Sadraj1. UVOD12. O HERBERTU SPENCERU23. BIOLOGIZAM33.1. Sloeni tip drutva53.1.1. Militaristiki i industrijski tip53.1.2. Giddins o tom procesu6Tabela 1 Regulatorni, operativni i distributivni procesi u militaristikim i industrijskim drutvima64. ZAKLJUAK85. POPIS LITERATURE95.1. Knjige95.2. Internetski izvori9

1. UVODTema ovog seminarskog rada je Herbert Spencer, Comteov suvremenik, ovjek koji ima velike zasluge za utemeljenje sociologije, a naroito u SAD-u. Nakon upoznavanja nekih osobnih injenica i ivotnih crtica o samome Spenceru, rad e se dotaknuti onog podruja sociologije, za koje upravo Spencera drimo najveim predstavnikom biologizmom. Upoznat e nas s njegovim vienjem biologizma, njegovim prednostima i manama, a takoer e nam pokazati, kakve je slinosti, odnosno razliitosti, Spencer pronaao u odnosu izmeu organizma i drutva. Nadalje, pokazat e nam kako se manje zajednice, teorijom evolucija, formiraju u vea sloena drutva, kako je ista ta drutva Spencer kategorizirao, podijelio i nazvao. U zavretku ovog radu, moi emo vidjeti to o Spencerovom vienju sloenog tipa drutva rekao Giddins, ameriki sociolog i ekonomist.

2. O HERBERTU SPENCERUHerbert Spencer roen je 1820. godine u Derbyu u Engleskoj u bogatoj obitelji, tako da formalno nikada nije pohaao kole, ve je uio uz pomo privatnih uitelja. Od ranog djetinjstva bio je pod jakim utjecajem svog oca, liberala, protivnika engleske aristokracije, religije i drutvenog konformizma. Spencer je bio nadaren za prirodne znanosti i mehaniku te je 1837. godine postao inenjer britanskih eljeznica, ali se ubrzo zasiti tog posla pa je postao ekonomski analitiar i urednik u poznatom i prestinom asopisu Economist od 1848. do 1853. godine. Njegovi poznanici, povjesniar Thomas Carlyle, biolog Thomas Huxley i njegova platonska ljubav, knjievnica George Elitot, rijetko su se slagali s njegovim tvrdoglavim miljenjima, ali su ga ipak nazivali Aristotelom 19. stoljea. Svoju prvu knjigu Drutvena statika objavio je 1851. godine. Ta knjiga je uvelike utjecala na tadanji engleski utilitarizam i liberalizam, a i danas se smatra jednom od glavnih djela obrane slobode trita i individualizma. Ta sloboda poiva na obrani prava pojedinaca i ogranienju prava drave. Nekoliko godina nakon, tonije 1855., objavljuje svoju drugu knjigu Naela psihologije. Iz zdravstvenih razloga izbjegavao je javne nastupe, ali je i dalje pisao brojne lanke, komentare i knjige te je paralelno neprekidno radio na svom ivotnom djelu Sustav sintetike filozofije. Bio je pokreta sociologije u SAD-u, a njegovi sljedbenici su William Graham Sumner i Lester Ward. Samo godinu dana prije svoje smrti,1902., bio je kandidiran za Nobelovu nagradu za knjievnost. Nagradu nije dobio, ali je svakako postao simbol pokuaja da se zakoni biologije evolucija, borba za opstanak, primjene na drutvu.[footnoteRef:1]Spencer sebe nije smatrao prvenstveno sociologom. On je traga za univerzalnim zakonima te je bio i istaknut filozof, psiholog, ekonomist, etnolog. Nije zanemariva ni njegova politika aktivnost na obrani ideje o potrebi da se aktivnost drave svede na obranu individualnih prava i sloboda. tovie, on je liberalistikoj politikoj filozofiji pronaao temelje u vrstim zakonima razvitka drutva. Tome treba dodati i njegov napor da razvije komparativnu i povijesnu metodu u sociologiji, ime je dao znaajan poticaj za prouavanje primitivnih drutava i za razvoj antropologije. Ne manje vana je njegova uloga osnivaa evolucionistikog i organicistikog pravca u sociologiji koji je ima, i ima, nemali broj sljedbenika. Bez obzira na to koliko su uvjerljivi njegovi odgovori na pitanja koja je pokrenuo, ona su otvorena i danas. [1: Skledar N., Kregar J. (2008.) ZNANOST O DRUTVU Osnovni pojmovi i razvoj, str. 99, Visoka kola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti Baltazar Adam Kreli, Zaprei]

3. BIOLOGIZAM[footnoteRef:2]U mnogo emu je Spencerova vizija sociologije sliila na onu Comtea. Obojica su vjerovala da sve znanosti poivaju na istim filozofskim osnovama i da ih treba integrirati u jedinstven korpus znanja o svijetu. Isto tako vjerovali su da isti osnovni zakoni vladaju prirodnim i drutvenim pojavama (iako sloenost fenomena drutva onemoguava puki redukcionizam), i da je znanje o opim zakonima najbolja osnova za objanjenje, predvianje i upravljanje drutvom. Spencer je bio impresioniran napretkom biologije, fizike i geologije te u svom prvom vanom radu Social Statics razrauje analogije izmeu ljudskih zajednica i organizma, izmeu ivih formi koje prolaze kroz zakon evolucije. Svaka iva forma, bilo da je rije o planetarnom sustavu, biolokom organizmu ili drutvu, mijenja se nastojei zadrati stabilnost (equilibrium) svoje unutarnje strukture i odnosa s okolinom. Opi smjer razvoja pritom vodi od jednostavnosti prema sloenosti, od jednostavnih struktura prema razvedenim formama, od homogenosti prema diferencijaciji. [2: Skledar N., Kregar J. (2008.) ZNANOST O DRUTVU Osnovni pojmovi i razvoj, str. 95-96, Visoka kola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti Baltazar Adam Kreli, Zaprei]

Najjednostavniji oblici organskog ivota su bili jednostanini organizmi, meusobno jednaki u svojoj jednostavnosti; rani razvoj ljudskih zajednica karakterizira ivot u nediferenciranim hordama i rodovima. S druge strane, razvijene ivotne organizme karakterizira visok stupanj unutarnje diferencijacije, raznovrsnost struktura i funkcija, kao to i industrijsko drutvo obiljeava podjela rada, specijalizacija, podjela po klasama i profesionalnim grupama.Spencer pronalazi etiri bitne slinosti izmeu organizma i drutva:1) i drutvo i organizam rastu i poveavaju svoj opseg,2) poveanjem veliine raste i sloenost njihove strukture,3) porast sloenosti strukture prati sve vea sloenost funkcija i poveanje meuzavisnosti dijelova,4) ni organizmi, niti drutvo ne propadaju propau jedne njihove jedinice (stanice, ljudi) od kojih su sastavljeni.Osim slinosti izmeu organizama i drutva postoje i razlike:1) drutva za razliku od organizma nemaju odreenu fiziku formu , pojedinci su u drutvu slobodni i nisu u stalnom ili bliskom kontaktu,2) drutva nemaju stalnu fiksnu relaciju prema cjelini,3) u organizmu je svijest koncentrirana u malom broju stanica i posebnom organu, dok u drutvu svaki pojedinac ima svijest i razum.[footnoteRef:3]Iako mu to kritiari rijetko priznaju, Spencer ne doivljava navedene analogije kao doslovne slinosti ve vjeruje da postoji univerzalni zakon koji vrijedi za svaku ivotnu formu. Smatra da stanja stvari (drutva, organizama) treba objasniti postojanjem stalnih, dugotrajnih procesa evolucije. Sistemi opstaju u vremenu ako se mogu prilagoditi okolini, dakle ako opstanu tada je to zbog sve vee adaptacije i sve vee sloenosti. [3: http://en.wikipedia.org/wiki/Herbert_Spencer#Evolution (pristupano 05.02.2015.)]

Strukturne slinosti su za Spencera manje vane od razvojnih slinosti izraenih kroz opi zakon evolucije: Evolucija je integracija materije uz istodobno rasipanje kretanja, pri emu materija prelazi iz neodreene i nepovezane (nekoherentne) homogenosti u odreenu i povezanu (koherentnu) heterogenost, za vrijeme koje neiskoriteno kretanje prolazi paralelnu promjenu. Jednostavno izraeno evolucija drutava je razvoj od jednostavnih i nepovezanih sustava prema sloenim i povezanim. Definicija evolucije sadri dvije zakonitosti, mehaniku i fizikalnu, koja govori o vezi izmeu strukture i iskoritenja energije i bioloku, koja pak govori o tome kako organizmi razvojem uslonjavaju svoju strukturu.Evolucija je kretanje od nepovezane slinosti prema povezanoj razliitosti, ona je slijepa i kontingentna, ali nije rezultat nekog prvog pokretaa i nema cilj kojem tei. Kroz to kretanje dolazi do borbe za preivljavanje mehanizma eliminacije manje sposobnih. Jaa su drutva koja pojedincu daju vie slobode recimo specijalizacija u izvravanju odreene funkcije jaa individualizaciju. Razlika izmeu organizma i drutva je ta to je u organizmu stanica podreena cjelini, a u drutvu ta cjelina postoji ba zbog pojedinaca.Spencer je, slino tome, zakon evolucije u ljudskim zajednicama pokuao dokazati analizom i sreivanjem brojnog antropolokog i povijesnog materijala. Kao i organizmi, drutva zapoinju kao male zajednice u kojima nema razlika izmeu pojedinaca. Jedina specijalizacija funkcija je ona prema spolu. Svi obavljaju sve poslove. S vremenom grupe rastu po broju te se u njima javlja specijalizacija i politika vlast oliena u ulozi voe. Porastom funkcionalne specijalizacije nastaje jednakost jer se za pojedine pozicije veu i drutvene privilegije.3.1. Sloeni tip drutva[footnoteRef:4]Sloeni tip drutva nastaje daljnjim usloavanjem strukture i specijalizacijom unutar drutva prema funkcijama (Spencer analizira 46 drutava u povijesti i nerazvijenim zemljama) da bi iz njega nastala dvostruko i trostruko sloena drutva (Rimsko, Egipatsko, Meksiko Carstvo, Britanski Imperij, Francuska i sl.) [4: Skledar N., Kregar J. (2008.) ZNANOST O DRUTVU Osnovni pojmovi i razvoj, str. 97-98, Visoka kola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti Baltazar Adam Kreli, Zaprei]

Svako od sloenih drutava razvija tri specijalizirana podsustava drutva:1) sustav odravanja koji odgovara produktivnim sektorima drutva 8analogan organima metabolizma tijela)2) sustav distribucije koji nastaje kada vie dijelovi drutva nisu u bliskom fizikom kontaktu i kada postaju sve raznovrsniji,3) ratovi izmeu drutava i potrebe unutarnje harmonizacije izazivaju potrebu za nastankom regulacije. Regulacija poiva na strahu od ivih (na politikoj vlasti drave) i na strahu od mrtvih (nametanje religioznog morala).Svaki od tih podsustava podvrgnut je stalnoj evoluciji, i unutar njega dolazi do poveavanja diferencijacije, tj. razliitosti i specijalizacije funkcija i nastanka snage koja drutvo povezuje u cjelinu integracija.Kasnije je Spencer pojednostavio ovu razvojnu morfologiju. Jednostavna, sloena i dvostruka sloena drutva u osnovi mogu se smatrati jedinstvenim militaristikim tipom drutva, dok trostruko sloena drutva tendiraju preobrazbi prema industrijskom poretku.3.1.1. Militaristiki i industrijski tip[footnoteRef:5]Uobiajeni sukob, kada ga organizira i njime upravlja politika i religijska kontrola, postaje militarizam. Militarizam oblikuje ponaanje i karaktere ljudi kao drutvenu organizaciju da bi ih osposobio za esto ratovanje i kombinira manje drutvene grupe u vee, a vee u jo vee, a takoer i vri drutvenu integraciju. Ovaj proces proiruje drutvene granice oblasti unutar kojih je obino zaposlen vei broj itelja u mirnodopskim uvjetima. [5: www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Herbert_Spencer_(1).ppt (pristupano 05.02.2015.)]

Mirnodopski uvjeti ivota i industrija oblikuju karaktere i ponaanja ljudi kao i drutvenu organizaciju, osposobljavaju ih za miran, prijateljski i simpatian ivot. U mirovnom tipu drutvu smanjuje se prinuda, a poveava spontanost i individualna inicijativa. Drutvena organizacija postaje plastinija, a pojedinci se slobodno kreu iz mjesta u mjesto mijenjajui svoje drutvene odnose bez tete za drutvenu povezanost koja onda ne poiva na primitivnoj sili, nego na simpatiji, spoznaju i interesu.Sistemski procesiMilitaristika drutvaIndustrijska drutva

1. Regulatorni procesi:

a.) drutveni ciljeviObrana i ratProduktivnost i proizvodnja usluga

b.) politika organizacijaCentralizirana, autoritativnaManje centralizirana, manje autoritativna

2. Operativni procesi:

a.) pojedinacJaka dravna kontrola, jaka stratifikacijaSlabija kontrola i slabija stratifikacija

b.) socijalne struktureKoordinirane da se ispuni svrha rata i obraneKoordinirana u ispunjenju ciljeva ekspanzije i rasta

3. Distributivni procesi:

a.) protok materijalaOd organizacije prema dravi, od drave prema organizacijama i pojedincimaOd organizacija prema pojedincima i prema drugim organizacijama

b.) protok informacijaOd drave ka pojedincuU oba smjera

Tabela 1 Regulatorni, operativni i distributivni procesi u militaristikim i industrijskim drutvima3.1.2. Giddins o tom procesu[footnoteRef:6]U borbi za resurse i opstanak naruava se homogenost unutar i izmeu drutava, drutva se podvrgavaju politikoj i religioznoj kontroli. Organiziran i usmjeravan politikom i vjerskom vlau, normalan sukob postaje militarizam. Militarizam formira karakter i ponaanje organiziranog drutva kako bi ga osposobio za ratovanje. Militarizam ujedinjava male drutvene grupe u vee, ove u jo vee, i tako redom. Time se postie integracija drutva, a njome se proiruje podruje na kojem sve vei postotak stanovnitva ivi i radi u miru [6: Skledar N., Kregar J. (2008.) ZNANOST O DRUTVU Osnovni pojmovi i razvoj, str 98-99, Visoka kola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti Baltazar Adam Kreli, Zaprei]

[footnoteRef:7]Giddins tvrdi da militarizam ujedinjava male drutvene grupe u sve vee s ime se postie integracija drutva i proirivanje podruja na kojima sve vie stanovnika ivi i radi u miru. Miroljubiva privredna aktivnost ne moe nastati sve dok ne nastane ravnotea izmeu nacija i rasa. Odnosi meu ljudima temelje se na meuzavisnosti. Napredovanjem specijalizacije svatko postaje ovisan o drugima i njihovim specijalizacijama. Drutvo je zbroj pojedinaca. Sa specijalizacijama vanost zajednice slabi, a vanost pojedinaca jaa. Po Spenceru, ba zbog toga bi pravo trebalo biti zatita pojedinca od zajednice, i trebalo bi biti izraz pravila 'ne ini drugome to ne eli sebi'. Jedina i prava funkcija vlasti trebala bi biti da se brine o zatiti uroenih prava i sloboda. Smatra da je bolje imati manje pozitivnog prava, jer ono ograniava slobodu. Spencer je opasnim za slobodu pojedinca smatrao i obvezno kolovanje, zdravstvenu skrb i slino. Neka prava ipak smatra potrebnima radi ouvanja slobode pojedinca. Po njemu su to pravo na ivot, vlasnitvo, slobodno izraavanje, jednako pravo glasa [7: http://www.encyclopedia.com/topic/Franklin_Henry_Giddings.aspx (pristupano 05.02.2015.) ]

4. ZAKLJUAKRadei na ovom radu, shvatio sam koliko je zapravo velik znaaj Herberta Spencera za sociologiju. Naravno, ne samo za sociologiju, nego i za ostale znanosti, budui da je on tragao za univerzalnim zakonima, a izmeu ostalog dao je i znaajan poticaj za razvoj antropologije, uloivi svoje napore da razvije komparativnu i povijesnu metodu u sociologiji, a valja spomenuti i njegovu ulogu osnivaa evolucionistikog i organicistikog pravca u sociologiji. Takoer, iznimno su znaajne i njegove ideje u kojima je naglasio postojanje zakona evolucije, opisao drutvenu situaciju i upozorio na razlike i slinosti izmeu organizma i drutva. O njegovoj veliini, svakako govore i rijei brojnih priznatih sociologa, kako njegovog vremena, tako i vremena nakon njega. Valja biti neizmjerno zahvalan za doprinos koji je Spencer dao sociologiji i brojnim drugim znanostima, ali i ljudima davi odgovore na brojna pitanja, ali i ostavivi mjesta da odgovore, na neka ta ista pitanja, traimo i danas.

5. POPIS LITERATURE5.1. Knjige1. Skledar N., Kregar J. (2008.) ZNANOST O DRUTVU Osnovni pojmovi i razvoj, Zaprei: Visoka kola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti Baltazar Adam Kreli5.2. Internetski izvori1. Wikipedia: Herbert spencerhttp://en.wikipedia.org/wiki/Herbert_Spencer#Evolution (pristupano 05.02.2015.)2. Encyclopedia. F. H. Giddinshttp://www.encyclopedia.com/topic/Franklin_Henry_Giddings.aspx (pristupano 05.02.2015.)

9