Knjiga

iva svjeina hrane sr je prehrambenog programa Helmuta Wandmakera koji vodi osloboenju od tipinih bolesti naega drutva, kao na primjer visokog krvnog tlaka i prekomjerne tjelesne teine. Postoji samo jedan put da primimo tu ivu svjeinu, a on vodi mimo kuhinjskog lonca k prijesnoj hrani. Jer svaka kuhana ivena namirnica uzrokuje bolest. Koliko je protuprirodan dananji nain prehrane pokazuje i pogled u ivotinjski svijet, u kojemu nema niega drugog osim prijesne hrane, i to u svako godinje doba. Helmut Wandmaker obraa se samoiscjeljujuim snagama u ovjeku, jer svaka stanica posjeduje svoju vlastitu inteligenciju koja se moe poticati pravilnom prehranom.

Autor

Helmut Wandmaker, roen 1916., teko je obolijevao ve u mlaim godinama. Godine 1982. povukao se u mirovinu. Najtee su ga bolesti i ozljede rano prisilile da promilja o temi zdravlja. Tako je tijekom vie od 45 godina stjecao iskustva s prijesnom hranom, to ih uvjerljivo prenosi drugima s namjerom da im pomogne u odravanju zdravlja.

Helmut Wandmaker

PRIJESNA HRANA UMJESTO KUHANE

Prirodnom prehranom do istinskog zdravlja

Helmut Wandmaker

Prijesna hrana umjesto kuhane

Prirodnom prehranom do istinskog zdravlja

Naziv izvornika ROHKOST STATT FEUERKOST

Wahre Gesundheit durch nattirliche Nahrung

Njemaki izdava NATURA VIVA VERLAG

WEIL DER STADT, 7. AUFLAGE 2005.

Sadraj

5

6

Predgovor

Ovu knjigu posveujem svima onima iji nain miljenja, ivota i prehrane poiva na prirodnim i zdravim naelima! I tako glasi najjednostavnija definicija zdravlja i bolesti:

1. Postoji samo jedan uzrok bolesti: zatrovanost tijela! 2. Postoji samo jedan nain lijeenja: odstranjenje

otrova ili detoksikacija! To si otrovanje sam sebi priskrbio kuhanom hranom

koja je masna i stvara kiselinu, te lijekovima i stimulansima. Za detoksikaciju odnosno odstranjenje otrova nadleno je iskljuivo tvoje tijelo, bude li ga ubudue opskrbljivao ivom i svjeom sirovom biljnom hranom i mnogo se kretao. Sposobnost samolijeenja bez pomoi pilula, ljekovitog bilja i nadrilijenitva bila je u itavoj povijesti ljudskoga roda najdragocjeniji imetak.

Protiv tisua tobonjih bolesti proizvode se nebrojene tisue lijekova. U zbilji postoji meutim samo jedna bolest i samo jedan lijek. Nijedno lijeenje, nijedna terapija, nijedan lijek ne moe otkloniti uzrok neke bolesti. A budui da oni ne uklanjaju uzrok, znai da ni ne lijee.

ovjek ne razmilja, nesmetano se kljuka svim mrtvim i na taj se nain brine za to da pogrebna poduzea ne moraju objaviti steaj. Postavi drukija mjerila! Idealna, prirodna prehrana ovjeka bila je i jest: nekuhanu -nemijeana - nezainjena.

Sva se druga iva bia ove zemlje ravnaju po tome, samo ovjek misli da zna bolje. Nepotivanje toga temeljnog zakona dovelo gaje do toga da bude vrsta koja propa-

7

da u bolestima i jo se k tome meusobno ubija, to je prisiljava graditi sve vie bolnica i vojarna.

Osobita se vrijednost prijesne, svjee hrane nalazi u njezinom bogatstvu uinkovitim tvarima i u njezinoj boljoj kakvoi bjelanevina, kojima se naprotiv termikom obradom nanosi velika tela, jer se tako gubi ono najdragocjenije u njima. Najbolju hranu za ljude moe i sam otkriti ako se u mislima vrati u ivotne prilike iz davne prolosti, kad jo nije bilo vatre, tvornike robe, ni posebnog orua kao pomonog sredstva. Jedi na primjer prijesno meso, itarice, bilje, lie, koru di veta, krumpir i slino prijesno, i to po mogunosti mono-hranu, to znai jednu vrstu hrane po obroku. Moe li se uistinu time s uitkom najesti? Ponavljam: jedna vrsta hrane po obroku i to bez dodataka i zaina? Ne, to je nemogue.

Time si sam od sebe doao do najbolje hrane za ovjeju djecu: prijesno voe. Sve druge ivene namirnice optereuju tijelo. To se moe na neki nain rei ak i za povre, jer ono ne moe odmah dati sve potrebne hranjive tvari, osobito glukozu i/ili fruktozu. Mi ne raspolaemo kao preteni dio biljodera enzimom (celulozom) koji je nudan da bi se iz trave, stabljika, listova ili kora izvuklo dovoljno energije. Tako su na primjer gorile pravi dei aki i del'ekacijski strojevi, jer ni oni ne mogu u svojim lijezdama proizvesti celulozu. Gorile i ljudi koji daju prednost povru mogu iz njega dobiti hranjive tvari samo u obliku sokova, ako snano vau. Mikseri i sokovnici su novovje-ki izum. Hrana obraena na taj nain remeti skladnu probavu. Stoga je dakle prijesno voe prvi izbor, jo ispred malih koliina salate i povra!

Helmut Wandmaker

s

Prijeimo na stvar

Ako se uraunaju pripreme za moju knjigu "Willst Dit gesundsein? VergmDein Kochtopf." koja je izila 1988., tada je opet prolo deset godina. Da li se otada naelno neto promijenilo? Ne, priroda jo uvijek ima pravo; pogreke uvijek ine ljudi.

Ova je mala knjiga saetak moje knjige prvi put izile 1975., "Naluiiiche Gesundheilslehre: dick + krank" i moga 45-godinjeg iskustva, i trebala bi Te pratili, kako bi pri dvojbama mogao uvijek ponovno itati iz nje. Daljnje informacije moe dobiti iz standardnog djela "Willst Du ge-sund sein?...'7 moe se u izdanju Goldmanna nabaviti i kao depna knjiica Nr. 13635.

Tu su vana nadopuna knjige pionira prirodne prehrane prijesnom hranom kao to su Ehret, Sommer, Tilden, Shel-ton, Walker, Aterhov, a osobito jo ivui T. C. Fry. U godini 1992. izilo je novo izdanje moje isto tako 1975. godine objavljene knjige "Dick + krank oder sehlank + gesund" koja sadri dodatak s najnovijim spoznajama kako se moe ukloniti ovapnjenje. To potvruju "Arzte der Neuen Ziichtung'V'Lijenici Novoga uzgoja"/ ili "Arzte der Neuen Generation" / "Lijenici Novoga narataja"/, kako oni sebe u SAD-u nazivaju.

Knjiga je bila proirena za dva bitna initelja: sjedne sirane za popis vitamina i minerala za one koji se ne mogu uvijek u cijelosti hraniti proizvodima to su rasli na posve zdravom tlu, a s druge strane za upozorenje na korisno djelovanje vode koja bi se trebala obilno pili. Vitaminska nadopuna ima svoj povod u istraivanju dvostrukog

9

dobitnika Nobelove nagrade Paulinga i mnogih njegovih nasljednika, lako su se vitamini uspjeli izdvojiti ve prije dugog vremena, tek su spoznaje iz posljednjih deset godina mogle istaknuti njihovo veliko znaenje. Mi ljudi - protivno ivotinjama - ne moemo sami stvarati vrhunski vitamin C.

Perzijski lijenik dr. Batmanghelidj, koji je prakticirao unutarnju upotrebu vode, posezao je iskljuivo za tim "lijekom". Njegova su ga velika iskustva uvrstila u uvjerenju daje obilno pijenje vode veoma vano za sve ljude, pa tako i za one koji jedu samo prijesnu hranu.

Premda je veoma teko "prodavali" zdravlje, trebala bi i ova knjiga dati daljnji poticaj da se ravnamo po prirodnim zakonima koji vrijede za sva iva bia. To je pozitivna knjiga koja eli dati jednostavne, uvijek upotrebljive sav-jeic za zdravo i vitalno svladavanje ivota u dananje tehniki orijentirano atomsko doba kada se prebrzo ivi. Ona te treba uiniti sposobnim za prirodnu ivotnu radost. Pod tim bi aspektom trebao, molim, gledati i moj katkad drastini nain izraavanja - ne volim okoliati. elim Ti pomoi. Mora meutim najprije znati pravi put prirode, zatim eljeti razviti i otpornost prema utjecaju nae neprijateljske okoline koja nas eli namamiti natrag u tetne ovisnosti. Njezine se zamke svakodnevno postavljaju svuda oko nas. Zbog njih opet zapadamo u ovisnost o masti, eeru, alkoholu, duhanu, kavi, lijekovima, okoladi.

Takozvani se strunjaci i laboratorijski znanstvenici nisu ni poslije vie desetljea umorili upozoravati ljude koji jedu prijesnu hranu na opasnost od pomanjkanja bjelanevina, kalcija, eljeza i vitamina B12 iako se mnoge ivotinje oko nas esto gotovo iskljuivo prehranjuju tra-

10

vom i liem. Te ivotinje mogu dakle stvorili primjerice u svom lijelu snani kostur i vitamin B 12 u tragovima, a kruna Bojega stvaranja, ovjek, nije to u stanju? Nije li to vrijeanje naeg Stvoritelja?

Ve bi samo ta jedna usporedba trebala uputiti na oprez s obzirom na miljenja strunjaka. Oni su veinom pristae kuhinjskog lonca ili plaeni propagandisti. itava se plemena u nekim narodima prehranjuju prijesnom biljnom hranom. epave ljude nee meutim nai u njih, ve u nas u industrijskim zemljama s prehranom prebogatom bjelanevinama i mlijenim proizvodima s prcobiljem kalcija! Stvaranje vitamina B ) 2 ovisno je o postojanju organskog kobalta. Zato se vitamin B|_> zove i kobalamin. Prijesna hrana nudi ovjeku sve to mu je potrebno.

Molim Te, misli na to da u Njemakoj krajem Drugog svjetskog rata gotovo nije bilo oboljelih od sranog infarkta. Radi loga su sveuilita morala dotine "primjerke za istraivanja" nerijetko traiti u inozemstvu. Tko je tada govorio o previsokoj razini kolesterina, o visokom krvnom tlaku, o modanom udaru? Unato psihikim optereenjima zbog ratnog nasilja odrala nas je relativno zdravima nemasna hrana u oskudnoj koliini, i to pri tekom tjelesnom radu. Danas ljudi masovno jedu masne peenke, masne kolae, preko 100 vrsta kruha premazanog maslacem, obloenog mesnim nareskom, unkom, sirom, medom, marmeladom i drugim. I sve to "ispiru" kavom i crnim ajem, pivom, vinom, i rakijom. Zatim jo okolada, praline i cigarete! Ve primjeuje kamo smjeram: preobilna prehrana jednostranom, dakle nepotpunom, masnom kuhanom hranom s previe bjelanevina

i premalo kretanja uzroci su svih akutnih i kroninih bolesti. Tako ivi 99 posto svih ljudi!

Zato doivljavamo sve stariju ivotnu dob, ali smo u stvarnosti sve bolesniji? Prof. dr. William C. Roberts, glavni patolog i strunjak za arteriosklerozu, iz glasovite medicinske ustanove National Institute od Health u Bethesdi (SAD) okirao je svoje sluatelje kad je 22. studenog 1991. prilikom kongresa u Amsterdamu rekao sljedee: Zadesi li Vas s 50 godina srani infarkt, to je dodue neugodan i nepoeljan, ali nikako nepredvidiv dogaaj, posve sigurno ne urota sudbine! Vi zapravo plaate za nerazborito postupanje s vlastitim tijelom, to traje ve desetke godina. Dobivate podsjetnik za nepromiljene prehrambene navike to Vam ih Vae koronarne arterije nisu oprostile."

Taj je Amerikanac u svom sjajnom izlaganju uputio otre kritike na raun modernih ivotnih i prehrambenih navika, stavivi svima nazonima jasno na znanje u emu grijee. Dalje je Roberts rekao: "Mislite li da je koronarna skleroza degenerativna bolest koja nekoga sudbinski zadesi, a drugoga potedi, tada se varate. Glavni ste krivac Vi sami, jer to to Vas moda danas mui kao Angina pectoris, priskrbili ste si dugogodinjim deranjem svega i svaega, bilo iz vlastite nepromiljenosti ili neumjerene elje za uitkom!"

Tu imamo od glasovitog medicinara crno na bijelom: ovjek si ovapnjenje koronarnih arterija jednostavno priskrbi nepromiljenim deranjem! To vrijedi dakako za sve bolesti uvjetovane prehranom, osobito za rak. to zapravo nije uvjetovano prehranom? Slino u te drastino upoznati u kratkom obliku sa svojim iskustvima. to e iz toga nainiti ostaje preputeno Tebi.

12

Jedino Ti sam mora ispatati za svoje pogreke. Znam kako je rastati se s dragim navikama. To vidim svakodnevno u svoje djece, svoje unuadi, svojih roaka i prijatelja. Na svakom smo koraku primamljivani na uivanje u jelu i piu. To nas uivanje u jelu svakim danom sve vie unitava. Uvijek se nae neki razlog za "orgije deranja". Pritom jo svatko eli nadmaiti drugoga; pretrpan je stol vanjski znak razmetljivog blagostanja. eli li meutim postii najbolje zdravlje, preostaje Ti samo okretaj za 180 stupnjeva.

Zatomljujui lijekovi mogu Ti donijeti privremeno olakanje simptoma. No budui da oni nemaju nikakvo ljekovito djelovanje, zapravo povlae za sobom daljnje slabljenje. Uzrok bolesti, Tvoj pogreni nain ivota postoji dakle i dalje, tako da bolest koja je iz toga proizila stalno dalje napreduje i naposljetku le prerano ubije. Posve bi drukije bilo meutim kad bi ljudi uvaavali ovaj osnovni pouak: bolest je nastojanje prirode da Te ozdravi! Sto uspjenije zatomljuje svoje tegobe tabletama i terapijama, to se vie bori protiv svoga vlastitog mehanizma lijeenja! Sve tablete svijeta ne mogu Ti pomoi ne bude li prihvatio naelo prirode koje vrijedi za sve stvorove: jedi prijesnu hranu i krei se! Promisli, djeluj, pred Tobom bi jo trebale biti one bolje godine!

"Za novi cilj trebamo i novo sredstvo, naime novo zdravlje, snanije, otpornije, smionije i radosnije nego to su bila sva zdravlja dosada."

(Friedrich Nietzsche)

13

Na ovom bih mjestu elio ponoviti citat dr. Herberta Raitnera to gaje ameriki lijenik dr. Henry Bieler objavio ve 1965. u svojoj knjizi "Prehrana - Tvoj najbolji lijek":

"Modemi ovjek zavrava kao psihosomatski bolesna, kirurki promijenjena ivotinja prepuna vitamina, aspirina, tableta protiv kiseline, umirena barbituratima. Najvei proizvod prirode postat e iznemoglom, prestimuliranom, neurotinom ivotinjom s irevima na elucu, glavoboljama i bez. krajnika."

Danas tri desetljea kasnije, vae te Rattnerove proroanske rijei vie nego ikada prije. Hrana iz kuhinjskog lonca dovela je ovjeka u potpunu ovisnost o instrumentima i lijekovima, pri emu je pretjerano lijeenje zdravstvenih oteenja uzrokovalo eksploziju bolesnikih trokova. Unato preventivi bolesti i nekim novim metodama lijeenja kolske medicine, raste jednako kao prije uestalost glavnih bolesti, kao to su infarkt, rak i dijabetes. To je ono to je opisao Nietzsche: svi mi trebamo novo, snanije zdravlje. Moramo izii iz svakodnevnih, slama-juih dogaanja bolesti posvuda oko nas!

Ve Ti je u predgovoru bilo natuknuto to pripada zdravom nainu ivota. Ovo to sada slijedi kao objanjenje treba Te uvrstiti u Tvome miljenju i postupanju. U ovoj u knjizi isto kao obino zadrati prisno Ti. Tijekom svih su se godina od 1975. alila radi toga samo dvojica itatelja -injenica koja me upravo uvruje u odluci da ne mijenjam oblik oslovljavanja.

Tvoj bi duh trebao vladati Tvojim tijelom. Lati se zajedno sa mnom uklanjanja duhovne starudije u sebi. Ljudski je razvoj zahtijevao 150 milijuna godina, to znai etiri

14

i pol milijuna narataja. 149 milijuna godina od toga hranio se ovjek prijesnom hranom, dakle 99,67 posto toga ogromnog vremenskog razdoblja iskljuivo biljkama. Danas je obrnuto; ljudi vie sluajno pojedu tek neto prijesne hrane, jer uju i itaju daje ona zdrava. Trebamo li se tada jo uditi stoje gotovo svaki trei ovjek prijemljiv za rak? Vrati li se izvornoj hrani koja se sastoji od prijesnog, neobraenog voa i povra, nee se nikako izloiti bilo kakvoj opasnosti! Rizik i opasnost predstavlja kuhinjski lonac i njegov veoma promijenjen, toplinski obraen sadraj!

Bolesti i smanjena vitalnost imaju svoj uzrok u svakodnevnoj pogrenoj preobilnoj prehrani izrazito bezvrijednom hranom, toplinski obraenim mastima, eerom svih vrsta, ukljuujui med, bijelo brano, bijelu riu i sve njihove "ukusne" mjeavine! To su zapravo postale opasne ne-ivene namirnice koje se jo k tome kuhaju peku i pre. Vrh toga ugljikohidratnog zla zauzima kruh, jer se obilno jede kao glavno prehrambeno sredstvo u svim moguim pogrenim kombinacijama koje dodatno oteavaju probavu. Kruh nas je uinio ovisnima o ugljiko-hidratima, a kao posljedica toga o alkoholu.

Ali ni to jo nije dovoljno - te se mrtve mjeavine raz-mekavaju alkoholnim i bezalkoholnim piima svih vrsta, pri emu mnogi ljudi dodatno jo obescjenjuju svoja plua pretvarajui ih u dimnjak. Puai su osobito nerazumno tvrdoglavi prema pokuajima da ih se oslobodi toga poroka. Kao da se posvuda ne govori i ne pie kako je 70% svih oboljenja od raka uzrokovano udisanjem duhanskog dima. Tko pui, ne misli. Tko misli, ne pui!

15

Kao u svojim drugim knjigama i brojnim lancima, tako u i ovdje osobito upozoriti na sve veu potronju kruhu i itarica. Dr. Norman W. Walker, pionir prirodne prehrane prijesnom hranom, dao nam je i opisao - dok to nije znao bolje - zastraujui primjer kobne neumjerene potronje kruha i itarica. On je uvijek iznova obolijevao branei se kruhom i itaricama, a odmah ozdravio kad je izostavio sve ugljikohirate koji sadre mnogo kroba i potpuno preao na prijesnu hranu. Dr. Walker je u tom pogledu proivio sve uspone i padove. Kad poslije svoga posljednjeg povratka ovisnosti 0 ugljikohidralima nije jednoga jutra mogao ustali, jer je bio posve ukoen, spasilo gaje sjeanje na jednostavno pravilo nekog strunjaka za prirodno lijeenje: ostani mirno leati u krevetu, nita ne jedi i pij svakih pola sata jednu au vode. Za nekoliko e dana biti opet zdrav. Tako je i bilo. Disciplinom i uslrajnou oslobaao se ubudue svih namirnica koje sadre mnogo kroba i be/ novih bolesti doivio 116 godina. S 56 godina poeo je tajiti svoju dob i vie nije slavio sljedee roendane. Umro je tek 1985., zato su njegove knjige za nas i danas aktualne. Svoju je posljednju knjigu, kojoj je tema bila pretilost, napisao u dobi od 113 godina. Tada se jo vozio biciklom i obavljao svoje vrtlarske poslove, jedan bismo njegov pouak trebali osobito zapamtili: "Kolebanja krvnog tlaka imaju svoj uzrok u uivanju kroba! Nadalje: ugljina kiselina iz. J'ermentirajueg metabolizma ugljikohidrata ubrzava kucanje Tvoga srca. Ti se srani problemi mogu dakle posve jednostavno izlijeiti: odrekni se uivanja ugljikohidrata koji sadr.e mnogo kroba!"

16

Je li Ti ikada neki lijenik rekao da je u uivanju "ukusnoga" kruha razlog za Tvoj previsoki ili preniski krvni llak ili za ubrzani rad srca? Betablokatorima i kalcij-anla-gonistima, koji uope ne mogu uklonili uzrok, jo se vie umjetno smanjuje ona preostala snaga Tvoga srca-, a da ne govorim o jakim nuspojavama tih kemijskih pripravaka. Oni Te na primjer esto obdare slabou jelre i impotencijom. Kad jednom pone uzimali le otrovne pilule, nee ih se vie rijeiti. S druge se sirane pri slabosti srca propisuju poticajna sredstva, kao stoje u biljnom svijelu digitalis. Ti treba meutim snano srce koje e izdrati sve ivotne nedae i stresove! Stvoritelj je stvorio nae srce za 300 godina ivota. Mi sami unitavamo iz dana u dan sve vie njegove snane miie uzimanjem pogrene mrtve hrane, lijekova i zbog premalo kretanja! Sve to se ne aktivira, slabi, propada, odumire. Ti si sam kriv za tegobe svoga srca. Ta bi spoznaja trebala biti prvi Tvoj korak na putu poboljanja. Zato sad jo tri strunjaku za srce ako Ti je jasan uzrok Tvojih sranih tegoba? Lijeenje poinje u Tvojoj glavi!

Jedan je ljeitelj prirodnim postupcima i sredstvima primijenio pri bolesti dr. Walkera sljedeu nadasve uinkovitu metodu. Ona se sastoji u stalnom dotoku svjeeg zraka i toploj kupki. Danas se za gotovo sve zdravstvene tegobe okrivljuju masti. U zbilji postoje meutim dva glavna krivca: termiki obraene itarice i masti. To je dvoje u gotovo 100 posto sluajeva spojeno. Tih bi se opasnih naruavatelja zdravlja trebao klonili kao kuge. Kasnije emo vidjeli da prijesna hrana sadri tri "esencijalne" masne kiseline vane /a ivot Koje mi ne moemo sami stvarali: linolnu, lino-lensku i ahidonsku kiselinu. Njihova bitna prednost

17

poiva na tome da nisu obraene i kuhanjem unitene ako ih uzimamo u obliku prirodno istog voa i povra. Te su masti zdrave i ne taloe se u i na arterijama. ak jabuke sadre 6 posto masnih kalorija. Brokula ima 15 posto, kelj 13 posto dobrih masnih kalorija. Tim dobrim masnim kiselinama obiluju isto tako avokado i dakako orasi. Priroda je ve tako uredila da nam je dnevno potrebna lek mala koliina (manje od 14 grama) tih masti. Strunjaci katkad preporuuju poveano uzimanje viestruko nezasienih biljnih ulja. loje meutim opasno pretjerivanje. Time pribavljamo sebi jo vie tetnih slobodnih radikala (o kojima e kasnije biti rijei), protiv kojih se na organizam uzaludno bori ve zbog velikog udjela kuhane hrane. Nijedan jedini gram masti ne pojavljuje se u prirodi izdvojeno.

Sve se uvijek iznova svodi na kobnu termiku obradu hrane kojom se od svili ivih bia ove zemlje sluimo jedino mi. Druga je veliku smetnja "oplemenjivanje" svih mlijenih proizvoda - propisano odredbama vlasti - u obliku homogenizacije, pasterizacije i sterilizacije. To je mjera koja se opravdava strahom od mikroba i duljom trajnou mlijenih proizvoda! Mlijeko nije nuna osnovna ivena namirnica za nas ljude i po tome se jasno razlikujemo od ivotinja. Bilo bi najbolje da se odrekne te izroene bijele tvornike robe koja uvelike izaziva alergiju i stvara kiselinu.

Ve je 1876. godine jedan drugi pionir, britanski lijenik dr. E. Densmore, pozivao pred Britanskim lijenikim drutvom: "Zamijeni kruh i itarice voem i uinit e veliki napredak u svom zdravstvenom stanju!"

Oba istraivaa - kako Densmore tako i Walker odluno pozivaju poslije vlastitih loih iskustava: kloni se s\ake vrste ugljikohidrata bogatih krobom, ukljuujui eer, i uvijek daj prednost svjeem vou i povru. Uglji-kohidrate trebamo dakako kao glavne energetske tvari, ali samo one iz prijesnog voa i povra koji sadre malo kroba i lako su probavljivi.

Kruh je opasna hrana

Taj su porazni sud izrekli doktori Walker. Densmore i DeEvans o naoj tobonjoj osnovnoj prehrambenoj namirnici. itarice dodue ne ugroavaju ivot, ali ni ne jame ivot na najviem zdravstvenom nivou. Mnotvo bolesti poiva na potronji kruha, prije svega arlerioskleroza i reuma. Svi pobornici punovrijednih itarica ive u zabludi za koju prije ili kasnije ispataju ukoenou. slabou, te smanjenjem vida i sluha. Opasno je to oni svojim snanim propagiranjem itarica koje zvue uvjerljivo, odvode u stanje kronine bolesti one ljude koji su zapravo eljeli zdravo ivjeti.

Glavni je problem prehrane kruhom i itaricama u lome da se tete pokazuju tek kasnije i tada se veoma teko mogu lijeiti. Isprva se ne primjeuje mnogo, osim katara, prehlada, prekomjerne sluzavosti, poetnih ukoenosti, reu-matskih boli u miiima, eluanih tegoba poput garavice i podrigivanja. Te se svagdanje male smetnje uglavnom ne shvaaju kat) neto jako zabrinjavajue. To se obino spominje samo pri askanju uz kavicu. A protiv prekomjerne

19

kiseline u elucu postoje razne jeftine tabletice koje zapravo jo vie oslabljuju otpornost eluanih stijenki. Kiselina je tako zabavna, ili? Trajna prekiseljenost eluca obdarit e Te meutim s vremenom lijepim irevima! Obilno troenje itarica i premalo tjelesnog naprezanja isto su tako suizazivai pritajene arterioskleroze (ovapn jenja). Izraeno rijeima dr. med. Devrienta: "Najgori neprijatelji ovjekovog zdravlja nisu bakterije, ve lijenost, pomanjkanje osjeaja odgovornosti, ravnodunost i nemarnost prema sebi i drugima, brkanje biologije i tehnike, te nedostatak hrabrosti i odlunosti!"

Waerlund-hrana koju sam jeo oko 20 godina dovodi do takvih kasno nastupajuih bolesnih stanja. Tadanji vicarski voditelj Waerland-pokreta, Gustav Gattiger, obolio je jo s 80 godina od raka kojemu je unato viekratnim razdobljima posta uskoro podlegao. On mije ogoren napisao opluujue pismo kako usprkos zdravoj Waerland-lirani nismo zatieni od raka. Gattiger je proitao moju prvu knjigu iz 1975. u kojoj sam ve zauzeo kritiki stav prema "zdravom" kruhu. Tijekom moje faze itarica bio je kontinuiran moj drugi sin. Ja sam meutim morao leati u krevetu s tekom prehladom i poetnom upalom plua! elio bih napomenuti da uistinu imam razumijevanja /.a ljude koji se dive pobornicima prehrane itaricama i odano ih slijede, jer se ni ja sam nisam drukije ponaao.

Ugljikohidratima s mnogo kroba koji su sadrani u itaricama, snano podie vrijednosti eera u krvi, a kao reakcija na to raste razina inzulina u krvi. Pomou peptid-nog hormona inzulina to se proizvodi u guterai mora tijelo regulirati visok sadraj eera u krvi na podesivu mjeru, pri emu prag tolerancije nije osobito visok. Veli-

20

kom potronjom eera i termiki obraenih ugljikohidrata - koja je za ljudsko tijelo nadasve kodljiva-, prelazi razina inzulina doputenu vrijednost, a nakon toga pada na alost uvijek iznova ispod normale. Nae tijelo pokuava na to reagirali kao protumjerom odgovarajuim udarom adrenalina, aktivirajui nae rezerve glikogena. To stalno gore-dolje postaje meutim naposljetku uzrokom za mnoge Tvoje ivane i tjelesne tegobe. Na kraju takvih uspona i spustova nerijetko vreba velika opasnost: eerna bolest od koje samo u Njemakoj boluje pet milijuna ljudi. Daljnji su milijuni na najboljem putu do nje. Opasni napadaji kome koji esto zavravaju smru mogu uvijek nastupiti kako pri pomanjkanju inzulina, tako i pri prekoraenju inzulinskih vrijednosti u krvi. Usput reeno: u vezi sa eernom boleu govori se o krunim, a ne o vonim jedinicama. Znanstveni naziv za prenisku razinu eera u krvi je, uzgred reeno, hipoglikemija i nju lijenici esto pogreno dijagnosticiraju kao ivano rastrojstvo. A ona je zapravo posljedica prekomjernog konzumiranja kroba i eera, koja moe dovesti do ovisnosti o alkoholu. Dijabetiari bi se trebali odrei svakog "uivanja" alkohola, jer se njime i krobom teko moe odravati ravnotea u prehrani. Nae tijelo automatski sreuje kolebanje eera u krvi. Poremeaje razine eera zahvaljuje samo svom nepromiljenom nainu ivota. Uzrok eerne bolesti ne treba se meutim traiti samo u prekomjernoj potronji kroba; isto takav kobni uinak ima i prevelika opskrba tijela bjelanevinama i mastima.

Tko moe potvrditi tu mudrost dr. Walkera? Ti sam. Neka Ti pri tome pomogne jednostavni test: odrekni se na nekoliko tjedana itavog tog gore spomenutog "prehrani-

benog otpada", [zbaci iz svog jelovnika eer, sve vrste kruha, pa i one od cjelovitog zrna, zatim brano, riu, kolae, pizze, tjesteninu i slino. Dobro pogledaj svaki natpis na ivenim namirnicama radi mogueg upozorenja na sadraj eera i kroba. Tu se pokazuju kao kobni i "miisli" u kojima su sadrani jo svi mogui dodaci. Ti nas ugljiko-hidrati ine bolesnima, a ne zdravima, kako nas to eli uvjeriti promidba. Takav nain prehrane unitava naposljetku mnoge Tvoje organe. Sve je neprestano uskomeano. Tvoja titna lijezda proizvodi adrenalin koji potie krvotok, kako bi putem njega djelovao glikogen. U kori nadbubrene lijezde stvara se hormon kortizon koji djeluje smirujue na boli, dok Tvoja guteraa - koja je pri tim bolestima dvostruko do trostruko poveana -opskrbljuje krvolok inzulinom. Tvoj eludac esto visi poput rastegnute vreice od mjehura. Beki lijenik dr. Ro-sendorff nazvao je tu sputenost eluca ptoza i vidio u njoj glavnu bolesl.

Ustanovit e da Ti je odmah bolje bude li malo pomalo smirio tu estoku uzburkanost u sebi. Osjeat e se sve zdravijim, vitkijim, hitrijim i vitalnijim. Tvoje e se proirene, otekle ile na nogama povui, ba kao i oteklina koljena. Neki je poduzetnik opisao kao "k runo" koljeno svoju bolesl kad je jednom opel dohramao u moj ured uputivi se na lijeenje gladovanjem u Wcsterlandu. Time je mislio svoj povratak prekomjernoj prehrani kruhom. Nadalje nestaju bolni hemoroidi, a Tvoje srce radi mnogo ekonominije kad se vie ne treba borit s tim mrskim krobnim ljepilom. 1 vie se na i u Tvojim arterijama nee taloili ukasta, ilava, gumasta masa - uzrok smetnji u prokrvljenosti. Tvoji e ivci opet postati jakima poput

22

icanog uzela. Priroda lijei sve, ali ne sve ljude. Ona ne moe arolijom opet stvoriti ono to si vlastitom krivnjom lakoumno unitio ogrijeivi se o njezine zakone.

Kako bi se Ti potpuno osvjedoio, mogao bi se sada pokusno vratiti starom nainu prehrane. U roku od samo nekoliko tjedana opet e te muiti Tvoje stare tegobe i nadula tkiva! Nemoj ekati na znanstvene dokaze, njih nema pri testiranju ivosti. Zaboravi strunjake koje netko plaa. Oni uvijek govore i ine ono to od njih oekuju davatelji novca. Danas su ljudi podmitljivi vie nego ikada. Ako se raspolae potrebnim novcem, moe se pribavili svaki struni sud. Tako je ve Milo Hastings, izdava ilustriranog asopisa "Physical Culture", rekao: "Sve u potpisati-, glavno da za to dobijem ugovor o objavljivanju oglasa!"Ta svakodnevno ita te oprene izjave "strunjaka". Ako se netko na negativan nain oituje o proizvodima dugoga vijeka na policama sa ivenim namirnicama, pojavljuju se odmah strunjaci koji tvrde suprotno. Laik se ne moe snai pri takvom Za i Protiv. Najbolje da koristi one proizvode koji se mogu jesti u onom slanju u kakvom nam ih priroda stavlja od pamtivijeka na raspolaganje. Bolesnici ne trebaju mudrovanja znanstvenika meu kojima neki pale od samodopadljivosli. oni samo ele ozdravili.

Ti ne moe vidjeti ni silu teu, ni elektricitet, ni magne-tizam, ali moe ilekako osjetiti strujni udar ili ako Ti padne kamen na glavu. Sve slanice i ivci trebaju elektrine impulse, to ih moe davati samo iva hrana, dakle prijesna hrana. Sve stoje toplinski obraeno, elektrino je mrtvo. Ponavljaj taj test kad god moe. Ne sluaj laboratorijske znanstvenike koji mogu ispitivali samo mrtav materijal. ovjek je bioloka, a ne kemijska jedinica. Nadam se da

23

poslije svog obeshrabrujueg iskustva nee odustati od borbe za ono pravo, izvorno. Zaboravi sva udotvorna lijeenja i senzacionalna ljekovita sredstva, pa i nove knjige kuharskih recepata - bez obzira na to od koga potjeu. Priroda i Tvoja disciplina jedini su Tvoji Ijeitel ji. Treba samo napustiti svoje tetne navike to su ih prenosili dalje Tvoji roditelji, te bake i djedovi, i time zapoeli ve u Tvom ranom djetinjstvu.

Odrekni se svake vrste itarica!

Kruh. itarice, kolai, keksi i eer kao razvojnopovije-sno veoma mlade prehrambene namirnice znae uz mesne proizvode Tvoju propast. To mogu potvrditi moja gorka iskustva iz onih desetljea prehrane itaricama i iskazi mnogih prijatelja. Waller Sommervi Hamburga je neumorno uvijek iznova kudio kobno djelovanje peenih i kuhanih itarica. Njegova se ena Liesel nije mogla posve odrei toplih jela. kruha i kolaa. Poslije prijeloma kuka vie se nije oporavila i umrla je sa 75 godina, dok je Sommer doivio 99 godina.

Bolesti prostate

24

prehranjuju prijesnim voem i povrem zastupaju to gle dite. Dr. Walker je ak oslobodio tegoba nekog 87-godi-njeg ovjeka bolesne prostate koji je ve nosio trajni kateter. On se morao odrei svoje omiljene hrane kruha i drugih proizvoda od itarica. Tijekom moga vremena prehrane itaricama bolovao sam i ja od upale i poveanja prostate. Prehrana prijesnim voem i povrem pomogla je da se bolest posve uklonila. Uvijek iznova ponavljam: pokuaj to i Ti, prije nego to pusti skalpel k svojoj prostati - este su posljedice loga zahvata impotencija i noenje pelena. Ni prof. Hackenthal nije dao operirali svoj rak prostate. On je dodue u svojoj televizijskoj diskusiji s gospoom dr. Kidmemann u svibnju 1995. rekao kako je morao svoju "Pinkelstrasse" (cesta mokrenja, u Hackenlhalovom osebujnom stilu izraavanja naziv za mokrane pulove) podvrgnuti lijeenju novim pronalaskom meu medicinskim ureajima. Hackenthalov je asistent infracrvenim pregrijavanjem oslobodio njegov mokraovod. Koliko dugo ima meutim taj zahvat pozitivni uinak - ako ga uope ima? U diskusiji o kojoj sam prethodno govorio nije bio meutim ni jednom rijeju spomenut uzrok bolesti: itna i eerna sluz. Bjelanevin-ski i krobni otpad zaepljuje Tvoje njene kapilarne krvne ilice kako u prostati, tako i u drugim vanim organima, kao na primjer u koronarnim arterijama i bubrezima.

Neki ljudi gotovo dozive ok zato to ne odobravam "na svagdanji kruh" i itarice kao korisnu hranu, ve ak odvraam od njihove upotrebe. Mesa bi se jo i mogli odrei, ali nikako "finoga kruha"! Tako je teko samo proi mimo pekarnice iz koje lako zamamno mirie! A trebalo bi

25

biti obrnuto. Nisi li jo spreman posve prijei na prijesnu hranu koja se najveim dijelom temelji na vou. tada privremeno daj radije prednost prokuhanom mesu nego krunim itaricama. Ponavljam: vegetarijanci koji se hrane itaricama bolesniji su od umjerenih mesodera. Kasnije e vidjeti to zapravo mislim o mesu. Ovdje se dakle radi o itaricama ili mesu.

Neko jo nisam znao za dugorono ielni uinak peenih i kuhanih jela od itarica. Ta posvuda se govorilo o Kollathu, Waerlandu, Oshawi, Brukeru i drugima. Otada me jo vie od onih koji preferiraju meso grde pobornici prehrane itaricama, jer beskompromisno koljem njihovu "svetu kravu". Kruh i itarice kao glavne prehrambene namirnice odgovorne su za bolesti u 60 posto sluajeva {Robert S. Ford). Oni se u prvom redu pobrinu za ranu ukoenost i starenje: tako tijelo postaje staro - bez obzira na broj godina ivota. Sama starost ne otvrdne arterije, niti ukoi miie i /globove. Postoje ostarjeli, ukoeni etrde-selogodinjaci i veoma vitalni sedaindesetogodinjaci!

Omiljeni miisli i kruh od prekrupc odgovorniji su za ovapnjenje ila nego umjereno konzumirana mast ili meso! Samo to se meso mora u naelu prokuhati. Naime, mesoderi medu ivotinjama posjeduju kratak probavili kanal i probavili enzim urikazu. kako bi se mogla neutralizirati mokrana kiselina to nastaje pri jedenju mesa. Mi ljudi imamo naprotiv dugi probavili kanal i nemamo urikazu - upozorenje Stvoritelja da bismo trebali ivjeti od biljne hrane.

"Meso ne moe biti tako nezdravo kakvim ga prikazuju vegetarijanci. Vana je koliina. Ukloni li se juha, ostaje dobra bjelanevina" (Steintel). Ja bih tu bjelanevinu naz-

26

Vao kompromisnom bjelanevinom. "Vegetarijanci su obino veliki potroai .innica. Manje bi bili meutim ugroeni malim koliinama mesa" (dr. Shelton).

"Uivanju" termiki obraenih itarica imam zahvaliti prehlade, bronhitis, upalu plua i herpes z.oster. Zrna ne moemo pravo probaviti, jer nam nedostaje ptija volja kao organ predprobave. Cjelovita zrna itarica imaju nadasve tetan uinak na nas ljude. Te se molekule kroba moraju potpuno probavili i moraju sagorjeti. Samo enzim ptijalin koji u maloj koliini postoji u slini usta, moe rastvoriti krob ako se jako vae i slini. Kasnije se ne dogaa vie mnogo s tim krobom, jer od enzima amilaze koji se nalazi u guterai ne proistjee neki vaan uinak. Rezultat: neprobavljena se krobna sluz taloi posvuda u tijelu i uzrokuje hunjavicu. reumu, astmu, bronhitis, upalu plua, tegobe s prostatom, ukoenost i nateenost koljena. itarice proizvode osim toga - s iznimkom prosa - velike koliine kiseline i zbog toga razaraju zalihe kalcija u tijelu. Prehrana itaricama kao glavnom prehrambenom namirnicom dovodi do omekanja kostiju - pomisli samo na brojne operacije /globa kuka! A kruh se osini loga ne jede sam za sebe, ve zajedno s mnogo kobasica, sira, marmelade, metla. Preteito krobni ugljikohidrali u spoju s preteito bjelanevinom, poput mesa i sira, kombinacija su koju na organizam ne moe potpuno probaviti. Posljedica su eluane tegobe, protiv kojih se tada uzimaju razliiti lijekovi. U prirodnoj svjeoj hrani odnosno vou i povru pojavljuju se islo lako ugljikohidrali i aminokiseline, ali oni su bez toplinske obrade lako probavljivi za tijelo - protivno

27

koncentriranoj i toplinski obraenoj hrani. Pokuaj vakati sueni graak i grah, a da ih prethodno nisi moio i skuhao!

Na se dananji kruh ne unitava samo vruinom pri peenju, ve i kemijskim dodacima. Radio Norddeutscher Rundfunk obavijestio je u emisiji emitiranoj 2. kolovoza

1994. godine: danas se u pekarskoj industriji upotrebljava oko 1000 razliitih pekarskih dodataka za pripremu kruha, peciva i kolaa, kako bi lijepo nabujali i navodno bili boljega okusa.

Nepobitno je da se i itaricama moemo prehranjivati, i to u vremena oskudice ak moramo. Prehrana itaricama poela je tek s poljodjelstvom i stoarstvom i mogla bi biti stara 6000 do 7000 godina. Krune su itarice bile uzgojene iz trava koje su prvobitno sluile dizanju u zrak kamena za izgradnju piramida, a danas nisu poznate. Prednosti itarica temelje se na kratkom vremenu rasta i dugoj odrivo-sti. Ta se sposobnost meutim skupo plaa, jer je zrnje itarica omiljena hrana za insekte i mieve, te se stoga one moraju tretirati pesticidima koje opet tijelo tada prima u sebe u malim koliinama. Iz toga naui: krajnje ogranii krobnu hranu-jo mnogo bolje: krob potpuno zamijeni voem!

Pekarnica Lubig u Bonnu razvila je proizvodnju laktoz-nog kruha u kojemu su itarice enzimski rastvorene. Time im je bilo oduzeto tekoprobavljivo, eksplozivno krobno djelovanje. Misli li da treba "pregristi i neto konkretno", tada daj prednost tom kruhu. Neprobavljen krob dospije putem crijeva u nau krv i mokrau, te izaziva smetnje posvuda u organizmu. Zapamti: krobne su molekule neoto-pive u vodi, alkoholu ili eteru i. kako kae dr.Walker, pret-

28

varaju je t ru u tvrdu dasku. Kako tu jo moe uspjeno raditi na uinkoviti kemijski mehanizam detoksikacije?

krobna je sluz omiljena hrana za mikrobe i crve. Oni pretvaraju molekule kroba u gnoj koji naposljetku probije kou. Zato toliko mnogo ljudi pati od konih osipa, akni, bubuljica i raznih konih bolesti. Time su pogoeni osobito mladi. Oboljela djeca imaju to najee zahvaliti nedostatnom zdravstvenom znanju svojih roditelja koji u tom pogledu ne ispunjavaju funkciju uzora.

Moe li uope postojati toliko sluzi? Nekoliko bi posjeta bolnici moglo pomoi pri odgovoru na to pitanje. Tamo bi vidio kako bolesnici oajniki pokuavaju iskaljati gustu, ljepljivu sluz. Jo mi je u uima provokativni zahtjev to ga je psiholog prof. Pudel, tadanji predsjednik Njemakoga drutva za prehranu (Deutsche GesellschaJ't fur Ernahrung), postavio gospodinu Beverit u televizijskoj raspravi o lemi posta: "Njemakom biste lijenitvu uinili veliku uslugu kad biste mogli dokazati taloge u tijelu!"

Ovdje i sada glasi moj poziv upuen teoretiaru Pudelu: ta pogledajte dobro ispljunutu utu, esto zelenu sluz u papirnatim maramicama! Zato lijenici tako esto propisuju preparate koji razrjeuju sluz ako je nema? Od samog nekorisnog znanja zaboravili su ti znanstvenici razmiljati posve jednostavno i logino!

Ljudi bi se trebali odvraati od uporabe itnih mekinja kao etke za crijeva (Waerland), jer grube mekinje svojim otrim rubovima stalno nadrauju osjetljive stjenke crijeva, dok ne doe do njegove upale (kolitis i morbus Crohn). Grube tvari iz voa i povra ine naprotiv crijevo gipkim i

29

mekim. Jo se s uasom sjeam Waerlandove etke za crijeva koja nam je svakog dana bila donoena u krevet. Ona se sastojala od mekinja, lanenog sjemena i prokuhanih ostataka povra. Taje mjeavina poela grepsti ve u grlu.

esto se vide ljudi vitke stranjice, dok im je trbuh poprilino ispupen. Uzrok za to su naduta crijeva od kaaste mjeancije i ona k tome pritiu na unutarnje organe, kao to su mjehur i maternica.

Zakljuak: kad sam na ovim stranama govorio o tetama od kruha i itarica, time sam mislio dugoronu potronju kuhanih i peenih itarica. Jesu li bolje prethodno namoene itarice? Ne, naprotiv, jer kao u sluaju grubog divljeg povra ne moemo mi ljudi uope probaviti celulozu, budui da nam nedostaje za to potrebni enzim celulaza. Nai probavni sokovi ne mogu kao prvo razradili nabujale molekule ila. Ako se miisli jo "oplemene" dodacima kao primjerice limunovim sokom, vrhnjem, orasima, pelinjim medom, postaju jo tee probavljivima. U prehrambenom je pogledu besmislica nazvati nekoliko moenjem omekalih sjemenki prijeko potrebnom svjeom hranom! Istinski ljubitelj itarica ne prihvaa meutim tu zaslijepljenost muslima.Sve mora ipak biti zaokrueno "pravim" dorukom koji se sastoji od integralnog peciva, maslaca, pelinjeg meda, sira ili jaja.

Ako se zasada ne moe odrei zrnja i sjemenja, tada oni moraju biti toplinski obraeni da bi se uope mogli probaviti. itarice bi trebale biti posljednji izbor, jer sadre previe fosforne i fitinske kiseline, tek neto malo kalcija i isto tako malo drugih vanih bazinih minerala. One se, uz

\0

graak i grah. teko probavljaju, izazivaju vjetrove i proizvode alkohol. krob itarica probavlja se osam do dvanaest puta dulje od krumpirovog kroba koji je osim toga bazian. Upozorenje za sve alergiare: penica uzrokuje poslije mlijeka najvie alergijskih reakcija. Za nas su ljude nadalje neprobavljivi gluten (molekula bjelanevine) u penici, jemu i zobi, jer nam nedostaju enzimi potrebni za njegovu probavu.

Mnogi ljudi, osobito djeca, pate od eelijakije. Djeci do dvije godine trebali bi se openito uskraivati proizvodi od itarica. Roditelji koji ne paze na to, doputaju nehotice da stjenke crijeva njihove djece budu ve rano oteene. Rezultat je doivotna alergija na itarice. Tijekom prijelaza trebalo bi se uz sve proizvode od itarica jesti zelenolisno povre kao zatita od djelovanja kiseline.

Zrna itarica sadre oko tri posto masti. Ta se mast zagrijavanjem pretvara u ilavu, neotopivu, gumastu masu. Takav se "kauuk" naposljetku nagomila u i na Tvojim arterijama. Pa se Ti tada bori kako zna i umi-je sa svojom ukoenou izazvanom jedenjem kruha!

Voe je idealna hrana

Ono sadri sve stoje potrebno naem tijelu: u svojoj suhoj tvari oko 90 posto glukoze-fruktoze (vonog eera), oko etiri do est posto aminokiselina, oko dva do tri posto mineralnih tvari, oko dva posto vanih ma-

31

snih kiselina i oko jedan posto vitamina, ukljuujui mikro-hranjive tvari. Voe se jede nekuhano, nemijea-no, nezaeinjeno. Tako bi trebala uvijek izgledati Tvoja bilanca hranjivih tvari. Samo na mozak troi 25 posto tjelesne energije. Tvoja sposobnost miljenja ovisi o slobodnim arterijama, o dotoku vonog eera.

"Smokve ili svinje, voe ili ivotinje? Najia je hrana voe. Voe je u najuem odnosu sa svjetlom. Sunce izlijeva bujicu svjetla u voe, a ono daje najbolju hranu stoje potrebna ovjeku da bi odrao zdravim tijelo i duh!"

(dr. Aleott)

Voe je najbogatije vonim eerom, najboljim od svih eera. On je spreman da bude trenutno primljen u organi-Z.am. Zbog log brzog i lakog primanja djeluje voe osvjeavajue u umornih osoba. Najbolja je vrsta vonog eera sadrana u slatkom vou kao to su groe, datulje, banane, smokve, groice. Ti se eeri pojavljuju u pret-probavljenom stanju i u dobroj su ravnotei s mineralima i vitaminima. To je voe cjelovito, prirodno, ukusno i puno kvaliteta vanih z.a odravanje zdravlja. Nijedan kuhar, nijedan proiz.voda najboljih slatkia ne moe proizvesti ni priblino neto poput tog proizvoda iz. ivotnog sunanog laboratorija!

Slatko je voe mnogo nadmonije od krobi kao ugljiko-hidrat. ovjek je suptropsko ivo bie i njegova je elja z.a slatkim preostatak njegove navike da se prehranjuje slatkim plodovima koji tako preobilno rastu u tropskim i suptropskim krajevima. Dr. Densmore preporuuje i tovie zahtijeva prehranu siromanu krobom i zamjenu krobne

32

hrane, poput zrna itarica, slatkim voem. On posve opravdano objanjava kako slatki plodovi daju najveu koliinu hranjivih tvari, a zahtijevaju minimum probavnog naprezanja."

(dr. Shelton)

Tvoja dananja hrana moe uz spomenute kuhanjem unitene ugljikohidrale sadravati najvie po 40 posto udjela masti i mesa. Ostatak od 20 postoje isto tako uniten toplinskom obradom. Ta je beivotna mjeavina krob-mast-meso jadan spoj.

ovjek koji jede samo meso, taj poslije 21 dana umire. No onaj koji se prehranjuje iskljuivo voem, postaje sve ivahnijim. Poput ivotinja u prirodi i mi smo ljudi stvorovi od mesa i krvi. Velika se razlika sastoji u tome da ta iva bia sve uivaju onako kako zateknu na svojim ivotnim prostorima. Mi pleemo meutim oko zlatnog teleta, kuhinjskog lonca. Unato teta u okoliu to smo ih mi ljudi skrivili svojim nemarom, postiu ivotinje svoju po Stvoritelju predvienu ivotnu dob, naime est do sedam puta vie od svoje razvojne dobi. To bi za ovjeka znailo 120 do 130 normalnih godina. Mi se ljudi bavimo meutim hrpama medicinskih i kuharskih knjiga i u prosjeku prerano umiremo (ene oko 79, mukarci ve sa 72). A naoj smrti prethodi jadno ivotarenje, doivotno polagano umiranje uz stalne pratee bolesti s kojima se uglavnom bezuspjeno borimo. To su injenice pred kojima ne moe zatvoriti oi nitko tko se bavi zdravim nainom ivota. Ti si meutim slobodan da se ili da s noem i viljukom zakopati u grob ili da "plee polku na svadbi svoje pra-

33

unuadi" (dr. Wiili.x) Kasnije e proitati kako je nekadanji kirurg za srce dr. WHlix koji je neko teio oko 130 kilograma, danas vitki maratonac koji ivi vegetarijanskim nainom ivota i ak je sudjelovao u najteem ispitu izdrivosti, triatlonskom natjecanju "Ironman" na Havaji-ma.

Moe li se ivjeti samo od voa?

Dakako da se moe - i to ak dobro! Essie H oni bal l se od 1976. ne prehranjuje niim drugim. D. Carringtonje to pet godina uspjeno iskuavao, pri emu je udvostruio svoju radnu uinkovitost i kvalitetu ivota. Neki je ovjek s Horidc jeo est godina iskljuivo narane. Prof. Jaffa koji radi na kalifomijskom sveuilitu izvijestio je o pokusima sa skupinom Kineza koji su sedam godina dobivali ponueno samo voe. Oni su bili zdraviji i sposobniji za rad nego ikad prije. Njihova su djeca bila osobito snana; trkarala su i igrala se itav dan kao njihovi vrnjaci, ali su za razliku od njih bila potpuno poteena prehlada i drugih bolesti.

Prof Jaffa je rekao: "Voe bi se trebalo smatrati najboljom hranom, a ne samo uobiajenim dodatkom obroku. Samo ono jami zdravlje i vitalnost!"

Dr. Victor Pauchet (Pariz 1909.) ustvrdio je: "Voe ne sadri toksine. Ono je lo medij za klice u probavnim organima. Voda u vou ia je od najbolje izvorske vode. Glu-kozu-Jruktozu (iz voa) organizam najbolje prima

34

iskoritava. Ona je zasitna. neotrovna i potpomae probavu. "

Voe me ne voli

Moralo bi se rei obrnuto: Ti ima neto protiv voa, jer ne potuje vaan pouak: voe uvijek jesti natate, na posve prazan eludac. Svako se spajanje s drugom hranom pokazuje u naelu tetnim! To je ono to ne shvaaju ni neki "strunjaci" za prehranu voem. Oni i "sveznajui" protivnici voa ine tada bezazleno voe glavnim krivcem za mogue negativne posljedice, a ne drugu hranu odgovornu za probavne smetnje! Gotovo svi jedu voe kao dodatnu hranu. Time ine veliku greku, jer voni eer u spoju s drugom hranom potie snanije vrenje u crijevima. Budui da su probavili organi gotovo svih ljudi prekisclje-ni. ne mogu podnijeti ni slabu vonu kiselinu. Sloga savjetujem da se najprije probavni sustav dovede u red s nekoliko posnih dana. Poslije toga bi se trebalo poeti povrem, a lek poslije faze privikavanja posegnuti za voem! Tada se nee dogoditi ba nita. Prirodna e vona kiselina i najkiselijeg voa uvijek postali tijekom probave bazinom. Neugodnosti pri uivanju voa sam si sebi skrivio. Veoma je vano da Te la injenica ne odvrati od Tvoga puta!

Ako si kad miljenja da Tvoj prazan eludac nee podnijeti voe. bolje da u to vrijeme odustane od njega. Voe koje sadri mnogo vode moe se najbolje uivati ujutro. Do podneva se moe zapravo odrei svakog obro-

35

ka, jer je Tvoja jetra lijekom noi pohranila 2000 kalorija kao glukogen. Tko je uspio nekoliko tjedana izdrati bez doruka, osjeat e se osobito dobro i naposljetku trebati samo jo dva obroka. Mui li Te osjeaj gladi, tada pojedi neto voa, po mogunosti iste vrste.

Probavljanje samoga voa dogaa se brzo. Tvoje tijelo dobiva odmah najveu energiju da se moe osloboditi optereujui!] taloga i naslaga, osobito onih jastuia masti. Svatko tko se pone prehranjivati voem, primijetit e odmah da ee mora na zahod. Uivanje voa bogatog kalijem i magnezijem dovodi do najbreg izluivanja voe, pri emu se na organizam oslobaa jo i tetne obine kuhinjske soli. O natriju smo ovisni, ali o mineralu natrije-vom kloridu nismo. Cista je kuhinjska sol opasna. Misli na to da samo voni eer izravno pretvara u energiju; mast. bjelanevina ili drugi ugljikohidrati nisu za to sposobni. Oni moraju biti najprije preraeni u glukozu. Taj postupak stoji opet energije to ide dakako na teret miine i ivane snage.

Na ovom bih mjestu elio jo jednom savjetovati: okani se voa ako ga ne moe jesti samo na prazan eludac! Trebao bi osim toga dobro upamtiti sljedea naela za prirodno zdravlje:

1. Odbaci kuhinjski lonac, ne kuhaj! 2. Jedi oko 75 posto sirovog svjeeg voa, ono je naju

kusnije.

3. Jedi oko 20 posto svjee salate i povra. 4. Jedi sve nezainjeno, nemijeano i nekuhano. 5. Ostatak od 5 posto moe se sastojati od oraha i sje

menki.

36

Pomanjkanje eera u krvi - Glikemijski popis

Dr. David Jenkins sa sveuilita u Torontu sastavio je 1981. godine tablicu brzine kojom pojedine prehrambene namirnice dospiju u krv. Ja sam se time bavio ve u svojoj anti-kuharici. Budui da dotada nisam u njemakoj literaturi uspio pronai nita o tom popisu, elio bih ovdje jo jednom ponoviti bitne toke. Dr. Jenkins uzima kao osnovu vrijednost 100. Sto niom ispadne vrijednost, to je bolji rezultat, jer znai da se inzulin sporije raspodjeljuje. Evo nekoliko brojki: glukoza 100, pelinji med 87, voni eer 20, narane 40, jabuke 39, banane 62, peeni krumpiri 98, kuhani krumpiri 70, sirova mrkva 31, kuhana mrkva 36, kruh od cjelovitog zrna 72, bijeli kruh 69, kukuruz 59, zobeno brano 49, ria 70, orasi 13, bijeli eer 59, graak 39, mlijeko 34, soja (u zrnu) 13. Pri tome se dakle opaaju visoke vrijednosti kruha, dok je voe, poput jabuke i narane, na donjem kraju skale. Osobito upada u oi niska vrijednost prirodnog eera (20). Zato mogu dijabetiari veoma dobro podnijeti sirovo voe, a da ne poraste naglo razina eera i tada se mora sniavati inzulinom. Cisti eer protiv kojega se svi borimo zauzima otprilike isto mjesto kao sve \ iste itarica. Iznenaujue je velika brojka krumpira. Dr. Walker ima dakle pravo kad tvrdi da obilni obrok krumpira izaziva jednake srane smetnje kao itarice: visoki krvni tlak i ubrzani rad srca. Orasima i mahunarkama daje veoma niski broj njihov visoki sadraj masti.

to se dalje moe utvrditi? S pelinjim medom - to ga strunjaci toliko mnogo hvale - stoje stvari jo mnogo gore

nego s bijelim eerom. Primijetio sam da pobornici prehrane itaricama rado jedu integralno pecivo premazano debelim slojem maslaca i meda. Samo maslac moe neznatno usporili brzo primanje u organizam odnosno u krv. A toplinski obraene itarice skupa s maslima - ubrzavaju nastanak veoma uestale bolesti dananjeg ovjeka: ovapnjenja. Na ovom bih mjestu elio jo jednom citirati dr. Walkera: "Visok : nizak krvni tlak nisu nita druga nego rezultat prekomjernog uivanja ugljikohidrata s mnogo kroba! Oni stvaraju ugljinu kiselinu koja omela mirnu i ritminu funkciju krvi i srca!" Taj sam pouni zakljuak uzeo iz njegove knjige "Auch Sie konnenj linger vverden!"

Vana pouka koja se moe iz toga izvui: previsok krvni tlak usko je povezan s visokim vrijednostima masnoa u krvi. Ali to je samo simptom, a ne uzrok te bolesti. To sam uvijek iznova iskuao. Poslije uzimanja nekoliko kiika kruha ustanovio sam trenutno povienje krvnog tla ka. Bez obzira na to pali li od previsokog ili preniskog krvnog tlaka - nije Ti na raspolaganju nijedna jednostavnija, nekodljivija protumjera. Pretvori prijesnim voem i povrem svoju ljepljivu medenu krv u tekui vitalni ivotni sok! Time nee samo izbjei sve vei rizik od eerne bolesti, ve e silno poveati svoju ivanu snagu i energiju. eli li se uistinu doivotno muiti lijekovima za raz-rjeivanje krvi i na taj nain moda otetiti i naposljetku unititi jetru? eli li mune injekcije inzulina? Nadam sida Ti je jasno kako eerna bolesl udvostruuje rizik od ovapnjenja, oslabljuje vid i sluh i uzrokuje ukoene i bolne udove.

Tijekom faze prijelaza na prijesnu, svjeu hranu moe se krvni tlak jo neznatno povisiti. Razlog za loje trenutno

38

omekavanje i topljenje naslaga, to ih tada Tvoje tijelo brzo odstranjuje i/ krvi. Taj proces zahtijeva lagano povien, ali nekodljivi krvni tlak, kao pri naprezanjima kojima je svrha odranje i poticanje zdravija.

Naruavanje Tvoga zdravlja kuhanim i peenim proizvodima od krumpira koji sadre mnogo kroba stavio sam svjesno na poetak svojih objanjenja o ovoj temi, jer su posljedine bolesti veinom povezane s tim zlom! Za mene je to teina tema. Takve tegobe uine ljude prerano starima, umornima i mrzovoljnima. Dananji moderni ovjek pod stalnim stresom treba ve im se probudi poticaj u obliku kave i cigareta. Ja naprotiv ne trebam takav "doping", a ipak mogu esto ve od etiri sata potpuno budno i bistro sabrati svoje misli.

Pomanjkanje eera u krvi

Pokazuje se u 90 posto sluajeva kao: nervoza -iscrpljenost - smetenost - vrtoglavica - drhtanje - nesvjestica/slabost - depresija - glavobolja - osjetljivost na buku.

U 60 do 80 posto sluajeva kao: nesanica - bojalji-vost - zaboravnost - pospanost - probavne tegobe - ubrzan puis - boli u miiima - osjeaj gluhoe - neodlunost -svrbe vjea

U 40 do 60 posto sluajeva kao: duhovna smuenost -trzanje tijela - seksualno neraspoloenje - nedrutveno ponaanje - alergije - astme - loa koncentracija - grevi u nogama

39

U ostalim sluajevima kao: velika glad - srane neuroze - trzanje miia - impotencija - mucanje - none more - alkoholizam - suha koa - zijevanje - fobije - poremeaji titnjae - osipi na koi.

Ako se u nekom od gore nabrojenih sluajeva ne uspostavi opet ravnotea inzulin - eer dotokom novog eera, tada tijelo izluuje hormone koji aktiviraju zalihe glukoze i time ih oslabljuju. To neprirodno gore-dolje i stalno optereenje nadbubrene lijezde dovodi dotinog ovjeka u bolesna stanja to sam ih prije naveo. Pri gornjoj e listi sigurno prepoznati neke simptome koji se odnose na Tebe. Tragino je da rijetko koji lijenik ispravno tumai te znakove i na njih reagira na primjereni nain. Ne daj si dakle prepisati tablete za ivce, ve odmah zamijeni masne krobne proizvode svjeim prijesnim voem i povrem. Vidjet e da e veoma brzo nestati itav niz zabrinjavajuih simptoma.

askanje uz kavicu i kola otrov su za srce i krvotok.

Troenje kruha i kolaa povezano je s opasnou postepeno nastajue ukoenosti. Zato se ljudi koji se hrane pekarskim proizvodima kreu jo manje nego uobiajeno i putaju da im miii sve vie krljaju. Neke bismo prehrambene nerazumnosti mogli izgladiti kad bismo se vie kretali. O velikom problemu pretilosti kao popratnoj pojavi naeg blagostanja bit e meutim rijei kasnije.

Sto tada jo uope moemo jesti? Odgovor je jednostavan: sve to Ti nekuhano, nemijeano i nezainjeno ide najbolje u tek! Opisat u Ti na Wandmakerov dan.

Ujutro i naveer jedemo samo voe. Svatko uzme to mu trenutno najvie odgovara jesti. Zahvaljujui obilju vi

lo

tamina i minerala, te visokom udjelu lakoprobavljivog vonog eera opskrbljuje voe odmah Tvojih 75 milijardi stanica ivotnom snagom. Oko podneva dolaze na stol salate, uvijek u usko ogranienom izboru. Budui da povre (za mene drugi izbor u prehrani) nije po pravilu tako ukusno, taj se obrok dopunjuje i oplemenjuje umakom od avokada (od avokada nainiti kau i malo je razrijediti limunovim sokom). Veoma esto posegnemo i u podne za voem, tako da tada nastane posve voni dan.

Treba li sada jo recepte? Ne, sada zna sve o prehrani. Daj mati na volju. A mogu se nabaviti i knjige dobrih rece-pata s prijesnim voem i povrem. eli li jo uvijek radije stajati uz tednjak - samo izvoli, rasipaj svoje vrijeme na "ukusna" jela. Ja osobno zagovaram jednostavnost u svakom pogledu.

Zapamti: velika je raznolikost u prehrani poetak prodrljivosti! Rastereti svoj probavni sustav, uvedi posve vone dane. Mi uivamo osobito ljeti i po nekoliko tjedana iskljuivo sezonsko voe, kao na primjer jagode, trenje i nektarine. Po obroku bi to trebala meutim biti samo jedna vrsta koja dovodi do brzog zasienja. Ukusne, zrele banane uvijek su na raspolaganju. I banana sadri sve hranjive tvari. ovjek se osjea osobito lagano i vitalno i istodobno se raduje svom tijelu osloboenom svih tetnih tvari. To je dobro osjeanje i s medicinskog gledita povezano s ugodnim popratnim uinkom: Tvoje tijelo stvara vie endorfina. Kad sam poeo pisati ovu knjigu, ve sam se pet tjedana prehranjivao iskljuivo voem! Tako je dakle jednostavna proizvodnja korisne tvari kojoj se pripisuje i ublaavajue djelovanje pri boli.

II

Prijelazna hrana

Taj jc pojam omiljeni izgovor onih takozvanih pristaa iskljuive prehrane sirovim voem i povrem. Oni objanjavaju kako je njihov cilj isto tako svjee prijesno voe i povre; ali naposljetku ostanu samo pri toj nakani! Ne daj se zbuniti samim brbljarijama tih slahiea!

Ako ima vrstu volju, ne bi Ti smio biti teak prijelaz na tu tako vrijednu hranu. Nekoliko dana posti, kako bi se Tvoje tijelo moglo oslobodili ostataka mrtve hrane.

Zatim poni s jednostavnim obrocima voa ili povra. Budui da malo ljudi uspije uiniti takav "skok u hladnu vodu", nudim Ti i sljedei prijelaz: najprije mjesec dana

jedi umjesto uobiajenog doruka samo voe bogato vodom. Ostale obroke uzimaj jo dalje onako kao do sada. Sljedeeg mjeseca zamijeni i veeru voem, a tek u treem mjesecu jedi umjesto dotadanjeg ruka samo salate i svjee povre. Veiiku e Ti korist donijeti ve samo doruak od voa s mnogo vode umjesto kruha ili miisla.

Bude li Ti na poetku nedostajalo neto toplo, moe voe lagano pirjali. Do oko 45 stupnjeva celzija jo ne propadaju vitamini i minerali. Na taj se nain moe voe i povre zagrijati i zimi ili za hladnih jesenskih dana.

Prva bi Tvoja pobjeda nad tetnim navikama trebao dakle biti doruak koji se sastoji samo od voa. Takav e Ti nain prehrane brzo ui u krv. Bude li jednom kasnije opet dobio elju za pecivom, marmeladom, medom i sirom, nee Ti vie ii u tek.

42

"Tko jede iskljuivo voe i pritom ostane zdrav, laj je zdrav. Tko podnosi mrtvu mijeanu hranu, taj je bolestan. Sto zdraviji, to bre bolestan. Djeca su zdravija, jer bre reagiraju."

("News Letter")

Ti zahvaljuje svoje ukoene kosti i ostale "sitne pro-blemie" kreacijama iz kuhinjskog lonca i tave. Jela bogata bjelanevinama i kostobolja idu ruku pod ruku. Dobra, crvena, ista krv ne moe se stvarati iz kemijskog kruha, masnih umaka, mesa koje uzrokuje reumu, juha koje ne daju ivotnu snagu i kave koja razdrauje ivce. Najvie to moe nastati iz takvih "prehrambenih namirnica" je plava, anemina, masna tekuina nalik na kalian, ljepljivi bukuri slian medu. Tvoje srce pumpa krv u arterije poput vodopada. Kako to moe funkcionirati s gore opisanim ljepljivim "ivotnim sokom"?

Tijekom prijelazne faze preporuujem ee, male obroke voa. Ne bi trebao gladovati ili moda izostaviti koji obrokjer e radi toga trpjeti Tvoj organizam. Pri prehrani svjeim, prijesnim voem i povrem ne broje se kalorije. Brojne su "bezvone" kure mravljenja jednostavno besmislene. Poslije zavretka takve dijete automatski se opet udeblja i jo nadmai svoju teinu prije dijete. Na taj se nain onom prije spomenutom kolebanju eera u krvi pridruuje jo i ove promjene teine. itav se nain ivota mora zauvijek promijeniti. Debeli ljudi esto malo jedu, a to je malo jo i pogreno! Kasnije e poveati razmake izmeu obroka i ozdraviti, moi e doekati onu poticajnu glad.

43

"ak strunjaci :.a prehranu voem i pobornici prijesne hrane sumnjaju da dananji izrode ni ovjek moe ivjeti kao u raju. Ali osobito je ometaj ue nedostatno znanje o tome to se dogaa u tijelu kad se jede voe. posti ili prehranjuje takvom hranom koja ne stvara sluz u organizmu. To je bio i jest "kamen spoticanja" pri upuivanju u lijeenje bez lijekova. Nikada ne bi trebalo sumnjali u to da samo voe, ak samo jedna vrsta, ne samo da lijei ljudsko tijelo, ve da savreno hrani i iskljuuje bolesti. Prije prijelaza na istu prehranu voem trebalo bi temeljito proistiti svoje tijelo" (prof. Arnold Eh ret)

Nijemac Arnold Ehret bio je stopostotni zagovornik prehrane voem. Njime je pobijedio svoju dugogodinju teku bolest bubrega koji nisu mogla izlijeiti 24 lijenika. Naprotiv: oni su ga, kao to je tada bilo uobiajeno, odvraali od troenja voa. Ehret je u Njemakoj i vicarskoj poslao poznat kat) uitelj posta. Ve je 1909. godine postio 49 dana u neprekidno otvorenom kolnskom panoptikumu pod nadzorom vlasti i pred oima publike pozvane putem liska. U tu se svrhu dao zatvoriti u staklenu spremnicu, opskrbljen sa 125 litara vode za pie i pranje.

Ne daj se zbuniti popratnim pojavama uskraivanja. Ovisno o stanju zatrovanosti, lo znai o koliini nagomilanog otpada u Tvom tijelu, moral e nekoliko dana trpjeli nelagodnosti u vezi s jakim izluevinama. To je prirodna popratna pojava, znak za to daje sada Tvoja snaga samoli-jeenja napokon preuzela komandu i time poinje u Tebe istiti. Ve je poela neizbjena, ali nuna kriza lijeenja! To je lijeenje pri kojemu Tvoje tijelo posve automatski i bez lijekova poinje samoienje! A to lijeenje, najbolje i najjeftinije to postoji, moe uvijek provodili kod kue.

II

Trebalo bi prihvatiti i povremene nelagodnosti povezane s njim. One su dokaz za to da Tvoje tijelo jo reagira. Veina ljudi shvaa te popratne pojave uskraivanja na alost kao bolest i vraa se starim ovisnostima. Tako se tetne tvari koje su ve u procesu rastvaranja poinju iznova taloili. Opet se osjea dobro, ali loje stanje lano i varavo i protiv njega se teko boriti. Time si iz akutnog poluzdravlja preao u kronino. Samo put natrag dakle vraanje akutnim iako privremeno neugodnim stanjima, moe donijeti izljeenje (dr. Reckeweg).

Sada ve zna vie o uklanjanju tetnih tvari iz tijela. Postoji li uope tetni otpad u tijelu koji se moe vidjeti tek pri njegovom uklanjanju? Amebe na primjer ako ne budu pojedene, ive vjeno, jer ta jednostanina iva bia mogu potpuno uklanjati svoj otpad. To pri sloenom funkcioniranju naega organizma nije mogue. On mora izluiti otpadni materijal izmjene tvari i unesene otrove svake vrste koji dakako nisu hranjive tvari. To je jednostavna definicija za, svaku bolest. Dijagnoza neke bolesti nije nita drugo nego lokalizacija onoga mjesta na kojemu se Tvoje tijelo bori protiv nakupljenog otrova i eli ga se rijeiti. Na taj se dio usredotouje tijelo svojoj prirodnoj sposobnosti.

Da su se u tijelu nakupile otpadne tvari i otrovi primijetit e po tome da neto nije u redu, po loem osjeanju za koje tako rado ini odgovornima nedune vremenske prilike. Te prve upozoravajue znakove pokuava priguiti stimulansima poput kave, aja, kakaa, rakije, nikotina ili i malim, bijelim ili arenim tabletama. Time ve ometa napore Tvoga tijela da Te odri zdravim.

Lijenik i mislilac prof, Hackethal opisuje u svojoj knjizi "Der Meineid des Hippokrates" od 309. strane na slje-

45

dei nain nakupljeni otpad koji eli napustili njegovo tijelo: " "ovjek oboli gotovo samo ako je pritajeno bolestan, ako se u njegovoj nutrini nakupilo toliko mnogo -tetnih tvari..." Sto su drugo letne tvari nego "smee", kako ja nazivam te nakupine? On ak hvali gnoj kao ljekoviti gnoj. Jo drastinije: "Svaka je ljekovita upala usko povezana s postupkom ienja radi odstranjivan/a ruevina nastalih na bojnom polju... " I dalje: "Unatrag deset dana opet isto kiem, mrcam, pljujem i kaljem sluz i vodu. " 0 loj mobilizaciji tetnih nakupina pouava preko 170 godina Natiirliche Gesundheitslehre ( NG. prirodno uenje o zdravlju ). /lackenthal je to najzad shvatio, psiholog Pudel iz Njemakog drutva za prehranu (Deutsche Gesellschaf't fiir Ernahrung) jo nije. Nisam siguran je li sam I lackenthal doao do spoznaje da su itarice koje stvaraju sluz glavni uzrok toga nakupljanja tetnih tvari. On preporuuje naime u svom klinikom programu kuhanu hranu. Sve mora biti posoljeno, zaeereno, zamaeno i zainjeno. Pri takvoj mjeavini svega i svaega ne dolazi vie u obzir prirodni izbor osjetilom okusa. Osjetilni se ivci okusa oslabljuju, umrtvljuju tom mrtvom hranom.

Oni se opet probude tek nakon dulje prehrane svjeom, prirodnom, nekuhanom hranom.

Evo neto o glavnom problemu: Stavi kuhani krumpir u zemlju da proklija. Time si ve uao u trag zravsi venom problemu br. I. ivost hrane mora biti na prvom mjestu svih promiljanja o pravilnoj prehrani. Mrtva ili iva.' Ljudski ivot ne bi bio mogu bez ive hrane. Mrtva hrana stvara bolesne ljude. Na je Stvoritelj opremio nae tijelo takvom otpornou da moe dugo vrijeme podnositi grube povrede zdravlja. Mi ne znamo na alost potovati nje

govo najvanije naelo: uzimaj hranu onakvu kakvu ju je priroda stvorila. Ubudue gledaj samo sunane zrake kao svoj prirodni kuhinjski lonac.

Znanac iz moga susjedstva objanjava ivost ovako: "Zdravo je sve to ide u tek!" To je miljenje glupost - tako se mogu smatrati zdravima i slani, zainjeni komadi mesa u raspadanju. Smatra li to pretjeranim? Biftek je mekan samo zato stoje nekoliko tjedana bio pod djelovanjem bakterija gnjiljenja. "Prehrambena namirnica" meso uzrokuje pri probavnom procesu velike gubitke energije. Ali - svaka kuhana hrana uzrokuje bolesti, osobito ve spomenuta ug-Ijikohidratna hrana za tov, ije su posljedice eerna bolest i ovisnost o alkoholu. Mi ljudi samo umiljamo da zauzimamo posebno mjesto medu ivim biima. Svaka se ivotinja u prirodi prehranjuje - ak i usred zime - sirovom hranom primjerenom njezinoj vrsti. ezne li srna za toplim zimskim obrokom? Jesi lije ikada vidio prehlaenu? Vremenske prilike nude nama ljudima uvijek dovoljno materijala za sjajne izgovore! Prehladu i reumu si pribavi veoma raznolikom i obilnom prehranom. Nijedan stvor na zemlji ne unitava za njega predvienu hranu kuhanjem i peenjem, ne pije mlijeko poslije odvikavanja od sisanja majinog mlijeka, i ne troi lijekove za ublaavanje boli i za smirenje ivaca. Samo je ovjek sebi stvorio te loe navike. eli li sudili po okusu, mirisu i izgledu, tada to vai samo pri prijesnoj, svjeoj hrani, a ne onoj beivotnoj, mijeanoj.

Ve tih nekoliko reenica objanjavaju dilemu nae znanosti o ljudskoj prehrani koja je proizvela brda medicinskih knjiga i onih o svim moguim dijetama. Poslije upropatavanju vlastitog zdravlja oekuje ovjek u svojoj

47

dilemi neku pomo - od neba ili "polubogova u bijelom". On je zaboravio ili se odviknuo sam sebe lijeiti, nai put natrag do ivota u svijesti o vlastitom zdravlju i kako ga odrati. Tu nemoj vjerovati u udo. Ni Tvoja vjera ni drugaije praktike, poput meditacije ili joge, nee Ti biti od pomoi kad se radi o tome da se Tvoje tijelo opskrbi potrebnim hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima. Oni jednostavno moraju ui kroz Tvoja usta. Kae se dodue da vjera brda pomie, ali ta snaga ostaje neuinkovitom ako se ne eli pokoravati Stvoritelju svega ivota i zanemaruje svoje tijelo.

Od kolskog medicinara ne moemo na alost oekivati da nas naui neto o prirodnom nainu ivljenja, jer tijekom svog studija nije doao u doticaj s tom tematikom. Na sveuilitima se svi bave samo bolestima. Tako on ivi po jednakim loim navikama kao svi mi i umire od istih bolesti. No sve vei broj lijenika, osobito onih mladih, gleda tijelo kao cjelokupni organizam i tei za cjelovitim lijeenjem. Bolesnik se ne moe promatrati kao sat kome se pri kvaru samo promijeni kotai. Pri svakoj je bolesti uvijek njome pogoen itav organizam. To primjeuje na primjer i pri bezazlenoj gripo/noj infekciji - osjea se loe u itavom tijelu.

Bakterije ne prodiru u tijelo. One ve postoje u svakom organizmu. Autoine Bechamp je bio otac bakterioloke znanosti, ne Pasteur. Od Pasteura gledaju medicinari i laici mikrobe, bakterije i viruse kao glavne neprijatelje naega ivota, koji se moraju unitavati otrovima. Pritom se injenica da ti otrovi unitavaju i nae jo zdrave stanice prikazuje manje loom nego to jest. Bakterije pripadaju ivotu, bez njih ne bismo mogli ivjeti. No svojom ih

48

mrtvom otpadnom hranom pozivamo na milijunstruko razmnoavanje, pri emu su njihove izluine osobito opasne. Bakterije i virusi su tamanitelji strvina i time nai najbolji pomagai, jer sudjeluju u odstranjivanju otpada u tijelu to smo ga sami proizveli. Bez njih bismo brzo zavrili na groblju. Ubaci jedan voni dan i nestat e svi suvini mikrobi u Tvom probavnom sustavu. Zato? Jer vie nemaju Otpada za deranje. Pasteur je na samrtnoj postelji jo ispravio sebe, objasnivi da tek okueno tlo, dakle tijelo stvara bazu za rast bakterija. Njegov je nauk bio dakle sasvim pogrean. No po njemu se unato tome orijentiraju gotovo svi ljeitelji.

Danas mora mlijeko biti po zakonu pasterizirano, homogenizirano i sterilizirano. Svjee mlijeko i njegovi proizvodi bili su dakle isto lako degenerirani u otpad. Robert Koch, glasoviti bakteriolog i dobitnik Nobelove nagrade, bio je pronalaza bakterije tuberkuloze, Kochovog bacila. On je pokusom na vlastitom tijelu uspio dokazati da nije bacil veliki neprijatelj i time uzronik tuberkuloze, ve je to bolesno tijelo. Jesu li medicinari iskoristili tu spoznaju? Ni na koji nain! Oni se jo uvijek u prvom redu bore protiv bakterija, virusa, mikroba (gljivica) i slinoga, [zvuimo osobno iz toga pouku. Oslobodi svoje tijelo smea to ga vole bakterije, tada ih se vie nee morati bojati. Gamad se naseljava na otpadu!

"Ne bi trebalo aliti ovjeka koji je navukao bakterije, ve bakterije to ih je ovjek navukao!" (dr. Lewis Thomas). Tu su dakle rtva bakterije, jer moraju odvui nagomilani ljudski otpad.

4 9

Biljna je prijesna hrana temelj za prehranu, ienje i samoizlijeenje ljudskog tijela. Bez biljaka nema ivota na zemlji. Ve spomenuti prof. Roberts nije jo nikada na stolu za obdukciju vidio pravog vegetarijanca s koronarnom sklerozom. Trebala bi se naglasiti rije pravi, jer vegetarijanci koji se prehranjuju mrtvom krobnom i mlijenom hranom ponekad su prijemljiviji za bolesti od onih koji jedu mijeanu hranu. Oni ne bi zapravo smjeli sebe nazivali vegetarijancima, jer se u svojoj prehrani klone samo mesa.

Sada ima mogunost uvrstiti svoje znanje pomou 105 "Studienbriefe"to ih je izdao T. C. Fry. a dostupna su i na njemakom jeziku. T. C. Fr\\ koga osobno poznajem, uvjereni je potroa prirodne, svjee hrane koji se 97% posto prehranjuje voem, a samo VA povrem. Taj ezdeselo-sinogoinjak prakticira taj nain ivota ve 25 godina. Travu, lie i povre smatra Fry hranom koja bi trebala bili preputena samo etveronocima, kao to su goveda sa svojim hrapavim jezikom. On takvo zelenje jednostavno naziva slamom. Ovdje bih elio saeto izloiti njegovo kratko izvjee o pravoj prirodnoj hrani: mi ljudi ne moemo na alost potpuno izvui hranjive tvari iz stabljika, kora i listova, jer nismo opskrbljeni odgovarajuim enzimima, kao to je celula/.a. Kad bi se ovjek neko vrijeme prehranjivao iskljuivo tom zelenom hranom, posljedica toga bile bi velika slabost i mravost.

Govedima i drugim etveronocima iji je organizam najpodobniji za biljnu hranu bavit u se na drugom mjestu.

50

Fryjeva znanost o prehrani ukratko

"Prehranu moemo jednostavno oznaiti kao proces koji opskrbljuje na organizam potrebnim hranjivim tvarima. Ako govorimo o prehrani peradi, konja, pela, pasa itd., svi mi znamo da te ivotinje trebaju hranjive tvari specifine :

sli analizirati. Vidimo posljedice: zapadni su narodi najbo-lesniji narodi na zemlji.

Postoji estetski test koji stabilizira vrstu ljudske prehrane vie od svega drugog: Tvoja vlastita sklonost. Zamisli ivot bez vatre i kuhinjskih lonaca, kao to su davno ivjeli nai preci. Ti bi trebao uzimati svoju hranu onako kako Ti je nudi majka priroda. Zamisli obilje hrane oko sebe. Bi li pokuao posegnuti z.a kuniem kao svojom hranom, ubiti ga, zdrobili njegovu glavu u svojim ustima i sirovog ga pojesti s krvi, kostima, mesom i iznutricama, kao to to ine grabeljive ivotinje? Mislim da ta slika ne bi bila za tvoje oko privlana kao hrana. Ne bi stvarala ugodan miris koji Te poziva na uivanje. Bi li moda lizao prste poslije toga?

Bi li Ti brao travke i vakao ih kao svoju hranu?

Oaravaju li one Tvoje oi, djeluju li poticajno na Tvoje osjetilo okusa? Moe li Ti tako neto ii u tek? Promatraj tako sve vrste hrane, kao to su kukci, itarice , sjemenje, klice, povre, voe itd. Pri svim tim vrstama hranepreosta-je samo jedna koja e zadovoljiti Tvoje estetske osjeaje, koja

1. moe svojom ljepotom oparati Tvoje oko,

2. svojini miomirisom us hititi Tvoje osjetilo mirisa,

3. svojim Ti okusom donijeti pravi uitak.

Kladim se da e svaki dan radije jesti lubenicu nego sisati kravlju sisu. Kladim se da bi radije pojeo malo groa nego hrpu sjemenaka. Proriem Ti da e banani dati prednost pred mrtvom kokoi. Uvjeren sam da e uz. krasnu, zrelu breskvu zaboravili skakavce i svakojake insekte!"

Toliko o T.CFryju. Trebali bismo ponovili: znanost o ljudskoj prehrani poinje i zavrava utvrivanjem ljudskog dijetetskog karaktera. Ljudi su po svemu stvoreni da iskljuivo jedu voe! To je osnovna injenica. Sve su drugo sporedni detalji ili u sluaju onoga to se danas naziva znanou o prehrani, izoblienje te znanosti. Ljudi posjeduju posve osobitu fiziologiju koja upuuje na iskljuivu prehranu voem. Svaka je druga hrana mnogo tee probavljiva. injenica da polovina svih obroka zavrava umjerenim ili tekim probavnim smetnjama oit je dokaz neprobavljivo-sti pojedenih tvari.

Mi ljudi nismo dakle nikako mesoderi, kukeoderi, biljoderi, itoderi ili svederi!

Na toj se kratkoj definiciji cjelokupnog nauka o ljudskoj prehrani temelje i moje knjige. Fry dobro kae: sve je ostalo sporedno. Slubena znanost o prehrani u nas nije nita drugo nego prazno brbljanje. Nita osim gomilanja krivih informacija i propagandnih floskula, na koje svi mi vie ili manje nasjednemo. No ta se strategija financira s mnogo kapitala. A novac vlada svijetom! alosna posljedica tih loih poslova?

Nijemci - narod bolesnih

430 milijardi DM bilo je 1993. izdano u Njemakoj za lano zdravlje, gotovo kao ukupni savezni budet. 1996. dospjet emo do 500 milijardi. Jesmo li parolama Nje-

53

makog drutva za prehranu ili rasputenog Saveznog ureda za zdravlje postali zdravijima'.' Ne. naprotiv - mnogo neotpornijima. 90% starijih ljudi uzima triput dnevno svoje propisane tablete poznatih jakih nepoeljnih nuspojava, te si na taj nain priskrbljuju druge bolesti, za koje moraju podnositi jo i dodatne tablete. Bolniee su prepune, jer su njihovi kreveti stalno zauzeti s prosjeno 500.000 pacijenata. Vie od dvanaest milijuna ljudi mora se godinje dati stacionarno lijeiti. Oko deset milijuna ljudi ne mogu zbog naruenog zdravlja potpuno obavljati uobiajene poslove. Oko deset milijuna boluje ih od reume i previsokog krvnog tlaka. Daljnjih pet do deset milijuna boluje ih od psihikih poremeaja {Izvor: dr. med. Uwe Heyll, " Risikofaktor Me-dizin". Ullste'm). To je samo nekoliko brojanih primjera.

Kad bi se ljudima oduzele tablete i kad bi morali ivjeti bez log otrova kao ptice u otvorenoj prirodi, posljedica bi bila veoma brzo masovno umiranje. elim jo jednom ponoviti: krajem Drugog svjetskog rata, razdoblja niskokalorine prehrane, gotovo nije bilo infarkta u Njemakoj. Svi su bili vitki i pokretljivi. Prosjena je razina kolesterina iznosila samo 140 miligrama na decilitar (mg/dl). Danas su mnogi ljudi debeli i bolesni i ovisni o lijekovima koji ih ne mogu izlijeiti, ve samo ublaavaju simptome - dok te sljedei poziv Tvoga tijela na uzbunu opet ne upozori da ne pretjeruje i ne bude lakouman. Prima li uistinu k srcu to upozorenje? Ne, Ti eli brzodjelujuu tabletu i dalje tako jadno ivjeti! Nikakva pilula ne moe ukloniti pravi uzrok. Tvoj pogreni nain ivota! U poslovnom ivotu uimo da su neuspjesi samo posljedica pogrenih odluka. Bolest je gomilanje svakodnevnih promaaja pri prehrani mrtvim lanim hranjivim tvarima i premalo kretanja!

54

Navodno zdravlje Nijemaca velika je izmiljotina. Postoji li uope netko tko je potpuno zdrav? Svatko ima neke svoje zdravstvene smetnje!

Lijei li lijenik ili Tvoje tijelo?

Prije spomenuti dr. Heyll zakljuuje u svojoj knjizi "da se metodama prirodoznanstvene medicine moe tek mali postotak prevladavajuih bolesti i psihikih poremeaja stvarno poboljati ili ak izlijeiti." Tu smo dakle: jedino je samo ljudsko tijelo kadro lijeiti, a ne lijenik, kamoli lijek. Pritom mi sami oekujemo u bezizlaznim situacijama jo medicinsku njegu i lijeenje. Mladi je lijenik bio na sveuilitu uveden u ve uhodani znanstveni rad. Sada se on mora u sluaju potrebe odluiti za terapijske mjere koje su veoma daleko od svega to je nauio. Iz svega bismo toga trebali izvui zakljuak da postoji samo jedno pravo orue lijeenja: Tvoje tijelo. Pomozimo mu time da u sluajevima bolesti nita ne jedemo, ve samo mirujemo i pijemo vodu. Javi li se velika glad, trebale bi Tvoje jedine hranjive tvari potjecati iz nekuhane, nemijeane i nezainjene hrane!

"Moemo li bolesti sprijeiti?", to je pitanje bilo postavljeno na simpoziju za preventivnu medicinu 1977. u Isnv/it. Potencijalni pacijent? - Ne, jer bi to zahtijevalo odricanje i neugodnosti. Pacijenti su osim toga osigurani i eljeli bi izvui ono to su morali stavili u obvezama bolesniku blagajnu. - Lijenici? Ne, jer se klijent ne bi tada osjeao dobro podvorenim!"

55

Dva desetljea kasnije ne samo da se nita nije promijenilo - postalo je jo gore. Ako lijenik ne da odmah pacijentima bolovanje ili se ustee propisati eljeni lijek, ostaje bez svojih "muterija". Bolnice se poput hotela ocjenjuju po prednostima i nedostacima.

Budui da smo upravo govorili o konju i o njegovoj hrani travi - evo u vezi s tim izvjea jednog lijenika. Dr. Ju-licn P. Thomas patio je ve u dobi od 30 godina od stalnih eluanih tegoba, morao se odrei rada u svojoj ordinaciji i vie nije imao novca. Jednoga je dana potiten promatrao svoga konja kako jede travu koja mu je oito veoma prijala. Odjednom mu je sinula spoznaja! Taj je lijenik ubudue jeo iskljuivo prijesnu hranu, uglavnom povre i voe, i u tri tjedna ozdravio. 0 njemu sam opirno izvijestio u svojoj knjizi "Willsi Du gesund se in? Vergiss clen Kochtopf!" Zato nita ne nauimo iz lako jednostavne istine? Zato to je na dananji ivot podloan diktatu povrnih uitaka i ovisnosti.

U nas je isto tako bilo nastojanja u pravcu prirodnog naina ivota, ali ona su na poetku dovela samo do izvjesnog sektatva. Imena kao Kneipp, Priessnitz, Schrolh. Felke, Bircher-Benner, Kollalh, Waeiiand donijela su znatni napredak, ali njihova su se saznanja pokazala samo kao djelomini putovi pravom zdravlju! Dananji su zagovornici prirodne prehrane isto tako ostali na poecima, jer njihovim receptima jo uvijek vladaju kuhinjski lonac, te kuhane i peene itarice.

Prof. dr. med. Hans Eppinger, ravnatelj 1. sveuiline klinike u Beu. i dr med. Hans-Kaunilz biljeili su u godinama 1936. do 1938. vane terapeutske uspjehe s njihovom terapijom svjeim ivenim namirnicama-ponajprije

56

prijesnim voem i povrem, koja im je k lome donijela dragocjena iskustva. Spoznali su daje za naslanak bolesti i ozdravljenje jo presuduiji od eluca i crijeva odnos izmjene izmeu kapilare i stanice. A tu izmjenu najbolje omoguuje ista, svjea, prijesna hrana. Samo se tako moe odrali potrebni mikroelektrini napon (Izvor: dr. Bircher. "Geheimarchiv der Lmdhrungslehre"). Sto uje danas, poslije 50 godina, o tim spoznajama? Nita, sve se pomno dri pod kljuem. Kad bi li rezultati bili uistinu provedeni u praksu morali bi ispraznili lijenike ekaonice i bolnice! Kasnije u se jo jednom vratiti na tu kapilarnu izmjenu.

Dr. Ralph Bircher bio je veliki sin glasovitog Maximi-liana Bircher - Bennera. Godinama sam itao njegov mjesenik "Wendepunkt". Dr. Bircher. koji je umro s 90 godina, objavio je devet knjiga kao "Edition-Wendepunkt" s vanim prilozima "Wendepunkt"-ere (ere "Preokreta"). Toj neiscrpnoj riznici zahvaljujemo jo danas vaee, nepobitne istine.

"Sve je mudro ve bilo miljeno. To se samo mora pokuati jo jednom misliti !" moe se rei s Goetheom kad se itaju mjesenici "Wendepunkt".

1. kolovoza 1995. gledao sam na ARD-u reprizu filma llorsla Sterna o uzgoju ivotinja i trgovini njima, koji je bio proizveden ve prije 22 godine. Tko gaje vidio mora se kao ovjek stidjeti na kakav se okrutan nain postupa sa ivotinjama. Stern je u vezi s tim komentirao kako se do danas, unato nekim zabranama, nije nita bitno promijenilo. Primatelji ivotinjskih poiljaka iz prekomorskih zemalja su i njemaki zooloki vrtovi, trgovci ivotinjama, a prije svega istraivaki laboratoriji u bolnicama i kemijske Ivorniee kojima njemaka Lufthansa dostavlja "na nain

57

primjeren dolinoj vrsti" jadne stvorove koji pobuuju samilost. U tim se pokusnim laboratorijima nastavlja muenje ivotinja, da bi se proizveo neki lijek koji moda produljuje ljudski ivot za nekoliko dana ili tjedana. Ta e neovjenost imati jednom posljedice. Zato nai dravni i crkveni voe ne poduzmu energino neto protiv toga? Ako je neka ena vidjela ona strana ubijanja krokodila i rijetkih velikih maaka - kako tada jo moe mirne savjesti nositi torbice i cipele od krokodilske koe? Glavni su krivci za to barbarstvo "besprijekorni" kupci. Bez odgovarajue potranje ne bi naime bilo tih masovnih ubijanja u ivotinjskom carstvu!

Prirodni nauk o zdravlju

Mogu rei da sam prvi na njemakom govornom podruju upoznao javnost s prirodnim naukom o zdravlju. Prvi sam otkrio u SAD-u i knjigu Harveya i Marilyn Diamond "Fit za ivot". Diamondovi, nekadanji uenici T. C. Fryja, stidljivo izjavljuju da se oni osobno prehranjuju po pravilima Natural Hygiene (eng. NH). Njihova knjiga sadri na alost 52 recepta, tako daje ona zapravo daljnji tiskani kompromisni prijedlog za prijelaznu fazu, na koju se poziva mnogo onih kolebljivih. Taje knjiga irom svijeta dosegla nakladu od 13 milijuna primjeraka.

Priutiti si da iskreno govori o svojoj odanosti pravom prirodnom nauku o zdravlju moe samo onaj koji je ekonomski neovisan i nije na platnoj listi nekog koncerna

58

zdravstvene struke. Veoma mnogo ima onih koji obeavaju izljeenje svim moguim kurama, od bioenergije preko daljinskih dijagnoza, maginih lijeenja na daljinu do astrolokih matarija. Polovino se drati prirodnog nauka ne moe se trajno isplatiti. Opstoji jedino istina. Svi predstavnici tih kompromisa vole kao i prije meso, kruh, kuhanu hranu i alkohol. Zauujue je na koje sve naine ine ljudi sebe smijenima. Dovoljno sam ih esto mogao promatrati. Priroda ne ini ustupke, pa ni one najmanje. Ona ne poznaje ni osobiti sklad ili prilagoavanje ako se trajno ne ravnamo po njoj.

Neki su autori miljenja da je svaki ovjek drukiji (i drukije jede). Zar smo odjednom postali drugom vrstom ivih bia? Moda deraima ivotinja? To je tumaenje glupost i vai kao sjajna isprika za grijehe u prehrani. Ne, samo su usvojene navike razliite. Njima si promijenio i jako otetio svoje organe. Smatraj sve alternativne metode lijeenja jednostavno praznovjerjem. Treba li se moda priroda promijeniti, samo zato to ti ljudi nisu potivali njezine zakone? Ne - oni e nepromijenjeno opstojati i za one spremne na kompromis.

Dr. Shelton: "Svi su ljudi strukturno i funkcionalno jednaki. Fiziolog ne nalazi razliku u konstituciji. Svi trebaju istu hranu da bismo prehranjivali naa tijela. Svatko od nas stvara ptijalin, pepsin, inzulin ili u." Tako je dakle isto ljudsko umiljanje da smo se odjednom tako razliito razvili. Kaem Ti posve otvoreno: Ne, zapravo si razvio tetne navike. I samo bi njih trebao odbaciti. Za to ne treba boravit u nekom skupom sanatoriju. Posve Ti je dovoljna Tvoja jeftina soba!

59

Sto je Prirodni nauk o zdravlju?

Prirodni nauk o zdravlju (njem. Natiirliche Gesun-dheitsIehre-NG) put je do pravoga zdravlja. On priznaje samo zakone prirode i pokorava se samo njima. Njegova filozofija poiva na nainu ivota u skladu s prirodom, naelu vitalne energije. On je blagodat za ljudski rod. Taj je nauk doao do spoznaje daje ljudsko tijelo organizam koji funkcionira po naelu samoizljeenja i djelo Stvoritelja. On ga titi time to ga je opremio vlastitim mehanizmom popravka. Prirodni nauk o zdravlju provoen u praksi moe bez kojekakvih ljeilelja i bez lijekova dovesti do najboljeg zdravlja i potpune slobode od bolesti. Za to se treba samo svjei, isti zrak, ista voda, dovoljno odmora i sna, prijesna hrana (prije svega voe i povre), ugodne temperature, sunana svjetlost, dovoljno kretanja, zadovoljavajua profesionalna djelatnost i mirno ozraje u obitelji, te u krugu prijatelja.

Prirodni nauk o zdravlju podrazumijeva da se prirodna prehrana sastoji iskljuivo od prijesne hrane, kao to su voe, povre i neto oraha. Oni bi se trebali jesti svjei, u pravilnoj kombinaciji, najbolje u obliku nemijeane hrane, to znai samo jedna vrsta kao puni obrok. Taj nauk tvrdi da bolesti nastaju nezdravim nainom ivota, u prvom redu zbog pogrene, kuhane hrane. Bolesti su nagomilavanja zatrovanosli tetnim tvarima. Smanjena ivana energija ima svoje uzroke u prekomjernom jedenju, stresu i preop-tereenju. Prirodni nauk o zdravlju pouava da se zdravlje moe postii pravilnim nainom ivota. On ne poznaje

60

lijeenja bilo koje vrste. Pogreka je eljeti opet stei ili sauvati zdravlje lijeenjima ili raznim "ljekovitim" priprave i ma.

Taj nauk strogo odbacuje sve droge, lijekove, cijepljenja i terapije, jer oni zapravo naruavaju nae zdravlje, unitavaju nae tkivo i nae vitalno tijelo.

Prirodni nauk o zdravlju ne treba rezultate strunjaka iz laboratorija koji se bave samo istraivanjem beivotne materije. ivosti nas ne mogu uiti teoretizirajui nazovi znanstvenici. Tko je uio jesti, vakati, disati? Kako smo na primjer nauili prazniti svoje crijevo? Sve su to prirodni procesi.

Prirodni nauk o zdravlju ne treba ni dokumentacije ni autoritete koji isprazno brbljaju. Ne trebaju nam miljenja laboratorijskih strunjaka.

Prirodno je zdravlje bilo i jest dio naega ivota, uvijek je stvarno. Ono je sama priroda!

arolikost nazovi lijeenja

Ponavljam: ne postoje lijeenja bilo koje vrste. Stvoritelj nam je dao najdragocjeniju snagu: naime, snagu samolijeenja, kojom raspolau i ivotinje u otvorenoj prirodi koje se pri bolesti skrivaju i nita ne jedu. Ne vjeruj nikakvim vidovnjacima, na kraju uvijek pobjeuje istina. Samo rtvuje vrijeme i mnogo novca za obmanu. Pri akutnim tekim oboljenjima trebao bi se dakako posav-jetovati sa svojim kunim lijenikom i po mogunosti pri-

61

vrcmeno uzimati odgovarajue lijekove. Nakon loga treba meutim za Tebe vaili pravilo: pomozi sam sebi, budi svoj vlastiti Ijeitelj. time to e se povezali s prirodom! Samo priroda ima monopol za lijeenje, to je njezina povlastica. Stvaraj zdravom hranom zdravu krv. Zdrava krv sve lijei, ako jo nije posve uniteno. Tko moe podnijeli mrtvu hranu, ve je bolestan! Bolesti bi se trebao bojati isto tako malo kao svoga tijela. Priroda nas bolestima eli izlijeiti! Bilo bi bolje da se boji razuzdanog ivota i nezdravih ivotnih navika.

udotvorna sredstva, uvijek novi pronalasci raznih pilula - svi oni trebaju kompenzirati Tvoje povrede zakona prirode, kako bi mogao nesmetano dalje grijeiti. Ljekovita i udotvorna sredstva dou i odu!

Istraimo nekoliko "metoda lijeenja". Dr. Herbert Shelton: "'K7ropraktiar 'ravna' kraljenicu, osleopat razvlai noge. maser gnjei i pritiskuje, fizioterapeut lijei kurama z.nojenja ili rashladivanja i eleklrookovima, psiholog nas lijei seansama 'ljekovitih'sugestija, kranski nas znanstvenik uvjerava da nema boli i bolesti, lijenik nas truje, kirurg odstranjuje organe, a svi nas ti 'Ijeitelji' pozivaju da jedemo velike koliine 'okrepljujuih' prehrambenih namirnica, kako bismo lijeili posljedice prekomjernog uzimanja hrane."

Opet je silno u modi prirodna medicina sa svojim blagim metodama lijeenja, koje mogu postati isto tako opasnima kao kemijske tablete. esto se moe susresti s pojmovima poput kelalne, neutralne, ozonske terapije ili Bachove cvjetne terapije, alim terapije ivim stanicama i terapije refleksnih zona. alopatije i homeopatije, ayurved-

ske medicine, akupunkture, biljnih lijekova i kure pijenja ljekovite vode i slinoga. A ovo su dijagnostika sredstva, kako bi za mnogo novca mogao biti lijeen u okviru gore navedenih terapija: dijagnoza arenice, elektroakupunktu-ra po Vollu, fotografija aure. pregled krvi, kineziologija, biotenzor, biomagneli i tako dalje.

Nekima se od gore navedenih metoda ne moe dakako osporiti izvjesni uinak. Ali one djeluju samo na povrini. Ta sam najbolje zna da mora uvijek iskuavali nove metode. Nee osjetiti bitno poboljanje ako ne ukloni uzrok. Prirodni nauk o zdravlju ne propisuje terapije. On ne propagira ni neke posebne dijete. Njegova se blaga medicina sastoji samo od prijesne, svjee hrane kojoj ljudski rod zahvaljuje svoj opstanak od drevnih vremena. Kuhinjski se lonac mora odbacili. Ono to ne moe jesti svjee i prijesno, ne valja! Ako oboli postoji samo jedna metoda lijeenja koju je opisao ve dr. Walker, legni u krevet, nita ne jedi i svakih pola sata popij au vode. Otvori prozore i iskljui televizor i radio. Uivaj samo mir i svoju snagu samolijeenja! Ako Ti je hladno, dobro e Ti doi topla kupka. Kad bi ljudi barem jednom iskuali tu "besplatnu metodu lijeenja"! Umjesto toga radije lee u bolnici, daju se kljukati otrovnim pilulama i "bolesnikom dijetnom hranom", a pritom vrtoglavo rastu trokovi nekorisnog lijeenja! Kasnije se ale kako sve poskupljuje. Takve dvije velike opreke -, ali izbor je Tvoj !

Jo se jasno sjeam stoje "udotvorni" ljeitelj Geerd Homer elio prije ne tako dugog vremena uiniti s nekim djetetom oboljelim od raka. Njegov je sin iz drugog svijeta trebao pobijediti rak u posljednjem stadiju. Roditelji djevojice vjerovali su u tu glupost i tako dugo odbijali

63

lijeenje dok ih vlasti nisu na to prisilile. Taj arlatan i lijenik bez odobrenja za rad bio je ak jedan od glavnih govornika na kongresu znanosti o ivotu odranom 1995. u Bad Godesbergu. Takve osobe mogu dakle sada tamo iriti svoje gluposti opasne za ivot! Glavno da sluatelji plaaju! Homer obavlja svoje mutne poslove na prostoru Marbelle (panjolska). Jedna ena koja tamo radi kao upraviteljica pripadala je mojim znancima. esto sam je molio da prestane puiti i jede vie sirove hrane - na alost bez uspjeha. Kraj prie: ona je nedavno s etrdeset godina umrla od raka na grliu maternice. I njezina majka koja je mnogo puila podlegla je mnogo prerano raku.

Dr. med. Tilden lijeio je prvih 28 godina svoga lijenikog ivota lijekovima, a tada se 26 godina nadasve uspjeno odricao takvoga lijeenja. Svi su predstavnic