Hartenbach - Laz o Holesterolu

Prof. dr. med. Walter Hartenbach LAŽ O KOLESTEROLU Bajka o lošem kolesterolu

Izvornik: DIE CHOLESTERIN-LOGE Das Marchen vom bosen Cholesterin 17. Auflage 2004 ISBN 3-7766-2277-6

Copyright © 2002 F. A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, Munchen

Copvright © za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i Crnu Goru:

EruditA d.o.o Zagreb, 2004.

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožiti, fotokopirati niti reproducirati na bilo koji način bez pisanog dopuštenja nakladnika.

Nakladnik: EruditA d.o.o., Zagreb e-mail: [email protected]

Za nakladnika: prof. dr. sc. Marko Palekčić

Urednik: prof. dr. se. Marko Palekčić Prijevod: Vladimir Adamček Lektura: Ljerka Koren Prijelom: Genesis, Zagreb Omot opremio: Saša Stubičar Tisak: Ti potisak, Zagreb

Prof. dr. med. Walter Hartenbach

LAŽ O KOLESTEROLU

Bajka o lošem kolesterolu

EruditA Zagreb, 2004.

mailto:[email protected]

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb

UDK 612.123

HARTENBACH, Walter Laž o kolesterolu : bajka o lošem

kolesterolu / VValter Hartenbach ; <prijevod Vladimir Adamček>. - Zagreb : Erudita, 2004.

Prijevod djela: Die Cholesterin-Luge. -Bibliografija. - Kazalo.

ISBN 953-98389-7-5

I. Kolesterol - Zdravstveni savjetnik

440702087

SADRŽAJ

PREDGOVOR 9

1. POGLAVLJE Antikolesterolska kampanja —

opasno obmanjivanje 15

Obmanjivanje preko medija 15 Obmanjivanje koje potiče industrija 34 Žrtve obmane: mali ekskurs 48

2. POGLAVLJE

Vrjednovanje kolesterola 53

Osnove 53 Pojedinačno vrjednovanje 54

a) Kortizol 54 b) Muški i ženski spolni hormoni 58 c) Mineralkortikoid aldosteron 61

d) Žučne kiseline 62 e) Vitamini C i D 62

f) Kolesterol, temeljna supstancija stanica 63 Sažetak 67

3. POGLAVLJE

Kolesterol, oblici i vrijednosti u krvi 69 Oblici kolesterola 69 Vrijednosti kolesterola u krvi 71

5

Sadržaj

4. POGLAVLJE

Promjenjivost razine kolesterola 73

5. POGLAVLJE

Kolesterol i lažne statistike 77 Pogrešan prikaz u statistikama 77 Tvrdnje znanstvenika o ocjeni

i prikazu kolesterola u statistikama 80

6. POGLAVLJE

Ateroskleroza i njezini uzroci 101 Nasljedna sklonost 102 Nikotin 102 Adipoza (pretilost) 106 Giht 108 Dijabetes (šećerna bolest) 108 Visoki krvni tlak 109 Kronični stres 112

7. POGLAVLJE

Skupine hranjivih tvari i njihove veze s kolesterolom 117

Bjelančevine 119 Ugljikohidrati 123 Vitamini 125

Vitamin A 125 Vitamini B-kompleksa (B1, B2, niacin, B6 pantotenska kiselina, biotin, B12 folna kiselina) 126 Vitamin C (askorbinska kiselina) 126 Vitamin D 128

6

Sadržaj

Mineralne tvari (elektroliti) 128 Kalij (K) 129 Natrij (Na) 133 Kalcij (Ca) 135 Fosfor (P) 135 Magnezij (Mg) 136

8. POGLAVLJE

Snižavanje kolesterola opasno je po život 139

ZAKLJUČAK 143

PRILOG

Popis literature 145 Imensko i predmetno kazalo 154

7

PREDGOVOR

Ova se knjiga usmjerava protiv najveće i najopsežnije svjetske prijevare na području medicine, koja se sastoji od prave poplave netočnih tvrdnji o kolesterolu što ih širi zainteresirana industrija. Knjiga ih opovrgava znanstveno potvrđenim činjenicama. U tu svrhu knjiga donosi sažet prikaz radova međunarodno poznatih europskih i američkih stručnjaka za kolesterol i rezultat je više od 6000 autorovih istraživanja na tome području.

Poimenice navedena industrija plaća za svoje Mnoge tvrdnje o svrhe — dijaboliziranje kolesterola — sveučilišne kolesterolu su profesore upitne stručnosti i pseudomedicinske netočne. ustanove čije laičke, često sasvim besmislene tvrdnje o kolesterolu, u potpunosti slijede želje sponzora.

Osobito je pogubno manipuliranje statističkim podatcima što ga ta industrija provodi širom svijeta, a mnogobrojni liječnici ga očito nekritički prihvaćaju, osobito stoga što pogrešni podatci o vrijednostima kolesterola liječniku otvaraju mogućnost da svakog bolesnika učini trajnim pacijentom za čitav život. Prema geslu: "Drago nam je ponovno Vas vidjeti", ponajprije da bismo

9

Predgovor

Prešućuju se

negativni učinci

snižavanja

kolesterola.

Većina studija ne

prolazi znanstvenu

provjeru.

Zdravstvenom osiguranju mogli podnijeti potraživanja za isplatu novčanih sredstava. Za taj propagandistički, komercijalno usmjeren, pogrešan prikaz kolesterola, industrija margarina — te ponajprije farmaceutska industrija koja proizvodi lijekove za snižavanje kolesterola — plaća 50 do 75 milijuna eura po statistici. Taj im se izdatak isplati da bi u statističkim prikazima prikrili sve negativne rezultate snižavanja kolesterola i istaknuli njegov utjecaj na srčani infarkt, koji se nijednom statistikom ne može potvrditi. Liječnike se pokušava zadiviti velikim brojem ljudi koji sudjeluju u studijama. Tako se objavljuje da je u Fra-minghamovoj studiji ispitano 5450 osoba, u studiji Simvastatin (studiji 4-S) 4444 osobe, u finskoj multifaktoralnoj studiji 2000 osoba. Jedan američki institut (National Heart, Lung and Blood Institute) govori o 650.000 ljudi koje je navodno "nadzirao i kontrolirao tijekom deset, čak i 50 godina!!!"

Kritički znanstvenici, predstavljeni u 5. poglavlju, podvrgnuli su te statistike, zvane i "studije", ozbil jnoj provjeri. Budući da liječnici i liječnički časopisi izvan znanstvenog područja uvijek iznova citiraju te statistike — suprotno činjenicama — kao dokaz da je kolesterol čimbenik koji izaziva srčani infarkt, ovdje je potrebno ukratko nabrojiti najvažnije statistike i zaključke koji se iz njih izvode:

1) U poznatoj ozloglašenoj studiji Simvastatin (4-S) ispitane su 4444 osobe. Rezultat je glasio:

10

Predgovor

"Povišena razina kolesterola ne utječe na razvitak ateroskleroze niti na srčani infarkt. Snižavanje kolesterola nema smisla i stoga nije indi-cirano."

2) Finska multifaktoralna studija s provjerom vrijednosti kolesterola kod više od 2000 osoba pokazala je trostruko veći postotak srčanog infarkta i trećinu više smrtnih slučajeva kod osoba liječenih lijekovima za snižavanje kolesterola nego u skupini koja nije liječena.

3) U Helsinškoj srčanoj studiji I. (1987.) sa 700 ispitanih osoba porast smrtonosnih nuspojava zbog snižavanja kolesterola iznosio je 40 posto u odnosu na kontrolnu skupinu, u Helsinškoj studiji II. (1993.), pet godina poslije, čak 50 posto. Znakovit je bio i porast smrtnih slučajeva od raka izazvanog snižavanjem kolesterola, koji je u Helsinškoj studiji II. iznosio 43 posto.

4) Framinghamova studija pokušala je kod otprilike 4500 osoba dokazati korisnost lijekova za snižavanje kolesterola. Pokušaj je, međutim, ostao bezuspješan i izazvao je znatan porast broja smrtnih slučajeva od raka izazvanog snižavanjem kolesterola. Skrabanek je opisao napore farmaceutske industrije koja je f inancirala istraživanje: "Gotovo da nema ničega što je u medicini tako dobro opisano kao bezuspješnost tih intervencija (statistika) da kolesterol proglase odgovornim za razvitak koronarnih srčanih bolesti."!!! Skrabanek doda-

Čini se da lijekovi

za snižavanje

kolesterola

povećavaju rizik

od srčanog

infarkta i raka.

Farmaceutska

industrija "lažira'

statistike.

11

Predgovor

Visoka vrijednost kolesterola — nizak rizik od

raka

je: "Farmaceutska industrija pokušala je 'uskladiti' statistike sve dok se ne podudare sa željenim predodžbama, jer su stajale 150 milijuna dolara i nisu smjele ostati bez koristi za industriju koja ih plaća."

5) Studija Clofibrat provjerila je djelovanje istoimenog lijeka za snižavanje kolesterola na više od 1000 osoba. Zastrašujući porast smrtnih slučajeva od raka doveo je do zabrane i prekida studije. Američki National Heart, Lung and Blood Institute proveo je višegodišnje istraživanje učinka kolesterola na 650.000 ljudi. Nije utvrđen utjecaj na razvitak ateroskleroze ili srčanog infarkta. Što je vrijednost kolesterola bila viša, manja je bila učestalost raka i registrirano je manje smrtnih slučajeva uvjetovanih drugim bolestima.

Provjera čimbenika

povezanih s kolesterolom često

se ne provodi.

Tih je pet najznačajnijih primjera statističke provjere korisnosti snižavanja kolesterola dalo sukladne rezultate: 1) Kolesterol ne utječe na razvitak ateroskleroze

ili srčanog infarkta. 2) Visoke vrijednosti kolesterola povezane su s

očekivanim dugim životnim vijekom i s niskom učestalošću obolijevanja od raka.

3) Snižavanje razine kolesterola povezano je s mnogobrojnim smrtnim slučajevima i učestalom pojavom malignih bolesti.

Nijedna statistika nije izrađena sukladno strogim znanstvenim kriterijima, jer svakoj provjeri vri-

12

Predgovor

jednosti kolesterola pripada i provjera supstancija koje se iz njega sintetiziraju — poput stero-idnih hormona — i promjena u koncentraciji bjelančevina, minerala i vitamina koje iz toga proizlaze. Nijedna od tih provjera nije provedena, čak ni zadovoljavajuća provjera vrijednosti kolesterola. Sigurno je samo da je svako snižavanje kolesterola beskorisno, opasno po zdravlje i često smrtonosno.

Usprkos jasnim rezultatima koji upućuju na štetnost svakog snižavanja kolesterola, to upozorenje očito nije ostavilo nikakav dojam na velik dio liječničke struke; prema mojemu iskustvu, to je povezano s time što liječnicima potpuno nedostaje znanje o medicinskim činjenicama, pa tako i o najvažnijim metaboličkim procesima supstancija koje nastaju iz kolesterola te o promjenama koje zbog toga nastaju u koncentraciji bjelančevina, hormona, minerala i vitamina. Liječnički poziv sve više postaje posao sa zdravljem stanovništva. Svakom liječniku koji se kritički očituje o razini mojega kolesterola, čak i svakom liječniku koji želi otpočeti s mjerenjima razine mojega kolesterola, uskratio bih povjerenje. U slučaju nedoumice potražite neku veliku kliniku, bez obzira na to je li riječ o gradskoj ili o sveučilišnoj kl inici. One uglavnom jamče za dobro izobražene i kritične liječnike.

Zar se nije moglo pretpostaviti da će smrtni slučajevi, izazvani lijekom lipobay® tvrtke Bayer,

Mnogim liječnicima nedostaje znanje o metabolizmu kolesterola.

Skandal s lipobayem® brzo je zaboravljen.

13

Predgovor

konačno uznemiriti javnost? Uznemirena pozornost bila je, nažalost, samo kratkotrajna, jer je "antikolesterolska mafija" dotične industrije znala kako ušutkati javnu raspravu. Čovjek se mora zapitati: "Koje to strahote još treba izazvati snižavanje kolesterola da bi se ušutkalo opasno promidžbeno varanje? Sve dok mediji budu varali stanovništvo svojim besmislenim, potpuno neznalačkim prikazima značenja kolesterola, a na televiziji se glavna riječ bude davala "pseudoznanstvenim blebetanjima", poput onih opisanih na stranici 16 i dalje., taj če prljavi posao i dalje slaviti pobjedu.

14

1. POGLAVLJE Antikolesterolska kampanja — opasna obmana

Obmanjivanje preko medija

Tisak, televizija i radio sa svojim su izvješćima o kolesterolu očito posve u pandžama "antikole-sterolske mafije" koju uglavnom usmjeravaju industrija margarina i farmaceutska industrija što proizvodi lijekove za snižavanje kolesterola. Vodeću ulogu u tome ima američka tvrtka Merck Sharp & Dohme d.o.o., koja je svojim manipuliranim statistikama iz Amerike preplavila Europu i uspostavila medicinske centre za komercijalno obmanjivanje javnosti. Znatnu ulogu u tome prljavom poslu imaju i Braun Melsungen d.d., Boehringer Mannheim d.o.o. te Margarinski institut za zdravu prehranu u Hamburgu kao zaklada za dodjelu Nagrade "Heinrich VVieland" koju je sama utemeljila i preko koje nastoji dati privid znanstvenosti svojemu neozbiljnom poslovnom djelovanju. Ta industrija za svoje ciljeve sponzorira pseudoznanstveno obmanjivanje u kojemu kao vodeća osoba na njemačkom području sudjeluje, nažalost, profesor dr. Schvvandt, ravnatelj Medicinske klinike II. na Poliklinici

15

Mediji šire netočne informacije industrije.

Antikolesterolska kampanja

Grofthadern Medicinskog fakulteta u Miinchenu Znanstvene te Zavod za kliničku kemiju pod vodstvom pro-

institute fesora Seidela i suradnika, također u Grofthader-sponzorira nu. Njihovi znanstveni radovi, poticani od spome-

farmaceutska nute industrije (v. str. 15), gotovo se isključivo industrija, usmjeravaju na upitnu antikolesterolsku kampa

nju sa svrhom obmanjivanja. Nadalje, spomenuta farmaceutska industrija i industrija margarina visokim svotama sponzoriraju pseudomedicinske ustanove, primjerice "Ligu protiv lipida" i razna "društva za aterosklerozu", kojima ne pripada nijedan jedini liječnik, a njihove laičke, besmislene tvrdnje o kolesterolu su primitivno, ali, nažalost, uspješno obmanjivanje javnosti. Ta industrija, koja djeluje s onu stranu bilo kakvih znanstvenih osnova, s istomišljenicima koje sponzorira, uživa pristranu i glasnu potporu tiska, televizije i radija. U njihovim emisijama i izvješćima bez iznimke dolaze do riječi samo spomenuti medicinari koje financira industrija, a nastup stručnih znanstvenika sprječava se svim sredstvima i neviđenom drskošću, što sam i sam doživio u Znanstvenom forumu Južno-njemačkih novina (Siiddeutsche Zeitung) u svibnju 1999. te u emisijama posvećenima zdravlju

Netočne na Bavarskoj televiziji u veljači 2000. i lipnju informacije u 2 0 0 1 . godine. Obmanjivanje stanovništva ne-

televizijskim točnim, potpuno neznanstvenim prikazom kole-emisijama. sterola u "Ordinacij i", koju na Bavarskoj televi

ziji vodi, prema mojemu mišljenju, nekritična i prilično neinformirana gospoda dr. Antje-Katrin

16


Kuhnemann, potaknuli su me na ovaj dopis glavnom uredniku, gospodinu dr. Fuchsu, što je kao okružnica odaslan na adrese više od 100 medicinskih ustanova pojedinih sveučilišta, političkih tijela i javnih medija.

Profesor dr. W. Hartenbach 30. 7. 2001.

Okružnica Bavarskoj televiziji, n./r. glavnog urednika gosp. dr. Fuchsa

Poštovani gospodine dr. Fuchs, u svojoj "Ordinacij i" na Bavarskoj televiziji gospoda dr. Antje-Katrin Kuhnemann u potpunosti se stavila u službu najveće medicinske prijevare stoljeća. Bujica netočnih tvrdnji o kolesterolu, poticanih Gledatelji su od industrije, preplavljuje već više od 50 godina svjesno u sve većoj mjeri stanovništvo čitavoga svijeta, obmanjivani. U tome svjesnom varanju (v. Borgers: "Kolesterol, propast dogme") neodgovorno sudjeluje i gospođa dr. Antje-Katrin Kuhnemann u svojoj "Ordinacij i" na Bavarskoj televizij i. U veljači 2000. i lipnju 2001. godine gospođa dr. K. je u svojoj "Ordinacij i", zajedno sa svojim sugovornicima, gospodinom prof. dr. Joachimom Thiervjem i gospodom prof. dr. Elisabeth Steinhausen-Thiessen — a niti jedno od njih ne raspolaže kliničkim iskustvom, niti imaju objavljenih znanstvenih radova iz toga područja — iznijela fantastičnu, potpuno irealnu ocjenu kolesterola, posve u skla-

17


Ozbiljni znastvenici ne dobivaju riječ.

Industrija je spremna dobro

platiti svoje statistike.

du s nakanama američke farmaceutske tvrtke Merck Sharp & Dohme, koja je u tome događaju uz pomoć svojih manipuliranih statistika, izrađenih mili junskim iznosima, odigrala vrlo upitnu ulogu.

Sramotno je bilo i ponašanje gospode dr. K. prema stručnjacima. Trikovima ih je uspjela isključiti iz rasprave inscenirajući prividni intervju, no sprječavajući njihovo pojavljivanje u emisiji. Gospođi dr. K. očito nisu poznate ustanove koje pripadaju spomenutoj "antikolesterolskoj mafij i " , jer inače vjerojatno ne bi spomenula upravo njihova imena radi potkrjepljivanja svojih netočnih tvrdnji. U industrijski-poslovno usmjerenom obmanjivanju javnosti što ga provode industrija margarina i farmaceutska industrija koja proizvodi lijekove za snižavanje kolesterola, tvrtke Merck Sharp & Dohme d.o.o., Braun Melsungen d.d., Boehringer Mannheim d.o.o. i Margarinski institut za zdravu prehranu (kao zaklada za dodjelu vlastite Nagrade "Heinrich VVieland") igraju vodeću ulogu.

Za propagandistički, besmislen i netočan prikaz kolesterola spomenuta industrija, pretežito američka, plaća visoke iznose za izradu prikladno prerađenih statistika (100 do 150 milijuna dolara po statistici). Među tim statistikama, nazvanima "najvećom prijevarom stoljeća", osobito valja spomenuti studije:

Studija VVOS, studija 4-S, studija U. D. Framing-ham, Helsinška studija I. i II., studija američkog

18


Državnog Instituta za srce, pluća i krv te studija Clofibrat.

Svi poznati znanstvenici, primjerice M. Apfel-baum, M. Berger, D. Borgers, G. Glaeske, J. Holt-meier, H. Immich, M. Kaltenbach, T. B. Nevvman, P. Skrabanek, N. VVorm, VV. E. Stehbens i drugi, s ogorčenjem su odbacili te takozvane studije i ovako ih okarakterizirali:

"Manipulirano — izmišljeno — bez znanstvene osnove — nevrijedno — beskorisno — površno — iskrivljeno — utemeljeno na trikovima — besmisleno — dimna zavjesa — neprimjenjivo — lažno", navodim samo nekoliko kritičkih opaski. Skrabanek je tome dodao: "Teško da je u medicini išta tako dobro dokazano kao bezuspješnost tih mnogostrukih intervencija da se kolesterol proglasi odgovornim za nastanak koronarnih srčanih bolesti." Nažalost, te su statistike, s pseudoznanstvenim nazivom "preventivne studije", kod medija i većeg dijela liječnika naišle na lakovjernu potporu. Pritom se postavlja pitanje (tako piše Borgers u svojoj knjizi) "kako to da se oskudno znanje o kolesterolskoj hipotezi u SAD-u smatra dostatnom osnovom" (tako i u emisiji gospođe dr. K.) "dok znanstveno utemeljene intervencije ne nalaze put cio područja djelovanja prevencijske politike". Kod mnogih liječnika određenu ulogu igra i pomisao na to da svakog pacijenta kojega liječe lijekovima za snižavanje kolesterola, mogu učiniti trajnim pacijentom za čitav život, jer se razina

Kolesterol nije kriv za koronarne srčane bolesti.

Mnogi se liječnici raduju trajnim pacijentima.

19


Zlouporaba moći farmaceutske

industrije.

Prosječna vrijednost

kolesterola: 250 mg/dl

kolesterola ne može trajno sniziti niti prehranom niti lijekovima, već se neprestano vraća na početnu vrijednost. Lijekovima za snižavanje kolesterola farmaceutska je industrija razvila posao vrijedan milijarde (40 milijardi dolara godišnje u Americi i otprilike trenutačno 2,5 milijarde eura u Njemačkoj). Svoju financijsku moć industrija zlouporabljuje da bi za sebe ustanovila medicinske centre s pseudoznanstvenim iskazima, primjerice Zavod za kliničku kemiju, Klinika GroG-hadern Medicinskog fakulteta u Munchenu (v. str. 34 i 35.), i od njih financirane ustanove poput Lige protiv lipida, Društva za aterosklerozu i drugih. Te ustanove potiskuju sve znanstvene spoznaje i mjerodavne rasprave, kako je to u svojoj knjizi opisao Borgers, a ja sam doživio na sponzoriranim konferencijama. Tim se neozbiljnim centrima u Njemačkoj posve nekritički služi gospođa dr. K.

Tako su i orijentacijske tablice o visini kolesterola, koje gospođa dr. K. navodi, usklađene sa željama te industrije, dakle, netočne su i stoga opasne. Jer spomenuta industrija koju gospođa dr. K. podržava, proizvoljno spušta normalnu vrijednost kolesterola prenisko, na 200 mg/dl (5,2 mmol/l) i niže. Prosječna vrijednost za odrasle širom svijeta iznosi, međutim, 250 mg/dl (6,5 mmol/l), s odstupanjima ovisno o opterećenju, te kod 2 0 % stanovništva iznosi 300 mg/dl (7,8 mmol/l) do 350 mg/dl (9,1 mmol/l), a to je uvijek povoljan znak povišene vitalnosti. Pogrešnim

20


vrijednostima koje navodi gospoda dr. K. gotovo se cjelokupno odraslo stanovništvo proglašava bolesnim i upućuje na liječenje, s opasnošću da mu se propiše terapija lijekovima za snižavanje kolesterola. Pri svakoj primjeni lijekova za snižavanje kolesterola treba imati na umu da je kolesterol temeljna supstancija steroidnih hormona, pa tako i kortizola, dominantnog hormona stresa. Stoga svako snižavanje dovodi do smanjenja proizvodnje hormona, a time i do snižavanja duševnih i tjelesnih sposobnosti, što je gospođi dr. K. izgleda potpuno nepoznato. Sukladno tome besmisleni su i neznalački njezini iskazi o stresu. Nedostatnost gospođina znanja pokazuje i njezina tvrdnja da se između stresa i povišenih vrijednosti kolesterola ne može uspostaviti nikakva uzajamna veza. Jedna je od temeljnih spoznaja da sva duševna i tjelesna opterećenja, osobito sport, bolesti, ozljede pri nesrećama i operacije prouzročuju povišenje stresnog hormona kortizola, a time i njegove temeljne supstancije kolesterola da bi se, sukladno potrebama, iz zaliha bjelančevina aktivirala energetska supstancija glukoza, što je i dokazano na više od 6000 pacijenata.

Istovjetna promišljanja vrijede i za ostale stero-idne hormone čija je temeljna supstancija kolesterol. Besmislenom, od industrije poticanom zahtjevu za snižavanje razine kolesterola, k tome još u mjeri, po život opasnoj, od 100 mg/dl (2,6 mmol/l) i više, moramo se suprotstaviti tvrdnjom

Stres povišu je vrijednost kolesterola.

S kolesterolom opada i radna sposobnost.

21


Nema dobrog i lošeg kolesterola!

Aterosklerotične ploče sastoje se

od kolesterola najviše jedan

posto.

da nema nikakvih indikacija za snižavanje i da je usto posljedica svakog medikamentoznog snižavanja razine kolesterola ne samo znatna sma-njenost duševnih i tjelesnih sposobnosti, već i slabljenje vitalnosti muškaraca sve do impotencije, neplodnost žena, smetnje u izgradnji muskulature i koštanog sustava te opasan poremećaj ravnoteže elektrolita sa smrtonosnim srčanim i cirkulacijskim smetnjama, osobito zbog snižavanja glukoze i nedostatka kalija. Podjednako su besmislene, štoviše ograničene, i tvrdnje gospođe profesorice dr. Elisabeth Stein-hausen-Thiessen, "znanstvene" sugovornice gospođe dr. K., da postoji dobar, naime HDL-kole-sterol, i loš, naime LDL-kolesterol. Međutim, HDL i LDL nisu kolesteroli, već prijenosne supstancije sastavljene od bjelančevina, dakle proteini. Oni posjeduju sposobnost vezivanja s masnim tjelešcima (lipidima), pa tako i s lipidom kolesterolom da bi ga učinili prenosivim. Zbog toga govorimo o HDL i LDL-lipoproteinsko-koIeste-rolskom kompleksu.

HDL-lipoprotein prihvaća kolesterol unesen preko hrane i onaj odbačen od stanica i prenosi ga u jetra koja ga do 80 posto prerađuju radi tvorbe žučnih kiselina, a 20 posto radi tvorbe slobodnog kolesterola. Tvrdnja gospođe profesor St.-Th. da se "HDL-lipoprotein uporabljuje za razgradnju aterosklerotičnih nakupina sastavljenih od kolesterola" fantastična je konstrukcija, osobito stoga što se aterosklerotične nakupine sastoje od ve-

22


zivnih stanica, dok naslage kolesterola iznose maksimalno jedan posto. To mogu osobno posvjedočiti na osnovi tisuća operacija krvnih žila što sam ih obavio.

LDL-lipoprotein preuzima kolesterol, stvoren u jetrima (80 posto kolesterola stvara se u jetrima, a oko 15 posto unosi se hranom), i prenosi ga u bilijarde naših stanica. Taj kolesterol, prenesen preko LDL-lipoproteina, tvori, kako je spomenuto, temeljnu supstanciju za steroidne hormone koji uvelike reguliraju cjelokupni metabolizam, osim toga i za vitamin D3 za žučne kiseline, za mitohondrije i membrane svih stanica da bi se osigurala njihova funkcija i rast. Nazivati koleste-rolski LDL-lipoproteinski kompleks lošim kolesterolom stoga je apsurdno i znak je potpunog nepoznavanja važnosti kolesterola i o njemu ovisnih metaboličkih procesa. Budući da količinu kolesterola u krvi uglavnom reguliraju jetra koja, prema potrebi, povisuju ili snižavaju svoju proizvodnju, razina kolesterola može se prehranom tek neznatno kratkoročno povisiti ili sniziti, i to maksimalno pet posto. I "urođenu hiperkolesterolemiju" gospođa dr. K. prikazala je potpuno iskrivljeno, kao primjer opasnosti od visoke razine kolesterola, premda nema nikakve veze ni s proizvodnjom kolesterola ni s uzimanjem hrane. Naprotiv, to je poremećaj u funkcioniranju stanica, a čini ga nedostatak re-ceptora za kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks pa stanice više ne mogu dostatno apsorbi-

Razina kolesterola tek se neznatno snižava dijetom.

Urođena hiperkolesterolemija počiva na nedostatku receptora.

23


rati kolesterol, za njih prijeko potreban. Jetra i dalje neograničeno proizvode kolesterol, tako da razina kolesterola iz godine u godinu raste i doseže vrijednosti od 400 mg/dl (10,4 mmol/l) do 1000 mg/dl (26 mmol/l) i više. Međutim, zbog nedostatka receptora stanice ostaju nedostatno opskrbljene kolesterolom i stoga prijevremeno podliježu degenerativnim malignim promjenama. Ekstreman i neprekidan porast količine kolesterola u krvi kod tih pacijenata prouzročuje difuzne i čvornate naslage kolesterola u svim organima, koje zahtijevaju operativno odstranjenje. Tek u završnom stadiju nastaje taloženje kolesterola u krvnim žilama, ali ne u obliku aterosklerotičnih promjena, već širokopojasnih difuznih nakupina. One tek poslije prouzroče, ili uopće ne prouzroče sužavanja koja se lako mogu odstraniti bužira-njem ili umetanjem stenta (mrežice). Ti pacijenti ne umiru od ateroskleroze niti od srčanog infarkta ili moždanog udara, već zbog ograničenja funkcije difuzno infiltriranih organa i metastazi-ranog razvitka maligne bolesti prouzročene nedostatnom opskrbom stanica kolesterolom.

Hipoteza o kolesterolu kao o obrazloženju za razvitak ateroskleroze ili srčanog infarkta nije samo neznanstvena, već, kako doslovce ističu svi poznati znanstvenici, "besmislica" (vidi literaturu: Apfelbaum, Berger, Hartenbach, Holtmeier, Im-mich, Kaltenbach, Newman, Skrabanek, VVorm, Stehbens).

24


Tu sam okružnicu dostavio na adrese više od 100 medicinskih sveučilišnih ustanova, političara i medija. Znakovite su reakcije različitih ustanova, iz kojih se jasno razabire da se političari i javni mediji bez zadrške i bez imalo znanja glasno uključuju u raspravu, dok su se stručni medicinski krugovi pokazali obradovani mojim nastojanjima da znanosti dadem prednost pred poslovnim interesima. U nastavku navodim nekoliko primjera iz korespondencije o toj temi:

Kao odgovor na moju okružnicu bavarski državni ministar za prehranu, poljoprivredu i šumarstvo, Josef Miller, poslao mi je brošuru s naslovom "Jesti sa sviješću o kolesterolu", očito standardno orijentacijsko djelo Bavarskom državnom ministarstvu pri vrjednovanju kolesterola i za primjereno prosvjećivanje stanovništva. Tu su brošuru napisale dvije dame, bez prikladnog medicinskog i znanstvenog utemeljenja, te brošura jasno nosi karakter primitivne, poslovne reklame za sredstva kojima se snižava kolesterol. Sve tvrdnje koje se u toj brošuri iznose o vrijednosti i aktivnostima kolesterola netočne su, bez znanstvene su osnove i počivaju na pogrešnim fantastičnim predodžbama — u mjeri na koju se rijetko nailazi. Taj kičasti spis ministar je popratio doslovce ovim riječima: "Tvrdnje Državnog savjeta za prehranu počivaju na znanstveno utemeljenim činjenicama. Ne pruža se potpora hipotezama ili modnim trendovima.

Brošura o kolesterolu kao reklama za lijekove kojima se snižava kolesterol.

25

Financijskim interesima često se daje prednost pred interesima medicine.

Besmisleno je optuživati razinu

kolesterola za srčani infarkt i aterosklerozu.


U priloženoj brošuri sadržane su za nas trenutačno vrijedeće tvrdnje o vrjednovanju kolesterola. Ako se ne možete složiti sa sadržajem tih tvrdnji, molimo, obratite se autorima."

Na ministrov dopis odgovorio sam ovako:

Razina kolesterola

često odstupa od uobičajenih

vrijednosti.

Snizi H se razina

kolesterola, raste učestalost

obolijevanja od

raka.

Poštovani gospodine ministre, kao odgovor na Vaš dopis u prilogu Vam dostavljam svoju novu knjigu "Kolesterol — najvrjedniji sastojak života". Iz nje ćete moći razabrati da se brošura "Jesti sa sviješću o kolesterolu", koju ste mi poslali, kreće sasvim izvan granica znanstvene spoznaje. Tvrdnje koje sadrži u cijelosti su netočne i opasno varaju stanovništvo. U nastavku stoga navodim najgrublje pogrešne iskaze: 1) Prosječna vrijednost kolesterola za odrasle ši

rom svijeta iznosi 250 mg/dl. Vrijednosti do 350 mg/dl česte su i normalne. Budući da je steroidni hormon kortizol, koji se stvara od kolesterola, najvažniji aktivator za osiguranje energetskog potencijala glukoze (oko 6000 vlastitih istraživanja), proizvodnja kolesterola je kod svakog pojedinca podvrgnuta velikim odstupanjima. Jetra, mjesto proizvodnje kolesterola, reguliraju pojedinačne potrebe te je opasno htjeti sniziti razinu kolesterola, a neodgovorno poticati njegovo spuštanje ispod 200 mg/dl. To je loš posao industrije margarina i farmaceutske industrije koja proizvodi lijekove za snižavanje kolesterola. Snižavanje

26


kolesterola je povezano sa zabrinjavajućim smanjenjem duševnih i tjelesnih sposobnosti te s porastom malignih deformacija.

2) Kolesterol nema nikakve veze s razvitkom ate-roskleroze i srčanog infarkta. U aterosklero-tičnim zadebljanjima stijenki krvnih žila, koja se sastoje od stanica i vezivnog tkiva, nalazimo maksimalno jedan posto nakupina kolesterola. To mogu potvrditi kao kirurg srca i krvnih žila. I svi kompetentni znanstvenici, primjerice profesori M. Apfelbau, M. Berger, G. Gaeske, J. Holtmeier, H. Immich, M. Kaltenbach, T. B. Nevvman, P. Skrabanek, N. VVorm, VV. Steh-bens, bez iznimke nazivaju hipotezu o lipidi-ma doslovce "besmislicom".

3) Ne postoje različiti kolesteroli i apsurdno je govoriti o dobrom i lošem kolesterolu. Postoje samo dva prijenosnika kolesterola, sastavljena od bjelančevina (lipoproteini): prvi, manje nuždan HDL-lipoprotein za prijenos u hrani primljenog i slobodnog kolesterola do jetara, uglavnom za tvorbu žučnih kiselina, te drugi, LDL-lipoprotein sa zadaćom da kolesterol proizveden u jetrima (to je više od 80 posto kolesterola) dnevno dovede do bilijardi ljudskih stanica kako bi mogle rasti i obavljati svoju funkciju. Kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks, pogrešno nazivan LDL-kolesterol, prema tome je prijeko potreban za steroidne hormone koji reguliraju gotovo cjelokupni metabolizam, a time i za održavanje našega života.

Postoji samo jedan

kolesterol.

Takozvani LDL-

kolesterol važan je

za steroidne

hormone.

27


Zbog toga sve stanice imaju i poseban recep-tor za LDL-lipoprotein. Budući da kolesterol-ski LDL-lipoproteinski kompleks ima isključivo korisnu funkciju, da nema nikakav utjecaj na razvitak ateroskleroze i da podliježe prirodnim odstupanjima, besmisleno je govoriti o bolesnoj hiperkolesterolemiji, što je, nažalost, navelo mnogobrojne liječnike da nekritički prihvate takvu glupost.

Genetsko 4) Hiperkolesterolemija se razvija samo kod na-oštećenje dovodi sljednog oštećenja cjelokupnog staničnog su-

do hiperko- stava, koji se sastoji od nedostatka receptora lesterolemije. za LDL-lipoprotein. Stanice zbog toga ne mo

gu apsorbirati ponuđeni kolesterol u količini koja im je potrebna. Međutim, proizvodnja kolesterola u jetrima se nastavlja pa količina neapsorbiranog kolesterola iz godine u godinu raste te se u krvi nailazi na vrijednosti od 400 mg/dl i više. Kod tih ljudi se postupno svi organi prožimaju kolesterolom, a to stvara čvornata zadebljanja koja se moraju operativno odstraniti. Unatoč dugogodišnjem povećanju razine kolesterola, taloženje kolesterola u krvnim žilama nastaje tek u završnom stadiju, kad su već svi organi infiltrirani kolesterolom. Budući da zbog nedostatka receptora stanice neprestano trpe oskudicu kolesterola, kod tih se ljudi u završnom stadiju razvija maligna degeneracija gotovo svih organa. Gotovo cjelokupno liječništvo nema pojma o tome zbivanju.

28


5) Apsurdno je optuživati prehranu za povisiva-nje razine kolesterola. Povisivanja ili snižavanja kolesterola, uvjetovana prehranom, iznose maksimalno pet posto i ne traju dulje od 24 do 48 sati budući da se jetra pri povećanom ili smanjenom dotoku kolesterola, smjesta ga regulirajući, uključuju sa smanjenom ili povišenom proizvodnjom kolesterola.

6) Ugljikohidrati, za kojima su potrebe pril ično niske, nepotrošeni se pretvaraju u mast i odlažu. Osobito preporučivati ugljikohidrate (kao u brošuri) znači poticati pretilost, visok krvni tlak i smetnje krvožilnog sustava. Neozbiljnost i pomanjkanje bilo kakvih medicinskih i znanstvenih znanja kojima se odlikuje brošura što ste mi je dostavili, teško je nadmašiti. Objema autoricama, gospođi dr. oec. troph. Ursel VVahrburg i gospođi dipl. oec. troph. Ruth Rosch, šaljem presliku ovoga dopisa. Fotokopije su upućene i na poznate mi adrese televizije, medicinskih ustanova i sveučilišta.

U nadi da će brošura završiti u Vašoj košari za smeće, ostajem...

Prehrana ne utječe

na razinu

kolesterola.

Previše

ugljikohidrata

prouzročuje

pretjeranu tjelesnu

težinu.

Ministar je odgovorio brzo i diplomatski, kako se od ministra i očekuje, ovim dopisom: Poštovani gospodine profesore dr. med. Harten-

bach,

zahvaljujem Vam na Vašemu pismu od 19. srpnja

2000. i na knjizi što ste je napisali o problema-

29


tici kolesterola. U međuvremenu sam u svojoj kući dao provjeriti Vaše tvrdnje i moram ustanoviti da je još od antičkog doba teško razlikovati između istine i sigurnosti. Mi i nadalje pratimo prijepor stručnjaka. Pritom smatram: Rasprava o kolesterolu već je dvadesetak godina aktualan problem. Podneseni su, odnosno, bit će podneseni znanstveno utemeljeni dokazi koji u individualnim životnim i zdravstvenim situacijama opravdavaju primjerene preporuke o prehrani. Nastojimo osigurati stanovništvu savjete o prehrani koji se temelje na najnovijim znanstveno provjerenim spoznajama. Vaši prilozi oživlju-

Problem ju pluralnost rasprave i tako pridonose pronala-utvrdivanja istine, ženju istine.

Sa srdačnim pozdravima...

To se vjerojatno već može smatrati ugodnom reakcijom na kritičko gledište o problemu kolesterola...

U nastavku navodim nekoliko dopisa njemačkih medicinskih fakulteta i medicinskih ustanova:

1) Sveučilište Liibeck

Rektor prof. dr. med. Hans Arnold

Poštovani gospodine kolega Hartenbach, još sam u travnju primio Vašu knjigu "Kolesterol — najvrjedniji sastojak života" s Vašim popratnim pismom. Dugujem mu nekoliko zanimljivih poticaja koje ću proslijediti svojim kolegama in-

30


ternistima. Vaše izlaganje iznova baca svjetlo na manipulaciju kojoj smo svi izloženi prema naka- Podvrgnuti smo nama određenih interesnih skupina, ponajprije raznolikoj preko nekritičkih medija. manipulaciji. Sa zahvalnošću i uz srdačne pozdrave...

2) Sveučilište u Dusseldorfu Liječnički ravnatelj prof. dr. R. Ackermann

Poštovani, dragi gospodine Hartenbach, s velikom sam radošću primio Vašu knjigu o vrjednovanju hranjivih tvari i želim Vam se srdačno zahvaliti. Ispunit ću Vašu želju i upozoriti kolegij na postupke "antikolesterolske mafije". S najboljim željama...

3) Sveučilišna klinika Heidelberg Prof. dr. Allenberg

Poštovani, dragi gospodine Hartenbach, tek sam sada našao vremena prelistati Vašu knjigu "Kolesterol — najvrjedniji sastojak života" i želim Vam srdačno zahvaliti na knjizi i na Vašemu popratnom pismu. Sa zanimanjem sam je pročitao i, nadam se, znatno proširio svoj obzor, osobito o kolesterolu. S prijateljskim i kolegijalnim pozdravima...

Medicinari često premalo znaju o kolesterolu.

31


4) Sveučilište "Justus Liebig", Gieften

Ravnatelj opće kirurgije i kirurgije toraksa, prof. dr. K. Schvvemmle

Poštovani gospodine kolega Hartenbach, srdačno Vam zahvaljujem što ste mi poslali svoju brošuru o kolesterolu.

Prijepor o pravoj i zdravoj vrijednosti kolesterola doista mi je više vjerski rat te ni sam još nikada

Hipoteza o nisam dao mjeriti razinu kolesterola iako sam u kolesterolu —> međuvremenu navršio 62. godinu života. Odre-

vjerski rat kao sam se uživanja margarina još od svojih studentskih dana, kada si nisam mogao priuštiti maslac. Drugim riječima: govorite mi iz srca. Želim Vam sve najbolje i šaljem srdačne pozdrave...

Potrošač je svjesno varan.

5) Udruga njemačkih kapetana i brodskih časnika Počasni predsjednik prof. VV. Huth

Poštovani gospodine dr. Hartenbach, uime Udruge njemačkih kapetana i brodskih časnika želim Vam zahvaliti na Vašoj vrlo zanimljivoj knjizi. Doista, svojim se mišljenjem suprotstavljate često izricanim informacijama što ih daje industrija, pri čemu sigurno imate bolji pregled o tome kako se "mušterije" vuku za nos. Vašu ćemo knjigu uvrstiti u biblioteku i rado je staviti na raspolaganje našim članovima. Još jedanput srdačno zahvaljujemo...

32


6) Bavarski seljački savez, Munchen

Predsjednik Gerd Sonnleitner

Poštovani gospodine profesore Hartenbach, vrlo sam se obradovao Vašoj novoj knjizi "Kolesterol — najvrjedniji sastojak života". Srdačno Vam zahvaljujem.

Dojmljivo opisujete važnost kolesterola i svoje znanstvene spoznaje nastojite prikazati i javnosti. Za to zauzimanje izričem Vam svoje priznaje i poštovanje. 1 u budućnosti Vam želim svako dobro...

33


Obmanjivanje koje potiče industrija

Osamdeset posto odraslih navodno

ima povišen kolesterol.

"Ispravna" vrijednost

kolesterola postavljena je

prenisko.

Besmislena promidžba što je krivotvorenjem vrijednosti kolesterola provodi industrija, prodire upravo zastrašujuće u kolesterolski svijet koji prožima cjelokupno društvo i praktičnu medicinu (Borgers: "Kolesterol: propast dogme"). Za osobit učinak pogrešne hipoteze o kolesterolu znakovite su, između ostalog, ove činjenice:

• U Americi, zemlji podrijetla kolesterolske prijevare, mnogo je živežnih namirnica s označenom vrijednošću kolesterola.

• Tvrdnja da 80 posto odraslih boluje od povišenog kolesterola.

• Neprestano nastojanje da se sve ljude — odrasle i mladež — prisili na zakonom propisanu provjeru kolesterola, za što se u Njemačkoj osobito snažno zalaže profesor Schvvandt s Klinike GroBhadern Minhenskog sveučilišta, i što me je već potaknulo na reakciju (v. str. 20 i 21).

• Posve proizvoljna netočna ocjena o kolesterolu kao o čestom uzroku bolesti srca i krvožilnog sustava.

• Poticanje liječenja pomoću snižavanja kolesterola, pri čemu je visina vrijednosti kolesterola za indikaciju liječenja snižavanjem kolesterola utvrđena tako da je gotovo svakom čovjeku, adolescentu ili odraslom, potrebno liječenje.

• Prikrivanje zastrašujuće velikog broja smrtnih slučajeva i zloćudnih degenerativnih promjena

34


zbog medikamentoznog snižavanja razine kolesterola.

Iz godine u godinu raste broj oboljelih koji su se podvrgnuli pogrešnom liječenju lijekovima za snižavanje kolesterola. Borgers u svojoj knjizi spominje da je u Njemačkoj već 2000. godine više od 20 milijuna ljudi dalo provjeriti razinu kolesterola, premda, znanstveno gledano, za to nije bilo nikakve potrebe. S tom pogrešnom ocjenom, u liječničkim krugovima sve češćom, povećava se broj ljudi koji su izloženi doživotnoj medikamentoznoj terapiji (lijekovima za snižavanje kolesterola) te time riskiraju svoje zdravlje i život. Prevarantska hipoteza o kolesterolu, koja se temelji isključivo na težnji za profitom zainteresirane industrije te ne posjeduje nikakve znanstvene osnove, već je odavno, kako to opisuje i Borgers u svojoj knjizi, "prerasla u praksu, rasprostranjenu širom svijeta, usredotočenu na kolesterol, koju u podjednakoj mjeri provode liječnici i opće ustanove (Liga protiv lipida, Zaklade za aterosklerozu itd.) zadužene za prevenciju bolesti".

Napori da se poslovno usmjerenom pogrešnom vrjednovanju kolesterola prida ozbiljan karakter, doveli su do toga da je industrija izmislila i f inancirala odlikovanja, primjerice Nagradu "Hein-rieh VVieland" koju dodjeljuje industrija margarina (v. str. 15), ili plaketu Ernsta von Bergmanna (v. str. 45) koju dodjeljuje Bavarska liječnička komora. Nagrađeni su, naravno, "znanstvenici"

Sve više ljudi postaju doživotni pacijenti zbog kolesterola.

Odlikovanja što ih je izmislila industrija trebaju pridati ozbiljnost anttkolesterolskoj propagandi.

35


Poneki već zahtijevaju

zakonsku provjeru kolesterola.

Odbor za Nobelovu nagradu sprječava ozbiljno

istraživanje kolesterola.

čije publikacije sadrže podatke korisne za poslovanje sponzora. Tako je profesor dr. med. Peter Schvvandt, rukovodeći primarijus Medicinske klinike II. na Poliklinici Gro&hadern Minhenskog sveučilišta, u siječnju 2001. primio to odlikovanje (v. str. 44 i dalje) — vjerojatno manje zbog svoje znanstveno utemeljene djelatnosti, već zbog revnosti kojom je promicao hipotezu o kolesterolu i primjenu lijekova za snižavanje kolesterola. Za tu promidžbu, poticanu od industrije, vodio je više od 400 tečajeva za usavršavanje i foruma, kako je pohvalno istaknuto u obrazloženju nagrade. Podjednako su pohvaljena njegova nastojanja da se uvede zakonska obveza provjere kolesterola kod odraslih i mladeži, čak i kod školske djece, radi preventivnog liječenja od srčanog infarkta. Ja se ne mogu pridružiti takvoj pohvali, već bih za takva medicinska gledišta primjerenijom držao jurističku provjeru (v. str. 86). Kao što to u svojoj knjizi opisuje Borgers, čak je i Odbor za dodjelu Nobelove nagrade dopustio sebi odluke koje blokiraju ozbiljan prikaz kolesterola. Jedna Nobelova nagrada, primjerice, dodijeljena je za otkriće oštećenja stanica kod urođene hiperkolesterolemije, a to je antikolesterolska mafija zlouporabila za pogrešan prikaz o tome da su povišene vrijednosti kolesterola u zdravom tijelu bez oštećenja stanica opasne po zdravlje (v. str. 20 i 21). Daljnja Nobelova nagrada koja ne odgovara znanstvenim činjenicama sastoji se od dodjele nagrade 1992. za hormon adrenalin

36


kao izvor energije, premda je već više od 30 godina kortizol poznat kao bitan i dominantan hormon stresa koji pruža energiju. Budući da se kortizol razvija iz kolesterola, ta važnost kolesterola potkopana je Nobelovom nagradom za adrenalin.

Najveće su zlo napravile statistike. S jedne strane je njihovom provedbom i nadzorom upravljala industrija te su, naravno, trebale dati rezultate koji odgovaraju željama sponzora. S druge strane su priređene tako da se u njima ne raspoznaje ozbiljna znanstvena linija i nedostaju im sve pretpostavke za uporabivu prosudbu. Svim je statistikama zajednička činjenica da im, osim manje ili više nedostatne i nekontrolirane provjere razine kolesterola, nedostaju sve daljnje provjere i ispitivanja. Kolesterol kao temeljna tvar za steroidne hormone, za vitamine, primjerice za D3, za žučne kiseline itd. dopušta prosudbu samo ako se istodobno usporedno provjeravaju i te supstancije, što nije učinjeno ni u jednom jedinom slučaju, ni u jednoj jedinoj statistici. Premda su statistike priređene tako da dokažu kako kolesterol prouzročuje razvitak ateroskle-roze, srčanog infarkta i moždanog udara, nisu provedene provjere poznatih uzročnika koji dolaze u obzir za razvitak bolesti srca i krvožilnog sustava: visoki krvni tlak, pretilost, trajni stres, manjak bjelančevina i vitamina C u prehrani itd. Ništa od toga nije se našlo u statistikama. One su zapanjile brojkama kojima su mnogi nasjeli,

37

Naručene statistike čine najviše zla.

Kolesterol osigurava proizvodnju steroidnih hormona i regenerira koncentraciju vitamina.


pa i velik dio liječnika (v. str. 48 i dalje). Tako je, primjerice, "The Lipid Research Clinics Program" 1979. zbunio javnost brojkom od 482.499 ispitanih osoba, a Amerika neprestano preplavljuje

Statistike često čitav svijet, pa tako i Europu, manipuliranim sta-sadrže ciljane tišti kama. Kako sam komentirao u predgovoru,

netočne podatke, rezultati statistika, negativni za industriju, pritom su prešućeni, a javnost je opasno obmanuta netočnim fantastičnim podatcima. Zapanjilo me je, kao i mnoge druge znanstvenike (v. 5. poglavlje), da je ta besmislica u liječničkim ordinacijama naišla na tako malo otpora te su je podržali čak i dobro izobraženi li ječnici; s druge strane, pri provjeri njihovog znanja pokazale su se zabrinjavajuće praznine, i uglavnom sam morao ustanoviti potpuno nepoznavanje činjenica na dotičnim područjima.

Daljnja krivotvorenja činjenica koja su svijetu iznesena bila su jednostavno "prijevara", svjesna i ciljana prijevara, čije mi se podnošenje i prešutno prihvaćanje čini neshvatljivim. Desetlje-

Najveći blef: cima su kao argument spominjani pokusi s ku-

pokusi s kunićima nićima, koji su, navodno, bili jasan dokaz atero-sklerotične bolesti zbog kolesterola. To je bila čista maštarija. Prešućeno je da su kunići bili toliko tovljeni kolesterolom da im je razina kolesterola porasla s 40 (1,04 mmol/l) na 1200 mg/ dl (31,2 mmol/l). Zanemarimo li činjenicu da kunići u svojoj prirodnoj prehrani ne uzimaju kolesterol, nasilno povisivanje razine njihova kolesterola na 1 200 mg/dl pravo je otrovanje kole-

38


sterolom i kod čovjeka bi odgovaralo razini kolesterola od 7000 do 8000 mg/dl (182—208 mmol/l). S tako visokom razinom kolesterola čovjek ne bi živio ni osam dana, već bi umro zbog opće infiltracije kolesterolom s funkcionalnom insuficijencijom svih organa. Pri iznošenju podataka o pokusima s kunićima bez iznimke je prešućeno da su zbog porasta razine kolesterola svi organi, doduše, infiltrirani kolesterolom, ali su krvne žile dugo ostale toga pošteđene. Tek u završnom stadiju vidjelo se taloženje kolesterola u žilama, ali nipošto aterosklerotične naravi. Farmaceutskoj industriji, koja je na zasjedanjima tako glasno i neumorno upućivala na svoje pokuse s kunićima, trebalo bi zbog prijevare i obmanjivanja zabraniti riječ i primijeniti sva zamisliva sredstva da bude ušutkana. Vodeća farmaceutska industrija ovdje je tvrtka Merck (SAD) koja proizvodi lijek lovastatin za snižavanje kolesterola te kao vodeća tvrtka na svjetskom tržištu (v. Borgersovu knjigu "Kolesterol: propast dogme") time godišnje zarađuje milijardske svote. Teško je, tvrdi Borgers u svojoj knjizi, "gotovo bezizgledno" uspješno nastupiti protiv takve vrste merkantilne pseudoznanosti budući da su statistike, čija je izrada stajala milijardske svote (50 do 75 milijuna eura po statistici), usmjerene na potiskivanje svih stvarnih poricatelja.

Prešućene su važne spoznaje iz pokusa sa životinjama.

Merck, Sharp & Dohne vodeća je tvrtka na tržištu lijekova za snižavanje kolesterola.

Na sljedećim stranicama naći ćete primjere kako liječnici, medicinske ustanove te farmaceutska

39


Farmaceutski koncerni predvode

antikolesterohku kampanju.

industrija i industrija margarina sudjeluju u an-

tikolesterolskoj kampanji.

Plaćeni simpozij protiv kolesterola

Na ovoj stranici programa simpozija protiv kolesterola dolje lijevo su nabrojena imena vodećih svjetskih farmaceutskih industrija koje sponzo-riraju medicinske centre za antikolesterolsku promidžbu.

Svibanj — Simpozij o lipidima i lipoproteinima

Važnost kolesterola u očuvanju zdravlja

Prigodom 60. rođendana Dietricha Seidela 9. svibnja 1998.

Sveučilišna klinika GroBhadern Sveučilište "Ludwig Maximilian'' Munchen Predavaonica III. MarchioninistraBe 15

Organizatori: Profesor dr. A. K. Walli Priv. doc. dr. J. Thiery

Zavod za kliničku kemiju Klinika GroBhadern Sveučilište "Ludvvig Maximilian" MarchioninistraBe 15, 81377 Munchen Telefon: ++49 89 70 95 32 10 Fax: ++49 89 70 95 88 88

40


Znanstveni program sponzoriran je ljubaznošču: MSD Sharp & Dohme d.o.o. B. Braun Melsungen d.d. Boehringer Mannheim d.o.o. Abbott d.o.o.

Na zasjedanju Lige protiv lipida 2000. na Klinici Munchen-GroBhadern podijeljen je papir s naslovom:

"HDL-kolesterol i liječenje koronarnih srčanih bolesti: različiti učinci atorvastatina i simvastatina. Autori: Dimitri P. Mikhailidis i Anthonv S. Wierzbicki

U samom članku daje se "Izjava o potpori": Oba su autora od tvrtki Merck Sharp & Dohme Limited, Velika Britanija, i Parke-Davis/Pfizer primila pripomoć za istraživanje i predavanja. Ovaj pregled je svojim sredstvima za istraživanje potpomogla tvrtka Merck Sharp & Dohme Limited, Velika Britanija.

Moj zaključak: iznova netočan prikaz problema

s kolesterolom, što ga je kupila zainteresirana

industrija.

Proizvođači lijekova plaćaju studije.

Uostalom: premda sam u svojoj okružnici (str.

1 7 idalje) poimenice naveo sveučilišne profesore

i industrijske ustanove koje sudjeluju u toj "pri

jevari stoljeća", nitko nije porekao moje tvrdnje.

Naprotiv, neprestano primam pisane pozive da i

nadalje ostanem aktivan na tome putu razotkri

vanja antikolesterolskih fanatika.

41

Prigovor krivotvorenju statističkih podataka dosad nije opovrgnut.

r


U nastavku donosim svoje mišljenje, koje sam objavio u Bavarskom liječničkom glasniku, o neshvatljivom ponašanju prof. dr. Schvvandta, pri-marijusa i ravnatelja Medicinske klinike II. Sveučilišne poliklinike Munchen-Grorshadern, koji bez vlastitih znanstvenih radova ili prikladnih potvrda provodi neodgovornu antikolesterolsku promidžbu i zahtijeva donošenje zakona o obvezatnoj provjeri kolesterola kod cjelokupnog stanov-

Nerazumljivo ništva od najranije mladosti, tako i kod svih uče-ponašanje nika. Premda s profesorom Schwandtom imam

medicinara, dobar odnos, taj postupak moram označiti kao neodgovornu besmislicu zbog koje bi stanovništvo moglo pretrpjeti ozbil jno ugrožavanje zdravlja. Razmotre li se štetne posljedice snižavanja razine kolesterola — mnogobrojni smrtni slučajevi i znatno povećanje obolijevanja od raka, ponašanje prof. Schvvandta mi je nerazumljivo, osobito stoga što u privatnim razgovorima argumentira mnogo opreznije.

Mišljenje profesora Hartenbacha o antikolesterolskom teroru profesora Schwandta (Bavarski liječnički glasnik, svibanj 2000.)

Na putu k Atlasu rizika od srčanog infarkta

Bavarska akcija protiv kolesterola

Uz naslovnu temu dr. Ester Laubach, dr. Carstena Otta i profesora dr. Petera Schvvandta u svesku 1/2000., stranica 3 i dalje.

42


Dopuštam si citirati iz svoje knjige: Karakterizacija antikolesterolskih statistika od svjetski poznatih znanstvenika poput Apfelbau-ma, Bergera, Glaeskea, Holtmeiera, Immicha, Kramera, Kaltenbacha, Skrabaneka, Stehbensa i drugih (strana 38—54) glasi: "manipulirane, izmišljene, bez znanstvene osnove, nevaljane, beskorisne, površne, iskrivljene, pune trikova, besmislene, sljeparija, neprimjenjive, lažne", ističem samo nekoliko kritičkih opaski. Skrabanek dodaje: "U medicini gotovo ništa nije tako dobro dokazano kao bezuspješnost tih mnogostrukih intervencija da se kolesterol proglasi odgovornim za razvitak koronarne srčane bolesti!!!"

Slično se može ocijeniti i Vaša "akcija protiv kolesterola", koju ste pokrenuli s profesorom Schvvandtom. Akcija nije samo beskorisna, već je i krajnje opasna po zdravlje zanemarimo li s time povezani psihički teror. Pogrešnim prikazom vrijednosti kolesterola u stanovništvu se pobuđuje strah i prepast, a iz toga se već razvio posao vrijedan milijarde. Središnjice te neodgovorne poslovne djelatnosti su industrija margarina i tvrtke koje proizvode lijekove za snižavanje kolesterola (MSD Sharp & Dohme d.o.o. / Braun Melsungen d.d. / Boehringer Mannheim d.o.o. / Abott d.o.o.). Ta industrija sponzorira i određuje američke i europske statistike, tako i statistike Zavoda za kliničku kemiju i Medicinske klinike II. u Grofshadernu.

jene, manipulirane statistike.

Psihički teror na osnovi netočnih tvrdnji o vrijednostima kolesterola.

43


I pseudoznanstvene udruge, primjerice Liga protiv lipida i Zaklada za aterosklerozu, sa svojim laičkim, besmislenim iskazima o kolesterolu očito se u potpunosti nalaze u ruci te industrije. Gospodinu profesoru Schwandtu, čije zalaganje i opće gledište vrlo cijenim, trebalo bi osigurati potrebna sredstva za metabolički laboratorij u kojemu bi provjerio metaboličke procese ovisne o kolesterolu, osobito steroidne hormone, u slučaju spuštanja razine kolesterola. To bi bilo od velike pomoći.

Profesor dr. VValter Hartenbach, kirurg 82031 Grunvvald

Na sljedećoj strani donosim odlikovanje prof. dr. Petera Schvvandta u Bavarskom liječničkom glasniku. Kao što je spomenuto, prof. Schvvandt je propagandist protiv kolesterola, a sponzorira ga farmaceutska industrija i industrija margarina. U kamionu što ga je dotična industrija platila i opre-

Jednostrani prikazi mila kao laboratorij, prof. Schvvandt je tijekom u korist više od pet godina u tvorničkom dvorištu provje-

farmaceutske ravao 400 smrtnih slučajeva među 5000 radnika industrije, kojima je u tome razdoblju jedanput ili dvaput

mjerio razinu kolesterola. Premda utvrđene vrijednosti nisu dopuštale posebne zaključke, prof. Schvvandt je tvrdio da se kod preminulih od srčanog infarkta mogla razabrati "sklonost" prema povišenim vrijednostima kolesterola. Gospodin Schvvandt se pritom snažno zauzimao u prepo-ručivanju lijekova za snižavanje kolesterola. Nje-

44


gova su predavanja bila jednostrana i prije bi se mogla označiti neznanstvenom promidžbom u korist industrije koja mu je pripomogla u dodjeli te nagrade.

Dodjela nagrade za propagandu poticanu od in

dustrije bez znanstvene osnove

Bavarski liječnički glasnik, siječanj 2001. Plaketa "Ernst von Bergmann" profesoru dr. Peteru Schvvandtu

Predstojnik Savezne liječničke komore odlikovao je profesora dr. med. Petera Schvvandta iz Mun-chena za njegove zasluge u stručnom usavršavanju liječnika plaketom "Ernst von Bergmann". Nositelj upitnog Na svečanoj dodjeli prigodom otvaranja 5 1 . Nirn- odlikovanja. berškog kongresa nagradu za stručno usavršavanje uručio mu je predsjednik Bavarske liječničke komore, dr. H. Hellmut Koch. Od sredine šezdesetih godina kolega Schvvandt aktivno djeluje u stručnom usavršavanju liječnika s ukupno više od 400 stručnih seminara i rasprava u okružnim liječničkim udrugama, bolnicama, kružocima za kvalitetu, na regionalnim i saveznim te na europskim kongresima, posebice u svezi s prevencijom ateroskleroze, uz osobito uvažavanje rizika od lipoproteina i primarne i sekundarne prevencije koronarnih srčanih bolesti.

Tome se pridružuje informiranje neliječničke javnosti o rizičnim čimbenicima, prevenciji, pre-

45


Već kod školske djece treba

utvrđivati vrijednost

kolesterola

hrani i farmakoterapiji. Svojom dugogodišnjom informativnom i predavačkom djelatnošću na području nabrojenih tema profesor Schvvandt je znatno pridonio provedbi ciljane prevencije i intervencije među liječnicima i medu stanovništvom. Aktualni dugoročni projekti poput Bavarske akcije protiv kolesterola (od 1988.) i Nirn-berškog programa prevencije i odgoja (prospek-tivna studija među nirnberškim učenicima/uče-nicama s intervencijom usmjerenom na obitelji da bi se snizio rizik od kardiovaskularnih bolesti kod školske djece i njihovih obitelj i, od 1993.) pokrenuti su uglavnom na njegovu inicijativu. Član je izdavačkog vijeća više znanstvenih časopisa, suizdavač više stručnih knjiga (između ostalog "Priručnika poremećaja u metabolizmu masti") i član, djelomice u funkciji predstojnika, mnogobrojnih znanstvenih društava. Profesor dr. Schvvandt rođen je 11. siječnja 1936. u Stettinu/Pommern. Studirao je medicinu u Mar-burgu, Grazu, Beču i Munchenu; primarijus je i ravnatelj Odjela za bolesti metabolizma na Medicinskoj klinici II. Poliklinike Minhenskog sveučilišta u Grofthadernu.

Maslac je zdraviji od margarina.

Kao još jedan primjer prijevare pogrešnim prikazivanjem razine kolesterola na sljedećoj se stranici navodi "Margarinski institut za zdravu prehranu". Njegov kredo glasi: "Margarin je bolji od maslaca i štiti od šteta izazvanih kolesterolom." Prvo, maslac je znatno zdraviji od marga-

46


rina, i drugo, kolesterol je najvažniji zaštitni čimbenik života.

MARGARINSKI INSTITUT ZA ZDRAVU PREHRANU

TISKOVNA KONFERENCIJA POVODOM DODJELE NAGRADE

"HEINRICH VVIELAND" ZA 1999. GODINU

Profesor dr. rer. nat. Ernst Heinz

Zavod za opću botaniku Sveučilište u Hamburgu OhnhorststraBe 18 22609 Hamburg

Profesor Heinz obnaša profesuru C4 od 1984. na Zavodu za opću botaniku Hamburškog sveučilišta. Godine 1965. promovirao je na Sveučilištu u Kolnu iz predmeta Botanika o glikolipidima iz listova. Tijekom istraživačkog boravka u Kanadi krajem 60-ih godina profesor Heinz se bavio mješovitim funkcijama hidroksiliranja masnih kiselina kod kvasaca. Godine 1973. habilitirao je u botanici na Matema-tičko-prirodoznanstvenom fakultetu Sveučilišta u Kolnu. U svojemu znanstvenom radu profesor Heinz se danas bavi istraživanjima o biljnim lipidima i enzimi-

47


ma metabolizma lipida. obradom molekularno-bio-loških i biotehnoloških aspekata i proizvodnjom transgenih uljnih nasada.

Već više od 40 godina Institut radi prema geslu: "Tko mi pomaže da lošom robom zaradim mil ijune, dobit će od mene odlikovanje i time se prikazati kao znanstvenik."

Margarinski Ta je prijevara već izazvala ljutnju mnogih, tako institut sudjeluje u Bruckera i Gutjahra u knjizi "Kolesterol — tvar

kolesterolskoj prijeko potrebna za život".

prijevari Medicinari su posljednjih godina, doduše, bili vrlo suzdržani, ali, nažalost, uvijek se iznova pronalaze naivne osobe s drugih fakulteta koji se daju upregnuti u taj prljavi posao i često čak ni ne primjećuju čije su žrtve postali.

Žrtve obmanjivanja: mali ekskuts

Kao dodatak mojoj korespondenciji s ustanovama i zainteresiranim medicinskim krugovima na sveučilištima, u politici i medijima, želio bih opisati dva privatna doživljaja koja tipično karakteriziraju obmanjivanje pacijenata od liječnika pri vrjednovanju kolesterola. U prvom slučaju, koji se dogodio nedavno, riječ je o prijatelju iz mojega teniskog kluba, koji je pod utjecajem medija iz puke znatiželje dao provjeriti razinu svojega kolesterola. Liječnik koji ga je pregledao, prikazao je pronađenu vrijed-

48

Žrtve obmanjivanja

nost od 360 mg/dl (9,36 mmol/l) vrlo visokom i opasnom po zdravlje te je mojemu prijatelju s tenisa sugerirao da je smrtonosni srčani infarkt još samo pitanje vremena. Prijatelj s tenisa dao se nagovoriti na liječenje za snižavanje kolesterola u obliku dijete gladovanjem i uzimanja lijekova za snižavanje kolesterola. Već nakon nekoliko tjedana osjećao se teško bolesnim, uvijek umorno i utučeno, duševne i tjelesne snage su uočljivo opale. Sve te pojave pripisivao je pod liječnikovim utjecajem visokoj razini kolesterola, što ga je vrlo uznemirilo. Slučajno je saznao za moju brošuru "Antikolesterolska kampanja — opasna prijevara" i smjesta se savjetovao sa mnom. Na moj je savjet smjesta prekinuo liječenje za snižavanje kolesterola, osobito stoga što mu je došlo do svijesti da su se svi simptomi bolesti pojavili tek s liječenjem lijekovima za snižavanje kolesterola. Prijatelj s tenisa brzo se oporavio, iznova je bio snažan i raspoložen te više nije imao nikakvih tegoba. Mnogobrojni naši susreti uvijek su mu povod da zahvali meni i "sreći" što je pravodobno saznao za moju brošuru.

Mogao bih nabrojiti mnogo sličnih slučajeva zbunjivanja i obmanjivanja naivnih pacijenata. Postupak je uvijek isti: zbog bolesti ili samo rutinski posjeti se liječnik. Velik broj liječnika smjesta se obrušava na razinu kolesterola te budući da prosječna vrijednost kolesterola za odrasle iznosi 250 mg/dl, a ne 200 mg/dl, kako pogrešno navodi

Snižavanje razine kolesterola tek izaziva bolest.

Pacijenti su zbunjeni i obmanuti.

49


Sredstva za snižavanje

kolesterola su nezdrava.

Liječnici kod svojih pacijenata izazivaju strah i

prepast.

poslovna farmaceutska industrija, pacijentu, koji ništa ne sluti, kod svake se razine kolesterola iznad 200 mg/dl izjavljuje da boluje od previsokog kolesterola i da je njegovo zdravlje znatno ugroženo, a odmah slijedi i prognoza skorog srčanog infarkta.

To se dogodilo i u drugom slučaju što se zbio prije više od tri godine i koji bih također želio ukratko opisati. Iznova je riječ o članu jednog od teniskih klubova kojima pripadam. Bila je to šezdesetdvogodišnjakinja, vrlo aktivna dama, puna životne radosti i želje za igrom, glumica po zanimanju. Iznenada se počela tužiti na bolest, nelagodu, umor i niz neobičnih bolesničkih simptoma. Više ne može igrati onako brzo kao prije, postala je osjetljiva na svjetlo, lako se umara i brzo gubi snagu. Sve je to prouzročeno previsokim kolesterolom, izjavila mi je jednog dana. To je otkrio njezin kucni liječnik i prikazao joj opasnosti od visoke razine kolesterola — previše kolesterola djeluje kao najjači otrov za krvne žile i može biti uzrok skorog srčanog infarkta — te je time kod nje izazvao strah i prepast. Samo se po sebi razumije da je nakon toga smjesta otpočela s predloženim liječenjem u obliku dijete i uzimanja propisanih lijekova za snižavanje kolesterola. Umjesto da je sažalijevam, glasno sam joj se nasmijao u lice i opširno joj opisao prijevaru kojoj je nasjela. Razina njezinog kolesterola iznosila je samo 240 mg/dl (6,24 mmol/l) — bila je, dakle, potpuno normalna. Ali to ludilo u

50

Žrtve obmanjivanja

pogrešnom vrjednovanju kolesterola doživljavamo svakog dana, a pritom vodeču ulogu igra, kako sam već opisao, g o s p o d i n profesor Schvvandt s Medicinske klinike II. Poliklinike Munchen-GroBhadem. Moja je prijateljica smjesta obustavila liječenje. Samo nekoliko tjedana nakon toga iznova je bila dobro raspoložena, puna životne radosti i vesela kao uvijek. Mnogi iz našega teniskog kluba, koji su doživjeli slične stvari, nakon toga su izliječeni od svoje "bolesti".

Krivnju za to opasno nedjelo, kako je spomenuto, snosi industrija margarina, usmjerena na profit, i farmaceutska industrija koja proizvodi lijekove za snižavanje kolesterola i za koju vrijede isti atributi; valja spomenuti i medicinske ustanove kojima ta industrija plaća visoke svote, takozvane liječničke centre, ligu protiv lipida i društva za aterosklerozu. Njihova zvučna imena pribavljaju pozornost besmislenim tvrdnjama koje iznose, a koje nekritički preuzima čak i veliki broj liječnika.

Glavno da industrija zarađuje.

Imena sa znanstvenim prizvukom pridaju ozbiljnost pogrešnim prikazima.

51

2. POGLAVLJE

Vrijednovanje kolesterola

Osnove

Prije nego što Vam predstavim opširnu analizu temeljnih osobina kolesterola, želio bih Vam ih ukratko skicirati. a) Kolesterol je temeljna supstancija steroidnog

hormona kortizola koji valja smatrati najvažnijim hormonom stresa. Njegovo glavno značenje je u aktiviranju energetskih supstancija glukoze i minerala kalija koji upravljaju našim cjelokupnim duševnim i tjelesnim djelatnostima. Kortizol je, osim toga, učinkovit antialer-gen te se primjenjuje osobito za suzbijanje šoka; ubrzava zgrušavanje krvi povećavanjem broja trombocita te je stoga osobito prikladan za zaustavljanje krvi, kod hemofiličara, primjerice, ili nakon prekomjerne doze lijekova za sprječavanje zgrušavanja krvi. Konačno, kortizol stabilizira funkciju srca i krvotoka, povisuje krvni tlak i izaziva euforiju te koči neumjereno bujanje stanica, primjerice kod malignih degeneracija.

b) Kolesterol je temeljna supstancija ženskih i muških spolnih hormona koji su odgovorni

Kolesterol je

temeljna

supstancija

steroidnog hormona

kortizola.

53

Vrjednovanje kolesterola

Mnoge životno važne funkcije

ovise o kolesterolu.

za specifične vitalne funkcije, za izgradnju mišića i kostiju (poznati kao anabolici) te za regulaciju potrebe za snom.

c) Kolesterol je temeljna supstancija steroidnog hormona aldosterona koji kao mineralokorti-koid regulira cjelokupni metabolizam minerala (elektrolite).

d) Kolesterol je temeljna supstancija žučnih kiselina koje reguliraju probavu masti i stolicu.

e) Kolesterol je temeljna supstancija vitamina D koji je odgovoran za izgradnju kostiju i zglobova.

f) Kolesterol je temeljna supstancija mitohon-drija i membrana bilijardi ljudskih stanica, čime se osiguravaju specifične funkcije svih organa.

Pojedinačno vrjednovanje

a) Kortizol Od steroidnih hormona, čij i je osnovni sastojak kolesterol, kortizol je dominantni hormon stresa. Uz kortikosteron, i kortizol pripada hormonima koji aktiviraju glukozu. Prema mojim ispitivanji-

Najvažniji hormon ma na više od 6000 pacijenata, kortizol je naj-stresa: kortizol važniji hormon stresa. On mobilizira energetsku

supstanciju groždani šećer (glukozu), pohranjenu u bjelančevinama. Za svaku duševnu i tjelesnu djelatnost potreban nam je pak groždani šećer, a on se mobilizira iz bjelančevina kod sva-

54


kog duševnog i tjelesnog napora — sukladno razmjerima dotičnog opterećenja. Kao prvi europski istraživač uspio sam dokazati da pojačana proizvodnja kortizola, izazvana duševnim i tjelesnim naporima radi pribavljanja energije — kod sportskih naprezanja ili operacija, primjerice — iznosi dvostruko do četverostruko više od normalne vrijednosti te da ekstremna opterećenja, kao operacije toraksa, povrede od opeklina ili dugotrajni vrhunski sportski rezultati dovode do de-seterostrukog povišenja normalne vrijednosti (si. 1., str. 56). O tome sam opširno izvijestio u mnogobrojnim publikacijama i u svojim knjigama "Zahvati na kardiju" i "Početnica opeklina". Ta činjenica o poslijeoperativnom porastu kortizola radi mobiliziranja i osiguravanja potrebne energetske supstancije glukoze nepoznata je, prema mojim spoznajama, velikom dijelu liječnika, usudio bih se čak tvrditi i većini liječnika, čak i profiliranih sveučilišnih profesora širom svijeta.

I činjenica da je kolesterol temeljna supstancija kortizola te da porast kortizola izaziva povećanu proizvodnju kolesterola u jetrima poznata je samo nekolicini istraživača, a medijima i većini liječnika, nažalost, posve je nepoznata. Osim toga, previđa se da poslijeoperativni porast kolesterola služi povećanoj proizvodnji kortizola, a time i osiguravanju supstancija za pružanje energije, zacjeljivanje rana i stabiliziranje funkcije srca i krvotoka.

Tijelo pri opterećenju proizvodi više kortizola.

Povišena razina kortizola protizročuje povećanu proizvodnju kolesterola u jetrima.

55


SI. 1: Porast kortizola, hormona nadbubrežne žlijezde, sastavljenog od kolesterola, povećava se pri tjelesnom opterećenju za dvostruku do deseterostruku vrijednost, ovisno o velićini opterećenja (operacije, sport — osobito izrazito kod vrhunskog sporta itd.) radi aktiviranja glukoze, supstancije za pružanje energije pohranjene u bjelančevinama.

U ocjeni poslijeoperativnog porasta kolesterola nepoznavanje metaboličkih procesa kojima upravlja kolesterol već je dovelo do grotesknih pogrešnih tumačenja. Posljedica je teškog zahvata transplantacije, naravno, znatan porast proizvodnje kortizola, a time i njegove temeljne supstancije, kolesterola. Zbog potpunog nepoznavanja medicinskih procesa profesor dr. med. Christoph J. Olbricht bio je toliko iznenađen tom pojavom da je, ne obraćajući pozornost na bilo kakvu provjeru poslijeoperativnog zbivanja, glasno postavio zahtjev da se nakon svake operacije smjesta primijeni liječenje za snižavanje kolesterola. Čini se da dosad s tim besmislenim zahtjevom

Snižavanje kolesterola nakon

operacije bilo bi pogubno.

56


srećom nije naišao na mnogo sluha jer bi po-slijeoperativno smanjenje proizvodnje kolesterola imalo razorne posljedice zbog slabljenja obrambene funkcije i ugrožavanja stabilizacije srca i krvotoka. Kada Olbricht tvrdi da je poslijeope-rativni porast proizvodnje kolesterola uzrok po-slijeoperativnih aterosklerotičnih promjena i drugih oštećenja krvnih žila, tada jednostavno daje slobodu vlastitoj mašti i kreće se izvan bilo kakve znanstvene spoznaje. Neshvatljiva mi je pritom nekritičnost kojom Njemački liječnički glasnik prihvaća u toj mjeri nekvalificirane članke i time — ne samo u ovom slučaju — obmanjuje liječnike.

Poslijeoperativna regulacija metabolizma s pomoću kolesterola i kortizola ne ograničava se samo na mobiliziranje energetskih supstancija, već se proteže i na pomake u koncentraciji minerala kalija i natrija, čija je osobita važnost u održavanju napetosti muskulature i krvnih žila te time u osiguranju krvnog tlaka i rada srca. Korti-zol se prema potrebi brine za izlazak kalija iz stanica u krvotok i radi izjednačenja — ponajprije osmotskog krvnog tlaka — za ulazak natrija iz krvi u stanice. Kortizol time osigurava održavanje funkcije srca i krvotoka. Ta važna funkcija koju kortizol s kolesterolom kao temeljnom supstancijom ima u održavanju života i upravljanju životnim procesima, ne spominje se ni u jednoj od mnogobrojnih statistika što ih plaća antikolesterolska mafija. Na tako-

Dezinformirani liječnici zbog objavljivanja nekvalificiranih radova.

Bez kortizola bi nastao zastoj u optoku krvi.

57


zvanim "simpozijima o kolesterolu" nijedan liječnik, čak ni profesori ne spominju tu temeljnu znanstvenu spoznaju. Praznina u znanju liječnika je golema i samo je tako prevarantski manevar antikolesterolske mafije mogao požnjeti uspjeh širom svijeta. Manipulirane statistike, izrađene s

Laž o kolesterolu milijunskim iznosima, i milijarde dobiti od pri-ugrožava narodno mjene nepotrebnih, i čak po život opasnih lije-

zdravlje. kova za snižavanje kolesterola, diktiraju zbivanje te se čini bezizglednim, piše profesor Borgers u svojoj knjizi, "uspješno se suprotstaviti, znanstvenim činjenicama, toj orkestriranoj prijevari". Ja to smatram ozbil jnim ugrožavanjem zdravlja velikih dijelova stanovništva, osobito ako se uključi i zakonodavac da bi prihvat po zdravlje opasnog, ili čak smrtonosnog liječenja proglasio zakonskom obvezom.

Spolni hormoni tvore se od kolesterola.

b) Muški i ženski spolni hormoni Temeljna je supstancija spolnih hormona, kako je spomenuto, kolesterol. Bitne funkcije se protežu na:

• muškarčevu potenciju, • ženinu plodnost,

• izgradnju bjelančevina muskulature (poznate kao anabolici i sredstva za doping),

• ugradnju bjelančevina i kalcija u koštanom sustavu (sprječavanje osteoporoze),

• reguliranje sna (izrada sredstava za narkozu iz spolnih hormona).

Spolni hormoni dijele se na muške (androsten-

58


dion, androsteron, testosteron) i ženske (estron, estradiol, estriol). Oni ne služe samo muškarčevoj potenciji i ženinoj plodnosti, već i kao "anabolici" sudjeluju u izgradnji bjelančevina i snazi muskulature, u izgradnji i očuvanju kalcija košt-anog sustava i u reguliranju sna. Tako se iz muškog spolnog hormona mogu izraditi sredstva za narkozu. Kolesterol, temeljna supstancija tih hormona, potiče time muške i ženske spolne funkcije, učinkovitost muskulature, razvitak kostiju i zglobova te opuštanje u snu. Primjena spolnih hormona kao sredstava za doping u sportu dovoljno je poznata. Budući da spolni hormoni u velikom opsegu sudjeluju u čovjekovoj tjelesnoj sposobnosti, "anti-kolesterolski statističari", dakle poslovna farmaceutska industrija i velik dio nekritičnog liječni-štva, morali bi zbog poštenja upozoriti na to da snižavanje vrijednosti kolesterola ispod 200 mg/ dl, za koje se zalažu, prouzročuje kod odraslih, između ostalog, ugrožavanje muškarčevih i ženinih vitalnih funkcija, snižavanje tjelesnih sposobnosti, oštećenje koštanog sustava (povećana razgradnja kalcija) te poremećaj sna. Teško je razumljivo da se pri izradi svih statistika te, nažalost, i kod liječenja za snižavanje kolesterola što ga provode liječnici, propušta prijeko potrebna provjera metaboličkih procesa koji ovise o kolesterolu, primjerice provjera razine bjelančevina, hormona i elektrolita. Pri ispitivanjima liječnika što sam ih proveo u privatnim razgovo-

Snižavanje kolesterola jednako je snižavanju tjelesne sposobnosti.

Razina bjelančevina, hormona i elektrolita ovisi o kolesterolu.

59


Statistike sadrže

zapažanja, a ne

dokaze.

Viagra® •—

sredstvo s

mnogobrojnim

popratnim

pojavama.

rima i na kongresima, stekao sam dojam da im nedostaje znanje o mogućnosti, potrebnosti i vrijednosti tih kontrola. U statistikama koje farmaceutska industrija uz milijunske iznose izrađuje u svrhu poticanja vlastitog poslovanja jasno se razabire manipulacija (v. 4. poglavlje, str. 73 i dalje).

Pritom treba upozoriti na činjenicu da se epide-miologija (statistička spoznaja) sama po sebi, unatoč snažnom napretku, ne može smatrati znanošću, već samo ima zadaću proslijediti zabilježena zapažanja kao poticaj za znanstvenu provjeru. Nije, međutim, dopušteno da se zapažanja, osobito ona očito fantastične naravi, pokušavaju prikazati kao determinativni dokazi. Ovdje mi se čini primjerenim ukratko razmotriti djelovanje i popratne pojave viagre®, navodnog lijeka za poticanje potencije, osobito stoga što postoji opasnost da za tim lijekom posegnu muškarci sa smetnjama potencije zbog sniženog kolesterola.

Viagra® nema strukturnu kemijsku vezu sa spolnim hormonima koje valja smatrati glavnim čimbenikom erekcije. Prema tome, ona niti ne djeluje u smjeru anabolika.

Ako više ne postoji mogućnost erekc i je, v/agra® je nekorisna. Viagra® razvija svoj učinak tek kod izazvane erekcije te je može pojačati ili produžiti.

Učinak viagre® temelji se na kočenju kemijske tvari, fosfodiesteraze. Ta se tvar, međutim, ne na-

60


laži samo u spolnim organima, već i u oku te,

premda zasad neprovjereno, zacijelo i u mnogim

drugim organima, na što upućuju mnogovrsne

popratne pojave. Smetnje vida, otekline sluznica i proljevi smatraju se najčešćim popratnim pojavama koje su kod redovite uporabe zabilježene u 11 do 1 7 posto slučajeva. Pri povećanju doziranja na dvostruku dopuštenu maksimalnu dozu u 45 posto slučajeva zamijećene su smetnje vida. Daljnje smetnje su pad krvnog tlaka, što kod srčanih bolesnika opominje na oprez. Tvrtka koja proizvodi lijek u svojim bilješkama navodi više od 100 različitih popratnih pojava koje se odnose na gotovo cjelokupni organski sustav, ali su navodno tako malih razmjera da se spominju samo reda radi. Ukratko, može se reći da mnogobrojne popratne pojave viagre® zabranjuju preporuku ako se t ime treba otkloniti smetnja potencije izazvana snižavanjem kolesterola. Budući da viagra®, osim toga, ne može iznova pokrenuti ugaslu spolnu funkciju, nego samo može pojačati i produžiti onu još postojeću, mnogobrojne popratne pojave potaknule bi me kao liječnika da svoje pacijente odvratim od uporabe toga lijeka.

Oprez kada

viagrom® treba

liječiti smetnju

potencije izazvanu

snižavanjem

kolesterola.

c) Mineralokortikoid aldosteron Steroidni hormon aldosteron također sadrži kolesterol kao glavni sastojak i regulira razinu minerala u krvi. Doduše, u svojemu svojstvu hormona stresa steroidni hormon kortizol znatno utječe

61


na kolanje i uzajamni odnos kalija i natrija, a Snižavanjem aldosteron služi kao središnja upravljačka instan-

kolesterola remeti čija za sve minerale (elektrolite), kako na podru-se ravnoteža čju makroelemenata, tako i na području eleme-

minerala. nata u tragovima. Poremećaj te tako važne ravnoteže minerala zbog snižavanja razine kolesterola i time uvjetovana promjena u njihovoj koncentraciji nisu istraženi, ali su već teoretski zabrinjavajući.

d) Žučne kiseline Pretežni dio kolesterola proizvedenog u jetrima potreban je žučnim kiselinama koje se sa žuči izlučuju u crijevo. Ondje reguliraju probavu ma-

Preniska razina sti, omogućuju resorpciju masti i brinu se za kolesterola redovitu stolicu tako što znatne količine žuči pre-

prouzročuje tvaraju u supstanciju "koprosterin" koja potiče začepljenja, stolicu. Premalo kolesterola stoga dovodi do sma

njivanja proizvodnje žuči i do smanjivanja proizvodnje koprosterina s posljedicom tromosti crijeva (začepljenja) vrlo različitih razmjera.

e) Vitamini C i D Vitamin C i vitamin D izravno su povezani s kolesterolom:

• vitamin C je hranjiva tvar za kortizol s temeljnom supstancijom kolesterolom;

• vitamin D se sastoji od kolesterola, a glavna mu je zadaća izgradnja kostiju i zglobova.

Vitamin C pripada temeljnim supstancijama za tvorbu kortizola u nadbubrežnoj žlijezdi, koji se,

62


kako je poznato, sastoji od kolesterola. Vitamin C je glavni aktivator djelatnosti nadbubrežnih žlijezda te time proizvodnje steroidnih hormona koji se razvijaju iz kolestrola, tih temeljnih supstancija za duševne i tjelesne sposobnosti. Iz kolesterola pohranjenog u koži vitamin D se pod svjetlosnim zračenjem (sunčano svjetlo, dnevno svjetlo) preobražava u aktivni 7-dihidro-kolesterol. On ima odlučujuću važnost za izgradnju koštanog sustava. Nedostatak vitamina D prouzročuje gubitak kalcija u kostima, osteoporozu i rahitis. Sa snižavanjem razine kolesterola povezane su opasnosti nedostatne sinteze vitamina D, a time i opasnosti usporavanja rasta kostiju kod mladeži, osteoporoze i degenerativnih pojava na kostima kod odraslih.

Nedostatak vitamina D prouzročuje bolest kostiju.

f) Kolesterol, temeljna supstancija stanica Devedeset dva posto kolesterola pohranjeno je u stanicama. Kolesterol se dovodi do bilijardi stanica ljudskog tijela radi obavljanja njihovih funkcija i za njihov rast preko kolesterolskog LDL-lipoproteinskog kompleksa, dakle preko onoga oblika kolesterola koji "antikolesterolska mafija", usmjeravana od industrije, besmisleno prikazuje kao "loš" kolesterol. Takav sud o koleste-rolskom LDL-lipoproteinskom kompleksu koji u cjelokupnom, za život prijeko potrebnom metabolizmu igra tako važnu, odlučujuću ulogu, neznanstven je, pogrešan, lažan. Nerazumljivo je da preporuka znanstvenika o toj poslovno usmje-

Više od 90 posto kolesterola nalazi se u stanicama.

63


Niska razina

kolesterola

oslabljuje funkcije

stanica i obrambeni sustav.

Nema nijednog

dokaza da je

snižavanje razine

kolesterola

opravdano.

renoj besmislici ne nailazi ni na kakvu pozornost. Budući da kolesterol preuzima upravljanje staničnim funkcijama, nimalo ne začuđuje što mnogi promatrači i statistike izvješćuju o porastu malignih deformacija kod medikamentoznog snižavanja razine kolesterola. Svako snižavanje razine kolesterola znači slabljenje redovitih funkcija stanica i imunosnog sustava te može prouzročiti teške poremećaje zdravlja. Veći krug ljudi upoznao se s teškim, djelomice smrtonosnim posljedicama medikamentoznog snižavanja kolesterola u kolovozu 2001. nakon povlačenja lipobaya®, lijeka za snižavanje kolesterola tvrtke Bayer, i to je širom svijeta pobudilo veliku pozornost. Prikaz oštećenja izazvanih tim lijekom i njihovih uzroka bio je u medijima, kao i obično, difuzan, fantastičan, nejasan, neznanstven, i l i, ukratko rečeno, svodio se na "besmisleno brbljanje bez poznavanja stvari". Za opravdanje snižavanja kolesterola nema niti jedne jedine indikacije. Čak i urođena "hiperkolesterolemija", utemeljena na oštećenju stanica, ne može se liječiti lijekovima za snižavanje kolesterola. Stoga bih se u nastavku želio malo opširnije pozabaviti slikom te bolesti. Urođenu hiperkolesterolemiju već sam razmotrio u svojoj Okružnici (str. 1 7 i 1 8) i zato ovdje još jednom ukratko navodim samo najvažnije činjenice:

Urođena hiperkolesterolemija je bolest koja nema nikakve veze niti s proizvodnjom kolesterola niti s unosom kolesterola preko hrane. Naprotiv,

64


ona se sastoji od oštećenja stanica koje pate od nedostatka receptora za kolesterolski LDL-lipo-proteinskoi kompleks. Stanice ne mogu primiti kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks i iz njega uzeti dovoljno kolesterola koji im je prijeko potreban. Međutim, jetra i nadalje neograničeno proizvode kolesterol, pa razina kolesterola raste iz godine u godinu i doseže vrijednosti od 400 mg/dl do 1000 mg/dl i više. Zbog nedostatka receptora stanice ostaju nedovoljno opskrbljene kolesterolom i stoga prijevremeno podliježu malignim degeneracijama. Neprekidan i vrlo visok porast razine kolesterola u krvi prouzročuje difuz-ne i čvornate nakupine ponajprije u organima koji često zahtijevaju operativno odstranjenje. Taloženje kolesterola u krvnim žilama zamjećuje se, kao i u pokusu s kunićima, tek u završnom stadiju, ali ne u obliku aterosklerotičnih promjena, već kao širokopojasne, difuzne nakupine koje se uglavnom mogu lako odstraniti bužiranjem ili umetanjem stenta (mrežice). Ti pacijenti, prema mojim zapažanjima, ne umiru od ateroskle-roze, srčanog infarkta ili moždanog udara, već zbog ograničenja funkcije organa infiltriranih kolesterolom te razgranatog razvitka tumora zbog nedostatne opskrbe stanica kolesterolom. Srećom, ta urođena bolest pogađa samo 0,25 posto stanovništva i srećom su i razmjer obolijevanja, a time i povišenje kolesterola u krvi ograničeni, no u svim slučajevima doseže vrijednosti više od 400 mg/dl pa je lako moguće provesti

Nedostatna

opskrbljenost

kolesterolom

pospješuje

nastanak raka.

Nakupine

kolesterola u

žilama uglavnom

se mogu lako

otkloniti.

65


I kod urođene hiperkolesterolemije

lijekovi za snižavanje

kolesterola su besmisleni.

Glede kolesterola moral liječnika je

ponekad vrlo upitan.

66

Sažetak

Sažetak

Kao što smo vidjeli, kolesterol je temeljna supstancija stresnog hormona kortizola. Oslobađanjem energetskih supstancija glukoze i minerala, ponajprije kalija, postižu duševna i tjelesna postignuća. Glukoza je temeljna supstancija životne aktivnosti, i duševne i tjelesne. Kalij je vrlo važan za tonus i napetost cjelokupne muskulature, košta-nog sustava, srčanih žila i crijeva. On regulira i stabilizira funkciju srca i krvotoka. Kolesterol je temeljna supstancija spolnih hormona koji nisu odgovorni samo za vitalne akcije, već i za izgradnju bjelančevina u muskulaturi i koštanom sustavu.

Naposljetku, kolesterol je temeljna supstancija svih tjelesnih stanica. Njime se regulira i stabilizira život na svim područjima. On je tvar koja jamči životni vijek i propisnu diobu stanica te time štiti od malignih deformacija.

Metabolizam šećera upućen je na kolesterol.

Zašto svako snižavanje kolesterola prouzročuje ugrožavanje zdravlja? Smanjenje stresnog hormona kortizola izaziva snižavanje razine šećera u krvi te dovodi do slabosti mišića, tremora i često smrtonosne kome. Opadanje razine kalija osobito je opasno, jer već neznatan pad pouzročuje pad krvnog tlaka i slabljenje rada srca. Pad razine kalija među najčešćim je uzrocima smrti i treba ga se najviše pribojavati kod snižavanja kolesterola.

Premalo kortizola prouzročuje nedostatnu opskrbu šećerom.

67

razgraničenje od zdravih osoba s nešto povišenom razinom kolesterola. To ističem da bih anti-kolesterolskim fanaticima oduzeo izliku da su pretpostavili hiperkolesterolemiju kada su zdrave osobe s nešto povišenom razinom kolesterola liječili mjerama za snižavanje kolesterola. Treba imati na umu i to da lijekovi za snižavanje kolesterola kod te bolesti imaju malo učinka budući da pritom prava bolest, naime, nedostatak receptora u stanicama, i nadalje ostaje te se samo izaziva oštećenje jetara, kojim se postiže smanjenje proizvodnje kolesterola. I ta pomisao na oštećenje funkcije jetara, koje u svim slučajevima izazivaju preparati za snižavanje kolesterola, čini primjenu tih preparata opasnom, pogotovo stoga što dosad još nikada nije priopćeno u kojoj mjeri se može očekivati oštećenje funkcije jetara i ne javljaju li se i funkcionalna oštećenja drugih organa. Jednostavna provjera razine bjelančevina, elektrolita i hormona omogućila bi ispravan zaključak, ali medikamentozno liječenje za snižavanje kolesterola provodi se širom svijeta bez ikakve kontrole njegova učinka na metabolizam. Gotovo nevjerojatna i opravdana točka kritike moralnog držanja dotičnih liječnika!


Budući da je kolesterol stalno potreban svakoj stanici radi održavanja njezina života i njezine funkcije, snižavanje kolesterola ne prouzročuje samo smetnje u radu organa, već i maligne deformacije. Profesor VValli sa Sveučilišne klinike Mun-

Snižavanjem chen-GroShadern ustanovio je da su sve malig-kolesterola remeti ne bolesti posjedovale vrlo nisku razinu koleste-

se cjelokupni roia, da su stanice, dakle, bile nedostatno op-metabolizam. skrbljene kolesterolom. Pad razine spolnih hor

mona prouzročuje smetnje u izgradnji muskulature i koštanog sustava, a time i teške posljedice za opće tjelesne sposobnosti, no one su rijetko smrtonosne. Opadanje mineralokortikoida zbog snižavanja kolesterola uvijek je opasno budući da cjelokupni metabolizam gubi svojega upravljača.

68

3. POGLAVLJE

Kolesterol, oblici i vrijednosti u krvi

Oblici kolesterola

Kolesterol se ne može prenositi u krvi budući da je l ipid (mast) i stoga nije topljiv u vodi. Prenosiv postaje samo vezivanjem uz specijalnu bjelančevinu, protein, kako je opisano na str. 22 i 23. Vezivanje kolesterola obavlja se preko HDL-pro-teina i LDL-proteina. HDL-lipoprotein prihvaća kolesterol unesen hra- Lipoproteini nom i kolesterol što su ga odbacile stanice. Ne- prenose kolesterol jasno je u kolikoj mjeri HDL-lipoprotein vezuje u krvi. uza se nakupine kolesterola u organima i krvnim žilama (samo maksimalno jedan posto u pločicama), a iskazi o tome zasad su bez ikakve znanstvene osnove. Kolesterolom natovareni HDL-lipoprotein odlazi u jetra i ondje se cijepa, uglavnom radi stvaranja žučnih kiselina (više od 80 posto) i kolesterola.

LDL-lipoprotein, koji se razvija iz VLDL-lipopro-teina stvorenog u jetrima, prima kolesterol proizveden u jetrima (do 80 posto) da bi ga dopremio do bilijardi stanica ljudskog organizma. Višestruku uporabu kolesterola koji se prenosi preko LDL-lipoproteina, osobito radi razvitka stero-

69


LDL-lipoprotein

dovodi kolesterol

do stanica.

Za mnoge funkcije

stanica potreban

je kolesterol.

idnih hormona, odlučujućih za život, već sam opisao na str. 54 i 55. Sve stanice raspolažu specifičnim receptorom za LDL-lipoprotein, što im omogućuje da prihvate LDL-lipoprotein s njegovim tovarom kolesterola i otpreme ga u unutrašnjost stanice. U unutrašnjosti stanice izdvaja se kolesterol koji je prijeko potreban za mito-hondrije, a time i za rast i funkcioniranje stanica. Kolesterol je nadalje potreban za stanične stijenke, s jedne strane radi njihova zatvaranja, s druge strane pak da bi se osigurale mnogovrsne funkcije staničnih stijenki. Kolesterolski LDL-lipo-proteinski kompleks, pogrešno nazivan LDL-kole-sterol, brine se za osiguranje funkcija svih organa, za osiguravanje redovitog rasta stanica te s velikom vjerojatnošću, ali ne i sigurno dokazano, za sprječavanje malignih deformacija. Nedostatno objašnjenje značenja HDL-proteina i LDL-proteina, koje se često i svjesno ne pruža, pobudilo je predodžbu da postoje dva različita kolesterola. Nažalost, to pogrešno gledište šire i mnoge "zdravstvene centrale", čije znanstvene spoznaje ne pokazuju zabrinjavajuće praznine samo na tome području, te čine neizvjesnim njihovo pravo da nastupaju kao stručne ustanove. Neshvatljivo mi je kako je industriji margarina i farmaceutskoj industriji koja proizvodi lijekove za snižavanje kolesterola uspjelo predstaviti važan kolesterolski LDL-kompleks kao "loš" kolesterol i prevariti stanovništvo širom svijeta. Nepojmlj ivo mi je i da je tako velik broj liječnika

70

Vrijednosti kolesterola u krvi

tu besmislenu tvrdnju o štetnom učinku koleste-rolskog LDL-kompleksa prihvatio bez ikakve stručne provjere i uvažavanja znanstvenih činjenica. Uz zapanjujući nedostatak znanja, određenu ulogu igra i poslovno usmjereno razmišljanje, jer pogrešnom tvrdnjom da svaku odraslu osobu s razinom kolesterola iznad 200 mg/dl valja smatrati bolesnom te joj je potrebno liječenje, praktično se odraslo stanovništvo čitavog svijeta proglašava bolesnim i upućuje se na liječenje te se od njega stvaraju trajni pacijenti. Zbog toga još jednom valja istaknuti da gotovo cjelokupno odraslo stanovništvo (80—90 posto) pokazuje prosječnu vrijednost kolesterola od 250 mg/dl, dok vrijednosti do 350 mg/dl govore o znatnoj vitalnosti te ih treba pozitivno vrjednovati.

Kolesterolski LDL-

kompleks nije

"loš".

Vrijednosti kolesterola u krvi

U krvi se mjeri ukupni sadržaj kolesterola, sastavljen od LDL-kompleksa i HDL-kompleksa. Udio LDL-kompleksa u odnosu na HDL-kom-pleks iznosi otprilike 75 prema 25 posto. Ukupna vrijednost kolesterola kod odraslih širom svijeta iznosi prosječno 250 mg/dl, dok pri većim tjelesnim opterećenjima, zbog povećane proizvodnje kortizola, hormona stresa ovisnog o kolesterolu, koja je s time povezana, doseže više vrijednosti, otprilike između 300 do 350 mg/dl, po-

Odnos LDL-

kompleksa prema

HDL-kompleksu u

krvi iznosi 3:1.

71


Razina kolesterola

pri opterećenju

može narasti do

400 mg/dl.

nekad gotovo do 400 mg/dl. Odrediti 200 mg/dl i niže kao normalnu vrijednost, kako to č in i poslovna industrija, znači proglasiti cjelokupno odraslo stanovništvo bolesnim i uputiti ga na liječenje. Neshvatljivo je da takvu besmislicu, toliko štetnu za ljude, nekritički prihvaća tako velik broj liječnika.

Kod njemačkog stanovništva su ustanovljene ove vrijednosti kolesterola, čijoj se ocjeni glede gornje granične vrijednosti i indikacije za liječenje i ja priključujem:

Razina kolesterola

ovisi i o životnoj

dobi.

Dob Srednja vrijednost Gornja granič- Indikacija za liječenje

na vrijednost

10—19 175 mg/dl 230 mg/dl približno od 300 mg/dl



65—85 lagano opadajuća 330 mg/dl približno od 400 mg/dl

Uostalom: pri određivanju kolesterola, nažalost, beziznimo se previđa da razina kolesterola podliježe snažnim kolebanjima. To ćemo podrobnije rasvijetliti u sljedećem poglavlju.

72

4. POGLAVLJE

Promjenjivost razine kolesterola

Nerazumljivo je da se na tako značajna dnevna, djelomice znatna odstupanja u razini kolesterola ne obraća nikakva pozornost. To je moguće objasniti samo time da fanatičnim antikolesterolskim statističarima nedostaju primjerena temeljna znanja... ili da ih svjesno zanemaruju. Odstupanja u razini kolesterola uvjetovana su različitim potrebama za hormonima koji se tvore od kolesterola. Hormon stresa kortizol je lako Potreba za razumljiv primjer za to. Kortizol je kao hormon hormonima diktira stresa neprestano potreban u različitoj količini proizvodnju — ovisno o opsegu naših duševnih i tjelesnih kolesterola. opterećenja. Kod snažnih tjelesnih opterećenja potreba doseže dvostruku do deseterostruku polaznu vrijednost, a sukladno tome je visoka i potreba za kolesterolom iz kojega se tvori kortizol. Odstupanja u proizvodnji kolesterola ravnaju se, dakle, prema razmjerima naših aktivnosti, pa pojedinačno mjerenje razine kolesterola nema smisla niti nam pruža obavijest o prosječnoj vrijednosti kolesterola. Kod izloženih statistika, čija se ispitivanja protežu godinama, polazi se od vrijednosti kolesterola koje su utvrđene ili jedanput na početku i na kraju ispitivanja, ili su

73


Neredovita

mjerenja

kolesterola ništa

ne kazuju.

Oboljeli od raka

bez iznimke imaju

niske vrijednosti

kolesterola.

pak bile provjeravane jednom godišnje, il i, u najboljem slučaju, počivaju na tek nekoliko provjera kolesterola na godinu. Uz tako nedostatnu kontrolu svaki je statistički podatak neuporabljiv i širom otvara vrata manipulacijama i prijevarama.

Osim toga, valja imati na umu da sa životnom dobi raste i razina kolesterola da bi tek kod starij ih ljudi, otprilike nakon 60. godine života, iznova počela polagano padati. Tjelesna aktivnost, stres duševne i tjelesne naravi i različite bolesti povećavaju razinu kolesterola. Gladovanje, ciroza jetara i kronične nagrizajuće bolesti snižavaju razinu kolesterola. Profesor VValI i s Biokemijskog instituta Poliklinike GroShadern Minhenskog sveučilišta bez iznimke je kod oboljelih od raka nailazio na nisku razinu kolesterola, iznova znak da stanice za svoju funkciju i mogučnost redovite diobe trebaju dostatnu količinu kolesterola te da snižavanje može prouzročiti rak. Odstupanja u razini kolesterola, uvjetovana unosom hrane, kako je spomenuto, neznatna su te ih jetra tijekom deset do dvanaest sati izjednačuju prikladnom redukcijom ili povisivanjem sinteze kolesterola. Pojačanim unosom hrane razina kolesterola se može privremeno povisiti maksimalno za pet posto. Otpril ike podjednako veliko je i opadanje razine kolesterola kod nedostatka hrane, osim ako nije propisana dijeta dugotrajna gladovanjem, opasna po zdravlje. Time se, doduše, snižava i učinkovitost svih organa, tako da ni jetra ne mo-

74


gu više ispuniti svoju ujednačujuću funkciju u odnosu na kolesterol. Sadržaj kolesterola u prehrambenim namirnicama ne igra, dakle, nikakvu ulogu u razini kolesterola. Prvo, sadržaj kolesterola ne može se prehranom ni podignuti niti sniziti, a drugo, kratkoročni utjecaj od otprilike dva posto gotovo je neznatan. Nasuprot tome, prehrana igra važnu ulogu u stabiliziranju našega metabolizma. Znamo da duševna i tjelesna opterećenja izazivaju stres različite jačine, a pritom hormon stresa preko pohranjenih bjelančevina i stanica mobilizira supstancije za pružanje energije, poput glukoze i kalija. Naša prehrana bi stoga uvijek trebala biti usmjerena na stabiliziranje pohranjenih bjelančevina i kalija.

Za stabiliziranje pohranjenih bjelančevina najprikladniji su meso, riba i jaja, za pohranjivanje kalija vrijedne prehrambene namirnice su ponajprije voće i salate. Salate bi trebalo začiniti s dovoljno maslinova ulja ili ulja od pšeničnih klica, jer visok sadržaj vitamina E u tim uljima bitno pridonosi stabiliziranju staničnog sustava. Dodatno je nužno svakodnevno unošenje mlijeka ili mliječnih proizvoda, primjerice jogurta, zbog sadržaja minerala i kalcija. Ta temeljna prehrana — meso, voće i mliječni proizvodi — upravo je obvezatna da bismo se zaštitili od bolesti izazvanih nedostatnom prehranom.

Hrana tek

minimalno utječe

na razinu

kolesterola.

Zdrava prehrana

je važna za

metabolizam.

75

5. POGLAVLJE

Kolesterol i lažne statistike

Pogrešan prikaz u statistikama

Želio bih još jednom ukratko iznijeti kritične točke u svezi s ocjenom značenja kolesterola u različitim statistikama: a) Navedene statistike su izrađene po nalogu

industrije i manipulirane su sukladno njezinim željama.

b) Statistikama nedostaje bilo kakva znanstvena osnova.

c) Normalna vrijednost kolesterola u statistikama se prenisko postavlja i time se 80 posto Koja je vrijednost odraslog stanovništva proglašava bolesnim. kolesterola

d) Statistike se "lažiraju" sve dok se njihovi re- normalna? zultati ne usklade s poželjnim predodžbama industrije.

e) Statistike ne sadrže niti jedno jedino istraživanje o promjeni odnosa bjelančevina, uglji-kohidrata, hormona i elektrolita, upravljanih kolesterolom, tijekom liječenja lijekovima za snižavanje kolesterola.

f) Statistike ne uvažavaju niti jedan jedini od mnogobrojnih mogućih razloga za nastanak ateroskleroze, poput genetike, nikotina, viso-

77


Aterosklerozu ne prouzročuje visoka razina kolesterola.

Milijuni se troše na krivotvorene

statistike.

kog krvnog tlaka, dijabetesa, gihta, trajnog stresa, nedostatka bjelančevina i vitamina, a umjesto toga se odgovornost prebacuje na navodno previsoke vrijednosti kolesterola.

g) Stručnjaci za prehranu, koje opširno citiram na stranicama 80 i dalje, podatke iz statistika bez iznimke nazivaju "promidžbenom besmislicom koju širi industrija".

To su statistike s pomoću kojih farmaceutska industrija i industrija margarina provode antikole-sterolsku kampanju. Profesori Skrabanek, Apfel-baum, Immich, Holtmeier i mnogi drugi kompetentni znanstvenici upozoravaju na opasnosti tih statistika koje su, kako kažu, "tako dugo lažirane dok se nisu podudarile s poželjnim predodžbama industrije koja ih plaća". Premda kolesterol nema nikakve veze s razvitkom ateroskleroze, srčanog infarkta ili moždanog udara, a teoriju o lipidima svi stručni znanstvenici nazivaju "nevaljanom i besmislenom", industrija margarina i industrija lijekova za snižavanje kolesterola i nadalje pokušavaju prikazati kolesterol glavnim uzročnikom ateroskleroze i bolesti koje su s njom povezane. U tu svrhu one milijunskim iznosima financiraju izradu statistika kojima pokušavaju suzbiti objavljivanje znanstvenih činjenica, pri čemu im znatno pomažu mediji, ali, nažalost, i velik dio nekritičnih liječnika. Na simpozijima koje sponzorira "antikolesterolska mafija" ili na zasjedanjima radi dodjele Nagrade "Heinrich VVieland" što ju je za svoje svrhe ute-

78


meljila industrija margarina — uostalom, to je nečuvena zlouporaba imena glasovitog znanstvenika — kontroverzne rasprave se sprječavaju ili zabranjuju, kako sam to u posljednje tri godine i sam doživio na četirima simpozijima što su u Munchenu održani o toj temi. Želio bih spomenuti jednu od tih izopačenih statistika, koja se naziva "preventivnom studijom" budući da je prouzročila mnogo zla, ali je, unatoč njezinoj površnosti i besmislenosti tvrdnji koje navodno dokazuje, svi antikolesterolski fanatici iz sveg glasa hvale kao "dokaz stoljeća". Riječ je o studiji 4-S (skandinavska studija Simvastin, v. str. 10 i 11) koja propagira lijek za snižavanje kolesterola, što ga proizvodi američka tvrtka Merck Sharp & Dohme. Tu je studiju dotična tvrtka pokrenula, organizirala, platila i nadzirala u vlastitim laboratorijima, iz čega jasno proizlazi da je trebalo ispuniti unaprijed propisane poželjne predodžbe. U tome se smislu "studija" i razvijala. Kao kirurg koji je operirao više od 1000 oboljelih s aterosklerotičnim začepljenjima krvnih žila, ni u jednom jedinom slučaju nisam vidio spomena vrijedne naslage kolesterola u staničnim izraslinama na unutarnjim stijenkama njihovih žila i procesima s brazgotinama. S anatomi-ma Stehbensom i Kaltenbachom, među ostalima, zastupam mišljenje da naslage kolesterola u aterosklerotičnim promjenama stijenki žila iznose maksimalno jedan posto te se ne mogu optuživati za razvitak aterosklerotičnih promjena.

Suzbijaju se kontroverzne rasprave o temi.

Aterosklerotične ploče gotovo su bez kolesterola.

79


Stopa smrtnosti od

srčanog infarkta

nije se smanjila

zbog snižavanja

kolesterola, već

zbog bolje

kirurške terapije.

Kada se na nekim stranama tvrdi da je u industrijskim zemljama opao broj smrtnih slučajeva izazvanih srčanim infarktom, to je točno, ali nema nikakve veze s liječenjem lijekovima za snižavanje kolesterola. Smanjenje broja smrtnih slučajeva od srčanog infarkta počiva na kirurškim mogućnostima liječenja s pomoču bužiranja, umetanja stenta (mrežice). Zahvaljujući tome, od 1 75.000 oboljelih od srčanog infarkta u Njemačkoj je 1999. godine spašeno 100.000 bolesnika. Priznate uzroke ateroskleroze podrobnije ću prikazati u 6. poglavlju. Prije toga do riječi trebaju doći znanstvenici sa svojim vrjednovanjem kolesterola i svojom kritikom statistika.

Tvrdnje znanstvenika o ocjeni i prikazu kolesterola u statistikama

O vrjednovanju kolesterola i ocjenama statistika navest ću iskaze ovih znanstvenika:

Poznati

znanstvenici

upozoravaju na

opasnost od

dijaboliziranja

kolesterola.

profesora dr. M. Apfelbauma, Sveučilište u Parizu; profesora dr. M. Bergera, Sveučilište u Diissel-dorfu, Odsjek za metabolizam i prehranu; profesora dr. D. Borgersa, Znanstveni centar za društvena istraživanja, medicinu, epidemiologiju, Berlin; dr. C. Glaeskea, glasnogovornika Saveza bolesničkih blagajni za službenike; profesora dr. VV. Hartenbacha, Sveučilište u Munchenu i Main-zu; profesora dr. J. Holtmeiera, Sveučilište u Frei-

80

Zaključci znanstvenika

burgu; profesora dr. H. Immicha, St. Peter-Ording (stručnjaka za ocjenu statistika); profesora dr. M. Kaltenbacha, Sveučilište u Frankfurtu na Maini; profesora dr. T. B. Nevvmana, Sveučilište u San Francisku; profesora dr. P. Skrabaneka, Sveučilište u Dublinu; profesora dr. W. E. Stehbensa, Sveučilište u Wellingtonu, Novi Zeland; dr. med. oec. troph. N. VVorma, Munchen.

Podudarni zaključci stručnjaka • Normalna vrijednost kolesterola (prosječna

vrijednost) kod odraslih: 250 mg/dl, a ne 200 mg/dl.

• Uzroci ateroskleroze: nasljedna sklonost, nikotin, visoki krvni tlak, dijabetes, giht, trajni stres.

• Ateroskleroza je očvršćenje stijenki krvnih žila zbog bujanja vezivnih stanica. Udio kolesterola iznosi maksimalno jedan posto.

• Kolesterol ne utječe na razvitak ateroskleroze ili srčanog infarkta.

• U eksperimentima na životinjama kolesterol je opovrgnut kao uzrok ateroskleroze.

• Jetra stvaraju i upravljaju kolesterolom. Povi-sivanje ili snižavanje razine kolesterola preko hrane moguće je samo kratkoročno i maksimalno za pet posto.

• Sud o statistikama: neznanstvene, lažirane, pune trikova, prikrivene, neisitnite, usmjeravane od industrije, plaćene s više od 100 milijuna dolara po statistici i, sukladno tome, manipulirane.

Ateroskleroza

nastaje zbog

pušenja, visokog

krvnog tlaka,

kostobolje i

trajnog stresa.

jetra odlučuju

koliko će

kolesterola

proizvesti.

81


Želio bih još jednom istaknuti da zastupam eksperimentalno usmjerenu školsku medicinu te da, prema mojemu mišljenju, epidemiologija (statistika) nije znanstvena disciplina. Njezinu zadaću vidim u tome da znanosti pruži poticaje za provjeru uočenih zapažanja, a ne da zapažanja prikazuje kao konačnu spoznaju. U nastavku slijedi sučeljavanje ozbiljne znanosti i pseudoznanosti statističara s pregledom radova navedenih znanstvenika uz skiciranje njihovih zaključaka.

Tvrdnje profesora dr. M. Apfelbauma, Pariz Vodeći stručnjak za prehranu u Francuskoj, profesor Apfelbaum, skovao je rečenicu: Tko nema urođenu bolest kolesterola, ne treba se brinuti za razinu svojega kolesterola, jer je svako snižavanje ukupnog kolesterola štetno. Kada neka djevojka u Francuskoj ode ginekologu da bi joj propisao pilulu, najprije joj se, tvrdi Apfelbaum, mjeri razina kolesterola. To je apsurdno već stoga što je medu 20 milijuna francuskih žena u dobi do 55 godina samo 300 slučajeva

Unatoč višim koronarnih srčanih bolesti, dakle zanemariv broj. vrijednostima Profesor Apfelbaum svraća nadalje pozornost na kolesterola, u činjenicu da je broj smrtnih slučajeva zbog ko-

Francuskoj manje ronarne srčane bolesti u Francuskoj trostruko niži ljudi umire od nego u SAD-u ili u Velikoj Britaniji, premda su

koronarnih srčanih serumske vrijednosti kolesterola u tim zemljama bolesti, otprilike podjednako visoke, u Francuskoj čak i

nešto više.

82


Od koronarne srčane bolesti u Belfastu godišnje umire četiri puta više ljudi nego u Toulouseu, a da ne postoje vjerodostojni razlozi za to. Kod Japanaca se iz godine u godinu povećava unos zasićenih masnih kiselina i kolesterola, ali smrtnost od koronarnih srčanih bolesti ne raste sukladno tome, već se, naprotiv, znatno smanjuje.

Posao s fantastičnom "hipotezom o kolesterolu" u SAD-u se penje na 40 milijardi dolara godišnje.

I profesor Apfelbaum ističe da unošenje kolesterola preko hrane nema nikakvog utjecaja na razinu kolesterola te da dobro funkcioniranje regu-lacijskog mehanizma osigurava da prekomjerni unos kolesterola u roku od četiri do pet dana dovede do primjerene redukcije vlastite sinteze u jetrima; obrnuto, kod preniskog unosa kolesterola u roku od četiri do pet dana za nadoknadu se pojačava vlastita sinteza. To su zamijetili svi znanstvenici i često dodaju da je sasvim svejedno pojedemo li svakoga dana jedno jaje ili tri jaja. Ja to mogu potvrditi budući da prema mojim opsežnim istraživanjima (usp. literaturu "Početnica za opekline") konzumiranje jaja ne utječe na razinu kolesterola, niti kod žena ni kod muškaraca — naprotiv, jaja su prehrambene namirnice najbogatije hranjivim tvarima, mineralima i vitaminima.

Na lijekovima za snižavanje lipida zarađuju se milijarde.

Za razinu kolesterola nevažno je koliko jaja jedemo.

83


Opasno je snižavanje razine

kolesterola na razinu

ispod 200 mg/dl.

Gotovo svi odrasli proglašeni su

bolesnima.

Tvrdnje profesora dr. M. Bergera, Diisseldorf Berger oštro kritizira neznanstveni postupak statističara. Predbacuje im da opsjenjuju ishitrenom hipotezom iznoseći tvrdnje:

• Kolesterol iz hrane povisuje kolesterol iz krvi. • Povišeni kolesterol u krvi prouzročuje koro

narne srčane bolesti. • Snižavanje kolesterola u krvi sprječava koro

narne srčane bolesti. Na tu zaglupljujuću hipotezu epidemiologa, kojoj nedostaje svaka znanstvena osnova, može se samo istaknuti da bi se provjerom "smisla, znanstvene vrijednosti i opasnosti" takvih publikacija liječnici morali upoznati s istinom. Zahtjev što ga je "Europsko društvo za aterosklerozu" uputilo liječnicima, da razinu kolesterola cjelokupnog stanovništva snize ispod 200 mg/dl, neodgovoran je i opasan.

Kada je pročitao taj besmisleni zahtjev Europskog društva za aterosklerozu, prvo mu je na um pala misao da je time cjelokupno stanovništvo, najmanje 85 posto svih ljudi starijih od 40 godina, odjednom postalo pacijentima. Sažeto, njegovo mišljenje glasi:

Osamdeset do devedeset posto svih žena i muškaraca iznad 40. godine života imaju vrijednosti kolesterola znatno iznad 200 mg/dl (prosječna vrijednost oko 250 mg/dl), kako potvrđuju svi ozbil jni znanstvenici. Ako bismo zahtijevali spuštanje vrijednosti kolesterola na 200 mg/dl i niže, time bismo zapravo cjelokupno odraslo stanov-

84


ništvo izložili tome pogrešnom liječenju. Ta terapija nije samo beskorisna, već je i vrlo opasna po zdravlje. O tome treba žurno informirati liječnike.

Tvrdnje profesora dr. Dietera Borgersa, Berlin U Borgersovim radovima nailazimo na opsežnu karakterizaciju "prijevare" što je provodi antiko-lesterolska liga, a njezine najznačajnije pokretače valja tražiti u američkoj farmaceutskoj industrij i. Borgers opisuje netočnosti u statistikama koje, organizirane mili junskim iznosima, preplavljuju svijet, a njihova primitivnost potiče Borgersa na primjedbu: "Stanje stvari nabacuje pitanje kako je moguće da se nepotpuno i oskudno znanje o kolesterolskoj hipotezi u SAD-u smatra dostatnom osnovom, dok ozbiljne i znanstveno razrađene hipoteze ne nalaze pristup do mjera pre-vencijske politike. Tako je preko obmanjujuće, poslovno usmjerene promidžbe izrastao pravi 'ko-lesterolski svijet' koji prožima čitavo društvo i praktičnu medicinu". Zapanjen, Borgers se okreće protiv luđačkog zahtjeva da se svim odraslim ljudima u Njemačkoj zakonski propisanim testovima odredi razina kolesterola u krvi, kako to, primjerice, čini profesor Schvvandt. Podjednako ogorčeno opisuje promidžbeno pogrešno vrjednovanje razine kolesterola u krvi, kojim se gotovo cjelokupno odraslo stanovništvo (više od 80 posto) proglašava "bolesnicima zbog prehrane" kojima je potreban doživotni liječnički nadzor.

Američki farmaceutski koncerni predvode antikolesterolsku kampanju.

Hipoteza o kolesterolu prožima čitavu praktičnu medicinu.

85


Borgers iznosi cijelu promidžbenu, poslovno us-

Snižavanje mjerenu luđačku zamisao sa svim pojedinostima kolesterola svima te se čovjek pita kada će se uključiti pravni sek-

znači svjesno tor jer, rečeno malo pojednostavnjeno, rezultat ugrožavanje traženog općeg snižavanja kolesterola znači svje-

zdravtja sno prouzročen, ozbiljan i kroničan poremećaj pučanstva, ljudskog zdravlja.

Tvrdnje dr. G. Glaeskea Valja spomenuti njegovo predavanje na 12. svjetskom kongresu kardiologa u Berlinu 1994., na kojemu je izjavio, između ostalog, da se statis-

Snižavatelji lipida tički ne može utvrditi nikakvo smanjenje srčanih ne smanjuju stopu udara uzimanjem lijekova za snižavanje lipida. 1

srčanih udara. Tvrdnja da snizitelji lipida (lijekovi za snižavanje kolesterola) omogućuju izbjegavanje srčanih udara "prilična je besmislica". Glaeske je upozorio na opasno obmanjivanje i zbunjivanje stanovništva pogrešnim prikazom vrijednosti kolesterola.

Tvrdnje profesora dr. VValtera Hartenbacha, Miinchen, Mainz Ovdje bih želio još jednom ukratko sažeti svoje radove o temi kolesterola: U 30 godina istraživačkog rada u vlastitim laboratorijima autor je na više od 6000 pacijenata provjerio, između ostalog, razinu bjelančevina, hormona i elektrolita u krvi, dakle onih metaboličkih supstancija koje se razvijaju iz kolesterola ili su s njime usko povezane. Uspio je dokazati da je

86


kortizol najznačajniji hormon stresa i da njegov razvitak iz kolesterola ističe važnost kolesterola u upravljanju i održavanju životnih procesa. Na više od 1000 pacijenata s bolestima srčanih žila koje je operirao, uspio je dokazati da se kolesterol ne može povezati s razvitkom ateroskleroze ili srčanog infarkta te da se aterosklerotične ploče ne sastoje od naslaga kolesterola, već da udio kolesterola iznosi maksimalno jedan posto.

Kolesterol upravlja našim životom i održava ga.

Tvrdnje profesora dr. J. Holtmeiera, Freiburg U njegovoj knjizi "Zdrava prehrana uz uvažavanje metabolizma kolesterola" nalazi se opširan pregled o značenju kolesterola. Holtmeier upozorava na to da je glasoviti patolog profesor Be-neke s pravom nazvao kolesterol "prasupstan-cijom svega ljudskog života". Kolesterol se nalazi u svim staničnim česticama — tvori, dakle, bitan sastavni dio svake stanice te se čovjek pita, kaže Holtmeier, kako to da tako životno važna supstancija izaziva bolest.

Opsežna mjerenja što ih je Holtmeier proveo pokazuju — kao i kod svih znanstveno ozbil jnih autora — da razina kolesterola kod odraslih iznosi oko 250 mg/dl (prosječna vrijednost). Odstupanja naznačuju osobne inačice koje su uvjetovane različitim opterećenjima te moraju biti uzete u obzir kod svake pojedine osobe. Prema Holtmeieru, kolesterol dokazano nema nikakvog utjecaja na razvitak ateroskleroze ili srčanog infarkta. Glede pokusa sa životinjama, na

Kako životno važna supstancija izaziva bolest?

87


U pokusima na

životinjama kunići

su otrovani

kolesterolom.

Višak kolesterola

najprije se taloži u

organima, ne u

žilama.

koje se kao dokaz poziva "antikolesterolska mafija", Holtmeier upozorava da su ispitivane životinje, bez iznimke biljožderi, bile doslovce trovane kolesterolom. Tako, primjerice, neprestano spominjani kunić normalno ima vrijednost kolesterola od 45 mg/dl (1,17 mmol/l) te je tako dugo tovljen kolesterolom dok mu razina kolesterola nije dosegnula oko 1200 mg/dl. To bi kod čovjeka odgovaralo razini kolesterola od oko 7000 mg/ dl, a to je vrijednost na koju ne nailazimo čak ni kod najtežeg oblika urođene ljudske hiperkole-sterolemije i koja bi smjesta izazvala smrtonosnu insuficijenciju svih organskih funkcija zbog pretjeranog taloženja kolesterola. Zanimljivo je također da je kod kunića zbog povišenja kolesterola najprije zamijećeno taloženje kolesterola u organima. Tek nakon što je ekstremno povišenje kolesterola izazvalo infiltraciju kolesterolom svih organa, u završnom su stadiju bile pogođene i stijenke krvnih žila. Ta vrsta taloženja kolesterola nema, međutim, ni najmanje veze s ljudskom aterosklerozom, ni u etiologiji ni u histološkom nalazu. Ljudska ateroskleroza sastoji se od bujanja stanica unutarnjih stijenki sa zadebljanjima vezivnog tkiva, pri čemu naslage kolesterola iznose maksimalno jedan posto. Holtmeier upozorava i na to da prehrana preko vlastite regulacije sinteze kolesterola ne utječe na razinu kolesterola. Statistike koje kolesterolu nastoje pridati značenje u razvitku ateroskleroze ili srčanog infarkta, tvrdi Holtmeier, manipulira-

88


ne su te on oštro osuđuje "posao sa zdravljem

stanovništva" koji se pritom razabire.

Tvrdnje profesora dr. H. Immicha, St. Peter-Ording Profesor Immich akribijski analizira statistike o važnosti kolesterola i koronarne ateroskleroze (ovapnjenje srčanih krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić). Rezultati te analize u nastavku su skicirani u najvažnijim zaključcima. Studija U. D. Framinghama, koju je 1950. pokrenuo američki Kongres, trebala je dokazati da povišeni kolesterol pospješuje razvitak koronarne ateroskleroze. Priopćene vrijednosti za godine 1952., 1954., 1956. i 1958. pokazale su već različito vrjednovanje graničnih vrijednosti. Godine 1964. prešućeni su podatci otprilike 5000 probanada (testiranih osoba). Američki predsjednik Nixon obustavio je 1969. financiranje Fra-minghamove studije. Profesor Immich je 1987. uspio dobiti uvid u izvorne podatke studije. Srednje vrijednosti kolesterola za koronarnu atero-sklerozu bile su neznatno više nego kod zdravih, a kod drugih skupina s 235 mg/dl (6,11 mmol/l) (bolesnici) prema 242 mg/dl (6,29 mmol/l) (zdravi) čak znatno niže nego kod zdravih. U pet od sedam ispitanih skupina muškaraca i u svih sedam skupina žena podudarale su se vrijednosti kolesterola kod ispitanika s koronarnom aterosklerozom i zdravih. Immich to komentira: "Fra-minghamova doktrina, dakle, nema oslonac u

Vrijednosti

kolesterola

jednake su kod

osoba s

koronarnom

aterosklerozom i

bez nje.

89


Činjenice koje

govore u korist

kolesterola svjesno

se prešućuju.

Neke su studije od

samog početka

neznanstveno

utemeljene.

izvornim podatcima. Povišena razina kolesterola ne povisuje incidenciju koronarne aterosklero-ze!!!"

Pokretači Framinghamove studije već su 1960. godine znali, zgraža se profesor Immich, da se kod žena nije uspjela dokazati uzajamna povezanost između kolesterola i koronarne ateroskle-roze. Pa ipak su tu činjenicu (svjesno) prešutjeli i t ime priredili ženama suvišnu brigu i mnogo patnje.

Pri provedbi 60 studija o dijeti Immich utvrđuje da nijedna studija nije dala rezultate. Dijeta ne utječe niti na razinu kolesterola niti na incidenciju koronarne skleroze. Immich nadalje izvješćuje o studiji Clofibrat. Clo-fibrat je lijek za snižavanje kolesterola. Budući da su ukupni mortalitet i smrtnost od raka nakon uzimanja toga lijeka znatno porasli, studija je nakon četiri godine prekinuta, a uporaba clo-fibrata je zabranjena.

Od studija o lijekovima za snižavanje kolesterola, koje Immich žigoše kao neozbiljne, osobito ističe već više puta citiranu skandinavsku studiju (4-S) o simvastatinu, koja je već u zamisli neznanstvena jer pacijenti velikim dijelom nisu bili randomizirani (tj. odabrani prema čistom načelu slučajnosti) te stoga ne dopušta znanstveno valjane zaključke.

Sličnom oštrinom Immich kritizira i studiju VVOS koja "domišljatim krivuljama" prikriva bitne nalaze.

90


Immich svoje provjere zaključuje riječima: "Manifestacija koronarne ateroskleroze genetički je determinirana. Povišene vrijednosti kolesterola nisu uzrok koronarne ateroskleroze. Zbog toga su intervencije beskorisne!"

Tvrdnje profesora dr. M. Kaltenbacha, Frankfurt Profesor Kaltenbach je kardiolog i zastupa ista gledišta o razvitku ateroskleroze i srčanog infarkta kao i svi znanstvenici navedeni u ovom poglavlju.

Prema profesoru Kaltenbachu, promjene na krvnim žilama kod ateroskleroze sastoje se od proli-ferirajućih, fibromuskularnih stanica stijenki žila s prekomjernim zadebljanjima stijenki krvnih žila. Udio masti u promjenama iznosi maksimalno pet posto, a udio kolesterola čak niti jedan posto. Predodžbu o aterosklerozi kao o bolesti taloženja kolesterola treba smatrati prevladanom (vrlo umjeren iskaz). Svojim eksperimentalnim istraživanjima na životinjama on dolazi do istog rezultata kao Holtmei-er i Stehbens. Tek je pretjerano toksično tovljenje životinja kolesterolom s 45 mg/dl (kunići) na 1200 mg/dl izazvalo lipoidozu svih organa, a tek nakon toga i taloženje kolesterola u stijenka-ma žila, ali ravnomjerno, po svim odsječcima žila, a ne ograničeno kao kod ateroskleroze. Kaltenbach zaključuje svoja zapažanja: "Kolesterol ne može biti preduvjet za ravitak ateroskleroze."

Koronarna

ateroskleroza

uvjetovana je

nasljeđem.

A terosklero tične

naslage sastoje se

od stanica stijenki

žila.

91


Rezultate studije o simvastatinu treba

provjeriti.

Pri ispitivanju epidemioloških podataka (statistika) ni Kaltenbach nije našao uporabiva uporišta za djelovanje kolesterola na razvitak ateroskle-roze i srčanog infarkta. Čak i najnovija studija 4-S o navodno pozitivnom učinku lijeka simvasta-tina, koju neki epidemiolozi i znanstveno nedovoljno izobraženi liječnici toliko ističu, upućuje na malu važnost navodno znanstveno dokazanog porasta "vjerojatnosti preživljavanja" s 97,9 na • 98,5 posto nakon uzimanja lijeka. Takav rezultat je praktično beznačajan, a zaključcima koji se iz njega izvlače potrebna je provjera. Zabrinutost izaziva i činjenica da je tu skupu studiju financirala i u svojemu vlastitom laboratoriju usmjeravala američka tvrtka Merck Sharp & Doh-me te da su klinički nadzor i utvrđivanje uzroka smrti velikim dijelom obavile obitelji pacijenata, -medicinske sestre i bolničari te liječnici bez kardiološke izobrazbe, i to na temelju mrtvozornič-kog nalaza, čija stopa dijagnostičkih pogrešaka !' općenito iznosi 70 posto.

Snižavanje kolesterola nema praktične koristi.

Tvrdnje profesora T. B. Nevvmana, San Francisco Profesor Nevvman je stručnjak za procjenu različitih programa za prevenciju kolesterola te zaključuje: "Korist od snižavanja kolesterola je teorijski model koji praksa ne potvrđuje." To je otmjeno tumačenje mnogovrsnih i često smrtonosnih opasnosti od snižavanja kolesterola. Profesor Nevvman jasno prikazuje slabe strane

92


statistika koje predstavnici hipoteze o kolesterolu prešućuju. On izlaže u kojemu se izokrenutom obliku prezentira "Finska multifaktoralna studija o prevenciji" koja bi trebala služiti kao dokaz korisnosti snižavanja kolesterola, premda iz studije proizlazi upravo suprotan zaključak. Prethodna najava pokretača studije glasila je: "Medika-mentoznim snižavanjem razine kolesterola moguće je sniziti rizik od srčanog infarkta za 45 posto." Prethodna najava je slobodno izmišljena tvrdnja bez prethodne znanstvene ili statističke provjere. Unatoč svim naporima da se ispune želje nalogodavca studije, pokazala se potpuno pogrešnom kalkulacijom. Studija je donijela zastrašujuću opomenu od opasnosti svakog snižavanja razine kolesterola i kod skupine koja je liječena lijekovima za snižavanje kolesterola pokazala trostruko veću smrtnost od srčanog infarkta u odnosu na kontrolnu skupinu koja nije liječena. I ukupan broj smrtnih slučajeva kod liječene je skupine bio za trećinu viši od kontrolne skupine.

Daljnju statistiku koju navodi Nevvman, financirao je američki "National Heart, Lung and Blood Institute", a obuhvaćala je provjeru 650.000 ljudi (inscenirana opsjena velikim brojkama) sa 70.000 smrtnih slučajeva. Već zbog načina svoje podjele na 19 odvojenih studija i neizdvajanja različitih poznatih opterećenja krvnih žila, kao što su nikotin, alkohol, visoki krvni tlak, trajni stres zbog kronične bolesti, duševno ili tjelesno

Rezultati studije izokreču se u svoju suprotnost.

Nakon snižavanja razine kolesterola od srčanog je infarkta umrlo više, a ne manje osoba.

93


Niska razina

kolesterola ne

porodužuje

očekivani životni

vijek.

Znanost zahtijeva

temeljna etička

načela.

prenaprezanje itd., ta statistika ne dopušta znanstveno valjane zaključke. Prejednostavno je i zbog toga neznanstveno, kaže Nevvman, provoditi statistička istraživanja tako da se kod jedne skupine ljudi razina kolesterola spusti, a kod usporedne skupine, koja služi za kontrolu, to se propusti učiniti te se kao jedina znanstvena kontrola provodi provjera smrtnih slučajeva koji su uslijedili tijekom godina. Nema daljnjih mjerenja vrijednosti kod tih statistika. Čak se i mjerenje vrijednosti kolesterola ograničava na pojedinačna ispitivanja, u mnogim statistikama koje se ističu kao posebno dragocjene na samo jedno mjerenje u godini, ponekad čak i na samo jedno jedino mjerenje na početku i na kraju višegodišnjeg (petogodišnjeg) razdoblja promatranja. Niti jedna jedina znanstveno potkrijepljena statistika, kako je utvrdio Nevvman, ne može potvrditi utjecaj snižavanja kolesterola na razvitak ate-roskleroze ili koronarne srčane bolesti ili pak na produljenje očekivanog životnog vijeka. Buduči da je kolesterol temeljna supstancija za mnoge životno prijeko potrebne tvari, ponajprije za steroidne hormone koji, između ostalog, reguliraju koncentraciju bjelančevina, ugljikohid-rata i minerala u krvi, provjera djelovanja snižavanja kolesterola zahtijeva barem istodobnu kontrolu vrijednosti hormona, bjelančevina i minerala. Ali to zahtijeva medicinsko znanje, velika i dugotrajna odricanja i ozbiljno moralno stanovište o znanstvenom radu.

94


Helsinška studija srca I. i II. potiče na razmišljanje slično kao finska studija. Objavljena 1987. godine, helsinška studija srca I. i II. ne pokazuje nikakve razlike u broju smrtnih slučajeva od koronarne srčane bolesti između skupine liječene lijekovima za snižavanje kolesterola i neliječene skupine. Međutim, iznenađujuća je bila činjenica da je kod medikamentozonog snižavanja kolesterola zabilježen 40-postotni porast nekoronar-nih smrtnih slučajeva i 20-postotni porast ukupne smrtnosti.

Druga Helsinška studija srca, objavljena 1993. godine, pokazala je kod skupine liječene lijekovima za snižavanje kolesterola čak i porast smrtonosnih i nesmrtonosnih srčanih udara i ukupne smrtnosti za 50 posto. Naknadna analiza uz studiju srca ukazala je na porast broja smrtnih slučajeva od raka za 43 posto. Porast broja smrtnih slučajeva od raka ne iznenađuje, jer je cjelokupnom staničnom sustavu dnevno potreban kolesterol te automatska posljedica snižavanja razine kolesterola mora biti poremećaj staničnih funkcija, iz čega se mogu razviti dege-nerativne promjene. U prilog tome govori i rad profesora VVallija s Biokemijskog instituta Poliklinike Grolbhadern Minhenskog sveučilišta, koji je ustanovio upadljivo nisku razinu kolesterola kod svih oboljelih od raka koje je ispitao. Svoja zapažanja o statistikama Nevvman zaključuje time da se ni iz jedne studije nije mogla razabrati korist od snižavanja kolesterola te da je

Zastrašujuči porast

stope smrtnosti od

lijekova za

snižavanje lipida.

Kolesterol

smanjuje opasnost

od raka.

95


porast ukupnog mortaliteta, vidljiv iz svih studija, dovoljan razlog kako bismo upozorili da "ne smijemo provoditi nikakvo snižavanje razine kolesterola".

Nevvman ukratko razmatra utjecaj prehrane na razinu kolesterola i ističe da se razina kolesterola ne može niti povisiti niti sniziti prehranom te da se s time povezane promjene postižu samo kratkoročno i maksimalno na području od oko pet posto.

Tvrdnje profesora dr. P. Skrabaneka, Dublin Skrabanek, čija je knjiga "Ludosti i pogrešni zaključci u medicini" objavljena na mnogim jezicima, ponajprije upozorava na činjenicu da je broj smrtnih slučajeva od srčanog infarkta vrlo različit u različitim zemljama i gradovima. U Danskoj, primjerice, dvostruko je veći nego u

Potrošnja masti i Belgiji, u Sjevernoj Irskoj triput je veći nego u stopa srčanih Grčkoj. U svim ispitanim zemljama očekivani

udara nisu životni vijek gotovo je potpuno jednak. Statistike uzajamno nekih autora mogu se smatrati nedopuštenim ob-povezane. manjivanjem kad tvrde, kao Ancel Keys, da zem

lje s niskom potrošnjom masti imaju niži mortalitet od srčanog infarkta nego zemlje s višom potrošnjom masti. Takve statističke mudrosti su pogrešne već i stoga što zemlje s općepoznatom visokom potrošnjom masti, poput Francuske Japana, imaju mnogostruko nižu stopu smrtnost od srčanog infarkta nego Amerikanci i Englez koji žive sa sviješću o kolesterolu.

96


Da se neprestano nabraja sve više rizičnih čimbenika za srčani infarkt ili rizika za razvitak ate-roskleroze — tako se, prema Skrabaneku, navodi 375 čimbenika — dokazuje nesigurnost u prikazu ateroskleroze. Dominantan je sada, kao i prije, nasljedni čimbenik, činjenica da je svaki čovjek pogođen aterosklerozom većeg ili manjeg intenziteta te da su neki čimbenici posebno opterećenje srca i krvožilnog sustava, ponajprije nikotin, visoki krvni tlak, alkohol, giht, dijabetes, trajni stres itd. Ali čak i tih nekoliko glavnih čimbenika koje bi trebalo uzeti u obzir i točno kontrolirati u svakoj ozbil jnoj statistici, epidemiolozi uopće ne provjeravaju ili pak to čine vrlo površno. Skrabanek ističe, kako je spomenuo i profesor Immich, zastrašujuće negativne rezultate Framing-hamove studije, koji su ga potaknuli na izjavu: "Gotovo ništa u medicini nije tako dobro dokazano kao bezuspješnost tih višekratnih intervencija da se kolesterol proglasi odgovornim za razvitak koronarne srčane bolesti." Od Skrabaneka potječe i doslovno navedeni zaključak o vrijednosti tako često citirane studije LRC: "Statistike su lažirane sve dok nisu odgovarale željama sponzora, jer studija je stajala 150 milijuna dolara i nije smjela završiti bez rezultata kao njezine prethodnice." Značajan je rezultat te opširne studije bio da je nakon 20 godina (!) kod pokusne skupine, koja je u međuvremenu progutala jedanaest tona eho-lestyramina, lijeka za snižavanje kolesterola, za-

Svatko tijekom života razvija aterosklerozu.

Statisitke se obrađuju sve dok se ne dobije željeni rezultat.

97


bilježeno 30 smrtnih slučajeva od srčanog infarkta prema 38 slučajeva kod neliječene skupine.

Znanstveno promatrano, ta je razlika jednaka nu-Snižavanje l i , pri čemu se kod liječene skupine kao dodatno

kolesterola može opterećenje pridružuje činjenica da se u njoj po-biti opasno po javilo znatno (!) više umrlih od raka nego u neli-

život. ječenoj kontrolnoj skupini.

Pušenje, visoki krvni tlak, giht i

šećerna bolest oštećuju krvne

žile.

Tvrdnje profesora dr. W. E. Stehbensa, Novi Zeland Profesor Stehbens je patolog i autor triju knjiga koje su prevedene gotovo na sve svjetske jezike. Nadalje, autor je više od 200 znanstvenih radova o kolesterolu, fiziologiji i funkciji arterijske stijenke. Kao svjetski poznat stručnjak profesor Stehbens se ogorčeno suprotstavlja tvrdnjama da je kolesterol navodno uzrok ateroskleroze, za što ne postoji ni najmanja znanstvena osnova. Prema njegovu mišljenju, ateroskleroza se javlja kod svakog čovjeka u različitom obliku te je, prema tome, genetski uvjetovana i počiva na obiteljskoj sklonosti. Tlak i pulsiranje krvi prouzročuju napuknuća u žilama, bujanje stanica i degenerativne promjene stijenki na mjestima najjačeg hidrodinamičkog opterećenja. Osim tih genetskih komponenata, kao uzrok ateroskleroze valja uzeti u obzir još nekoliko štetnih utjecaja na žile, ponajprije nikotin, visoki krvni tlak, dijabetes, giht i trajni stres. U svojim pokusima na životinjama Stehbens dolazi do istih rezultata kao i spomenuti istraživa-

98


či, naime, da samo ekstremno tovljenje životinja, sve do otrovanja kolesterolom, prouzročuje nakupljanje kolesterola u svim organima, a tek na kraju u žilama. Oštećenja na stijenkama krvnih žila životinja posve su drukčije naravi od aterosklerotičnih promjena kod čovjeka koje se sastoje od fibrocelularnih zadebljanja stijenki bez naslaga kolesterola vrijednih spomena. Ateroskleroza počinje već u fetusu i u djetinjstvu se dalje razvija unatoč početnim, vrlo niskim vrijednostima kolesterola. Težina ateroskleroze kod živog čovjeka nije mjeriva. Pokušaj da kao dokaznu mjernu vrijednost uzmemo pojavljivanje srčanog infarkta, prema mišljenju profesora Stehbensa, pogrešno je polazište. On s pravom ističe mnoge besmislice i površnosti statistika koje Sedamdeset posto onemogućuju vrijednosni sud o kolesterolu. I mr- smrtovnica tvozornikov sud počiva samo na pretpostavkama iskazuje budući da su dijagnoze iz njegova izvješća op- krivotvorene terećene stopom pogrešaka od oko 70 posto. U uzroke smrti. mnogim zemljama i moda diktira tumačenje uzroka smrti koji se navodi u izvješću mrtvozorni-ka. Gotovo svi smrtni slučajevi od srčanog infarkta u SAD-u se dijagnosticiraju kao posljedica koronarne srčane bolesti, premda je ta dijagnoza dokazano točna samo u najviše 65 posto slučajeva.

Profesor Stehbens često zaključuje svoja izlaganja rečenicom: "Hipoteza o lipidima nije samo nevaljana, već je i čista besmislica!"

99


Tvrdnje dr. med. oecc. troph. Worma, Munchen Dr. Worm je značajan stručnjak za prehranu. Na poticaj Njemačkog saveza liječnika zdravstvenog osiguranja održao je mnoga predavanja. Njegova brošura "Ostati zdrav zdravom prehranom" objavljena je u više izdanja u TR Nakladničkoj uniji d.o.o. Munchen.

Doktor VVorm jasno naznačuje pogrešne tvrdnje epidemiologa o vrijednosti i osobinama kolesterola. Kao svi mjerodavni autori, i on ustanovljuje da su vrijednosti kolesterola kod odraslih osoba znatno iznad 200 mg/dl te da nema nikakvog povoda za njihovo snižavanje. Prijedlozi za dijetu koji se na to odnose prema njegovom su miš-

Biljne i životinjske ljenju gotovo bez iznimke lišeni biokemijskih masti međusobno znanja o sastavu i vrijednosti masti, jer se zasi-

se ne razlikuju, ćene masne kiseline ne razlikuju od nezasićenih ako imaju manje od dvanaest atoma ugljika. Kvaliteta biljne i životinjske masne kiseline zbog toga je identična. Margarin sadrži čak i više masnih kiselina koje povisuju kolesterol. VVorm ističe da se čak i kod prehrane bogate kolesterolom razina kolesterola može povisiti samo kratkoročno, i to maksimalno za dva posto. Svoje izlaganje zaključuje mišljenjem: "Prehrana ne utječe na razvitak koronarne srčane bolesti", pri čemu misli na prehranu bogatu kolesterolom.

100

6. POGLAVLJE

Ateroskleroza i njezini uzroci

Ateroskleroza je, kako proizlazi iz nalaza svih patologa, fibrozna bolest začepljenja krvnih žila, izazvana celularnom proliferacijom (bujanjem stanica). Naslage kolesterola ograničavaju se na otprilike jedan posto i u razvitku ateroskleroze ne igraju nikakvu ulogu. Za razvitak aterosklero- / način življenja i tičnih nakupina (zadebljanja stijenki krvnih žila) stres utječu na odgovornima se uglavnom proglašava sedam aterosklerozu. čimbenika, kako to ističu i svi stručni istraživači poput Stehbensa, Kaltenbacha, Kienasta i drugih:

• nasljedna sklonost (genetski čimbenik), • zlouporaba nikotina — štetna po žile, ali ne

izaziva rak, • adipoza (pretilost) — uglavnom zbog preko

mjernog unošenja ugljikohidrata,

• giht — taloženje kristala mokraćne kiseline u stijenkama krvnih žila,

• dijabetes — poremećaj izmjene kisika u krvnim žilama,

• visoki krvni tlak — napuknuća zbog širenja u krvnim žilama.

• kronični stres s trajnim povišenjem proizvodnje kolesterola — osiromašenje bjelančevina u stijenkama krvnih žila.

101


Nasljedna sklonost

Kod svih ljudi od mladosti se razvija ateroskleroza vrlo različitih razmjera. Obilježena je zadebljanjima vezivnog tkiva i stanica na unutarnjoj

S godinama dolazi stijenci i ovapnjenjem mišićnog sloja stijenke. do ovapnjenja i Taj polagani razvitak ateroskleroze ne mora pro-

zadebljanja krvnih uzročiti skraćivanje životnog vijeka. Snažniji žila. razvitak može prouzročiti začepljenje ili puknu-

će krvne žile u mozgu, takozvani moždani udar, ili začepljenje u području srčanih žila, takozvani srčani udar.

Genetska komponenta, dakle nasljeđe, lako se može razabrati iz provjere uzroka smrti roditelja te djedova i baka. Pritom valja imati na umu u kolikoj je mjeri način života — primjerice ekstremni trajni stres, prehrana siromašna voćem i mesom ili zlouporaba nikotina — mogao pospješiti razvitak ateroskleroze.

Nikotin

Stručnjaci smatraju nikotin najčešćim uzrokom razvitka ateroskleroze, moždanog udara i srčanog infarkta. Oštećenje krvnih žila prouzročeno niko- j tinom u Njemačkoj izaziva godišnje oko 180.000 srčanih udara, a novija priopćenja govore o 200.000 slučajeva. Sve veće mogućnosti da se začepljenja srčanih žila pravodobno otklone bu-žiranjem ili umetanjem stenta (mrežice) spaša-

102

Nikotin

vaju prosječno polovinu osoba koje se u bolnicu upućuju zbog srčanog infarkta. Nadalje, posljedice oštećenja krvnih žila izazvanih nikotinom u Njemačkoj su oko 40.000 moždanih udara te najmanje 30.000 amputacija noge.

Nikotin je otrov za žile

Što se zbiva pri pušenju? Pušenje najprije izaziva suženost žile, uglavnom kratkotrajnu, ali dostatnu da kod jačeg pušenja izazove oštećenje stijenke. Ta oštećenja izazivaju nakupljanja stanica za popravak oštećene stijenke krvne žile. Lakša oštećenja u potpunosti se zaliječe, ali trajna oštećenja zbog zlouporabe nikotina prouzro-čuju nakupljanje stanica i vezivnog tkiva i znatna zadebljanja unutar stijenke te oštećenja mišićnog sloja s ovapnjenjem. Mnogo veća je šteta od nikotina zbog njegova utjecaja na krvne pločice. Nikotin izaziva nagomilavanje krvnih pločica koje se talože na unutarnjoj stijenci žila. Nakon stanke od sat vremena ti se ugrušci razgrađuju. No ako se pri pušenju tijelu ne priušti stanka, sitni ugrušci ostaju ne-razgrađeni i t i jekom godina stvaraju trajna zadebljanja koja naposljetku prouzročuju začepljenje žila, a time i moždani udar, srčani infarkt, gangrenu (odumiranje tkiva) nogu. Na osnovi naših promatranja vjerujemo da možemo postaviti ove smjernice:

Pušenje izaziva zgrušavanje krvnih pločica.

• Kod 10 do 15 cigareta dnevno zbog stanki se ne očekuje gotovo nikakvo oštećenje.

103


• Kod 20 do 30 cigareta dnevno između 60. i 70. godine života može se očekivati smrtonosni moždani udar, srčani infarkt ili amputacija noge.

• Četrdeset i više cigareta dnevno, prema našim zapažanjima, s pri l ičnom sigurnošću između 50. i 60. godine života prouzročuje smrtonosno začepljenje žila opisane naravi.

Do 15 cigareta Nakon tih spoznaja svoju sam potrošnju cigareta dnevno ne škodi, najprije smanjio na 10 do 15 cigareta dnevno, a

nakon 65. godine života na 5 cigareta dnevno. Kontrole krvnih žila koje je obavio jedan od naj-boljih svjetskih kardiologa nisu pokazale nikakve bolesne promjene na krvožilnom sustavu.

Da bi u svijesti ljudi potisnula nikotin kao uzrok srčanog infarkta (te zato mogla optužiti navodno previsoke vrijednosti kolesterola), antikolesterol-ska industrija pokušava usmjeriti pozornost sta-

Nema raka zbog novniŠtva na navodnu opasnost od raka zbog pušenja, pušenja. Prema stanju znanstvene spoznaje, tvrd

nje o kancerogenom djelovanju pušenja potpuna su besmislica.

Od mnogih štetnih tvari za koje se neprestano, gotovo svakog dana, u nekritičkim i na senzacije usmjerenim medijima tvrdi da izazivaju rak, nijedna jedina ne može izazvati rak u eksperimentu na životinjama. U mili junima eksperimenata koji su na životinjama ispitivali štetnost duhanskog dima, ni u jednom jedinom slučaju nije se

104

Nikotin

uspjelo inhaliranjem duhana izazvati rak pluća. Statistikama bih želio suprotstaviti ove činjenice:

• Unatoč ekstremnom uživanju duhana, u juž

noj Africi, Novom Zelandu i Australiji rak plu

ća gotovo se uopće ne javlja. • U Japanu, gdje 85 posto stanovništva puši,

bilježi se vrlo niska stopa raka, čime se tvrdnje ozloglašenog japanskog epidemiologa Hira-yame dovode do apsurda.

• Unatoč znatno višoj potrošnji duhana u odnosu na Njemačku, Francuzi bilježe mnogo nižu stopu obolijevanja od raka pluća.

• Eskimi, vrlo žestoki pušači, gotovo ne poznaju rak pluća.

• U Veneciji i u švicarskim regijama siromašni

ma štetnim tvarima bilježi se visoka stopa ra

ka pluća.

Visoka potrošnja

duhana ne znači

povećan rizik od

raka pluća.

Profesori H. Oeser, P. Koeppe i K. Rack, ozbiljni statističari i istraživači, uspjeli su u svojim publikacijama jasno obrazložiti da nakon godine 1900. nije zabilježen porast učestalosti raka. To postaje Od 1900. godine razumljivo iz znanstvenog istraživanja uzroka ra- stopa raka se nije ka: uzrok je nasljedna sklonost, što se dokazuje povećavala. preko imunosnog sustava čije se stanice i bjelančevine sve više dešifriraju. Oštećenje imunosnog sustava, poput onog izazvanog, primjerice, intenzivnim zračenjem ili imunološkim supresorima, teorijski se može izazvati i zlouporabom nikotina, a posljedice mogu biti maligne degeneracije.

105


Ni pokusi na

životinjama nisu

uspjeli dokazati

hipotezu o raku

zbog pušenja.

Ali oštećenje imunosnog sustava nikotinom zasad nije poznato, niti, nažalost, dovoljno provjereno, ali u "mil i junima" pokusa na životinjama ni u jednom jedinom slučaju rak nije izazvan inhaliranjem nikotina, čak ni kod stostrukog povišenja doze koju inhaliraju l judi.

Adi poza (pretilost)

Pretilost se rado navodi kao uzrok povišene razine kolesterola s razvitkom ateroskleroze i srčanog infarkta. Tu besmislicu ponajviše šire Liga protiv lipida i društva za aterosklerozu. Kod ateroskleroze nailazimo, kako to opisuje i Kalten-bach, na najviše pet posto masnih naslaga i dva posto naslaga kolesterola. Mast i kolesterol nemaju, dakle, nikakve veze s aterosklerozom, podjednako kao ni s povećanim taloženjem masti u krvnim žilama.

Pa ipak je ispravno pretilost smatrati štetnom po žile. Jer pretilost znači prekomjernu tjelesnu težinu s opterećenjem krvožilnog sustava koje iz toga proizlazi, a povezano je uglavnom s visokim krvnim tlakom. Iz toga opterećenja, uvjetovanog pretilošću, opterećenja žila rezultiraju na-puknućima i oštećenjima na unutarnjim stijen-kama s naknadnim reparativnim celularnim zadebljanjima koja mogu izazvati srčani infarkt. Uzrok pretilosti nije, međutim, u prehrani bogatoj mastima, već ponajprije u prekomjernom uno-

Pretjerana težina opterećuje

krvožilni sustav i oštećuje krvne

žile.

106

Adipoza (pretilost)

šenju ugljikohidrata. Trajna prekomjerna prehrana ugljikohidratima poput kruha, krumpira, kolača, tjestenine i slatkiša neizostavno prouzroču-je pretilost budući da se pretežni dio ugljikohidrata pretvara u mast te pohranjuje u tjelesnim zalihama masti. Ugljikohidrati su, doduše, potrebni kao davatelji energije (glukoze) da bismo mogli obaviti svoj tjelesni i duševni rad, ali samo u količini primjerenoj dotičnom poslu. Pri većem unošenju bez naknadnog tjelesnog opterećenja gotovo se cjelokupna količina unesenih ugljikohidrata pretvara u mast te, kako je spomenuto, pohranjuje u zalihama masti. Povećana potreba za ugljikohidratima i glukozom postoji samo kod većih tjelesnih opterećenja poput vrhunskih sportova, teških bolesti, teških ozljeda, težih operacija i trajnog stresa. Zbog težnje za kretanjem i mladeži je potrebno povećano unošenje šećera u hrani. Za mladež vrijedi načelo: "Prehrana bogata ugljikohidratima, ali i bjelančevinama", dok se odraslima savjetuje prehrana bogata bjelančevinama, ali siromašna ugljikohidratima.

Previše

ugljikohidrata

izaziva pretilost.

Odrasli bi trebali

jesti malo

ugljikohidrata, ali

mnogo

bjelančevina.

107


Giht

Kristali mokraćne

kiseline nadražuju

stijenke žila.

Giht se razvija iz povišenja razine mokraćne kiseline u krvi. Time neizostavno dolazi do taloženja kristala mokraćne kiseline u različitim tkivima, kako u stijenkama krvnih žila, tako i na unutarnjoj površini krvnih žila. To dovodi do bol-nog upaljivog crvenila. U žilama se pritom razvijaju zadebljanja sastavljena od stanica i vezivnog tkiva, koja mogu izazvati moždani udar ili srčani infarkt.

Opasnosti taloženja mokraćne kiseline danas se mogu dobro otkloniti lijekovima za snižavanje razine mokraćne kiseline.

Dijabetes (šećerna bolest)

Povišenje šećera u krvi kod šećerne bolesti pro-uzročuje, osobito u manjim žilama, oštećenje

Dijabetes šteti stijenki i naknadno celularna zadebljanja. Tome žilama zbog se pridružuje reducirana izmjena kisika u tkivu,

smanjene izmjene izazvana povećanjem šećera, što istodobno pro-kisika. uzročuje oštećenja stijenki žila.

Opasnost da oboljeli od šećerne bolesti zbog toga pretrpi srčani infarkt ili moždani udar nije velika, jer se šećerna bolest danas može u potpunosti kontrolirati i ne pretpostavlja skraćivanje očekivanog životnog vijeka.

108

Visoki krvni tlak

Visoki krvni tlak

Svakom su liječniku poznate opasnosti visokog krvnog tlaka za razvitak srčanih i moždanih udara. Visoki krvni tlak zbog prekomjerne trajne napetosti dovodi do istezanja i napuknuća stijenki žila s naknadnim reparativnim reakcijama u obliku bujanja stanica i očvrsnuća vezivnog tkiva, često sa začepljenjem šupljine krvnih žila. U mikroskopskoj slici nisu dokazane spomena vrijedne naslage kolesterola.

Uzroci visokog krvnog tlaka često nisu poznati. Često su to bolesti bubrega, urođene anomalije srca i krvnih žila, prekomjerno stvaranje crvenih krvnih tjelešaca (poliglobulija) i prekomjerna tjelesna težina. Nerijetko se uzalud traga za uzrokom. U tim slučajevima ponekad se nailazi na trajno pretjeranu proizvodnju kortizola u nadbubrežnoj žlijezdi. Ta prekomjerna proizvodnja kortizola nije, međutim, povezana s proizvodnjom kolesterola budući da nastaje zbog prekomjerno razvijene nadbubrežne žlijezde ili čak zbog tumora nadbubrežne žlijezde. Tumor nadbubrežne žlijede može neprekidno, neovisno o duševnom i tjelesnom opterećenju, čak i tijekom sna proizvoditi kortizol u velikim količinama, što dovodi do posvemašnjeg osiromašenja bjelančevina i smrtonosne insuficijencije srca i krvožilnog sustava. To ću opširnije prikazati u sljedećem poglavlju o stresnom zbivanju.

Zbog visokog

krvnog tlaka žile

se prekomjerno

rastežu i pucaju.

Uzrok visokog

tlaka često je

nadbubrežna

žlijezda.

109


Nakon dugotrajnih napora razina

kortizola može ostati kronično

povišena.

Povećana nadbubrežna

žlijezda proizvodi previše kortizola.

Prekomjerna proizvodnja hormona stresa može nastati i zbog toga što je čovjek godinama izložen velikom tjelesnom i psihičkom opterećenju koje stalno izaziva visoku proizvodnju kortizola, kao kod vrhunskog sporta ili trajnih anksioznih stanja. Kada se trajno psihičko ili tjelesno opterećenje okonča, može se, unatoč tome, trajno pojaviti nešto povišena razina kortizola ako je prethodnim trajnim opterećenjem izazvana hipertrofija nadbubrežne žlijezde. Posljedica te stalno povišene razine kortizola između ostalog je i visoki krvni tlak. Taj sam slučaj doživio dvaput, jednom kod svjetski poznatog vrhunskog sportaša, a drugi put kod mlade djevojke koja je živjela u užasnim uvjetima. Oboje su kod internista vođeni pod dijagnozom "maligni visoki tlak" jer nije pronađen nikakav uzrok. Budući da kod gotovo svih svojih pacijenata kontroliram vrijednosti hormona, uspio sam otkriti tu prekomjernu proizvodnju kortizola. Nato sam kontrolirao obje nadbubrežne žlijezde i kod oboje pacijenata pronašao povećanje jedne od dviju nadbubrežnih žlijezda. Povećanu nadbubrežnu žlijezdu sam odstranio i tako, na veliku radost oboje svojih pacijenata, postigao munjevito izliječenje koje se pri provjeri pet godina nakon operacije pokazalo trajnim.

Tim bi se postupkom, prema mojemu mišljenju, moglo izliječiti još mnogo visokotlakaša. Međutim, postupku se pridaje premalo pozornosti jer

110

Visoki krvni tlak

se ne misli na povišenu proizvodnju kortizola, a ponešto komplicirano ispitivanje proizvodnje kolesterola u nadbubrežnoj žlijezdi poznato je samo nekolicini zavoda; osim toga, kirurzi tek rijetko mogu obaviti operaciju nadbubrežne žlijezde. Želio bih još upozoriti na čestu pogrešku kod vrjednovanja stanja visokog krvnog tlaka: mjeri se gornja i donja vrijednost tlaka, ali gornja vrijednost tlaka nema gotovo nikakvo značenje jer je kod svih ljudi podvrgnuta snažnim kolebanjima i raste pri svakom tjelesnom naporu sukladno snazi opterećenja.

Važna je donja vrijednost tlaka. To je opuštajući tlak, koji bi uvijek trebao biti ispod 100, pa i nakon tjelesnog napora. Neovisno o visini gornje vrijednosti tlaka, donja bi vrijednost, dakle, trebala stalno biti ispod 100. Svaku donju vrijednost iznad 100 valja smatrati visokim tlakom. Lagano povišeni krvni tlak nije razlog da se,smje-sta otpočne s uzimanjem lijekova za snižavanje krvnog tlaka. Najprije valja pokušati na krvni tlak utjecati kapsulama magnezija, 200 do 300 mg dnevno u trajanju od jedan do dva tjedna. Ako tlak ostane iznad 100, trebalo bi oprezno primijeniti takozvane "blokatore betareceptora" (koji se izdaju na liječnički recept i poznati su svakom liječniku). Čim se tlak normalizira, uzimanje lijekova se obustavlja. Samo se po sebi razumije da je najvažnija zadaća kod visokog krvnog tlaka pronaći njegov uzrok i djelovati sukladno tome.

Odlučujuća je samo donja vrijednost krvnog tlaka.

Kod visokog krvnog tlaka najprije pokušajte s magnezijem.

111


Kronični stres

Kod stresa tijelo

oslobađa glukozu

iz zaliha

bjelančevina.

Pad razine kalija

dovodi do

zatajenja rada srca

i krvotoka.

Pod stresom podrazumijevamo duševna i tjelesna opterećenja nakon kojih slijedi lučenje stresnog hormona kortizola iz nadbubrežne žlijezde. Smisao te tjelesne reakcije jest u tome da kortizol iz zaliha bjelančevina mobilizira prijeko potrebnu količinu glukoze koja je nužna za povećanje učinkovitosti. Kortizol istodobno mobil izira i kalij iz stanica budući da svaki stres, osobito stres zbog tjelesnog napora, izaziva pojačanu aktivnost muskulature krvnih žila te posebice ko-štanog sustava, koja se može osigurati samo povišenjem razine kalija. Kalij je mineral koji je odgovoran za napetost žila, dakle za krvni tlak, u pojedinom slučaju za potrebnu veću prokrv-Ijenost i za elastičnost koštane muskulature. Snizi li se razina kalija, snizuje se i elastičnost krvnih žila, srca i muskulature. Snižavanje razine kolesterola s automatski izazvanim snižavanjem kortizola izaziva najprije umor, onda pad krvnog tlaka i opadanje radne sposobnosti, sve do potpune iscrpljenosti. Kod normalnog svakodnevnog stresa i uz dostatnu prehranu tijek stresne reakcije je bezopasan.

Okolnosti kod trajnog stresa su drukčije. Kod trajnog stresa neprestano se pojačano proizvodi kortizol te se time stalno mobilizira glukoza iz zaliha bjelančevina, ponajprije iz muskulature. Taj gubitak bjelančevina valja bezuvjetno nadoknaditi bogatim unosom bjelančevina i elektro-

112

Kronični stres

lita, osobito minerala (elektrolita) kalija. Ako se ti gubitci ne nadoknade, u teškim slučajevima, primjerice kod medikamentoznog snižavanja kolesterola, koje uvijek izaziva smanjivanje proizvodnje kortizola, posljedice su tjelesna i duševna iscrpljenost, sve do kolapsa krvotoka i srčanog infarkta.

S toga gledišta valja obratiti pozornost na sve vrste trajnog stresa. Nabrojit ću najvažnije: • dugotrajna teška duševna opterećenja, • ekstremna tjelesna opterećenja, • kronične bolesti, • teška oštećenja u nesrećama s nužnošću dugo

trajnog liječenja, • proširene opekline, • dugogodišnje bavljenje vrhunskim sportom

bez dostatnih stanki za odmor, • premalo uvažavane nepovoljne socijalne pri

like, osobito nedostatna prehrana, siromašna bjelančevinama i vitaminima, skučene stambene prilike, tjeskobno ozračje, nedostatna higijena, prometna buka koju nipošto ne valja podcjenjivati itd.

Stalno povišena razina kortizola zbog trajnog stresa prouzročuje, kako je spomenuto, pomanjkanje bjelančevina i minerala. Najčešće su, i to u zabrinjavajućoj mjeri, time pogođeni muskulatura, srce i krvne žile. Dugotrajni manjak bjelančevina, kao kod kroničnog stresa, uvijek izaziva oštećenja na krvnim žilama. Česte posljedice oštećenja stijenki krvnih žila su aterosklerotične

/ stambene prilike

ili pretjerana buka

mogu biti

čimbenici trajnog

stresa.

Pod trajnim

stresom tijelo

znatnije troši

bjelančevine i

minerale.

113


SI. 2: Cushingova bolest: hormonalni poremećaj iz kojega se razabire jedan od najvažniih uzroka ateroskleroze. Slika lijevo: prekomjerna proizvodnja kortizola: preplavljivale tkiva vodom, ekstremna ateroskleroza s krvarenjima. Slika desno: otklanjanje prekomjerne proizvodnje kortizola uklanjanjem oboljele nadbubrežne žlijezde — normaliziranje tkiva i otklanjanje ateroskleroze.

promjene, sve do razvitka moždanog udara ili

Prekomjerna srčanog infarkta. proizvodnja Oštećenja stijenki krvnih žila zbog kroničnog

kortizola zbog manjka bjelančevina dojmlj ivo pokazuje boles-tumora ničku sliku koja je obilježena stalnom ekstrem-

nadbubrežne nom prekomjernom proizvodnjom kortizola (v. žlijezde: str. 11 0), a poznata je pod nazivom "Cushingov

Cushingov sindrom" (si. 2, gore). sindrom. Kod te bolesti postoji tumor nadbubrežne žli

jezde, koji neprestano, bez nužnosti, dakle pot-

114

Kronični stres

puno beskorisno, danonoćno proizvodi ekstremne količine kortizola. Kortizol izaziva neprestano mobiliziranje glukoze iz bjelančevina tkiva, ponajprije muskulature i krvnih žila. Neizbje-žive posljedice su teška oštećenja stijenki krvnih žila sa znatnim krvarenjima ili bujanjem stanica.

Želio bih još jednom sažeti: u statistikama što ih uz milijunske iznose izrađuju antikolesterolski epidemiolozi, ne spominju se svi uzročni čimbenici ateroskleroze. Zbog materijalnih se razloga poslovna industrija fiksira na prijevaru s navodnom opasnošću od kolesterola. Znanstvene spoznaje se guraju pod stol. Ta "antikolesterolska mafija", sastavljena od industrije margarina i farmaceutske industrije koja proizvodi lijekove za snižavanje kolesterola, ne preza od priređivanja "simpozija o kolesterolu" koje sama sponzo-rira, a njihovoj bi djelatnosti trebali pridati prividnu znanstvenu osnovu. Na tim simpozijima predavači gotovo bez iznimke drže plaćena predavanja u skladu sa željama određene industrije, a nepoželjne se rasprave čak sprječavaju na neuobičajene načine.

Farmaceutske tvrtke sponzoriraju simpozije na kojima se iznose samo njima ugodne "spoznaje".

115

1

7. POGLAVLJE

Skupine hranjivih tvari i njihove veze s kolesterolom

Čovjek se sastoji od bjelančevina, a njegovim metaboličkim procesima u biti upravljaju hormoni, vitamini i elektroliti (minerali). Ako analiziramo našu prehranu, moramo poći od toga da se namirnice mogu podijeliti u pet skupina hranjivih tvari. To su:

• bjelančevine, • ugljikohidrati, • masti, • vitamini, • mineralne tvari (elektroliti); tome se, naravno, pridružuje voda.

Sjećamo se da je posljedica svakog duševnog i tjelesnog naprezanja porast kolesterola i stresnog hormona kortizola radi aktiviranja energetskih supstancija. Bjelančevinama, vitaminima i mineralima u tome pripada dominantna uloga. Stoga bismo u sastavljanju naše prehrane trebali paziti na dostatan unos bjelančevina, minerala i vitamina. Unošenje ugljikohidrata potrebno je samo u ograničenoj mjeri budući da se glukoza (ugljikohidrat), prijeko potrebna za duševna i tjelesna opterećenja, sama tvori u tijelu s pomoću stresnog hormona kortizola iz tjelesnih bjelanče-

Covjeku su

potrebne različite

skupine hranjivih

tvari.

Bjelančevine,

mineralne tvari i

vitamini su

posebno važni

117

Skupine hranjivih tvari

vina, dok se pretežni dio ugljikohidrata unese-nih hranom pretvara u beskorisnu mast. Dnevno potrebne vitamine i minerale nalazimo ponajprije u

Ne bojati se mesa, • mesu (preporučuje se i šunka) — ono sadrži ribe i jaja. bogate zalihe vitamina A, B, niacina te mine

rala kalija, natrija, fosfora, magnezija i željeza; • ribi — bogata je vitaminom A, B, E i minerali

ma kalijem, natrijem, fosforom, magnezijem i željezom;

• voću i sirovom povrću poput paprike: tu dominiraju vitamini A, C i mineral kalij, važan za upravljanje životnim procesima;

• mlijeku i mliječnim proizvodima: osobito se preporučuju zbog visokog sadržaja kalcija i vitamina A;

• jajima — ona maju visok sadržaj vitamina A i minerala fosfora te pružaju visokovrijedne bjelančevine.

Kao temeljno pravilo za prehranu preporučuje se:

• dnevno jesti meso ili ribu, Dvaput do triput • 3 puta dnevno jesti voće ili piti voćne soko-

dnevno voće i ve, najbolje oboje, za doručak, ručak i večeru, mliječni proizvodi • 2 puta dnevno jesti mliječne proizvode i piti

mlijeko. Osobito se preporučuje jogurt, može se jesti za ručak i večeru.

Jedno jaje dnevno podržava opću radnu sposobnost zbog visokog sadržaja vitamina A i visokovrijednih bjelančevina. U nastavku se opširno analiziraju hranjive tvari u svojoj važnosti za me-

118

Bjelančevine

tabolizam i s obzirom na proizvodnju kolesterola.

Bjelančevine

Bjelančevina je temeljna supstancija iz koje je izgrađen ljudski organizam — mišići, koštani sustav, stijenke krvnih žila, srce, mozak, krvna tje-lešca, hormoni, enzimi, stanice imunosnog sustava i organi. Cjelokupne životne aktivnosti, funkcioniranje svih organa, duševni i tjelesni učinak omogućeni su oslobađanjem glukoze iz bjelančevina, bjelančevina organizma, ponajprije muskulature. Ako zamislimo da se to prijeko potrebno mobiliziranje glukoze zbiva preko hormona nadbubrežne žlijezde kortizola koji se razvija iz kolesterola, jasno spoznajemo da cjelokupnim životnim procesima upravlja kolesterol. Automatska posljedica snižavanja razine kolesterola jest smanjivanje naših životnih sposobnosti. Smanjivanje do 100 mg/dl, kako zahtijevaju neodgovorni anti-kolesterolski fanatici, dovodi do znatnog snižavanja proizvodnje stresnog hormona kortizola, do opadanja razine šećera u krvi, a time do slabljenja mišićne djelatnosti i opće iscrpljenosti. Čovjek se osjeća umorno i apatično i ne može ispunjavati normalne obveze svakidašnjeg življenja. Zbog nedostatka kortizola tome se pridružuje i nedostatno oslobađanje minerala, osobito kalija,

Ljudski organizam se sastoji od bjelančevina.

Bez vlastitih bjelančevina u tijelu se ne može osloboditi glukoza.

119


Premalo glukoze i

kalija može

izazvati zastoj

rada srca.

Poslovi s

lijekovima za

snižavanje lipicla

su "poslovi" sa

zdravljem

stanovništva.

koji je odgovoran za elastičnost cjelokupne muskulature, posebice krvožilnog sustava i srca. Kako je spomenuto, nedostatak šećera i kalija često dovodi do smrtonosnog pada krvnog tlaka i zastoja srca. Mnogobrojne studije, primjerice Finska multifaktoralna studija, Helsinška studija srca, studija Clofibrat, Framinghamova studija i mnoge druge takozvane preventivne studije izvješćuju o velikom broju, često o tisućama smrtnih slučajeva izazvanih lijekovima za snižavanje kolesterola. Dosad su neshvatljivo uvijek prešućivani i tek je afera lipobay® sa smrtnim slučajevima zbog lijeka za snižavanje kolesterola, koji je proizvodila tvrtka Bayer, pobudila pozornost javnosti. Već su ozbiljni znanstvenici, citirani u 5. poglavlju, povjerovali da je antikolesterolska prijevara konačno razotkrivena i okončana. Ali posao vrijedan milijarde ipak je bio previše primamljiv i tako su poduzete sve mjere da bi afera što prije bila zaboravljena. Samo se po sebi razumije da su plaćeni medicinski centri i mediji šutjeli. Prema mojemu mišljenju, to je bio i ostaje najveći i najneodgovorniji posao našega stoljeća sa zdravljem stanovništva. Promidžba lijekova za snižavanje kolesterola, opasnih po život, bez ikakvih se ograda i nadalje nastavlja. Sto se još mora dogoditi da bi se tome nesavjesnom poslovanju stalo na kraj?

Daljnji uvid u vrijednost bjelančevina pruža činjenica da se bjelančevine javljaju u pet različi-

120

Bjelančevine

tih oblika s različito visokim udjelom i, sukladno

tome, s različitim značenjem:

• albumin 55 do 70 posto, • alfa-1-globulin dva do pet posto, • alfa-2-globulin pet do deset posto, • betaglobulin 10 do 15 posto, • gamaglobulin 12 do 20 posto.

Značenje im je u njihovom svojstvu antitijela te ponajprije u njihovoj prijenosnoj funkcij i; one mogu prenijeti na mjesto zbivanja sve važne supstancije za izmjenu tvari, obranu od infekcija i stabiliziranje staničnih funkcija, poput antibiotika, vitamina, elektrolita, lijekova itd. Time se brinu za redovitu imunosnu obranu, za svladavanje infekcija, zacjeljivanje rana itd. Albumin je najvažnija od tih bjelančevina, što se razabire već iz njegove količine, jer iznosi čak dvije trećine od ukupne količine bjelančevina. Stoga bi liječnik svakako trebao znati da se snižavanjem razine albumina očituje zabrinjavajuća slabost imunosnog sustava i da su operacije bilo kakve vrste nedopuštene ako manjak albumina nije prethodno otklonjen prikladnim infuzijama (si. 3, str. 123). Operiramo li uz razinu albumina sniženu za 20 posto od njezine normalne vrijednosti, posljedica su infekcije rana, smetnje u zacjeljivanju rana te insuficijencije šavova i smetnje u cirkulaciji krvi, često sa smrtonosnim ishodom, što sam opisao u svojoj knjizi

Glavni dio naših

tjelesnih

bjelančevina tvori

albumin.

Preniske

vrijednosti

albumina upučuju

na slabost

obrambenog

sustava.

121


"Zahvati na kardiji" (jednjaku). Kod opisanog za-Trajni stres dovodi brinjavajućeg gubitka bjelančevina zbog trajnog i do pomanjkanja stresa trebalo bi stoga osobito paziti na razinu

albumina. aIbumina.

Kod teških opeklina unos

bjelančevina može spasiti život.

Osobito je težak i često smrtonosan gubitak bjelančevina zbog trajnog stresa izazvanog teškim opeklinama. Taj gubitak bjelančevina, opasan po život, uvijek praćen znantnim smanjenjem proizvodnje kolesterola, obilno se može nadoknaditi unošenjem većih količina sirovih jaja, na što me krajem pedesetih godina u Ludvvigshafenu upozorio prof. dr. Kaiser. To liječenje pacijenata s teškim opeklinama posredstvom unosa 10 do 15 sirovih jaja dnevno (preko želučane sonde, drukčiji unos ovdje nije moguć) profesor Kaiser je kao prvi liječnik u Njemačkoj ustanovio kao mjeru za spašavanje života. Samo nekoliko tjedana nakon mojega posjeta profesoru Kaiseru imao sam zadaću, kao predstojnik Centra za ozlijeđene od opeklina na Kirurškoj sveučilišnoj klinici u Munchenu, nakon dramatičnog pada zrakoplova u središtu grada liječiti mnogobrojne ranjenike s teškim opeklinama te sam naučio cijeniti blagoslov liječenja sirovim jajima radi nadoknađivanja bjelančevina. To sam zajedno s profesorom Ahnefeldom zabilježio i u svojoj knjizi "Početnica za opekline". Ovdje valja ponoviti da se jaje sa svojim sadržajem visokovrijednih bjelančevina te bogatstvom minerala i vitamina može preporučiti kao

122

Ugljikohidrati

prehrambena namirnica za svakoga te da nega

tivne iskaze o jajima valja svrstati u područje )aja su zdrava. fantazije.

SI. 3: Nedostatak albumina (bjelančevina), uvijek je siguran znak smanjenja tjelesnih sposobnosti i često po život opasne slabosti obrambenog sustava. Bez popunjavanja nedostatka bjelančevina apsolutna zabrana operacija.

Ugljikohidrati

Šećer u obliku glukoze važna je supstancija za

osiguravanje energije. S jedne se strane nudi tijelu

preko hrane, s druge strane se preko hormona

nadbubrežne žlijezde kortizola mobilizira suklad

no pojedinačnim potrebama iz zaliha bjelanče

vina (pretežno iz muskulature) te prenosi u krvo

tok.

Tijelo prima svoju energiju iz glukoze.

123


Višak

ugljikohidrata

tijelo pretvara u

mast.

Ni pretilost nije

razlog da bismo

uzimali lijekove za

snižavanje lipida.

Energija glukoze iz ugljikohidrata unesenih prehranom pomaže djelovanju hormona stresa kod mobiliziranja energetske glukoze. Unese li se s hranom više ugljikohidrata nego što je potrebno, neiskorišteni ostatci pretvaraju se u mast. Previše ugljikohidrata, dakle, deblja, a mast pohranjena u zalihama masti ne može se pretvoriti ponovno u glukozu. Kod snažnog tjelesnog opterećenja i kod mladeži koja raste, s njihovim izraženim nagonom za kretanje, potreban je prikladan viši unos ugljikohidrata koji se troše aktivnostima.

Previsok unos ugljikohidrata izaziva pojačanu proizvodnju inzulina, a time i kočenje steroid-nih hormona izgrađenih od kolesterola; to pak prouzročuje smanjivanje radne snage i pad muških i ženskih vitalnih funkcija. Liječiti pretilost — kako preporučuju antikolesterolski fanatici — lijekovima za snižavanje kolesterola još bi više pojačalo smanjivanje produkcije hormona te bi preko smanjenja razine šećera u krvi i kalija izazvalo opasne smetnje u radu srca i cirkulaciji krvi.

Još jedna riječ o različitosti masti: ovdje se svjesno, iz poslovnih motiva, izazivaju pogrešne predodžbe. Životinjske i biljne masti međusobno se ne razlikuju, zasićene i nezasićene masne kiseline su identične, kako to nutricionisti VVorm i Holt-meier nesumnjivo dokazuju u svojim publikacijama. Margarin sigurno nije bolji od maslaca. Sastav maslaca, njegov sadržaj i popratne tvari

124

Vitamini

sigurno su bolji za zdravlje od margarina koji je po kvaliteti u svemu podređen maslacu. Radije jedite Pretilost nastaje, kako je već objašnjeno, gotovo maslac nego isključivo zbog prekomjernog unosa ugljikohi- margarin. drata.

Vitamini

Vitamini su čovjeku prijeko potrebni za rast, održavanje i razmnožavanje. Tijelu su potrebni za sve životne procese, a bez njih se gasi životna funkcija stanica.

Vitamin A Vitamin A je važan za funkciju očiju i za izgradnju i održavanje stanica kože i sluznica. Ima funkciju zaštite od razvitka malignih degeneracija površinskih stanica, dakle stanica kože, pod- Očima, koži i ručja želuca i crijeva. Sažeto, njegova je funk- sluznicama čija, dakle, osiguravanje procesa vida, stvaranje potreban je vidnog purpura, zaštita stanica kože, sluznica vitamin A. nosa, ždrijela, bronhija, želuca, crijeva, mjehura i spolnih organa te osiguravanje rasta. Budući da je vitamin A topljiv u masti, posljedica liječenja snižavanjem kolesterola i lipida bila bi smanjenje masnih kiselina i zaliha vitamina A s istovjetnim učinkom na vid, zaštitinu funkciju površinskih stanica i rast.

125


Vitamini B-kompleksa štite živce, mišiće i

imunosni sustav.

Vitamini B-kompleksa (B^ B2, niacin, B^ panto-tenska kiselina, biotin, B12, folna kiselina) Vitamini B-kompleks djeluju ponajprije kao katalizator izmjene tvari za živčane funkcije, muskulaturu te kao folna kiselina i B za stvaranje krvi. Vitamini B-kompleksa sudjeluju i u podržavanju kolesterola pri dobivanju energije iz zaliha bjelančevina i masnih kiselina. Posljedica snižavanja razine kolesterola bila bi smanjivanje aktivnosti vitamina i time obrambenih funkcija organizma.

Vitamin C (askorbinska kiselina) Vitamin C je hranjivi supstrat za funkciju nadbubrežne žlijezde koja, kako je poznato, proizvodi hormon stresa kortizol s njegovom temeljnom supstancijom kolesterolom. Stoga je vitamin C u kombinaciji s kolesterolom važan čimbenik svih životnih funkcija budući da sudjeluje u proizvodnji i oslobađanju stresnog hormona kortizola u nadbubrežnoj žlijezdi. Osim toga, slično kao kortizol i kolesterol, vitamin C preko zatvaranja staničnih membrana ima velik utjecaj kao antialergen i kao stabilizator

Vitamin C djeluje stijenki krvnih žila. Njegove raznolike funkcije

antialergijski i jača odnose se i na poticanje aktivnosti imunosnog obrambene snage, sustava i na zacjeljivanje rana.

Želio bih ponoviti da našom cjelokupnom tjelesnom i duševnom djelatnošću u biti upravlja proizvodnja kortizola u nadbubrežnoj žlijezdi. Radi aktiviranja proizvodnje kortizola nadbubrežnoj

126

Vitamini

žlijezdi treba vitamin C. Kortizol što ga proizvodi nadbubrežna žlijezda služi, kako je poznato, mobiliziranju energetskih supstancija glukoze i masnih kiselina u količini koja je za to potrebna. Preko aktiviranja proizvodnje kortizola vitamin C može povisiti tjelesnu radnu sposobnost te potaknuti snagu izlječenja nakon operacija i teških ozljeda.

Zbog stabilizirajućeg i zatvarajućeg djelovanja na stijenke krvnih žila vitaminu C se pripisuje i funkcija zaštite od razvitka ateroskleroze i srčanog infarkta, ali to nije dostatno znanstveno potvrđeno.

Vitamin C potiče proizvodnju kortizola.

Možemo sažeti: • Vitamin C je važan čimbenik za sve životne

funkcije. • Regulator je izmjene tvari u stanicama u naj

širem smislu riječi • Zaštitni je čimbenik krvožilnog sustava zbog Za izmjenu tvari u

svojega stabilizirajućeg djelovanja na stijenke stanici i za krvnih žila. cirkulaciju

• Zajedno s kolesterolom vitamin C ima odlu- potreban je čujuću ulogu u proizvodnji kortizola. vitamin C.

Iz svega je toga vidlj ivo koliko zla nanosi liječenje snižavanjem kolesterola. Smatram da ne postoji nijedna životna situacija koja dopušta snižavanje razine kolesterola.

127


Vitamin D sastoji

se od kolesterola.

Vitamin D Vitamin D ima odlučujuću važnost za izgradnju koštanog sustava. Nedostatak vitamina D izaziva gubitak kalcija iz kostiju, osteoporozu i rahitis.

Vitamin D nastaje iz kolesterola pohranjenog ispod kože. Sunčevim zračenjem kolesterol se pretvara u 7-dihidrokolesterol pod nazivom kalci-ferol. U jetrima se još malo mijenja, a njegova funkcija se osnažuje.

Kod liječenja snižavanjem razine kolesterola javlja se opasnost od nedostatnog stvaranja vitamina D, što kod mladeži može prouzročiti poremećaj rasta i rahitis, kod odraslih gubitak kalcija iz kostiju, osteoporozu i degeneraciju kostiju. Sažeto možemo reći da se vitamin D sastoji od kolesterola koji se aktivira svjetlosnim zračenjem. Liječenje snižavanjem razine kolesterola ugrožava sintezu vitamina D sa zabrinjavajućim posljedicama na cjelokupni koštani sustav.

Mineralne tvari (elektroliti)

Snižavanje

kolesterola remeti

koncentraciju

minerala.

Upravljanje mineralnim tvarima gotovo je bez iznimke podvrgnuto steroidnim hormonima s kolesterolom kao temeljnom supstancijom pa stoga svako snižavanje razine kolesterola izaziva poremećaj u usklađenosti koncentracije minerala u krvi. Važni su nam ovi minerali:

128


kalij (K), natrij (Na), kalcij (Ca), fosfor (P), magnezij (Mg), krom (Cr) i selen (Se), takozvani elementi u tragovima.

Kalij (K) Kalij i natrij su najvažniji elektroliti (minerali). Služe održavanju osmotskog tlaka i elastičnosti cjelokupne muskulature, tako i krvnih žila. Kalij je odgovoran za tonus (stanje napetosti) glatkih i poprečno-prugastih mišića, muskulature srca i krvnih žila, muskulature probavnog trakta (jednjaka, želuca, crijeva), mjehura i izvodnih mokraćnih putova. Prema tome, kalij upravlja mišićnom snagom tih organa. Snizi li se sadržaj kalija u krvi, snizuje se i snaga mišića, krvni tlak, snaga otkucaja srca, sve do zastoja rada srca, rad crijeva, sve do uzetosti crijeva.

Kalijem gotovo isključivo upravlja kortizol s kolesterolom kao temeljnom supstancijom. Snažno dugotrajno naprezanje ili opterećenje zbog teške bolesti ili većih operacija izaziva dugotrajno povećanje proizvodnje stresnog hormona kortizo-la. Pritom se radi oslobađanja energijske supstancije glukoze s jedne strane crpe zalihe pohranjenih bjelančevina; s druge se pak strane iz stanica neprestano oslobađa kalij i otprema u krvotok da bi se održala mišićna snaga koja ovisi o sadržaju kalija. Kalij se, međutim, ne zadržava u ti jelu, već se neprestano izlučuje kroz bubrege, to više što se više kalija daje u krvotok; stoga

Mišićni tonus ovisi

o razini kalija.

Kortizol upravlja

koncentracijom

kalija.

129


Kalij izlučujemo preko bubrega.

Nedostatak kalija često se ne prepoznaje.

se čovjek izlaže opasnosti da pri trajnom snažnom opterećenju iscrpi zalihe kalija u stanicama. Tijekom tjelesnog opterećenja opada razina kalija u krvi te prijeti opći kolaps mišića i zastoj srca kao najteža posljedica. Bolesnik ili operirana osoba pokazuje tipične znakove opće slabosti mišića, pad krvnog tlaka, atoniju crijeva (slabost crijeva) s nadutim trbuhom i apatijom. Sportaš osjeća sve veću iscrpljenost, mučninu, lupanje srca. Ako je dopingiran hormonima za izgradnju bjelančevina, sportaš nije svjestan tih upozora-vajućih simptoma bliskog kolapsa, osobito ako istodobno uzima euforizirajuće lijekove i tu leži opasnost od neprimjetnog početka zatajenja srca.

Ni liječnik ponekad ne prepoznaje kod pacijenta prijeteći kolaps cirkulacije, izazvan nedostatkom kalija, budući da pad krvnog tlaka ovdje nije, kao obično, praćen nemirom i smrtnim strahom. Naprotiv, smanjenje napetosti cjelokupne muskulature, do kojega dolazi zbog manjka kalija, pacijent doživljava kao slabost cijelog tijela, osjeća se duševno i tjelesno iscrpljeno, nezainteresiran je i nesposoban upozoriti okolinu na svoje tegobe.

Kod svakog akutnog i napredujućeg pada krvnog tlaka mojih pacijenata kao prvu mjeru sam propisivao intravenoznu injekciju kalija koja je neškodljiva, u svakom slučaju pomaže, a često i spašava život. Pacijentu ili sportašu se može po-nudiiti i napitak koji sadrži kalij u obliku voćnog

130


soka ili gotovih napitaka koje je razvila industrija.

Valja upozoriti da se razina kalija kod čovjeka sa zdravim bubrezima, čak i kod neprestanog unošenja, ne može povisiti iznad normalne mjere, što sam uspio dokazati na više tisuća ispitanika. I kod visokog unosa kalija višak se smjesta izlučuje kroz bubrege. Samo dulje, višetjedno zatajenje bubrega postupno izaziva povišenje kalija u krvi, pri čemu su najizrazitiji simptomi zatajenja bubrega te pravodobno izazivaju uzbunu.

Potpuno su netočna izvješća o "smrtonosnim otrovanjima kalijem preko prehrambenih namirnica". Pritom se uvijek iznova spominje navodno prekomjerno uživanje banana. Svaki, čak i najmanji višak kalija u krvi smjesta se izravnava, kako je spomenuto, prikladnim povećanjem izlučivanja preko bubrega, a banana usto sadrži, kako smo svjetski poznati biokemičar i moj prijatelj, profesor dr. H. Kraut, i ja uspjeli utvrditi, znatno manje kalija nego što se tvrdi u udžbenicima. Banana, plod relativno siromašan kalijem, prije više od 40 godina zabunom je, zbog tiskarske pogreške, u udžbeniku opisana kao voće osobito bogato kalijem. Otada se ta pogreška očito nekontrolirano preuzima. Profesor Kraut i ja godinama smo provodili opsežna ispitivanja elektrolita na pacijentima i sportašima. Upalo nam je u oči da naši rezultati glede ocjene vrijednosti prehrambenih namirnica, osobito glede

Kod pada krvnog tlaka najprije dati kalij.

Nema previsoke razine kalija.

Različito vrjednovanje sadržaja minerala u prehrambenim namirnicama.

131


sadržaja elektrolita, djelomice znatno odstupaju od naznačenih vrijednosti industrijskih laboratorija.

Sažeta ocjena kalija: Održavanje napetosti (tonusa) cjelokupne muskulature, time i skeletne muskulature, muskulature crijeva, krvnih žila, srca. Reguliranje krvnog tlaka. Manjak kalija prouzročuje slabost mišića, sve do iscrpljenosti, pad krvnog tlaka, sve do zastoja srca, zatajenje rada crijeva (nadutost trbuha). Elektrolit kalij sam prikazao tako opširno jer sam

Snižavatelji lipida želio predočiti koje opasnosti sa sobom nosi mogu izazvati snižavanje razine kolesterola. Kada spoznamo da manjak kalija, je kalij životno potreban mineral čije reguliranje,

opasan po život sukladno pojedinačnim potrebama, obavlja hormon stresa kortizol, a da se proizvodnja kortizo-la pak odvija preko njegova temeljnog sastojka, kolesterola, tada se nameće spoznaja da svako snižavanje kolesterola može izazvati snižavanje razine kalija, a jače snižavanje može imati po život opasne, sigurno i smrtonosne posljedice.

132


Natrij (Na) Natrij služi za reguliranje osmotskog tlaka u uzajamnom odnosu s kalijem. Prikladno ulaženje natrija iz krvotoka u stanice posljedica je davanja kalija u krvotok.

Natrij je važan za podražljivost mišića i njihovu sposobnost kontrakcije. Stoga pri nedostatku natrija, primjerice zbog gubitka vode, može doći do grčeva u mišićima, što je poznato svakom sportašu. Zbog svoje sposobnosti vezivanja vode natrij se brine za održavanje vlažnosti tkiva, potiče pokretljivost zglobova i brine se za dovoljnu funkciju bubrega budući da za izlučivanje toksičnih supstancija bubrezima treba voda koja im se doprema preko natrija. Uzajamni odnos natrija i kalija regulira kortizol. Svaki tjelesni napor izaziva, dakle, izlaženje kalija iz stanica u krvotok i prikladno ulaženje natrija, natovarenog vodom, iz krvotoka u stanice. Svaki je tjelesni napor, prema tome, povezan s gubitkom kalija, natrija i vode, a nadoknada toga gubitka mora se istodobno protezati na sve te tri supstancije — kalij, natrij i vodu. To je poznato planinarima, ali ne i svakom sportašu. U međuvremenu je to postalo poznato i kirurzima; kao predvodnik moderne infuzijske terapije morao sam se s kolegama primjerenih struka dugo boriti dok se poslijeoperativna supstitucijska terapija nije konačno uvriježila. Planinar i sportaš bi trebali znati da nadoknada gubitka tekućine samo preko vode može biti opasna po život. Jer

Natrij je važan za

razinu vode.

Pod tjelesnim

stresom trošimo

kalij, natrij i vodu.

133


Važno za sportaše:

nadoknada gubitka

tekućine i

minerala.

Manjak natrija

očituje se

simptomima

dehidracije.

samo vodom se ne otklanja gubitak kalija i natrija. Naprotiv: niska razina kalija i natrija još više se razrjeđuje unošenjem vode, što je kod ponekog planinara prije znalo izazvati zbog iscrpljenosti pad mišićne snage. Nadoknadi li se samo gubitak kalija, neće se ukloniti pojave dehidracije, uvjetovane gubitkom natrija, sa sklonošću grčevima mišića. Svaki profesionalni sportaš zna da tijekom svoje sportske djelatnosti mora voditi brigu o nadoknađivanju gubitka kalija, natrija i vode, a industrija nudi za to vrlo korisne tekućine s visokim sadržajem minerala. Simptomi manjka natrija su lako prepoznatljivi jer na to upućuju početne pojave dehidracije. Jezik postaje ljepljiv i suh, mišići bole, ponekad se javljaju i grčevi u mišićima. U tim slučajevima pomaže da najprije nešto popijemo i pojedemo nešto slano. Opasnost previsokog unosa natrija kod zdravog čovjeka ne postoji, podjednako je neznatna kao i opasnost od prevelikog unosa kalija. Besmisleni su podatci o štetnosti kuhinjske soli (unos natrija) u obliku bolesnog povišenja krvnog tlaka. Podjednako kao kalijem, i natrijem upravlja ste-roidni hormon kortizol s temeljnom supstancijom kolesterolom. Posljedica medikamentoznog snižavanja razine kolesterola uvijek je poremećaj u koncentraciji elektrolita. Pritom je otežavajuća okolnost, kako je već spomenuto pri razmatranju kalija, što se istodobno može očekivati

134


sniženje razine natrija i kalija te stoga neizbje-živo nastupaju smetnje srca i cirkulacije, zasigurno i smrtonosne naravi.

Kalcij (Ca) Kalcij je potreban za izgradnju kostiju i zubne supstancije, za zgrušavanje krvi, podražljivost živaca i mišića te za zatvaranje staničnih membrana. Vitamin D, koji se tvori od kolesterola, regulira ugradnju kalcija u kosti i sudjeluje u ugradnji kalcija u zubnu supstanciju, živce, mišiće i stanične membrane. Ovdje bi liječenje snižavanjem kolesterola bilo opasno te bi preko reduciranja sinteze vitamina D i smanjenja ugradnje kalcija koje je s time povezano, izazvalo znatne poremećaje živčane i mišićne djelatnosti, gubitak kalcija iz kostiju i zglobova te snižavanje normalnog zgrušavanja krvi.

Nedostatak natrija

i kalija pojavljuje

se uvijek

istodobno

Vitamin D

upravlja

metabolizmom

kalcija.

Fosfor (P)

Fosfor sudjeluje u oslobađanju energetskih supstancija u suradnji s kortizolom građenim od kolesterola.

Fosfor je potreban

za dobivanje

energije.

135


Magnezij povisuje

radnu sposobnost i

smanjuje stres.

Magnezij pomaže

kod grčeva u

mišićima.

Magnezij (Mg) Osobita je važnost magnezija u reduciranju i sprječavanju prekomjernih stresnih reakcija. Time on štiti od pretjeranog aktiviranja energetskih supstancija, ponajprije glukoze, te izbjegava prebrzo iscrpljivanje energetskih zaliha i zaliha elektrolita kalija i natrija. Duševna te ponajprije tjelesna radna sposobnost magnezijem se znatno povisuje, a sportska aktivnost se poboljšava. Magnezij stabilizira živčanu i mišićnu podražljivost, djeluje umirujuće i regulira cirkulaciju krvi. Zbog toga je magnezij izvrstan terapeutik kod poremećaja srčanog ritma i srčanog infarkta. Utjecaj magnezija na mišićni i koštani sustav smanjuje oštećenja zbog sportskih napora, povezana s njima.

Magnezij je posljednjih godina pobudio veliku pozornost kao terapeutik za poremećaje srčanog ritma, upale živaca i tegobe uvjetovane sportom. Otpril ike od 50. godine života svima preporučujem dnevni unos magnezija u količini od oko 200 mg dnevno, najbolje u kombinaciji s vitaminom E (stabilizator stanica), osobito sportski aktivnim osobama i kod bolova u zglobovima. Uzimanje 200 do 300 mg magnezija štiti i mlade ljude prije i tijekom jačih tjelesnih napora od grčeva u mišićima i mišićne iscrpljenosti zahvaljujući svojemu neuromuskularnom djelovanju.

136


Sažeto bitno značenje magnezija: • Reduciranje stresnih reakcija s izbjegavanjem

prekomjerne proizvodnje stresnog hormona kortizola, time i ušteda energetskih supstancija i smanjivanje potrošnje kalija i natrija, što dovodi do povišenja duševne i tjelesne radne sposobnosti.

• Stabiliziranje mišićne i živčane podražljivosti i zbog toga je magnezij kardinalni terapeutik kod poremećaja srčanog ritma i srčanog infarkta.

• Pospješivanje izgradnje kostiju i tetiva, time i zaštita od oštećenja uvjetovanih sportom.

Kao sastavni dio različitih enzima magnezij su- Mnogi enzimi djeluje u metabolizmu ugljikohidrata i bjelance- sadrže magnezij. vina te time u oslobađanju energijskih supstancija poput glukoze. To se oslobađanje uglavnom aktivira preko kortizola. Kortizol, kako je poznato, kao glavni sastojak sadrži kolesterol, iznova primjer za povezanost gotovo svih metaboličkih procesa s kolesterolom te nam to opet jasno pokazuje koliko je besmislen zahtjev za snižavanje razine kolesterola. Ostali elektroliti, koje nazivamo elementi u tragovima, nisu ni u kakvoj vezi s kolesterolom. Njihova vrijednost djelomice još nije istražena. To farmaceutsku industriju ne sprječava u neozbil jnim, grotesknim preporukama, pri čemu osobito upada u oči maštovito varanje "selenom" te se posve jasno očituje "posao sa zdravljem".

137

8. POGLAVLJE

Snižavanje kolesterola opasno je po život

Smisao ove knjige je: "jasno prikazati vrijednost kolesterola u održavanju života i upozoriti na smrtonosne opasnosti od snižavanja razine kolesterola". Kolesterol je, kako smo čuli, temeljni sastojak preniska razina svih hormona koji nas održavaju na životu tako kolesterola može što upravljaju razinom bjelančevina, vitamina i dovesti do elektrolita u krvi. Svako snižavanje razine kole- smrtonosnog sterola može dovesti do oštećenja zdravlja opas- zastoja cirkulacije. nih po život, pri čemu se nameću ova težišta: • Svako snižavanje razine kolesterola smanjuje

oslobađanje glukoze potrebne za stvaranje energije, preko reduciranja proizvodnje kor-tizola. Time se snizuje rad cjelokupne muskulature, pa tako i srca. Česte posljedice su smrtonosno zatajenje cirkulacije i zastoj rada srca.

• Svako snižavanje razine kolesterola preko snižavanja proizvodnje kortizola, uvjetovanog time, dovodi do manjka kalija budući da je kortizol odgovoran za to da se za svaki duševni i tjelesni napor iz stanica oslobodi potrebna količina kalija. Kalij je odgovoran za napetost cjelokupne muskulature, tako i za učinkovitost skeletne muskulature, za krvni tlak koji se

139


Liječnici često

podcjenjuju

životno važnu

funkciju kalija.

Nakon snižavanja

kolesterola češće

je obolijevanje od

karcinoma.

regulira napetošću muskulature krvnih žila te za elastičnost muskulature srca. Ta važnost kalija, prijeko potrebna za život, za funkciju srca i krvožilnog sustava, većini je liječnika, koliko sam mogao primijetiti, ponajprije liječnicima nastrojenima protiv kolesterola, potpuno nepoznata te je sigurno bitan razlog za lakomisleno i nestručno gledište o kolesterolu. Taj poremećaj u koncentraciji minerala, međutim, vjerojatno je najčešći uzrok smrtonosnog pada krvnog tlaka i zastoja srca nakon snižavanja razine kolesterola.

• Svako trajno snižavanje razine kolesterola preko nedostatne opskrbljenosti stanica kolesterolom dovodi do funkcionalnih poremećaja stanica s malignim degeneracijama. Gotovo sve statistike upozoravaju na činjenicu da je u skupini pacijenata liječenih lijekovima za snižavanje kolesterola ustanovljena uočljiva učestalost obolijevanja od raka. Zbog masovne učestalosti smrtonosnih obolijevanja od raka nakon terapije lijekovima za snižavanje kolesterola prijevremeno je prekinuta jedna studija (studija Clofibrat).

Profesor WalI i s Biokemijskog instituta Sveučilišne klinike Miinchen-GroBhadern izvijestio je o uvijek niskoj razini kolesterola kod "svih" oboljelih od raka.

U svezi s time želio bih još jednom upozoriti na više puta spomenutu bolest (v. str. 28) takozvane "urođene, nasljedne hiperkolesterolemije", koja

140


se gotovo bez iznimke tumači prevarantski. Neshvatljivo mi je, kao i mnogim drugim znanstvenicima, zašto se prema opisanim okolnostima i unatoč raznim upozoravajućim napomenama, tim spoznajama ne poklanja pozornost. Industrija vješta poslovima zna kako uz pomoć milijunskih iznosa prikriti sve znanstvene spoznaje i na svojim prljavim poslovima zaraditi milijarde na račun zdravlja stanovništva.

Industrija zarađuje

time što pučanstvo

izlaže

zdravstvenim

rizicima.

141

ZAKLJUČAK

Pogrešan prikaz vrijednosti kolesterola što ga šire industrija margarina i farmaceutska industrija koja proizvodi lijekove za snižavanje kolesterola, svi ozbiljni nutricionisti, u ovoj knjizi poimenice nabrojeni, nazivaju najvećom prijevarom stoljeća. U tome varanju stanovništva sve više nekritički sudjeluju i mediji, medicinski centri koje plaća spomenuta industrija, mnoštvo medicinski nedovoljno izobraženih liječnika i pseudoznanstvene, takozvane medicinske udruge poput Lige protiv lipida, društava za aterosklerozu i sličnih zdravstvenih udruga koje se bez iznimke kreću izvan znanstvene spoznaje. Već više od 50 godina svijet se neprekidno preplavljuje statistikama, pretežno iz Amerike, što ih, u potrazi za profitom milijunskih iznosa (50 do 75 milijuna eura po statistici), izrađuju farmaceutska i industrija margarina te manipuliraju tim statistikama sukladno poželjnim predodžbama nalogodavca koji ih plaća. U statistikama nedostaje provjera svih čimbenika metabolizma povezanih s kolesterolom, koji u svojim bitnim točkama očito nisu poznati statističarima. Tako im očito nedostaje znanje o zna-

143

Prijevara stoljeća.

Lažne statistike dolaze poglavito iz SAD-a.

Zaključak

Značenje kortizola je nepoznato.

Farmaceutski koncerni

krivotvore činjenice radi

prijevare.

čenju, pa čak i o postojanju stresnog hormona kortizola koji se razvija iz kolesterola i upravlja svim bitnim metaboličkim procesima. Na to neznanje nailazi se, kako sam se mogao uvjeriti, i kod liječnika s visokim akademskim stupnjem. Kolesterol je dragocjen, možda i najdragocjeniji sastojak tijela. U svakom obliku i količini kolesterol služi održavanju zdravlja i nema nikakvog utjecaja na razvitak ateroskleroze ili srčanog infarkta.

Kolesterol sudjeluje u cjelokupnom procesu izmjene tvari, u uspostavljanju ravnoteže bjelančevina, hormona, elektrolita i vitamina te u oslobađanju svih energetskih supstancija. Nema niti jedne jedine situacije koja bi mogla opravdati snižavanje razine kolesterola. Naprotiv, svako je snižavanje opasno, često, nažalost, i smrtonosno.

Znanost se uzalud bori protiv pogrešnog prikaza kolesterola od industrije. Svjetski poznati istraživač prof. Borgers u svojim knjigama piše: "Bezizgledno je učinkovito se suprotstaviti prevaran-tskim spletkama farmaceutske industrije i industrije margarina" jer je, zahvaljujući milijardama dobiti, toj industriji očito moguće suzbiti sve znanstvene činjenice. Vrhunac te besmislice, usmjeravane od industrije, jest tvrdnja da je 80 posto stanovništva bolesno od kolesterola te ih treba liječiti lijekovima za snižavanje kolesterola. Ne budite žrtva te opasne besmislice!

144

PRILOG

Popis literature

Prethodna napomena:

Brz i dobar uvid u najznačajnije znanstvene radove o važnosti kolesterola pruža časopis:

Jatros Kardiologie godište 3, listopad 1994. Pmi Verlagsgruppe GmbH OberfeldstraSe 29 D-60439 Frankfurt am Main tel. 0049 69 54 80 00-0

145

Documents

Hartenbach - Laz o Holesterolu