HARTIJE OD VRIJEDNOSTI

HARTIJE OD VRIJEDNOSTI

POJAM

• Šta su hartije od vrijednosti?• Pismena isprava kojom se njen izdavalac

obavezuje da će ispuniti obavezu upisanu na toj ispravi njenom zakonitom imaocu.

• One su jedan jedan od izraza nastanka obaveze iz obligacionog odnosa na osnovu jednostarne izjave volje.

• Uvijek sadrže neko građansko pravo koje je povezano sa postojanjem same isprave.

POJAM

• Hartije od vrijednosti reguliše između ostalih zakona i Zakon o tržištu hartija od vrijednosti, dok su pojedine odredbe sadržane i u Zakonu o obligacionim odnosima.

OSOBINE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI

• Sve hartije od vrijednosti ( robne, sredstvo plaćanja,sredstvo obezbjeđenja potraživanja,akcije) imaju zajedničke osobine.

• To su pismene isprave,• Odnose se na neko imovinsko pravo,• Pravo na koje se odnosi isprava u vezi je sa

hartijom,• Hartije su prenosive i prezentacione isprave,• Obaveze koje su upisane u hartiju su tražljive.


• PISMENA ISPRAVA i FORMALNOST HARTIJA OD VRIJEDNOST: bez određene pismene isprave ne može da postoji hartija od vrijednosti, ali i isprava koja sadrži određene bitne elemente,

• ako ne sadrži sve bitne elemente ne može se smatrati hartijom od vrijednosti, ali se može koristiti kao isprava o dugu

• npr. ako se hartija izdaje u velikoj seriji, a nema neki od bitnih elemenata, ona ne proizvodi nikakvo dejstvo


• Načelo formalnosti ogleda se u tome što za određene elemente, odnosno pravne radnje , zakon propisuje tačno mjesto i formu njihovog unošenja u pismenu ispravu(blanko indosament se može nalaziti samo na poleđini mjenice).

• Imovinsko pravo:Odnose se na neko pravo imovinsko-pravne prirode, obligaciono ili stvarno, Mogu se odnositi i na neko drugo pravo(pravo upravljanja i odlučivanja akcionarskim društvom od strane imaoca akcije), ali se pri tom moraju odnositi i na imovinsko pravo, u suprotnom nije hartija od vrijednosti.


• Inkorporacija - pravo se ne može ni prenositi ni ostvarivati

bez hartije od vrijednosti koja na simboličan način predstavlja to pravo (zato se kaže da je pravo inkorporisano u toj hartiji)

- posebno je naglašeno kod hartija od vrijednosti na donosioca: ako imalac izgubi hartiju, izgubio je i pravo na koje se odnosi hartija,


• kod hartija po naredbi načelo inkorporacije je ublaženo mogućnošću da se izgubljene, ukradene ili uništene hartije u sudskom postupku oglase za od vrijednost, tako da pravo na koje se odnosi hartija nije izgubljeno, radi se o ograničenom dejstvu amortizacije hartije, tako da je načelo inkorporacije ovim samo ublaženo, ali ne i isključeno.


• PREZENTACIJA• pravo na koje se odnosi hartija je

inkorporisano u hartiji, to pravo može da vrši samo ono lice koje je u mogućnosti da hartiju podnese njenom izdavaocu ili drugom dužniku ( prezentacione isprave),


• TRAŽLJIVOST OBAVEZE - obaveze upisane u hartiji od vrijednosti su

tražljive, s obzirom da obaveza dužnika nastupa tek kad mu hartija bude prezentirana( povjerilac treba da traži od dužnika da izvrši svoju obavezu iz hartije),

- dužnik pada u docnju tek ako mu povjerilac prezentira hartiju o dospjelosti, a on ne izvrši svoju obavezu,


• PRENOSIVOST - hartije od vrijednsoti su prenosive, zbog

prenosivosti u njima može da bude inkorporirano samo takvo imovinsko pravo koje je prenosivo,

- npr. Isprave koje sadrže neko lično pravo ne mogu se prenositi (diploma, rješenje o nasljeđivanju),


• Šta znači prenosivost hartija od vrijednosti?-prenosom hartije od vrijednosti na simboličan način

se vrši prenos prava na koje se hartija od vrijednosti odnosi,

-Razlikujemo dva prava: • PRAVO NA HARTIJU-stvarno pravo zakonitog

imaoca hartije na papiru koji predstavlja hartiju• PRAVO IZ HARTIJE- što može da bude pravo

potraživanja, pravo svojine ili zaloge i pravo učešća, koje se prenosi sa jednog na drugo lice, i to u međusobnoj zavisnosti.

•


• ŠTA ZNAČI U MEĐUSOBNOJ ZAVISNOSTI? ako se prenosi pravo na hartiju , znači da se prenosi

i pravo iz hartije, i obrnuto, redoslijed prenosa zavisi od vrste hartije od

vrijednosti, kod hartija na ime prvo se prenosi pravo iz hartije, a zatim pravo na hartiju,


• kod hartija po naredbi prvo se prenosi pravo na hartiju, a potom pravo iz hartije.

• najveći intenzitet prenosivosti imaju hartije na donosioca jer se za njihov prenos ne zahtjeva nikakva forma,

• ne može biti zabrane prenosivosti hartije od vrijednosti jer nebi ni imali hartiju od vrijednosti, nedostaje jedan od osnovnih elemenata prenosivost


ULOGA I ZNAČAJ HARTIJA OD VRIJEDNOST

• Uloga i značaj hartija od vrijednosti - uloga hartija od vrijednosti može da bude

višestruka;1. mogu se koristiti kao sredstvo robnog

prometa (skladišnica, teretnica, prenosivi tovarni list), njihovim prenosom vrši se promet robe koja je u tim hartijama označena,


2. Mogu se koristiti kao sredstvo plaćanja , umjesto gotovog novca( ček),

3. Mogu se koristiti kao kreditno sredstvo(mjenica, obveznica, blagajnički zapis, komercijalni zapis, certifikat),

4. Neke hartije od vrijednosti mogu da se koriste kao sredstvo obezbjeđenja potraživanja( mjenica, založnica kao dio skladišnice),

ULOGA I ZNAČAJ HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

5. Mogu da se koriste kao sredstvo za prikupljanje slobodnih novčanih sredstava(obveznice, akcije),

6. Mogu da se koriste kao sredstvo za ostvarivanje prava učešća u upravljanju preduzećem(akcije).


• Značaj hartija od vrijednosti: upotrebom hartija od vrijednosti obezbjeđuje se pravna i poslovna sigurnost u robnom i novčanom prometu, i to kako za poverioca tako i za dužnika,

1. položaj poverioca postaje povoljniji iz više razloga: - predstavljaju čvrst dokaz o postojanju prava koje je

naznačeno u toj hartiji, - omogućavaju poveriocu da se lakše legitimiše kao

lice koje ima pravo da zahtijeva od dužnika ispunjenje određene obaveze,

ULOGA I ZNAČAJ HARTIJE OD VRIJEDNOSTI

- posjedovanje hartija od vrijednosti stvara pretpostavku zakonitog i savjesnog imaoca prava, kod sumnje dužnik mora da dokazuje da imalac hartije nema pravo da zahtjeva izvršenje obaveze iz hartije,

- povjerilac ne mora da dokazuje osnov svog potraživanja s obzirom da je osnov njegovog potraživanja sama hartija,


- omogućavaju poveriocu da na lak način raspolažu svojim pravom,

- pružaju sigurnost poveriocu s obzirom da dužnik može izvršiti obavezu iz hartije tek kad mu bude prezentovana hartija,a sobzirom da se hartija nalazi u rukama poverioca , dužnik ne može da izvrši obavezu iz hartije nekom trećem licu,


- za ispunjenje potraživanja povjerioca , pored glavnog dužnika, odgovaraju i regresni dužnici,

- poverilac koji je zakoniti imalac hartije od vrijednosti lakše ostvaruje svoja prava nego povjerilac koji ne posjeduje hartiju od vrijednosti.


ŠTA JE SA DUŽNIKOM? - Pozicija dužnika koji je izdao hartiju od vrijednosti

je sigurnija , jer on ne mora da izvrši svoju obavezu dok mu zakoniti imalac

hartije ne prezentira hartiju, i na taj način se legitimiše kao povjerilac,

-kada ispuni obavezu iz hartije , povjerilac će mu je predati i ona će mu služiti kao dokaz da je obaveza ispunjena,

ULOGA I ZNAČAJ HARTIJE OD VRIJEDNOSTI

• Ako povjerilac propusti da izvrši određene radnje u vezi sa hartijom to može voditi gubitku prava iz hartije,

• Kada dužnik izvrši obavezu iz hartije od vrijednosti i primi hartiju od povjrioca , on može da vrši regresna prava prema drugim dužnicima iz hartije, ako oni postoje,

PRAVNA PRIRODA ODNOSA U VEZI SA HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI

• Postoje različita shvatanja o pravnoj prirodi odnosa u vezi sa hartijama od vrijednosti:

- Prvu grupu čine shvatanja po kojima odnos između dužnika i poverioca iz hartije od vrijednosti nastaje jednostranom izjavom volje dužnika (teorija emisije i teorija kreacije),

- Drugu grupu predstavljaju shvatanja po kojima odnos između dužnika i poverioca iz

PRAVNA PRIRODA HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

• iz hartije od vrijednosti nastaje na osnovu zaključenog ugovor(ugovorna teorija i teorija pravnog privida)

• Obaveza dužnika nastaje kada je hartija napisana, potpisana i predata korisniku,

• Kad hartija izađe iz ruku izdavaoca mimo njegove volje , obaveza iz hartije ne nastaje, ali je u interesu pravne sigurnosti ovo pravilo korigovan, tako da obaveza izdavaoca postoji prema savesnom sticaocu hartije,


• Teorija emisije, navodi dva argumenta:- prvo tek predajom hartije volja dužnika da se

obaveže postala je konačna ,- Drugo, ako hartija nije predata korisniku , on je ne

može prezentirati dužniku i zatražiti da izvrši obavezu,

- Teorija emisije , sa korekcijom, prihvaćena je u Zakonu o obligacionim odnosima,

- u Zakonu o tržištu hartija od vrijednosti, ova teorija se ne može primjenitina bezdokumentarne hvo,


• Kod bezdokumentarnih HVO, obaveza nastaje kada izdavalac upiše hartiju i njenog imaoca u odgovarajući registar,

• Obaveza dužnika nastaje u trenutku kada stavi svoj potpis na hartiju, bez obzira što je još nije predao korisniku,

• Razlozi protiv ove teorije su: - dok se HVO nalazi kod izdavaoca,povjerilac je ne

može prezentirati i zahtjevati izvršenje obaveze za dužnika,

PRAVNA PRIRODA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI

- Usvajanje ove teorije značilo bi da je izdavalac dužan da ispuni obavezu i prema nesavesnom sticaocu hvo (npr, prema kradljivcu hartije), ublažena je pravilom prema kome nesavesni sticalac hvo ne postaje poverilac u pogledu prava na koje se odnosi hartija, i na taj način ova teorija se približava korigovanoj teoriji emisije.


• Kod izdavanja prenosivih tovarnih listova povodom pravne prirode hvo usvojena je ugovorna teorija, s obzirom da je njihovo izdavanje uslovljeno saglasnošću izdavaoca i korisnika,

• Teorija pravnog privida polazi od stava da je pravni posao osnov za nastanak hvo,na osnovu punovažnog pravnog posla stvara se privid, pretpostavlja se da je hvo izdata čim je u prometu.

RAZVRSTAVANJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

• Prema načinu određivanja imaoca prava , hartije se djele na:

1.Hartije na ime, po naredbi, na donosioca, alternativne( glase na ime ili na donosioca, ili po naredbi i na donosioca), i

2.Jedan dio glasi na ime ili po naredbi, a drugi dio na donosioca),

RAZVRSTAVNJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

• Hartije na ime- ime korisnika označeno je u ispravi,

• Hartije od vrijednosti po naredbi unošenjem “rekta klauzule” (ne po naredbi), pored imena korisnika pretvaraju se voljom izdavoca u hartiju na ime,

• Izdavalac hvo ima slobodu da odluči da li će hartiju da izda kao hartiju na ime ili kao neku drugu vrstu hartije,


• Hartije po naredbi gdje je ime korisnika upisano u hartiji, s tim što on ima mogućnost

da svojom naredbom odredi neko drugo lice kao korisnika hartije,

Izdavalac hvo po naredbi preuzima obavezu iz hartije prema licu koje je sam označio u hartiji, ali i prema svakom drugom licu na koje ona bude predata od strane prvog imaoca hartije,


- Hartije po naredbi stiču svojstvo bilo po samom zakonu , i kada u njih nije unijeta klauzula “po naredbi”(mjenica), bilo unosom klauzule “ po naredbi” (teretnica, skladišnica),

• Hartije od vrijednosti na donosioca - hartije gdje nije naznačeno ime korisnika u hartiji, a izdavalac će izvršiti obavezu iz hartije bilo kom licu koje mu prezentira hartiju o dospjelosti,

• Hartije na donosioca najčešće dobivaju ovo svosjtvo unošenjem u nju posebne klauzule “na donosioca”, “ plativo donosiocu “

• U određenim slučajevima po samom zakonu hartija na donosioca ima to svojstvo, kao što je slučaj sa čekom na kojem nije naznačen (remitent),

• Ove hartije odlikuje velika cirkulaciona , inkorporaciona i legitimaciona moć, odnosno, mogu se prenositi prostom predajom, gubitak hartije najčešće ima za posledicu gubitak prava na koje se hvo odnosi,


• Legitimacionu moć, što znači da se zakonitim imaocem prava iz hartije smatra se svaki donosilac hartije,

DRUGA PODJELA HARTIJA JE PREMA PRIRODI INKORPORIRANOG PRAVA

- Stvarnopravne (odnose se na određenu stvar skladišnica, konosman, prenosivi tovarni list),

- Obligacionopravne(odnose se na neko plaćanje mjenica, čeka),


• Kauzalne hartije od vrijednosti, gdje se osnovni pravni posao radi kog je izdata hartija od vrijednosti vidi iz hartije( npr. Konosman, skladišnica),

• Apstrakne hartije od vrijednosti , gdje se pravni posao radi kog je izdata hartija ne vidi(mjenica),


• Novčane hartije - se odnose na neko novčano potraživanje (ček),

• Robne hartije- hartije koje se odnose na potraživanje u robi (konosman, skladišnica),

• Kratkoročne hartije- čiji je rok dospjeća kraći od godinu dana,

• Dugoročne hartije od vrijednosti- čiji je rok dospjeća duži od godinu dana od dana izdavanja,

•


PRENOS HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

• Način prenosa hartija od vrijednosti zavisi od vrste hartija od vrijednosti,

• Od načina prenosa zavisi koje će prigovore moći da istakne izdavalac prema zakonitom imaocu hartije, kada on zatraži ispunjenje obaveze koja je upisana u hartiju,

• Npr. prostom predajom (iz ruke u ruku),prenose se prava iz hartije koje glase na donosioca,

• Na hartiji se ne stavlja nikakva izjava o prenosu , a zbog načina na koji se vrši prenos prava iz hartije na donosioca , mogućnost isticanja prigovora kod tih hartija je ograničena.

• Mogu se isticati prigovori koji proističu iz same isprave (objektivni prigovori), npr. da je

potpis falsifikovan, da je obaveza zastarjela, da nije dospjela,


Prenos hartija od vrijednosti

- Prigovori koji proističu iz ličnog odnosa sa donosiocem hartije (prigovor kompenzacije),

- Rješenja EU direktiva;- Da bi se uskladila različita rješenja EU je

donijela Direktivu br.89/298 o koordiniranju uslova za sastavljanje, kontrolu i objavljivanje prospekata za hartije od vrijednosti. Slučajevi kada nije potrebno odobrenje Komisije za javni poziv, kada ne postoji ni obaveza za

•za objavljivanjem prospekata, skoro su istovjetni sa izuzecima, LEGITIMACIONE ISPRAVE•Legimitacione isprave su leg. papiri i leg. Znaci. Pravila o njima sadržana su u ZOO , •To su pismene isprave(željezničke karte, pozorišne i druge ulaznice, bonovi, štedne knjižice) na koje primjenjuju odgovarajuće odredbe hartije od vrijednosti


• Po pravilu izdavalac leg. papira ne može da zahtjeva od donosioca papira da dokaže da je na nezakonit način stekao papir,

• Ako izdavalac zna da donosilac papira nije poverilac u pogledu prava iz papira , na njemu je da u slučaju spora to dokaže,

• Leg. Znaci su garderobni znaci ili slični znaci, koji se sastoje iz komada hartije ili drugog materijala, na kojima je obično utisnut neki broj, ili naveden broj predatih predmeta


Prenos hartija od vrijednosti

• broj, ili naveden broj predatih predmeta, koji obično ne sadrže nešto određeno o obavezi njihovog izdavaoca i služe samo da pokažu ko je povjerilac u obligacionom odnosu prilikom čijeg nastanka su izdati,

• Leg. Isprave služe za legitimisanje poverioca u jednom pravnom odnosu, i u tome se ogleda njihova sličnost sa hartijama od vrijednosti koje omogućavaju zakonitom imaocu da se lakše legitimiše kao lice koje ima pravo

• lakše legitimiše kao lice koje ima pravo da zahtjeva od dužnika ispunjenje određene obaveze.RAZGRANIČENJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI U ODNOSU NA LEG. ZNAKE-leg. papiri ne sadrže sve one sastojke koje moraju da sadrže hartije od vrijednosti, iz njih se jedino mora vidjeti ko je izdavalac i kava je priroda obaveze izdavaoca,


RAZGRANIČENJE U ODNOSU NA LEG. ZNAKE

• Svrha leg.papira nije u tome da služi za olakšanje prenosa prava, već za lakše legitimisanje poverioca,

• Zbog nepostojanja načela inkorporacije titular leg. papira može da ostvari svoje pravo i bez prezentacije leg. Isprave

• Postojanje prava ne može se dokazivati i drugim dokaznim sredstvima.

-Leg.znaci ne moraju da sadrže sastojke koje moraju da sadrže hartije od vrijednosti,iz njih se nemora ni vidjeti sadržina obaveze izdavaoca,-njihova predaja drugom licu ne znači da takvo lice postaje titular prava,-svojstvo poverioca može da se dokazuje drugim dokaznim sredstvima,-u slučaju sumnje izdavalac znaka može i pored prezentacije leg. Znaka da traži od donosioca znaka da


• prezentacije leg. znaka da traži od donosioca znaka da dokaže svoje svojstvo poverioca,

• Teret dokazivanja svojstva poverioca je na strani imaoca leg. Znaka( to je osnovna razlika između leg. znaka i papira).


NOVČANE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI

MJENICA •Hartija od vrijednosti kojom se njen izdavalac bezuslovno obavezuje da će on sam , ili po njegovom nalogu određeno treće lice, isplatiti u njoj navedenom poveriocu ili po njegovoj naredbi iznos novca koji je u mjenici označen, i to u određeno vrijeme i na određenom mjestu.

• PO SAMOM ZAKONU JE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI,

• Ona ima to svojstvo i kada u zakonu nije označena klauzula “po naredbi”, s obzirom da može da bude izdata kao hartija na ime unošenjem klauzule “ne po naredbi”, može biti izdata tako da glasi na donosioca,

• Spada u red obligacionopravnih hartija od vrijednosti, jer su potraživanja koja su u njoj


inkorporisana obligacionopravne prirode,-Potraživanja iz mjenice su novčanog karaktera,-Mjenica je apstraktna hartija od vrijednosti iz nje se

ne vidi u vezi sa kojim osnovnim poslom je izdata,- Zbog apstraktnog karaktera mogućnost isticanja

prigovora iz osnovnog posla je ograničena,- Strogo formalna i prezentaciona hartija od vrijednosti,- Za nastanak, prenos i ostvarivanje prava neophodno

je postojanje meničnog pismena,


• Uloga mjenice- prvobitno je jenica služila kao sredstvo za

razmjenu novca, što je i obilježilo njen naziv,- u 12. vjeku u Italiji je se počela razvijati praksa

koja je imala za cilj da se smanji rizik prenosa gotovog novca zbog nesigurnosti puteva zbog učestalih razbojništava i pljački kojoj su bili izloženi trgovci pri prevozu robe i novca iz jednog u drugo mjesto,


• Trgovci umjesto gotovog novca počinju da nose pismene potvrde na osnovu kojih se bankar kod koga su uplatili novac , obavezivao da će on ili drugi bankar koji je u poslovnoj vezi sa njim, isplatiti određenu svotu novca , koji se koristi kao sredstvo plaćanja u mjestu isplate , trgovcu koji mu je uplatio novac , ili po naredbi tog trgovca nekom drugom licu.


• U razvoju koristila se kao sredstvo trgovačkog klirinaga –obračuna trgovaca , posebno na sajmovima, umjesto da plačanje vrše gotovim novcem trgovci su to činili izdavanjem mjenice,

• Na kraju obračunskog perioda vršilo se prebijanje mjeničnih potraživanja i isplata salda u gotovom novcu,


• Kreditno sredstvo, trgovi izdaju mjenicu , koju prodaju drugom licu prije dospjelosti i tako dobija kredit koji je dužan da vrati o dospjelosti mjenice,

• Kao sredstvo obezbjeđivanja kredita, prilikom kupovine robe na kredit trgovac je izdao mjenicu prodavcu kao sredstvo obezbjeđenja da će cjena biti uredno plaćena,

• Kao sredstvo plaćanja, ,


• Dugo vremena mjenica je imala trgovački karakter, mogli su je izdavati samo trgovci i bankari, što je omogućavalo širu primjenu mjenica u praksi,

• Donošenjem francuskog Trgovačkog zakonika mjenica postepeno gubi svoj stalečki karakter , tako da ona danas predstavlja univerzalnu hartiju od vrijednosti i u mjeničnom poslu učestvuju sva poslovno


sposobna lica, a radi lakše upotrebe mjenice izvršeno je ublažavanje pravila o formi mjenici u trenutku izdavanja , tako da ona ne mora da bude u cjelosti popunjena , može se izdati blanko mjenica.

IZVORI PRAVA - Osnovni izvor mjeničnog prava je Zakon o

mjenici, i Zakon o obligacionim odnosima koji sadrži opšta pravila o hartijama od vrijednosti,


• Mjenični zakon rađen je na bazi ženevskih konvencija, Konvencije o jednoobraznom zakonu o trasiranoj i sopstvenoj mjenici, Konvencije o sukobu zakona u materiji mjeničnog prava, Konvencije o pitanju taksa u materiji mjenice.


• VRSTE MJENICA Različiti kriterijumi za klasifikacije:1. Po formi izdavanja razlikujemo- Potpune(u trenutku izdavanja sadrže sve

bitne elemente),- Blanko ( u trenutku izdavanja sadrže samo

propisani minimum bitnih elemenata),


• 2. U zavisnosti od osnovnog posla razlikuju se:

- Robne (izdaju se u vezi sa nekim poslom prometa robe),

- Finansijske mjenice(izdaju se u vezi prometa novca),


3.Prema broju lica koja se pojavljuju u prometu:- Trasirana mjenica(izdavalac daje nalog drugom licu da

trećem licu isplati iznos koji je označen u mjenici), Pojavljuju se tri lica: trasant-lice koje izdaje nalog,

- Trasat- lice koje treba da plati novčanu svotu novca,- Remitent- lice kome treba da se isplati mjenična

svota novcaa,-


-Trasirana mjenica se prepoznaje po tome što se u tekstu mjerničnog sloga nalazi rječ”platite”.

-Sopstvena mjenica, se razlikuje od trasirane u slijedećem:

- U mjeničnom odnosu pojavljuju se samo dva lica: – izdavalac-koji objedinjuje ulogu trasanta i trasata i– remitent lice u čiju korist se izdaje mjenica,


• Kod sopstvene mjenice izdavalac se jednostrano obavezuje da će on izvršiti isplatu,

• U mjeničnom slogu umjesto rječi “platiti” nalazi se rječ “platiću”,

• Sopstvena mjenica ne može da se izda u više primjeraka, jer bi svi umnoženi primjerci predstavljali posebnu mjenicu i izdavalac bi bio odgovoran po svakom izdatom primjerku,


• U sopstvenu mjenicu ne mogu da se unesu neke fakultativne klauzule (o broju mjeničnih primjeraka, o izvještaju, o pokriću, klauzula bez obaveze),

• U teoriji za sopstvenu mjenicu upotrebljava se naziv “solo mjenica”.


• Načela mjeničnog prava- Načelo formalnosti, može postojati samo u

pisanom obliku, sve mjenične radnje mogu se preduzimati u pisanom obliku, i po pravilu na mjeničnoj ispravi,

- Za izdavanje mjenice najčešće se koriste odštampani mjenični blanketi,


• Jedinstven mjenični blanket sastoji se iz lijeve strane u kojoj se nalazi natpis “Republika Srpska”, odštampan grb Republike Srpske,serija i njena oznaka,

• Sa desne strane mjeničnog blanketa , u gornjem desnom uglu i na sredini , nalazi se odštampana linijska podloga za upisivanje mjeničnog duga brojevima i slovima. Ispod linijske podloge , u gornjem desnom uglu


• Nalazi se nareba sa iznosom novčane sume i tekst kome treba da se izvrši plaćanje,

• Od načela formalnosti odstupa se u dva slučaja: - kada se izdaje blanko mjenica, - u slučaju kada se radi o nepismenim ili slijepim

licima koja nisu sposobna za davnje pismenih izjava već za mogu da potvrde preuzete obaveze usmeno.


• NAČELO INKORPORACIJE- Mjenični povjerilac ne može da ostvari svoja prava

iz mjenice dok ne podnese dužniku mjenično pismeno,

- Mjenica na simboličan način predstavlja pravo poverioca koje se ne može ni vršiti ni prenositi bez posjedovanja mjenice(izuzetno mjenični povjerilac to pravo može da ostvaruje na osnovu potvrde nadležnog organa o predatom originalu mjenice.


• Načelo mjenične sposobnosti -Ima dva aspekta: formalnopravni i materijalnopravni,- Formalnopravni se ogleda u mjeničnoj strogosti

prema dužniku i mjeničnom poveriocu, - Povjerilac ima stroge obaveze u pogledu izvršenja

mjeničnih radnji na vrijeme(prezentacija mjenice, i sl),

- Dužnikova obaveza je stroga , sudski postupak po mjenici je brži , jednostavniji, sumarniji u odnosu na parnični postupak,


• Materijalnopravni aspekt mjenične strogosti se ogleda u vezi sa pravnim položajem mjeničnog dužnika, mjenična obaveza je apstraktna , pravno samostalna u odnosu na osnovni posao iz kojeg je nastala.Kad jedno lice potpiše mjenicu ono svojom izjavom pruzima mjeničnu obavezu , tako da je mogućnost prigovora po mjenici prilično ograničena.


• NAČELO FIKSNE MJENIČNE OBAVEZE- Obim i sadržina mjenice cjene se samo na osnovu

onoga što je u mjeničnom pismenu naznačeno, npr. Ako je u mjenici naznačeno 100 km , dužnik je dužan da ga o dospijelosti isplati,

- Ovo načelo djeluje i prema povjeriocu, tako u sudskom postupku povjerilac ne može da dokazuje da dužnik duguje više od onog što je naznačeno u mjenici.


• Od načela fiksne mjenične obaveze odstupa se u dva slučaja:

- Mjenični dužnik može da osporava visinu mjenične svote, koja je navedena u mjeničnoj ispravi , prema drugoj ugovornoj strani iz osnovnog posla i prema nesavesnom imaocu mjenice, isticanjem prigovora iz osnovnog posla,


• U regresnom postupku odstupa se od ovog načela iz razloga što regresni zahtjev može da bude veći od označene mjenične svote, dodaju se kamate, troškovi postupka, ili manji iznos ukoliko je dužnik djelimično isplatio glavni mjenični dug.


Novčane hartije od vrijednosti

• Načelo solidarnosti- Kad glavni mjenični dužnik ne isplati mjeničnu

svotu, ostali mjenični dužnici solidarno odgovaraju povjeriocu za isplatu mjenične svote(supsidijarna odgovornost),

- Ako mjeničnu obavezu izvrši glavni mjenični dužnik, ona se gasi i za sve ostale mjenične dužnike, a ako isplati jedan solidarni dužnik onda se on pojavljuje kao poverilac prema drugim solidarnim dužnicima.


• Načelo neposrednsti- Svaki potpisnik mjenice , kao mjenični dužnik,

neposredno odgovara imaocu mjenice koji je mjenicu stekao neprekinutim nizom prenosa,

- Između mjeničnog povjerioca i mjeničnog dužnika uspostavlja se neposredni pravni odnos, a sadržina tog odnosa opredjeljena je isključivo mjeničnom ispravom,

• Načelo samostalnosti- Potpis na mjenici stvara samostalnu obavezu, koja

je nezavisna od obaveza ostalih potpisnika mjenice, Obaveza jednog potpisnika mjenice može da bude punovažna a da obaveza nekog drugog potpisnika nije punovažna, prekid i obustava zastrjelosti prema jednom dužniku ne djeluje prema ostalim mjeničnim dužnicima,


• BITNI SASTOJCI MJENICE• Određeni su Zakonom o mjenici- Opšti mjenični sastojci su: označenje isprave kao

mjenice, i bezuslovni uputi na isplatu određene sume novca

- Personalni elementi: ime trasata, ime remitenta i potpis trasanta,

- Kalendarski elementi: datum izdavanja i označenje dospjelosti


• U četvrtoj grupi elemenata su: mjesto izdavanja i mjesto plaćanja,

• Nebitni mjenični elementi su klauzule koje mogu biti unijete u mjenicu, stim što je mjenica punovažna i ako takve klauzule ne sadrži.


• MJENIČNE RADNJE- Pisane i potpisane izjave date na mjenici(licu

ili poleđini) ili njenom dodatku, kojima se zasnivaju pravni odnosi između izdavaoca , imaoca i drugih mjeničnih potpisnika,

- Izdavanje, umnožavanje i prepis, prenos, avaliranje, akceptiranje, plaćanje, protest, notifikacija, regres


• Izdavanje mjenice; jednostrana izjava volje trasanta ,odnosno izdavaoca sopstvene mjenice, kojom on preuzima mjeničnu obavezu .To je u pravilu prva mjenična radnja,

- Pasivnu mjeničnu sposobnost ima svako poslovno sposobno lice,

- Umnožavanje mjenice, mjenica se umnožava u cilju zaštite i ostvarenja interesa imaoca mjenice,(u slučaju gubitka ne mora se pokretati postupak amortizacije),


• Primjeri umnožene mjenice moraju biti identični sa prvim primjerkom, sva lica koja su potpisala prvi primjerak moraju da potpišu i drugi primjerak, a primjerci se razlikuju po svom broju.

• Putem prepisa mjenice štiti se orginal mjeniceod oštećenja prilikom prenošenja , aistovremeno se olakšava ostvarivanje mjeničnih prava .


• Kako se olakšava ostvarivanje prava? npr. ako dužnik djelimično isplati mjeničnu

svotu , povjerilac mu izdaje prepis na kome se naznačuje isplaćena svota novca, a na osnovu originala koji ostaje kod povjerioca, povjerilac može da zahtjeva isplatu preostalog mjeničnog iznosa od drugih dužnika.


• Prenos mjenice- Najčešće se prenosi indosamentom, posebnom

izjavom kojom indosant(prenosilac) prenosi ispravu na indosatora(novog imaoca), po pravilu na poleđini ili produžetku mjenice ako je poleđina ispunjena,

- Avaliranje mjenice- predstavlja mjenično jemstvo, jedno lice preuzima

jemstvo za uredno ispunjenje mjenične obaveze (kao jemac, kao garant).


• Akceptiranje mjenice -Mjenična radnja kojom neko treće lice prihvata

svojim potpisom isplatu mjenične svote,

- Ne može se dati ni pod kakvim uslovom, Plaćanje mjenične svote- U momentu dospjelosti mjenice za isplatu

povjerilac prezentira mjenicu, odnosno poziva glavnog mjeničnog dužnika da isplati mjeničnu svotu.


• Plaćanje mjenične svote- U momentu dospjelosti mjenice za isplatu

povjerilac prezentira mjenicu, odnosno poziva glavnog mjeničnog dužnika da isplati mjeničnu svotu. To je obavezna mjenična radnja, isplata mjenice se ne može zahtjevati ako se mjenica o dospjelosti ne prezentira glavnom mjeničnom dužniku.


• Mjenični dužnik nije dužan da isplati mjenicu prije dospjelosti , i ako to učini, to je na njegov rizik i štetu, isto tako ni imalac mjenice nije dužan da primi isplatu prije dospjelosti mjenice,

INTERVENCIJA KOD MJENICE - mjenična radnja kojom jedno lice umjesto nekog od

mjeničnih dužnika vrši isplatu mjenice, ima za cilj da otkloni regresni postupak


• Protest -javna isprava izdata od strane suda u kojoj se potvrđuje da su preduzete određene radnje za naplatu mjenice i očuvanje mjeničnih prava,

• Notifikacija- mjenična radnja kojom imalac mjenice obavještava o podignutom protestu svog indosanta i trasanta,

za notifikaciju se ne zahtjeva posebna forma , a najčešće se čini protestnim pismom,


• REGRES-mjenična radnja kojom imalac mjenice zahtjeva isplatu mjenične svote od svojih prethodnika po mjenici , ako nije uspio da dobije garanciju nekog trećeg lica da prihvata isplatu mjenične svote.


• Prestanak mjeničnih prava- ispunjenjem, - opraštanjem duga, - Kompenzacijom,- Amortizacijom,- Konfuzijom(sjedinjavanjem povjerioca i

dužnika u jednoj ličnosti)- Zastarjelosti mjeničnih potraživanja,



• Rokovi zastarjelosti su kraći nego rokovi kod ugovora u privredi,

• Potraživanja imaoca mjenice prema glavnom mjeničnom dužniku zastarjevaju za tri godine od dana dospjelosti,

• Međusobna potraživanja regresnih dužnika zastarjevaju za šest mjeseci , računajući od dana kada je regresni dužnik mjenicu iskupio, ili ako nije htio dobrovoljno da plati mjeničnu svotu.


ČEK- Korišten je u Engleskoj u 17 vijeku (zlatarska

potvrda),- Zlatari su trgovcima , koji su svoj zlatni kovani novac

predavali na čuvanje izdavali potvrde koje su glasile na donosioca, a mogle su da cirkulišu u prometu kao i novčanice,


- U kasnijem razvoju bankarskog sistema Engleske,

banke izdaju svojim klijentima knjižice sastavljene od jedoobraznih listića čija je sadržina jednim dijelom bila ispisana , a drugim dijelom,imaocima ostavljala slobodu da unošenjem dopune tu sadržinu,

- iz isprave se vidjela obaveza bankara da, u svako doba, isplati donosiocu listića svaku naznačenu sumu, koja ima svoju podlogu u položenom depozitu,


• U prevodu riječ ček znači kontrolisati, verifikovati, izdavalac je morao da vodi računa da li raspolaže pokrićem prije nego što izda ček, a trasat je kontrolisao da li je pokriće njegovog klijenta dovoljno da bi ček mogao da isplati,

• U našem pravu ček je prvi put regulisan 1928.godine,


• Definiše se na različite načine, zavisno od toga šta se želi istaći kao osobina čeka,

• Ček je pismeni nalog , kojim povjerilac povlači od dužnika , bilo u svoju korist, bilo u korist nekog drugog lica , jednu određenu svotu novca,

• Čekom se reguliše dužničkopoverilački odnos,• Isplaćujući ček trasat se oslobađa svoje

obavezeprema izdavaocu,


• Osobine čeka:- Obaveza iz čeka je bezuslovna,- Ček dospijeva po viđenju,- Isplata se vrši iz transantovog pokrića koje on

drži kod trasata,Ček je hartija od vrijednosti kojom trasant daje

bezuslovan nalog trasatu da po viđenju isplati korisniku čeka određenu svotu novca iz njegovog pokrića.


• Pravna priroda čeka- Različita shvatanja:- Prva grupa shvatanja zastupa ugovornu

prirodu čeka, npr. teorija o punomoćstvu, po kojoj trasant ovlašćuje trasata da isplati ček remitetentu, teorija cesije potraživanaj izdavanjem i predajom čeka trasant cedira svoje pravo potraživanja prema trasatu na remitenta.


•Teorija delegacije, trasant delegira remitentu svog dužnika trasata, teorija ugovora u korist trećeg lica trasant i trasat zaključuju ugovor u korist remitenta u cilju gašenja obaveza trasanta prema remitentu ako se on sa tim saglasi.•Teorija jednostrane izjave volje: objašnjava pravnu prirodu čeka jednostranim aktom trasanta, trasant daje nalog trasatu da na teret njegovog računa isplati iznos koji je označen u čeku, s tim što trasant odgovara remitentu ako taj iznos ne bude plaćen(prihvatljiva sa stanovišta Zoo)


• Pravni odnos iz hartije od vrijednosti nastaje jednostranom izjavom volje,

Značaj čeka- Važnost čeka se temelji na činjenici da on predstavlja

podesno sredstvo plaćanja. Tu ulogu čeka omogućuju pravila: - trasat kod čeka može da bude samo bankarska organizacija, - dospjelost čeka po viđenju i - postojanje pokrića u momentu izdavanja čeka,


• Mane čeka se ogledaju u tome što se palćanje može izvršiti ukradenim čekom, koristi se kao kreditno sredstvo na nedozvoljen način čime funkcija čeka kao platežnog sredstva znatbno slabi što se ogleda da se na ček stavlja datum kasnijeg umjesto prvog datuma izdavanja(postdatirani čekovi).


• Sličnosti i razlike sa mjenicom- Kod obe hartije od vrijednosti izdavalac

isprave(trasant) daje nalog trasatu da korisniku (remitentu) isplati određenu sumu novca na koju isprava glasi, Zakon o čeku upućuje na primjenu pravila Zakona o mjenici kda se radi o označavanju novčane svote, punovažnosti potpisa dužnika, indosiranja, jemstvu, plaćanju, notifikaciji, protestu, regresu, umnožavanju...


• Razlike između mjenice i čeka- Mjenica je prvenstveno sredstvo kreditiranja, a ček

sredstvo plaćanja,- Mjenica može da glasi samo na ime ili po naredbi, a

ček i na donosioca,- Kod mjenice trasat može da bude svako lice, dok ček

može trasirati samo na banku ili na drugu organizaciju koja je ovlaštena da vrši platni promet (npr. Poštanska štedionica)


• Kod mjenice je važno da pokriće postoji u trenutku dospjelosti, a kod čeka pokriće mora da postoji već u trenutku izdavanja ( za ček se ne traži akcept),

• Dospjelost kod mjenice može biti određena na različite načine, dok ček uvijek dospijeva po viđenju,

• Kod čeka se ne vrši akceptiranje,• Ne može da se vrši prepis čeka,• Mjenica se za razliku od čeka ne može opozvati,• Za razliku od mjenice ne može se izdati blanko ček,


• Prilikom izdavanja čeka ne plaća se taksa,• Kod mjenice regres može da se vrši prije ili poslije

dospjelosti za naplatu, zbog neakceptiranja i zbog neisplate, a kod čeka regres se vrši samo zbog njegove neisplate o dospjelosti od strane trasata,

• Kod čeka postoji samo jedna čekovna tužba tzv. regresna tužba , a kod mjenice postoje glavna i regresna tužba.


• Izvori pravaČekovni odnosi regulisani su Zakonom o čeku, a opšta

pravila o čeku sadrži Zakon o obligacionim odnosima,

Na međunarodnom palnu izvršena je unifikacija čekovnog prava donošenjem tri konvencijeu Ženevi 1931. godine

-Konvencija o jedoobraznom zakonu o čeku,-Konvencija o rješavanju izvjesnih pitanja sukoba zakona u

materiji čeka i Konvenciaj o čekovnim taksama.


• Vrste čekova -prema načinu određivanaj imaoca prava i - prema namjeni čeka.Prema načinu određivanja prava:-Ček na ime, izdaje se u cilju ograničavanja

njegove cirkulacije,-Ček po naredbi, unesena klauzula „po naredbi“-Ček na donosioca, klauluza „platite donosiocu“


• Alternativni ček, sadrži ime remitenta, ali pored toga i klauzulu „ili donosiocu“, tretira se kao ček na dosnosioca tako da banka prilikom isplate ne mora da provjerava identitet lica kome vrši plaćanje,

• Trasantni ček može izdati ček na sopstveno ime ili po sopstvenoj naredbi, u kom slučaju dolazi do konfuzije trasanta i remitenta,

• Sopstveni trasirani ček, kod koga su trasant i trasat jedno isto lice, izdavalac čeka vuče ček sam na sebe, koriste se u bankama koje u svom sastavu imaju organ. Jedinice, pa jedna org. jedinica vuče ček na drugu.


• Podjela prema namjeni čeka• Ispaltni, GOTOVINSKI ČEK GDJE SE ISPLATA

ČEKOVNE SVOTE VRŠI KORISNIKU U GOTOVOM NOVCU,

• Obračunski, virmanski ček podrazumjeva takvu vrstu čeka kod koje se ispalta ne vrši u gotovom novcu, nego prenošenjem sredstava sa trasantovog računa na račun remitenta, na prednjoj strani čeka mora se unijeti klauzula „samo za obračun“koristi se kod plaćanja privrednih subjekata.


• Barirani, (precrtani) ček je nastao u Engleskoj, prepoznaje se po tome što su na njegovom licu povučene dvije paralelne crte i to dijagonalno u odnosu na čekovnu ispravu.Imalac čeka može ga naplatiti samo preko banke koja istupa kao njegov punomoćnik (koriste se kod namjenskih kredita),


• Cirkularni ček, izdaje banka i predaje ga svom klijentu, koji kod nje ima pokruiće na računu, radi toga da bi on, kao remitent, mogao naplatiti čekovnu svotu od neke njene poslovne jedinice ili druge korespodentne banke,

Limitirani ček, na čijim blanketima kad kojih kad ih banka predaje trasantima, stoji naznačena svota novca do koje ček može da glasi.


• Komisioni ček, kada trasant izdaje ček u svoje ime a za račun trećeg lica,

• Poštanski čekovi, nastali su otvaranjem tekućih računa u poštama gdje su stvorene pretpsotavke da se pošta pojavi u čekovnopravnom odnosu.


BITNI ELEMENTI ČEKA-OPŠTI SASTOJCI ČEKA,(kaluzula koja se unosi u sam slog isprave, bezuslovan nalog trasanta trasatu da isplati određenu svotu novca, lice kome se upućuje nalog za isplatu), -GEOGRAFSKI (određivanje mjesta izdavanja9-PERSONALNI,(potpis trasanta)-KALENDARSKI(datum izdavanja)


• NEBITNI ELEMENTI ČEKA: unose se u ček radi tačnijeg objašnjenja čekovnih odnosa, ali ne utiču na pravnu valjanost čeka,

• Naznačenje remitenta s obzirom da ček može glasiti i na donosioca, klauzula o prezentaciji, klauzula po naredbi, klauzula o izvještaju,


• NEDOPUŠTENI ELEMENTI - ODREDBE KOJIM BI SE TRASANT OSLOBAĐAO OD

ODGOVORNOSTI ZA ISPLATU,- Izjava o akceptu nebi iamla pravno dejstvo ako bi se

stavila na ček( ček dospjeva po viđenju)- Unošenje klauzule o kamate s obzirom da ček nije

kreditno sredstvo,- Važi samo po viđenju.


• Čekovne radnjePrimjenjuju se uglavnom pravila koja važe i za mjenicu,

sa određenim specifičnostima:- Izdavanje čeka je uvijek prva čekovna radnja, dok kod

mjenice izdavanju može prethoditi i akceptiranje,- Ček se ne može izdati bez pokrića, dok kod izdavanja

mjenice ono nije potrebno,- Izdavanje čeka bez pokrića predstavlja krivično djelo,

čekovno pokriće mora biti dovoljno za isplatu,


Umnožavanje čeka, vrši se izuzetno, razlog tome je što se ček plaća po viđenju, kratko vrijeme poslije izdavanja, bez akcepta,- Umnožavanje je dopušteno ako je ček izdat u našoj zemlji, a plativ u inostranstvu,-Svaki umnoženi primjerak čeka mora da sadrži tekući broj,-Kopija čeka ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo već se smatra građanskopravnom ispravom.


• Prenos čeka• Prenosi se indosamentom, cesijom ili prostom

tradicijom, redovan način prenosa je indosament (čekovi na ime ili po naredbi),

- cesijom se prenose čekovi u koje je uneta rekta klauzula,

-Prostom tradicijom , čekovi koji glase na donosioca,


• Aval kod čeka, ista pravila kao i kod mjenice,• Intervencija kod čeka nije poznata u našem

pravu, PREZENTACIJA ČEKA NA ISPLATU - Prezentacija čeka se vrši samo jednom i to na isplatu, - Namjenjen je kratkotrajnoj cirkulaciji pa su zato

zakonom određeni rokovi u kojima se prezentacija ima izvršiti:


• - ako je ček izdat i plativ u istom mjestu u našoj zemlji rok je osma dana od dana izdanja,

• - ako je izdat u jednom , a plativ u drugom mjestu rok je petnest dana od dana izdanja,

• -ako je izdat u nekoj od evropskih država, a plativ u našoj zemlji rok je dvadeset dana od dana izdanja,


- ako je izdat u nekoj vanevropskoj zemlji , rok je četrdeset dana od dana izdanja,

- Cirkularni ček se podnosi na isplatu u roku od šest mjeseci od dana izdanja.

Ispalta čeka- Može se vršiti u cjelosti ili djelimično,- Na čeku se konstatuje da se radi o djelimičnoj isplati,

ali imalac čeka može da odbije da primi djelimičnu isplatu čeka,


• Način isplate zavisi od vrste čeka, kod gotovinskog čeka isplata se vrši u gotovom novcum, a kod obračunskog čeka isplata se obavlja prebacivanjem novca sa računa trasanta na račun imaoca čeka,

OPOZIV ČEKAČekovna radnja kojom se ček stavlja van snage,

zabranjuje se isplata već izdatog čeka.


• -opoziv čeka može da vrši samo trasant, • Bitno je načelo formalnosti, izjava o opozivu treba da

bude učinjena u pismenoj formi i to preporučenim pismom,

• Opoziv može da bude samo kada je istekao rok za prezentaciju čeka na isplatu, prije isteka ovog roka samo kada se radi o čekovima koji glase na ime ili po naredbi,

• Opozivanjem čeka imalac gubi čekovna prava prema trasantu,


• Protest kod čekaImalac čeka može podići protest zbog:-neisplate, protest zbog neisplate protestnih troškova,

zbog odbijanja obračuna čeka, amortizacioni protest,NOTIFIKACIJA ČEKA-PRIMJENJUJU SE PROPISI

O MJENICIRregres kod čeka- UVIJEK SE VRŠI PO DOSPJELOSTI

SOBZIROM DA ČEK DOSPJEVA PO VIĐENJU


• ČEKOVNE TUŽBE-imaoci čeka kod pravne zaštite prema

čekovnim dužnicima imaju na raspolaganju samo jednu čekovnu tužbu- regresnu,

- Građanskopravne tužbe: zbog neosnovanog bogaćenja i tužbu iz osnovnog posla,


• Čekovni prigovori:• -objektivni; nedostatak zakonske forme,

prigovor nedostatka pasivne čekovne sposobnosti, prigovor da je potpis od nekog dužnika falsifikovan, prigovor da je ček već isplaćen, prigovor da je nastupila zastarjelost čekovnih potraživanja, prigovor nedostatka formalne legitimacije poverioca,

NOVČANE HERTIJE OD VRIJEDNOSTI

• Subjektivni prigovori; prigovor da je ček ukraden, prigovor nedostatka volje na strani dužnika, prigovor nevažnosti osnovnog posla, prigovor da je osnovni posao raskinut,

Amortizacija čekaNe može se amortizovati ček koji glasi na

donosioca,


• Prestanak čekovnih prava i obaveza - pod istim uslovima i na iste načine kao i kod mjenice,- Izuzetak postoji povodom rokova zastarjelosti čekovnih

potraživanja,- Rokovi zastarjelosti su kraći s obzirom da ček dospjeva po

viđenju,- -regresni zahtjevi imaoca čeka protiv trasanta i indosanta

zastarjevaju za šest mjeseci od isteka roka za prezentaciju čeka na isplatu,


1.Mogu da se koriste kao sredstvo za prikupljanje slobodnih novčanih sredstava(obveznice, akcije),

2. Mogu da se koriste kao sredstvo za ostvarivanje prava učešća u upravljanju preduzećem(akcije).


• AKCIJE- PREDSTAVLJAJU HARTIJU OD VRIJEDNOSTI KOJIMA SE

POTVRĐUJE DA JE NJIHO IMALAC UNEO ODGOVARAJUĆI ULOG U OSNOVNU GLAVNICU AKCIONARSKOG DRUŠTVA, I DA IMA ODREĐENA PRAVA U TOM DRUŠTVU.

- KO IZDAJE AKCIJE?- -AKCIONARSKO DRUŠTVO, KADA SE ORGANIZOVANI U OVOM

OBLIKU AKCIJE MOGU DA IZDAJU PREDUZEĆA, BANKE , DRUGE FIN.ORGANIZACIJE, OSIG.ORG. I DRUGA PRAVNA LICA KOJA STIČU DOBIT.


• OSOBINE AKCIJE:• -izdaju akcionarska društva,• -svaka akcija predstavlja dio kapitala društva,

odnosno ulog koji je imalac akcije unio u osnovnu glavnicu društva,

• Akcionarsko društvo upisuje izdate akcije i identitet akcionara kod Centralnog registra za hartije od vrijednosti,


• Akcija nije isprava o vlasništvu na uloženim sredstvima, već dokaz da su ta sredstva uplaćena, na osnovu toga imalac akcije stiče određena prava , ali ne i stvarno pravo na uplaćenim sredstvima ,

• -momentom uplate , sredstva postaju vlasništvo društva i nisu više u vlasništvu onoga ko ih je uplatio,

• Kako se ta prava gube nema mogućnosti da akcija znači vlas. nad tim sredstvima.


• Šta znače akcije za određenog akcionara? - Svaka akcija predstavlja dio kapitala društva,

odnosno ulog koji je imalac akcije uneo u osnovnu glavnicu društva,

-akcije daju akcionarima određena prava, bez obzira na vrstu akcije, akcionar uvjek ima pravo na dividendu i na dio od likvidacione ili stečajne mase društva , koji preostane nakon što su poverioci društva podmireni,


• TO SU PRAVA OBLIGACIONOPRAVNOG KARAKTERA I ZATO AKCIJE , U NAJUŽEM SMISLU RIJEČI PREDSTAVLJAJU OBLIGACIONOPRAVNE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI,

• AKCIONARI PORED NAVEDENIH PRAVA MOGU DA UČESTVUJU I U UPRAVLJANJU A.D., U TEORIJI SE ISTIČE DA SU AKCIJE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI SA PRAVOM UČEŠĆA (tzv. korporacioni papiri),


• Akcija je nedjeljiva i u odnosu na a.d. predstavlja nedjeljivu cjelinu,

• Prava koja proizilaze iz akcije akcionar ne može da podijeli na dva ili više lica,

• U slučaju svojine na akciji ( kada ima više vlasnika) , vlasnici čine prema a.d. Jednog akcionara, a prava iz akcije vrše preko zajedničkog punomoćnika,


• Akcije su dugoročne hartije od vrijednosti, treba da imaocu osiguraju trajan prihod u vidu dividende,

• One predstavljaju masovne hartije od vrijednosti, po pravilu izdaju se u veklikom broju u serijama od po nekoliko hiljada primjeraka,

• Akcije pripadaj grupi hvo. sa promjenjivim prihodima( dividenda se isplaćuje od zavisnosti od čiste dobiti a.d.)


• Vrste akcija• A. D. može izdati različite vrste i rodove

(klase) akcija,• Mogu se podijeliti u nekoliko grupa• Prema redosledu izdavanja, • Akcije koje se izdaju da se obezbeđuju

dodatna sredstva za poslovanje društva i povećanje glavnice društva, OSNIVAČKE AKCIJE


• AKCIJE SLEDEĆIH EMISIJA SU AKCIJE KOJIMA SE OBEZBJEĐUJU DODATNA SREDSTVA ZA POSLOVANJE DRUŠTVA I POVEĆANJE GLAVNICE DRUŠTVA,

• Kod povećanja osnovnog kapitala akcije se mogu izdavati putem zatvorene i otvorene –javne emisije.

• Zatvorena emisija akcija namjenjena je postojećim akcionarima, imaocima varanata i zamjenljivih obveznica ili ograničenom broju profesionalnih investitora,


• Otvorena emisija je namjenjena licima koja nemaju pravo prečeg upisa akcija

• Zatvoreno a.d. Može da vrši zatvorenu emisiju, a otvoreno a.d. Može i otvorenu i zatvorenu

• Imalac osnivačke akcije , za razliku od imaoca akcije sledećih emisija, može imati i neke posebne pogodnosti i prava , kao što su pravo imenovanja prvih članova uprave ili pravo na prioritetne akcije o čemu odlučuje skupština akc.,


• A.d. Može da ima i odobrene akcije, to su akcije koje su puštene u promet a nisu izdate, već društvo zadržava pravo da ih izda (REZERVNE akcije),

• Veličina odobrenih akcija ne smije da bude veća od 30% od broja izdatih običnih akcija čiji je broj određen osnivačkim aktom društva,

• Na osnovu odobrenih akcija može se vršiti povećanje osnovnog kapitala novim ulozima , ali ne i povećanje kapitala koje se vrši iz sredstava društva,

• Na emisiju odobrenih akcija ne primjenjuju se zakonske odredbe o obavješatavanju Komisije za har.


• Postojeći akcionari imaju prvenstvo otkupa odobrenih akcija koje je društvo emitovala, i to im osigurava položaj prilikom povećanja osnivnog kapila društva.

• Podjela akcija izvršena je na osnovu uloga kapitala , asobzirom na obim i vrstu prava koja su sadržana u akcijama razlikuju se rodovi-klase akcija.


• Šta čini kalsu akcija?• Skup akcija istih prava, različite akcije postoje samo ako

akcije daju različita prava,• Rod akcije se određuje osnivačkim aktom a.d. , kao i odlukom

o izdavanju kacija• A.d. Može da izda više klasa akcija, čak i u okviru iste

emisije akcija,• Ako izda više klasa akcija, onda akcionari svake klase

odlučuju na odvojenim skupštinama svake klase akcija, ili odvojeno glasanjem na istoj skupštini.


• Obične akcije imaocu prava daju pravo pristupa aktima, dokumentima i informacijam a društva, pravo učešća u upravljanju društvom, pravo na dividendu, pravo na likvidacione, odnosno stečajne mase, pravo prečeg sticanja akcija iz novih emisija, pravo raspolaganja akcijama.

• Obuhvataju sva prav koja njihov imalac može ostvariti u društvu koje ih je izdalo, osim prav na pretvaranje u preferencijalne akcije ili druge hartije od vrijednosti,


• Preferencijalne(prioritetne ) akcije daju imaocima akcije određena prioritetna prav u odnosu na imaoce običnih akcija,

• To je pravo prvenstva naplate dividende, naplate iz likvidacione mase, ili stečajne mase, kao i druga prav utvrđena zakonom ili osnivačkim aktom

• Akcionari sa ovim akcijama nemaju pravo glasa u skupštini akcionara koji imaju obične akcije,

HARTIJE OD VRIJEDNOSTI• akcionari prioritetnih akcija određene klase imaju

pravo da glasaju kao grupa o pitanjima koja se odnose na: – povećanje ili smanjenje ukupnog broja odobrenih akcija te

klase,– izmjenu bilo kojeg prava ili privilegije te klase, – utvrđivanje prava imalaca biklo kojih akcija na zamjenu u

akcije klasa koju drži ta klčasa, – zamjenu akcija te klase za akcije druge klase, – povećanje prava neke druge klase ili izdavanje nove klase

akcija sa pravima ili prioritetima koja su u suštini jednaka ili nadređena pravima te klase,

– povećanje kumulativne dividende akcije te klase,


• Prioritetne akcije mogu biti:• -kumulativne,• Participativne,• Zamjenjive( konvertibilne)• Kumulativne daju pravo na isplatu svih još

neisplaćenih dividendi prije nego što se imaocima običnih akcija u skladu sa odlukom o izdavanju isplate bilo kakve dividende,


• Participativne , dju pravo , pored utvrđivanja prioritetne dividende i pravo na isplatu dividende koje pripadaju imaocima običnih akcija u skladu sa odlukom o izdavanju,

• Zamjenjive , aju pravo akcionaru da može da konvertuje svoje povlašćene akcije u obične akcije ( da stekne glasačko pravo i uzme učešće pri donošenju važnih poslovnih odluka od strane a.d.) ili u drugu klasu preferencijalčnih akcija.


• Preferencijalne akcije mogu se izdavati i kao mješovite kumulativno-participativne, rijetko se sreću.

• Vrijednost akcija• Obične akcije sa nominalnom vrijednošću i

akcije bez te vrijednosti,• Najniža nominalna vrijednost akcije određuje

se zakonom,


• Od nominalne vrijednosti akcije treba razlikovati:

• Emisionu vrijednost.-može da bude ista ili veća od nominalne vrijednosti akcije,

• Veća je kada se akcije prodaju iznad njihove nominalne vrijednosti,

• Emisiona vrijednost ne može da bude ispod nominalne vrijednosti, osim ako se akcije izdaju pod povlaštenim uslovima u skladu sa zakonom


• Matematičku –pravu vrijednost , dobija se kada se čista aktiva podjeli sa brojem akcija .

• Ako društvo posluje sa gubitkom nominalna vrijednsot će biti veća od matematičke vrijednosti akcija.

• Berzansku vrijednost akcija mogu imati samo kacije koje se kotiraju na berzi,

• Berzanska vrijednost se formira na osnovu izražene ponude i tražnje, pod uticajem kretanja opšte konjukture i poslovanja a.d.


• LIKVIDACIONA VRIJEDNOST , DO KOJE SE DOLAZI KADA SE IZ AKTIVE A.D. NAMIRE POVERIOCI I NAKNADE TROŠKOVI LIKVIDACIJE,

• PRAVA IMOCA AKCIJA NEIMOVINSKA I IMOVNSKA PRAVANeimovinska prava:Pravo članstva u a.d. stiče se kupovinom jedne ili

više akcija, a ne izdavanjem akcija,


• Akcionar to pravo zadržava sve dok je vlasnik akcije,

• Može biti isključen iz a.d. u slučaju neblagovremene uplate uloga, kada ne podnese akcije radi spajanja ili promjene nominalne vrijednosti, uslijed čega se akcije oglašavaju nevažečim što dovodi i do isključenja akcionara iz društva,


• Članstvo u društvu se stiče originarnim i derivativnim putem.

• Originarno članstvo se stiče preuzimanjem akcija prilikom osnivanja društva ili povećanja osnovnog kapitala (–izvorno),

• Derivativno –izvedeno , stiče se preuzimanjem akcija od dotadašnjih akcionara, stiče sva prav i obaveze prethodnih akcionara,


• Akcije za pravo članstva karakteriše da se prenosom akcije prenose i članska prava u društvu,

• Akcionar ne može da traži povraćaj uloga koji je uplatio u društvo, plaćanja koja vrši a.d. Po osnovu povlačenja ili poništaja akcija ili sticanja sopstvenih akcija ne smatraju se povećanjem uloga,


•Pravo u upravljanju društvom obuhvata: pravo učešća u radu skupštine društva, pravo na raspravi na sjednici, pravoglasanja na sjednici skupštine,•Pravo akcionara da učestvuje u radu skupštine a. D. , uključujući i pravo na raspravljanje pripada svakom akcionaru, to je neotuđivo pravo akcionara po zakonu,


• Pravo glasanja ovlašćuje akcionara da učestvuje u donošenju odluka o pitanjima o kojima se glasa na skupštini akcionara, ( nemaju oni koji su lišeni tog prava),

• Akcionari glasaju srazmjerno nominalnoj vrijednosti akcija koje posjeduju , pri čemu svaka izdata običn akcija daje pravo jednog glasa o svim pitanjima o kojima se glasa na skupštini akcionara, a svaka izdata prioritetna akcija daje pravo glasa u slučajevima koji su određeni zakonom i osnivačkim aktom,


• Akcionari imaju pravo na informisanje bez obzira koliko imaju akcije i da li imaju pravo glasa,

• Imovinska prava:• Dividenda, pravo na dio imovine a.d. Za slučaj

njegovog prestanka, i pravo raspolaganja akcijama, • Svaka akcija sadrži u sebi dividendu, udio godišnje

dobiti društva koji se plaća svim akcionarima srazmjerno nominalnoj vrijednosti akcija, odnosno srazmjerno računovodstvenoj vrijednosti kod akcija bez nomi. vrijednosti,


• Odluku o plaćanju dividende donosi skupština,

• Može se dividenda isplaćivati u novcu, akcijama ili drugim hartijama od vrijednosti,

• Akcionari imaju pravo na dio likvidacione mase u slučaju prestanka a.d. Kao i na naplatu ostatka deobne mase u slučaju stečaja,

• Akcijam se raspolaže prenosomna novog akcionara, zalaganjem i prenosom prava na naplatu div.


• KADA SE MOŽE OGRANIČITI PRENOS PRAVA AKCIJA?

• Može se vremenski usloviti ili ograničiti davanjem saglasnoti , na osnovu zakona, statuta ili ugovora,

• Akcije otvorenog društva slobodno se prenose a prenos akcija zatvorenog društva može se ograničiti osnivačkim aktom ili statutom.


• OBVEZNICE:• Hartije od vrijednosti kojom se izdavalac obavezuje da

će povjeriocu, u roku dospjeća , isplatiti određen iznos novca sa pripadajućom kamatom, na način određen u njoj.

• Šta to znači iz definicije?• Obveznica je dužnička hvo,• Glasi na određenu svotu novca koju je izdavalac dužan

isplatiti određenog dana koji je u njoj naveden ( prije roka ako je to određeno odlukom ili zakonom)


• Povjerilac obveznice stiče prema emitentu prava oblig. pravne prirode , pravo na isplatu glavnice, kamate, i, ako je određeno , pravo na učešće u dobiti izadavaoca obveznice,

• Predstavljaju masovne hartije, izadju se u velikom serija,

• Dugoročne hvo, izdaju se na duži rok,


• Predstavljaju značajno sredstvo za prikupljanje slobodnih novčanih sredstava za određene namjene, s tim što se mogu koristiti kao sredstvo plaćanja i obezbjeđivanja plaćanja njihovim zalogom ( npr. Zalaganje kao kauciju prilikom javnog nadmetanj, davanje u zalog kod kredita), mogu i kao sredsvo monetranokreditne politike ,mizdavanjem , kupovinom obveznica može se kontrolisati količina novca u opticaju


• SLIČNOSTI I RAZLIKE OBVEZNICE I KACIJA• I JEDNE I DRUGE HVO. PREDSTAVLJAJU SREDSTVO

ZA PRIKUPLJANJE SREDSTAVA ZA INVESTIRANJE,• RAZLIKE,• EMISIONA VRIJEDNOST OBVEZNICE MOŽE DA BUDE

ISPOD NOMINALNE, A ZBOG OČUVANJA OSNOVNOG KAPITALA A.D. AKCIJA NE MOŽE BITI ISPOD NOM. VRIJEDNOSTI,

• IMALAC OBVEZNICE JE POVJERILAC NJENOG IZDAVAOCA, DOK JE AKCIONAR ČLAN IZDAVAOCA,


• Imalac obveznice je povjerilac njenog izdavaoca , dok je akcionar član izdavaoca,

• Iamlac obveznice nema upravljačka prava u društvu izdavaoca, dok akcionar ta prava po pravilu ima,

• Potraživanje imaoca obveznioce prema povjeriocu je fiksno, dok je prihod akcionara varijabilan što zavisi od uspješnosti poslovanja a.d.

• Akcionar snosi rizik za poslovanje izdavoca do iznosa svog uloga, dok imalac obveznice koja je obezbjeđena garancijom ne snosi nikakav rizik,


• Potraživanje imaoca obveznice je dug izdavaoca , dok je ulog akcionara imovina izdavaoca kojom posluje do prestanka ,

• Potraživanje imaoca obveznice može biti obezbeđeno garancijom, dok je ulog akcionara uvijek rizičan kapital,


• VRSTE OBVEZNICA• One koje izdaju dpz i obveznice koje izdaju

privredna društva, banke i druge fin, organizacije, i druga pravna lica,

• Drugi izdavaoci obveznica mogu da ih izdaju samo na svoje ime i za svoj račun,

• Imalac obveznice koju je izdala dpz, ima pravo samo na kamatu , dok imalac obveznice koju je izdalo preduzeće ima i pravo na učešće u dobiti izdavoca.


• Ganantovane obveznice- ako je garncija drugih subjekata –banka daje garanciju,

• Negarantovane-• Isplata • Po pravilu imaocu obveznice seisplaćuje

galvnica u visini nom. vrijednosti obveznice, i varijabilna kamata kako bi se vlasnici obv. zaštitili od inflacije,

HARTIJE OD VRIJEDNOSTI• PREMA ROKU DOSPJEĆA , OBVEZNICE MOGU

DA BUDU: – KRATKOROČNE- (DO GODINU DANA)– DUGOROČNE( DUŽE OD GODINU DANA),

• PREMA NAČINU NAPLATE NOMINALNOG IZNOSA:– JEDNOKRATNE I – U RATAMA,

• PREMA MONETI: – DOMAĆU I – STRANU VALUTU,


• DEPOZITNE POTVRDE- Hartije od vrijednosti koje izdaju banke koje

posjeduju obveznice deponovane kod banke u inostranstvu , akoje predstavljaju domaći ekvivalent inos. Akcija ili obveznica, sadrže istovjetna prava i obaveze kao i inostrane hvo na koje se odnose.

- U podlozi ovih akcija nnalaze se akcije ili obveznice , stim što se u svijetu i potvrde koje glase na druge vrste berzanskog materijala.


• Certifikat o depozitu• Potvrda banke o depozitima kao predmet

kupovine i prodaje na tržištu papira , pojavila su se sredinom 1965. god.,

• To je hartija kojom se emitent obavezuje da će imaocu certifikata isplatiti deponovana sredstva sa pripadajućom kamatom, u utvrđenom roku,


• CERTIFIKAT JE KAUZULNA HVO, JER SE IZDAJE NA OSNOVU ZAKLJUČENOG UGOVORA O NOVČANOM DEPOZITU I NAKON DEPONOVANJA ODREĐENE SUME NOVCA,

• EMISIJU VRŠI POSLOVNA BANKA ILI DRUGA FIN, ORGANIZACIJA,

• TO JE DEPOZITNA HVO. JER SE NJIME DEPONUJU SLOBODNA NOV. SREDSTVA KOD EMITENTA.


• Mogu se podijeliti na više vrsta;• Prema ročnosti_ kratkoročni, dugoročni(duže

od 1. godine)• Prama načinu ugovaranja; s fiksnim rokom i sa

otkaznim rokom,• Prema prinosu; s fiksnim i varijabilnim l

kamatama,


• Blagajnički zapis• Hartija od vrijednosti kojom se emitent obavezuje

da će imaocu u roku dospjeća platiti nominalnu vrijednost naznačenu na njemu,

• Predstavlja kratkoročnu hvo, izdaje se kada izdavalac ima potrebe za kratkoročnim sredstvima , radi obezbjeđivanje likvidnosti

• Najduži rok dospjeća je 1. god• Kao izdavaoci mogu se pojaviti banke i druge fin.

organizacije,


• Ima sličnosti sa štednom knjižicom.• Razlika je:– predstavlja HVO, a štedna knjižica leg. papir,

• Izdaje se na osnovu samo jedne uplate, a kod štedne knjižice se to neogrančava,

• Kod blagajničkog zapisa tačno je određen rok isplate od strane izdavaoca zakonitom imaocu, a kod štedne knjižice ako nije oročen depozit onda zavisi od volje imaoca kad će podići novac,


• IZNOS NA KOJI BLAG. ZAPIS GLASI MORA SE PODIĆI ODJEDNOM

• Blagajnički zapis mogu izdavati samo subjekti određeni u zakonu a šted, knjižicu i štednokreditne organizacije,

• Zapis se može koristiti kao sredstvo plaćanja, • Obezbjeđenja kredita ili kao sredstvo kaucije.


• KOMERCIJALNI ZAPIS• Hartije od vrijednosti čijom se prodajom

prikupljaju kratkoročna novčana sredstva, predstavlja kreditno sredstvo,

• Izdaje se sa rokom dospjeća od jedne godine, u cilju obezbjeđenja likvidnosti u uslovima sezonske neravnomjernosti u prilivu i odlivu sredstava , radi finansiranja plasmana proizvoda, otkupa ili sjetve.


• Spadaju u red HVO, koje nisu osigurane ili garantovane,

• Izdavalac zapisa može da bi se osigurao da privuče što više kupaca da se obaveže da će pored plaćanja kamte , svoje proizvode imaocu kom. zapisa prodati uz popust ili u kraćem roku isporuke (plaćanje robe se vrši kom. zapisom),


• Državni zapis• Kratkoročna HVO, koja se emituje radi prikupljanja

novčanih sredstava potrebnih za finansijranje Budžetskog deficita s rokom dospjeća za naplatu do kraja budžetske godine,

• KAO EMITENTI DRŽAVA , A ZAPISE MOGU DA KUPE SVA PRAVNA I FIZIČKA LICA preko Centralnog registra

• Javna ponuda se objavljuje u Sl. listu, najkasnije jedan dan prije održavanja aukcije


• Postupak aukcije se obavlja na vanberzanskom tržištu, putem prikupljanja ponuda , što se uređuje posebnom uredbom.

• Prodaju se po diskontnoj cijeni označenoj u ponudi, koja ne može biti niža od one koju je odredilo ovlašteno lice.


• PRAVNI OKVIR U REPUBLICI SRPSKOJ• Zakon o tržištu hartijama od vrijednosti uređuje:– Emisiju hvo,– Poslove sa hvo,– Osnivanje i poslovanje ovlašćenih učesnika na

tržištu HVO


• Osnivanje i poslovanje berze i drugih uređenih tržišta,

• Osnivanje i poslovanje centralnog registra hvo,• zaštita interesa titulara prava iz hvo,• Javnost rada u trgovanju hvo,• Organizaciju i nadležnost komisije za HOV, i druga

pitanja od značaja za uspješno funkcionisanje tržišta hvo


• KAKO ZAKON ODREĐUJE POJAM HVO?• Hartije od vrijednosti u smislu ovog zakona

smatraju se akcije,obveznice, varanti, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o depzitu i druge hvo,


• Sticanje i prenos prava• PRAVNI OSNOV ZA STICANJE I PRENOS PRAVA

IZ HVO, JE PRAVNI POSAO KOJI IMA ZA CILJ STICANJE I PRENOS VLASNIŠTVA , AKT SUDA ILI DRUGOG NADLEŽNOG ORGANA,

• Emisija hartija od vrijednosti• Emitent je dužan da objavi prospekt(javna

ponuda) ili da ga dostavi unaprijed pozbnatim kupcima


• Šta sadrži prospekt?• Cjelovitu i tačnu informaciju o imovini i obavezama ,

gubitku i dobitku, finansijskom položaju i perspektivama emitenta, svrsi prikupljanja sredstava, faktorima rizika, o pravima koja daju hvo na koje se odnosi prospekt,

• Informacije na osnovu kojih potencijalni investitor može objektivno procjeniti rizik investiranja i donijeti odluku o investiranju.


– EMISIJA JAVNOM PONUDOM OBUHVATA:– izradu prospekta,– donošenje odluke o emisiji,– zaključivanje ugovora između emitenta i banke u

svrhu otvaranja privr. računa za deponovanje uplata hvo,

– podnošenje zahtjeva komisiji za hvo radi odobravanja prospekta,

– donošenje rješenja po zahtjevu emitenta,


• Objavljivanje prospekta i javnog poziva za upis i uplatu hvo,

• Upis i uplatu hvo,• Utvrđivanje i objavljivanje rezultata emisije,• Upis emisije u registar emitenata kod komisije

i upis hvo na račun kod centarlnog registra,


• ŠTA SADRŽI PROSPEKT?• podatke o emitentu,• podatke o hvo,• podatke o poslovanju emitenta,• podatke o mjestu, načinu, roku i vremenu upisa i uplate

akcija,• izjavu o investiranju,• podatke o dogovornim licima emitenta, • podatke o garantu emitenta,• izjavu odgovornih lica emitenta.


• Zakon tačno određuje sadržaj svih podataka, ( o emitentu, hvo, poslovanu,...)

• ŠTA SU POSLOVI SA HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI?

• Posredovanje u kupovini i prodaji hvo po nalogu klijenta, u svoje ime, a za račun klijenta(brokerski poslovi),trgovina HVO, u svoje ime i za svoj račun radi ostvarivanja dobiti (dilerski poslovi)


• Poslovi posebne berzanske trgovine, • Poslovi upravljanja hvo za račun klijenta,• Organizovanje upisa i provođenje upisa i

uplate hvo,• Organizovanje i provođenje emisije hvo,• Pružanje savjetodavnih usluga klijentima,


• Ko može obavljati poslove sa hartijama od vrijednosti?

• Isključivo brokersko-dilerska društva i banke koji predstavljaju berzanske posrednike,

• Za obavljanje tih poslova moraju imati dozvolu Komisije za hartije od vrijednosti I MORAJU BITI UPISANI U SUDSKI REGISTAR,


• Berzanski posrednik za obavljanje brokerskih poslova ,mora imati najmanje jednog zaposlenog brokera, a za obavljanje drugih poslova sa HVO, najmanje dva zaposlena brokera

• Za poslove inves. savjetovanja pored dva brokera mora imati i inves, savjetnika

• Brokersko društvo; osniva se kao a.d. sa sjedištem u RS


• Jedina djelatnost brokersko-dilerskog društva su poslovi sa HVO,

• Za obavljanje brokerskih poslova i poslova inves. Savjetovanja novčani dio osnovnog kapitala je 50.000, km,

• Za obavljanje dilerskih poslova , novčani iznos osnovnog kapitala je 75.000 km

• Za obavljanje poslova upravljanjem HVO, taj iznos je 100.000,Km

• Za obavljanje poslova podrške tržištu 200.000, a za obavljanje poslova emisije 600.000Km.

Documents

HARTIJE OD VRIJEDNOSTI