HA BIT AT III - mpgi.gov.hr

HABITATIII

nacionalni doprinosrepublike hrvatske

habitat iiinacionalni doprinos

republike hrvatske

nakladnikHrvatski zavod za prostorni razvoj

Republike Austrije 20

HR – 10 000 Zagreb

www.hzpr.hr

za nakladnikaMr.sc. Irena Matković

Ravnateljica

urednicaJadranka Vranek

uredništvoMr.sc. Irena Matković

Jadranka Vranek

Ingrid Gojević

Ariana Korlaet

Lovorka Sviben

Lidija Škec

fotografijeZvonko Radičanin

lekturaSnježana Drkulec-Igrec

oblikovanje i prijelomđkć d.o.o.

Zagreb

tisakOg grafika d.o.o.

Ogulin

Zagreb, srpanj 2016.

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i

sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000938369

ISBN 978-953-59089-2-0 (tiskano izdanje)

ISBN 978-953-59089-3-7 (e-knjiga, PDF)

4 impressum

uvodKonferencije Ujedinjenih naroda o gradovima i naseljima

Habitat održavaju se svakih 20 godina. Habitat III treća je

konferencija Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom

urbanom razvoju koja će se održati u Quitu, u Ekvadoru, od

17. do 20. listopada 2016. godine. ¶Habitat III sazvali su Ujedinjeni narodi kako bi se obnovile

globalne političke obveze za održivi urbani razvoj, ocijenila

dosadašnja postignuća te našlo rješenje za nove i sve veće

izazove što ih donose trendovi koji se ubrzano smjenjuju te

za način na koji oni utječu na gradove i naselja. ¶Na konferenciji će biti donesena Nova urbana agenda,

nova globalna strategija održivog urbanog razvoja, koja će

integrirati sve komponente održivog razvoja radi promica-

nja pravednosti, blagostanja i prosperiteta. Taj novi razvojni

model postavit će nova strateška usmjerenja, prioritete

i ciljeve kako bi se postiglo da gradovi postanu uključivi,

sigurni, otporni i održivi te kako bi se kreirao kvalitetan

životni okoliš dostojan modernog čovjeka. Prvi su korak

prema tome nacionalna izvješća i doprinosi zemalja članica

UN-a za Habitat III o rezultatima i prepoznatim problemima

u provedbi Habitat agende iz Istanbula 1996. godine. ¶Stoga ovim nacionalnim doprinosom konferenciji Habitat III

Republika Hrvatska procjenjuje provedbu Habitat agende

od 1996. godine do danas promišljajući istodobno buduću

primjenu Nove urbane agende. ¶Izuzetno složeni izazovi s kojima se susreću urbana područja

prepoznati su kako na globalnoj tako i na europskoj i nacio-

nalnoj razini. Zbog rastuće urbanizacije i ozbiljnih demograf-

skih, gospodarskih i socijalnih promjena, urbana politika kao

nacionalna zadaća poprima sve veće značenje. ¶Urbana područja i gradovi, kao ishodišta i generatori

razvoja, ali i najveći potrošači dobara s najviše ekoloških

konflikata, ističu se kao ključna tema planiranja održivog

razvoja i osiguranja održivog rasta. ¶Kako bi se potaknuo održivi razvoj gradova i naselja te

primjena Nove urbane agende u Republici Hrvatskoj, priori-

tetnim se ocjenjuje:

— promicati održivu prostornu organizaciju temeljenu

na policentričnom i ujednačenom razvoju nacionalnog

prostora kao dijela šireg europskog konteksta

— dati nov poticaj održivom urbanom razvoju

— posebnu pozornost posvetiti razvoju ugodnih i uređenih

gradova za sve generacije sagledavajući potrebe obitelji,

djece, građana starije životne dobi te svih ranjivih skupi-

na, s priuštivim i kvalitetnim stanovanjem, uravnoteženim

prepletanjem funkcija i djelatnosti te dostupnosti kvalitet-

no oblikovanih javnih sadržaja i površina

— unapređivati vrsnoću građenja i oblikovanja prostora kao

preduvjeta za zadovoljenje optimalnih socijalnih, eko-

nomskih, kulturoloških i ekoloških potreba za kvalitetnim

životom kao smislom i općim interesom

— razvijati otporne gradove primjenjujući mehanizme

kojima će se smanjiti rizici utjecaja klimatskih promjena,

racionalizirati korištenje energije i smanjivati zagađenje

u gradovima te poticati razborito i višekratno korištenje

zemljišta

— poticati suradnju i umrežavanje gradova te dugoročan

pametni razvoj gradskih regija koje nadilaze administra-

tivne granice

— promicati inovativnost i otvorenost kao princip dobrog

upravljanja gradovima, koji uključuje umrežavanje dobre

prakse, prijenos znanja i inovativne projekte

— intenzivirati prekograničnu i transnacionalnu suradnju

radi razvoja pograničnih područja.

5habitat iii — nacionalni doprinos republike hrvatske

6 habitat iii — nacionalni doprinos republike hrvatske

sadržaji pitanja urbane demografije i izazova za novu urbanu agendu

Upravljanje rapidnom urbanizacijom

Upravljanje ruralno-urbanim povezivanjem

Rješavanje potreba urbane mladeži

Odgovaranje na potrebe starijih

Integriranje rodnosti u urbani razvoj

Izazovi s kojima smo bili suočeni i naučene lekcije u ovom području

Budući izazovi i pitanja u ovom području koji bi se mogli riješiti Novom urbanom agendom

ii prostorno i urbanističko planiranje: pitanja i izazovi za novu urbanu agenduOmogućavanje održivog urbanističkog planiranja i oblikovanja

Unapređenje upravljanja urbanim zemljištem, uključujući rješavanje urbanog širenja

Povećanje urbane i periurbane proizvodnje hrane

Rješavanje izazova urbane mobilnosti

Unapređenje tehničkih kapaciteta za planiranje i upravljanje gradovima


Budući izazovi i pitanja u ovom području koji bi se mogli riješiti Novom urbanom Agendom

iii okoliš i urbanizacija: pitanja i izazovi za novu urbanu agenduOdgovaranje na klimatske promjene

Smanjenje rizika od katastrofa

Smanjenje prometnih zagušenja

Zagađenje zraka



iv upravljanje gradovima i zakonodavstvo: pitanja i izazovi za novu urbanu agenduUnapređenje urbanog zakonodavstva

Decentralizacija i jačanje lokalne samouprave

Unapređenje sudjelovanja i ljudskih prava u urbanom razvoju

Povećanje urbane sigurnosti i zaštite

Unapređenje društvene uključenosti i jednakosti



v urbana ekonomija: pitanja i izazovi za novu urbanu agenduUnapređenje lokalnih financija

Jačanje i poboljšavanje pristupa stambenim sredstvima

Potpora lokalnom gospodarskom razvoju

Stvaranje doličnih radnih mjesta i života

Integracija urbane ekonomije u nacionalne razvojne politike



1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

str

9

11

11

12

14

14

15

17

18

20

21

22

23

23

26

27

28

28

29

30

32

32

34

34

35

37

37

39

39

40

41

42

42

43

7sadržaj

vi stanovanje i temeljne usluge: pitanja i izazovi za novu urbanu agenduPoboljšanje i sprečavanje slamova

Poboljšanje dostupnosti odgovarajućem stanovanju

Osiguravanje održive dostupnosti zdravoj čistoj vodi

Osiguravanje održive dostupnosti temeljnom gospodarenju otpadom i odvodnji otpadnih voda

Unapređenje dostupnosti čistoj domaćoj energiji

Unapređenje dostupnosti održivim prijevoznim sredstvima



vii indikatoriPostotak stanovništva koje živi u slamovima

Postotak urbanog stanovništva s pristupom odgovarajućem stanovanju

Postotak stanovništva s prebivalištem u urbanim područjima s pristupom zdravoj pitkoj vodi

Postotak stanovništva s prebivalištem u urbanim područjima s pristupom odgovarajućoj odvodnji otpadnih voda

Postotak stanovništva s prebivalištem u urbanim područjima s redovitim prikupljanjem otpada

Postotak stanovništva s prebivalištem u urbanim područjima s pristupom čistoj domaćoj energiji

Postotak stanovništva s prebivalištem u urbanim područjima s pristupom javnom prijevozu

Razina postojeće decentralizacije za održivi urbani razvoj:

postotak politika i zakonodavstva o urbanim pitanjima u čijoj su izradi sudjelovale lokalne i regionalne samou-

prave od 1996. do danas;

postotak udjela prihoda i troškova dodijeljenih lokalnim i regionalnim samoupravama iz državnog proračuna;

postotak udjela troškova lokalnih samouprava koje se financiraju iz lokalnih prihoda

Postotak gradskih, regionalnih i nacionalnih vlasti koje su implementirale urbane politike koje podržavaju lokalni

gospodarski razvoj i stvaranje doličnih radnih mjesta i života

Postotak gradskih i regionalnih vlasti koje su prihvatile ili implementirale urbane politike ili strategije sigurnosti i zaštite

Postotak gradskih i regionalnih vlasti koje su implementirale planove i projekte za održive i otporne gradove koji su

inkluzivni i koji adekvatno utječu na rast urbane populacije

Udio bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je stvoren u urbanim područjima

popis karataNaselja prema broju stanovnika

Prostorna organizacija

Udio stanovništva starijeg od 65 godina

Sustav naselja i prostorno-prometni koridori

ISPU Geoportal

Upravno-teritorijalni ustroj

35

36

37

38

39

40

41

42

i

ii

iii

iv

v

vi

vii

viii

(i)

(ii)

(iii)

ix

x

xi

xii

45

45

47

47

48

49

49

50

52

52

52

52

52

52

52

52

52

52

52

53

53

53

53

10

11

13

18

19

33

pitanja urbane demografije i izazova

za novu urbanu agendu

I

upravljanje rapidnom urbanizacijomUpravljanje, korištenje i zaštita prostora Repu-blike Hrvatske osigurava se temeljem sustava prostornog uređenja kojim se ostvaruju uvjeti za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje kulturnih dobara. ¶Republika Hrvatska svoj je prostorni razvoj usmjerila temeljnim dokumentima integralnog planskog pristupa državne razine – Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997., ID 2013.) i Programom prostornog uređenja Re-publike Hrvatske (1999., ID 2013.). Strategija i Program potiču skladniji razvoj urbanog susta-va Hrvatske, a posebnu pozornost posvećuju poticanju razvoja srednjih i malih gradova i ra-zvojnih središta kao nositelja razvojnog susta-va te predlažu usporavanje rasta stanovništva u velikim gradovima. Zbog negativnih demo-grafskih procesa, nerazvijenosti mreže naselja, funkcija i gospodarstva, osobitu pozornost po-svećuju područjima s ograničenjima u razvoju. Iako se Hrvatska, prema Strategiji prostornog uređenja, opredijelila za policentričan koncept razvoja, on nije potpuno ostvaren. Policentrična razvojna politika ostala je nedorečena dijelom zbog prekratkog vremena predviđenog za nje-zinu provedbu, dijelom zbog sektorske neuskla-đenosti razvojnih planova, a dijelom i zato što ne postoji sustav praćenja realizacije. U prilog policentričnom razvoju nisu išli ni procesi ra-seljavanja stanovništva, napuštanja ruralnih dijelova i otoka, zapuštanje obradivih površina i gospodarskih resursa nakon osamostaljenja, kao posljedica ratnih razaranja i restrukturiranja gospodarstva. Istodobno je tekao proces naselja-vanja velikih gradova, posebno njihove okolice, kao i atraktivnih područja priobalja. Stupanjem na snagu Zakona o prostornom uređenju 2014. godine započeo je postupak izrade nove Stra-tegije prostornog razvoja Republike Hrvatske kao temeljnog strateškog dokumenta kojim će se utvrditi prioriteti prostornog razvoja i usmje-renja za njihovu realizaciju. ¶Demografsku sliku Republike Hrvatske u po-sljednjih 15 godina, nastavljajući prijašnje tren-dove, karakteriziraju pad ukupnog broja sta-novnika, neprekidna prirodna depopulacija, pojačano starenje stanovništva te neravnoteža

u dobnoj strukturi stanovništva. Republika Hr-vatska ubraja se u skupinu od samo pet država u EU koje su u razdoblju 2008. – 2012. godine zabilježile istodoban prirodni pad i negativan saldo migracija. Prema posljednjem Popisu sta-novništva, kućanstava i stanova iz 2011. godi-ne, na teritoriju Republike Hrvatske živjelo je 4,284.889 osoba. Broj stanovnika se, u odnosu na prethodni popis iz 2001. godine, smanjio za 152.571 osobu, odnosno indeks od 96,56. Demo-grafsko starenje stanovništva prisutno je već dulje vrijeme, a ima tendenciju daljnjeg pove-ćanja. Depopulacijski procesi slabije su izraženi u atraktivnom obalnom području u kojem je evi-dentiran proces litorizacije, kao i u makroregiji glavnoga grada Zagreba. ¶Hrvatska je regionalno nejednako urbanizira-na. Iznadprosječno su urbanizirane primorske makroregije. Posljedica je to ponajprije prese-ljavanja iz zaleđa te s otoka u gradove, kao i visokog prirodnog prirasta u prvoj i djelomice drugoj generaciji doseljenika. Drukčija obiljež-ja imaju makroregije u kontinentalnom dijelu Hrvatske, koje su ujedno slabije urbanizirane. Široka ekonomska baza (razvijene proizvodne i uslužne djelatnosti) potaknula je iseljavanje iz ruralnih područja i socijalno prestrukturiranje poljoprivrednog stanovništva, što je pospješilo razvoj Zagreba i ostalih gradova u kontinental-nom dijelu. ¶Četiri velike gradske regije u Hrvatskoj nastale su oko najvećih gradova, Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, koji su dobro prostorno raspoređeni. One ukupno imaju 1,661.924 stanovnika ili 38,8% stanovništva Hrvatske. Matični gradovi u većini regija imaju i do 95% radnih mjesta, a u okolici ih je samo od pet do 10%. Navedeno upućuje na to da je razvoj gradskih regija Hrvatske još u ranoj fazi. ¶Za te četiri regije na nacionalnoj razini ustrojene su urbane aglomeracije: Rijeka, Split, Osijek i Za-greb, za koje je u tijeku izrada strategija njihova održivog urbanog razvoja. ¶Ipak, velike gradske regije sve se više decen-traliziraju pa okolica preuzima demografski i funkcionalni razvoj. Usprkos padu broja stanov-nika matičnog grada, okolice Zagreba, Splita i Rijeke bilježe porast broja stanovnika, što utječe na ukupno pozitivno kretanje stanovništva tih gradskih regija, ali i donosi probleme karakteri-stične za rubove velikih gradova (urban sprawl). Za razliku od njih, osječka regija bilježi pad broja

1


naselja prema broju stanov-nika

Izvor: Državni zavod za statistiku, 2011.

naselja bez stanovnika

naselja s brojem stanovnika od 2.001 do 5.000

naselja s brojem stanovnika od

35.001 do 100.000

naselja s brojem stanovnika od 1 do 500


naselja s više od 100.001 stanovnika

naselja s brojem stanovnika od 501 do 2.000


10 i — pitanja urbane demografije i izazovaza novu urbanu agendu

stanovnika te matičnoga grada i okolice. ¶U urbanom sustavu ističu se mali gradovi, a ne-dostaju gradovi srednje veličine. Sa 143 urbanizi-rana naselja grupirana u 128 gradova u kojim živi oko 54% ukupnog broja stanovnika, Hrvatska je relativno urbanizirana zemlja, ali nije suočena s trendom rapidne urbanizacije prisutnima na globalnoj razini.

upravljanje ruralno-urbanim povezivanjemProstorna distribucija naselja pokazuje nerav-nomjernost: mreža središnjih naselja vidljivo je najrjeđa u brdsko-planinskim i u pograničnim dijelovima Republike Hrvatske te na dijelu oto-ka, odnosno u područjima s brojnim razvojnim ograničenjima i slabom dostupnošću usluga više razine. Ruralni prostor Hrvatske obilježavaju ne-gativni demografski, gospodarski i opći razvojni trendovi. Uz mnogo malih naselja, temeljno je obilježje ruralnih područja Republike Hrvatske raspršena naseljenost, iz čega proizlazi vrlo raz-granata, ali ne i dobro hijerarhijski ustrojena, razvijena i povezana mreža naselja. ¶Otežavajuća je okolnost u planiranju buduće mreže središnjih naselja već prisutan trend smanjenja javnih sadržaja zbog opadanja broja stanovnika. Gubitak proizvodnih i uslužnih dje-latnosti te mogućnosti opskrbe, osobito u ma-njim naseljima i na pješačkim udaljenostima, imali su i vrlo diferencirane učinke u prostoru. ¶Jedan od glavnih problema Republike Hrvatske proces je urbanizacije koji se odvija u smjeru koncentracije stanovništva u nekoliko gradskih regija uz pražnjenje ruralnih područja. ¶Politike i strateški dokumenti prostornog i regi-onalnog razvoja u Republici Hrvatskoj usmjera-vaju velike hrvatske gradove na njihova funkcio-nalna urbana područja (FUAs-Functional Urban Areas), kao i na njihov okolni ruralni prostor te potiču urbano-ruralno povezivanje. Povezivanje sustava naselja i okolice, odnosno urbano-rural-ne veze, definiraju se prostornim planovima. S obzirom na koncentraciju stanovništva i utjecaj na svoju okolicu, planiranje razvoja velikih gra-dova koje je usklađenog s razvojem pripadajućih regija nameće se kao poseban zadatak. ¶Među posebno značajnim temama usklađenog razvoja velikih gradova i njihove okolice ističu

se: uređenje jedinstvenog gradsko-prigradskog javnog prijevoza s naglaskom na održivoj mo-bilnosti, očuvanje identiteta naselja u funkci-onalnoj regiji, kontrola rubova velikoga grada i sprečavanje prelijevanja (urban sprawl), planira-nje međusobno nadopunjujućeg gospodarskog razvoja u kojem se posebna pozornost posvećuje plasmanu proizvoda i usluga funkcionalne regije na tržištu velikoga grada te rješavanju zajednič-kih pitanja zaštite okoliša i infrastrukture. ¶Gradovi u ruralnim regijama označeni su kao integralna komponenta ruralnog razvoja. Stoga se na nacionalnoj razini posebno ističe potreba posebne potpore razvoju srednje velikih i malih gradova ključnih za opstanak pretežito ruralnih područja, posebno pogođenih depopulacijom, restrukturiranjem društveno-ekonomskih teme-lja i gubitkom javnih funkcija i sadržaja. Očuva-nje povijesnog tkiva i obzirno izvedena obnova identitetskih elemenata takvih gradova važni su, kako za povećanje njihove turističke privlač-nosti, gospodarski razvoj i investicije tako i za očuvanje broja postojećeg te privlačenje novog stanovništva.

1 upravljanje rapidnom

urbanizacijom

2

3prostorna organizacija

Izvor: Stručna podloga za Strategiju pros-tornog razvoja Republike Hr-vatske, Institut za turizam, 2014.

Glavni grad

Makroregionalni centar

Urbane aglomeracije makroregionalnih centara

Područja razvojnih izazova

Područja šireg utjecaja makroregionalnih centara


rješavanje potreba urbane mladežiPrema Popisu stanovništva iz 2011. godine, u Republici Hrvatskoj živi 794.901 mlada osoba u dobi od 15 do 29 godina, od toga je mladih od 15 do 24 godina 505.835 te od 25 do 29 godina 289.066. Mladih je sve manje, a u posljednjih ne-koliko godina suočeni su s problemom integraci-je u društvo, što je posljedica gospodarske krize, nedostatka radnih mjesta, ukupnog smanjenja broja zaposlenih i nesigurnosti pri zapošljavanju. Zbog svega je toga stopa nezaposlenosti mladih osoba visoka. ¶Radi optimalne društvene integracije mladih donesen je Nacionalni program za mlade za raz-doblje od 2014. do 2017. godine, sveobuhvatan strateški dokument usmjeren na sedam područ-ja: obrazovanje, profesionalno osposobljavanje i usavršavanje u kontekstu cjeloživotnog učenja; zapošljavanje i poduzetništvo; zdravlje i zdrav-stvena zaštita; socijalna zaštita i uključivanje; aktivno sudjelovanje mladih u društvu i politička participacija; mladi u europskom i globalnom okruženju; mladi i kultura. ¶Na poziv Europskog upravnog odbora za struk-turirani dijalog s mladima, 2013. godine započeo je proces strukturiranog dijaloga s mladima u Republici Hrvatskoj, proces konzultacija izme-đu donositelja odluka i mladih, koji osigurava da mišljenja i preporuke mladih budu jedan od ključnih impulsa pri donošenju odluka i obli-kovanju politika za mlade na europskoj i naci-onalnoj razini. ¶Paket mjera aktivne politike zapošljavanja nami-jenjen mladim nezaposlenim osobama Mladi i kreativni u primjeni je od 2013. godine. Mjere su usmjerene na podizanje kompetencija i pripre-mu mladih za zapošljavanje, a posebice jačanju i uključivanju mladih u poduzetništvo i razvoj organizacija civilnog društva kao sve značajnijeg dionika na tržištu rada. ¶Modelom financijskih potpora projektima i pro-gramima udruga mladih i za mlade Republike Hrvatske mladima se pruža prilika za stvaranje inovativnih odgovora na aktualne gospodarske, društvene i ekološke izazove. ¶Od 2003. do 2012. godine provodio se poseban program Obrazovanje za poduzetništvo temeljem sustava hrvatskih poduzetničkih potpornih in-stitucija koji je, među ostalim, obuhvatio i skupi-

ne programiranog obrazovanja djece i mladih. ¶Europski reformski program Garancija za mlade, nov pristup u rješavanju pitanja nezaposlenosti mladih osoba, kojim se sve osobe mlađe od 25 godina (u Hrvatskoj mlađe od 30 godina) nasto-ji što brže aktivirati na tržištu rada, provodi se od 2014. godine. U sklopu toga u području po-duzetništva i obrta mladi sudjeluju u stjecanju poduzetničkih vještina u srednjim školama i na fakultetima, i to zahvaljujući mjerama za uče-ničke zadruge, učenička poduzeća i vježbovne tvrtke te studentske inkubatore. ¶Slijedom Strategije obrazovanja, znanosti i teh-nologije iz 2014. godine izrađena je Strategija cje-loživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj 2016. – 2020., kao osnovni dokument i ključna komponenta cjeloži-votnog učenja te alat politika zapošljavanja, po-sebno važan za rješavanje problema dugotrajne nezaposlenosti mladih. ¶Danas se u području razvoja malog gospodar-stva provode poticajne mjere za malo i srednje poduzetništvo i obrte kojima su mladi jedna od posebnih ciljanih skupina, i to u obliku poticaja za obrazovanje mladih i poticaja za zapošljavanje mladih. Nositelj politike poduzetništva i obrta nositelj je projekta izgradnje i uspostave Regio-nalnog centra za razvoj poduzetničkih kompe-tencija zemalja jugoistočne Europe (SEECEL). ¶Osim toga, provode se i posebne mjere za poti-canje istraživanja i razvoja inovacija u kojima sudjeluje najviše mladih te programi financijske podrške za brzorastuće tvrtke u ICT sektoru.

Odgovaranje na potrebe starijihSociodemografski pokazatelji upozoravaju na to da je Hrvatska staro društvo, u kojem je udio stanovništva iznad 65 godina viši od 7%. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, broj osoba kojima je više od 65 godina u ukupnom stanov-ništvu iznosi 758.425, što je udio od 17,7%, čime smo dosegnuli prosjek zemalja EU (17%). Od 2001. do 2014. gotovo se udvostručio broj naj-starijih starih (80 i više godina), i to s 98.802 na 189.923 stanovnika. ¶Za osobe starije životne dobi kreiran je paket mjera aktivne politike zapošljavanja pod nazi-vom Važno je iskustvo, koji uključuje različite

3

4


potpore za zapošljavanje, obrazovanje i usavr-šavanje nezaposlenih te javne radove. Također, planira se dodatno intenzivirati mjere za obra-zovanje za nezaposlene osobe, kao i obrazovanje na radnom mjestu za osobe kojima je više od 50 godina. ¶Zapošljavanjem putem sezonskog rada u poljo-privredi dnevnim radnim angažiranjem putem vaučera omogućeno je jednostavnije zapošlja-vanje na sezonskim poslovima u poljoprivredi. Vaučerima se koriste umirovljenici zadržavajući mirovinu te nezaposlene osobe koje se ne brišu iz evidencije nezaposlenih. ¶Kako bi se starijim i nemoćnim osobama, koje su u sustavu socijalne skrbi prepoznate kao po-sebno osjetljiva kategorija korisnika, omogućilo pravo na dostojanstvenu starost i trajnu društve-nu uključenost, donesena je Strategija socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Cilj je Strate-gije cjelovitim pristupom osigurati višu razinu kvalitete socijalne skrbi za starije osobe, stvoriti osnovu za financiranje projekata udruga te omo-

gućiti pružateljima usluga pristup sredstvima iz fondova EU za financiranje usluga za starije osobe u zajednici, a starijim osobama povećati kvalitetu života i omogućiti da što dulje ostanu živjeti u vlastitom domu. U sustavu socijalne skrbi starije osobe ostvaruju pravo na naknade koje mogu biti novčane i u naravi te pravo na so-cijalne usluge. Od socijalnih usluga starije osobe najčešće ostvaruju pravo na uslugu dugotrajnog smještaja i pravo na pomoć u kući. ¶Mjerama Programa provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Re-publici Hrvatskoj 2014. – 2020. za razdoblje od 2014. do 2016. potiče se organiziranje dnevnih aktivnosti te postojeće i nove pružatelje usluga za pružanje izvaninstitucionalnih usluga za sta-rije osobe financiranjem projekata i trogodišnjih programa organizacija civilnog društva i drugih pružatelja usluga za starije osobe. Pružanjem izvaninstitucijskih usluga u područjima koja su slabije povezana javnim prijevozom neposredno se povećava osjećaj sigurnosti starijih osoba i kvaliteta njihova života.

udio stanovništva starijeg od 65 godina

Izvori: Državni zavod za statisti-ku, 2011.

Stručna podloga za strategiju prostornog razvoja Repub-like Hrvatske, Sveučilište u Za-grebu, Ekonomski fakultet, 2014.

< 15 %

2001. 2011. 2030. projekcija

19—2115—17 21—23 25—2717—19 23—25 27—29 > 29%

4 Odgovaranje na potrebe

starijih


Integriranje rodnosti u urbani razvojPolitika ravnopravnosti spolova i osnaživanja žena, kao jedno od temeljnih načela demokrat-skog ustroja i društvenog poretka u Republici Hrvatskoj, prihvaćena je na najvišoj nacionalnoj razini. ¶Zakonom o ravnopravnosti spolova iz 2008. godine utvrđuju se osnove za zaštitu i promi-canje ravnopravnosti spolova te definira i ure-đuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce. Za provedbu tog zakona, uz Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvat-ske i pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova kao neovisnog tijela za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova, zaduženi su i koordinatori/ce za ravnopravnost spolova u ti-jelima državne uprave te županijska, gradska i općinska povjerenstva za ravnopravnost spolova na lokalnoj razini. ¶Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. – 2015. osnovni je strateški doku-ment Republike Hrvatske donesen radi uklanja-nja diskriminacije žena i uspostavljanja stvarne ravnopravnosti spolova provedbom politike jed-nakih mogućnosti. Nacionalna politika sadrži sedam ključnih područja djelovanja i obvezuje Republiku Hrvatsku na uključivanje rodne di-menzije u sva područja politike provođenjem posebnih mjera vezanih uz promicanje ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti, stvaranje jed-nakih mogućnosti na tržištu rada, unapređenje primjene rodno osjetljivog odgoja i obrazovanja, uravnoteženje sudjelovanja žena i muškaraca u procesima političkog i javnog odlučivanja, ukla-njanje svih oblika nasilja nad ženama, promi-canje međunarodne suradnje i ravnopravnosti spolova izvan Republike Hrvatske i daljnje osna-živanje institucionalnih mehanizama i metoda provedbe. ¶Ova, kao i sve prijašnje nacionalne politike za ravnopravnost spolova, potvrđuje ispunjavanje obveza koje je Republika Hrvatska preuzela pri-hvaćanjem Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje na Četvrtoj svjetskoj konferenciji Uje-dinjenih naroda o ženama održanoj u Pekingu 1995. godine te potpisivanjem različitih međuna-rodnih ugovora, uključujući UN-ovu Konvenciju za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena i

Milenijsku deklaraciju UN-a, Konvenciju Među-narodne organizacije rada te onih koje proizlaze iz članstva u Vijeću Europe i Europskoj uniji, a kao svoj sastavni dio uključuje strateška opre-djeljenja i ciljeve Strategije za ravnopravnost iz-među žena i muškaraca 2010. – 2015. Europske komisije.

Izazovi s kojima smo bili suočeni i naučene lekcije u ovom područjuMeđu danas istaknutim posljedicama pritisaka urbanizacije, koji utječu na fizičke, biološke, gos-podarske i socijalne procese, izdvajaju se pretjera-na gradnja u obalnom području i nekontrolirano širenje gradnje duž obalne crte, neprimjerena i/ili nezakonita gradnja, posebno u uskom obalnom pojasu, neodgovarajuća infrastruktura pojedi-nih naselja, nedostatak uređaja za pročišćivanje urbanih i industrijskih otpadnih voda, gubitak cjelovitosti i kvalitete krajobraza i drugo. ¶Napušteni kompleksi i nekretnine u gotovo svim hrvatskim gradovima uglavnom su posljedica gospodarskih promjena uzrokovanih padom tradicionalnih industrija 80-ih godina prošlog stoljeća, potom ratnih razaranja i promjene dr-žavnog ustroja, a globalna gospodarska kriza i stanje recesije dodatno su obilježili posljednja dva desetljeća i ostavili vidljiv trag u prostoru. ¶Rješavanje potreba urbane mladeži, posebno u smislu osiguravanja prava na rad, jedna je od ključnih tema urbanog razvoja, posebno u kon-tekstu ublažavanja odljeva mladog stanovništva i demografskog oporavka zemlje. ¶Sve starija populacija te promjena strukture tradicionalne obitelji u Republici Hrvatskoj već dulje vrijeme upućuje na sve veće potrebe za spe-cifičnim socijalnim uslugama za starije, kao što su smještaj u domove, pomoć u kućanstvima, zahtjevi za rekreaciju, zabavu, prilagođen tran-sport i zdravstvenu skrb. U rješavanje socijalne problematike starijih potrebno je, osim držav-nog i javnog sektora, uključiti privatni sektor i organizacije civilnog društva koji imaju važna znanja i resurse kojima mogu pridonijeti razvoju lokalnih mehanizama za postizanje adekvatnih

5

6


odgovora na te probleme. Zasad, zbog nedefi-nirane politike njihova financiranja, postojeći potencijali još nisu dovoljno iskorišteni.

Budući izazovi i pitanja u ovom području koji bi se mogli riješiti Novom urbanom agendomU budućnosti će se gradovi morati suočiti s pi-tanjima zaštite okoliša na inovativan i učinko-vit način: zaštita od buke, zaštita zraka i voda, prometna zagušenost i onečišćenje, nastajanje otpada i njegova obrada, prilagodba klimatskim promjenama, smanjenje potrošnje energije i ko-rištenje energije iz obnovljivih izvora. ¶Potrebno je promišljati i postupcima planiranja uspostavljati nove te čuvati postojeće sustave urbane zelene infrastrukture – mreže zelenih površina u kojima i s pomoću kojih se pridono-si očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode,

prirodnih funkcija i procesa u gradovima. ¶Znatan prostorni resurs u urbanim su područ-jima napušteni industrijski i vojni kompleksi, u određenoj mjeri ugostiteljsko-turistički prostori izvan funkcije, a u nešto manjoj mjeri prepo-znaju se napušteni objekti stambene, poslovne i javne namjene, komunalni objekti, prostori nekadašnjih brodogradilišta i industrijskih luka te napuštena eksploatacijska polja na rubnim područjima naselja ili izvan njih. U dinamici ra-zvoja gradova česte su promjene načina korište-nja gradskog teritorija pa posebno treba poticati višekratno korištenje zemljišta i usmjeravati ra-zvojne aktivnosti na područja koja su izgubila ili gube svoju prethodnu funkciju. Zahvati kojima će se sanirati postojeće stanje, unaprijediti okoliš te pridonijeti revitalizaciji područja i pokretanju gospodarske dinamike (zapošljavanje, poticajni učinci na razvoj drugih djelatnosti, uređenje i komunalno opremanje zemljišta) prioritet su urbanog razvoja. ¶S obzirom na stagnaciju broja stanovnika i pro-cese starenja stanovništva, posebnu pozornost u planiranju gradova potrebno je posvetiti njihovu razvoju kao gradova za sve generacije sagleda-vajući potrebe obitelji, djece, građana starije životne dobi i svih ranjivih skupina.

7


prostorno i urbanističko

planiranje: pitanja i izazovi za novu urbanu agendu

II

Omogućavanje održivog urbanističkog planiranja i oblikovanjaProstorno planiranje ishodište je djelovanja u prostoru, a cilj mu je usmjeravanje prostornog razvoja Republike Hrvatske prema novim vri-jednostima. Kvalitetan izgrađeni prostor pre-duvjet je za zadovoljenje optimalnih socijalnih, ekonomskih, kulturoloških i ekoloških potreba za kvalitetnim životom, kao smislom i općim interesom. Svaki zahvat i preoblikovanje pro-stora izravno utječu na zdravlje, sigurnost, klimu i ukupnost životnih uvjeta. Vrsnoća izgrađenog prostora nije rezultat slučajnosti, već sustavnog rada profesionalaca uz podršku i poticaj politike te razumijevanje i prihvaćanje ciljeva kvalitete u svim segmentima složenog procesa – od pro-stornog planiranja, projektiranja i izvođenja zgrada do korištenja i održavanja. Uz poštova-nje planskih određenja i savjesnije planiranje, ne bi se trebala događati gradnja na neprikladnim lokacijama – u zonama plavljenja, na odronima i klizištima, s katastrofalnim posljedicama za prostor, čovjeka i materijalna dobra. ¶Pretpostavka osiguranja i čuvanja kvalitete iz-građenog prostora poštovanje je i provođenje zakonskih i podzakonskih akata s područja za-štite spomenika graditeljske baštine, prostornog uređenja i gradnje, uz kontrolu cijelog procesa kontinuiranim, koordiniranim i odgovornim dje-lovanjem svih dionika – planera, projektanata, službi zaštite, izvođača, ulagača, posrednika na tržištu nekretnina, službi održavanja i upravlja-nja te korisnika. ¶Kao dio ukupne politike države kojom se iskazu-je javni interes za kvalitetu sveukupnog izgrađe-nog prostora i stvaranje kulturnog krajobraza u 2012. godini donesene su Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020, ApolitikA, Naci-onalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja, formatirane tako da postanu katalizator proce-sa održivog razvoja, brige o javnom interesu i prostoru, unapređenja oblikovnih vrijednosti utemeljenih u graditeljskim posebnostima, zaštiti zdravlja, klime i sigurnosti. ApolitikA je

usmjerena na ostvarivanje triju osnovnih ciljeva: kulturu građenja koja je preduvjet za kvalitetu iz-građenog prostora; kvalitetu izgrađenog prostora kao osnove za dobar život svakoga; kvalitetnu arhitekturu, koja treba postati poticaj nacional-nom razvoju i napretku. ¶Sustav prostornog uređenja Republike Hrvatske temelji se na teritorijalnom ustrojstvu države, ovlastima i nadležnostima državne, područne (regionalne) i lokalne razine. U proceduralnom smislu sustav funkcionira izradom, donošenjem i primjenom prostornih planova. Prostorne pla-nove izrađuju stručni izrađivači, a donose Hr-vatski sabor, Vlada Republike Hrvatske te pred-stavnička tijela jedinica područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave. Podatke za nji-hovu izradu osiguravaju nadležna javnopravna tijela koja i sudjeluju u postupku. U tijeku izrade prostornih planova obvezno se provodi jedna ili više javnih rasprava, čime je osigurano sudjelo-vanje javnosti i svih zainteresiranih sudionika. ¶U sadržajnom smislu sustav se temelji na među-sektorskom usklađenju i usklađenju zahtjeva i interesa svih korisnika prostora. ¶Zakon o regionalnom razvoju uvodi kategorije urbanih aglomeracija za šira područja utjecaja četiriju najvećih gradova (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) te kategorije većih, odnosno manjih urbanih područja s obvezom donošenja strate-gija razvoja urbanog područja kao osnovice za planiranje projekata sufinanciranih sredstvima fondova Europske unije i drugih izvora. Usto, jasno definiranje urbanih područja te izrada strategija urbanog razvoja, koje su usklađene s metodološkim smjernicama što su ih pripremi-li nositelji politike regionalnoga razvoja, stvara dugoročnu osnovicu za bolje planiranje urbanog razvoja i bolju pripremu razvojnih projekata, a s tim povezano, i kvalitetnije korištenje sredstava iz fondova EU namijenjenih urbanom razvoju. ¶Republika Hrvatska odredila je da će se projekti urbanog razvoja provoditi u najvećim urbanim područjima s najvišom koncentracijom stanov-ništva i kapacitetima provedbe projekata te da će se oni sufinancirati bespovratnim sredstvima EU putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja. ¶Integrirana teritorijalna ulaganja nov su meha-nizam (ITU mehanizam) EU za razdoblje 2014. – 2020. godine koji je uveden kako bi se ojača-la uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Sukladno Sporazumu o partnerstvu,

8


urbana područja kandidati su za financiranje aktivnosti putem ITU mehanizma, i to sedam najvećih urbanih centara u Republici Hrvatskoj s najvećom koncentracijom stanovništva, odno-sno gradovi koji imaju više od 50.000 stanovnika u centralnim naseljima – Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod, Zadar i Pula. Ta urbana područja trebaju izraditi strategije razvoja svog područja sukladno metodologiji koja obuhva-ća integrirane mjere za suočavanje s ekonom-skim, okolišnim, klimatskim, demografskim i socijalnim izazovima. Aktivnosti koje se mogu provoditi u gradovima putem ITU mehanizma pridonose sljedećim tematskim područjima: Gradovi kao pokretači gospodarskog razvoja; Čisti gradovi, odnosno gradovi u borbi protiv klimatskih promjena; Uključivi gradovi, odnosno gradovi u borbi protiv siromaštva.

Unapređenje upravljanja urbanim zemljištem, uključujući rješavanje urbanog širenjaZakonom o nacionalnoj infrastrukturi prostor-nih podataka uređena su pravila za uspostavu, održavanje i razvoj Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP) u Republici Hrvat-skoj koja omogućava djelotvorno ujedinjavanje, upravljanje i održavanje dijeljenja prostornih podataka u svrhu zadovoljenja potreba na na-cionalnoj i europskoj razini. Hrvatski NIPP bit

9

sustav naselja i prostorno-

prometni koridori

Izvor: Strategija prostornog

razvoja Repu-blike Hrvatske,

Nacrt konačnog prijedloga, Hr-

vatski zavod za prostorni razvoj,

2015.

Urbane aglomeracije makroregionalnih centara

Glavni prometni koridori

Glavni grad

Regionalno središte

Makroregionalno središte

Subregionalno središte

Područno i lokalno središte

8 omogućava-nje održivog

urbanističkog planiranja i oblikovanja

ii — prostorno i urbanističko planiranje: pitanja i izazovi za novu urbanu agendu18

će usklađen s razvojem infrastrukture prostor-nih podataka na europskoj (INSPIRE) i globalnoj (GSDI, UN-GGIM) razini te će utjecati na razvoj infrastrukture prostornih podataka na lokalnoj razini. ¶Sastavni je dio NIPP-a i Informacijski sustav pro-stornog uređenja (ISPU), interoperabilni sustav za kontinuirano i ažurno praćenje stanja u pro-storu u elektroničkom obliku, koji je u razvoju. Razvojem ISPU-a i njegovih modula (eDozvola, ePlanovi, eKatalog, eArhiv, eInspekcija i dr.) svi podaci važni za prostorno uređenje i gradnju bit će dostupni javnosti, potencijalnim investitorima i ovlaštenim korisnicima iz tijela državne i javne uprave radi učinkovita upravljanja prostornim podacima, planiranja i praćenja stanja u prostoru te učinkovitije provedbe prostornih planova. ¶Definiranjem tehničkih standarda i metodologije za izradu nove generacije prostornih planova s pomoću GIS-alata omogućit će se kvalitetnije funkcioniranje informacijskog sustava. ¶Nedostatnost ažurnih geodetskih podloga i ne-uređenost katastra i zemljišnih knjiga izazov je, kako u prostornom planiranju tako i u postupci-ma vezanima uz uređenje zemljišta i provedbu planiranog prostornog razvoja. ¶Od 2003. godine provodi se Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra skraćenog naziva – Uređena zemlja – čiji je jedan od ključ-nih ciljeva stvaranje Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), odno-sno uspostava jedinstvene baze podataka kata-

stra i zemljišne knjige te jedinstvene aplikacije za vođenje i održavanje navedenih podataka. ¶Unapređenje upravljanja urbanim zemljištem posebno je značajno u kontekstu sprečavanja devastacije dijelova prostora, kako neracional-nim planiranjem tako i nezakonitom gradnjom. Ovdje nije riječ samo o pojedinačnim objektima nego i o cijelim potezima i područjima, osobi-to uz jadransku obalu, na nekim otocima i uz velike gradove. Zakazala je kontrola, kako vr-snoće prostornih planova provedbenih razina tako i vrsnoće građenja svake, a osobito one najprisutnije gradnje koja konzumira najveći dio prostora – stambene. Stambena gradnja ekspandirala je u nekoliko smjerova, a to su za-dovoljenje primarnih potreba stanovanja, se-kundarno stanovanje te stanovanje u turističke svrhe. Posljedica potonjeg izgrađene su zone u izdvojenim građevinskim područjima koje se povremeno koriste umanjujući kvalitetu života enormnim sezonskim kratkotrajnim optereće-njem društvene, prometne i komunalne infra-strukture. Ne odnosi se to samo na evidentirane zone nezakonite gradnje već i na stare gradske jezgre čije je stanovništvo podleglo izazovima tržišta te se iselilo, čime pospješuje odumiranje urbane strukture. ¶Četiri velike gradske regije nastale oko najve-ćih gradova u procesima su decentralizacije pa okolica preuzima demografski i funkcionalni razvoj. Zato će se ovom kontaktnom prostoru s aspekta planiranja posvetiti posebna pozornost,

ispu geoportal

prikaz, istraživanje, pristup modulima za unos podataka za registrirane korisnike

Izvor: Hrvatski zavod za prostorni razvoj, 2016.

9 Unapređenje upravljanja

urbanim zemljištem, uključujući

rješavanje ur-banog širenja


osobito provedbom postupka urbane sanacije koji Zakon o prostornom uređenju propisuje kao skup planskih mjera kojima se poboljšava karakter izgrađenog dijela građevinskog područ-ja i urbane mreže javnih površina, devastiranih nezakonitim građenjem.

Povećanje urbane i periurbane proizvodnje hraneU usporedbi s ostalim europskim državama, Hrvatska ima malo onečišćenog tla, što je pre-duvjet za razvoj ekopoljoprivrede, te velike površine travnjaka i pašnjaka kao preduvjet za razvoj stočarstva. Proizvođači hrane u Hrvatskoj posluju putem svih oblika registracije: obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, trgovačka društva i zadruge. ¶Poljoprivreda i proizvodnja hrane sve se više širi u gradove i naselja. Urbana poljoprivreda i ur-bani vrtovi u Hrvatskoj postaju sve popularniji. Interes za fakultativno bavljenje poljoprivredom i uzgojem hrane u nekim gradovima sve više po-staje ne samo rekreativan oblik proizvodnje za svoje potrebe nego i dodatni izvor prihoda. To pokazuje golem interes za neuređene slobodne površine koje gradovi svojim građanima ustu-paju na korištenje. ¶Na temelju Zakona o poljoprivrednom zemlji-štu, u građevinskim područjima naselja potiče se korištenje površina neizgrađenog građevinskog zemljišta većeg od 1000 m� za poljoprivrednu proizvodnju. To se zemljište smatra poljopri-vrednim i u tu se svrhu koristi do privođenja osnovnoj namjeni, odnosno do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje. ¶Poljoprivredne površine oko gradova idealna su mjesta za proizvodnju, a gradske tržnice za prodaju domaće, lokalno proizvedene hrane. Javljaju se različiti pokreti koji promoviraju lokalnu hranu te tako pridonose održivosti lo-kalne opskrbe zdravom i svježom hranom ur-banog potrošača od poznatog proizvođača, i to po prihvatljivoj cijeni i uz smanjene troškove proizvodnje, što ujedno pridonosi poboljšanju ekonomskog statusa samog proizvođača. Lokal-no proizvedena hrana integrira sve procese, od proizvodnje, prerade, distribucije do potrošnje

na maloj razini, i pri tome potiče razvoj održivih lokalnih gospodarstava, ali i stvara snažnu vezu između gospodarstava i potrošača. ¶Programom ruralnog razvoja Republike Hrvat-ske omogućene su potpore putem sufinanciranja sustava lanca kratke opskrbe hranom. ¶Neki hrvatski gradovi (Zagreb, Velika Gorica, Samobor, Čakovec, Virovitica, Varaždin, Rije-ka, Sisak, Karlovac, Osijek i dr.) već nekoliko godina provode lokalne projekte Gradski vrtovi s pomoću kojih socijalno ugroženim osobama ili zainteresiranim građanima ustupaju parcele zemljišta za uzgoj povrća i voća. Prema nekim procjenama, oko 3000 kućanstava u Hrvatskoj trenutačno se koristi gradskim vrtovima. Samo na području Grada Zagreba ima 11 gradskih vr-tova s više od 2000 vrtnih parcela na površini od 21 ha. Projekt Gradski vrtovi pozitivan su primjer održivog korištenja gradskog zemljišta te poboljšanja kvalitete života građana u socijal-nom, ekonomskom i ekološkom smislu. ¶Na europskoj razini, u sklopu programa URBA-CT III, grad Petrinja od 2015. godine sudjeluje u međunarodnoj mreži pod nazivom AGRI-URBAN kojoj je cilj promišljanje i revitalizacija proizvod-nje poljoprivredne hrane u malim i srednjim gradovima Europe.

primjer dobre prakseZG sirek – Zagrebački friški kravlji sir prvi je dokument Grada Zagreba

namijenjen poticanju poljoprivrede proveden na temelju strateškog

dokumenta Grada Zagreba – Zagrebplan 2016-2020 i Programa održivog

razvoja poljoprivrede, šumarstva i ruralnog prostora Grada Zagreba 2016.

– 2020. kojim se daje prilika zagrebačkim poljoprivrednicima za subven-

cioniranje različitih aktivnosti u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Projekt je počeo prije nekoliko godina i jedan je od primjera dobre prakse

koji su provele Udruge malih sirara zagrebačkog područja u suradnji sa

Savjetodavnom službom u Republici Hrvatskoj za poljoprivredu, ruralni

razvoj, ribarstvo i šumarstvo na temu proizvodnje i plasmana zdrave

hrane na lokalnoj razini kojem je cilj očuvanje zagrebačkog autohtonog

proizvoda tradicionalno proizvedenog od sirova mlijeka po istoj recepturi

koja u Zagrebu postoji u kontinuitetu od najmanje pet stoljeća kao i osi-

guranja preduvjeta za opstanak i najmanjih proizvođača. Sljedeći projekt

odnositi će se na ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda te

ulaganja u različite dopunske djelatnosti poljoprivrednika radi povećanja

dohodovnosti te stvaranja kratkih prodajnih lanaca, odnosno izravne

prodaje vlastite hrane proizvedene u lokalnom okruženju Grada Zagreba.

10

9 Unapređenje upravljanja

urbanim zemljištem, uključujući

rješavanje ur-banog širenja


http://www.zgsirek.hr/

Rješavanje izazova urbane mobilnostiIzazovi s kojima se suočava gradski promet u Republici Hrvatskoj sve su ozbiljniji. Gradovi su većinom suočeni s problemom zagušenosti, lo-šom kvalitetom zraka te izloženošću buci. Grad-ski promet odgovoran je za otprilike četvrtinu emisije CO2 iz prometa, a 69% cestovnih nesreća događa se u gradovima. S tim su problemima su-očena glavna urbana čvorišta/gradska područja Hrvatske, dok se rješenja razlikuju zbog postojeće infrastrukture, geomorfoloških obilježja i uzora-ka mobilnosti (npr. prisutnost mora i potreba za vezama s otocima). ¶Javni prijevoz u Republici Hrvatskoj posljednjih godina bilježi pad u broju prevezenih putnika u svim oblicima prijevoza. U 2012. godini, u uspo-redbi s 2011. godinom, prijevoz putnika bilježi pad od 20,1%, željeznički prijevoz bilježi pad od 45,5%, cestovni 0,5%, pomorski i obalni prijevoz 3,5%, a zračni 5,7%. Istodobno je porasla upotreba osobnih automobila. ¶Javni prijevoz u Republici Hrvatskoj danas je ne-integriran. Intermodalni terminali ne postoje ili su iznimno rijetki. Istodobno su prisutne paralel-ne linije autobusnih i željezničkog prijevoznika. Željeznički prijevoz u nepovoljnom je položaju zbog činjenice da je prosječna starost voznog parka pri kraju životnog vijeka, a u cestovnom je prijevozu prosječna starost autobusa otprili-ke 15 godina. Javni prijevoz, u punom smislu riječi, odvija se na područjima velikih gradova poput Zagreba, Rijeke, Osijeka, Splita i njihovih aglomeracija te u Varaždinu, Karlovcu, Zadru i Puli. Javni prijevoz tramvajima postoji u Zagrebu i Osijeku, a željeznicom u Zagrebu i Splitu. U unutarnjoj plovidbi ne odvija se javni prijevoz putnika za zadovoljavanje potreba dnevnih mi-gracija, a javni prijevoz u pomorskom prometu orijentiran je na veze otoka s kopnom. ¶S pravnog i administrativnog stajališta gotovo sva tijela državne uprave i tijela jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave imaju izravan ili neizravan utjecaj na javni prijevoz, no bez jedinstvene financijske, organizacijske i in-frastrukturne strategije i politike. Javni prijevoz u Republici Hrvatskoj suočen je sa sličnim pro-blemima kao i u gotovo svim zemljama EU. Tome u prilog govori i podjela po oblicima prometa prema kojoj Hrvatska pripada prosjeku EU27, a

koju obilježava udio automobilskog prijevoza od 84% (EU27), odnosno 85,4% (RH). ¶Strategija prometnog razvoja Republike Hrvat-ske 2014. – 2030. temeljita je reforma prometne politike kojom se planira niz aktivnosti kako bi se riješili izazovi urbane mobilnosti. Uz dosa-dašnje prometne sektore, uvodi i sektor javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti te promatra mobilnost građana upotrebom javnog prijevoza te individualnu mobilnost. ¶Prioriteti sektora javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti u Republici Hrvatskoj usredotočeni su na: uvođenje integriranih pro-metnih sustava u većim gradovima i njihovim predgrađima i/ili regionalnim područjima; ra-zvoj mjera za povećanje udjela javnog prijevoza i oblika prijevoza s nultom stopom emisije štetnih plinova ograničavanjem individualnog prijevo-za u središtima gradova te davanjem prednosti javnom prijevozu uvođenjem inteligentnih tran-sportnih sustava; povećanje održivosti sustava reorganizacijom sektora u organizacijskom i legi-slativnom smislu i uvođenjem Ugovora o javnim uslugama u skladu s Uredbom (EK) br. 1370/2007 te unapređenjem učinkovitosti sustava održava-nja smanjenjem utjecaja na okoliš i uvođenjem mjera za povećanje sigurnosti sustava. ¶Nova Strategija prostornog razvoja Republike Hr-vatske, koja je u postupku donošenja, određuje da se održiva mobilnost u gradovima ostvaruje planiranjem i realizacijom pješačkih zona, zona umirenog prometa, biciklističke infrastrukture i mreže javnog gradskog prometa, uz stalno po-većanje kvalitete i sigurnosti usluge.

primjer dobre prakseMreža civinet Slovenija – Hrvatska – Jugoistočna Europa mreža je

gradova i drugih dionika koji se na području JI Europe bave održivim pla-

niranjem i upravljanjem mobilnošću u gradovima. Cilj je mreže prijenos

znanja i dobre prakse te osmišljavanje zajedničkih projekata kojima će se

financirati buduće aktivnosti održivog prometa i bolje mobilnosti. Mreža

je osnovana u Ljubljani u travnju 2013. godine, okuplja više od 80 članova

te je najbrojnija europska mreža civinet. Tek je manji dio gradova usvojio

Plan održive urbane mobilnosti (sump), a ankete lokalnih dionika upozora-

vaju na nisku razinu javnih konzultacija u pitanju urbane mobilnosti, stoga

tu postoji znatan prostor za napredak.

11


Unapređenje tehničkih kapaciteta za planiranje i upravljanje gradovimaPostojećim zakonodavstvom osigurano je jedini-cama lokalne samouprave gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom, čime je utvrđen pravni i institucionalni okvir koji lokalnim vlastima i lokalnom stanovništvu osigurava preduvjete za visok stupanj samostalnosti i odgovornosti za prostor u kojem žive. ¶Strategija prostornog razvoja Republike Hrvat-ske, koja je u izradi, utvrđuje prioritete prostor-nog razvoja i usmjerenja za njihovu realizaciju na sve tri razine planiranja prostora – nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj te svim aktima kojima se predviđa intervencija u prostoru ili utjecaj na prostor i njegov održivi razvoj. ¶Uravnoteženi regionalni razvoj od iznimnog je značenja za ukupan gospodarski rast i razvoj Republike Hrvatske. Zakon o regionalnom ra-zvoju Republike Hrvatske usklađen je s novim odrednicama kohezijske politike EU za razdoblje 2014. – 2020. koja se, među ostalim, temelji na ja-čanju dimenzije urbanog razvoja. Novi regulator-ni okvir kohezijske politike EU obvezuje zemlje članice da najmanje 5% sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj moraju usmjeriti na održivi urbani razvoj. Za potrebe učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike re-gionalnoga razvoja, posebno njezine urbane di-menzije, ustrojena su urbana područja te je pro-vedena njihova podjela na urbane aglomeracije za šira područja utjecaja četiriju najvećih grado-va te veća, odnosno manja urbana područja. Za sva je urbana područja uvedena obveza donoše-nja strategija razvoja urbanog područja. Razlog diversifikacije urbanih područja jest činjenica da Republika Hrvatska ima četiri grada s više od 100.000 stanovnika koji su snažni gravitacijski centri te je njihova uloga u cjelokupnom razvoju Republike Hrvatske značajna. Naime, značenje i utjecaj Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka znatno nadilazi njihove administrativne granice, što se očituje u razvojnoj i prostornoj usmjerenosti i povezanosti ovih središta s gradovima i opći-

nama u njihovoj užoj i široj zoni utjecaja. Osim navedenih gradova, ovaj zakon prepoznaje i važ-nost većih regionalnih i subregionalnih centara koji, sukladno broju stanovnika (35.000), čine veća urbana područja. Ne zanemaruje se pritom ni značenje manjih gradova za razvoj okolnih prostora. Gradovi s manje od 35.000 stanovni-ka čije središnje naselja ima najmanje 10.000 stanovnika ili je sjedište županije izdvajaju se u kategoriju manjih urbanih područja. Strategiju razvoja urbanog područja donosi predstavničko tijelo grada koji je središte urbanog područja, a izrađuje se uz poštovanje načela partnerstva i suradnje, uz sudjelovanje širokog kruga dionika iz javnog, privatnog i civilnog sektora. ¶U Republici Hrvatskoj provodi se ukupno 13 europskih programa teritorijalne suradnje: IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Sr-bija 2014. – 2020., IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020., Program prekogranične su-radnje Italija – Hrvatska 2014. – 2020., Program prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2014. – 2020., Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2014. – 2020., Program tran-snacionalne suradnje MEDITERAN 2014. – 2020., Program transnacionalne suradnje DUNAV 2014. – 2020., JADRANSKO – JONSKI program transna-cionalne suradnje 2014. – 2020., Program tran-snacionalne suradnje SREDIŠNJA EUROPA 2014. – 2020., Programi međuregionalne suradnje INTERREG EUROPE 2014. – 2020., INTERACT III 2014. – 2020., ESPON 2014. – 2020. i URBACT III 2014. – 2020. Iz Republike Hrvatske u URBACT III Mreže za planiranje aktivnosti uključili su se gradovi Solin, Varaždin, Šibenik, Koprivni-ca, Dubrovnik, Petrinja, Split, Zadar i Zagreb. ¶U manjoj mjeri pojedini su gradovi sudjelovali u projektima organizacija civilnog društva koji su usmjereni prema unapređenju kapaciteta. U tom smislu valja istaknuti projekte koji su naglasak stavili na lokalno participativno budžetiranje u Pazinu, Karlovcu, Puli i Malom Lošinju.

primjer dobre prakseOnline sustavom E-ceste za upravljanje i održavanje nerazvrstanih cesta

grada Jastrebarskog postignuto je brzo i učinkovito komuniciranje više

gradskih službi uz cjelokupnu kontrolu troškova i naloga preko jedinstve-

nog gis sučelja. Uvođenjem ovog sustava grad je uspio više pojedinačnih

odvojenih organizacijskih sustava ujediniti u jedan središnji sustav, čime je

provedba procesa ubrzana minimalno 50 posto u odnosu na prijašnji način

funkcioniranja. Sličan sustav ima još nekoliko gradova u Republici Hrvatskoj.

12


Izazovi s kojima smo bili suočeni i naučene lekcije u ovom područjuGeneralno, planiranje održivog urbanog razvoja Republike Hrvatske donekle je sputano usitnje-nošću administrativne podjele, a ograničenja koja proizlaze iz neusklađenosti administrativ-nih i funkcionalnih područja ne mogu se uvijek učinkovito prevladati zbog nedostatka stručnih kapaciteta i financijskih resursa, kao i slabo ra-zvijene administrativne kulture. ¶Na temelju nacionalnih dokumenata i prove-denih aktivnosti zaključeno je da je integrirani razvoj prikladan za sve gradove s više od 35.000 stanovnika, a ukupan broj stanovnika za koje se integrirani urbani razvoj može smatrati re-levantnim procijenjen je na 2,615.000 (61,0% stanovništva Hrvatske). ¶Praksa na nacionalnoj razini vezana za prepušta-nje zapuštenog/neiskorištenog državnog zemlji-šta za potrebe razvoja gradova djeluje kao koč-nica znatnijem napretku. Naime, iako su znatne površine takvog zemljišta raspoložive za razvoj na području cijele zemlje, njihova prenamjena teče sporo i ograničena je brojnim birokratskim preprekama i nedostatnim sredstvima za njihovo uređenje, što ograničava mogućnosti za razvoj te utječe na kvalitetu i konzistentnost uređenja i oblikovanja gradskog prostora. ¶Zahtjevi za racionalizaciju potrošnje energije i povećanje efikasnosti prometne infrastrukture uvjetovali su razvoj intermodalnog prometa. Međutim, u Republici Hrvatskoj intermodalni promet nedovoljno je razvijen kako u prijevo-zu tereta tako i u javnom prijevozu putnika. Intermodalni terminali vrlo su rijetki, a često je prisutno paralelno korištenje autobusnih i željezničkih linija.

Budući izazovi i pitanja u ovom području koji bi se mogli riješiti Novom urbanom agendomU procesu izrade nove Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, čije se donošenje očekuje u 2016. godini, posebno je prepoznata potreba za odmjerenim korištenjem prostora i orijentacijom prema učinkovitoj uporabi već korištenog urbanog prostora bilo da je riječ o urbanoj preobrazbi napuštenih prostora, kakve nalazimo u gotovo svim hrvatskim gradovima, bilo o postupcima urbane sanacije u prostorima s narušenim prostorno-funkcionalnim odnosima ili s drugim problemima, poput negativnih de-mografskih i društveno-ekonomskih trendova. ¶Bez obzira na opću svijest o postojanju izni-mno velikih površina napuštenih i zapuštenih kompleksa, ne postoji jedinstvena i sustavna evidencija i valorizacija prostornih, položajnih, imovinskopravnih te vrijednosnih obilježja sva-kog od brownfield područja u prostoru, pogotovo ne baza podataka koja bi sadržavala pregled ne-aktivnih lokacija kako u državnom tako i u vla-sništvu jedinica lokalne uprave i samouprave te, naposljetku, u vlasništvu pravnih i fizičkih oso-ba. Stoga se prijedlogom Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske predlaže uspostava registra brownfield područja u Republici Hrvat-skoj kao podloge za praćenje transformacija u urbanom prostoru. ¶Budući je izazov svakako i urbana sanacija kojoj, prije svega, cilj treba biti sprečavanje društvene segregacije i formiranja problematičnih područja podložnih pojavi urbanog siromaštva. Pristup urbanoj sanaciji treba biti sveobuhvatan i, osim infrastrukturno-oblikovne sanacije, sagledavati osobito društveno-ekonomska pitanja i pitanja zaštite okoliša, odgovarajući na različita pitanja današnjice – od dostupnog stanovanja, preko kvalitete života do zapošljavanja, povećanja tu-rističke privlačnosti i drugih. ¶Svi postupci urbane preobrazbe i sanacije mora-ju u velikoj mjeri biti otvoreni prema lokalnom stanovništvu, čije će sudjelovanje i suradnja u provedbi sanacije biti ključni za uspješnost

13 14


procesa, a posebnu pozornost treba posvetiti prepoznavanju i afirmiranju lokalnih sustava identiteta. ¶Planiranje i provedba složenih procesa preo-brazbe i sanacije zahtijeva i prilagodbu u nači-nu upravljanja gradovima. Sektorski pristup u kojem u zatvorenim kutijama vlastitih nadlež-nosti, stručnih specijalizacija i propisa upravni odjeli funkcioniraju usporedno, bez učinkovita horizontalnog međusobnog povezivanja, teško da će dovesti do željenih rezultata i pridonijeti

regeneraciji hrvatskih gradova. Osim suradnje različitih upravnih odjela, u novim modelima upravljanja očekuje se povezivanje poslovnog sektora, interesnih skupina/udruga i stanov-ništva kao partnera lokalnih vlasti u postizanju postavljenih ciljeva. ¶Jedan od principa dobrog upravljanja gradovi-ma jest inovativnost i otvorenost, što uključuje stalno promišljanje novih i boljih rješenja, spre-mnost na učenje iz iskustava drugih te spremnost na eksperimente provedbom pilot-projekata.

14 Budući iza-zovi i pitanja u

ovom području koji bi se mogli riješiti Novom

urbanom agendom


okoliš i urbanizacija:pitanja i izazovi za

novu urbanu agendu

III

Odgovaranje na klimatske promjeneNa cijelom teritoriju Republike Hrvatske već su opažene posljedice klimatskih promjena, odno-sno zagrijavanja te osjetnog smanjenja oborina u planinskom području i priobalju. Uočene su česte pojave ekstremnih vremenskih uvjeta. Opasnost od požara nije više vezana isključivo za jadransku obalu i otoke nego i za druge dijelove države. Šteta uzrokovana postojećim klimatskim uvjetima i klimatskom varijabilnošću, koja je sve izraženija, već snažno utječe na poljoprivredu te zasigurno upozorava na ranjivost. Prema du-goročnim izgledima (do 2070. godine), mogu se očekivati jači negativniji utjecaji na pojedine ele-mente okoliša, na energetski sektor, turizam i slobodno vrijeme te općenito blagostanje sta-novništva, osobito u velikim aglomeracijama. ¶Politika i mjere za smanjenje emisija staklenič-kih plinova i ublažavanje klimatskih promjena na nacionalnoj razini u funkciji su ispunjavanja međunarodno preuzetih obveza Republike Hr-vatske u sklopu Okvirne konvencije Ujedinje-nih naroda o promjeni klime (UNFCC), Kyotskog protokola i pravne stečevine EU te su polazište za dugoročni razvoj gospodarstva s niskom emisijom stakleničkih plinova. Republika Hr-vatska ispunila je obvezu iz Kyotskog protokola o smanjenju emisija stakleničkih plinova od 5% u razdoblju 2008. – 2012. godine u odnosu na 1990. godinu. ¶Ulaskom u članstvo EU, Republika Hrvatska preuzela je zajednički cilj EU smanjenja emisija stakleničkih plinova od 20% do 2020. godine u odnosu na 1990. godinu. Tu obvezu na razini EU države članice provode zajednički, putem susta-va trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova EU ETS. ¶Na nacionalnoj razini pitanje klimatskih pro-mjena regulirano je Zakonom o zaštiti zraka, a u tijeku je izrada dviju važnih strategija vezanih za klimatsku problematiku. ¶Osnovni planski dokument za smanjivanje emi-sija stakleničkih plinova jest Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promje-na u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine. ¶Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hr-vatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godi-nu, koja se planira donijeti do kraja 2016. godine,

dat će osnovu za političke odluke i smjernice koje će morati provoditi svi sektori kako bi se znatno smanjile emisije stakleničkih plinova. ¶Istodobno se provodi niz mjera smanjenja emi-sija u sektorima energetike, industrije, prome-ta, poljoprivrede itd. U sklopu mjera potrošnje i proizvodnje u 2016. godini promovirat će se i poticati važnost sinergije politike zaštite okoliša u svim aspektima kružnog gospodarstva kao do-prinosa postizanju održivog razvoja temeljenog na znanju i konkurentnoj ekonomiji s niskom razinom ugljika i učinkovitim korištenjem resur-sa. Za provedbu mjera osigurana su financijska sredstva od dražbi u sklopu sustava trgovanja emisijama. ¶Energetska učinkovitost prepoznata je kao najisplativiji i najučinkovitiji način smanje-nja emisije ugljikova dioksida. Većina zgrada i kuća u Republici Hrvatskoj sagrađena je do kraja osamdesetih i ima lošu toplinsku izolaciju. U ukupnoj potrošnji energije trošak zgrada danas je čak više od 42,3%. Stoga je Vlada Republike Hr-vatske pokrenula opsežan program energetske obnove zgrada i kuća. Sufinanciranje projekata za zgradarstvo, javnu rasvjetu i infrastrukturu, industriju i turizam provodit će se i u sklopu Operativnog programa EU Konkurentnost i ko-hezija 2014.-2020. ¶Mjere su fokusirane i na smanjenje emisija CO2 u prometu, osobito u gradovima u kojima je najve-ća koncentracija prometa. U 2016. godini planira se donijeti Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva i Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta al-ternativnih goriva u prometu. ¶Strategija prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. godine, s pogledom na 2070. godinu, čije se usvajanje očekuje potkraj 2017. godine, definirat će prioritetne mjere i ak-tivnosti za najranjivije sektore kao što su hidro-logija i vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, bioraznolikost i prirodni ekosustavi, upravljanje obalnim područjem, turizam i ljudsko zdravlje. ¶Pariški sporazum (COP21) obvezuje države na primjenu ambicioznih mjera ublažavanja i pri-lagodbe klimatskim promjenama, a uspjeh pro-vedbe njegovih ciljeva ovisit će o uspjehu potica-nja na djelovanje svih dionika društva. Urbane sredine koje u tome imaju važnu ulogu trebat će usvojiti i provoditi svoje specifične ciljeve iz područja klimatskih promjena. ¶Pojedini su se hrvatski gradovi počeli uključi-

15

iii — okoliš i urbanizacija: pitanja i izazovi za novu urbanu agendu26

vati u inicijativu Europske unije Mayors Adapt, odnosno u novi Covenant of Mayors for Climate and Energy, koji povezuje brojne lokalne i regio-nalne vlasti koje se dobrovoljno obvezuju sma-njiti emisije CO2 najmanje 40% do 2030. godine te usvojiti integrirani pristup u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama.

Smanjenje rizika od katastrofaVelike nesreće i katastrofe veliko su društveno, ekonomsko i gospodarsko opterećenje za Re-publiku Hrvatsku. Prema podatku iz Procjene ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesre-ća koja je na snazi, štete uzrokovane prirodnim uzrocima u razdoblju od 1980. do 2002. godine iznosile su oko 4,6 milijardi eura. ¶Stoga je Vlada Republike Hrvatske u 2015. godini donijela Odluku o procjeni rizika od katastro-fa u Republici Hrvatskoj. Za potrebe Procjene odabrano je 11 rizika te je napravljena analiza preliminarnih scenarija: 1. bolesti bilja; 2. bolesti životinja; 3. ekstremne temperature; 4. epidemije i pandemije; 5. industrijske nesreće; 6. poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela; 7. potres; 8. požari otvorenog tipa; 9. snijeg i led; 10. suša; i 11. zaslanjivanje kopna. Pri obradi svakog od scenarija uzet je u obzir i utjecaj klimatskih promjena na određeni rizik. Procjena je prove-dena ne samo kako bi se naglasile promjene u okolišu nastale kao rezultat klimatskih promjena već osobito kako bi se naglasila važnost i poveza-nost klimatskih promjena i rizika od katastrofa te kako bi se u tom smislu prilagodbe klimatskim promjenama definirale i konkretnim javnim po-litikama za smanjivanje rizika od katastrofa. ¶Usvajanjem ovog dokumenta pokrenut će se proces promjene djelovanja sustava civilne za-štite, i to tako da će se težište aktivnosti s razvoja kapaciteta za reagiranje postupno prebacivati

na jačanje upravljanja/smanjivanja rizika. Pro-cjenu rizika slijedit će izrada Strategije za sma-njenje rizika od katastrofa te jačanje kapaciteta za upravljanje rizicima. ¶Vlada Republike Hrvatske temeljem prvog prio-riteta Hyogo okvirnog plana djelovanja usposta-vila je Hrvatsku platformu za smanjenje rizika od katastrofa kao multisektorski forum koji služi za razmjenu iskustava, iznošenje stavova, prijedlo-ga i postignuća koji pridonose smanjenju rizika od katastrofa. Osnovni cilj Hrvatske platforme jest politiku smanjenja rizika od katastrofa uči-niti nacionalnim prioritetom i prioritetom lo-kalne zajednice, sa snažnom institucionalnom osnovom za njenu provedbu. Njena je funkcija biti koordinacijskim mehanizmom za uvođenje smanjenja rizika od katastrofa u razvojnu po-litiku, planove i programe, u skladu sa Sendai okvirom za smanjenje rizika od katastrofa u raz-doblju 2015.– 2030. ¶U sustavu civilne zaštite ustrojen je poseban organizacijski i provedbeni okvir unutar kojeg su utvrđene obveze svim raspoloživim kapaci-tetima za djelovanje u slučaju katastrofa. Teme-ljem toga, jedinice lokalne samouprave dužne su izrađivati procjene rizika od velikih nesreća, što je polazni dokument za izradu strategije smanjenja rizika. Aktivnosti i mjere smanjenja rizika proizašle iz tog dokumenata čine osnovu održivog razvoja gradova i općina. Osim zakon-skih obaveza, gradovima i općinama pruža se mogućnost, putem edukacija i radionica, pobliže se upoznati s inicijativama poput Kampanje ja-čanja otpornosti gradova: Moj grad se priprema te alatima poput Samoprocjena jedinica lokalne samouprave, a sve u svrhu shvaćanja važnosti uključivanja smanjenja rizika od katastrofa u razvojne programe. Trenutačno u kampanji su-djeluje pet hrvatskih gradova: Dubrovnik, Pula, Varaždin, Bjelovar i Zagreb. ¶Prepoznavši važnost smanjenja rizika od ka-tastrofa, županije i gradovi sjedišta županija osnivaju udrugu Platforma hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa kojoj je cilj povezivanje, koordiniranje, osnaživanje i djelovanje članica radi bolje međusobne surad-nje, lakše razmjene iskustava, ideja, zajedničkih projekata i aktivnosti te međusobne podrške i praktične pomoći u prevenciji i smanjenju rizika od katastrofa te odgovoru na njih.

primjer dobre prakseU sklopu Projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj projektom

Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Hrvatskoj

(SGE projekt) uvodi se sustavno gospodarenje energijom u gradove i

županije radi primjene modela kontinuiranog i sustavnog gospodarenja

energijom, strateškog planiranja energetike i održivog upravljanja energet-

skim resursima na lokalnoj i regionalnoj razini.

16

15 Odgovaranje na klimatske

promjene


Smanjenje prometnih zagušenjaRepublika Hrvatska do sada je na strateškoj, zakonodavnoj, ekonomsko-financijskoj i pro-motivnoj razini poduzimala brojne aktivnosti za ozelenjavanje goriva i vozila. Prednost se daje poticajnim mjerama politike koje uključuju pri-mjenu ekonomskih instrumenata, informiranja, promocije i edukacije. ¶U tu se svrhu provode, ali planiraju i proširiti, mjere kojima će se poticati razvoj infrastrukture za alternativna goriva, s naglaskom na urbana područja, kako bi se potaknula primjena alter-nativnih goriva u javnom gradskom prometu, promicanje inteligentnih i integriranih promet-nih sustava u gradovima, razvoj intermodalnog prometa teretnog i putničkog prometa, korište-nje alternativnih goriva u prometu, zamjena po-stojećih ili nabava novih, učinkovitijih vozila i vozila koja se koriste alternativnim gorivima. ¶Zakonom o promicanju čistih i energetski učin-kovitih vozila u cestovnom prijevozu, koji je usvojen 2013. godine, propisano je za javni sektor da se pri nabavljanju novih vozila moraju uzeti u obzir energetski učinci i učinci utjecaja na okoliš, a njime su obuhvaćeni svi koji su u sustavu jav-ne nabave, kao i prijevoznici koji obavljaju javni linijski prijevoz putnika. Oni su dužni pri kupnji vozila za cestovni prijevoz uzeti u obzir potroš-nju energije, emisije ugljikova dioksida te emisije određenih drugih onečišćivača te dati prednost ekološki prihvatljivijima. Nadalje, gradovima i općinama subvencionira se ozelenjavanje javnog transporta. S obzirom na to da se smanjenje emi-sija štetnih plinova može postići i ekonomični-jim i ekološkim upravljanjem vozilom, provode se projekti ekovožnje za profesionalne vozače i za privatne osobe. ¶Sufinanciranjem nabave električnih i hibridnih vozila, kao jedne od ključnih mjera poticanja energetske učinkovitosti u prometu, potiče se korištenje hibridnih i električnih vozila. Radi poticanja čistijeg transporta u Hrvatskoj i sma-njenja onečišćenja zraka, 2014. godine pokrenut je projekt Vozimo ekonomično, temeljem kojeg se građanima i tvrtkama dodjeljuju bespovrat-na sredstva za kupnju električnih i hibridnih automobila te električnih skutera, motocikala i četverocikala. U 2014. i 2015. godini odobreno je 6,6 milijuna eura poticaja za nabavu energetski

učinkovitih vozila. Također, u sklopu Nacional-nog akcijskog plana za energetsku učinkovitost provode se mjere uvođenja sustava javnih grad-skih bicikala u gradovima i općinama, program-ska rješenja koja sadržavaju bazu podataka o ce-stama, a primjenom kojih se postiže povećanje stupnja energetske učinkovitosti u gradovima te opremanje postojećih ili ugradnja semafora s vizualnim indikatorom trajanja faze crvenog svjetla.

Zagađenje zrakaPribližavanje politici i standardima EU u područ-ju zaštite zraka za Republiku Hrvatsku kao drža-vu s prijelazom na tržišno gospodarstvo izuzetno je zahtjevno i složeno zbog bitnih razlika u pola-zišnim uvjetima i nacionalnim posebnostima. ¶Zaštita zraka u Hrvatskoj uređena je Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti zraka te nizom provedbenih propisa donesenih na temelju na-vedenih zakona. U postojećem zakonodavnom okviru zaštite zraka, kao i horizontalnom zako-nodavstvu zaštite okoliša, propisan je relativno veliki broj mjera i instrumenata kojima je cilj zaštita i poboljšanje kvalitete zraka. Također, temeljem obveza koje proizlaze iz međunarod-nih ugovora i pravne stečevine EU, donesen je niz provedbenih planova i programa u području zaštite zraka, industrijskog onečišćenja i poveza-nih tema kao što su, primjerice, obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost. ¶Praćenje kvalitete zraka provodi se u sklopu dr-žavne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka te lokalnih mreža za praćenje kvalitete zraka u županijama i gradovima, koje uključuju i mjerne postaje posebne namjene. U posljednjih desetak godina značajno se povećao broj automatskih postaja, ponajprije zbog razvoja državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka te mjernih po-staja uspostavljenih prema rješenju o prihvatlji-vosti zahvata za okoliš ili rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša koje financiraju oneči-šćivači. Uredbom o određivanju zona i aglome-racija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske, teritorij države prema razinama onečišćenosti i kategorijama kvalitete zraka podijeljen je i klasificiran na pet zona i četiri aglomeracije. ¶Osnovni pokazatelji trenda emisija glavnih one-čišćujućih tvari i stakleničkih plinova pokazuju

17

18


da je u prethodnom razdoblju smanjena ukupna godišnja emisija sumporova dioksida, dušikovih oksida, lebdećih čestica, nemetanskih hlapivih organskih spojeva, emisije ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova, uglavnom kao po-sljedica pada gospodarskih aktivnosti i potroš-nje energenata u kućanstvima, uslugama i tran-sportu, ali i provođenjem mjera i instrumenata zaštite zraka. ¶Tematski promatrano, mjere zaštite zraka na lo-kalnoj razini u budućem razdoblju sve će se više odnositi na sektor prometa. Životni standard i povećana mobilnost uzroci su sve većeg broja vozila i prijeđenih kilometara. U prethodnom razdoblju primjetna je stagnacija emisija iz ovoga sektora, koja je ponajprije prouzročena nepovolj-nim gospodarskim okolnostima. Ipak, očekivati je da će zbog jačanja intenziteta prometa u ur-banim sredinama u budućem srednjoročnom razdoblju pitanje rješavanja pritisaka na okoliš iz ovoga sektora biti prioritetno, posebice sa sta-jališta onečišćenja zraka prizemnim ozonom i lebdećim česticama. Republika Hrvatska zbog toga provodi projekte energetske učinkovitosti u prometu s konačnim ciljem smanjenja emisija iz prometa. ¶Regionalno gledajući, Republika Hrvatska u nepovoljnoj je situaciji s obzirom na probleme eutrofikacije i prizemnog ozona, koje samostal-no, primjenom vlastitih mjera, ne može trajno riješiti. Tek jedan dio ukupnog taloženja i pri-zemnog ozona potječe iz vlastitih izvora te se postavlja cilj zajedničkog rješavanja tih problema na razini Europe, provedbom obveza iz Gothen-burškog protokola uz Konvenciju o dalekosež-nom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine (LRTAP konvencija). ¶Budući da rješavanje problema onečišćenja zra-ka u Republici Hrvatskoj ovisi u velikoj mjeri o smanjenju emisija onečišćujućih tvari u drugim državama, posebice susjednima, Republika Hr-vatska je zainteresirana za uspješnu provedbu obveza iz međunarodnih ugovora i suradnju s drugim zemljama.

Izazovi s kojima smo bili suočeni i naučene lekcije u ovom područjuBrojni izazovi u sektoru prometa Republike Hr-vatske vezani su uz osmišljenu restriktivnu poli-tiku prema automobilskom prometu u urbanim sredinama davanjem mnogih kvalitetnih alter-nativa koje će pridonijeti promjenama obrasca ponašanja i podizanju javne svijesti. Promjene na tržištu proizvođača vozila idu sve više u smje-ru razvoja i komercijalizacije električnih vozila, što na nacionalnoj razini treba poduprijeti razvo-jem infrastrukture i poreznim rasterećenjima za ovakvu vrstu vozila. ¶Izazovi se prepoznaju i u intenzivnijem korište-nju fondova EU, čime će se osigurati sredstva za ulaganje u necestovne oblike prijevoza (želje-znička infrastruktura, riječni putovi i gradske luke). Na razini urbanih centara potrebno je, kao i dosad, ulagati u uspješne i perspektivne mje-re edukacije vozača o vožnji, poticati uspostavu infrastrukture za biciklistički prijevoz, razvijati infrastrukturu i intermodalni, teretni i putnič-ki promet, promicati inteligentne i integrirane prometne sustave u gradovima, povećati udio javnog gradskog prijevoza te sustavno povećavati primjenu ukapljenog naftnog plina, stlačenog prirodnog plina, biogoriva te električnog i hi-bridnog pogona. ¶Urbana područja, osobito središnji dijelovi većih gradova, posebno su suočena s mikroklimatskim promjenama. Te su promjene većinom poslje-dica aktivnosti koje se u njima zbivaju, ali su dijelom i posljedica gustoće izgradnje te nepo-voljnog omjera izgrađenih i prirodnih površina. Osim onečišćenja zraka, osnovna su obilježja iz-mijenjene gradske mikroklime: viša prosječna temperatura, veće dnevno zagrijavanje površi-na i smanjena mogućnost noćnog hlađenja te, posljedično, promjene režima padalina i inten-ziteta vjetrova. Povećanje temperature povlači za sobom niz neposrednih posljedica kao što su poremećaji u opskrbi vodom (za piće, ali i zbog pojačanog zalijevanja), povećani zdravstveni problemi rizičnih kategorija stanovništva, udar na energetski sustav (rashladni uređaji) te pro-mjena vegetacije. Pojačan intenzitet i učestalost

1918 zagađenje zraka


padalina, koji nije popraćen dostatnim kapaci-tetom infrastrukture i/ili postojanjem većih upojnih površina, dovode do lokalnih poplava u gradovima i, nerijetko, odronima i klizištima. Utjecaj mikroklime urbanih područja, kao i me-đusobni utjecaj globalnih klimatskih promjena i urbane mikroklime, još su nedovoljno istraže-na područja, ali provode se opsežna istraživa-nja kako bi se razumjeli međuodnosi klimatskih utjecaja, gospodarskih djelatnosti, korištenja zemljišta, prometa i izgrađenosti područja u planiranju otpornih i prilagodljivih gradova.

Budući izazovi i pitanja u ovom području koji bi se mogli riješiti Novom urbanom agendomPri planiranju razvoja i ulaganja u infrastruk-turu u području energetike, prometa i infor-macijsko-komunikacijske tehnologije na ra-zini gradova, lokalnih i regionalnih zajednica potrebno je analizirati mogućnosti za uspostavu integriranih rješenja u kojima bi navedeni sek-tori bili međusobno povezani. Ujedinjavanjem naprednih informacijsko-komunikacijskih teh-nologija s energetskim i prometnim sustavima moguće je ostvariti višestruke pozitivne učinke doprinosom niskougljičnom razvoju lokalnih i regionalnih zajednica. Uz pomoć integracijskih projekata potrebno je uspostaviti strateška par-tnerstva zajednica s industrijom i upoznati se s mogućnostima današnjih tehnologija. Planiranju projekata potrebno je pristupiti holistički. ¶Inovativna rješenja treba potražiti u alterna-tivnim oblicima energije, unapređenju javnog prijevoza, efikasnoj logistici i planiranju, poveća-nju energetske učinkovitosti zgrada i naseljenih područja, povećanju udjela obnovljivih izvora energije te podizanju ukupne efikasnosti i odr-živosti sustava u gradovima. ¶Posebno se naglašava potreba ulaganja u razvoj inteligentnih i integriranih urbanih i javnih pro-metnih sustava koji uključuju razvoj urbane bi-ciklističke infrastrukture, optimiranje gradske logistike u prijevozu tereta, inteligentno uprav-

ljanje javnim prometom i parkirališnim površi-nama te poticanje tehničkih inovacija u urba-nom prometu kojima je cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova. Posebno je važno osigurati razvoj infrastrukture i stvoriti mogućnosti za pri-mjenu alternativnih goriva u javnom prometu. ¶Odgovor na klimatske promjene na razini naselja vezan je velikim dijelom uz učinkovitost sustava urbane infrastrukture (odvodnja, javni prijevoz, vodoopskrba i dr.) te propisivanje odgovarajućih prostornih standarda i uvjeta koji se realiziraju provedbom prostornih planova. To, npr., u sluča-ju ekstremnih padalina podrazumijeva tehnička i infrastrukturna rješenja koja će moći u dovolj-noj mjeri ublažiti negativne posljedice (poplave i dr.), dimenzioniranje infrastrukturnih vodova na ekstremne oborine i druge klimatske promjene kao i formiranje upojnih površina, npr. zelene površine u naseljima, javni parkovi i dr. ¶Odgovori na klimatske promjene u urbanim po-dručjima tijesno su vezani uz planiranje zelene infrastrukture, planiranje omjera izgrađenih struktura i prirodnih i ozelenjenih površina, ozelenjavanje klizišta, odgovarajući kapacitet infrastrukture, formiranje akumulacijskih po-vršina s dvojnim režimom korištenja (npr. pla-niranje rekreacijskih površina koje se aktiviraju kao retencije u slučaju poplava) i sl. ¶Postojeće su inicijative i budući prioriteti koje gradovi ističu, uključujući poboljšanje energet-ske učinkovitosti u zgradama javnog sektora, prelazak na sustave javne rasvjete temeljene na rasvjeti čistih tijela, poticaje za poboljšanje energetske učinkovitosti kućanstava, uključujući izolaciju, instaliranje solarnih kolektora, ugrad-nju kalorimetara i dr.

20

19 Izazovi s kojima smo bili suočeni i nau-čene lekcije u

ovom području


upravljanje gradovima i

zakonodavstvo: pitanja i izazovi za

novu urbanu agendu

IV

Unapređenje urbanog zakonodavstvaZakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi propis je kojim se uređuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – županije, općine i gradovi – njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja važna za njihov rad. ¶Njime je propisano da općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog značenja kojima se neposredno ostva-ruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom Repu-blike Hrvatske ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urba-nističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstve-nu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području te ostale poslove sukladno posebnim zakonima. ¶Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbani-stičko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada, kao i ostale poslove sukladno posebnim zakonima. ¶Predstavničko tijelo općine, grada i županije u svom samoupravnom djelokrugu donosi odluke i druge opće akte u skladu sa svojim statutom. ¶Opći akti koje donosi predstavničko tijelo lokalni su propisi koji vrijede za područje pojedine opći-ne, grada ili županije i koji moraju biti sukladni zakonima kojima se uređuje pojedina materija, pa tako i u odnosu na urbano zakonodavstvo. Nadzor zakonitosti općih akata predstavničkog tijela obavljaju sva središnja tijela državne upra-ve, svako u sklopu svoga djelokruga. ¶U području prostornog uređenja, a u svrhu po-boljšanja sustava prostornog uređenja te ubr-zavanja postupaka izrade i donošenja prostor-

nih planova i izdavanja građevinskih dozvola, u siječnju 2014. godine na snagu su stupila tri nova zakona kojima se uređuju tri upravna po-dručja, i to: Zakon o prostornom uređenju, koji uređuje prostorno uređenje, Zakon o gradnji, koji uređuje pitanja vezana uz gradnju, te Zakon o građevinskoj inspekciji, kojim je regulirano po-stupanje građevinske inspekcije, odnosno nad-zor gradnje. Zakonom o prostornom uređenju sustav prostornog uređenja sveden je na tri ra-zine – državnu, regionalnu i lokalnu; skraćen je i pojednostavnjen postupak izrade i donošenja prostornih planova; prostorni planovi svih tri-ju razina postali su provedbeni te se na temelju njih mogu izravno izdavati provedbeni akti. Sve je to pojednostavnjenje u odnosu na postupke propisane prijašnjim Zakonom.

Decentralizacija i jačanje lokalne samoupraveZakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeno je da su jedinice lokalne samouprave općine i gradovi. U načelu, općine se smatraju ruralnim tipom jedinica lokalne samouprave, a gradovi urbanim jedinicama lo-kalne samouprave. ¶U Republici Hrvatskoj danas je ustrojeno uku-pno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, od čega 555 jedinica lokalne samo-uprave, 20 jedinica područne (regionalne) samo-uprave, odnosno županija te Grad Zagreb, koji kao glavni grad Republike Hrvatske ima poseban status grada i županije. Od ukupno 128 gradova, 25 gradova (17 gradova s više od 35.000 stanovni-ka i osam gradova sjedišta županije s manje od 35.000 stanovnika) ima ovlasti velikog grada. ¶Iako je sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave te određivanja njihovih ovlasti i na-čina financiranja ustrojen još 1993. godine, tek se sredinom 2001. godine započelo s djelomičnom decentralizacijom određenih funkcija, a uvođe-njem velikih gradova 2005. godine s procesom diferencijacije jedinica lokalne samouprave. Okvirni program decentralizacije za razdoblje 2004. – 2007. nije postigao željene rezultate te je samo manji dio javnih poslova decentraliziran. Sredinom 2010. usvojene su Smjernice i načela

21

22

iv — upravljanje gradovima i zakonodavstvo: pitanja i izazovi za novu urbanu agendu32

za funkcionalnu decentralizaciju i teritorijalni preustroj. Glavni cilj reforme lokalne samou-prave bio je osigurati racionalnije, kvalitetnije i učinkovitije pružanje usluga, kao i poboljšanja u dostupnosti, brzini, kvaliteti i cijeni usluga koje pružaju tijela lokalne samouprave. Proces koji je predviđala spomenuta reforma nije postigao željene rezultate. ¶Bez obzira na sve do sada poduzeto, trenutač-ni zakonski okvir još ne osigurava jasan i po-sve dosljedan kriterij diferencijacije gradova i općina kad je riječ o njihovu djelokrugu i/ili odgovornostima. ¶U lipnju 2015. godine Hrvatski sabor donio je Strategiju razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine, sveobuhvatan dokument koji predstavlja okvir za razvoj javne uprave usmjeren na unapređenje upravnih kapaciteta te na bolju organizaciju javne uprave. Među cilje-vima je i racionalizirani sustav lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, u sklopu kojeg je kao jedna od mjera predviđeno definirati model funkcionalne i fiskalne decentralizacije. ¶Kao dio sveobuhvatne reforme javne uprave Vla-

da Republike Hrvatske u veljači 2016. godine do-nijela je Odluku o provedbi reformskih mjera za unapređenje sustava javne uprave s tri reformska cilja: učinkovita javna uprava usmjerena na kori-snike, razvijeni ljudski potencijali za učinkovitu javnu upravu i kvalitetne i informatizirane javne usluge. Navedeni reformski ciljevi dio su glav-nih ciljeva i reformskih prioriteta iz Nacionalnog programa reformi Republike Hrvatske, u kojemu se opisuju mjere za rješavanje strukturnih iza-zova s kojima se suočava Republika Hrvatska, sukladno preporukama Vijeća EU. ¶Prostorno uređenje je u nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i obuhvaća usmjeravanje prostornog razvoja, do-nošenje prostornih planova, prihvaćanje izvje-šća o stanju u prostoru, propisivanje detaljnijih mjerila i uvjeta kojima se određuju namjena površina i prostorni razmještaj građevina u pro-storu u odnosu na očuvanje i korištenje prirode te prirodnih i kulturnih vrijednosti i dobara lo-kalnog značenja, planiranje zahvata u prostoru županijskog i lokalnog značenja, provođenje mjera za ostvarivanje prostornih planova, pro-

upravno-teritorijalni

ustroj

grad zagreb

127 gradova

428 općina

Izvor: Državna geodetska

uprava, Sre-dišnji registar

prostornih jedinica, 2014.

Županijsko središte

Općinsko/gradsko središte

Gradska naselja

Općina

Grad

22 Decentrali-zacija i jačanje lokalne samo-

uprave


vođenje mjera aktivne zemljišne politike i uređe-nja građevinskog zemljišta te vođenje Informa-cijskog sustava prostornog uređenja. Iznimno, za županije te velike gradove određene prema posebnom zakonu, prostorno uređenje obu-hvaća i izdavanje lokacijskih dozvola, potvrde parcelacijskog elaborata, rješenja o utvrđivanju građevne čestice, građevinskih dozvola te upo-rabnih dozvola.

Unapređenje sudjelovanja i ljudskih prava u urbanom razvojuNacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava strateški je dokument Vlade Republike Hrvatske, čije je donošenje proizašlo iz obveza koje je Republike Hrvatska preuzela slijedom preporuka Bečke deklaracije (1993.) Ujedinjenih naroda o izradi nacionalnih planova djelovanja u zaštiti ljudskih prava. Njime se kroz utvrđena prioritetna područja predlažu provedbene mjere na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međuna-rodnoj razini radi zaštite, promicanja i unapre-đenja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, kao i u svrhu podizanja javne svijesti o važnosti po-znavanja i ostvarivanja ljudskih prava. ¶Bilo kakav oblik diskriminacije zabranjen je Zakonom o suzbijanju diskriminacije koji na-vodi 17 osnova na kojima diskriminacija može biti počinjena, i to u 10 područja: rada i radnih uvjeta; obrazovanja, znanosti i sporta; socijal-ne sigurnosti; zdravstvene zaštite; pravosuđa i uprave; stanovanja; javnog informiranja i medija; pristupa dobrima i uslugama te njihovu pruža-nju; članstva i djelovanja u sindikatima, organi-zacijama civilnog društva, političkim strankama i drugim organizacijama; sudjelovanja u kultur-nom i umjetničkom stvaralaštvu. ¶U svrhu suzbijanja rasne i druge diskriminacije Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. godine u hrvatski državni i pravni sustav uvedena je insti-tucija pučkog pravobranitelja, središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije, kao opunomoćenika Hrvatskoga sabora za zaštitu i promicanje ljud-skih prava i sloboda. Institucija pučkog pravo-branitelja u svom je radu samostalna i neovisna,

s najvišim statusom neovisnosti. Godine 2013. potvrdio ga je Međunarodni koordinacijski od-bor za nacionalne institucije za ljudska prava (ICC NHRI), koji djeluje pri Uredu visoke povjere-nice za ljudska prava UN-a. Pučki pravobranitelj 2014. godine pokrenuo je i prve područne urede institucije, u Rijeci, Osijeku i Splitu. Savjet za ljudska prava savjetodavno je tijelo koje pučkom pravobranitelju predlaže strateške smjernice u području promicanja ljudskih prava i sloboda te unapređuje suradnju institucije s civilnim druš-tvom, akademskom zajednicom i medijima. ¶Radi uklanjanja diskriminacije žena i uspo-stavljanja stvarne ravnopravnosti, Ured za rav-nopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske kontinuirano nadzire provedbu Nacionalne politike za ravnopravnost spolova 2011. – 2015. ¶Ured za ljudska prava i prava nacionalnih ma-njina Vlade Republike Hrvatske radi na pobolj-šanju zaštite ljudskih prava i prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. ¶U sklopu Ustavom zajamčenog prava na lokalnu samoupravu i upravu, građani odlučuju o potre-bama i interesima od lokalnog značenja, a oso-bito o uređivanju i zaštiti prostora. Postupkom usvajanja dokumenata prostornog uređenja svih razina uključeni su, sukladno zakonu i propi-sima, svi korisnici prostora. Time je osigurana nužnost uključivanja kako stanovništva tako i lo-kalnih vlasti u saniranju posljedica dosadašnjeg i utvrđivanju putova budućeg održivog razvoja.

Povećanje urbane sigurnosti i zaštiteRadi jačanja zajedničke suradnje svih društveno odgovornih subjekata, od 2003. godine se u Re-publici Hrvatskoj na razini županija, gradova i općina, a u većim gradovima i na razini mjesne samouprave – gradskih četvrti i gradskih kota-ra – po modelu drugih europskih zemalja for-miraju vijeća za prevenciju kriminaliteta, čiji je cilj zajednički djelovati kako u svrhu prevencije kriminaliteta tako i urbane sigurnosti. ¶Vijeća za prevenciju kriminaliteta međusektorska su koordinacijska tijela koja okupljaju predstavni-ke lokalnih/regionalnih tijela, policije, privatnog sektora i organizacija civilnog društva. Njihova je zadaća da kao partnersko tijelo u lokalnoj zajed-nici, zajedničkim i koordiniranim radom cijele

23

24

22 Decentrali-zacija i jačanje lokalne samo-

uprave


zajednice, teže povećanju općeg stanja sigurnosti provedbom preventivnih aktivnosti, prevencijom štetnih ponašanja, smanjenjem straha građana od kriminaliteta te podizanjem ukupne kvalite-te života. Pitanje sigurnosti nije isključivo pravo policije i institucija koje provode zakone već se tom problematikom trebaju baviti svi oni koji žive ili rade u određenim sredinama, kao što su predstavnici jedinica lokalne i područne samou-prave, pojedini gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva te ostale službe i društveno od-govorne osobe koje su zadužene ili mogu prido-nijeti stanju sigurnosti na lokalnoj razini. Stoga se u sastavu Vijeća za prevenciju uz predstavnike policije nalaze i delegirani predstavnici drugih nadležnih državnih institucija, predstavnici lokalne i područne samouprave, predstavnici udruga, medija, savjeta mladih i dr. ¶Od 2003. godine do danas u Republici Hrvatskoj osnovano je ukupno 225 vijeća za prevenciju kri-minaliteta, od čega 114 na razini gradova i žu-panija, a 111 na razini općina te gradskih četvrti i gradskih kotara. ¶Grad Solin, prvi grad koji je 2006. godine osno-vao Vijeće za prevenciju kriminaliteta, danas ima Strategiju prevencije kriminaliteta 2015. – 2017. čiji su prioriteti: sigurnost na javnim povr-šinama, sigurna školska dvorišta i dječji vrtići, prevencija nasilja u obitelji, vršnjačkog nasilja i suvremenih ovisnosti putem aktivne zajednice; sigurnosna kultura. ¶Strategija urbane sigurnosti Grada Zagreba 2014. – 2017. pruža okvir suradničkog djelova-nja u smjeru stvaranja zajednice u kojoj će se građani osjećati sigurno i u koju će biti uklju-čeni proaktivnim djelovanjem usmjerenim na povećanje osjećaja sigurnosti u zajednici, ali i na razvoj zajednice kojoj pripadaju. Ona u isto vri-jeme pruža i sveobuhvatan okvir za upravljanje Gradom Zagrebom u rješavanju kriminaliteta i sigurnosnih pitanja, kako u središnjem poslov-nom području tako i u rubnim područjima Grada Zagreba. U Strategiji je istaknuto šest načela koja vode do ostvarivanja zacrtanih ciljeva: poveća-nje stvarnog i percipiranog osjećaja sigurnosti građana, smanjenje svih oblika kriminaliteta i antisocijalnog ponašanja u zajednici, poboljšanje kvalitete javnih površina i komunalne urednosti, sudjelovanje građana u ostvarenju i održavanju urbane sigurnosti i prevencije kriminaliteta, ak-tivno partnerstvo relevantnih sudionika urbane sigurnosti i prevencije kriminaliteta te stvara-

nje održivog modela prevencije kriminaliteta i povećanja urbane sigurnosti u Gradu Zagrebu. Ona su ujedno alat za postizanje ciljeva koji su u uzročno-posljedičnoj vezi, čiji rezultati, na kraju, očekivano pridonose sigurnosti zajednice. Priori-teti djelovanja utvrđuju se temeljem istraživanja potreba građana kao krajnjih korisnika, djeluje se preventivno i ciljano usmjereno na smanje-nje kriminaliteta i antisocijalnog ponašanja ne zapostavljajući pritom sigurnosna pitanja iz bilo kojeg područja javnog života građana. ¶Isto tako, Strategijom je prepoznata i istaknuta potreba da se aktivnosti usmjere na poboljšanje stanja kvalitete javnih površina Grada Zagre-ba, i to dobrim urbanim dizajnom koji aktivno utječe na prevenciju kriminaliteta uređenjem i oblikovanjem javnih površina, sveobuhvatnim pristupom i proaktivnom ulogom videonadzora pogrešno parkiranih vozila, zaštitom od grafita i brzim uklanjanjem vandalskih grafita, revizi-jom mjera urbane sigurnosti u četvrtima, viso-kom kvalitetom usluga čišćenja, poboljšanjem uličnog osvjetljenja i reaktivacijom prometnih trakova i javnih parkova.

Unapređenje društvene uključenosti i jednakostiUstavom Republike Hrvatske jamči se jednakost svim njezinim građanima. Zakonom o suzbijanju diskriminacije te Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina osigurana je zaštita od dis-kriminacije na osnovi rase ili etničke pripadno-sti, boje kože, spola, jezika ili vjere. ¶Temeljni je dokument za rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti, uz osigura-nje minimalnog standarda najugroženijem dijelu

primjer dobre prakseNa području Grada Zagreba provodi se pilot-projekt policijske biciklističke

ophodnje. Ukupno 26 policajaca (18 na području Grada Zagreba i osam na

području Zagrebačke županije) poslove obavlja u policijskim biciklističkim

ophodnjama. Dosadašnja iskustva policijskih službenika pokazuju pozitivne

rezultate. Ovakvim načinom rada policije ujedno se promovira lokalna

zajednica, biciklizam, zdrav način života te podiže razina urbane sigurnosti

uz očuvanje okoliša.

25

24 Povećanje urbane sigur-nosti i zaštite


društva te sprečavanje novih pojava siromaštva i socijalne isključenosti, Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republi-ci Hrvatskoj (2014. – 2020.), komplementarna Europskoj platformi za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti. Njezini ciljevi sukladni su ciljevima Europske strategije za pametan, održiv i uključiv rast – Europa 2020 i povezani su s Mi-lenijskim ciljevima razvoja. Strategija razmatra četiri velike skupine s najvećim rizikom od si-romaštva i socijalne isključenosti: djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposlene osobe i osobe s invaliditetom. U području stanovanja Strategija određuje glavne strateške aktivnosti, i to: unapređenje sustava najamnog stanova-nja; potpora programima prihvatilišta i nužnog smještaja; učinkovito gospodarenje energijom u graditeljstvu; unapređenje standarda stano-vanja ranjivih skupina; unapređenje stanovanja na slabije razvijenim i demografski ugroženim područjima Hrvatske i dr. ¶Pripadnicima nacionalnih manjina Ustavom Republike Hrvatske jamči se ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim nor-mama Ujedinjenih naroda i zemalja slobodno-ga svijeta. Oni ostvaruju većinu etničkih prava putem redovitih institucija Republike Hrvatske kao i većinski hrvatski narod, čime se osigurava zaštita od asimilacije i getoizacije te omogućava razvoj kulturnog i nacionalnog identiteta radi njihove integracije u hrvatsko društvo. ¶Romi su u Republici Hrvatskoj jedna od najra-njivijih skupina te u većoj ili manjoj mjeri mar-ginalizirani ekonomski, prostorno, kulturološki i politički. Stoga je Republika Hrvatska donijela niz dokumenata čija provedba omogućava podi-zanje razine kvalitete života Roma i smanjenje nejednakosti između socio-ekonomskog statusa Roma i ostalog stanovništva. ¶Ciljevi su provedbe Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije područja malih gradova pogođenih siromaštvom i soci-jalnom: smanjiti socijalne nejednakosti, isklju-čenost i siromaštvo; poboljšati infrastrukturu; povećati atraktivnost za življenje i potencijalna ulaganja i ojačati aktivno sudjelovanje stanovni-ka tih područja u gospodarskom i društvenom životu. Program će se u pilot-fazi provoditi u pet malih gradova na ratom stradalim područjima: Belom Manastiru – Dardi, Benkovcu, Kninu,

Petrinji i Vukovaru. Kako je pri tom odabiru poštovana i obveza da jedno od pilot-područ-ja obilježava i znatan udio pripadnika romske nacionalne manjine, pilot-područje grada Belog Manastira prošireno je na općinu Darda zbog znatnog udjela romskog stanovništva. ¶Kad je riječ o olakšavanju uvjeta kretanja oso-bama s invaliditetom, u Republici Hrvatskoj se već više desetljeća primjenjuje propis za osigu-ravanje nesmetanog pristupa, kretanja, borav-ka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u građevinama javne i poslovne namjene te osiguravanje jednostavne prilagod-be građevina stambene i stambeno-poslovne namjene. ¶Budući da sve regije u Republici Hrvatskoj ne-maju dovoljnu raspoloživost i dostupnost socijal-nih usluga koje se pružaju ranjivim skupinama, socijalna politika naglasak stavlja na promociju načela socijalne kohezije i jednakosti kao temelj-nog ljudskog prava i europske vrijednosti. ¶Kako bi se detektirala prava socijalna slika dr-žave, pružila najprimjerenija socijalna zaštita i spriječilo stanje ekstremnog siromaštva te odr-žala socijalna integracija, odnosno spriječilo so-cijalno isključivanje, kao jedan od najznačajnijih projekata na području socijalne politike prove-dena je informatizacija sustava socijalne skrbi te je započeo proces objedinjavanja socijalnih naknada, a u svrhu bolje zaštite socijalno ugro-ženih skupina u najvećem riziku od siromaštva uvedena je zajamčena minimalna naknada. ¶Radi sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja uzro-ka socijalnog isključivanja beskućnika, kao ek-stremnog oblika siromaštva i socijalne isključe-nosti, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija u svom proračunu osiguravaju sredstva za uslugu prehrane u pučkim kuhinjama i pružanje usluga smještaja u prihvatilištima ili prenoćištima za beskućnike. ¶U svrhu zadovoljavanja potreba mladih i podiza-nja kvalitete njihova života kako bi se optimal-no društveno integrirali, usvojen je Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine. ¶U sklopu zakonitih migracijskih kretanja, Repu-blika Hrvatska strancima omogućuje izobrazbu, rad i trajno nastanjivanje na svom teritoriju te je u tu svrhu 2013. godine donijela migracijsku po-litiku, čiji vrlo važan dio čini integracijska poli-tika. Posebna pozornost pridaje se ranjivim sku-

25 Unapređenje društvene

uključenosti i jednakosti


pinama stranaca poput tražitelja međunarodne zaštite, azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom i stranaca pod privremenom zaštitom. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manji-na Vlade Republike Hrvatske, temeljem Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, provodi koordinaciju rada svih tijela koja sudjeluju u po-stupku uključivanja u društvo azilanta ili stranca pod supsidijarnom zaštitom.

Izazovi s kojima smo bili suočeni i naučene lekcije u ovom područjuIako je reforma lokalne i područne (regionalne) samouprave i regionalnog razvoja kontinuirano prisutna tema na najvišoj razini, proces decen-tralizacije nije bio razrađen na sveobuhvatan, jasan, koherentan i interdisciplinaran način, niti je decentralizacija na ujednačen način bila ukomponirana u različite sektorske strategije pa je tako Republika Hrvatska i dalje u skupini visoko centraliziranih država. ¶Upravljanje svim gradovima i institucionalna struktura svih jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj uređena je na približno isti način. Primjenjuje se jedinstveni model uprav-ljanja gradovima, neovisno o razlikama među kategorijama. Upravnim odjelima i službama povjereno je obavljanje poslova iz samouprav-nog djelokruga. Naravno, s obzirom na razlike u veličini gradova, postoje i razlike u broju zapo-slenih službenika. Imajući na umu slabe kapaci-tete velikog broja jedinica lokalne samouprave, s naglaskom na općine i male gradove, zakonski je propisano osnivanje jedinstvenog upravnog odjela u jedinicama lokalne samouprave s manje od 3000 stanovnika koji, s obzirom na nedovolj-nu zastupljenost struka i broja zaposlenika, ne može na zadovoljavajući način odgovoriti na potrebe administrativne jedinice.

Budući izazovi i pitanja u ovom području koji bi se mogli riješiti Novom urbanom agendomLokalna i područna (regionalna) samouprava ima važnu ulogu u upravljanju, organizaciji i izravnom pružanju javnih usluga građanima. U svrhu ostvarenja racionalnije, kvalitetnije i učinkovitije lokalne samouprave te poboljšanje dostupnosti, brzine, kvalitete i cijene usluga koje jedinice lokalne samouprave pružaju i osigura-vaju građanima, u Republici Hrvatskoj potrebno je provesti reformu sustava lokalne samouprave kojom bi se ojačali administrativni i financijski kapaciteti i njihova autonomija, proširili poslovi iz njihova samoupravnog djelokruga, ojačala sa-mostalnost jedinica u planiranju, financiranju i pružanju usluga, stvorile pretpostavke za delega-ciju određenih poslova iz nadležnosti središnje državne uprave na razinu lokalne i područne (regionalne) samouprave te utjecalo na jačanje lokalne demokracije i povećano sudjelovanje građana u odlučivanju. Reforma obuhvaća tri ključne, jednako važne i međusobno povezane sastavnice: funkcionalnu i fiskalnu decentrali-zaciju te teritorijalnu reorganizaciju. ¶Od lokalne i područne (regionalne) samouprave očekuje se da bolje od središnje države prepo-zna javne potrebe i interese stanovništva iz svog područja, da im osigura javna dobra i usluge te razvojne projekte u skladu s njihovim sklonosti-ma i potrebama. ¶Proces decentralizacije i financiranja općina, gradova i županija iz središnjeg proračuna nasta-vit će se, i to temeljeno na programima usmjere-nima prema otklanjanju neujednačenosti među jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i poticanju njihova gospodarskog rasta i razvoja.

26

2725 Unapređenje društvene

uključenosti i jednakosti


urbana ekonomija:pitanja i izazovi za

novu urbanu agendu

V

Unapređenje lokalnih financijaZakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeno je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pri-hode kojima u sklopu samoupravnog djelokruga slobodno raspolažu, a njihovi prihodi moraju biti razmjerni poslovima koje obavljaju njihova tijela u skladu sa zakonom. ¶Financiranje jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave uređeno je Zakonom o finan-ciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. ¶Prihodi jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave jesu općinski, grad-ski, odnosno županijski porezi, prirez, nakna-de, doprinosi i pristojbe; prihodi od stvari u njezinu vlasništvu i imovinskih prava; prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinu vlasništvu, odnosno u kojima ima udio ili dionice; prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavničko tijelo; novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zakonom; udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom; sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu; drugi pri-hodi određeni zakonom. ¶Na nacionalnoj razini pokrenut je Fond za su-financiranje provedbe projekata EU na regio-nalnoj i lokalnoj razini za 2015. godinu kojim se bespovratnim i namjenskim sredstvima pruža pomoć jedinicama lokalne i područne (regional-ne) samouprave u osiguranju vlastitog udjela u provedbi projekata koji se financiraju iz europ-skih strukturnih i investicijskih fondova. Udio sredstava Fonda može iznositi od 50% do 90% ovisno o stupnju razvijenosti jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave prema mjestu ulaganja. Za najslabije razvijene općine i gradove osigurano je do 90% sredstava.

Jačanje i poboljšavanje pristupa stambenim sredstvimaStanovanje je jedna od najvažnijih sastavnica so-cijalnog razvoja društva, ne samo kad je riječ o dostupnosti stana nego i osiguravanja osnovnog standarda i kvalitete stanovanja, kao i omoguća-vanja da cijene stanova budu prihvatljive svim skupinama stanovništva. ¶U Republici Hrvatskoj tijekom povoljnih finan-cijskih mogućnosti kreditiranja stanovništva, osobito između 2000. i 2008. godine, zabilježen je povećani opseg izgradnje i prodaje novih sta-nova koji su putem dugoročnih kredita poslov-nih banaka prodavani kupcima koji su u to vri-jeme ispunjavali uvjete za dobivanje stambenih kredita s rokom otplate uglavnom duljim od 20 godina. Zbog poremećaja ekonomskih kretanja i uvjeta na tržištu nekretnina od 2008. godine, određeni broj stanovnika susreo se s problemom pri osiguravanju sredstava za redovitu otplatu stambenih kredita za kupljene stanove. Tome je pridonijela opća ekonomska situacija u širem okruženju kao i rizik radnog stanovništva vezan za neredovitost prihoda i zaposlenja te stoga i otplate kupljenih stanova. ¶Nositelj politike stanovanja u Republici Hrvat-skoj osmislio je nekoliko modela Programa po-ticane stanogradnje koje, radi rješavanja stam-benog pitanja, a ovisno o samim potrebama te sukladno materijalnom statusu, dobi i brojnosti članova obitelji, mogu iskoristiti svi građani Re-publike Hrvatske. ¶Tako je 2000. godine pokrenut Program društve-no poticane stanogradnje (POS) kao organizirani način izgradnje stanova uz državne poticaje i osiguravanje komunalne infrastrukture udje-lom lokalne zajednice kako bi se širem krugu građana omogućilo rješavanje stambenog pita-nja po uvjetima znatno povoljnijima od tržišnih. Javna sredstva osiguravaju Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave. POS obuhvaća iz-gradnju stanova, stambenih zgrada te gradnju i rekonstrukciju zgrada i obiteljskih kuća. ¶Programom društveno poticanog najma stanova (PON) omogućeno je davanje u najam izgrađenih stanova POS-a uz mogućnost otkupa građanima

28 29


– državljanima Republike Hrvatske radi rješava-nja njihovih stambenih potreba. Plaćeni najam za proteklo razdoblje uračunava se u cijenu stana koji se kupuje. U smislu daljnjeg unapređenja sustava stanovanja, nameće se i potreba daljnjeg unapređenja sustava najamnog stanovanja. ¶Programom POS kreditiranjem obiteljskih kuća mogu se koristiti svi građani Republike Hrvatske koji nemaju vlastiti stan ili kuću, a žele riješiti svoj stambeni status novom izgradnjom. Pro-gram mogu koristiti i vlasnici neodgovarajućeg stana ili kuće koji žele riješiti svoj stambeni sta-tus proširenjem postojećeg ili izgradnjom novog stambenog prostora. ¶Programom POS+ potiče se prodaja novoizgra-đenih neprodanih stanova na tržištu nekretnina odobravanjem zajmova za kupnju stana javnim sredstvima i povoljnijim bankovnim kreditima. ¶Nadalje, od 1997. do kraja 2015. godine provodio se Program stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata. Sva financijska sredstva za provođenje tog programa osiguravala su se iz državnog proračuna. ¶U istom razdoblju, u Programu stambenog zbri-njavanja povratnika – bivših nositelja stanarskog prava osiguravao se stambeni prostor, odnosno kupnja potrebnog broja stanova, za potrebe stambenog zbrinjavanja povratnika i progna-nika koji su živjeli u stanovima u društvenom vlasništvu (bivši nositelji stanarskog prava) na područjima Republike Hrvatske izvan područja posebne državne skrbi. Sva financijska sredstva za provođenje tog programa osiguravala su se iz državnog proračuna. ¶Također, iz državnog proračuna osiguravala su se sva financijska sredstva za provedbu Progra-ma obnove i saniranja posljedica katastrofalne poplave (2014.) na području Vukovarsko-sri-jemske županije – obnova zgrada, Programa poticanja prodaje stanova te Programa poticanja prodaje stanova subvencioniranjem i državnim jamstvom stambenih kredita. ¶Dodatno, korisnici zajamčene minimalne nakna-de iz sustava socijalne skrbi mogu ostvariti pravo na naknadu za troškove stanovanja (najamninu, komunalne naknade, električnu energiju, plin, grijanje, vodu, odvodnju i druge troškove stano-vanja), pravo na troškove ogrjeva te naknadu za ugroženog kupca energenata (subvencija troš-kova električne energije ugroženim kupcima).

Potpora lokalnom gospodarskom razvojuZakonom o poticanju investicija propisane su poticajne mjere za proizvodno-prerađivačkih ak-tivnosti, razvojno-inovacijske aktivnosti, aktiv-nosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti, i to: porezne potpore za mi-kro, male, srednje i velike poduzetnike; potpore za troškove novih radnih mjesta i usavršavanja; potpore za razvojno-inovacijske aktivnosti, ak-tivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti i dr. ¶Nacionalni Program poticanja poduzetništva i obrta – Poduzetnički impuls, namijenjen razvo-ju i povećanju konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, provodi se od 2012. godine. ¶Republika Hrvatska korisnica je sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za ciljeve kohezijske politike, poljoprivredu i ruralni razvoj te za razvoj ribarstva. ¶Također, provode se programi koji omogućuju ostvarenje investicija u malom gospodarstvu, inovacijski programi putem kojih se nastoji motivirati privatni i javni sektor na ulaganje u istraživanje i razvoj pružanjem financijske potpore inovativnim i tehnološki usmjerenim tvrtkama u Hrvatskoj te korištenja sredstava Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem Ulaganje za rast i radna mjesta u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. EU za specifične ciljeve Prioritetne osi Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija i Poslovna konkurentnost. ¶Dodatno se, kao oblik pomoći države ili nekog drugog javnog tijela određenom poduzetniku ili sektoru dodjeljuju dvije vrste bespovratnih potpora – državne potpore i potpore male vri-jednosti. ¶Radi rješavanja problema nedostatka osoba s traženom razinom i vrstom obrazovanja sva-ke godine izrađuju se Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja prema potrebama lokalnih tržišta rada poštujući sve posebnosti pojedinih područja u Republici Hr-vatskoj. Također, provode se i mjere dodatnog obrazovanja, osposobljavanja te prekvalifikacije nezaposlenih osoba kako bi se olakšao ponovni

3029 Jačanje i poboljšava-nje pristupa

stambenim sredstvima

v — urbana ekonomija: pitanja i izazovi za novu urbanu agendu40

ulazak na tržište rada osobama s nedostatnim ili deficitarnim vještinama. ¶Nacionalni program za mlade od 2014. do 2017. godine jednim dijelom posvećen je zapošljava-nju i poduzetništvu mladih, posebno dugotrajno nezaposlenih, a cilj mu je olakšavanje integra-cije mladih na tržištu rada. U sklopu socijalnih politika podupiru se projekti i programi udruga mladih i za mlade koji se odnose na osposoblja-vanje za poduzetništvo i samozapošljavanje te socijalno poduzetništvo, čiji je primarni cilj do-prinos općoj dobrobiti društva. Navedeni model pruža mladima priliku za stvaranje inovativnih odgovora na aktualne gospodarske, društvene i ekološke izazove. ¶Također se planiraju i projekti koji će pružati podršku zapošljavanju osoba u nepovoljnom položaju putem socijalno poduzetničke aktiv-nosti – podrška osnivanju socijalnih poduzeća, potpora radu socijalnih poduzeća, promocija mreže socijalnih poduzeća, podrška specijali-ziranim poduzećima za osobe s invaliditetom. ¶Kao jedna od mjera razvoja gospodarstva i poti-canja zapošljavanja na županijskim i lokalnim razinama jest i predaja zemljišta u državnom vlasništvu na korištenje jedinicama lokalne sa-mouprave za potrebe formiranja radnih – podu-zetničkih zona. Iako je prostornim planovima predviđen velik broj poduzetničkih zona, samo su neke od njih zaista i zaživjele. U pravilu su to one s dobrim prostornim položajem, u blizini na-selja s potencijalnom radnom snagom određene strukture i kvalifikacije, vezom na neki od glav-nih prometnih pravaca, nužnom komunalnom opremljenošću, mogućnošću ishođenja potreb-nih odobrenja za gradnju, izglednom brzinom realizacije investicije i dr.

Stvaranje doličnih radnih mjesta i životaU sklopu provedbe Nacionalnog programa za-štite i promicanja ljudskih prava, zaštita prava i dostojanstva radnika, donesen je novi Zakon o minimalnoj plaći kojim je na kvalitetniji način propisan postupak utvrđivanja visine minimalne plaće kako bi se omogućilo učinkovitije ostva-renje gospodarskih i socijalnih interesa radnika koji imaju najniža primanja i spriječio rizik siro-maštva zaposlenih. ¶

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo-šljavanju osoba s invaliditetom stvoreni su uvjeti za zapošljavanje osoba s invaliditetom, čime se izravno utječe na socijalnu uključenost osoba s invaliditetom i opće povećanje kvalitete nji-hova života. Osnovan je Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, proširen je kvotni sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom i na privatni sektor, omogućeno je ispunjenje kvotne obveze i putem tzv. zamjenske kvote, utvrđena je obveza plaćanja novčane naknade za one poslodavce koji ne ispune kvotnu obvezu, a kao dodatna stimulacija poslodavcima uvedena je novčana nagrada ako zaposle više osoba s invaliditetom od propisane kvote, odnosno ako zaposle oso-bu s invaliditetom, a nisu obveznici kvotnog zapošljavanja. ¶Programom poticanja poduzetništva i obrta pro-vode se mjere za ciljane skupine i posebne oblike poduzetništva, i to: program Stipendiranje učeni-ka u obrtničkim zanimanjima uz kriterije pove-zane sa socijalnim stanjem obitelji učenika koji se školuju u deficitarnim obrtničkim zanimanji-ma i program Cjeloživotno obrazovanje za obrte u kojem se sufinancira polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti, majstorski ispit, prekvalifika-cija i polaganje pomoćničkog ispita; poduzet-ništvo žena; poduzetništvo mladih i početnika; poduzetništvo osoba s invaliditetom; socijalne zadruge; poduzetništvo i zadruge branitelja. ¶Nadalje, u planu su i projekti koji će pružati po-dršku zapošljavanju osoba u nepovoljnom polo-žaju putem socijalno poduzetničkih aktivnosti – podrška osnivanju socijalnih poduzeća, pot-pora radu socijalnih poduzeća, promocija mreže socijalnih poduzeća te podrška specijaliziranim poduzećima za osobe s invaliditetom. Nastavit će se i provedba projekata kojima je cilj pripre-ma dugotrajno nezaposlenih korisnika pomoći i usluga u sustavu socijalne skrbi na pristupanje tržištu rada. ¶Do 2013. godine temeljem Nacionalne strategija suzbijanja zlouporabe droga 2012.-2017. provo-dile su se mjere za podršku osnivanja zadruga bivših liječenih ovisnika o drogama kojima su obuhvaćeni poticaji za poduzetničko obrazova-nje i poslovanje tih zadruga. ¶Radi suzbijanja crnog tržišta rada,provode se in-spekcijski nadzori nezakonito zaposlenih osoba. ¶Jedinice lokalne samouprave prepoznale su ka-tegoriju javnih, društveno korisnih radova koji

31

30 Potpora lokalnom

gospodarskom razvoju


se odvijaju u ograničenom vremenskom perio-du, kao izuzetnu korisnu i potrebnu kategoriju kojom se rasterećuju njihovi proračuni i ujed-no zapošljavaju nezaposlene osobe. Na temelju Programa javnih radova, koji inicira lokalna zajednica, udruge civilnog društva i drugi su-bjekti obavljaju različite poslove, kao npr. revi-talizaciju javnih površina, pomoć u kući, mladi za zajednicu i dr. ¶U sklopu toga, a radi integracije osoba rom-ske nacionalne manjine na tržište rada putem društveno korisnog rada, kojem je cilj poticanje i ublažavanje socijalnih posljedica nezaposlenosti i motivacije nezaposlenih za traženje posla, pro-vodi se Paket mjera za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine.

Integracija urbane ekonomije u nacionalne razvojne politikeGradovi imaju ključnu ulogu kao pokretači gos-podarskog razvoja s obzirom na to da su oni mje-sta spajanja, kreativnosti i inovacija, ali i pružate-lji usluga okolnim područjima. Ekonomska snaga grada očituje se u dohotku koji ostvaruju njegovi stanovnici odnosno ukupnom dohotku grada. ¶Prevladavanje posljedica gospodarske krize i po-većanje zaposlenosti u velikoj će mjeri ovisiti o sposobnosti prilagodbe novim tehnologijama i uvjetima poslovanja te o prostorno-planskim preduvjetima za takvu prilagodbu. ¶Strategijom prostornog razvoja Republike Hr-vatske, koja je u izradi, ističe se potreba da se temeljem prostornih planova omogući realiza-cija različitih modela potporne i poduzetničke infrastrukture te aktivno prate saznanja o novim oblicima organiziranja gospodarskih zona. Pri planiranju prostora u funkciji gospodarskog razvoja, na svim razinama uprave i planiranja, prioritet trebaju biti ulaganja u napuštene indu-strijske, vojne i komercijalne lokacije (brownfield lokacije). Aktivna prilagodba uvjetima poslova-nja podrazumijeva i prilagođavanje novim po-duzetničkim koncepcijama koje su u sve većoj

mjeri okrenute poslovanju u digitalnom svijetu, a u fizičkom prostoru zahtijevaju nove tipove prostora podržane prostornim planovima.

Izazovi s kojima smo bili suočeni i naučene lekcije u ovom područjuKljučni izazov za održivi urbani razvoj u Repu-blici Hrvatskoj osmišljavanje je pristupa gospo-darskim i društvenim izazovima te izazovima zaštite okoliša, pri čemu bi pojedinačne koristi služile kao međusobni pokretači. ¶Međutim, održivi urbani razvoj Republike Hrvat-ske usporava usitnjena administrativna podjela, nedovoljna suradnja administrativnih jedinica ili različitih sektora te potkapacitiranost ljud-skih, tehničkih i financijskih resursa. ¶Jedan od najvećih izazova za održivi urbani ra-zvoj golemi manjak je radnih mjesta, čak i na najaktivnijim tržištima rada, što je prepreka za uspješno uključivanje na tržište rada mladih oso-ba, kao i osoba koje ponovno traže zaposlenje. ¶Veći se gradovi ističu visokim udjelom uslu-ga koje predstavljaju dodane vrijednosti, ali u apsolutnom smislu, oni i dalje ostaju značaj-na proizvodna središta. Izvan velikih gradova stupanj industrijalizacije u velikoj mjeri varira te je u nekim gradovima udio radnih mjesta u prerađivačkoj industriji vrlo visok. ¶Neki od teže pogođenih gradova bilježe slab opo-ravak nakon Domovinskog rata. Unatoč znatnim fizičkim ulaganjima koja su već realizirana u tim područjima, i dalje su suočeni s teškim gospo-darskim okolnostima i visokom stopom nezapo-slenosti. Ti se gradovi u velikoj mjeri oslanjaju na radna mjesta u javnom sektoru. ¶Poduzeća u hrvatskim gradovima suočena su s nejednakim pristupom podršci inovacijama. Većina inovacijske infrastrukture od državnog značenja nalazi se u Zagrebu i drugim gradovima s većim sveučilištima. Drugdje je razina podrške niža iako postoje usko specijalizirani centri koji bi mogli biti važni za konkurentnost poduzeća na lokalnoj razini.

32

33

31 Stvaranje doličnih

radnih mjesta i života

v — urbana ekonomija: pitanja i izazovi za novu urbanu agendu42

Budući izazovi i pitanja u ovom području koji bi se mogli riješiti Novom urbanom agendomOd grada do grada postoje znatne razlike u razu-mijevanju potencijala za budući rast. U mnogim gradovima postoji potreba za učinkovitijom su-radnjom s poslovnim sektorom te za razumijeva-njem poslovnih potreba i tržišnih mogućnosti. Zbog nedostatka te suradnje i razumijevanja, gradovi se u prevelikoj mjeri oslanjaju samo na teoretsku viziju razvoja, koja nije uvijek uteme-ljena na stvarnom stanju na tržištu. ¶Gradske vlasti u hrvatskim gradovima moraju oblikovati budućnost gradova integriranjem strateških ulaganja te uskladiti postojeće kapa-citete sa stalno promjenjivim mogućnostima i potrebama. ¶Zaduživanje jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave definirano je na državnoj razini te može iznositi najviše 20% ostvarenih prihoda, bez prijenosa sredstava iz središnjeg proračuna. To se ne odnosi na projekte koji se sufinanciraju iz fondova Europske unije, što u određenoj mjeri olakšava situaciju. No, s obzi-rom na rascjepkanost lokalne samouprave na relativno male jedinice, kao i na činjenicu da se njihovi izvori prihoda većinom temelje na udjelu iz poreza na dohodak, sufinanciranje razvojnih projekata koji bi mogli udovoljavati uvjetima za dobivanje potpore putem instrumenata kohe-zijske politike EU i dalje će biti velik izazov. Čak i ako uspiju osigurati sredstva iz fondova EU, velik broj tijela gradskih vlasti najvjerojatnije će i u budućnosti iskazivati potrebu za stalnim financijskim intervencijama iz državnog prora-čuna te će tražiti sredstva za financiranje bu-dućih razvojnih ulaganja i iz drugih izvora. To se posebno odnosi na slabije razvijene jedinice lokalne samouprave i jedinice sa slabo razvije-nim socijalnim i ekonomskim kapacitetima. ¶Obrazovanje ima ključnu ulogu u odgovoru na izazove razvoja ljudskih potencijala radi posti-zanja gospodarskoga rasta te zapošljavanja i

ostvarivanja socijalnih ciljeva, ubrzanog uvo-đenja novih tehnologija, novih procesa i po-treba novih kompetencija. Stoga ono mora biti dostupno, povezano s potrebama pojedinaca, tržištem rada i društvom u cjelini. Strukovno obrazovanje treba osiguravati stjecanje znanja, vještina i kompetencija važnih za tržište rada, ali i osigurati mogućnosti za napredak u dalj-njemu obrazovanju. Kako bi se osigurao takav razvoj sustava strukovnog obrazovanja, nužno je definirati mehanizme koji omogućavaju brzo re-agiranje sustava na promjenjive zahtjeve tržišta.

34


stanovanje i temeljne usluge: pitanja i

izazovi za novuurbanu agendu

VI

Poboljšanje i sprečavanje slamovaIako u Republici Hrvatskoj nema slamova, kvaliteta života i stanovanja Roma, posebice stanovanja u romskim naseljima niskog stan-darda stanovanja, preizgrađenosti i uglavnom neuređenog okoliša koje ima i obilježje privre-menosti, ocijenjena je kao posebno nezadovo-ljavajuća. Stoga su radi integracije, unapređenja kvalitete života i smanjenja nejednakosti između socio-ekonomskog statusa Roma i ostalog sta-novništva na nacionalnoj razini doneseni i od 2003. godine se provode Nacionalni program za Rome, Akcijski plan za uključivanje Roma 2005.-2015. i Nacionalna strategija za uključiva-nje Roma od 2013. do 2020. godine. Strategijom se želi na sustavan način pomoći pripadnicima romske nacionalne manjine u Republici Hrvat-skoj u poboljšanju životnih uvjeta, potaknuti i podržati njihovo uključivanje u društveni život i procese odlučivanja u lokalnoj i široj zajednici, i to tako da pritom ne izgube vlastiti identitet, kulturu i tradiciju, te ih poticati na preuzimanje aktivne uloge u promjeni svog položaja u druš-tvu. Strategija je usmjerena i na promjenu stava većinskog stanovništva prema Romima promi-čući načela nediskriminacije i desegregacije. ¶Premda prema svojim obilježjima ne ulazi u ka-tegoriju slamova, nezakonita gradnja obilježava hrvatski prostor već više od pedeset godina. Ci-jelo područje države zahvaćeno je nezakonitom gradnjom, a najugroženija su rubna područja najvećih gradskih središta, cijelo obalno područ-je i otoci. Karakteriziraju je neprimjerena grad-nja i zauzimanje prostora izvan građevinskog područja. Nezakonita gradnja agresivan je čin koji poništava svrhu planiranja narušavanjem postojeće vrijednosti prostora, opterećivanjem infrastrukture, povećavanjem rizika od kata-strofa te onemogućavanjem planiranog razvo-ja. O velikim razmjerima nezakonite gradnje u Republici Hrvatskoj govori broj podnesenih za-htjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, kojima se ozakonjuje nezakonita gradnja, kojih je ukupno 826.948. Javnost nije dovoljno sen-zibilizirana za činjenicu da nezakonita gradnja ima niz negativnih posljedica na prostor, čime bitno utječe i na kvalitetu života.

Poboljšanje dostupnosti odgovarajućem stanovanjuArhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020, ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja dio su ukupne politike države kojima se iskazuje opći interes za kvalitetu sve-ukupnog prostora. Jedno od poglavlja Apolitike jest Stanovanje koje, kao najvažnija sastavnica socijalnog razvoja društva, a posljedično i gos-podarskog napretka, treba biti društveno regu-lirano i kontrolirano područje ne samo kad je riječ o dostupnosti stana nego i osiguravanja osnovnog standarda i kvalitete stanovanja kao i omogućavanja da cijene stanova budu prihvat-ljive ranjivim skupinama stanovništva. ¶Pod odgovarajućim stanom podrazumijeva se vlasništvo stambenog prostora (stana ili kuće) koji je primjereno opremljen infrastrukturom (opskrba pitkom vodom, odvodnja, opskrba električnom energijom i dr.) i udovoljava higi-jensko-tehničkim uvjetima za zdravo stanova-nje, veličine oko 35 m2 korisne površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu još oko 10 m2. ¶Tijekom posljednjeg popisa stanovništva 2011. godine ustanovljeno je da je broj stambenih je-dinica 1,923.000, od čega je 1,496.558 za stalno stanovanje. Čak 89% od ukupnog broja stambe-nih jedinica u privatnom je vlasništvu. ¶Republika Hrvatska je u razdoblju od 1991. godi-ne do 2015. godine ostvarila niz programa i pro-jekata koji se odnose na osiguranje dostupnosti odgovarajućem stanovanju. ¶Program društveno poticane stanogradnje (POS) provodi se izgradnjom stanova, odnosno stam-benih zgrada, organiziranom tako da se ostvaru-je svrhovito korištenje javnih i drugih sredstava za pokriće troškova, osigurava povrat tih sred-stava te omogućuje prodaja stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržnih u pogledu kamata i rokova otplate. Javna sredstva osiguravaju Republika Hrvatska i jedinice lokal-ne samouprave. Javnim se sredstvima potiče organizirana izgradnja stanova namijenjenih prodaji uz mogućnost obročnog načina plaća-nja, i to građanima koji su državljani Republike

3635


Hrvatske radi rješavanja njihovih stambenih po-treba, jedinicama lokalne samouprave i drugim pravnim osobama sa sjedištem u Hrvatskoj radi davanja stanova u najam. ¶Program poticanja prodaje novoizgrađenih sta-nova na tržištu (POS+) provodi se odobravanjem zajmova za kupnju stana javnim sredstvima te sklapanjem i praćenjem provedbe ugovora o za-jmu, u suradnji s poslovnim bankama i stambe-nim štedionicama. ¶Programom POS kreditiranje obiteljskih kuća mogu se koristiti svi građani Republike Hrvatske koji nemaju vlastiti stan ili kuću, a žele riješiti svoj stambeni status novom izgradnjom. Pro-gram mogu koristiti i vlasnici neodgovarajućeg stana ili kuće koji žele riješiti svoj stambeni sta-tus proširenjem postojećeg ili izgradnjom novog stambenog prostora. ¶Program društveno poticanog najma stanova (PON) provodi se u sklopu programa POS-a da-vanjem u najam izgrađenih stanova POS-a uz mogućnost otkupa građanima – državljanima Republike Hrvatske radi rješavanja njihovih stambenih potreba. Ovim je programom dana mogućnost najma novoizgrađenih stanova na rok do pet godina, tijekom kojeg vremena, ako se najmodavac odluči na kupnju tog stana, pla-ćeni se najam za proteklo razdoblje uračunava u cijenu stana. ¶Stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi provodi se radi postizanja što rav-nomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske, poticanja demografskog i gospodar-skog napretka, završetka programa obnove, povratka prijeratnog stanovništva i trajnog stambenog zbrinjavanja, i to putem programa izgradnje i obnove oštećenih obiteljskih kuća te programa stambenog zbrinjavanja na područ-jima posebne državne skrbi putem različitih modela – davanje u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, davanje u najam oštećene obiteljske kuće u državnom vlasništvu i dodjelom građevinskog materijala, darovanje građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevinskog materijala za izgradnju obiteljske kuće ili darovanje građevinskog zemljišta za po-pravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana, odnosno izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu podnosite-lja zahtjeva, darovanje građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevinskog materijala za izgradnju stambene jedinice u višestambe-

nom objektu, darovanje obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu i darovanje građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu. ¶Program stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata provodio se na temelju utvr-đenih potreba za stambenim zbrinjavanjem stra-dalnika iz Domovinskog rata. Lokalne jedinice samouprave (gradovi i općine) bile su dužne osigurati komunalno opremljena zemljišta za izgradnju stanova. Hrvatski ratni vojni invali-di (HRVI) 100% I. grupe stambeno su zbrinuti izgradnjom posebno prilagođene kuće. Osim izgradnje, provodio se i projekt prilagodbi pri-laza do zgrade i prostorija u stanu za kretanje s pomoću kolica i drugih ortopedskih pomagala za potrebe HRVI-ja. ¶Putem Programa stambenog zbrinjavanja po-vratnika – bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi organizira se izgradnja stanova, odnosno kupuju se stanovi potrebni za stambeno zbrinjavanje po-vratnika koji nisu vlasnici kuće ili stana, a živjeli su u stanovima u društvenom vlasništvu (bivši nositelji stanarskog prava) na područjima Repu-blike Hrvatske, koja su izvan područja posebne državne skrbi. ¶Program obnove i saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije – obnova zgrada započela je u svibnju 2014. godine nakon katastrofalne poplave koja je pogodila Vu-kovarsko-srijemsku županiju. Građevinske šte-te na 2689 obiteljskih kuća uz 4713 pomoćnih i gospodarskih zgrada te 32 zgrade javne namjene procijenjene su na 1,17 mlrd. kuna, uz štete u poljoprivredi i infrastrukturi. Do svibnja 2016. godine država je obnovila ili izgradila ukupno 1078 stambenih građevina i 40 zgrada javne na-mjene, osnovnih škola i ambulanata. ¶Poticanje prodaje stanova provodilo se temeljem Zakona o poticanju prodaje stanova od travnja 2010. godine do donošenja Zakona o subvenci-oniranju i državnom jamstvu stambenih kredita 2011. godine. Subvencioniranje i državna jamstva stambenih kredita provodili su se od ožujka 2011. do kraja 2012. godine. Njime je bilo omogućeno subvencioniranje kredita koji građanin s prebiva-lištem na području Republike Hrvatske uzima od poslovne banke za kupnju stana radi rješavanja svojeg stambenog pitanja, a koji pritom ispunja-va uvjete za dobivanje stambenog kredita koje utvrđuje poslovna banka. ¶Dodatno, jedinice lokalne samouprave poseb-

36 Poboljšanje dostupnosti

odgovarajućem stanovanju

vi — stanovanje i temeljne usluge: pitanja i izazovi za novu urbanu agendu46

nu brigu posvećuju socijalnim skupinama ljudi koje nemaju smještaj tako da stanove u svom vlasništvu, odnosno kojima raspolažu, uz ispu-njavanje propisanih uvjeta, najprije u najam daju socijalnim skupinama stanovništva. Najamnina koju plaća najmoprimac može biti zaštićena ili slobodno ugovorena. ¶Poseban je izazov provedba stambenih progra-ma za posebno osjetljive skupine povratnika i izbjeglica koji su u postupku povratka, a koji su samo svojom pozicijom izloženi vrlo visokom riziku socijalne isključenosti, osobito zato što se ostvaruje u uvjetima dubokih promjena, vrlo osjetljivim uvjetima negativnih demografskih procesa, starenja populacije i zanemarivanja ra-zvoja određenih područja. Pritom se primjenjuju novi koncepti, poput naglaska na aktivnoj surad-nji s jedinicama lokalne samouprave, jedinicama regionalne samouprave, tijelima javne vlasti i međunarodnim predstavnicima, a kako bi se pružila podrška rješavanju izbjegličkih pitanja u njihovoj otvorenosti i međusobnoj povezano-sti. U tom se smislu izdvajaju pozitivna iskustva povratnika u gradove kao i povratnika u ruralna područja, što se smatra prijeko potrebnim smje-rom djelovanja prema uravnoteženom razvoju i revitalizaciji.

Osiguravanje održive dostupnosti zdravoj čistoj vodiUkupna količina obnovljivih izvora vode iznosi 35.200 m3 po stanovniku. Gotovo 90% ukupne količine vode kojom se opskrbljuju gradovi i na-selja zahvaća se u podzemlju, zbog čega je važna zaštita resursa podzemnih voda. Određivanjem i zaštitom strateških zaliha podzemnih voda dugo-ročno će se osigurati potrebe javne vodoopskrbe za vodom na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Zbog toga su njihova zaštita i korištenje prvorazredni nacionalni interes. Uključivanjem tih područja u prostorne planove i definiranjem njihove zaštite osigurat će se preduvjeti za odgo-varajuće korištenje tih područja, kako u smislu svih vodnogospodarskih djelatnosti tako i svih drugih aktivnosti koje mogu ugroziti očuvanje toga vrlo važnog resursa. ¶Priključenost na sustav javne vodoopskrbe još

nije potpuno ostvarena i iznosi oko 84%. Vodo-opskrbna mreža na županijskoj razini nejedno-liko je razvijena i ovisi ponajprije o razvijenosti županije i stupnju urbanizacije prostora. Sta-novnici koji nisu priključeni na sustave javne vodoopskrbe opskrbljuju se vodom iz tzv. lokal-nih vodovoda ili iz individualnih vodozahvata (bunari, cisterne), kod kojih nije uspostavljen sustav kontrole kakvoće vode, nego se ona pro-vodi prema potrebi i procjeni korisnika. ¶Na području Republike Hrvatske identificirano je 70 vodoopskrbnih područja. Ukupno ima 176 isporučitelja vodnih usluga te 589 vodocrpili-šta. Jedan je dio stanovništva spojen na lokalne sustave vodoopskrbe. Njihov broj kontinuirano se smanjuje zbog priključenja na sustave javne vodoopskrbe. Predviđeno je prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2018. godine. ¶Prema podacima Hrvatskih voda, evidentira-no je oko 500 aktivnih vodozahvata za potrebe javne vodoopskrbe, uglavnom na podzemnim vodama. ¶Iako se ne očekuje porast stanovništva u slje-dećih petnaestak godina, povećanje potrebe za vodom proizaći će iz povećanja stupnja pri-ključenosti stanovništva na javne vodoopskrb-ne sustave. U turističkim područjima očekuje se povećanje potrebe za vodom zbog očekivanog povećanja broja turista i postizanja viših kate-gorija turističkih usluga.

Osiguravanje održive dostupnosti temeljnom gospodarenju otpadom i odvodnji otpadnih vodaGospodarenje otpadom i učinkovitost gospoda-renja otpadom u Republici Hrvatskoj osigurava se propisivanjem mjera gospodarenja otpadom. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave dužne su na svom području osigurati uv-jete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati javnu uslugu pri-

37

38

36 Poboljšanje dostupnosti

odgovarajućem stanovanju


kupljanja miješanog i biorazgradivog komunal-nog otpada, odvojeno prikupljanje otpadnog pa-pira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, sprečavanje odbacivanja otpada i uklanjanje tako odbačenog otpada, provedbu Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samo-uprave, odnosno Grada Zagreba, provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom po-dručju i mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada. Provedbena tijela na državnoj razini su Hrvatska agencija za okoliš i prirodu te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. ¶Trenutačno je u izradi novi Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za šestogodišnje razdoblje, kojim će se odrediti i usmjeriti gos-podarenje otpadom te će se, na temelju analize postojećeg stanja i ciljeva gospodarenja otpadom i ciljeva za pojedine sustave gospodarenja poseb-nim kategorijama otpadom, odrediti mjere za unapređivanje postupaka pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i drugih postupaka opora-be i zbrinjavanja otpada na području Republike Hrvatske. ¶Glavni izazovi pri dostizanju ciljeva koje je po-stavila Europska komisija jesu povećati posto-tak recikliranja i pripreme za ponovnu upora-bu komunalnog otpada (50% do 2020. godine), postupno smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada te postupno smanjenje količine otpada koja se odlaže na neusklađena odlagalište, a s obzirom na to da je odlaganje još jedan od glavnih načina gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj. ¶Prikupljanje, obrada i vraćanje u uporabu ot-padnih voda još nije ostvareno u zadovoljava-jućoj mjeri, što dodatno povećava opasnost od onečišćenja i smanjenja mogućnosti opskrbe pitkom vodom. Stupanj pokrivenosti uslugom javne odvodnje iznosi u prosjeku 47%. Pročišćava se otpadna voda od oko 35% stanovništva ili oko 60% stanovništva priključenog na javni sustav odvodnje. Znatne su razlike u razini pokrive-nosti sustavima odvodnje među županijama, a osobito medu gradovima i općinama. Veći udjeli stanovništva pokrivenih uslugama javne odvodnje karakteriziraju naselja s većim brojem stanovnika. Prijelazno razdoblje planirano je do 31. prosinca 2023. godine. ¶Izgradnja sustava za pročišćivanje otpadnih voda delikatan je zadatak svake urbane aglo-

meracije i naselja. Visoki standardi zaštite oko-liša zahtijevaju adekvatnu tehnologiju uz oprez prema karakteristikama tla, posebno na kraškim područjima.

Unapređenje dostupnosti čistoj domaćoj energijiElektričnom energijom, kao osnovnim energet-skim sustavom Republike Hrvatske, opskrbljeno je oko 95% korisnika, što je zadovoljavajuća op-skrbljenost. U prostoru dominira zračna mreža s tendencijom da se u urbanim sredinama ta mreža premješta pod zemlju, najčešće u kori-doru cesta. Ostali se energenti koriste u mnogo manjem udjelu i njihovi se prostorni zahtjevi rješavaju gradnjom pod zemljom i u postojećim infrastrukturnim koridorima. ¶Unutar elektroenergetskog sustava električna se energija proizvodi najvećim dijelom u konvenci-onalnim elektranama – velikim hidroelektrana-ma i termoelektranama – a manjim dijelom u in-dustrijskim energanama i malim distribuiranim izvorima, uključujući male hidroelektrane. Naj-veći broj hidroelektrana koje su danas u pogonu sagrađene su u razdoblju između 1950. i 1980. godine, a najveći broj termoelektrana između 1969. i 1978. godine. Tijekom godina njihov je ka-pacitet nadograđivan, ali s obzirom na očekivani vijek trajanja, ovaj sustav zahtijeva revitalizaciju u građevinskom i tehnološkom smislu. ¶Posljednjih godina intenzivnije se grade vjetro-elektrane pa ih je u listopadu 2013. godine na prijenosnu i distribucijsku mrežu bilo priključe-no ukupno 14, s ukupnom instaliranom snagom 254,45 MW. ¶Na razvoj energetske politike u Republici Hr-vatskoj utjecao je i proces pristupanja EU te su ciljevi energetskog razvoja usklađeni sa strateš-kim ciljevima EU u odnosu na sigurnost opskrbe energijom, konkurentnost energetskog sustava i održivost energetskog, odnosno gospodarskog razvoja. Za ostvarenje tih ključnih ciljeva nužna je u osnovi izgradnja novih i/ili rekonstrukcija postojećih proizvodnih, dobavnih, prijenosnih i skladišnih kapaciteta te povećanje energet-ske učinkovitosti i udjela iz obnovljivih izvora energije.

39

38 Osigura-vanje održive

dostupnosti temeljnom

gospodarenju otpadom i

odvodnji ot-padnih voda


Unapređenje dostupnosti održivim prijevoznim sredstvima

Model održive mobilnosti posljednjih godina sve više dobiva na važnosti, osobito zato što se u ovom sektoru stalno povećavaju emisije stakleničkih plinova koje prijete ugrožavanjem klimatskih ciljeva EU. Primjena ovog modela podrazumijeva cjelovit pristup kojim se nastoji poboljšati učinkovitost prometnog sustava, orga-nizacija i sigurnost prometa te smanjiti potrošnja energije i posljedice za okoliš. ¶Vezano za unapređenje dostupnosti održivim prijevoznim sredstvima, Republika Hrvatska na-mjerava povećati mobilnost javnog prijevoza i alternativnih oblika prometa (pješaci i biciklisti), a kako bi se to postiglo, prioritet je povećati učin-kovitost te fizičku, operativnu i organizacijsku integraciju svih oblika prometa, željezničkog, tramvajskog i autobusnog, te unaprijediti bici-klističku i pješačku infrastrukturnu mrežu. Po-trebno je omogućiti i dobre veze javnog prijevoza s glavnim centrima potražnje kao što su zračne luke, morske luke, luke unutarnjih voda, kul-turna središta, gradska središta itd. Prelazak na čišći prijevoz u gradovima olakšava uobičajeno viša dostupnost usluga javnog prijevoza i gušća naseljenost. Multimodalna putovanja trebala bi se olakšati pružanjem informacija korisnicima prije i tijekom putovanja, elektroničkim rezervi-ranjem te integriranim putnim kartama. Podrška javnom prijevozu i alternativnim oblicima prije-voza treba početi s političke razine obvezivanjem na uspostavljanje prioriteta tih vrsta prometa te istodobnim ograničavanjem uporabe osobnih automobila, osobito u gradskim središtima. ¶U skladu sa Strategijom prometnog razvoja Re-publike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030., planovi održive gradske mobilnosti izradit će se za sve regije i veće gradove, ističući podrš-ku javnom prijevozu i alternativnim oblicima prijevoza. Primjereni komplet putničkih prava treba popratiti široku uporabu zajedničkih vrsta prijevoza. ¶Također, nizom mjera potaknut će se promet vozilima na alternativna goriva te se u tu svrhu

priprema Zakon za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva i Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva. Njihovo usvajanje očekuje se u studenom 2016. godine.

Izazovi s kojima smo bili suočeni i naučene lekcije u ovom područjuProgram društveno poticane stanogradnje (POS) građanima je približio zadovoljavanje stambenih potreba i poboljšanje standarda stanovanja, ali i unaprijedio stanje u djelatnosti graditeljstva, pri čemu je građanima Republike Hrvatske pružena prilika za rješavanje stambenog pitanja po uvje-tima mnogo povoljnijima od tržišnih. ¶Kvalitativni pomak ostvaren je usklađivanjem s direktivama EU, postupnim preuzimanjem te uvođenjem novih normativa i tehničkih propisa za građenje u pogledu toplinske zaštite i zaštite od buke te uvođenjem novih tehnologija koje se koriste pri gradnji stanova. ¶Treba napomenuti da su u Republici Hrvatskoj u vezi sa zaštitom od potresa već početkom 60-ih godina, nakon katastrofalnih potresa na ovim područjima, uvedeni vrlo strogi normativi vezani uz projektiranja u pogledu mehaničke stabilno-sti i otpornosti (statike) građevina s obzirom na potres s vrlo visokim koeficijentima sigurnosti. ¶Kad je riječ o komunalnoj opremljenosti stam-benog fonda, što se u načelu ne odnosi na no-voizgrađene stanove koji se grade prema svim suvremenim standardima građenja i opremanja,

40

41


primjer dobre prakseNa području mobilnosti u Republici Hrvatskoj grad Koprivnica nosi titulu

Pametniji grad 2015. Projektom Civitas Dynamo, koji je usmjeren na

rješavanje nedostatka javnog prijevoza, Koprivnica je postala predvodnica

elektromobilnosti u Republici Hrvatskoj. Posebnu inovativnost pred-

stavljaju električni autobusi, čije je tržište i baza servisa još nerazvijeno.

Temeljem programa prekogranične suradnje uspostavljen je i Sustav

javnih bicikala koji obuhvaća sedam terminala s ukupno 60 bicikala. Jedan

od terminala nalazi se uz željeznički kolodvor te čini dodatnu ponudu

javnog prijevoza. Uspostavljen je i sustav car-sharing električnih vozila

za zaposlenike gradske uprave i poduzeća te je izgrađena infrastruktura

brzih punionica za električna vozila u gradu.

već samo na stariji stambeni fond, ona nije u cijelosti na zadovoljavajućoj razini jer određeni broj stanova još nije priključen na svu komu-nalnu infrastrukturu te nema punu komunalnu opremljenost koja odgovara standardima suvre-menog načina stanovanja. ¶Prometna zagušenja potakla su gradove na izna-laženje modela održive mobilnosti poticanjem korištenja javnog prijevoza i alternativnih oblika prometa, povećanjem udjela prometa vozilima na alternativna goriva, uvođenjem, odnosno unapređenjem intermodalnog prometa, smanje-njem prometa u središtima gradova, regulacijom parkirnih zona i uvođenjem sustava naplate i dr.

Budući izazovi i pitanja u ovom području koji bi se mogli riješiti Novom urbanom agendomPri planiranju razvoja gradova potrebno je težiti uravnoteženom prepletanju funkcija i djelatnosti uz osiguravanje kvalitetno oblikovanih javnih sadržaja i površina. ¶U dinamici razvoja gradova česte su promjene načina korištenja gradskog teritorija pa posebno treba poticati višekratno korištenje zemljišta i usmjeravati razvojne aktivnosti na napuštena ili podiskorištena područja koja su izgubila ili gube svoju prethodnu funkciju. Zahvati kojima će se sanirati postojeće stanje, unaprijediti okoliš te pridonijeti revitalizaciji područja i pokretanju gospodarske dinamike, kao što su zapošljavanje, poticajni učinci na razvoj drugih djelatnosti, ure-đenje i komunalno opremanje zemljišta, priori-tet su urbanog razvoja. Velike rubne, u pravilu ri-jetko izgrađene i neprimjereno opremljene zone izgradnje, često i nezakonite, treba integrirati u urbani sustav i spriječiti njihovo daljnje širenje skrbeći o očuvanju krajobraza s važnom ekološ-kom i rekreativnom funkcijom. ¶Stanovanju kao temeljnoj funkciji grada treba posvetiti posebnu pozornost na nacionalnoj i lokalnoj razini utvrđivanjem odgovarajućih mje-ra za ostvarivanje prava na financijski dostupno i kvalitetno stanovanje. Prostornim planovima

gradova i općina te generalnim urbanističkim planovima za nova i postojeća stambena pod-ručja potrebno je osigurati dostupnost javnog prijevoza i javnih sadržaja te razvijati poslovne mogućnosti komplementarne stanovanju u nji-hovoj blizini. ¶Pri planiranju novih stambenih područja poželj-na je različitost stambenih tipologija u skladu s prostornim i klimatskim obilježjima te navika-ma i potrebama ljudi. Posebnu pozornost treba posvetiti planiranju i sustavnom komunalnom opremanju zemljišta za individualno stanovanje jer ono zauzima najveći dio prostora namijenje-nog stanovanju. Potrebno je kreirati poticajne mjere za kontrolu, održavanje i modernizaciju postojećeg stambenog fonda te revitalizirati za-puštene javne prostore u postojećim stambenim područjima. 42

41 Izazovi s kojima smo bili suočeni i nau-čene lekcije u

ovom području


indikatori

VII

Postotak stanovništva koje živi u slamovima

Postotak stanovništva s prebivalištem u urbanimpodručjima s redovitim prikupljanjem otpada

Postotak stanovništva s prebivalištem u urbanimpodručjima s pristupom zdravoj pitkoj vodi

Postotak stanovništva s prebivalištem u urbanimpodručjima s pristupom javnom prijevozu

Postotak urbanog stanovništva s pristupomodgovarajućem stanovanju (*Gotovo 100%)

Postotak stanovništva s prebivalištem u urbanimpodručjima s pristupom čistoj domaćoj energiji

Postotak stanovništva s prebivalištem u urbanim područ-jima s pristupom odgovarajućoj odvodnji otpadnih voda

i

ii

iii

iv

v

vi

vii

postotak udjela prihoda i

troškova dodijeljenih lokal-

nim i regionalnim samoupra-

vama iz državnog proračuna

(nema dostupnih podataka

za urbana područja)

postotak politika i zakono-

davstva o urbanim pitanjima

u čijoj su izradi sudjelovale

lokalne i regionalne samou-

prave od 1996. do danas

Razina postojeće decentralizacije za održiviurbani razvoj:

postotak udjela troškova

lokalnih samouprava koje

se financiraju iz lokalnih

prihoda

viii

(i)

(ii)

(iii)

vii — indikatori52

Postotak gradskih i regionalnih vlasti koje su prihvatile ili implementirale urbane politike ili strategijesigurnosti i zaštite

Postotak gradskih i regionalnih vlasti koje su implemen-tirale planove i projekte za održive i otporne gradove koji su inkluzivni i koji adekvatno utječu na rast urbane populacije

Udio bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je stvoren u urbanim područjima(nema dostupnih podataka za urbana područja)

Postotak gradskih, regionalnih i nacionalnih vlasti koje su implementirale urbane politike koje podržavaju lokalni gospodarski razvoj i stvaranje doličnih radnih mjesta i života (nema dostupnih podataka)

77% gradskih i regionalnih vlasti osnovalo je Vijeće za

prevenciju kriminaliteta radi prevencije kriminaliteta i

urbane sigurnosti u gradovima Republike Hrvatske (od

ukupno 225 osnovanih vijeća, 114 je na razini gradova

i županija, a 111 na razini gradskih četvrti, gradskih

kotara i općina).

Dodatno, svaki grad može izraditi vlastitu strategiju ur-

bane sigurnosti i zaštite. Tako je npr. Grad Zagreb donio

Strategiju urbane sigurnosti Grada Zagreba 2014.-2017.

Naime, koncepcije i rješenja prostornih planova svih razina

moraju se zasnivati na načelima organizacije prostora koja

njegovu povredivost svodi na najmanju moguću mjeru te na

razmatranje njegove prilagodbe promjenama, uključujući

komponentu održivosti i otpornosti. U Republici Hrvatskoj

sve su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

donijele prostorne planove za svoja područja.

ix

x

xi

xii

habitat iii — nacionalni doprinos republike hrvatske 53

U pripremi Nacionalnog doprinosa Republike Hrvatske Trećoj UN konferenciji o stanovanju i održivom urbanom razvoju (HABITAT III) sudjelovali suNeformalna međuresorna radna skupina

osnovana Odlukom ministra graditeljstva i prostornoga

uređenja Lovre Kuščevića 3. svibnja 2016. godine:

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenjaIgor Čižmek, predsjedavajući,

Dr.sc. Borka Bobovec, Sandra Momčilović

Hrvatski zavod za prostorni razvojJadranka Vranek, koordinatorica,

Mr.sc. Irena Matković

Ministarstvo vanjskih i europskih poslovaJasminka Dinić

Ministarstvo upraveAnita Markić

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unijeFranka Vojnović

Ministarstvo zaštite okoliša i prirodeJasenka Nećak

Ministarstvo poduzetništva i obrtaSani Ljubunčić

Ministarstvo socijalne politike i mladihKatica Lažeta

Ministarstvo gospodarstvaDanijela Ćenan

Ministarstvo rada i mirovinskog sustavaMarija Knežević Kajari

Državni zavod za statistikuŽaklina Čizmović

Udruga gradova u Republici HrvatskojDragica Kemeter, Marko Ercegović

Ostala ministarstva i državni uredi:

Ministarstvo unutarnjih poslovaMinistarstvo pomorstva, prometa i infrastruktureMinistarstvo poljoprivredeDržavni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje

54 habitat iii — nacionalni doprinos republike hrvatske

Documents

HA BIT AT III - mpgi.gov.hr