Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Gospodarski info HGK – Županijska komora Krapina
prosinac 2016. Broj 12
ODRŽANO
Zlatne kune tvrtkama Brenta, ZMH Horvat i
Omco Croatia ............................................................................................................................................. 2
Veliko priznanje za zagorske tvrtke na Lider
investu 2016. .............................................................................................................................................. 3
Inovatori obiteljske tvrtke V.A Carek osvojili
medalju na Međunarodnoj izložbi inovacija
INOVA 2016. ............................................................................................................................................... 4
Prometni stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije i
BiH na skupu u Krapini ............................................................................................................................. 5
Održan Okrugli stol “'Tko će sutra raditi?! :
Hrvatsku svaki tjedan napusti tisuću
radnika” ...................................................................................................................................................... 6
Dodijeljene nagrade Indeks DOP-a ........................................................................................................... 7
U NAJAVI
Poslovni razgovori EU Fashion Match 6.0@
Modefabriek................................................................................................................................................ 8
Poslovni razgovori WaterMatch 2017@
WaterLink ................................................................................................................................................... 9
Kalendar sajmova Jadranskog sajma Budva
za 2017. godinu .......................................................................................................................................... 9
AKTUALNO U HGK
HGK - ekskluzivni izdavatelj online Excellent
SME certifikata .......................................................................................................................................... 10
HGK pokreće projekt Financijska edukacija
(FED) .......................................................................................................................................................... 11
U Hrvatskoj nedostaje 300 dimnjačara ................................................................................................... 12
Bugarska – novo tržište ........................................................................................................................... 13
Reagiranje HGK na uvođenje obvezne
naplate vrlo tankih plastičnih vrećica ..................................................................................................... 14
OBJAVLJENI JAVNI POZIVI I
NATJEČAJI
Natječaj za provedbu tipa operacije 7.2.2.
Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje
2014. – 2020. ............................................................................................................................................. 14
Natječaj Ministarstva graditeljstva i
prostornog uređenja „Energetska obnova
višestambenih zgrada“ ............................................................................................................................ 14
Natječaj graditeljstva i prostornog uređenja
„Energetska obnova javnih zgrada i
korištenje obnovljivih izvora energije“ ................................................................................................... 15
HBOR snizio kamatne stope u dva kreditna
programa – „Gospodarstvo“ i „Nova
proizvodnja“ ............................................................................................................................................. 15
Mali i mikro ESIF zajmovi HAMAG-BICRO-a .......................................................................................... 16
Najava natječaja za tip operacije 6.1.1.
Potpora mladim poljoprivrednicima ........................................................................................................ 16
Zlatne kune tvrtkama Brenta,
ZMH Horvat i Omco Croatia
a svečanoj sjednici Gospodarskog
vijeća HGK – Komore Krapina 2.
prosinca najboljim tvrtkama u
Krapinsko – zagorskoj županijiu 2015. godini
dodijeljene su Zlatne kune.
Na samom početku svečane sjednice sve
prisutne su uz župana Željka Kolara pozdravili i
potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i
veze Mirjana Čagalj te predsjednik HGK ŽK
Krapina Josip Grilec. Sjednici su nazočili i
zamjenik župana za gospodarstvo Anđelko
Ferek-Jambrek, gradonačelnik Krapine Zoran
Gregurović, načelnik Huma na Sutli Zvonko
Jutriša, potpredsjednik Obrtničke komore
Krapinsko-zagorske županije Tomica Jurinjak,
članovi Gospodarskog vijeća, predstavnici
institucija, banaka i medija.
Potpredsjednica Hrvatske gospodarske
komore Mirjana Čagalj predstavila je
gospodarstvenicima nove aktivnosti HGK u
narednom razdoblju, te najavila potpisivanje
sporazuma o međusobnoj suradnji HGK sa svim
ministarstvima.
Predsjednik Županijske komore Krapina Josip
Grilec istaknuo je kako je prošla godina bila
dobra za zagorsko gospodarstvo i kako je u svim
segmentima zabilježen rast. Dodao je kako je
Krapinsko – zagorska županija izvozno
orijentirana te je to razlog zbog kojeg zagorsko
gospodarstvo konstantno raste. Župan Željko
Kolar rekao je kako je gospodarski rast u
Krapinsko – zagorskoj županiji počeo ranije nego
u drugim dijelovima Hrvatske.
U kategoriji malih trgovačkih društava, u
konkurenciji 160 zagorskih tvrtki, Zlatnu kunu
dobila je tvrtka Brenta d.o.o. iz Huma na Sutli,
osnovana 2007. godine na inicijativu skupine
talijanskih i hrvatskih partnera i danas ima 19
zaposlenih. Proizvodi boce za vodu namijenjene
za sportsko korištenje i izvoze preko 95 posto
ukupne proizvodnje. Prošle godine ostvarili su
ukupni prihod od 21,6 milijuna kuna s dobiti od
2,6 milijuna kuna.
U kategoriji srednjih trgovačkih društava, među
47 tvrtki koje su ispunile kriterije, Zlatnu kunu po
treći put dobila je tvrtka ZMH Horvat d.o.o. iz
Konjščine. Osnovana je 1993. godine, a bavi se
proizvodnjom, preradom, skladištenjem i
distribucijom smrznute hrane te ugostiteljstvom i
trenutno zapošljavaju 147 djelatnika. U prošloj
godini imali su ukupni prihod od 84,2 milijuna
kuna, a bruto dobit po zaposlenom bila je 121.502
kune.
U kategoriji velikih trgovačkih društava, Zlatnu
kunu je među devet tvrtki koje su ispunile kriterije,
dobila tvrtka OMCO Croatia d.o.o. iz Huma na
Sutli. Članica je belgijske OMCO grupe koja se
bavi proizvodnjom staklarskog alata, odnosno
kalupa za proizvodnju staklene ambalaže i više
od 90 posto plasira na inozemno tržište. Tvrtka
ostvaruje godišnji rast proizvodnje od 20 posto.
Ukupni prihodi u prošloj godini sa zaposlenih 536
djelatnika, iznosili su im 452,7 milijuna kuna, a
dobit 94,5 milijuna kuna.
N
Županijska komora Krapina, posebno Priznanje
za 60. godišnjicu uspješnog rada, dodijelila je
krapinskoj tvrtki Krakom d.o.o. za iznimni
doprinos razvitku gospodarstva, a vaučer od
deset tisuća kuna uručen je tvrtki TPK Orometal
d.d. iz Oroslavja koja uskoro ulazi u veliku
investiciju vrijednu deset milijuna kuna.
Nagrade i priznanja najboljim zagorskim tvrtkama
predali su župan Željko Kolar, dožupan Anđelko
Ferek – Jambrek, predsjednik Županijske komore
Krapina Josip Grilec te potpredsjednica Hrvatske
gospodarske komore Mirjana Čagalj.
Što su rekli nagrađeni
Darko Ranogajec – predsjednik Uprave
OMCO-a iz Huma na Sutli:
Naša najveća nagrada je zadovoljstvo naših
zaposlenika i kupaca i mogućnost da se
razvijamo u poslu i investiramo u još bolju
budućnost. Krapinsko-zagorska županija sa više
od 1.000 zaposlenih u staklarskoj industriji je
svjetski centar za izradu staklene ambalaže. Tih
1.000 ljudi proizvede alat za svaku desetu bocu
na svijetu. Imamo znanja, imamo sposobnosti, a
imali smo i hrabrosti ući u nepoznatu tržišnu
utakmicu.
Zoran Horvat – direktor tvrtke ZMH Horvat:
U svakom slučaju ovo priznanje znači poticaj za
daljnji rad i puno više morala za nove pobjede.
Pierantonio Parolin – direktor tvrtke Brenta:
Ovo je čast za našu tvrtku, no ovu nagradu
zaslužili su naši zaposlenici na koje smo vrlo
ponosni. Ono što nam je cilj jest investiranje iz
godine u godinu.
Katarina Posilović – direktorica Krakoma:
Iznimna čast i zadovoljstvo mi je što mogu
svjedočiti tome što je Krakom kao tvrtka dobio
ovo priznanje za 60. obljetnicu postojanja. Bilo je
boljih i lošijih vremena, sad planiramo razne
investicije. Ove smo godine puno toga napravili u
našem gradu na obnovi plinske i vodovodne
infrastrukture te na groblju, a imamo i daljnje
planove za zaštitu okoliša.
Veliko priznanje za zagorske
tvrtke na Lider investu 2016. a ovogodišnjoj svečanoj dodjeli
nagrada Lider invest 2016. godine,
koja je održana u Hotelu Westin u
Zagrebu,dodijeljena su priznanja i dvjema
zagorskim tvrtkama za proizvodnu investiciju i
doprinos izvozu.
Zagorske tvrtke Kostel promet d.o.o. Pregrada
i Omco Croatia d.o.o. Hum na Sutli proglašene
su najboljima u svojim kategorijama među
poduzećima iz cijele Hrvatske, na svečanoj
dodjela nagrada Lider invest 2016. godine, koja je
održana u Hotelu Westin u Zagrebu. Kostel
prometu je dodijeljena nagrada “100 posto
Lider invest”, za najbolju malu proizvodnu
investiciju, a OMCO Croatia osvojio je posebno
priznanje za doprinos izvozu, Export Lider
invest.
Ovim je nagradama zagorskim poduzećima još
jednom odano priznanje za njihov kvalitetan rad i
dugogodišnje investicije, što ih je i dovelo do vrha
među tvrtkama iz njihovog segmenta poslovanja
u Hrvatskoj. Dvije nagrađene tvrtke iz Krapinsko –
zagorske županije čine čak petinu nagrađenih na
ovoj dodjeli priznanja u cijeloj Hrvatskoj.
N
Inače, Kostel promet je obiteljska tvrtka osnovana
2001. godine. Bavi se šivanjem navlaka naslona
za glavu, koji se ugrađuju u poznate marke
automobila. Tvrtka je nagrađena za investiciju
otvaranja izdvojenog pogona u Poznanovcu,
vrijednu 2,5 milijuna kuna.
Omco Croatia je proizvođač alata u staklarskoj
industriji, koji 97 posto svojih proizvoda izvozi na
tržišta svih kontinenata. Priznanje je osvojio za
investiciju povećanja proizvodnih kapaciteta,
izgradnjom proizvodno – poslovnog objekta,
nabavom suvremenih CNC strojeva za obradu
metala i automatizacijom proizvodnog procesa,
ukupne vrijednosti 236 milijuna kuna.
Inovatori obiteljske tvrtke V.A
Carek osvojili medalju na
Međunarodnoj izložbi inovacija
INOVA 2016. hrvatski salon inovacija s
međunarodnim
sudjelovanjem INOVA 2016.
te 12. izložba inovacija, prototipova i
studentskih poslovnih planova BUDI UZOR
2016. otvoreni su 9.11.2016. na Zagrebačkom
velesajmu.
INOVA je tradicionalna nacionalna izložba
inovacija koja je pokretač i simbol inovatorstva u
Republici Hrvatskoj. Ove godine se na 560.000
četvornih metara, u paviljonima 7 i 7a ZV-a,
predstavilo 450 inovatora iz svih dijelova Hrvatske
i 21 zemlje. Izložba se održala pod
pokroviteljstvom Grada Zagreba i Ministarstva
gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i
obrta te supokroviteljstvom Hrvatske gospodarske
komore (HGK). Organizatori su Hrvatski savez
inovatora, Savez inovatora Zagreba i Razvojna
agencija Zagreb.
INOVA 2016. u svojem 41. izdanju zajedno s
izložbom BUDI UZOR, kao treća najstarija izložba
inovacija na svijetu ujedinila je izlagače
komercijalnih inovacija, novih proizvoda, inovacije
u turizmu, inozemne inovacije, inovacije mladih,
studentske poslovne planove te Savjet za
industrijsko vlasništvo, s brojnim pratećim
sadržajima i osobito atraktivnim programom
nagrađivanja. Brojna odličja organizatori su
dodijelili na temelju odluka međunarodnog žirija.
Tako je na ovogodišnjoj izložbi inovacija i
zagorska obiteljska tvrtka V.A. Carek ponovila je
uspjeh u inovatorstvu osvojivši zlatnu i srebrnu
medalju za svoje inovacije.
.
Ovo je potvrda prošlogodišnjeg Zlatnog uspjeha
u Karlovcu i 2013. u Zagrebu.
Članovi obitelji Vladimira Careka, vlasnika tvrtke
V.A. CAREK, Lana Carek i Fran Carek dobili su
41.
i posebno 'Priznanje' kao najmlađi sudionici
sajma.
Ovaj uspjeh je vrijedan pažnje, jer 3 godine za
redom nižu medalje za svoje inovacije na
međunarodnim sajmovima čime povećavaju
promidžbu Hrvatske i Krapinsko - zagorske
županije, kao i općine Gornja Stubica i njihove
škole.
Prometni stručnjaci iz Hrvatske,
Slovenije i BiH na skupu u
Krapini eć tradicionalni, 36. Skup o
prometnim sustavima s
međunarodnim sudjelovanjem
Automatizacija u prometu 2016
održao se u srijedu, 9. studenoga, u
prostorijama Veleučilišta Hrvatsko zagorje
Krapina u Krapini.
Okupljenim prometnim stručnjacima poželjela je
dobrodošlicu u Krapinsko-zagorskoj županiji
zamjenica župana Jasna Petek :
„Počašćeni smo što se ovaj skup održava u našoj
županiji. Proteklih smo nekoliko godina doživjeli
pravu prometnu renesansu koja je našim
gospodarstvenicima olakšala poslovanje i dovela
do rasta čitavog zagorskog gospodarstva. Nadam
se da će se i u budućnosti nastaviti ovaj trend
razvijanja prometne infrastrukture koji je u našoj
županiji počeo prije 4-5 godina“ i istaknula kako
Županija aktivno sudjeluje na oba okruglog stola
ovog skupa.
Skupovi Automatizacija u prometu uspješno se
održavaju svake godine u jednom od prometnih
središta Hrvatske. Skup prikazuje domete i
stremljenja na području automatizacije u
cestovnom, željezničkom, pomorskom i zračnom
prometu, s posebnim naglaskom na utjecaj koji
sredstva automatizacije imaju na čovjekov okoliš.
Teme ovogodišnjeg skupa bile su : cestovni
promet, pomorski promet, zračni promet,
željeznički promet i osobe s invaliditetom u
prometu. Svoje radove je prezentiralo četrdesetak
prometnih stručnjaka, a uz predavanja i stručne
ekskurzije održana su i dva okrugla stola na
temu : "Prometna povezanost Krapinsko-
zagorske županije", na kojem su sudjelovale
pročelnica županijskog upravnog odjela
zaduženog za promet Sanja Mihovilić i direktorica
Zagorskog aerodroma Sandra Mičin, te Okrugli
stol "Osobe s invaliditetom u prometu", uz
sudjelovanje zamjenice župana Jasne Petek.
Dobrodošlicu u Krapinu okupljenim stručnjacima
iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije
poželjeli su i gradonačelnik Krapine Zoran
Gregurović te dekan Veleučilišta Hrvatsko zagorje
Krapina Antun Presečki. Prisutne su pozdravili i
dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu
Hrvoje Gold, Nedjeljko Perić ispred Fakulteta
elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i
Hrvatskog društva za komunikacije, računarstvo,
elektroniku, mjerenja i automatiku te Željko
Hocenski ispred Fakultet elektrotehnike,
računarstva i informacijskih tehnologija iz Osijeka.
Na otvorenju skupa bili su i saborska zastupnica
V
Marija Puh te potpredsjednik Hrvatske obrtničke
komore i predsjednik OK KZŽ Davor Pleško.
Svečanost su svojom izvedbom obogatili članovi
Muškog vokalnog ansambla Krapina.
Organizator skupa je Hrvatsko društvo za
komunikacije, računarstvo, elektroniku, mjerenja i
automatiku. Skup je bio otvoren za javnost.
Program Skupa možete vidjeti na
http://www.korema.hr/attachments/article/94/Prog
ram_PROMET%202016_02.pdf
Održan Okrugli stol “'Tko će
sutra raditi?! : Hrvatsku svaki
tjedan napusti tisuću radnika” ako riješiti problem nedostatka radne
snage u zemlji sa gotovo 250 tisuća
nezaposlenih pitanje je koje je danas
u Hrvatskoj gospodarskoj komori okupilo
predstavnike gospodarstva, politike i
sindikata na Okruglom stolu : „Tko će sutra
raditi ?: Hrvatsku svaki tjedan napusti tisuću
radnika“, održanom 30. studenog u HGK.
Predsjednik HGK Luka Burilović tom je prilikom
istaknuo kako sve izraženiji problem nedostatka
radnika u hrvatskom gospodarstvu upućuje na
oporavak hrvatskoga gospodarstva, no i
ograničava njegov rast. "Dugogodišnje krivo
vođene gospodarske politike doveli su do općeg
pada standarda, gašenja brojnih tvrtki te do,
nažalost, vala iseljavanja čitavih obitelji u potrazi
za boljom budućnosti", istaknuo je Burilović
dodao je da je na problem nedostatka radnika
HGK sustavno upozorava kao i na potrebu
definiranja obrazovanja sukladnog potrebama
gospodarstva.
"Za dugoročno rješavanje problema radne snage
potrebna je korjenita reforma svih dijelova
sustava koji podižu razinu naše konkurentnosti i
investicijske privlačnosti, od obrazovanja,
pravosuđa, politike regionalnog razvoja do
porezne i socijalne politike”, istaknuo je Burilović
dodavši kako mu je drago da je Vlada u svom
programu uvažila dualni model obrazovanja
kojega Komora predlaže, a kojim bi tvrtke
potrebni stručni kadar mogle osigurati u
Hrvatskoj. "Upravo zato upozoravamo na potrebu
promptnog uvođenja sustava dualnog
obrazovanja, pa makar i kao pilot projekta već u
ovoj godini, mi u HGK smo pripravni. Potrebna je i
izrada novog beskvotnog modela uključivanja
stranih radnika u hrvatski gospodarski sustav te
znatno fleksibilnije dodjele kvota dok se ne izradi
novi model", ističe Burilović.
Istaknuo je da se niti jedan projekt kojega
možemo ostvariti, niti jedna investicija i niti jedan
dobar ugovor za posao, ne smije zaustaviti zbog
nedostajućih radnika.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav
Ćorić istaknuo je kako HGK, HUP i HOK traže
kvotu od 19.000 stranih radnika. "Problem
neusklađenosti tržišta rada i obrazovnog sustava
taložio se godinama. Kratkoročno se može riješiti
kroz sustav kvota i od toga ne želimo pobjeći",
rekao je Ćorić te dodao kako je potrebno
redefinirati ulogu Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje te poticati sustav prekvalifikacija
kojim ćemo zaposliti barem dio dugotrajno
nezaposlenih kakvih je više od pola na HZZ-u.
K
Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja
Lovro Kuščević, protiv je kvota za zapošljavanje.
"Problem nedostatka radne snage u graditeljstvu i
turizmu nećemo riješiti pojedinačno već jedino
zajedničkim nastojanjima, uz rješavanje pitanja
obrazovnog sustava, rada HZZO-a kao i pitanja
minimalnih plaća", napomenuo je Kuščević
dodavši da je jasno da mnogi ne žele raditi i da je
potrebna revizija, jer na Zavodu u pravilu ima
dovoljno onih radnika koje tvrtke traže.
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i
veze Mirjana Čagalj kazala je da je u
graditeljstvu u posljednjih sedam godina
izgubljeno više od 50 tisuća radnih mjesta, a broj
nezaposlenih prema popisu HZZ-a od 2008. do
2015. narastao je za pet tisuća. "Ovi podaci
nameću zaključak da je značajan dio kvalitetnoga
kadra u graditeljstvu napustio RH i otišao raditi
izvan zemlje. Nestalo je proizvodnih kadrova,
većinom tesara, keramičara, zidara, armirača,
soboslikara itd.", kaže Čagalj te naglašava da je
sada moguće da ćemo izgubiti i radnike iz BiH,
Makedonije, Srbije i drugih balkanskih zemalja,
jer su u međuvremenu i oni otišli u Zapadnu
Europu.
Na okruglom su stolu sudjelovali i
gospodarstvenici te predstavnici sindikata.
Predsjednik Uprave koncerna Sunce Jako
Andabak ističe kako unatoč sustavnom
osiguravanju radne snage i vlastitoj akademiji za
edukaciju radnika i njima nedostaje dobar dio
radnika,ti 230 radnika u novoj godini, imamo tri
planirane investicije koje treba izvesti, a njihova
kvaliteta ovisi o radnicima.", ističe Andabak te
dodaje da će turizam u narednom razdoblju u RH
rasti i da to, uz građevinski sektor, može i treba
iskoristi hrvatska poljoprivreda, drvna ili
prehrambena industrija. "Ako to napravimo, onda
će rast BDP-a od 3,2% koliko Vlada procjenjuje
biti puno veći", ističe Andabak te poziva
cjelokupno gospodarstvo na suradnju jer ukupna
hrvatska proizvodnja može rasti na razvoju
turizma. Član Uprave HUP-Zagreb Kristian
Šustar ističe da sve manje vodimo računa o
kvaliteti. "Gosti traže domaće, a hrvatska
poljoprivreda ništa ne nudi turizmu. Moraju žurno
razviti hrvatski proizvod za hrvatski turizam" ističe
Šustar dodajući kako je prema praksi otpuštanja i
zapošljavanja Hrvatska na 126. mjestu u svijetu.
Sindikati se ne slažu s uvozom radne snage.
Predlažu povećanje plaća i uvjereni su da bi se
time riješio problem nedostatka radnika i rada na
crno. Kažu da bi taj potez vratio u Hrvatsku i dio
radne snage koja je iselila. Također, smatraju da
treba smanjiti sezonalnost poslova jer upravo
zbog toga mnogi, posebice mladi, odlaze. Ističu
da je normalno da ako se čovjeku ne nudi
sigurnost, on odlazi na bolje plaćenu nesigurnost.
Smatraju i da je potrebna prekvalifikacija
nezaposlenih, ali i da je nužno razgovarati o
upisnim kvotama u srednje škole jer moramo
sustavno znati u što su naše potrebe i u što je
potrebno ulagati. Ističu kako nikako ne smijemo
dozvoliti dodatno rušenje cijene rada jer će to
negativno utjecati na cjelokupno gospodarstvo.
Opširnije…
Dodijeljene nagrade Indeks
DOP-a
Zagrebu je 1. prosinca održana 8.
konferencija o društveno
odgovornom poslovanju. U okviru
konferencije su održana dva
okrugla stola, jedan na temu poslovnog
sektora i ljudskih prava, dok je tema drugog
U
okruglog stola bila nefinancijsko
izvještavanje.
Na konferenciji su dodijeljene i nagrade Indeks
DOP-a, za najbolja postignuća u društveno
odgovornom poslovanju. Indeks DOP-a je metoda
procjene društvene odgovornosti poduzeća u
Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja
koji omogućuje objektivnu procjenu društveno
odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s
praksama drugih.
Nagrade dodjeljuju Hrvatski poslovni savjet za
održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatska gospodarska
komora.
U kategoriji Velikih poduzeća dobitnik nagrade je
Ericsson Nikola Tesla d.d., među srednjim
poduzećima nagrade je Vivera d.o.o., dok je u
kategoriji malih poduzeća dobitnik nagrade je
DVOKUT-ECRO d.o.o., čijoj je predstavnici
priznanje uručio Josip Zaher, potpredsjednik
HGK za turizam, trgovinu i financije. U kategoriji
Javnih poduzeća najboljim je proglašen Plovput
d.o.o..
Za područje odgovorne politike i prakse u radnoj
okolini dobitnik nagrade je: CEMEX Hrvatska
d.d., u području odgovorne politike i prakse
upravljanja okolišem nagrađena je
REGENERACIJA d.o.o., dok je najboljim u
području Društveno odgovornih odnosa sa
zajednicom proglašen Hrvatski Telekom d.d.
Nagrada za najveći napredak uručena je AD
Plastiku d.d., a ove je godine prvi put dodijeljena
posebna nagrada za ljudska prava, koja je
uručena Podravki d.d.
I ove godine je u sklopu konferencije održano
predstavljanje prijavljenih i recenziranih stručnih
radova o DOP-u kroz tri panela: Odgovorni
odnosi sa zajednicom i strateško obrazovanje za
održivi razvoj, Teorija DOP-a i strateško
upravljanje i Doprinos kružnom gospodarstvu:
Zaštita okoliša, očuvanje resursa i energije,
zaštita i sigurnost na radu, sustavi upravljanja. Svi
prezentirani radovi obuhvaćeni su u zborniku
radova.
Organizator konferencije je Hrvatski poslovni
savjet za održivi razvoj (HR PSOR).
Konferencija se održala pod pokroviteljstvom
Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar
Kitarović, Ministarstva Financija, Ministarstva
gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva
zaštite okoliša i energetike, Gradske Skupštine
Grada Zagreba i Veleposlanstva Kraljevine
Norveške.
Poslovni razgovori EU Fashion
Match 6.0@ Modefabriek oslovni razgovori EU FashionMatch
6.0 @ Modefabriek odlična su prilika
za tvrtke iz tekstilne i modne
industrije koje traže potencijalne
poslovne partnere u Nizozemskoj i drugim
zemljama, te kako bi istražili posljednje
trendove i najnovije tehnologije na ovome
području.
Europska poduzetnička mreža organizira
poslovne razgovore pod nazivom EU
FashionMatch 4.0 @ Modefabriek, koji će se
održati 22.-23. siječnja 2017. u Amsterdamu.
Što su poslovni razgovori:
P
Poslovni razgovori učinkovita su potraga za
poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja
vremena i novaca. Kako bi pronašli
odgovarajućeg poslovnog partnera potrebno je
popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje
područje poslovanja te traženi oblik poslovne
suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u
on-line katalogu tako da sudionici mogu odabrati
potencijalnog partnera za pregovaranje, te na
kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni
raspored poslovnih razgovora.
Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je
besplatno a registracija se vrši na slijedećim
Internet stranicama, najkasnije do 15. siječnja
2017.:
https://www.b2match.eu/fashionmatch-6thedition/
Kontakt osoba :
Irena Spahić
Europska poduzetnička mreža Hrvatske
Tel : 01 4561 639
E-mail: [email protected]
Poslovni razgovori WaterMatch
2017@ WaterLink oslovni razgovori WaterMatch 2017
održat će se u okviru konferencije
WaterLink i odlična su prilika za
tvrtke koje djeluju na ovome
području i koje traže potencijalne poslovne
partnere u Nizozemskoj i drugim zemljama, te
kako bi istražili posljednje trendove i
najnovije tehnologije na ovome području.
Europska poduzetnička mreža organizira
poslovne razgovore pod nazivom WaterMatch
2017@ WaterLink koji će se održati 26. siječnja
2017. u Leeuwardenu u Nizozemskoj
Tematska područja : industrijska obrada
voda,komunalno zbrinjavanje otpada, recikliranje
otpadnih voda, voda za piće, zbrinjavanje mulja,
desalinizacija.
Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je
besplatno (no registracija za konferenciju
WaterLink iznosi 175 eura, tj 100 eura za prijavu
prije 27. prosinca) a registracija se vrši na
slijedećim Internet stranicama, najkasnije do 23.
siječnja 2017.:
https://www.b2match.eu/watermatch2017
Kontakt osoba :
Irena Spahić
Europska poduzetnička mreža Hrvatske
Tel : 01 4561 639
E-mail: [email protected]
Kalendar sajmova Jadranskog
sajma Budva za 2017. godinu bavještavamo vas da je Uprava
Jadranskog sajma iz Budve, Crna
Gora, objavila Kalendar sajamskih
manifestacija za 2017. godinu.
Pozivaju se zainteresirani poduzetnici na
sudjelovanje na sajamskim manifestacijama u
Crnoj Gori :
P O
1.Sajam namještaja, opreme za domaćinstva,
poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju,
05.-09.04.2017.;
2. Sajam umjetnina /ART EXPO, 05.-
09.04.2017.;
3. Međunarodna turistička berza i sajam
turizma, opreme i ugostiteljstva- METUBES,
20.-23.04.2017.
Metubes je najznačajnija manifestacija u području
promocije i prodaje turističkih kapaciteta u Crnoj
Gori. Okuplja najvažnije nosioce turističke
privrede na jednom mjestu i sveobuhvatno
prezentira ukupnu aktualnu turističku ponudu. Isto
tako, Crna Gora postaje sve značajnije emitivno
tržište, te će osim domaće ponude biti
predstavljeni i turistički potencijali drugih
destinacija. Ovu specijaliziranu sajamsku
manifestaciju upotpunjuje vrlo važan segment
opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo kao i
oprema za različite oblike odmora i turizma, te
ponuda pratećih djelatnosti u funkciji turizma:
obrazovne institucije, advertising agencije,
softverske agencije, medijske kuće,
osiguravajuća društva, telekomunikacijske
ustanove, agencije za zapošljavanje i sl.
Paralelno sa Metubes-om, organizira se i 43.
Sajam hrane i 35. Nautic Show što predstavlja
priliku da se na jednom mjestu i u isto vrijeme
prezentira cjelokupno turističko gospodarstvo
Crne Gore, regije i šire.
4. Sajam ekologije, 20.-23.04.2017.;
5. NAUTIC SHOW – Sajam nautike i opreme za
sport, kamping i rekreaciju, 20.-23.04.2017.;
6. Sajam građevinarstva, 20.-24.09.2017.;
7. Sajam vode, vodovodi, sanitarne
tehnologije, 20.-24.09.2017.;
8. Sajam energetike, 20.-24.09.2017.;
9. Sajam automobila, 11.-15.10.2017.;
10. sajam malih i srednjih poduzeća,
poslovnih usluga i ženskog poduzetništva,
27.-28.10.2017.
Detaljnije informacije za sajmove možete dobiti
kod organizatora : A.D. Jadranski sajam, 85310
Budva, trg slobode 5, Crna Gora, tel : +382 33
410 400, fax : +382 33 452 132, e-mail :
[email protected]; ili :
[email protected]; www.adriafair.co.me.
HGK - ekskluzivni izdavatelj
online Excellent SME certifikata
rvatska gospodarska komora je
partner projekta Excellent SME i
ekskluzivni izdavatelj on line -
certifikata u RH, koji je prepoznatljiv i u
zemljama u okruženju te zbog svojih strogih
kriterija certifikacije slovi kao mjerodavan alat
za brzu procjenu boniteta partnera na
domaćem i stranom tržištu.
Hrvatska se kao deveta zemlja u SEE i CEI
okruženju pridružila projektu Excellent SME,
kojem je svrha povećati korporativnu i tržišnu
nazočnost u digitalnom i internetskom prostoru i
time povećati prepoznatljivost malih i srednjih
poduzeća u poslovnoj i financijskoj zajednici RH
i susjedstvu, te podići na višu razinu financijska
izvješća o tvrtkama, a samim time povećati i
financijsku disciplinu.
U suradnji s međunarodnom bonitetnom kućom
Coface Hrvatska d.o.o. HGK je
prepoznala potrebu za institucionalnom i
gospodarskom podrškom svim malim i srednjim
poduzetnicima, te je odlučeno da kroz svoje
djelovanje i aktivnosti nude rješenja i modele
H
putem kojih će naše članice lakše ostvariti svoje
poslovne ciljeve. Kao što svi znamo danas je
malo i srednje poduzetništvo okosnica
gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.
Projekt je u svojoj pilot fazi aktiviran i
predstavljen poslovnoj zajednici kroz medije i
sustav call centra, te je započela prodaja
certifikata. Tijekom budućeg perioda projekt će
startati u punom opsegu s mogućim
pokroviteljstvom nadležnih agencija odnosno
ministarstva.
Navedena ideja projekta prepoznata je i od
strane od Međunarodne trgovačke komore ICC -
a te je 2013. godine na Summitu ICC-a u Dubaiu
projekt uključen u finale natjecanja za najbolji
inovativni projekt u svijetu. Uključivanjem u ovaj
projekt i naša gospodarska komora je postala
prepoznatljivija unutar ICC sustava.
Osnovna svrha uvođenja Excellent SME
certifikata na hrvatsko tržište je povećanje
konkurentnosti i promicanje uspješnog poslovanja
u lokalnom i međunarodnom gospodarskom
okruženju s ciljem povećanja
transparentnosti na domaćem i stranom tržištu.
Posjedovanje Excellent SME certifikata
poduzetnika čini konkurentnijim, omogućava mu
više prilika za ostvarivanje poslovnih suradnji kao
i umrežavanje s provjerenim partnerima, a sve s
ciljem ostvarivanja suradnje bez opasnosti od
prijevara i malverzacija.
Dobiveni certifikat je vidljiv na Internet stranici
kupca certifikata, službenim web stranicama
certifikata http://www.excellentsme.com/ i
Hrvatske gospodarske komore. Njime se posebno
ističe izvrstan bonitet poduzeća, a time ujedno i
viša kredibilnost u očima domaćih i inozemnih
poslovnih partnera i financijskih institucija.
Glavne prednosti certificiranja poduzeća su
sljedeće:
- velika sigurnost poslovanja s
certificiranim subjektima
- umrežavanje poslovnih subjekata sa
stabilnim bonitetnim pokazateljima
- povećanje transparentnosti tržišta
- promoviranje dobrih poslovnih običaja
- usklađenost s direktivama Europske
unije za promoviranje uspješnih malih i srednjih
poduzeća.
Najveća sigurnost kod poslovanja s tvrtkama,
imateljima certifikata Excellent SME, je stalni
monitoring poslovnog subjekta od strane priznate
bonitetne kuće Coface d.o.o. čime se osigurava
kredibilnost na domaćem i inozemnom tržištu.
On-line certifikat podržava provjerena SafeSigned
Internet tehnologija.
Sektor za financijske institucije, poslovne
informacije i ekonomske analize/Odjel za
poslovne informacije, je kontakt točka u HGK
vezano uz projekt Excellent SME.
Dodatne potrebne informacije možete dobiti na tel
01/4606708, 0800 1852 ili putem e-mail adrese:
HGK pokreće projekt
Financijska edukacija (FED) Hrvatskoj trenutno djeluje 25
društava za osiguranje, koja su na
kraju 2015. ostvarila ukupnu premiju
od 8,73 milijarde kuna, što je porast od 1,9% u
odnosu na prethodnu godinu. Osiguravajuća
društva imaju ukupnu aktivu od 37,8 milijardi
kuna te su, s udjelom od 6,8% u ukupnoj
imovini financijskih institucija, treće prema
veličini u RH.
Predstavnici osigurateljne struke i ove su se
godine okupili u Opatiji od 9. do 11. studenoga,
kako bi na Danima osiguranja razgovarali o
aktualnostima u vezi s djelatnošću i strateškim
U
izazovima osiguranja, o specifičnostima
regulatornog okvira te o novim trendovima i
proizvodima na Europskom tržištu osiguranja.
Predsjednik udruženja posrednika u osiguranju
HGK Miho Klaić predstavio je utjecaj Direktive o
posredovanju u osiguranju (IDD), uz poseban
naglasak na središnju ulogu posrednika u
distribuciji osigurateljnih proizvoda, a istaknuo je i
potrebu za jednakom razinom zaštite potrošača,
neovisno o distribucijskom kanalu. Klasične oblike
životnih osiguranja u Europi, ali i kod nas, sve
više zamjenjuju osigurateljni investicijski proizvodi
kod kojih ugovaratelj osiguranja na sebe
preuzima rizik ulaganja. Na konferenciji je Hrvoje
Krstulović, predsjednik Udruženja društava za
upravljanje investicijskim fondovima HGK, dao
informacije koje klijent mora znati te je predstavio
dodatne uvjete u pogledu investicijskih proizvoda
osiguranja. Treba posebno naglasiti da je ovdje
riječ o složenim proizvodima, za čiju su procjenu i
predstavljanje klijentima potrebni dodatno znanje i
iskustvo u investicijskom području. Stoga će
potreba za cjelovitom financijskom edukacijom i
zaštitom potrošača u narednom razdoblju biti sve
značajnija, osobito uzimajući u obzir i novu
regulativu kojom će se propisati obvezni
edukacijski okvir za sve distributere financijskih
proizvoda.
U tom kontekstu, HGK pokreće projekt
Financijske edukacije (FED) koja bi bila
prilagođena potrebama djelatnika svih financijskih
institucija, u skladu s novim regulatornim
okvirima, a zahvaljujući mreži od 20 županijskih
komora, bila bi moguća i provedba po regijama.
Prvi edukacijski modul u vezi upravo s temom
osigurateljno-investicijskih proizvoda, održat će se
početkom prosinca u Zagrebu. Edukacijski modul
pokrit će problematiku ukupne nadolazeće EU
regulative, zatim novosti u područjima primjene te
minimalna stručna znanja i opće informacije za
društva za osiguranje i posrednike u osiguranju.
Dodatno, objasnit će se ključne osobine, rizici i
značajke investicijskih fondova te sam pojam
investicijskog osiguranja života, nositelja rizika
ulaganja i zaštite ulagatelja.
U projektu Financijske edukacije (FED) HGK
operativnom provedbom surađuje s
predstavnicima financijskih institucija, fakultetima,
regulatornim i državnim institucijama,
ministarstvima te neovisnim stručnjacima iz ovoga
djelokruga.
U Hrvatskoj nedostaje 300
dimnjačara Hrvatskoj mnoga područja nemaju
organiziranu dimnjačarsku službu
zbog nedostatka stručnih
operativaca. Naša je procjena da nedostaje
najmanje 300 dimnjačara za potpunu i
kvalitetnu uslugu“, rekao je predsjednik
Grupacije dimnjačara pri HGK Dejan Lončarić,
dodavši da su ovim nedostatkom ograničene
neke od osnovnih zadaća lokalnih
samouprava i dimnjačarskih subjekata, poput
kvalitetne zaštite od požara, trovanja, zaštite
okoliša i uštede energije.
Lončarić ističe da je potrebno ispuniti osnovne
preduvjete (regulacija obavljanja dimnjačarskih
poslova propisima ili podzakonskim aktima,
donošenjem jasnijih kriterija dodjeljivanja
koncesija i aktivnim nadzorom izvedbe
dimnjačarske usluge) kako bi se Grupacija
dimnjačara aktivnije uključila u pomoć pri
izobrazbi i zapošljavanju dimnjačara. Potreban je
jedinstven obrazovni model uz unaprijeđenu
stručnu literaturu. „Grupacija će ponuditi suradnju
U
Ministarstvu znanosti i obrazovanja u sastavljanju
dimnjačarskih školskih programa“, kaže Lončarić.
Dodao je da je nužno donošenje Pravilnika o
obavljanju dimnjačarskih poslova koji bi bio
relevantan na području cijele RH. „Pravilnik je u
početnoj fazi izrade u suradnji Grupacije
dimnjačara HGK te Sekcije dimnjačara Hrvatske
obrtničke komore, a prijedlog Pravilnika bit će
dostavljen mjerodavnomu Ministarstvu
graditeljstva i prostornoga uređenja“, naglasio je
Lončarić.
Uz to, Grupacija dimnjačara radi na sistematizaciji
baza dimnjačara i koncesija, a i na edukaciji
dimnjačarskih tvrtki i onih s područja grijanja i
energetike.
Bugarska – novo tržište
a Hrvatsku je pitanje izvoza ključno
kada se govori o većim stopama
gospodarskog rasta, a njegovo
povećanje moguće je ostvariti otvaranjem
novih tržišta ili većim prisustvom na
postojećima, pri čemu je nužno prepoznati
potencijale pojedinih tržišta. Stoga smo
započeli s izradom analiza pojedinih tržišta
kojima želimo potaknuti interes naših tvrtki za
ta područja i time širenje robnog izvoza.
Bugarsku navodimo kao jedno od tržišta s dobrim
potencijalima za plasman hrvatskih proizvoda, jer
unatoč trenutno relativno niskoj vrijednosti izvoza
na to tržište, pojedini pokazatelji upućuju na
postojanje sklonosti prema hrvatskim proizvodima
na tom tržištu. Pored utjecaja članstva u EU na
bolje izvozne mogućnosti, kao ključne čimbenike
potencijalnog rasta izvoza na bugarsko tržište
vidimo očekivani gospodarski rast Bugarske u
kombinaciji s visokom uvoznom ovisnošću te u
podudaranju strukture uvoza Bugarske i
proizvodnje u Hrvatskoj (gdje visoke udjele
zauzimaju strojevi i uređaji, električna oprema te
kemijska i farmaceutska industrija). Znatan
prostor za rast izvoza imaju i proizvodi hrvatske
prehrambene industrije, osobito delikatesni
proizvodi poput ribljih prerađevina i maslinova
ulja.
Hrvatska gospodarska komora putem
informativne usluge TENDERI HGK, omogućuje
tvrtkama pristup dostupnim informacijama o
konkretnim poslovnim prilikama na inozemnim
tržištima, pa tako i na tržištu Bugarske.
Informacije o bugarskom tržištu pružaju se i
tvrtkama na zahtjev. Prema pristiglim upitima
tijekom 2016. godine poduzetnike iz Hrvatske
najviše su zanimali kontakti izvođača radova,
distributera opreme za lov, sigurnosne opreme,
oružja i streljiva, marketinških agencija, tvrtki koje
se bave zdravom hranom, tvrtki koje se bave
reciklažom polietilena te distributeri vapna i
vapnenih proizvoda.
Hrvatska gospodarska komora i Bugarska
trgovinska i industrijska komora zajednički
organiziraju dolazna / odlazna izaslanstva,
odnosno forume, u kojima sudjeluju
gospodarstvenici, predstavnici tvrtki i institucija
obiju zemalja.“
Analiza „Bugarska –država rastućih poslovnih
mogućnosti“
Z
Reagiranje HGK na uvođenje
obvezne naplate vrlo tankih
plastičnih vrećica "Zalaganjem HGK, u suradnji s Ministarstvom
zaštite okoliša i energetike, Ministarstvom
gospodarstva, poduzetništva i obrta te
Ministarstvom vanjskih i europskih poslova,
uspješno je obranjen interes naših članica.
Naime, izmjenom definicije vrlo tankih vrećica u
EU Direktivi, uspjeli smo spasiti proizvodnju vrlo
tankih vrećica u RH, a time i radna mjesta.
Proizvodnjom plastičnih vrećica u RH bavi se više
od 80 tvrtki koje 60 posto svoje proizvodnje
izvoze u ostale države članice EU. Za razliku od
EU koja 70 posto plastičnih vrećica uvozi iz Azije,
uglavnom Kine i Vijetnama, u RH ova izmjena
Direktive donosi ekonomsku štetu koju smo
uspjeli maksimalno ublažiti upravo zahvaljujući
aktivnosti HGK i Udruženja industrije plastike i
gume pri HGK", izjavila je pomoćnice direktorice
Sektora za industriju i IT HGK Gordana Pehnec
Pavlović.
Natječaj za provedbu tipa
operacije 7.2.2. Programa
ruralnog razvoja RH za
razdoblje 2014. – 2020.
gencija za plaćanja u poljoprivredi,
ribarstvu i ruralnom razvoju, u
suradnji s Ministarstvom
poljoprivrede, raspisala je natječaj za tip
operacije 7.2.2. „Ulaganja u građenje
nerazvrstanih cesta“, podmjere 7.2. „Ulaganja
u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta
male infrastrukture, uključujući ulaganja u
obnovljive izvore energije i uštedu energije“ u
okviru Programa ruralnog razvoja RH za
razdoblje 2014. – 2020.
Sredstva javne potpore iznose 173 milijuna kuna
s maksimalnim intenzitetom bespovratnih
sredstava od 100% ukupnih prihvatljivih troškova
projekta. Minimalni iznos pojedinačne potpore
iznosi 30 tisuća eura, dok maksimalni iznos
potpore iznosi 1 milijun kuna u protuvrijednosti u
kunama. Korisnici ove operacije su jedinice
lokalne samouprave sa ciljem financiranja gradnje
nerazvrstanih cesta u naseljima s najviše 5 tisuća
stanovnika. Natječaj je otvoren od 4.11. do
26.12.2016.
Opširnije …
Natječaj Ministarstva
graditeljstva i prostornog
uređenja „Energetska obnova
višestambenih zgrada“
inistarstvo graditeljstva i
prostornoga uređenja objavilo je
poziv na dostavu projektnih
prijedloga „Energetska obnova višestambenih
zgrada“, koji se provodi u okviru Operativnog
programa „Konkurentnost i kohezija 2014. -
2020.“.
Cilj Poziva je provedba mjera energetske obnove
i korištenje obnovljivih izvora energije u
višestambenim zgradama koje će rezultirati
smanjenjem potrošnje energije za
grijanje/hlađenje kroz integrirani pristup. U okviru
ovog Poziva sredstva će se dodijeliti projektima
energetske obnove višestambenih zgrada i
podršci korisnicima za provedbu istih u dvije
grupe: GRUPE 1 – Energetske obnove
višestambenih zgrada i GRUPE 2 – Horizontalnih
mjera.
A
M
Bespovratna sredstva će se dodjeljivati iz
Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom
iznosu od 152 milijuna kuna i to najmanje 97%
(147,44 milijuna kuna) za financiranje aktivnosti iz
GRUPE 1 te najviše 3% (4,56 milijuna kuna) za
financiranje aktivnosti iz GRUPE 2.
Natječaj je otvoren od 17. listopada 2016., a
krajnji rok za dostavu projektnih prijedloga za
GRUPU 1 je 16. siječnja 2017. te do 16.
prosinca 2016. za GRUPU 2.
Opširnije …
Natječaj graditeljstva i
prostornog uređenja
„Energetska obnova javnih
zgrada i korištenje obnovljivih
izvora energije“ inistarstvo graditeljstva i
prostornoga uređenja objavilo je
poziv na dostavu projektnih
prijedloga „Energetska obnova zgrada i
korištenje obnovljivih izvora energije u javnim
ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i
obrazovanja“, koji se provodi u okviru
Operativnog programa „Konkurentnost i
kohezija 2014. - 2020.“.
Bespovratna sredstva dodijeljivat će se iz
Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom
iznosu 152 milijuna kuna, a natječaj je otvoren od
22. studenog 2016. te je krajnji rok za dostavu
projektnih prijedloga 20. veljače 2017.
Opširnije…
HBOR snizio kamatne stope u dva kreditna programa – „Gospodarstvo“ i „Nova proizvodnja“
cilju što kvalitetnijeg praćenja
hrvatskih gospodarstvenika i
poboljšanja uvjeta kreditiranja
Uprava HBOR-a donijela je odluku o sniženju
kamatnih stopa za 1 postotni bod po
programima „Gospodarstvo“ i „Nova
proizvodnja“.
Tako će kamatne stope od sada pa na dalje
iznositi 2, odnosno 3 posto godišnje, ovisno o
vrsti projekta i području ulaganja.
Osim sniženja kamatne stope novost je i
mogućnost izravnog kreditiranja po programu
„Gospodarstvo“, što je nastavak HBOR-ove
politike povećanja izravnog kreditiranja s ciljem
pokretanja investicijskog ciklusa. U HBOR-u su
procijenili da za navedenim programom postoji
veliki interes poduzetnika te će uvođenje
mogućnosti i izravnog kreditiranja zasigurno
pridonijeti povećanju novih ulaganja.
Spomenuti programi namijenjeni su ulaganjima u
modernizaciju proizvodnje, uvođenju novih
tehnologija i proizvoda te ulaganjima u
istraživanja i razvoj novih proizvoda, novih
tehnologija, istraživanja tržišta i marketing. Rokovi
otplate su od 12 do 14 godina uključujući poček
do 3 godine odnosno 5 godina ukoliko se radi o
ulaganjima u podizanje ili restrukturiranje
dugogodišnjih nasada.
Opširnije na www.hbor.hr.
M
U
Mali i mikro ESIF zajmovi
HAMAG-BICRO-a
rogram „ESIF (Europski strukturni i
investicijski fondovi) mali zajmovi“ je
namijenjen subjektima malog
gospodarstva , a financira se iz sredstava
Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru
Operativnog programa konkurentnost i
kohezija (OPKK) 2014.-2020. Na temelju
navedenog programa HAMAG-BICRO će mikro
i malim subjektima malog gospodarstva
izravno odobravati mikro investicijske
zajmove i mikro zajmove za obrtna sredstva.
Cilj Programa malih i mikro investicijskih zajmova
je financiranje mikro i malih subjekata malog
gospodarstva u svrhu :
- Osnivanja obrta i trgovačkih društava;
- Modernizacije i proširenja već postojećeg
poslovanja;
- Samozapošljavanja;
- Zadržavanja postojećih i povećanja broja
novih radnih mjesta.
Cilj Programa mikro zajmova za obrtna sredstva
je financiranje mikro i malih subjekata malog
gospodarstva u svrhu :
- Financiranja trajnih obrtnih sredstava s
ciljem omogućavanja bržeg rasta poslovanja i
povećanja tržišnog udjela poduzetnika
- modernizacije i proširenja već postojećeg
poslovanja
- financiranja tekućih obveza koje nastaju u
redovnim poslovnim aktivnostima
- zadržavanja postojećih i povećanja broja
novih radnih mjesta
- financiranja obrtnih sredstava za
nesmetano obavljanje proizvodnje
- postizanja, održavanja i poboljšanja
likvidnosti poduzetnika
- povećanja konkurentnosti
- podmirenja obveza prema dobavljačima
- pripreme izvoza
- poboljšanje kvalitete usluge u turističkoj
sezoni.
Programom ESIF mali zajmovi dodjeljuje se
potpora male vrijednosti (de minimis) sukladno
Uredbi Komisije (EU) br. 1407/2013 od
18.12.2013. o primjeni članaka 107. i
108.Ugovora o funkcioniranju Europske unije na
de minimis potpore i Pravilniku o dodjeli potpora
male vrijednosti HAMAG-BICRO-a.
Maksimalan iznos svih potpora male vrijednosti,
koje poduzetniku mogu biti dodijeljene tijekom
razdoblja od tri fiskalne godine, ne smije biti veći
od 200.000,00 EUR, odnosno veći od 100.000,00
EUR u slučaju poduzetnika koji obavljaju
djelatnost cestovnog prijevoza tereta.
Najviši iznos malog investicijskog zajma je 50.000
EUR-a, te mikro investicijskog zajma do 25.000
EUR-a., uz kamatu u rasponu od 0,5-1,5% za
male i mikro zajmove, te od 1,5-3,5% za zajmove
za obrtna sredstva i mogućnost počeka od godine
dana.
Prijaviti se možete za ove programe najkasnije
do 31.12.2020. godine ili do iskorištenja
sredstava.
Detaljnije na poveznici…
Najava natječaja za tip
operacije 6.1.1. Potpora mladim
poljoprivrednicima
otaknuti brojnim upitima i velikom
zainteresiranošću potencijalnih
korisnika, a s ciljem pravovremene
P
P
pripreme svih zainteresiranih strana,
Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za
plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju najavljuju raspisivanje natječaja za tip
operacije 6.1.1. „Potpora mladim
poljoprivrednicima“.
Natječaj će biti otvoren od 21. prosinca 2016.
godine, a prijave će se moći podnositi, također,
od 21. prosinca 2016. godine.
Podsjećamo da su korisnici mladi poljoprivrednici
(osobe starije od 18 i mlađe od 40 godina) koji:
– su u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu
registrirani kao nositelji poljoprivrednog
gospodarstva za koje se traži potpora,
– u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu nisu
registrirani kao nositelji poljoprivrednog
gospodarstva za koje se traži potpora.
Prihvatljive aktivnosti su:
a) kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i
višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala,
b) kupnja, građenje i/ili opremanje
zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih
gospodarskih objekata uključujući vanjsku i
unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog
gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne
proizvodnje i/ili prerade proizvoda iz Priloga I.
ovoga Pravilnika osim proizvoda ribarstva,
c) kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta,
d) kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i
opreme,
e) podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih
višegodišnjih nasada,
f) uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog
zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje,
g) građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i
prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda
uključujući i troškove promidžbe vlastitih
poljoprivrednih proizvoda,
h) stjecanje potrebnih stručnih znanja i
sposobnosti za obavljanje poljoprivredne
proizvodnje i prerade proizvoda iz Priloga I,
i) operativno poslovanje poljoprivrednog
gospodarstva.
Isplata se vrši u tri rate u razdoblju od najviše tri
godine.
Visina subvencije je 100% odnosno 50.000
EURA !!!
Opširnije na www.apprrr.hr
Gospodarski info Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Krapina
Trg Lj. Gaja 5, 49000 Krapina
049 371 883, 885
049 371 884
www.hgk.hr/category/zk/krapina