14

Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu

  • Upload
    cooper

  • View
    128

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu. Hartije od vrednosti su pismeni dokument ili isprave koja svom imaocu daje odredjeno imovinsko pravo samo pod uslovom zakonskog vlasnistva nad njom. Prema osnovnoj klasifikaciji se mogu podeliti na :. -kreditne -vlasnicke. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu
Page 2: Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu

Hartije od vrednosti su pismeni dokument ili isprave koja svom imaocu daje odredjeno imovinsko pravo samo pod uslovom zakonskog vlasnistva nad njom.

Page 3: Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu

.

-kreditne

-vlasnicke

Prema osnovnoj klasifikaciji se mogu podeliti na :

Page 4: Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu

Kreditne hartije od vredosti se dele na dve osnovne grupe:

1. Netransferibilne

2. Transferibilne

Netransferibilne su uslovljne na kreditno odnosu,po osnovu kupoprodaje.

Transferibilne kreditni instrument predstavljaju bezuslovane i univerzalne kreditne hartije.

Page 5: Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu

Na osnovu kojih duznici prihvataju obavezu placanja duga u ugovorenom roku.

Page 6: Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu

Hartije drzavne blagajne (menice,obveznice I note.)

Hartije federalnih drzava (obveznice I certifikati)

Hartije drzavnih jedinica (obveznice I dugorocne obveznice)

Hartije preduzeca (komercijalni papiri I obveznice preduzeca)

Prema strutkuri transfabilnih hartija od vrednosti dele se na:

Page 7: Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu

Blagajnicke menice predstavljaju kratkorocne papire drzavnog trezora sa najvisom stopom garantovanja I minimlnim iznosom nominalne vrednosti.

Kamatni prinos im se formira na osnovu diskontne stope.

Blagajnicke hartije se realizuju po nizim cenama u odnosu na nominalnu vrednost.

One su instrument novcanog trzista.

Page 8: Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu

Blagajnicke note imaju naznacenu kamatu,odnosno kamatni kupon. I one najcesce pripadaju trzistu kapitala.

Blagajnicke obveznice se izdaju najcesce sa rokom dospeca od 5 godina, kao instrument dugorocnog kreditiranja drzave.

Ugovorena kamatna stopa I polugodisnja placanja obaveze.

Page 9: Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu

Hartije drzavnih agencija predstavljaju specijalni tip obveznice posebno finasijskih -drzavnih institucija,za koju garantuje drzava I sa ugovorena kamatna obaveza.

Izdavaoci ovih obveznica mogu biti: finansijske ustanove za kreditiranje izvoza,stambena izgradnja, poljoprivreda.

Hartije drzavnih i lokalnih administrativnih jedinica predstavljaju vrstu povlascenih obveznica posto su kamatni prinos oslobodjeni otpozivanja.

Page 10: Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu

Mogu biti u: standardnoj I seriskoj formi.

Ove hartije se izdaju u dogovoru sa specijalnim organizacijama,investicionim I komercijalnim bankama,koje realizuju hartije na trzistu.

Komercijalni papiri spadaju u kratkorocne I nesigurne hartije od vrednosti ,koje izdaje banka.

Page 11: Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu

Obveznice preduzeca su dugorocne hartije od vrednosti sa dospecem preko jedne godine I sa visokim stepenom transferabilnosti na sekundarnom trzistu kapitala.

Page 12: Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu

Akcije sadrze svojinska prava o ucescima u kapitalu akcionarskim preduzecima I u raspodeli tih prinosa.

One predstavljaju trajno investiciono ulaganja stednje u odredjenim preduzecima I formiraju dugorocne resurse preduzeca.

Page 13: Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu

Akcije prodajom na sekundarno trziste kapitala,obezbedjuju likvidnost vlasnika hartija,dok obveznice pruzaju bezuslovno pravo na fiksni prinos I povecanje ulozenih sredstva sa dospeca.

Akcije imaju veci rizik od obveznica.Akcije imaju dvostuki rizik:

-Rizik neplacena dividende

- kapitalni rizik

Page 14: Hartije od vrednosti na finansijskom trzistu

Prvi oblik rizika postoji u uslovima nepredvidjenog smanjenje dividendnih stopa usled bankrotstva preduzeca,a kapitalni rizik nastaje u uslovima naglog opadanja cene akcija.