Hardver racunara

  • Upload
    -

  • View
    436

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

DIJAGNOSTIKA KVAROVA HARDVERA

Bez obzira koliko je raunar dobro sastavljen ili njegov softver dobro n apisan, pre ili kasnije neto e poi po zlu. I veina poetnika u PC svetu se vrlo neprij atno iznenadi kada se susretne sa serijom poruka o greci tipa "Illegal Operation" ili u gorem sluaju, sa porukom "Fatal Exception errors" (popularno nazvanom i "P lavi ekran smrti"). Ovakvih poruka ne bi trebalo da bude na novom raunaru, meutim delimino zbog nesavrenosti operativnog sistema, nestabilnog rada nekih aplikativih softvera , neredovnog update ili zbog napada virusa raznih vrsta, dolazi do poj ave kvarova i problema u radu. Prvo treba odrediti ta je prouzrokovalo kvar, a to je i najvei problem z a veinu korisnika, tj. kako na najbolji nain dijagnosticirati prirodu problema. Na samom poetku potrebno je tano odrediti da li je u pitanju problem izazvan hardver om ili softverom. Zatim tano odrediti i "krivca". U dijagnozi se treba voditi sle deim poetnim koracima: - Da li je problem nastao odjednom, odnosno da li postoji odreeni period vremena od nabavke kada nije bilo nikakvih problema? Ukoliko je nastao od jednom (nakon odreenog vremena), kakve promene su napravljene na raunaru? - Da li je instaliran ili reinstaliran neki deo hardvera ili softv era, koji bi mogao da izazove problem? - Da li je bilo poremeaja u elektrinoj mrei? Sistem je podloan uticaju eventualnih elektrinih udara iz mree, koji mogu da izazovu oteenje jedne ili vie kom ponenti. Elektrini "ok" moe da doe i sa "sporednog ulaza", odnosno kroz telefonsku l iniju i preko modema, u sluaju vremenske oluje i udara groma u telekomunikacione linije. - Da li je moda neto menjano na elektrinoj instalaciji i da li se na istom elektrinom vodu nalazi neki veliki elektrini potroa? Nestabilnost napona nasta je pri putanju u rad velikih elektrinih potroaa, to kod raunara koji se nalazi na ist m vodu moe redukovati unutranji napon i na taj nain otetiti podatke. - Da li je otvarano kuite raunara, i da li je pri tom dodirivana unutr anjost, bez prethodnog oslobaanja statikog elektriciteta (preko uzemljenja)? Najbolji nain da se rei neki problem jeste da se sprei da uopte doe do probl ema. Deo ovog rada o odravanju hardvera opisuje postupke koje bi trebali redovno primenjivati kako bi raunar bio u dobrom stanju. Dijagnostiki softver moe biti od vitalne vanosti svaki put kad raunar ne fun kcionie pravilno, kada se nadograuje deo sistema, a posebno kad sastavljamo potpun o nov sistem. Ovde je dat pregled tipova raspoloivih dijagnostikih programa, te po sebno onih (utilities) koji dolaze sa uobiajenim operativnim sistemom i hardverom . Dijagnostiki programi pojavljuju se u vie oblika, zavisno od komponente ko ja se testira i koji otkrivaju softverske i hardverske tekoe i pokuavaju da ree sist emske probleme, da poboljaju performanse i da preventivno odravaju sistem. Dijagno stici i testiranju podleu sve komponente raunarskog sistema. Programi za di jagnostiku Kada doe do kvarova na raunaru, veliki znaaj moe imati softver za ispitivan je ispravnosti koji se isporuuje uz raunar ili se nabavlja od proizvoaa. Taj softver moe biti vaan i kada se zapone nadgradnja neke komponente u sistemu, odnosno dodav anje novog ureaja. Postoji tri nivoa softvera za ispitivanje ispravnosti: POST, s istemski i napredni.

POST Power On Self Test postupak se obavlja uvek kada se ukljui raunar. T o je u stvari niz testova koji proveravaju primarne komponente sistema, na prime r CPU, ROM, kola za podrku matine ploe, memoriju i vane dopunske ureaje kao to su pri

ljuci za proirenje. Ti testovi su kratki i projektovani su da uoe tee hardverske (a ne povremene) greke. POST postupak obezbeuje poruku o greci, ili upozorenje uvek ka da naie na neispravnu komponentu. Ovo ispitivanje koju sprovodi sistemski POST nije ba potpuno, ali ono pre dstavlja prvu liniju odbrane, posebno kada se uoe ozbiljni problemi na matinoj ploi . Ukoliko POST uoi problem koji je dovoljno ozbiljan da ometa rad sistema, on zau stavlja postupak za podizanje sistema i saoptava poruku o greci koja obino oznaava u zrok tog problema. Ispitivanja u POST-u obino imaju tri vrste izlaznih poruka: zvune kodove, poruke na ekranu i heksadecimalni numeriki kd koji se alje na adresu odreenog U/I pr ikljuka. Sistemski programi se nalaze u sastavu operativnog sistema koji se korist i na raunaru. To su uglavnom osnovni programi za odravanje hardvera i softvera. U Microsoft Windows XP OS to su aplikacije u skupu pod nazivom Computer Management . On sadri tri glavne grupe programa: System Tools, Storage i Services and Applic ations. Svaka od ovih grupa programa ima vie svojih skupova programa. Za System To ols to su: Event Viewer, Shared Folders, Local Users and Groups, Performance Log s and Alerts, DeviceManager. Za Storage to su: Removable Storage, Disk Defragmen ter i Disk Management. U grupi Services and Applications skupovi su: Services, W MI Control i Indexing Service Napredni prograni. Razni proizvoai raunarskog softvera nude razliite program e za naprednije korisnike koji su tehniki obrazovaniji i imaju odreena teorijska a li i praktina znanja. Ti programi nude neto ire mogunosti hardversko-softverskog adm inistriranja, koje prevazilazi osnovne potrebe prosenih korisnika. Program PCMark firme Futuremark Corporation, obavlja testiranje sistema , procesora, memorije, grafike, hard-diska i operativnog sistema i njihovu uzaja mnu operativnost. Ovaj program je jedan od referentnih u ovoj oblasti. Program i ma tri glavna modula: Testovi, Sistem i Rezultati. U prvom modulu rade se testir anja sistema, procesora, memorije, grafike, hard-diskova i izabrana i podeena tes tiranja. Modul Sistem daje informacije o celom sistemu, a u modulu Rezultati mog u se podesiti izlazi za dobijene rezultate testiranja. Benmark program Sisoft Sandra poznate softverske firme SiSoftware omoguava kompletno testiranje raunara i softvera na njemu. Sadri est grupa modula (programa ). Wizard modul sa sedam podmodula: Add New Modul, Web Update Wizard, Environmen t Monitor Wizard, Performance Tune-up Wizard, Combined Performance Index Wizard, Create a Report Wizard i Burn-in Wizard. Informacioni modul sa trideset jednim podmodulom koji pruaju informacije o bukvalno svakom ureaju u raunaru. Benmark modu l sa deset podmodula koji testiraju procesorske aritmetike i multimedijalne moguno sti, RAM i ke memoriju, memorijsku propusnu mo, fajl sistem, hard-diskove i fle-mem orije, optike ureaje, mrenu i internet konekciju. Test modul sa pet podmodula za te stiranje hardverskih IRQ, DMA i I/O podeavanja, memorijskih resursa i plag&play e numeratora. Listing modul sa dvanaest podmodula za razne sistemske informacije i specijalni modul sa dva podmodula General i Coments. Program Everest firme Lavalys, koji ima sline mogunosti kao i prethodna d va. Everest ima devet modula. Raunar ima pet podmodula: Summary, DMI, Overclock, Power Management i Sens or. Svi oni prikazuju informacije o ureajima i stanju sistema iz svog domena. Motherboard ima sedam podmodula: CPU, Cpuid, Motherboard, Memory, SPD, C hipset i BIOS, koji daju adekvatne informacije o stanju ureaja. Display ima sedam podmodula koji daju informacije o video adapteru, o PC I i AGP prikljucima, o grafikom procesoru, o monitoru i multi-monitoru, desktop sv ojstvima, efektima i problemima i o grafikom aplikacionom interfejsu (DirektX ili OpenGL). Multimedia ima dva podmodula (Windows i PCI/PnP Audio), koji osim inform acija o ureajima pruaju i mogunost aktivnog upravljanja njihovim drajverima. Storage ima sedam informativnih podmodula (Windows Storage, Logical, Phys ical i Optical Drives, ASPI, ATA i SMART), koji pruaju samo informacije o ureajima

, bez mogunosti aktivnog delovanja na njih. Network ima dva informativna podmodula Windows i PCI/PnP Network. DirektX modul ima etiri aktivna podmodula DirectX Video, Sound, Music i In put. Ovde su pored informacija omoguene i aktivne kontrole video, audio, muzikih i ulaznih drajvera za odgovarajui aplikacioni interfejs. Devices modul ima est podmodula Windows, Physical i PCI Devices, Device Re sources (Resursi ureaja), Input (Ulazni ureaji) i Printers. Ovi podmoduli pruaju in formacije o ureajima u PC-ju. Benmark modul omoguava testiranje rada procesora i memorijskog (memorijskih ) modula i to brzinu itanja podataka iz memorije, brzinu pisanja podataka u memor iju i vreme kanjenja (latencije), a sve to uz uporedni prikaz sa referentnim vred nostima iz svoje baze. BenchMarX je mali ali izuzetno kvalitetan i koristan program za dijagnostiku, te stiranje i administriranje sistemom. Ima tri osnovna modula: System Info, Benchm arks i Tools. AMIDiag ima vei broj karakteristika i poboljanja koja se ne mogu nai u jednos tavnijim ROM verzijama. AMIDiag je potpun program za ispitivanje ispravnosti opte namene, projektovan za korienje na svakom PC-ju, a ne samo na onima koji koriste AMI ROM BIOS. AMIDiag podrava praktino sav hardver koji se danas moe nai na PC-jima, ukljuujui tu i najnovije procesore, sisteme sa vie procesora (do 16), memorijske n izove veliine do 4 GB, Intelov Universal Serial Bus kontroler, SCSI ureaje, PCI, p oboljano upravljanje napajanjem i Plug and Play. AMIDiag obezbeuje i obiman skup p ostupaka za ispitivanje multimedija, koji mogu da uoe probleme kod CD-ROM ureaja, zvunih adaptera i video prikaza, kao i testove za modem i mreu.

Checkit Pro obezbeuje mogunosti za testiranje ispravnosti veine komponenti u s istemu i daje detaljne informacije o sistemskom hardveru, kao to su ukupna instal irana memorija, vrsta i veliina diska, trenutno zauzee memorije (ukljuujui korienje g rnje memorije), dostupnost i korienje IRQ, brzina modema ili faks modema i jo mnogo raznih stavki koje su znaajne pri otkrivanju i otklanjanju greaka kod PC-ja. Micro-Scope firme Micro 2000 predstavlja kompletan program opte namene za i spitivanje ispravnosti PC sistema. On ima karakteristiku za proveru hardverskog prekida i adrese U/I prikljuka, koja je daleko preciznija od odgovarajuih karakter istika u veini drugih programa za ispitivanje ispravnosti. Omoguava precizno odreiv anje prekida ili U/I adrese prikljuka koje koristi odreeni adapter ili hardverski ureaj u nekom sistemu. Micro-Scope obuhvata alate za popravku diska, kao to je edi tor sektora koji moe da uredi i popravi osnovni sektor i sektor volumena za podiz anje sistema na disku. Micro-Scope ima sopstveni operativni sistem, koji zaobila zi DOS, a njegova ispitivanja u sluaju potrebe mogu da zaobiu ROM BIOS. Na ovaj nai n se odstranjuje maskiranje koje nastaje kada ti elementi rade izmeu sistemskog h ardvera i programa za ispitivanje ispravnosti. Iz istog razloga ovaj program je upotrebljiv i na PC-jima koji rade pod drugim operativnim sistemima, kao to su UN IX ili Novell NetWare. Micro-Scope se moe instalirati na disk i koristiti pod obin im DOS-om. Kao i ostali dijagnostiki paketi, Micro-Scope se redovno aurira da bi se prilagodi o razvoju novog hardvera. Norton Diagnostics (NDIAGS), Speedisk, Disk Doctor i Calibrate isporuuje s e sa Nortonovim uslunim programima i oni predstavljaju osnovu kolekcije uslunih pr ograma za uvanje podataka, otkrivanje i otklanjanje greaka i ispitivanje i popravk u sistemskih podataka. NDIAGS u potpunosti ispituje glavne sistemske komponente, a omoguava i proveru si tnih detalja kao to su LED diode na tastaturi za NumLock, CapsLock i ScrollLock. NDIAGS takoe obezbeuje ekransku mreu koja se moe koristiti za centriranje slike na m onitoru i ispitivanje razliitih izoblienja, karakteristinih za neispravne monitore. Postupak dijagnoze i t

estiranja Pre samog testiranja, potrebno je proveriti ispravnost kulera (na napaja nju, procesoru,u kuitu...). Za ispravan rad potrebno je da svi kuleri budu ispravni. Takoe, lim od napajanja bi trebao da bude relativno hladan, znai malo ispod telesne temperature, a kuler na procesoru u granicama 40 - 60 0C (zavisno od vr ste procesor). Potrebno je zatvoriti kuite, jer su takvi testovi pouzdaniji, zatim proveriti i napone u BIOS-u, odstupanja moraju biti Run... i ukucajte sledee C:\XP\XP-SP2.EXE -U -X:C:\XP\XP-SP2 . Ovim ste otpakovali SP2. 6. Idite na Start > Run... i ukucajte sledee C:\XP\XP-SP2\UPDATE\UPDATE.EXE -S:C: \XP\CD-ROOT. Ovim ste pokrenuli update (nadogradnju) originalne verzije Windowsa na SP2 verziju sto nam je i bio cilj. Saekajte neko vreme i proces e se zavriti, n adamo se uspeno. Ukoliko neto nije u redu proverite da li ste sve dobro upisali. 7. Startujte Nero program. Idite na File > New... Ukoliko se pojavi Wizard isklj ucite ga pomocu Close Wizard dugmeta. 8. Odaberite CD-ROM (BOOT) 9. Idite na Boot tab i odaberite Image file u delu Source of boot image data. Za image fajl odaberite fajl koji ste skinuli sa interneta i koji ste otpakovali u XP-BOOT direktorijum. Pod File of type namestite All Files (*.*). Fajl koji trai mo se verovatno naziva boot.bin 10. ekirajte Enable Expert Settings 11. Pod Kind of emulation: podesite No Emulation 12. Pod Boot message upiite Microsoft Windows XP SP2 13. OBAVEZNO pod Load segment of sectors (hex!): upiite 07C0 14. OBAVEZNO pod Number of loaded sectors: upiite 4 15. Idite na ISO tab. 16. Pod File-/Directory name length podesite ISO Level 1 (Max. of 11 = 8 + 3 cha rs) 17. Pod Format stavite Mode 1 18. Pod Character Set namestite ISO 9660 19. ekirajte Joliet 20. Pod Relax ISO Restrictions ekirajte sve stavke 21. Idite na Lable tab 22. Selektujte ISO9660 u padajuem meniju

23. Pod Volume Label, System Identifier, Volume Set i Application upiite WINXP_SP 2_EN (ili drugi jezik koji koristite umesto EN ) 24. Pod Publisher i Data Preparer upiite MICROSOFT_CORPORATION 25. ekirajte Also use the ISO9660 text for Joliet 26. Idite na Dates tab i podesite Use the date and time from the original file 27. Idite na Burn (Write) tab 28. ekirajte Write i Finalize CD (No further writing possible!) 29. Podesite Write Method na Track-At-Once 30. Iskljuite, ako je ukljuen Virus check 31. Kliknite na New 32. U File Browser prozoru nadjite direktorijum C:\XP\CD-ROOT i sav njegov sadraj prebacite u ISO1 prozor 33. Kliknite na Write (Burn) dugme i kliknite na Write (Burn) u tom prozoru. 34. Kada se proces zavri ugasite Nero i pokuajte da butujete raunar sa napravljenog CD diska.

DEFRAGMETACIJA HARD DISKA Nakon dueg rada na raunaru vremenom primetiete da je postao prilino trom, t e da se otvaranje pojedinih datoteka odvija znatno due nego to je to bilo ranije. Korak 1 Defregmentaciju je mogue odraditi pomou ugraenog programa za defragmentiran je do kojeg se dolazi preko dugmeta Start, opcije Run i ukucavanjem naredbe dfrg .msc i klikom na OK. Korak 2 Nakon to se program pokrene i izvri analiza selektovanog diska, dobie se izv etaj o stanju fragmentisanosti i ponuditi opcija Defragmentacije koju naravno akt ivirajte. Defragmentacija traje due vremena a zavisi od veliine particije koju def regmentirate kao i od koliine nefregmentiranih fajlova. Imajte strpljenja !! Korak 3 Nakon defragmentisanja particija diska, ostaje da se uini i korak dalje, a to je optimizacija sistemskih datoteka koja se moe izvriti iskljuivo pre podizanj a samog operativnog sistema. Ovakvu mogunost nude mnogi komercijalni softveri, a u istu svrhu moe da poslui i besplatan programi System File Defragmentor. Dovoljno j e samo da pratite propratna uputstva koja stiu sa programom i uspeh u poboljanju p erformansi vaeg raunara je zagarantovan.

OVERCLOAKING Da bi razumeli o emu je re oni koji prvi put uju za overcloaking probau prv o da objasnim neke pojmove. OVERCLOCKING ili ti po naki overklokovanje je kada podesite da vae hardve

rske komponente raunara rade na veim brzinama i naponima od onih koje su proizvodj ai preporuili. E sad objasniu i neke bitne skraenice. CPU je skraenica za procesor. C PU FSB (Front Side Bus) ili Sistem BUS slui da spoji CPU sa memorijom i ostalim k omponentama u kompjuteru kao to su grafika karta, muzika karta itd. Raspon brzine F SB-a ide od nekih 66Mhz pa do 400MHz i vie sve u zavisnosti od vae matine ploe. Mult iplier ili mnoilac slui da umnoi FSB, i od toga zavisi brzina vaseg procesora. RAM Memorija je radna memorija komjutera. PCI Bus je brzina na kojoj radi vaa video k arta, muzika karta, hard drajv itd. Korak 1 Ako vam je FSB 66Mhz a multiplier (mnozilac) 5 va proces ide na 66 x 5 = 330Mhz ili FSB 100MHz. Ako je mnozilac 11 procesor je 1100Mhz (100 x 11 = 1100M hz). Multilier je zakljuan i nemoete ga promeniti (postoji naina da se na AMD-ovim procesorima otkljua ali to je ve druga i sloena pria). PCI Bus brzina je obino 2/3 il i 1/2 FSB-a. Ako vam je FSB 100Mhz va PCI je na 2/3 tj. 33MHz ili 1/2 tj 50Mhz. N eke novije ploe imaju opciju da posebno namestite PCI BUS nezavisno od FSB-a. Korak 2 (sam proces ove rklokovanja) Uzmite va manual (upustvo za upotebu matine ploe), dobro ga pruite i udjite u BIOS. Nadjite gde pie CPU Speed, ili PCI Clock, ili System Frequency, ili FSB Speed. Morate prvo namestiti na "Manual" ako ne moete da promenite znai da je negd e na ploi jumper-om (amperom) to zakljuano. Pratei uputstvo koje je dato uz matinu pl ou nadjite taj amper i stavite ga na manual. FSB podiite u malim koracima !!! Nemoj te odmah sa recimo 66Mhz na 100Mhz ili sa 100 na 150Mhz. Sad sve zavisi od ploe i procesora kojeg koristite tj. da li e po defaultu biti na 66Mhz, 100MHz ili pak 133Mhz. Ali ipak opet ponavljam podiite FSB u malim koracima pa save (sacuvajte), restartujete, pa opet malo podignite pa sve tako. Kada god podigne sitem uvek p roverite temperature !!!!

Korak 3 Ako u jednom trenutku va sistem nee da se podigne ili se podigne pa malo zatim padne znai da ste dostigli neke vrhunce i da bez podizanja napona (to je dru ga pria) i boljeg hladjenja vie ne moe. Tada u BIOS vratite malo vrednosti tj. ako ste me posluali i ili korak po korak vratite na prethodnu vrednost podeavanja na ko joj je dobro funkcionisao sistem. Razmislite i o tome da nabavite bolje hladjenj e pa e te moda ubrzati raunar i vie !! U stvari ono to postavlja granicu, i to je opa no po va procesor je temperatura. Samim tim to ga overklokujete vi mu podiete tempe raturu. Imajte na umu jo da kada podiete FSB vi ne samo da overklokujete procesor nego sve komponente u kompjuteru (memoriju, grafiku kartu, muziku kartu i sve osta lo) tako da ako sistem zapne ne mora znaiti da procesor vie ne moe ve moda je neka dr uga komponenta dostigla svoje granice. Znai stabilnost i uspenost overklokinga zav isi od kvaliteta malte ne svih komponenti. Tako ako imate Kinesko napajanje i ne pomiljajte na overkloking !!! Vrlo paljivo pratite temperaturu svaki put kada pro menite FSB i raunajte da e se ta temperatura podii kada budete igrali neke igre tj. kada proces bude radio zahtvnije programe. Ako mislite da ste postigli ono to st e eleli testirajte kompjuter, bolje reeno stavite ga na muke !! Zadajte mu neke tek e zadatke i igrajte neku jako zahtevnu igru ili koristite neke benchmark testove da isprobate stabilnost toga to ste uradili. Opet celo vreme PRATITE TEMPERATURU !! Bolje da vam sistem padne sad nego kada budete radili neto korisno. Korak 4 Kada dostignete neke granice u BIOS-u, a znate da vae komponete mogu vie moete probati ovo isto sa premetanjem Jumper-a (dzampera) na ploi koji su u mom slua ju postigli ono sto nisam mogao u samom BIOS-u. Tu opet morate proitati uputsvao koje vam je dato uz matinu plou da bi ste nali te ampere. Jo jedna stvar je da primer a radi va prijatelj ima AMD XP 1800+ procesor (1530MHz) i gura ga na 1750MHz ne

mora znaiti da e te i vi sa istim procesorom postii isto. Svaki sistem je razliit, j er kao to ve rekoh, overkloking ne zavisi samo od procesora ve i od ostalih kompone nti raunara. Korak 5 Kako proveriti temperature? To moete uraditi sa raznim programima. Jedan od boljih na tom polju je Motherboard Monitor koji moete nai na http://mbm.livewi redev.com Jo jedan program koji bi trebali koristiti je ShutDown NOW koji kada ga na mestite na odredjenu temperaturu procesora ugasi kompjuter ako se ta temperatura predje. Moete ga nai na http://www.dworld.de Verujte mi ovi programi uvaju va kompjuter zato ih koristite.

Saveti & Upozorenja: I na kraju svega ovoga pitanje je dali je to opasno? Da ako ste neiskus ni ili se ne pridravate uputstava moete izgubiti procesor, memoriju ili pak i ceo raunar. Istina anse su male ali je mogue, zato proitajte to vie moete o overklokovan I za kraj moram vas upozoriti da radni vek overklokovanih komponenti je i do 30 % krai (a moda i vie) u odnosu kada rade na fabrika podeavanja. Sreno !

KAKO NAPRAVITI SYSTEM RESTORE - XP Obzirom da je Microsoft sa winME uveo funkciju System Restore koji je i deo winXP-a, i takodje obzirom da je System Restore definitivno vrlo koristan, zato bi bila teta da ga zanemarimo. ta je SYSTEM RES TORE? System restore je funkcija unutar operativnog sustave (winXP) koja pam ti svaku promenu nad svim podacima na hard disku koje se zbivaju prilikom Instal acije / Deinstalacije programa. Naravno, System restore zbog toga zahteva neto do datnog mesta na vaem hard disku. Obzirom da je ovo vana funkcija (pogotovo u trenu cima oaja) smatram da se nebiste trebali zamarati prostorom koji Sys.restore zauz ima na disku pa zato Sys.restore ostavite ukljuan. Ukoliko instalirate neto, i nak on toga vam se XP poene "udno" ponaati ili je nestabilan, moete uz pomo Sys.restore n apraviti "ROLEBACK" tj. povratak na predjanje stanje u kojem je sve bilo u redu. Korak 1 Kako da ukljuim system restore? Iako je System resstore sam po sebi ukl juen nakon instalacije winXP - a, do samog Sys.restorea moete doi na nekoliko naina: SETTINGS: 1) desni klik miem na MY COMPUTER > PROPERTIES > Zatim odaberete SYSTEM RESTORE t ab (mapu) 2) START > SETTINGS > CONTROL PANEL > SYSTEM > Zatim odaberete SYSTEM RESTORE ta b (mapu) LAUNCH SYSTEM RESTORE: 1) START > RUN > upiite msconfig > i izeberite LAUNCH SYSTEM RESTORE 2) START > PROGRAMS > ACCESSORIES > SYSTEM TOOLS > SYSTEM RESTORE Korak 2 ta sve mogu promeniti u opcijama (settings) i zato? Moete iskljuiti System restore u potpunosti na svim diskovima (i particijama). Da bi ste to ukljuili /

iskljuili kliknite na "checkbox" kraj Turn off System restore on all drives. Sa l eve strane imate sliku i ime svojih diskova (particija). Kliknite na disk / part iciju i zatim na gumb settings. Sada moete iskljuiti Sys.restore samo za taj disk / particiju i moete odrediti pomicanjem "slidera" koliinu prostora kojeg e XP koris titi kao System restore. NAPOMENA !! Vei prostor znai vie "restore" taaka, a to znai da se moete vratiti vie unazad! Korak 3 OK. Neto mi se "raspada" XP. Kako da vratim sve u vreme kad je bilo dob ro? Prvo moram napomenuti da Sys.restore nije svemogu i da bi bilo dobro znati uz rok problema. Isto tako je vano da nestabilnost primetite to ranije jer obzirom na koliinu prostora koji ste dodelili sys.restore - u moe se dogoditi da nemate sys. restore point u kojoj je zapravo stanje sistema kada je sve bilo u najboljem red u. Takoe detaljniji opis moete videti ovde. Dakle pokrenuli smo SYSTEM RESTORE, kl iknite na RESTORE MY COMPUTER TO EARLIER TIME > i odaberite na kalendaru jednu o d ponuenih restore taaka. Korak 4 Jel mogu ja sam kreirati System Restore Point? Naravno. Kada pokrenet e System restore imate dve opcije "restore..." i "create restore point". Runo kre iranje Restore Pointa je preporueno ako izvodite neke radnje (modifikacija sistem a ili registry-a naprimer), a u iji ishod niste sigurni. Saveti & upozorenja: Mnogi trojani koriste system restore point kao mesto gde se sakriju i onda izbacuju viruse. Razlog tome je to system restore ima podeene "NTFS permissio ne" da mu moe pristupiti svaki (i "obian") user na PC-u !!! Obzirom da nijedan AV (anti virus) nesme dirati system restore, AV ne moe ukloniti virus (AV ukloni vir us ali ne i trojana). Microsoft je to promenio sa SP1 (iako to nije navedeno u l isti promena) zato najtoplije preporuujem instalaciju SP1 na XP ako ga do sada ni ste instalirali. System restore je VRLO korisna funkcija zato ga nemojte zanemar iti. Prilikom System Restorea, XP e napraviti restore na programima, sistemskim d atotekama, registry-u ALI NEE DIRATI FAJLOVE KOJE STE SAMI KREIRALI (dokumenti, m p3, avi ...)!!!

FLASH BIOSA NA MATINOJ PLOI Prvo da naglasim sve to se nalazi u ovom postu radite na vlastitu odgov ornost !!!! to je to BIOS? BIOS, basic input/output system, je zapravo operativni sistem ugraen u matinu plou koji je usko povezan sa hardwareom i njihovim postavkama. Pomou njega m enjamo postavke npr. procesora koje ne moemo mjenjati iz Windowsa ili Linuxa. On je zapisan u EEPROM chipu na matinoj ploi koji ostaje dostupan nakon to se dogodi n ekakav problem radi kojeg ne moemo ui u operativni sistem. Neki ljudi iz svog komp jutera ele izvui maksimum upravo menjajui fabrike postavke na kojima njihove kompone nte rade. Flash BIOS-a e pomoi kod kompatibilnosti sa nekim hardwareom, pa ak i omo guiti neke dodatne mogunosti (najee su za to moddani BIOS-i). BIOS kao chip pamti pos

tavke ak i kada je raunr ugaeno (da li ste se ikad zapitali zato je sat uvek taan nak on to ste ga jednom podesili?). BIOS se ne nalazi samo na matinoj ploi, ve u grafikoj kartici, hard diskovima i optikim ureajima s time da se za zadnja 2 navedena ne k oristi izraz BIOS ve firmware. Vano je zapamtiti da je raunar bez ispravnog BIOS ch ipa zapravo mrtav, te ako nastane greka pri flashanju BIOS chipa bi e ga vrlo teko vratiti u prvobitno stanje bez otvaranja kuita.

to znai fla shati BIOS? Flashati BIOS znai napraviti update staroga to jest unaprediti staru ve rziju novom. Time moemo ostvariti bolju (veoma retko ali i loiju) kompatibilnost k omponenti u raunaru. Kod nekih matinih ploa koje su izbaene na trite prerano, sa loi IOS-ima je svakako neophodan flash na noviju poboljanu verziju kako bi te matine p loe radile ispravno sa drugim komponentama i bile stabilnije. Pri postupku flasha nja brie se stara ROM (Read Only Memory) jedinica i kopira na njeno mesto nova (f ile koji obino zavrava sa .rom ili .bin ekstenzijom) ta se moe dogoditi ako neto poe po zlu u p ostupku flashanja? Najvjerojatnije neete moi upaliti kompjuter bez menjanja matine ploe. Posto je neki naini vraanja sistema kao na primer upotreba drugog raunara sa istom ploom, ili zamenom BIOS chipa dok raunar radi, ili ponovno flashanje. Ali takve stvari n ikako nemojte sami raditi ako nemate dovoljno iskustva ve prepustite nekome ko se vie u to razume. Ukoliko nakon paljenja ne ujete normalan ''BEEP'' zvuk va BIOS a samim tim i vaa ploa je mrtva.

Korak 1 Kako flashati BIOS? BIOS koji skidate sa stranice proizvoaa matine ploe koj u posedujete MORA odgovarati nazivu vae ploe, inae moete trajno otetiti vau plou. Uk ko pri procesu flashanja BIOS-a nestane struje ili restartujete raunar, BIOS chip nee biti u potpunosti zapisan i vaa matina ploa e biti neupotrebljiva. Korak 2 1. Zapiite kako vam se zove sadanji BIOS na mali papiri (radi sigurnosti ako imate problema sa novim BIOS-om, moete videti verziju pomou programa Everest ) 2. Downlodujte novi BIOS sa stranice proizvoaa vae ploe. 3. Slediti uputstva koji su doli sa .zip ili .rar arhivom koju ste skinuli (obave zno extractati sadraj!!) 4. Nadati se da e sve proi u redu :) Korak 3 Ako ste skinuli samo BIOS file bez uputstava (napomena da ovaj nain fla shanja biosa i nije tako siguran) radite po sledeim takama 1. Zapiite kako vam se zove sadanji BIOS na mali papiri (radi sigurnosti, ako imate problema kada instalirate novi BIOS da bi ste skinuli i vratili stari BIOS ) 2. Ui u va trenutni BIOS i sve postavke vratiti na default osim onih bez kojih va r aunar ne moe dobro raditi, npr 1st boot device -> hard disk. Save-ajte promene i r aunar bi trebao samo restartovati. Uite u Windows. 3. Downloadati BIOS file 4. Download-ati WinFlash uttility (obavezno extractati sadraj!!) 5. Pogasite nepotrebne procese na primer ICQ, MSN, jer se moe dogoditi da vam nek o ''iskoi'' sa nekim chatovanjem pri postupku flasha i raunar se zamrzne. 6. Otvoriti WinFlash.exe 7. File -> update bios -> locirajte bios file kojeg elite flashati -> potvrdite d a elite flashati va BIOS sa tim file-om. 8. Nadajte se da e sve proi u redu i priekajte da se postupak zavri (nikako resetova ti raunar !!!)

9. Potvrdite restart 10. Ako nakon restarta raunara normalno ujete ''BEEP'' i sve proe dobro, va BIOS je uspeno flashan na novu verziju:beer:. Bilo bi mudro nakon flasha testirati stabil nost npr. SuperPIjem kojeg moete nai u attachmentu ili Primeom 95 da proverite da je nova verzija naprednija od stare. Ukoliko imate problema sa novom verzijom BI OS-a uvek ga moete vratiti postupkom flashanja na staru verziju (potrebno je onda skinuti prijanju verziju sa stranice proizvoaa). Korak 4 Ukoliko bios elite ''runo'' flashati postupak je sledei 1. "Identifikovati" model ploe. Ponekad je potrebno znati na primer i reviziju re v:1.1 1.0 2.0 itd. Oznaka se najee nalazi na pcb-u ploe. 2. Odrediti ko je "proizvoa" BIOSA (AMI,AWARD Phoenix) 3. Download-ati BIOS-image sa stranice proizvoaa i flash utility (iako u veini sluaj eva dolaze upakovani sa BIOS-ima ponekad morate skinuti posebno, postoje i modan e verzija BIOS-a ali flashanjem tih verzija GUBITE GARANCIJU ! 4. Napraviti dos boot disketu (desni klik na flopy-crate ms-dos startup disk) 5. U biosu postaviti kao first boot device floppy 6. Proveriti da li su fileovi na disketi dir 7. Pokrenuti flash utility (awd, zavisno od verzije 8.16 ili neka druga - IME BI OSA) 8.Pojavie se glavni ekran sa imenom BIOS-a i pitanjem da li elite spremiti trenutn u verziju 9. Pritisnite enter i NE GASITI ILI RESTARTOVATI RAUNAR !! 10. Nakon 30 sekundi novi BIOS je spremljen i pojavljuje se poruka da je flashan je uspeno 11. Restartovati raunar 12. Ugasiti raunar i napraviti ccmos (barem 2 do 3 minuta) 13. Ui u BIOS i odabrati LOAD OPTIMITED DEFAULTS 14. KRAJ Korak 5 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Flashanje sa bootabilnog cd-a Skinuti iso image Narezati na CD U BIOS-u odabrati kao boot device CD-rom Odabrati verziju BIOS-a Nakon flashanja restartovati raunar Ugasiti raunar i napraviti ccmos (barem 2 do 3 minute) Ui u BIOS i odabrati LOAD OPTIMITED DEFAULTS

Saveti & upozorenja Ne postoje bootabilni CD-i za sve ploe jer su isti u velikoj veini produkt korisni ka ploe :) Znai morate ih napraviti.

PREBACIVANJE VIDEO SADRAJA SA VHS KASETE NA DVD Prolo je vreme VHS kaseta ali Vi ipak jo imate zanimljivih sadraja na nji ma. Zanima vas kako te sadraje prebaciti na nove medije na primer na DVD.

ta vam je potrebno: Za spajanje VCR sa raunarom potreban ti je kompozitni kabl koji na jedn oj strani sadri SCART a na drugoj strani tri RCA (cinch) konektora (pretpostaviu d a tvoj VCR nema RCA, ve samo SCART izlaz). Ili ako ne moe pronai ovakav kabl, uzme ob ini kompozitni kabl sa RCA konektorima na oba kraja i poseban SCART-to-RCA adapte r (ovo ti ne treba ukoliko tvoj VCR ipak ima RCA output konektore). Ovde je potr eban mali oprez jer mislim da nije svejedno u kom smeru teku podaci, iz SCART-a prema RCA prikljucima to tebi treba, ili obrnuto (to bi koristio ukoliko eli sliku sa raunara preneti na TV prijamnik). Korak 1 Ukoliko ovakav kabl sadri samo dva RCA prikljuka (obino je to sluaj ako je kabl namenjen prenosu zvuka - beli i crveni RCA za levi i desni audio kanal, ali to ga ne spreava da se preko njega prenosi slika), preporuujem kupovinu dva ovakv a kabla, kako bi preko jednog ila slika, a preko drugog stereo zvuk. Neki SCART-t o-RCA adapteri imaju i S-Video port, pa moe kupiti S-Video kabl umesto drugog komp ozitnog kabla samo za prenos slike, ali pitanje je koliko es time dobiti na kvali tetu. Audio spaja na line-in ulaz zvune kartice koristei RCA-to-3,5 mm jack kabl. Korak 2 Samo jedna mala napomena: grafike kartice sa VIVO mogunou obino ne daju neki poseban kvalitet slike (barem ja nisam imao neka predobra iskustva sa njima). K ao alternativa mogu se kupiti posebne video capture kartice (koje su jako jeftin e), sa RCA i S-Video ulazom, ali bez TV tunera (ali i dalje se mogu koristiti za snimanje TV signala tako da se VCR koristi kao tuner metodom koju sam gore opis ao). Korak 3 to se tie softverske strane, dva najkvalitetnija softvera namenjena kunim korisnicima sa kojima sam imao prilike raditi su Cyberlink PowerDirector i Inter Video WinDVR. Oba ova programa imaju mogunost direktnog snimanja videa u MPEG2 fo rmat (tako da ga neete trebati re-enkodirati za DVD). Ali PowerDirector ima i mog unosti obrade slike i ako prilino bazine (rezanje, dodavanje efekata itd.), kao i m ogunost DVD Authoringa i izrade samog DVD-a. Ali u ovome se ba ne istie pa ja za ko mpletan proces prebacivanja VHS kasete ili snimanja TV programa na DVD koristim kombinaciju alata: - WinDVR ili PowerDirector za video i audio capturing - PowerDirector za editiranje, ukoliko je potrebno (rezanje reklama i slino) - TMPGEnc za re-enkodiranje videa u nii bit-rate ukoliko je orginalni materijal p revelik da stane na jedan DVD - TMPGEnc DVD Author za pripremanje sadraja kojeg je potrebno narezati na DVD (po mou njega se mogu dodati izbornici na DVD, razdeliti poglavlja i ostale stvari). Kao izlaz dobije se VIDEO_TS folder kojeg je onda samo potrebno narezati na DVD. - Nero za rezanje VIDEO_TS foldera na DVD. Saveti & upozorenja: Svi gore navedeni programi namenjeni su "obinim" korisnicima, ne profes ionalcima. Ali na alost, svi su komercijalni, osim TMPGEnc-a, ali za kojeg je pot reban MPEG2 plugin, ukoliko kao output eli kreirati klasini Video DVD, koji je tako dje komercijalan. A za isti audio capturing preporuujem Cool Edit ili po novom Adobe Audit ion (navodno je Sound Forge najbolji, ali nisam nikad imao prilike raditi sa nji m) od komercijalnih alata, ili Audacity od besplatnih alata.

VRH STRANE VRH STRANE VRH STRANE VRH STRANE VRH STRANE VRH STRANE VRH STRANE VRH STRANE VRH STRANE VRH STRANE