerice, pristupnik prema PSTN mreama (Sl. 4.) se

moe razloiti na sljedee glavne funkcijske elemente:

Funkcija PSTN terminalaOva funkcija ukljuuje PSTN signalizacijsko suelje kojim

zavrava PSTN signalizacija (poput ISUP signalizacije) i

PSTN medijsko suelje kojim zavrava medijski tok u obliku

G.711 kodiranog govora.

Funkcija H.323 terminalaOva funkcija ukljuuje VoIP signalizacijsko suelje ko-

jim zavrava H.323 signalizacija (H.225.0 RAS, H.225.0

CS, H.245) i paketno medijsko suelje kojim zavrava me-

dijski tok prenoen RTP paketima.

Pretvorba signalizacijskih protokolaOva funkcija obavlja pretvorbu izmeu signalizacijskih pro-

tokola koritenih u H.323 i PSTN mreama u skladu s ITU-

T preporukom H.246.

Pretvorba medijskih tokovaOva funkcija obavlja pretvorbu izmeu medijskih tokova

oblikovanih koritenjem razliitih algoritama saimanja. U

PSTN mrei se, tipino, koristi G.711 algoritam, a u H.323

mrei je mogue po pozivu dogovoriti koritenje nekog od

algoritama definiranih u okvirima H.323 standarda (G.711,

G.729, G.723.1,...).

Upravljanje povezanouOvom funkcijom, pristupnik koordinira signalizacijske toko-ve i pretvorbu medijskih tokova, a ona ukljuuje uspostavu, promjene i raskid veze izmeu medijskih tokova u PSTN i IP mrei za vrijeme trajanja poziva.Ukljuenjem H.323 pristupnika u H.323 standard i definira-njem njegove uloge, ITU-T je meusobno povezao cijeli svijet konferencijskih krajnjih toaka usklaenih s ITU-T standar-dima, koristei protokol H.323 kao poveznicu (Sl. 5.).Zbog funkcija koje su mu povjerene, H.323 upravnik se moe nazvati mozgom H.323 mree. Tipina H.323 mrea se sastoji od veeg broja H.323 zona unutar administrativne domene, meusobno povezanih WAN mreom. Administrativna domena je H.323 mrea kojom admini-strativno upravlja jedan operator ili institucija. Administra-tivna domena se moe sastojati i samo od jedne H.323 zone. H.323 zona je administrativni koncept slian podruju unu-tar sustava naziva za podruja (DNS Domain Name Sy-stem), a predstavlja skup H.323 mrenih elemenata kojima upravlja jedan H.323 upravnik.Zona moe biti neovisna o mrenoj topologiji i sastojati se od vie mrenih segmenata povezanih usmjernicima.Vano je znati da su upravnici, iako vrlo korisni, neobave-zni elementi H.323 mree. No, kada se u H.323 mrei nalazi upravnik, on upravlja radom H.323 zone kojoj je nadreen obavljajui sljedee funkcije:

Pretvorba adresnih informacijaUpravnik vri pretvorbu podranih formata adresa kraj-njih komunikacijskih toaka u njihove transportne adrese.

Upravljanje pristupomUpravnik upravlja pristupom resursima H.323 mree one-moguujui neovlateno uspostavljanje H.323 poziva.

Upravljanje dodjelom pojasne irine

Slika 4. Funkcijski prikaz H.323/PSTN pristupnika



Slika 5. Uloga H.323 pristupnika u arhitekturi H.323 mree

Radi osiguranja kvalitete usluge i pojasne irine ostalim aplikacijama koje je koriste, upravnik moe odbiti uspo-stavljanje H.323 poziva pri dostizanju granica koje posta-vlja administrator H.323 mree.

Upravljanje H.323 zonomUpravnik dozvoljava uspostavljanje poziva, koritenje re-sursa mree i svojih funkcija iskljuivo terminalima, pri-stupnicima i MCU jedinicama koje su registrirane kao la-novi njegove zone.

TarifiranjeUpravnik pohranjuje podrobne informacije o ostvarenim pozivima ili ih alje odgovarajuem posluitelju kako bi se omoguila naplata koritene usluge.

Te funkcije zahtijevaju sloene baze podataka dok se zbog

znaenja ovih informacija od upravnika zahtijeva visoka

pouzdanost. Traena pouzdanost se ostvaruje koritenjem

koncepta umreenih upravnika (gatekeeper cluster) ili za-

mjenskih upravnika (alternate gatekeepers) uz meusobnu

razmjenu podataka tijekom rada.

Princip zamjenskih upravnika omoguuje H.323 upravnici-

ma da upravljaju vlastitim optereenjem i to tako da odbija-

ju uspostavu novih poziva i ostvarivanje novih registracija

i usmjeravaju neke od ve registriranih krajnjih toaka za-

mjenskom upravniku kad dosegnu odreenu razinu opte-

reenja.

Jedinica za upravljanje viestranim konferencijama, kao to

joj i ime kae, ima u H.323 mrei zadatak upravljati kon-

ferencijama. MCU jedinica se sastoji od jednog kontrolera

viestrane konferencije (MC Multipoint Controller) i ni-

jednog ili vie viestranih procesora (MP Multipoint Pro-cessor). MC je logiki element koji povezuje kanale za signalizaciju i nadzor konferencije triju ili vie terminala i pristupnika u topologiju zvijezde. MC koordinira razmjenu moguih nai-na komunikacije izmeu svih terminala povezanih u konfe-renciju te na taj nain upravlja odabirom vrste konferencije i naina komunikacije. Odabir vrste konferencije moe biti ogranien mogunostima ukljuenih terminala i samog MC elementa. MC moe za razliite terminale odabrati razliite naine komunikacije.Osim kao dio MCU jedinice, MC moe biti implementiran unutar H.323 terminala, pristupnika ili upravnika. U tom sluaju, za viestranu konferenciju nije potreban MCU. Ne-koliko MC elemenata moe biti povezano u nizu kako bi omo-guili irenje uspostavljene konferencije.MP je logiki element ija je uloga u konferencijama spaja-nje govornih, video ili podatkovnih tokova primljenih iz po-jedinih terminala i vraanje rezultirajueg toka terminalima koji sudjeluju u konferenciji. MP moe biti sposoban za obra-du jednog ili vie medijskih tokova. Osim kao dio MCU je-dinice i MP moe biti implementiran u H.323 pristupniku i upravniku.U H.323 standardu postoje tri razliite vrste konferencijskih poziva, izmeu tri i vie razliitih terminala i pristupnika: Centralizirana viestrana konferencija (Centralized Multipoint Conference)Svi sudionici konferencije (Sl. 6.) izmjenjuju, u dvostranoj komunikaciji, signalizacijske poruke s MC elementom koji



je dio MCU jedinice, dok MP elementu, koji je takoer dio MCU jedinice, alju medijske tokove koje on prima, obrauje i alje natrag prema terminalima, sudionicima konferencije. Decentralizirana viestrana konferencija (Decentralized Multipoint Conference)Svi sudionici konferencije (Sl. 6.) izmjenjuju, u dvostranoj komunikaciji, signalizacijske poruke s MC elementom koji je dio MCU jedinice, pristupnika, upravnika ili terminala i koji upravlja konferencijom. Terminali izravno izmjenju-ju govor i/ili video tokove koristei multicast nain slanja, dok, eventualne, podatkovne tokove alju MP elementu koji ih distribuira. Mjeovita viestrana konferencija(Hybrid Multipoint Conference)Kao to samo ime kae, ovo je kombinacija centralizirane i decentralizirane konferencije. Dakle, za barem jedan me-dijski tok se koristi centralizirana, a za video ili govorni tok decentralizirana konferencija.H.323 graninik je novi element H.323 mree preko kojeg se odvija komunikacija (Annex G protokolom) izmeu admini-strativnih domena. Taj funkcijski element moe biti dio ne-kog drugog elementa H.323 mree. Tako je H.323 graninik najee dio aplikacije glavnog H.323 upravnika neke admi-nistrativne domene (Sl. 7.) i s njim ini super-upravnika (su-per-gatekeeper). Graninici upravljaju pristupom svojoj administrativnoj domeni, zahtijevaju izvjetaje o pozivima koje su dopustili i izmjenjuju informacije o adresama ko-risnika koji se nalaze u njihovim administrativnim dome-nama. Primjerice, Ja pokrivam sve brojeve koji poinju sa 021. ili Ja pokrivam sve krajnje toke koje imaju H.323 adresu oblika *@ericsson.com.

2.3 Adresiranje H.323mrenih elemenataAdresiranje terminala u VoIP svijetu se uglavnom temelji na slovno-brojanim nizovima ija se razluivost zasniva na hi-jerarhijski organiziranom skupu posluitelja (slian adresni plan za VoIP koristi protokol SIP). Meutim, zbog zahtjeva integracije usluga izmeu PSTN i VoIP mrea, svaki PSTN pretplatnik mora moi adresirati VoIP korisnika i obrnuto. U sluaju poziva iz VoIP svijeta prema PSTN svijetu adre-siranje se postie pomou niza znamenki koje predstavljaju telefonski broj PSTN pretplatnika. Ovo vrijedi i kod proto-kola H.323 i SIP. Problem je zahtjevniji u obrnutom smjeru, tj. kada je pozivatelj PSTN pretplatnik, a pozvani pretplatnik dio VoIP svijeta. Ovo je posljedica ogranienog skupa znako-va koje korisnik moe unijeti preko tipkovnice standardnog telefona, osobito ako je slovno-brojani niz jedini oblik adre-siranja traenog VoIP pretplatnika. Vaan zahtjev za integra-ciju usluga je da pozivajui korisnik ne mora voditi rauna o kojoj destinaciji je rije (PSTN ili VoIP) pa se, uz jo neke ra-zloge, brojani izraz u obliku IP adrese ne moe koristiti kao identifikacija VoIP terminala. Pristup ITU-T organizacije rjeenju ovog problema, u okvi-rima H.323 standarda, je omoguavanje adresiranja H.323 terminala koritenjem vie adresa istog i/ili razliitog tipa. H.323 standard podrava razliite tipove adresa (Sl. 7.):

dialedDigits (u starijim verzijama e164) h323-ID url-ID transportID

Slika 6. Osnovni tipovi viestranih konferencija




Slika 7. Prikaz uloge H.323 graninika u komunikaciji meu administrati-vnim domenama

email-ID partyNumber mobileUIM.Ovaj pristup zahtijeva posebnu pretvorbu i razluivost adre-sa, kao i posebne registracijske procedure za koje su u H.323 mrei zadueni H.323 upravnici i H.323 graninici. Adresiranje koritenjem adresa tipa dialedDigits ili tipa par-tyNumber se najee primjenjuje jer korisnici tradicionalno koriste telefonske brojeve za identifikaciju. Slovno-brojani tip adrese h323-ID predstavlja korisnika imena ili e-mail adrese. Adresa tipa mobileUIM je prilagoena identifikaci-ji mobilnih korisnika i omoguava meudjelovanje s javnim mobilnim mreama druge i tree generacije. Mogue je, u svrhu adresiranja, koristiti i transportnu adresu krajnje to-ke u obliku transport-ID adrese. Popularnost url-ID adre-sa kao najopenitijeg tipa adresa (koji ukljuuje H.323 URL i tel URL) i email-ID adresa se, uz irenje VoIP tehnologije, sve vie poveava.Kada se u H.323 mreama koristi adresiranje pomou tele-fonskih brojeva, esto se koriste i tzv. prefiks zone i tehnolo-ki prefiks. Prefiks zone je predbroj jedinstven u okviru administrati-vne domene i unutar nje jednoznano odreuje zonu. Ovaj prefiks je, dakle, bitan za usmjeravanje poziva meu zona-ma unutar administrativne domene. Stoga se za pozivanje

H.323 korisnika u drugoj zoni, njegovom telefonskom broju

treba pridodati i prefiks zone. Primjerice, upravnik H.323

zone Zagreb moe biti konfiguriran tako da zna da prefiks

021 pripada zoni Split, odnosno, pripadajuem upravniku.

U sluaju da neki od terminala iz zone Zagreb poziva ter-

minal u zoni Split, to e uiniti tako da utipka 021, a zatim

telefonski broj eljenog korisnika. U okviru H.225.0 RAS

procedure upravljanja pristupom, pozivajua krajnja toka

e unijeti broj prenijeti upravniku zone Zagreb, koji e pre-

ma upravniku zone Split pokrenuti proceduru lociranja kraj-

nje toke.

Unutar H.323 zone se mogu definirati prefiksi, koji se nazi-

vaju tehnoloki, a predstavljaju pojedine vrste mrea s ko-

jima je ta zona spojena. Ovisno o vrsti mrea s kojima me-

udjeluju, pristupnici u toj zoni, kod upravnika, registriraju

odgovarajue tehnoloke prefikse i omoguuju mu da na

osnovi predbroja odredi pristupnik preko kojega e poziv

biti usmjeren. Primjerice, u nekoj H.323 zoni tehnoloki pre-

fiks 2# predstavlja PSTN mree i koristi se za pristup klasi-

noj telefonskoj usluzi. Ukoliko H.323 korisnik iz te zone eli

pristupiti nekom PSTN pretplatniku, on e prije broja kraj-

njeg korisnika utipkati 2#, a upravnik e, u okviru procedu-

re upravljanja pristupom, usmjeriti poziv na jedan od pristu-

pnika registriranih s tim tehnolokim prefiksom.


Slika 8. Primjer uspostave poziva izmeu korisnika u razliitim administrativnim domenama

Ovaj prefiks je, dakle, bitan za usmjeravanje poziva unutar zone.Pozivi koji se pokuavaju usmjeriti prema drugoj admini-strativnoj domeni su oni u kojima se pozvani broj ne moe po nijednom od pravila ( registriran broj unutar zone, prefiks zone, tehnoloki prefiks) povezati s nekim H.323 mrenim elementom unutar administrativne domene. U ovom slua-ju, zgodno je koristiti adrese h323-ID tipa u obliku e-mail adrese ili sam e-mailID tip u obliku user@domain_name, gdje ime domene jednoznano odreuje administrativnu do-menu kojoj dotini terminal pripada. Primjerice, kada Igor Marasovi, koji je registriran u zoni Split kao H.323 pretpla-tnik u domeni etk.hr, zove dugogodinjeg prijatelja Tona Ju-ria koji je registriran u domeni edd.de i to u zoni Aachen1, on unosi njegovu adresu u obliku [email protected], a sam se predstavlja kao [email protected] osnovi imena domene pozvanog korisnika, H.323 upra-vnik u Splitu pokree prema super upravniku domene etk.hr u Zagrebu, proceduru lociranja krajnje toke koja je registri-rala dotinu adresu (Sl. 8.). Super upravnik u Zagrebu kon-taktira super upravnika u Aachenu, koji, na osnovi svoje baze podataka, vraa transportnu adresu dotine krajnje toke. Tu informaciju, super upravnik u Zagrebu proslje-uje upravniku zone Split, a ovaj, pozivajuoj krajnjoj toki. Konano, poziv se uspostavlja i dva prijatelja razgovaraju.

3 Komunikacija u H.323mreamaKomunikacija u H.323 mrei se moe opisati kao mjeavina govornih, video, podatkovnih i upravljakih paketa.

3.1 UpravljanjeFunkcije upravljanja pozivom predstavljaju srce svakog H.323 mrenog elementa. Cjelokupni H.323 sustav upra-

vljanja se temelji na tri odvojena signalizacijska kanala: ka-nal H.245, kanal uspostave poziva i RAS kanal (Sl. 9.).Kanal H.245 je pouzdani kanal kojim se prenose poruke za uspostavu i raskid medijskih tokova izmeu H.323 mrenih elemenata. Za pouzdani kanal se koristi konekcijski nain prijenosa podataka. Takav tip prijenosa se u TCP/IP sloa-ju ostvaruje koritenjem protokola TCP i garantira slijedni prijenos podataka bez greaka. Koristei H.245 poruke, ter-minali oglaavaju vlastite mogunosti razmjene medijskih tokova, uspostavljaju i raskidaju medijske tokove (logike kanale u H.245 terminologiji), upravljaju tokovima i raz-mjenjuju razne indikacije. Oglaavanje vlastitih mogunosti razmjene medijskih tokova je jedna od temeljnih procedu-ra u protokolu H.245 kojom jedan terminal drugom opisu-je vlastite mogunosti slanja i primanja medijskih tokova. Izmeu bilo koja dva mrena elementa mogue je usposta-viti samo jedan H.245 kanal.Kanal uspostave poziva moe biti pouzdan i nepouzdan, a koristi se za razmjenu H.225.0 CS signalizacije. Za nepou-zdani kanal se koristi bezkonekcijski nain prijenosa poda-taka. Takav tip prijenosa se u TCP/IP sloaju ostvaruje ko-ritenjem protokola UDP i prua uslugu po principu best effort bez garancije prijama. Za sluaj koritenja nepouzda-nog kanala uspostave poziva definiran je poseban mehani-zam potvrde prijama i ponovnog slanja, jer se za signaliza-ciju uspostave poziva zahtijeva siguran prijenos. Mogue je da je izmeu dva mrena elementa u jednom trenutku uspo-stavljeno vie kanala uspostave poziva.RAS kanal je nepouzdan kanal preko kojeg se izmeu kraj-njih toaka i H.323 upravnika obavljaju procedure registra-cije, odobravanja poziva, pretvorbe adresnih informacija, promjene pojasne irine, slanja obavijesti o pozivu i kraju poziva. Taj kanal se koristi izmeu upravnika za procedu-re lociranja H.323 krajnjih toaka. RAS kanal se ne koristi ukoliko H.323 upravnik nije prisutan u H.323 mrei.




3.2 Govorni tokoviGovorni tokovi se sastoje od digitaliziranog i saetog govora.

Svi algoritmi saimanja koji se koriste u H.323 mreama su

potvreni ITU-T standardima. Svi H.323 terminali moraju

podravati G.711 algoritam za saimanje govora, dok podr-

ka za ostale ITU-T algoritme saimanja nije obavezna.

Razliiti algoritmi digitaliziranja i saimanja govornih si-

gnala predstavljaju razliite ustupke u odnosu na kvalitetu

govora, potrebnu pojasnu irinu, potrebnu snagu procesora

i kanjenje saimanja. Govor saet koritenjem G.711 algori-

tma zahtijeva 64 kb/s i prua odlinu kvalitetu govora i vrlo

malo kanjenje. Algoritam G.723.1 zahtijeva jako malu po-

jasnu irinu (6.3 ili 5.3 kb/s) i prilino je popularan u H.323

aplikacijama, ali nudi slabiju kvalitetu govora i znaajno vee

kanjenje saimanja. Algoritam G.726 omoguuje kvalitetu

govora i kanjenje saimanja priblino algoritmu G.711, ali

zahtijeva 32 kb/s pojasne irine. Jako popularan algoritam

je G.729 koji nudi kvalitetu malo slabiju nego G.726, ali uz e-

tiri puta manju potrebnu pojasnu irinu. Najsnaniji H.323

terminali implementiraju i algoritam G.728, koji uz pojasnu

irinu od 16 kb/s prua visoku kvalitetu govora. Zbog velike

potrebne snage procesora, ovaj algoritam je implementiran

samo u hardverskim terminalima. Zbog vrhunske kvalitete

govora vrijedno je spomenuti i algoritam G.722.

3.3 Video tokoviIako podrka za video komunikaciju nije obavezna, svaki

H.323 terminal sposoban za prijam i slanje video tokova

mora podravati algoritam saimanja H.261, kojeg je stan-

dardizirala organizacija ITU-T, dok podrka za H.263 nije

obavezna. Algoritam H.261, koji osigurava komunikaciju

kroz vie ITU-T standardiziranih mrea, se koristi preko ko-

munikacijskih kanala pojasne irine n*64 kb/s.

3.4 Podatkovni tokoviPodrka za podatkovnu komunikaciju nije obavezna, a omo-

guava podrku za razvoj aplikacija temeljenih na protokolu

H.323 za, primjerice, dijeljenje aplikacija ili prijenos dato-

teka. H.323 standard podrava podatkovnu komunikaciju

kroz ITU-T standard opisan preporukom T.120.

4 H.323 EvolucijaOd prvog izdanja H.323 preporuke (H.323 verzija 1) uvedene

su brojne promjene standarda. ITU-T Studijska grupa 16 je

unaprjeivala preporuku jo etiri puta, a ve postoje i neke

manje dopune pete verzije koje su opisane u posebnom do-

kumentu koji je uvod za estu verziju.

4.1 H.323 verzija 1Prva verzija protokola je posljedica elje organizacije ITU-

T da zaustavi poplavu razliitih vlasnikih nestandardnih i

meusobno nekompatibilnih rjeenja. Prvotno je H.323 bio

Slika 9. Signalizacijski kanali


namijenjen iskljuivo lokalnim mreama i nije obuhvaao

probleme garancije kvalitete usluge i sigurnosti. S integraci-

jom protokola H.323 u Windows program Netmeeting, ver-

zija 1 je doivjela svoju pravu potvrdu, iako se pokazalo da je

odreena nedefiniranost verzije 1 omoguila razliite inter-

pretacije standarda i postala izvor nekompatibilnosti razli-

itih implementacija. Ovaj problem, zbog zahtjeva kompati-

bilnosti novih sa starijim verzijama, naalost, prati H.323 i

do dananjih dana.

4.2 H.323 verzija 2Ova verzija je odobrena u veljai 1998. godine. Rijeila je

mnoge spomenute probleme i donijela neke nove funkcije

s fokusom na VoIP tehnologiju i tako utrla put H.323 stan-

dardu kao rjeenju za viemedijske konferencije u globalnim

okvirima (Sl. 10.).Ova je verzija bila usredotoena na mehanizme omoguava-

nja sigurne H.323 komunikacije. Sigurna H.323 komunika-

cija je definirana u sklopu H.235 preporuke kojom su pokri-

vena etiri sigurnosna aspekta:

Ovjera vjerodostojnosti je mehanizam kojim se potvruje da krajnje toke koje sudjeluju u konferenciji zaista i jesu one kojima se predstavljaju. Nepovredivost podataka kojom se potvruje da podaci u primljenim paketima nisu promijenjeni tijekom prijenosa. Privatnost/tajnost komunikacije koja se postie mehani-zmima kodiranja i dekodiranja, pa eventualno presretanje paketa nee ugroziti privatnost i omoguiti koritenje tih podataka. Nemogunost poricanja je nain sprjeavanja poricanja su-djelovanja u konferenciji.

Procedura brzog spajanja (Fast Connect) je drugi vaan isko-rak u ovoj verziji, a predstavlja novu, bru metodu uspostave

poziva. Izbjegavanjem nekih koraka metode uspostave po-

ziva iz prve verzije poboljan je korisnikov doivljaj usluge i

omoguena je uspostava medijske komunikacije prije slanja

H.225.0 CS poruke Connect, to je zahtjev odreenih pro-cedura tarifiranja.Nezaobilazno poboljanje koje je donijela verzija 2 je pro-cedura slanja H.245 poruka kanalom uspostave poziva (tu-neliranje), ime se broj potrebnih pouzdanih (TCP) veza u pozivu smanjuje na samo jednu. Tako se vrijeme uspostave poziva dodatno skrauje, a smanjuju se i memorijski i proce-sorski zahtjevi, to je posebno vano za H.323 pristupnike.H.323 verzija 2 donosi i prve dodatne usluge u H.450 seriji preporuka: Call Transfer i Call Diversion usluge. Te doda-tne usluge, kao i njihova logika, su preuzete iz PSTN svije-ta, ime je olakana pretvorba signalizacijskih procedura u H.323 pristupnicima i omogueno pruanje usluge preko PSTN i VoIP mree.Ova verzija pokriva i neke aspekte osiguranja kvalitete uslu-ge omoguujui H.323 krajnjim tokama postavljanje QoS parametara medijskih tokova.Mogunost prijenosa informacija unijetih putem telefonske tipkovnice koritenjem DTMF (Dual Tone Multi-Frequen-cy) metode prijenosa je vrlo korisna i rairena (primjerice za rezerviranje karte za kazalite koristei kreditnu karti-cu). Iako H.323 podrava prijenos DTMF znamenki kroz H.245 signalizaciju od verzije 1, ova verzija donosi cjelovitije DTMF rjeenje i osigurava jednoznano tumaenje DTMF signala dodavanjem informacijskih elemenata koji nedosta-ju u verziji 1.U svrhu osiguranja raspoloivosti, skalabilnosti i zalihosti H.323 mrea u kojima se nalaze H.323 upravnici, u verzi-ji 2 je uveden koncept zamjenskih upravnika. U sluaju da H.323 upravnik doe u situaciju da trenutano nije sposo-ban zadovoljiti zahtjeve registriranih krajnjih toaka iz svo-je zone, moe dio krajnjih toaka preusmjeriti na zamjenske upravnike. Kako upravnici mogu informacije o zamjenskim upravnicima distribuirati krajnjim tokama, u sluaju kvara H.323 upravnika, krajnje toke se mogu same prebaciti na nekog od zamjenskih upravnika.


Slika 10. Funkcijske komponente viemedijske aplikacije temeljene naprotokolu H.323


Verzija 2 donosi i mehanizam vremenski ograniene regi-stracije koja omoguava H.323 upravnicima da u svojim ba-zama podataka imaju podatke samo o aktivnim krajnjim tokama jer se valjanost registracije mora periodiki pro-duavati. Pored ovog mehanizma, novost je i mehanizam unaprijed dozvoljenog pristupa H.323 mrei kojim se, zbog izostanka procedure traenja pristupa, skrauje vrijeme uspostave poziva.Iako su nakon nje razvijene jo 3 verzije, H.323 verzija 2 ostaje i dalje najire implementirana verzija.

4.3 H.323 verzija 3Ova verzija je potvrena u rujnu 1999. godine i donijela je nekoliko poboljanja verzije 2 koja znaajno poveavaju vri-jednost H.323 sustava.U IP paketnoj mrei, H.323 mreni elementi koriste TCP prijenos koji osigurava pouzdan prijenos H.323 signalizaci-je preko grekama sklonih Internet veza. Meutim, usposta-va svake TCP veze zahtijeva odreen dio sistemskih resursa i procesorsko vrijeme. Osim toga, uspostavljanje TCP veze pri svakom pozivu neizbjeno produuje vrijeme usposta-ve poziva.Verzija 3 omoguava prijenos signalizacije za uspostavu vie poziva preko jedne TCP veze i zadravanje uspostavljene TCP veze onda kada nema poziva. Ovo poboljanje je pose-bno znaajno za H.323 pristupnike, koji mogu istovremeno imati tisue poziva, jer se njime postie velika uteda u po-tronji sistemskih resursa i ubrzava uspostava poziva.Definiranjem Annex E dodatka H.323 preporuci, H.323 standard je omoguio i alternativno rjeenje prijenos si-gnalizacije za uspostavu poziva nepouzdanim kanalom ko-ritenjem protokola UDP. Koritenjem protokola UDP izbje-gava se uspostava veze, karakteristina za protokol TCP, pa se vrijeme uspostave poziva smanjuje za puno vrijeme od-ziva (RTT Round Trip Time). Nadalje, prijenos protoko-lom UDP omoguuje bolje upravljanje parametrima poput vremena ponovnog slanja nepotvrenih poruka i utvrenju greke udaljene H.323 krajnje toke s kojom je ostvarena ko-munikacija. Multipleksiranje signalizacijskih poruka za vie poziva je kod protokola UDP automatski podrano.Kako bi se omoguio razvoj velikih meunarodnih H.323 mrea i tako poboljala globalnost H.323 arhitekture i uslu-ga koje prua, bilo je potrebno poboljati komunikaciju meu administrativnim domenama. Iako protokol H.225.0 RAS pokriva mnoge potrebe komunikacije meu administrati-vnim domenama, on nije ni potpun niti dovoljno uinkovit za tu namjenu. Stoga je razvijen dodatak H.225.0 preporu-ci, Annex G, koji opisuje metode i signalizaciju potrebnu za razluivanje adresa, autorizaciju pristupa, razmjenu infor-macija o tarifiranju i cijenama usluga te prijavu koritenja izmeu administrativnih domena. Primjerice, informacije o cijeni usluge u razliitim zonama mogue je iskoristiti kako bi pozive usmjerili tako da se uz najniu cijenu ostvari trae-na kvaliteta usluge. Annex G definira H.323 graninik (bor-

der element) kao novi element H.323 mree.Skup podranih dodatnih usluga je proiren.

4.4 H.323 verzija 4Mnotvo poboljanja, kojima se pokualo tada vodei VoIP protokol odrati ispred konkurencije, je ukljueno u ovu verziju odobrenu u studenom 2000. godine. Poboljanja se odnose na pouzdanost, skalabilnost i fleksibilnost samog H.323 okvira i odgovor su na rastue trine zahtjeve.Osnovni ograniavajui faktor za broj istovremenih poziva preko H.323 pristupnika je njegova monolitna arhitektura po kojoj su funkcije signalizacijske i medijske pretvorbe fizi-ki smjetene zajedno. Broj istovremenih poziva ogranien je procesorskom snagom i memorijom H.323 pristupnika. Meutim, funkcije signalizacijske i medijske pretvorbe ima-ju sasvim razliite procesorske i memorijske zahtjeve. Pre-tvorba signalizacije je procesorski manje zahtjevna i kratko-trajne je prirode (uspostava i raskid poziva). S druge strane, pretvorba medijskih tokova je procesorski vrlo zahtjevna (al-goritmi visoke razine saimanja su vrlo sloeni) i odvija se tijekom cijeloga poziva. Dakle, nametalo se logino rjeenje u fizikom razdvajanju funkcija pretvorbe signalizacije i me-dijskih tokova, ime bi se omoguila vea proirivost kapaci-teta H.323 pristupnika.Ta je ideja dovela do razdvajanja cjelovitog pristupnika (Ga-teway Decomposition), pa etvrta verzija, zbog potrebe za veim pristupnicima proirivog kapaciteta za komercijalna rjeenja, ukljuuje preporuku za njegovo razdvajanje na kon-troler medijskih pristupnika (MGC Media Gateway Con-troller) i medijski pristupnik (MG Media Gateway). ITU-T Studijska grupa 16 je, u suradnji s organizacijom IETF, ra-zvila protokol za komunikaciju izmeu upravljaa medij-skim pristupnikom (MGC) i medijskog pristupnika (MG) opisan u preporuci H.248.H.323 preporuka ukljuuje i dio u kojem opisuje razliite ti-pove implementacija pristupnika i razliite arhitekture koje je razdvajanje pristupnika na odvojeni MGC i MG omogu-ilo.Protokol H.323 se esto koristi za povezivanje dviju mrea s komutacijom kanala preko javnih i preko privatnih mrea. Jasno je da u takvom scenariju mora postojati odreeni gu-bitak informacija uzrokovan pretvorbom iz jednoga signali-zacijskog protokola u protokol H.323 i natrag. Verzija 4 do-nosi mehanizam pomou kojega se protokoli QSIG i ISUP prenose bez pretvorbe u H.323 protokole (trunking). Na taj se nain omoguuje H.323 mrei da djeluje kao transparen-tni tunel za spomenute protokole, ime se postie bolje po-vezivanje s mreama s komutacijom kanala.Od ove verzije, H.323 podrava prijenos DTMF znamenki kroz medijski tok, ime se omoguuje tonije odreivanje trenutka generiranja DTMF informacije.U ovoj verziji je definiran Generic Extensibility Framework (GEF) mehanizam, ime je zaustavljen stalni porast broja parametara specificiranih u osnovnom protokolu H.225.0 i



rast ASN.1 specifikacije koja ga definira. Osim to omoguuje

razmjenu netransparentnih podataka izmeu H.323 mrenih

elemenata bez uvoenja novih parametara, GEF mehanizam

predstavlja elegantan nain uvoenja novih mogunosti u

H.323 okvir kao i pregovaranja o njihovom koritenju.

Osim to je skup podranih dodatnih usluga, i u ovoj verziji,

proiren, dodana su i dva nova mehanizma pruanja doda-

tnih usluga. To su HTTP temeljeno upravljanje H.323 urea-

jima i mehanizam upravljanja temeljen na poticaju, a opisani

su kroz Annex K i L dodatke H.323 preporuci.

4.5 H.323 verzija 5Ova, trenutano posljednja verzija H.323 standarda, je odo-

brena u srpnju 2003. godine. Verzija 5 je, za razliku od pret-

hodnih verzija, usmjerena na stabilizaciju protokola pa stoga

i donosi skromne izmjene.

Nova serija preporuka, H.460.x, uvodi nove mogunosti u

H.323 koritenjem GEF mehanizma i velika veina pobolj-

anja u odnosu na verziju 4 je definirana upravo na taj na-

in. Navedimo samo neka od njih: usluga prenosivosti broja

(number portability), mogunost indiciranja prioriteta pozi-va, proirena procedura brzog spajanja, nadzor i prijavljiva-

nje kvalitete usluge.

Najvanija preostala poboljanja su tuneliranje DSS1 signa-

lizacije, koritenje DNS posluitelja za razluivanje adresa i

mehanizmi robustnosti kojima se sprjeava propadanje po-

ziva u sluaju pada TCP veze.

5 H.323 signalizacijski protokoliOsnovni signalizacijski protokoli za uspostavu poziva i upra-

vljanje konferencijama i razmjenom medijskih tokova u

H.323 mreama su detaljnije predstavljeni u ovom poglavlju.

Uporaba sva 3 protokola je ilustrirana na primjeru H.323 po-

ziva izmeu dvije krajnje toke u istoj H.323 zoni (Sl. 14.).

5.1 Protokol H.225.0 RASRAS kanal se koristi za komunikaciju protokolom H.225.0

RAS (H.225.0 Registration, Admission and Status) izmeu H.323 krajnjih toaka i pripadajuih upravnika, kao i izme-

u samih upravnika. Krajnje toke koriste ovaj transakcijski

orijentiran protokol kako bi otkrile pogodne/pripadajue

upravnike, kako bi se kod njih registrirale, zatim, da bi do-

bile dozvolu za uporabu dijela resursa sustava i transportne

adrese udaljenih krajnjih toaka. H.323 upravnici ga koriste

kako bi, kroz procedure registracije i odobravanja pristupa,

upravljali svojom zonom, pratili status registriranih krajnjih

toaka, upravljali pojasnom irinom i locirali krajnje toke

u drugim zonama kroz razmjenu adresnih informacija s nji-

hovim upravnicima. Protokol RAS posjeduje mehanizme za

provjeru vjerodostojnosti i autorizaciju korisnikih krajnjih

toaka.

Postoje tri osnovna tipa RAS poruka:

Poruke zahtjeva, koje imaju ime oblika xRQ; Poruke odbijanja zahtjeva, imena oblika xRJ; Poruke potvrde izvrenja zahtjeva, imenaoblika xCF.Od ovog principa odstupa par poruka IRQ/IRR zbog nepo-stojanja poruke izriitog odbijanja zahtjeva i mogunosti sla-nja IRR poruke bez prethodnog zahtjeva (IRQ). Ukoliko mre-ni element koji primi poruku zahtjeva nije u mogunosti na nju odgovoriti u predvienom vremenskom okviru, moe po-tvrditi prijam poruke i produiti oekivani vremenski inter-val odgovora koritenjem Request in Progress (RIP) poruke. Pored poruka vezanih uz zahtjeve, postoje i poruke kojima se prenose i potvruju razne indikacije:

Resource Available Indication / Confirm (RAI/RAC); Service Control Indication / Response (SCI/SCR).U sluaju prijama H.225.0 RAS poruke koju ne razumije ili ne uspijeva dekodirati, H.323 mreni element moe odgovo-riti porukom Message Not Understood (XRS poruka). Za po-trebe proirenja postojeega skupa nestandarnim/vlasnikim procedurama, definirana je poruka Non Standard Message (NSM poruka) iji sadraj svaki proizvoa moe definirati u skladu s vlastitim potrebama.Osnovne procedure u okvirima protokola H.225.0 RAS su sljedee:

Otkrivanje upravnikaOvu proceduru koriste krajnje toke kako bi otkrile upravni-ka kod kojega e se registrirati. Procedura se moe obaviti manualno (runo) ili automatski. Kroz manualnu procedu-ru otkrivanja upravnika, krajnja toka se konfigurira s tran-sportnom adresom RAS kanala pripadajueg upravnika i na-kon toga je spremna za proceduru registracije.Automatska metoda otkrivanja upravnika eliminira potrebu za konfiguriranjem transportne adrese RAS kanala upravni-ka na svim krajnjim tokama i, shodno tome, omoguuje za-mjenu postojeeg upravnika bez ponovne konfiguracije kraj-njih toaka. Kako joj nije poznata transportna adresa RAS kanala upravnika, krajnja toka alje poruku Gatekeeper Request (GRQ poruku) na dobro poznatu viesmjernu (mul-ticast) adresu za otkrivanje upravnika (223.0.1.41/1718) i pita Tko je moj upravnik?. Na ovaj upit, krajnja toka moe do-biti potvrdan odgovor (GCF) od vie upravnika s transpor-tnim adresama njihovih RAS kanala. U tom sluaju, krajnja toka moe odabrati kod kojeg upravnika se registrirati. Ova-kva situacija se moe izbjei konfiguriranjem slovno-broja-ne oznake upravnika na krajnjim tokama. Ta oznaka se alje kao dio GRQ poruke i jednoznano identificira pripadajueg upravnika pa se potvrdan odgovor moe dobiti samo od nje-ga. Ako, pak, upravnik ne eli da se krajnja toka registrira kod njega, on moe nijeno odgovoriti na upit koristei GRJ poruku ili ignorirati upit.U sluaju da je krajnja toka konfigurirana s transportnom



adresom RAS kanala pripadajueg upravnika, ona moe je-dnosmjerno (unicast) poslati GRQ poruku kako bi provjerila postojanje upravnika, dobila dozvolu za registraciju i s upra-vnikom razmijenila informacije koje osiguravaju buduu si-gurnu komunikaciju.

Registracija krajnje tokeRegistracija je proces kojim krajnje toke prijavljuju svoje transportne i korisnike (primjerice, E.164 telefonski broj i/ili h323-ID oznaku) adrese prethodno otkrivenom upravniku i na taj nain ulaze u njegovu zonu. Krajnje toke se registri-raju samo kod jednog upravnika. Registracija krajnje toke je preduvjet za uspostavljanje odlaznih i dolaznih H.323 poziva, a obavlja se slanjem poruke Registration Request (RRQ po-ruke) preko RAS kanala dotinog upravnika. Upravnik moe registraciju prihvatiti RCF porukom ili odbiti RRJ porukom. U potvrdi registracije, H.323 upravnik dodjeljuje krajnjoj to-ki oznaku, slinu oznaci upravnika u GRQ poruci, jedinstve-nu u njegovoj zoni. Krajnja toka se, koritenjem te oznake, identificira u svim buduim RAS porukama dok se za uspo-stavu poziva s registriranom krajnjom tokom koristi jedna od njenih registriranih korisnikih adresa. Ukoliko krajnja toka nije registrirala korisniku adresu u RRQ poruci, upra-vnik joj je moe dodijeliti i vratiti u RCF poruci.Valjanost registracije moe biti vremenski ograniena. Kraj-nja toka moe zatraiti takvu registraciju predlaui rok va-ljanosti, ali konanu odluku donosi upravnik i o njoj obavje-tava krajnju toku u RCF poruci. Ako krajnja toka, prije isteka tog roka, ne produi valjanjost registracije, upravnik je smatra neregistriranom. Registracija se produuje RRQ porukom koja u tom sluaju nosi posebnu indikaciju i ne mijenja prvotno registrirane podatke.Krajnja toka moe ponititi valjanu registraciju koritenjem poruke Unregistration Request (URQ poruke). Pored po-tpunog ponitavanja registracija, dozvoljeno je ponitavanje samo dijela registriranih korisnikih adresa. Upravnik moe taj zahtjev prihvatiti (UCF) ili odbiti (URJ). Ovu procedu-ru moe pokrenuti i upravnik, a u tom sluaju krajnja toka mora prihvatiti ponitavanje registracije.

Upravljanje pristupomNakon to se uspjeno registrira, krajnja toka moe uspo-stavljati i odgovarati pozive, ali prethodno mora od upra-vnika zatraiti dozvolu za to. U tu svrhu slui poruka Admission Request (ARQ poruka) na koju upravnik odgo-vara potvrdno (ACF) ili nijeno (ARJ). U sklopu istog za-htjeva, krajnja toka indicira i pojasnu irinu potrebnu/oekivanu za ostvarenje toga poziva. Ovisno o stanju u H.323 mrei, upravnik odbija zahtjev ili ga odobrava uz de-finiranje dozvoljene pojasne irine. Svaku promjenu ko-ritene pojasne irine, koja se dogodi za vrijeme trajanja poziva, H.323 krajnja toka je duna prijaviti upravniku koritenjem procedure za upravljanje pojasnom irinom.U sluaju da krajnja toka trai dozvolu za uspostavljanje

poziva, tada od upravnika trai i pretvorbu korisnike adre-se pozvanog korisnika u transportnu adresu prema kojoj e uspostaviti kanal uspostave poziva. Adresa koju e upravnik vratiti ovisi o samom pozivu i modelu odabranom za taj po-ziv. Vie detalja o modelima poziva donosi posebno poglavlje.H.323 okvir podrava uspostavu i odgovaranje poziva bez traenja dozvole od upravnika. Ta mogunost se naziva unaprijed odobren pristup (pre-granted access) i mogu-e ga je koristiti samo ako to upravnik indicira u RCF poruci. Uz dozvolu koritenja te mogunosti, H.323 upravnik u RCF poruci daje i transportnu adresu za kanal uspostave poziva.

Upravljanje pojasnom irinomUkoliko tijekom poziva dolazi do promjene pojasne irine, krajnje toke to prijavljuju upravniku koristei poruku Ban-dwidth Change Request (BRQ poruku). Upravnik odobrava zahtjev odgovarajui BCF porukom ili ga odbija odgovarajui BRJ porukom. Upravnik moe odbiti samo zahtjev za pove-anjem koritene pojasne irine, dok mu zahtjevi za smanje-njem koritene pojasne irine omoguuju da ima tonu sliku koritene pojasne irine i da njom bolje upravlja. I upravnik moe zahtijevati promjenu pojasne irine koritene u pozivu, a na krajnjoj toki je da potvrdi promjenu i promijeni (sma-nji) koritenu pojasnu irinu ili da je zbog nepodravanja pro-mjene odbije.

Lociranje krajnje tokeOva procedura je predviena za pretvaranje korisnike adre-se krajnje toke u njenu transportnu adresu. Zahtjev se alje koristei poruku Location Request (LRQ poruku) upravniku kod kojeg je dotina krajnja toka registrirana ili na dobro poznatu viesmjernu (multicast) adresu za otkrivanje upra-vnika (223.0.1.41/1718). Upravnik kod kojeg je traena kraj-nja toka registrirana mora potvrdno odgovoriti na zahtjev (LCF) i u odgovoru poslati transportne adrese RAS kanala i kanala za uspostavu poziva krajnje toke ili svojih vlastitih. Upravnici kod kojih dotina krajnja toka nije registrirana moraju zahtjev odbiti (LRJ), ako je primljen preko njihovog RAS kanala, ili ignorirati, ako je primljen na dobro pozna-tu viesmjernu (multicast) adresu za otkrivanje upravnika.Po H.323 standardu, zahtjev moe poslati zainteresirana krajnja toka ili H.323 upravnik. Koritenje ove procedure od strane krajnje toke je upitno, jer se ista funkcija ostvaru-je kroz proceduru upravljanja pristupom. U stvari, procedura lociranja krajnje toke je potaknuta procedurom upravljanja pristupom ako pozvana krajnja to-ka nije registrirana kod dotinog upravnika. Tada upravnik, da bi odgovorio na zahtjev za pristupom, a-lje LRQ poruku upravniku za kojeg smatra da zna za tra-enu krajnju toku.

StatusH.323 upravnik moe koristiti ovu proceduru kako bi sa-znao detaljne informacije o pozivima koje je odobrio nekoj



krajnjoj toki. Zahtjev se alje u obliku poruke Information Request (IRQ poruke) a krajnje toke odgovaraju porukom Information Request Response (IRR porukom). Ovakva me-toda se naziva izriitim zahtjevom. Osim nje, postoji i me-toda neizriitog zahtjeva u kojoj upravnik, kroz proceduru upravljanja pristupom ili registracije krajnje toke, definira svako koliko sekundi krajnja toka mora slati IRR poruke za aktivni poziv. Ove dvije metode se meusobno ne iskljuuju, tako da upravnik moe za poziv za koji je zatraio periodike izvjetaje, izriito zatraiti izvjetaj u nekom trenutku.U sklopu te procedure, upravnik moe zatraiti od krajnje toke, kroz proceduru upravljanja pristupom ili registracije krajnje toke, da mu koristei IRR poruke, alje kopije odre-enih poslanih i/ili primljenih H.225.0 poruka.Ta mogunost je posebno korisna u sluaju koritenja direk-tnog modela poziva jer omoguava upravniku precizno pra-enje poziva. To je, primjerice, jako vano za ispravno napla-ivanje koritene usluge.

5.2 Protokol H.225.0 CSProtokol H.225.0 CS (H.225.0 Call Signalling) je signali-zacijski protokol za uspostavu i raskid H.323 poziva izmeu dvije H.323 krajnje toke. Dodatno, u okvirima ovog proto-kola definirana je i neobavezna procedura za bru uspostavu medijskog toka, tzv. procedura brzog spajanja (Fast Connect procedura). Pri definiciji protokola H.225.0 CS, poruke su posuene iz protokola Q.931 (ISDN Call Signalling) i Q.932 (Control of ISDN Supplementary Services). Razlog posuivanja je bila to bra definicija protokola i jedno-stavnije meudjelovanje s PSTN/ISDN terminalima i vi-emedijskim konferencijskim standardima na mreama s komutacijom kanala, poput H.320 i H.324. Posuene poruke su doivjele manje izmjene potrebne za uporabu na paketnim mreama. Svi novi, iskljuivo H.323 orijentirani, informacijski elementi su ukljueni unutar Q.931 informacij-skog elementa User-user koji je zbog toga definiran u svim posuenim porukama. Novi informacijski elementi su de-finirani koritenjem ASN.1 notacije protokola, koja je sasta-vni dio H.225.0 preporuke (Annex H).H.225.0 CS, u okviru procedura potrebnih za uspostavu i raskid poziva, definira uporabu sljedeih poruka (Sl.11.):

Setup Setup Acknowledge Information Call Proceeding Progress Alerting Connect Facility Status Inquiry Status Notify Release Complete.

SetupOva poruka se alje u svrhu poetka uspostave poziva. Naj-vaniji informacijski element ove poruke je Called Party Number koji sadri adresu pozvane H.323 krajnje toke. U sluaju signaliziranja s preklapanjem (overlap signalling) ova poruka nosi samo dio adresne informacije, dok se preo-stali dio alje u jednoj ili vie poruka Information.

Setup AcknowledgeOvu poruku alje pozvana krajnja toka i na taj nain oba-vjetava pozivajuu krajnju toku da podrava funkciju si-gnaliziranja s preklapanjem. Prijamom ove poruke poziva-jua krajnja toka dobiva dozvolu za slanje ostatka adresne informacije, ako je ima, u okviru poruke Information.

InformationOvom porukom alju se informacije potrebne za uspostavu poziva ili razne dodatne informacije vezane uz poziv. Naje-e se koristi u sluaju signaliziranja sa preklapanjem (over-lap signalling) za prijenos preostalog dijela adresne infor-macije.

Call ProceedingPoruka Call Proceeding se alje u povratnom smjeru i njom se indicira prijam svih potrebnih informacija za usmjerava-nje i uspostavu poziva. Shodno tome, dodatne informacije vezane uz uspostavu poziva nisu potrebne i nee biti pri-hvaene.

ProgressPoruku Progress, najee, alje H.323 pristupnik u povra-tnom smjeru i njom alje informacije o napredovanju pozi-va pri meudjelovanju s mreama sa komutacijom kanala. Tako, primjerice, ova poruka moe nositi indikaciju (pro-gress indicator informacijski element) o govornoj poruci koja se alje pozivatelju. Recimo, Birali ste nepostojei broj u sluaju neuspjelog pokuaja poziva.

AlertingOvu poruku moe poslati pozvana krajnja toka kako bi po-tvrdila da je krajnji korisnik upozoren o dolaznom pozivu. U svakodnevnom argonu, rekli bi da telefon zvoni.

ConnectPoruku Connect alje pozvana krajnja toka kada korisnik prihvati poziv. Dakle, ova poruka, sa stajalita protokola H.225.0 CS, oznaava uspostavljeni poziv.Uspostava poziva moe biti jednostavna i sadravati samo Setup i Connect poruke, a moe i biti proirena dodatnim porukama. Poruke koje se mogu razmjeniti izmeu Setup i Connect, poput Setup Acknowledge, Information, Call Pro-ceeding, Progress, Alerting, ovise o potrebi, tipu i razvoju poziva.

FacilityOva poruka je specijalac meu H.225.0 CS porukama i



Slika 11. Prikaz razmjene signalizacijskih poruka pri H.323 ISUP pozivu



vrlo se esto koristi. Razlog za njenuspecifinost je nepove-zanost s fazama u pozivu, tako da se moe slati u bilo kojem trenutku, tj. stanju poziva. Uz neke specijalne funkcije (pre-usmjeravanje poziva na upravnik ili MCU jedinicu, otvara-nje kanala H.245), ova poruka se koristi za ostvarenje doda-tnih usluga, kao i za potrebe tuneliranja H.245 poruka preko kanala za uspostavu poziva (unutar H.225.0 CS poruka).

Status InquiryOva poruka se koristi u svrhu zahtjeva za statusom poziva. Odgovor, u obliku Status poruke, je obavezan i nosi status poziva. Uporaba poruke Status Inquiry je definirana u okvi-ru procedura za poboljanje robustnosti, a slui za obnavlja-nje informacija o stanju poziva izmeu dvije H.323 krajnje toke u sluaju pada TCP veze.

StatusPoruka Status se koristi za indikaciju prijama neoekiva-ne H.225.0 CS poruke i neprepoznatih parametara ili kao odgovor na Status Inquiry poruku. Poruka nosi status pozi-va kako ga vidi poiljatelj poruke i uzrok njenog slanja.

NotifyOva poruka se moe slati u oba smjera, a nosi informacije ve-zane uz poziv, poput indikacije prekida (user suspend) i na-stavljanja (user resume) poziva.

Release CompletePoruka Release Complete se moe slati u oba smjera, a kori-sti se za raskid poziva i, ukoliko razmjena medijskih tokova nije prekinuta kroz H.245 signalizaciju, za prekid medijske komunikacije.

5.3 Protokol H.245Ovaj protokol sadri veliki broj procedura i poruka za uspo-stavu, odravanje i raskid viemedijskih konferencija u ATM, PSTN i drugim mreama. Veina protokola H.32x-x serije (H.310, H.323, H.324/M) dijeli protokol H.245, a samo jedan njegov dio se koristi za viemedijske konfe-rencije u okvirima H.323 standarda. Slino odnosu proto-kola Q.931 i H.225.0 CS, podskup H.245 poruka koje se koriste u H.323 mreama definiran je u Annex A dodatku H.323 preporuci. Protokol H.245 se, u H.323 mreama, kori-sti izmeu dvije krajnje toke, krajnje toke i MC elementa ili krajnje toke i upravnika. Svrha samog protokola je usposta-va, promjena i raskid medijskih tokova izmeu krajnjih toa-ka u H.323 pozivu. Za tu namjenu, protokolom su definirane procedure za oglaavanje podranih oblika razmjene medij-skih tokova, otvaranja i zatvaranja medijskih tokova, zahtje-ve za odreenim nainom razmjene medijskog toka, poruke za upravljanjem medijskim tokom, ope naredbe i indikacije. U H.245 preporuci se za medijske tokove koristi naziv logiki kanali. H.245 kanal, kanal kojim se prenosi H.245 signali-zacija, se naziva nulti logiki kanal, dok su pojedini medijski tokovi, kojima se razmjenjuju govorne, video i podatko-vne informacije, logiki kanali pobrojani od 1 pa navie.Krajnja toka moe uspostaviti najvie jedan H.245 kanal


za svaki H.323 poziv u kojem sudjeluje. Terminal, MCU je-dinica, pristupnik ili upravnik mogu podravati istovreme-no vie poziva i, u skladu s tim, toliko H.245 kanala. H.323 standardom je definirana i mogunost integracije H.245 kanala u kanal za uspostavu poziva (H.225.0 CS signa-lizacijski kanal). Ta mogunost se zove tuneliranje H.245 poruka i ostvaruje se koritenjem h245Control informacij-skog elementa definiranog za tu namjenu unutar ASN.1 dije-la H.225.0 CS poruka. Element je definiran kao niz okte-ta, to omoguava njegovo punjenje ASN.1 PER kodiranom H.245 porukom ili nizom takvih poruka.Dodatno, otvaranje H.245 kanala nije obavezno, jer se uspo-stava medijskih tokova moe ostvariti u okvirima H.225.0 CS signalizacije koritenjem procedure brzog spajanja. Ako se H.245 kanal otvori, ostaje otvoren do njegova zatvaranja ili do kraja poziva. Medijski tokovi, H.245 logiki kanali od 1 pa navie, se otvaraju razmjenom signalizacije po nultom logikom kanalu, a mogu biti uspostavljeni izravno izmeu dvije krajnje toke, ali i usmjereni preko jednog ili vie upra-vnika. Procedure za otvaranje i zatvaranje logikih kanala se ne odnose na nulti H.245 logiki kanal.Sve H.245 signalizacijske poruke spadaju u neku od sljede-ih kategorija:

Zahtjev (Request)U ovu kategoriju spadaju poruke koje od primatelja zahti-jevaju izvravanje odreene akcije ukljuujui i odgovara-nje na primljeni zahtjev. Primjerice, H.245 poruke termi-nalCapabilitySet i masterSlaveDetermination.

Odgovor (Response)Ovdje spadaju poruke koje su odgovor na poruke iz pret-hodne kategorije. Primjerice, H.245 poruke terminalCapa-bilitySetAck i masterSlaveDeterminationAck.

Slika 12. Primjer capabilityTable strukture


Naredba (Command)Poruke koje od primatelja zahtijevaju izvravanje odree-ne akcije, ali ne i odgovor, spadaju u ovu kategoriju. Pri-mjerice, H.245 poruka sendTerminalCapabilitySet.

Indikacija (Indication)Poruke informativne prirode koje od primatelja ne zahtijeva-ju ni akciju ni odgovor, spadaju u ovu kategoriju. Primjerice, H.245 poruke poput userInput i functionNotSupported.Sljedee H.245 procedure moemo izdvojiti kao kljune u okvirima protokola H.323: oglaavanje mogunosti razmjene

Slika 13. Primjer capabilityDescriptor strukture

Tablica 1. Tipovi mrenih elemenata i pripadajue vrijednosti za MSD proceduru


medijskih tokova (Capabilities Exchange); odreivanje nadreene strane ukomunikaciji (Master Slave Determination); otvaranje i zatvaranje logikih kanala(Logical Channel Signalling); zahtjev za promjenom uspostavljenog medijskog toka(Request Mode); zatvaranje kanala H.245.

Oglaavanje mogunosti razmjene medijskih tokovaKoristei ovu proceduru, H.323 krajnja toka oglaava vla-stite mogunosti primanja i slanja medijskih tokova, uklju-ujui mogunost istovremenog prijama i slanja vie razli-itih ili istih tipova (govor, video, podaci) medijskih tokova istih ili razliitih karakteristika, primjerice algoritama sai-manja (G.729, G.711, H.261, H.263, T.120, T.38,...). Razmje-nom ovih mogunosti, obje krajnje toke dobivaju informa-cije potrebne za odabir obostrano podranih oblika medijske komunikacije.Ta procedura zapoinje slanjem H.245 poruke TerminalCa-pabilitySet (TCS poruke) kojom H.323 krajnja toka oglaa-va svoje komunikacijske mogunosti (sve ili samo one koje namjerava koristiti u tom pozivu). Ovo je prva H.245 poru-ka koja se mora poslati po H.245 kanalu. U njene najvanije informacijske elemente spadaju capabilityTable i capability-Descriptors strukture.U capabilityTable strukturi (Sl. 12.) poiljatelj TCS poru-ke navodi podrane oblike medijske razmjene. Primjerice, G.723.1, G.728, G.711 audio i CIF H.263 video se oznaavaju razliitim cijelim brojevima. Ti brojevi se, dalje, grupiraju u alternativeCapabilitySet strukture koje indiciraju podr-ane meusobno iskljuive oblike razmjene medijskog toka. Primjerice, alternativeCapabilitySet struktura koju simbo-liki moemo prikazati kao {G.711, G.723.1, G.728} znai da

H.323 mreni element

Opremljenost mrenog elementa Terminal Pristupnik Upravnik MCU

Bez MC elementa 50 60 - -

S MC elementom, ali bez MP elementa 70 80 120 160

S MC elementom i podatkovnim MP elementom - 90 130 170

S MC elementom, podatkovnim i audio MP elementom - 100 140 180

S MC elementom, podatkovnim, audio i video MP elementom - 110 150 190


je poiljatelj sposoban za audio komunikaciju u bilo kojem od tri navedena naina, ali samo jednim istovremeno. Do-datno, redoslijedom navoenja se iskazuje lista prioriteta, tako da, u navedenom primjeru, poiljatelj eli, ako je mogu-e, komunicirati koritenjem algoritma G.711, a ako ne, ko-ritenjem G.723.1, i tek kao zadnja mogunost, koritenjem algoritma G.728.Ove se strukture grupiraju u simultaneousCapabilities strukture koje opisuju mogunosti krajnje toke u pogledu

istovremene viemedijske komunikacije. Svaka simultane-ousCapabilities struktura koja sadri vie od jedne alterna-tiveCapabilitySet strukture, oznaava mogunost istovre-mene komunikacije kroz vie medijskih tokova. Primjerice, simultaneousCapabilities struktura koja sadri dvije alter-nativeCapabilitySet podstrukture {{H.261, H.263}, {G.711, G.723.1, G.728}} opisuje krajnju toku koja je sposobna isto-vremeno komunicirati kroz jedan video (H.261 ili H.263) i jedan audio tok (G.711 ili G.723.1 ili G.728), dok struktu-

Slika 14. Prikaz H.323 poziva



ra simultaneousCapabilities koja sadri tri alternativeCa-pabilitySet podstrukture {{H.261}, {H.261, H.263}, {G.711, G.723.1, G.728}} ukazuje na istovremenu podrku dva video toka (H.261 i H.261 ili H.263) u kombinaciji s jednim audio tokom (G.711 ili G.723.1 ili G.728).Potpuni opis mogunosti nekog H.323 terminala u razmje-ni medijskih tokova je opisan skupom capabilityDescriptor struktura. Ova se struktura (Sl. 13.) sastoji od jedne simul-taneousCapabilities strukture i capabilityDescriptorNum-ber elementa. TCS poruka koja sadri vie od jedne capabili-tyDescriptor strukture omoguava definiranje veza izmeu razliitih medijskih tokova. Primjerice, dvije capabilityDes-criptor strukture sljedeeg sadraja {{H.261, H.263}, {G.711, G.723.1, G.728}} i {{H.262}, {G.711}} opisuju krajnju toku koja ima podrku za istovremenu razmjenu video (H.261 ili H.263) i audio toka (G.711 ili G.723.1 ili G.728) ili video toka (H.262) u kombinaciji s audio tokom kodiranim jednosta-vnim G.711 algoritmom. Poiljatelj TCS poruke daje prednost nekom obliku komu-nikacije pred drugim tako da capabilityDescriptorNum-ber elementu odgovarajue capabilityDescriptor struktu-re dodijeli manju cjelobrojnu vrijednost.

Odreivanje nadreene krajnje tokeProtokol H.323 zahtijeva da jedna od krajnjih toaka u kon-ferenciji mora biti odabrana kao nadreena ostalima (ma-ster) da bi se, prije uspostave logikih kanala, znalo koja krajnja toka e imati prednost u odabiru njihovih kara-kteristika i upravljati konferencijom. U tu svrhu se koristi H.245 procedura odreivanja nadreene krajnje toke, iji rezultat je dogovor o nadreenoj i podreenim krajnjim to-kama. Primjerice, u sluaju da vie od jedne krajnje toke u konferenciji ima MC element, ovom procedurom se utvru-je koja e krajnja toka imati aktivni MC element i upravljati konferencijom. Ova procedura se, najee, odvija paralelno s prethodno opisanom procedurom oglaavanja mogunosti razmjene medijskih tokova. Odnosi nadreenosti, tj. podreenosti izmeu razliitih adresabilnih H.323 mrenih elemenata je definiran standar-dom i prikazan je brojanim vrijednostima (vea vrijednost znai nadreen poloaj) u Tablici 1.Ta procedura, i konana odluka, se zasniva na razmjeni H.245 poruke masterSlaveDetermination, koja sadri in-formaciju o tipu mrenog elementa, posjedovanju MC i MP elemenata, kao i sluajnu cjelobrojnu vrijednost, izmeu dvi-je H.323 krajnje toke. U sluaju istih tipova mrenih eleme-nata, nadreenu krajnju toku odreuje vrijednost sluajnog broja generirana po proceduri definiranoj u H.245 preporu-ci. Procedura se uspjeno zavrava slanjem poruke odgovora masterSlaveDeterminationAck i priznavanja nadreenog ili podreenog statusa u odnosu na primatelja poruke.U sluaju da je za konferenciju ve odabrana nadreena kraj-nja toka, za sve naknadne MSD procedure, krajnja toka s aktivnim MC elementom koristi vrijednost 240 te je na taj

nain osigurana nepromjenjivost nadreene krajnje toke.

Otvaranje i zatvaranje logikih kanalaNakon uspjenog zavretka prethodno opisanih H.245 pro-cedura, uspostavljanje medijskih tokova se odvija procedu-rama otvaranja logikih kanala. U H.245 terminologiji logi-ki kanal podrazumjeva slanje medijskog toka od poiljatelja prema jednom ili vie primatelja. Jednoznano je odreen svojim brojem koji je jedinstven u odgovarajuem smjeru razmjene medijskih tokova. Svaka krajnja toka otvara logi-ke kanale prema drugoj krajnjoj toki. Logiki kanali se otvaraju koritenjem poruke openLogi-calChannel (OLC poruke) koja u potpunosti opisuje kara-kteristike medijskog toka ukljuujui njegov tip (audio, vi-deo, podaci), upotrijebljeni algoritam saimanja, kao i ostale informacije nune da bi primatelj pravilno protumaio me-dijski tok. Karakteristike logikih kanala moraju biti u okvi-rima koje je primatelj oglasio u proceduri oglaavanja mo-gunosti razmjene medijskih tokova. Transportnu adresu na koju e slati medijski tok opisan OLC porukom, poiljatelj dobiva u pozitivnom odgovoru u obliku poruke openLogi-calChannelAck (OLCAck poruke).Protokol H.245 omoguava uspostavu jednosmjernih i dvo-smjernih logikih kanala. Veina logikih kanala za audio, video i podatkovne tokove se uspostavlja kao jednosmjerni logiki kanali. Ovaj pristup omoguava dvosmjernu komu-nikaciju logikim kanalima razliitih karakteristika (asime-trina komunikacija). Meutim, pojedini medijski tipovi, ukljuujui podatkovne protokole poput T.120, za normalnu operaciju podrazumijevaju uspostavu dvosmjernih kanala. Logiki kanali se zatvaraju slanjem poruka CloseLogicalChannel/Ack ili implicitno sa zavretkom pozi-va.

Procedura brzog spajanja (Fast Connect)Na ovom mjestu emo spomenuti i proceduru brzog spaja-nja, iako to nije H.245 procedura nego dio protokola H.225.0 CS koji se zasniva na ve spomenutim H.245 procedurama. Osim to je ova procedura, uvedena u verziji 2, znaila veli-ki korak u smanjenju broja poruka potrebnih za uspostavu H.323 poziva (usporedite uspostavu poziva prikazanih na Sl. 15. i 16.), njena vanost se ogleda i u osiguranju nepreki-nute komunikacije (voice clipping free) u sluaju H.323 po-ziva iz ili prema PSTN mreama. Procedura brzog spajanja osigurava uspostavu medijskih tokova ukljuivo s porukom Connect, a upravo je to trenutak kada se, tradicionalno, u PSTN mreama dogaa uspostava medijske komunikacije u oba smjera. U sluaju kasnije uspostave medijskih tokova na H.323 dijelu poziva, neizbjeno dolazi do poetnoga pre-kida u komunikaciji i, shodno tome, gubitka poetnog dijela razgovora.Ova procedura (Sl. 16.) se esto netono naziva fastStart po H.225.0 CS informacijskom elementu kojim se prenose OpenLogicalChannel strukture predloenih logikih kana-la. Koritenjem te procedure, poziv je mogue u potpunosti



Slika 15. Prikaz uspostave H.323 poziva normalnom procedurom

uspostaviti bez otvaranja kanala H.245. Naime, krajnja to-ka koja slanjem H.225.0 CS poruke Setup zapoinje poziv i eli koristiti spomenutu proceduru, duna je koritenjem fastStart informacijskog elementa definirati ponuene logi-ke kanale (OLC strukture) redoslijedom vlastitog odabira. Pozvana krajnja toka koja podrava ovu proceduru i eli je prihvatiti, duna je vratiti fastStart element s prihvaenim logikim kanalima (OLC) u nekoj od H.225.0 CS poruka do ukljuivo poruke Connect. Gledano sa stajalita ve spo-menutih H.245 procedura, fastStart element u Setup poru-ci predstavlja poetak procedure otvaranja logikih kanala uz kombinaciju implicitnog odreivanja nadreene krajnje toke (krajnja toka koja alje Setup poruku je nadreena) i izbjegavanje procedure oglaavanja mogunosti razmjene medijskih tokova. Procedura otvaranja logikih kanala je za-

vrena slanjem fastStart elemenata kojim je pozvana krajnja toka prihvatila i otvorila neke logike kanale.

Zahtjev za promjenom uspostavljenog medijskog tokaKrajnje toke, koje primaju neki ve uspostavljeni medijski tok, mogu, pod odreenim uvjetima, traiti od krajnje to-ke koja ga alje promjenu karakteristika medijskog toka. Ove izmijenjene karakteristike, kao i u sluaju toka ije se karakteristike eli izmijeniti, moraju pripadati skupu ka-rakteristika oglaenih u proceduri oglaavanja mogunosti razmjene medijskih tokova. Za promjenu medijskih tokova koje odailje, krajnja toka ne koristi ovu proceduru nego jednostavno zatvara postojei logiki kanal i otvara novi s promijenjenim karakteristikama koje moraju biti u skladu s prethodno oglaenim karakteristikama. Promjena odlaznog



Slika 16. Prikaz uspostave H.323 poziva procedurom brzog spajanja

medijskog toka se, obino, odvija nakon uspjeno provedene

procedure promjene dolaznog medijskog toka.

Za ilustraciju procedure neka nam poslui sljedei primjer.

Ako je TCS porukom krajnja toka oglasila podrku za slanje

audio toka oblikovanog koritenjem G.729 i G.711 algoritma

saimanja, krajnja toka primatelj moe od nje traiti da au-

dio tok uspostavljen koritenjem G.729 algoritma zamijeni s

G.711 algoritmom saimanja. Ova procedura zapoinje sla-

njem poruke RequestMode. Primatelj poruke je duan udo-

voljiti zahtjevu (RequestModeAck), ako je u mogunosti, ili

ga odbiti (RequestModeReject), ako to nije sluaj. U slua-

ju odbijanja, medijska komunikacija se nastavlja ve uspo-

stavljenim logikim kanalima, dok u sluaju prihvaanja,

krajnje toke zapoinju proceduru za zatvaranje postojeih

i otvaranje novih logikih kanala u skladu s ve opisanom

procedurom.

Zatvaranje kanala H.245 Kanal H.245, nulti logiki kanal, se standardno zatvara, na-

kon zatvaranja ostalih logikih kanala (medijskih tokova),

slanjem i prijamom H.245 poruke EndSessionCommand ili,

implicitno, zavretkom poziva bilo kroz H.225.0 CS signa-

lizaciju (porukom ReleaseComplete) ili prekidom H.225.0

CS signalizacijskoga kanala. U praksi se, najee, kori-sti mogunost implicitnog zatvaranja kanala H.245 slanjem H.225.0 CS poruke ReleaseComplete kako bi se smanjio broj razmijenjenih signalizacijskih poruka.

5.4 Informacijski elementiNajvaniji informacijski elementi koji u protokolu H.225.0 imaju ulogu oznake i povezuju H.225.0 signalizaciju vezanu uz poziv, konferenciju ili krajnju toku (Sl. 17.) su:

Identifikator krajnje toke

Identifikator krajnje toke (endpointIdentifier) je informa-cijski element koji predstavlja dio H.225.0 RAS i H.225.0 CS signalizacije. U ASN.1 notaciji protokola, definiran je kao niz od 1 do 128 znakova kodiranih po ISO10646-1 stan-dardu. H.323 upravnik ga dodjeljuje krajnjoj toki u okviru registracijske procedure (RRQ/RCF) i svaka krajnja toka ga mora slati u svakoj sljedeoj RAS poruci. Kako jednoznano odreuje krajnju toku, upravniku slui u svrhu upravljanja zonom.

Identifikator upravnikaIdentifikator upravnika (gatekeeperIdentifier) je informa-cijski element koji predstavlja dio H.225.0 RAS i H.225.0



Slika 17. H.323 konferencija u kojoj sudjeluju 3 terminala

CS signalizacije. U ASN.1 notaciji protokola, definiran je

kao niz od 1 do 128 znakova kodiranih po ISO10646-1 stan-

dardu. Dodjeljuje ga administrator mree pri konfiguraciji

upravnika i krajnjih toaka. Koristi se u sklopu procedure

otkrivanja upravnika, kao dio GRQ poruke koju krajnja to-

ka alje viesmjerno, i to za odreivanje upravnika kojem je

poruka namijenjena.

Sljedni broj zahtjevaSljedni broj zahtjeva (requestSeqNum) je informacijski ele-

ment koji predstavlja dio H.225.0 RAS signalizacije, a u

ASN.1 notaciji protokola je definiran kao 16-bitni cijeli broj

izmeu 1 i 65535. Dodjeljuje ga krajnja toka ili upravnik

kada alje RAS poruku zahtjeva. Jedinstven je na razini do-

tinog mrenog elementa i slui mu da jednoznano odredi

kojoj RAS transakciji pripada primljena RAS poruka odgo-

vora.

Referenca pozivaReferenca poziva (callReferenceValue) je informacijski ele-

ment koji predstavlja dio H.225.0 CS i H.225.0 RAS si-

gnalizacije vezane uz poziv. U ASN.1 notaciji protokola, de-

finiran je kao 16-bitni cijeli broj u punom opsegu (od 0 do

65535). Njegova vrijednost je ista za sve poruke unutar je-

dnog poziva, a jedinstvena je izmeu dva mrena elementa

(na razini veze) i jednoznano odreuje poziv izmeu ta dva

mrena elementa.

Najznaajniji bit ukazuje na smjer poziva (0 ja sam zapo-

eo ovu H.225.0 RAS transakciju ili H.225.0 CS poziv,

1 ja odgovaram na H.225.0 RAS transakciju ili H.225.0

CS poziv). Ovo je jako bitno jer bi inae bilo mogue da

oba mrena elementa poalju RAS ili CS poruku s istom vri-jednosti CRV informacijskog elementa, pa onda ne bi jedno-znano odreivao poziv izmeu dva mrena elementa. Vrijednost koritena unutar RAS i CS signalizacije za isti poziv je, uglavnom, neovisna, osim u sluaju kada krajnja toka zapoinje poziv. Tada nakon procedure upravljanja pristupom, alje poruku Setup i koristi istu vrijednost CRV informacijskog elementa u RAS i CS porukama.

Identifikator pozivaIdentifikator poziva (callIdentifier) je informacijski element koji predstavlja dio H.225.0 CS i H.225.0 RAS signaliza-cije vezane uz poziv. U ASN.1 notaciji protokola, definiran je kao niz od 16 okteta. Vrijednost informacijskog elementa je ista izmeu svih H.323 mrenih elemenata koji sudjeluju u nekom pozivu i jednoznano ga odreuje.

Identifikator konferencijeIdentifikator konferencije (conferenceID) je informacijski element koji predstavlja dio H.225.0 CS i H.225.0 RAS signalizacije vezane uz poziv. U ASN.1 notaciji protokola, de-finiran je kao niz od 16 okteta. Vrijednost informacijskog ele-menta je ista izmeu svih H.323 mrenih elemenata koji su-djeluju u nekoj konferenciji (konferencija je 1 ili vie poveza-nih poziva) i jednoznano je odreuje.

5.5 Modeli H.323 pozivaOvisno o nainu na koji je izmeu krajnjih toaka uspo

Documents

h323 protokol