Hhhh

“BH Telecom”ISSN 1840-0817

Izdavač:BH Telecom d.d. Sarajevo

Za izdavača:mr. Nedžad Rešidbegović

Glavni i odgovorni urednik:dr. Himzo Bajrić

Zamjenik glavnog i odgovornog urednika:dr. Feriz Gabela

Uređivački odbor:dr. Enisa Brkamr. Akif Šabić mr. Nermina DurmoNeven RešidbegovićRemzija SpahićLjubica BabićSeda Bektić

REDAKCIJA

Tehnički urednik i redaktor:Neven Rešidbegović

Novinari:Šejla Hadžibegić Amira Ićindić Lektorice:Edina JerlagićVišnja Jukić

Dizajn:Aida Pašić-HadžiselimovićEdin Bukva

Izbor fotografija:Munib Sarić-Nino

Računarska obrada/DTP:Dalibor Ilić

Štampa:JEŽ d.o.o.

Adresa izdavača:71000 SarajevoObala Kulina bana br.8Dioničko društvo BH Telecom Sarajevoe-mail: infoglasnik@bhtelecom.baTel/faks : 033 466 072 / 207 112

INTERVJU sa gosp. Samirom Čauševićem 4

AKTUELNOSTI Preduslovi za pružanje najmodernijih usluga 6

RAK dodijelio dozvole za 3G mobilnu telefoniju 7

Svjetski Dan telekomunikacija i informacionog društva 2009. 8

BH Telecom organizirao svečanost “Ponosni na partnere” 9

OTVARANJE TELECOM CENTARA U Bihaću otvoren petnaesti BH Telecom centar 12

KUTAK ZA KORISNIKE Odgovori na pitanja ADSL korisnika 14

PONUDA MOBILNIH I FIKSNIH TELEFONA 18

NOVE USLUGE Dodatne usluge za korisnike fiksne mreže 24

Nove usluge 3G mreže BH Telecoma 28

Novo u BH Telecomu - servisi sa informacijom o lokaciji korisnika 30

KULTURA ZABAVA I SPORT XII međunarodni sajam gospodarstva - Mostar 2009. 34

BH Telecom na 21. međunarodnom sajmu knjige i učila 34

Teniski turnir “BH Telecom Indoors Sarajevo 2009.“ 35

Koncerti Dine Merlina u Zenici 35

ISTRAŽUJEMO Pogodnosti uvođenja društvenih mreža za pružatelje telekom usluga 35

SPAM i kako se zaštititi od primanja neželjenih e-mailova 39

OBRAZOVANJE Intelektualni kapital 40

Nova sezona emisije “Društvo znanja“ 43

SARADNJA SA DOMAĆIM I MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA Konferencija VMWorld, Cannes 24. - 26. mart 2009. 44

53. ETSI Generalna skupština Nica, 7. - 8. april 2009. g. 46

Konferencija „IMS 2.0 World Forum 2009“ Barcelona, 28. - 30. 4. 2009. 48

ZANIMLJIVOSTI 49

Broj 13 Godina IV Juni 2009.Sadržaj

Intervju Intervju

operaterima u BiH, nego i sa operatori-ma u zemljama regije.

Koji su glavni pravci Vašeg daljeg rada?Sa pozicije Predsjednika Nadzornog odbora, učinit ću sve da poslovni rezul-tati u narednom periodu budu još bolji. Uvijek imamo na umu da je ovo oblast visokih tehnologija koja se ubrzano ra-zvija i koja se mora kontinuirano pratiti i unapređivati. Posebno sam zaintere-siran da uspostavimo kvalitetniji odnos s našim korisnicima (CRM) u smislu povećanja zadovoljstva korisnika, da implementiramo suvremenu organiza-ciju, povećamo broj i kvalitet usluga, omogućimo da BH Telecom preraste u velikog davaoca usluga, da osiguramo izlazak BH Telecoma van granica BiH, uspostavimo aktivniju suradnju s Regu-latornom agencijom za komunikacije i da iniciramo izmjenu Zakona o javnim nabavkama.

U novom svijetu, korisnici telekom usluga postaju sve zahtjevniji, kako im ispuniti zahtjeve?Zahtjevi korisnika se stalno mijenjaju u smislu povećanja raznovrsnosti i kvali-teta usluga. Možemo reći da sada i na našem tržištu imamo osnažene korisni-ke telekomunikacijskih usluga. Za ade-kvatne odgovore na zahtjeve korisnika neophodne su zaista velike promjene u načinu poslovanje telekom operatera, odnosno promjene u modelu poslova-nja. Najprihvaljiviji okvir vezan za pro-mjene poslovnih procesa u oblasti tele-komunikacija je eTOM mapa (Enhanced Telecom Operations Map) koja definira ključne elemente poslovnih procesa, kao i interakciju između elemenata u okviru poslovnih procesa. Novi modeli poslovanja podržani su snažnim razvo-jem ICT alata i zasnovani su na SOA (Service Oriented Architecture), zatim na korištenju softverskih rješenja i ser-visa koje pružaju druge kompanije. ITIL je najprihvaćeniji standard povezan s procesnim pristupom u oblasti informa-cionih tehnologija i predstavlja analogiju

sadržaja, treba razvijati partneski odnos s domaćim fakultetima i kompanijama, a puštanjem u rad SDP platforme dati podsticaj domaćim davaocima sadrža-ja kako bi se povećao broj usluga koje nudi ali i kvalitet.

Kako se Zakonu o javnim nabavka-ma manifestuje na poslovanje BH Te-lecoma?Zakon o javnim nabavkama neoprav-dano dovodi BH Telecom u inferioran položaj u odnosu na druge operatore u zemlji. U okviru ovog Zakona posebno apsotrofiram dio koji se odnosi na žalbe-ni postupak koji značajno otežava pro-cese poslovanja u našoj kompaniji, ali ne samo on. Mišljenja smo da bi izmje-na i dopuna navedenog Zakona dovela do unapređenja poslovnih procesa. Na ovaj način BH Telecom bi dobio ravno-pravan tretman na sve više liberalizova-nom i globaliziranom tržištu telekomuni-kacija u BiH.

Šta nam na kraju možete reći kao za-ključak ovog intervjua? Na kraju, želim naglasiti da nas posti-gnuti rezultati BH Telecoma u prethod-noj godini čine izuzetno ponosnim i sret-nim.

Gospodine Čauševiću kako, kao Predsjednik Nadzornog odbora BH Telecoma, vidite Vaš dosadašnji rad? Ovo je početak mog drugog mandata na poziciji predsjednika Nadzornog odbora BH Telecoma d.d. Sarajevo. Nadzor-ni odbor ima vrlo velike odgovornosti i obaveze koje proističu iz same pozicije definirane zakonskim rješenjima i činje-nicom da odgovarate za poslovanje naj-veće kompanije u BiH. Kao Predsjednik Nadzornog odbora BH Telecoma d.d. Sarajevo, aktivno surađujem sa ostalim članovima Nadzornog odbora i članovi-ma Uprave, kako bih osigurao sinhroni-zirano djelovanje upravljačke i rukovo-deće funkcije i poslovnih aktivnosti BH Telecoma. Moja je ocjena da Nadzorni odbor izuzetno uspješno obavlja svoju funkciju pridržavajući se načela tran-sparentnosti i zakonitosti u radu.

Što je bila glavna odrednica Vašeg dosadašnjeg rada?Nadzorni odbor u prethodnom periodu uradio je značajne poslove. Naveo bih samo najvažnije: prevođenja BH Tele-coma u dioničko društvo, izrada novog Statuta i Pravilnika o radu, implementi-ranje novih zakona vezanih za rad Di-oničkog društva, Nadzornog odbora i Uprave, kao i potpuna primjena Zakona o javnim nabavkama. Navedene aktiv-nosti trebalo je provesti uz maksimalno uvažavanje i primjenu usvojene politike i zakona u oblasti telekomunikacija uz izvršenje poslovnih zadataka dobive-nih od strane Vlade Federacije BiH. Ovi poslovni zadaci zahtijevali su intenzivi-ranje dinamike rada Nadzornog odbora i menadžmenta. Kao rezultat ovakvog pristupa radu, BH Telecom je postigao izuzetne rezultate u svim segmentima rada u odnosu na raniji period. Treba naglasiti da je BH Telecom lider na trži-štu telekomunikacija u BiH gdje je upra-vo u ovom periodu uvedena potpuna liberalizacija i konkurencija telekomuni-kacijskih usluga. BH Telecom ima visoku stopu profitabil-nosti, ne samo u poređenju sa drugim

eTOM-a u oblasti telekomunikacija. BH Telecom se usmjerava u ovom pravcu i postiže značajne iskorake.Isto tako telekom operateri imaju izuzet-nu povoljnost kada je riječ o formiranju baza podataka njihovih korisnika. Jedna od najznačajnijih primjena baza podata-ka – DW (Data Warehouse) i poslovne inteligencije - BI (Business Intelligen-ce) odnosi se na podršku korisnicima – CRM (Customer Relation Manage-ment). CRM kao dio BI sustava ima mo-gućnost da priprema analitički izvještaj o korisnicima koristeći sve kanale inte-rakcije s korisnicima. U BH Telecomu činimo velike napore da iskoristimo ove elemente u smislu kvalitetnijeg odnosa s našim korisnicima, kako bi ti odnosi bili u funkciji uspješnog rješavanja njihovih zahtjeva ali i mogućih problema. Tako bi povećali stepen zadovoljstva korisnika i dobili nove segmente korisnika.Mi svakako želimo da imamo i aktivniju suradnju s RAK-om. U narednom perio-du nastojaćemo da osiguramo ravnopra-van tretman za sve telekom operatere. Ova suradnja biće iskorištena u smjeru sve uspješnijeg prevazilaženja ranije nastalih nesporazuma u oblasti tarifne politike, kao i za angažiranje javnih i privatnih partnera u izgradnji pristupne i tranzitne telekomunikacijske mreže.

U telekom sektoru sve je više fokus na sadržaje, vidite li tu šansu za domaću pamet?Naše strateško djelovanje biće usmjereno na razvoj novih uslu-ga kako bi povećali tržišni udio BH Telecoma. U ovom segmen-tu značajno mjesto zauzimaju Content Provider i Content Enco-unter filozofija. Upravljenje digi-talnim sadržajem - DRM (Digital Rights Management) i autorskim pravima na sadržaj opterećeno je u BiH mnogim nejasnoćama. Nadalje, imamo sudionike koji igraju glavne uloge u isporuci odgovarajućih softverskih rješe-nja za ove potrebe na globalnoj razini kao npr. Alcatel-Lucent, IBM, Microsoft, Subex, Tibold i Telcordia. Mišljenja smo da BH Telecom, pored ovih isporučilaca

Intervju sa gosp. Samirom Čauševićem

eTOM mapa (Enhanced Telecom Operations Map)

Aktuelnosti

ske tehnologije ugrađene u proizvode američkog proizvođača Cisco, pokazalo da domaće kompanije imaju dovoljno znanja i resursa da zajedno s uposle-nicima BH Telecoma implementiraju ovako kompleksna rješenja. Posebno je istaknuto da masovna implementacija komercijalnih usluga, kao što su brzi ili širokopojasni Internet, digitalna interak-tivna televizija i virtuelne privatne po-slovne mreže, predstavljaju samo jedan od razloga za izgradnju ove infrastruk-ture čime se stvaraju pretpostavke za ozbiljniju internatizaciju i informatizaciju društva, počevši od akademskih ustano-va pa do vladinog sektora.

U svom obraćanju izvršni direktor BH Line, gosp. Koluder, je istakao da je u svojoj dugoj karijeri rijetko imao priliku realizovati projekt ovog obima i kom-pleksnosti u tako kratkom periodu. Re-alizacijom projekta u pet faza koji je tra-jao godinu dana i čija je vrijednost oko deset miliona KM, izgrađena je mrežna platforma za podršku drugim telekomu-nikacionim sistemima BH Telecoma i pružanje multimedijalnih usluga krajnjim korisnicima.

Zbog očuvanja efikasnosti poslovanja i konkurentnosti, te izgradnje svijeta u kojem će se osigurati pristup svim mul-timedijalnim vidovima komunikacija, neophodno je stvoriti potrebne temelje. Realizacijom projekta Agregacijsko-dis-tribucijskog dijela mreže MAN mreže koji je svečano pušten u rad 25.03.2009.go-dine, BH Telecom je osigurao infrastruk-turu za pružanje savremenih telekomu-nikacionih usluga.

Na više od 60 lokacija u BiH ovim projek-tom je omogućeno pružanje širokopoja-snih usluga kako domaćinstvima, tako i poslovnim korisnicima. Trenutno insta-lirani kapacitet je dovoljan da zadovolji sve potrebe korisnika za prijenos slike, glasa i podataka, a arhitektura rješenja dozvoljava povećanje kapaciteta za bu-duće potrebe.

Agregacijsko distribucijski dio IP/MPLS mreže (MAN mreže) pustili su u rad ge-neralni direktor BH Telecoma mr. Ned-žad Rešidbegović i izvršni direktor BH Line Ibrahim Koluder. Rešidbegović je rekao da je implementacija projekta zna-čajnija, jer se, osim najmodernije svjet-

Aktuelnosti

Prema riječima generalnog direktora BH Telecoma, mr. Nedžada Rešidbegovića, bh. tržište je spremno za nove usluge, a ovaj iskorak doprinijet će i daljnjem ra-zvoju internetizacije i informatizacije bh. društva.

Predsjednik Uprave HT Mostar, mr. Stipe Prlić, istakao je da u BiH ulaze nove teh-nologije u telekom sektor, a od napred-nih tehnologija najviše koristi će imati sadašnji i potencijalni korisnici usluga. Generalni direktor M:tela Predrag Ću-librk ovom prilikom je izrazio nadu da će operatori i korisnici razvojem mreža osjetiti novu konkurentnost do koje će doći između telekom operatora, a koja će podrazumijevati bolje cijene, kvalitet usluge i zadovoljnije korisnike.

Prema dosadašnjem iskustvu uvođenja 3G licenci u regiji i svijetu, osim građana kojim će se nuditi savremenije i kvalitet-nije usluge, mnoge kompanije će imati priliku da svojim doprinosom u realizaciji brojnih projekata budu aktivni učesnici u informatizaciji bosanskohercegovačkog društva.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) dodijelila je 26.3.2009. godine u Sarajevu, dozvole za pružanje mobilnih usluga treće generacije na univerzalnim mobilnim komunikacijskim sistemima (UMTS/3G) BH Telecomu Sarajevo, M:telu Banja Luka i HT-u Mostar. Tele-kom operatori su za licencu dužni upla-titi po 15 miliona Eura u sedam godina, s tim da su prve dvije godine grace pe-riod.

U svom obraćanju predstavnicima medi-ja, direktor RAK-a, mr. Kemal Huseino-vić, rekao je da dodjela licence za Bo-snu i Hercegovinu predstavlja značajan događaj koji će doprinijeti unapređenju ponude usluga na telekom tržištu.

-”Očekujemo da će se uvođenjem treće generacije mobilne telefonije proširiti lepeza usluga na tržištu i da će ponu-da usluga biti još povoljnija za građane idući u korak sa tehnološkim razvojem u razvijenim zemljama”, izjavio je direktor telekom sektora za telekomunikacije u RAK-u, Fikret Kasumagić.

Preduslovi za pružanjenajmodernijih usluga

RAK dodijelio dozvole za3G mobilnu telefoniju

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), na-kon dodjele dozvola za pružanje mobilnih usluga treće generacije vodećim operatorima u FBiH, oba-vezala je operatore da licencu isplate u roku od sedam godina, pri čemu su prve dvije godine gra-ce period.

U BH Telecomu sveča-no puštena u rad Agre-gacijsko-distributivni dio mreže MAN koji za-dovoljava kapacitivne i funkcionalne potrebe savremenih teleko-munikacionih sistema (UMTS, IPTV, VPN, VoIP, ...)

Aktuelnosti Aktuelnosti

BH Telecom, vodeći operator u Bosni i Her-cegovini, organizirao je svečanost pod nazivom „Ponosni na partnere“, na kojoj su uručena priznan-ja poslovnim partnerima kompanije i pojedincima koji su dali značajan doprinos za ostvarenje poslovnih rezultata i pro-mociju BH Telecoma u 2008 godini.

u skladu sa njegovim mandatom uspo-stavljanja osnova za siguran i bezbjedan cyber svijet za buduće generacije.

Potreba za COP-om je jasna. Prije dece-niju, samo je 182 miliona ljudi globalno koristilo Internet a skoro svi oni su živjeli u razvijenom dijelu svijeta. Medutim, po-četkom 2009. g., 1,5 milijardi ljudi su ko-risnici Interneta širom svijeta, a više od 400 miliona ih ima širokopojasni pristup. Sa preko 600 miliona korisnika u Aziji, 130 miliona u Latinskoj Americi i na Ka-ribima, i 50 miliona u Africi, Internet je rastući zajednički resurs - koji ogromno povećava opasnosti koje prijete online, naročito djeci. Prema nedavnim istraži-vanjima, preko 60% djece i tinejdžera “priča” u “chat sobama” svakodnevno. Troje od četvero djece online su voljni da podijele lične informacije o sebi i o svojoj porodici u razmjeni za stvari i usluge. A jedno od pet djece će biti meta nasilnika ili pedofila svake godine.

COP inicijativa - kao integralni dio ITU-ove agende o globalnoj cyber sigurnosti - je prezentirana na visokom nivou ITU-ovog Vijeća 2008. g., gdje je prihvaćena od strane šefova država, ministara i ru-kovodioca međunarodnih organizacija iz cijelog svijeta.

Nakon održavanja Svjetskog samita o informacionom drustvu (WSIS) 2005. g. i ITU Konferencije opunomoćenika 2006. g., 17. maj je označen kao svjetski Dan telekomunikacija i informacionog druš-tva.Kao vodeća ICT agencija Ujedinjenih Nacija, ITU se okreće prema svojim čla-nicama da podigne svijest o ulozi ICT-a u smanjenju siromaštva i kreiranju moguć-nosti za dugoročni i održivi razvoj. Ove godine, u cilju obilježavanja Svjetskog dana telekomunikacija i informacionog društva, ITU Vijeće je usvojilo temu: “Za-štita djece u cyber prostoru”.

Na WSIS-u je ITU zadužen od lidera međunarodne zajednice sa akcionom linijom C5: “Izgradnja povjerenja i si-gurnosti u korištenju ICT-a”. Zaključci WSIS-a su takođe prepoznali potrebe djece i mladih i njihovu zaštitu u cyber prostoru. Tuniska obaveza je priznala “ulogu informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT) u zaštiti djece i u po-boljšanju razvoja djece”, kao i potrebu da se “pojača akcija na zaštiti djece od zloupotrebe i da se odbrane njihova pra-va u kontekstu ICT-a”.

ITU-ova inicijativa Child Online Protecti-on (COP) (zaštita djece dok su online) je

Svjetski Dan telekomunikacijai informacionog društva 2009.

17. maja se obilježava godišnjica potpisivanja Prve medunarodne te-legrafske konvencije 1865. g. i osnivanja Me-đunarodne telekomuni-kacione unije - ITU. Go-dine 1973. ovaj dogadaj je priznat kao svjetski Dan telekomunikacija i informacionog društva.

BH Telecom organizirao svečanost “Ponosni na partnere”

Ovakav rezultat BH Telecom je ostvario zanačajno povećavajući broj svojih kori-snika u ambijentu potpune liberalizacije telekomunikacijskog tržišta, povećane konkurencije i sužavanja tržišnog pro-stora. Pored tri dominantna operatora, između kojih se razvila žestoka konku-rencija, na telekomunikacionom tržištu djeluje više od 50 davalaca Internet uslu-ge i tridesetak kablovskih operatora.

U fiksnoj mreži, broj instaliranih priključa-ka na dan 31.12.2008. bio je 740.084, a iskorištenih priključaka ukupno 549.488.

Zaključno s istim datumom, registrirano je 29.859 dial-up korisnika, dok je broj ADSL korisnika bio 50.480, što u odno-su na prethodnu godinu predstavlja po-većanje za 28.867 korisnika.

Ukupan broj korisnika mobilne mreže za-ključno s 31.12. 2008. iznosio 1.455.204, što je više u odnosu na isti period pret-hodne godine za 252.662 iskorištenih priključaka.

Generalni direktor BH Telecoma, mr. Nedžad Rešidbegović, rekao je kako je osim toga BH Telecom u 2008. završio investicije s procentom većim od 70 po-sto, otvorio osam novih telekom centara

Poslovanje Dioničkog društva BH Tele-com u 2008. godini odvijalo se u uslo-vima otvorene i u odnosu na prethodnu godinu još izraženije tržišne utakmice u domenu ponude telekomunikacionih usluga, za koju je očekivati da bude nastavljena. Prilagođavanje poslovne strategije tržišnim uslovima i konstantno unapređivanje ponude usluga i odnosa sa korisnicima, okvir je u kojem Društvo, kao vodeći operator u Bosni i Hercegovi-ni, preduzima aktivnosti, s ciljem održa-nja i jačanja pozicije na liberalizovanom BH tržištu.

BH Telecom je u 2008. godini ostvario pozitivan finansijski rezultat poslovanja i dobit od 160,1 milion KM, što predstavlja ostvarenje od 100 posto godišnjeg pla-na.

Neto dobit ostvarena je u iznosu 143,4 miliona KM, što je više za 6,1 milion KM ili za četiri posto u odnosu na ostvarenu dobit u 2007. godini.

Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu 627,5 miliona KM tako da je i godišnji plan prihoda ostvaren sa 100 posto, dok su ukupni rashodi iznosili 467, 4 miliona KM i za četiri posto su veći u odnosu na 2007.

Poslovnim partnerima su uručena 64 priznanja i to prema slijedećim katego-rijama:

Kategorija: “Najveći korisnici iz svake mreže (fiksna, mobilna, Inter-net)”:1. Jasmin Mujkić2. Fikret Hadžić3. Univerzitetski tele-

informatički centar, Sarajevo

4. Sedin Behlulović5. Unitic d.o.o.6. Coca-Cola HBC B-H

d.o.o., Sarajevo7. Lutrija BiH, Sarajevo8. Sarajevska pivara d.d.

Aktuelnosti Aktuelnosti

nim partnerima kompanije i pojedincima koji su dali značajan doprinos za ostva-renje poslovnih rezultata i promociju BH Telecoma u 2008 godini.Poslovnim partnerima i gostima je de-monstrirana i nova usluga/aplikacija u aktuelnoj 3G mreži - Video Call (video poziv). Ovom prilikom je po prvi put u Bo-sni i Hercegovini svečano uspostavljen video poziv putem veze mobitel-mobitel

preko 3G i veze mobitel-računar preko 3G i ADSL veze i to sa svim većim gradovima u BiH. BH Te-lecom je uvođenjem ove usluge dokazao da ne zaostaje za razvijenim zemljama u razvoju ser-visa i usluga u telekomu-nikacijama.

U prepunoj Kongresnoj dvorani hotela „Radon Plaza“, za goste je priređen prigodni re-vijalni program, gdje je za muzički dio ve-čeri bio angažovan Eldin Huseinbegović.

BH Telecom je ovom svečanošću poručio bh. javnosti da će u ovoj poslovnoj godi-ni implementirati nove tehnologije, da će osigurati korisnicima više novih usluga po najpovoljnijim uslovima, najveći izbor mo-bilnih i fiksnih telefona i drugih uređaja, i tako dati svoj novi doprinos modernizaciji i kvalitetu života u Bosni i Hercegovini.

u kojima kori-snici imaju mo-gućnost dobiti sve potrebne informacije i postati korisni-ci naših uslu-ga, potpisao ugovore s više od 70 kompa-nija iz zemlje i inozemstva, potpisao više s p o n z o r s k i h ugovora, a dodije-lljeno je i oko 1,5 miliona KM donacija. Kompanija je posvetila značajnu pažnju poboljšanju funkcije brige za korisnike kroz razvoj i otvaranje 8 telekom centara, koji imaju mogućnost na jednom mjestu biti informisani i postati korisnici usluga.Povećan je asortiman usluga LBS, SDP, te je izvršena modernizacija prenosne mreže uvođenja DWDM tehnike, IP/MPLS prenosa i MAN mreže, čime je ostvarena prva faza realizacije NGN mre-že BH Telecoma. Povećan je broj ADSL portova kao i broj distribucijskih čvorišta, što je rezultiralo ostvarenjem 140% pove-ćanja ADSL korisnika.

Uz sve ostvarene zadatke u protekloj godini, BH Telecom je, kako je istaknu-to tokom svečanosti, završio i projekt izgradnje sistema upravljanja kvalitetom (QMS), a od portala Posao.ba dodijeljena mu je nagrada “Najpoželjniji poslodavac u BiH” za 2008. godinu. BH Telecom je na svečanosti “Ponosni na partnere“ dodijelio priznanja poslov-

Kategorija: “Poslovni partneri”:

1. Opština Zenica2. JP BH Pošta Sarajevo3. Radio-televizija Federacije BiH4. Televizija Sarajevo5. „Avaz – roto press“

d.o.o. Sarajevo6. Opština Jajce7. Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru,8. Unicredit Bank d.d.

Mostar9. NLB Tuzlanska banka

d.d. Tuzla10. Raiffeisen Bank d.d.

Sarajevo11. Univerzitet u Sarajevu12. Opresa d.d.13. Zira d.o.o. Sarajevo14. Mibo Komunikacije

d.o.o. Sarajevo15. Iskratel Kranj d.o.o.

Kranj16. Unis telekom d.d. Mostar17. Hewlet Packard d.o.o.

Sarajevo18. Ericsson d.o.o. Sarajevo19. Nokia Siemens

Network d.o.o. Sarajevo20. Hermes Softlab d.o.o.

Sarajevo21. QSS d.o.o. Sarajevo22. Mobis electronic d.o.o.

Sarajevo23. Energoinvest Sue d.d.

Sarajevo24. Unatel d.o.o. Bihać25. SRMA d.o.o. Gračanica26. Telefongradnja d.o.o.

Sarajevo27. Elatec d.o.o. Tuzla28. ASA PVA d.o.o. Sarajevo29. Telenet d.o.o. Sarajevo30. Elektrodistribucija Sarajevo

Kategorija: “Projekti opštog društvenog značaja”:

1. Dino Merlin2. KK Bosna Asa BH Telecom3. Internacionalni teatarski festival MESS4. Halid Bešlić5. Sarajevska filharmonija6. SKPC Mejdan Tuzla7. Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu8. Klub skakača „Mostari“9. Turistička zajednica USK – 36. Internacionalna Una – regata10. Udruženje invalida BiH11. Asocijacija inovatora

Kategorija: “Predstavnici elektronskih i printanih medija”:

produkcija i koprodukcija

1) Naked TV - Vesna Beganović2) Imate pravo - Jadranko Katana 3) Društvo znanja - Mufid Memija

sponzorstva / sponzorski projekti

4) Aleksandar Hršum - PINK

medijsko praćenje

5) Senad Hadžifejzović6) Adi Hadžiarapović7) Darko Omeragić8) Rubina Čengić9) Zehrudin Isaković - Fena10) Vahid Ibrišimović - Tuzlanski list11) Mato Đaković

Otvaranje Telecom centaraOtvaranje Telecom centara

“Građanima Bihaća i okolnih mjesta otvaranje ovog Telecom centra značiti će mnogo veću dostupnost svih usluga BH Telecoma. To znači da će građanima biti omogućena kupovina široke palete naših usluga i to na jednom mjestu i po povoljnim cijenama” - rekao je, prilikom otvaranja, g. Rešidbegović.

Prisutnima se obratio i direktor Regional-ne direkcije Bihać, g. Mehmed Šehić, te zamjenik direktora Izvršne direkcije za investicije, g. Azem Branković.

“Prostor od 124 metara kvadratnih, mo-derno uređen, čija je rekonstrukcija i opremanje koštalo oko 130.000 KM, ko-ristit će se za kvalitetnije pružanje usluga korisnicima“, izjavio je Mehmed Šehić, direktor Regionalne direkcije Bihać.

BH Telecom je za svoje korisnike, pored otvaranja Telekom centra, nedavno pu-stio u rad i optički kabl koji Unsko-sanski kanton povezuje sa Travnikom i dalje sa Sarajevom, a u toku je testiranje radio-relejne veze između BiH i Slovenije. Za naredni period je planirano i spajanje op-

U samom centru grada, građanima Biha-ća na usluzi je još jedan moderni, pro-dajni, uslužni centar površine 124 m2. Ovo je petnaesti Telecom centar koji je otvoren u BiH, a uskoro će na području Unsko-sanskog kantona biti otvoren još jedan, i to u Sanskom Mostu U Bihaću je 27.05.2009. godine, u prisu-stvu brojnih zvanica i građana, svečano otvoren Telecom centar, u centru grada. Za građane Bihaća i okolnih mjesta, otva-ranje ovog centra značiće mnogo veću dostupnost svih usluga BH Telecoma. Telecom centar će, pored 143 prodajna mjesta na lokaciji Unsko-sanskog kan-tona, biti jedinstven prostor za kontakt informacije i prodaju mnogih atraktivnih proizvoda koji se nalaze u ponudi BH Te-lecoma.

Generalni direktor BH Telecoma, mr. Nedžad Rešidbegović, je na svečanosti priređenoj u tu čast, otvorio prvi Tele-com centar u Bihaću. Za ovu priliku za-poslenici Regionalne direkcije Bihać su se potrudili da organizuju bogat i sadrža-jan kulturno-umjetnički program.

tičkog kabla sa susjednom Hrvatskom, kod graničnog prelaza Izačić. Generalni direktor BH Telecoma istakao je da će se na području ovog Kantona realizirati još četiri projekta, zahvaljujući kojima će se pokrivenost ovog područja BH Telecomovim signalom i uslugama sigurno popraviti.

Otvaranjem ovog Telecom centra u Bi-haću BH Telecom nastavlja sa realiza-cijom plana pokrivenosti bosansko-her-cegovačkog prostora sa uslugama BH Telecoma.

Građani Bihaća će sada imati do-stupne brojne telekomunikacione usluge i servise kao i mogućnost kupovine svih mobilnih i fiksnih priključaka i telefonskih aparata, Internet priključaka, kartica i svih ostalih servisa i usluga fiksne, mo-bilne i paketske mreže, te usluga i proizvoda iz uslužnog i prodajnog asor-timana BH Telecoma.Povodom otvaranja Telecom centra, Bi-šćani su do 3. juna u ovom objektu, koji se nalazi na adresi Bosanska 5, usluge i proizvode mogli nabaviti po specijalnim, promotivnim, znatno povoljnijim cijena-ma.

U Bihaću otvoren petnaesti BH Telecom centar

Najčešće postavljana pitanja korisnika Najčešće postavljana pitanja korisnika

Opremu potrebnu za korištenje bežičnog Interneta obezbjeđuje korisnik i za istu ne obezbjeđujemo tehničku podršku. Na opremu koju isporučuje BH Telecom moguće je povezati dodatne mrežne uređaje raznih proizvođača mrežne opreme, pa shodno tome i mrežne uređaje koji se koriste ze primopredaju bežičnog signala.

Da li je moguće mobilnim telefonom uspostaviti konekciju sa bežičnim ADSL ruterom?

Ukoliko korisnik posjeduje mobilni uređaj koji ima mogućnost prijema bežičnog in-ternet signala, uz prethodno adekvatno podešavanje aparata može ostvariti inter-net pristup preko ADSL modema.

Kako je moguće preći na veći ili manji paket usluga BH Telecoma?

Svi zahtjevi za promjenom paketa us-luga BH Telecoma vrše se podnošenjem zahtjeva na šalterima BH Telecoma, a informacije o cijenama paketa usluga moguće je dobiti putem telefona 1424 ili na portalu BH Telecoma - www.bhtele-com.ba.

Šta je web hosting i kako se regis-trovati na tu uslugu?

Web hosting usluga je zapravo skup os-novnih web hosting paketa, linOS i win-OS, i dodatnih web hosting usluga. Osnovni paket uključuje određenu količinu server resursa (disk prostora, saobraćaja. domena, itd.). Nadogradnja osnovnog pa-keta vrši se zakupljivanjem dodatnih web hosting usluga. Npr. korisnik je zakupio linOS web hosting paket u koji je uključeno 100 MB. Ako mu disk prostora 100 MB nije dovoljno, može izvršiti zakupljivanje dodatnog disk prostora po potrebi. Zaku-pljeni disk prostor će biti evidentiran kao dodatna usluga na njegovom računu. Dakle, jedna od prednosti web hosting usluge BH Telecoma je u tome da, kada je korisniku potrebno još samo određenog resursa (npr. web prostora), nije potrebno da zakupi neki drugi skuplji paket, već

Kako se preko jednog ADSL modema (priključka) može korisiti konekcija za ADSL sa više računara?

Ovisno o načinu kofiguracije ADSL mo-dema moguće je istovremeno korištenje internet konekcije na više računara. BH Telecom svojim korisnicima daje na korištenje modeme koji rade u router i bridge modu rada. Svi modemi u sebi im-aju ugradjena četiri mrežna izlaza kojim se korisnicima nudi mogućnost da bez nabavke dodatne opreme (hub ili switch) mogu koristiti istovremeno Internet konekciju na četiri računara. Putem por-tala BH Telecoma korisnici mogu pronaći upustva o podešavanju modema u router modu rada za sve tipove modema koje je do sada BH Telecom isporučivao koris-nicima prilikom zasnivanja pretplatničkog odnosa.Ukoliko je korisnički modem podešen da radi u router modu rada svi računari spojeni na modem moći će koristiti inter-net konekciju bez dodatnih podešavanja na računarima. Na ovaj način maksimalan broj računara je limitiran brojem mrežnih izlaza na modemu (4), a povećanje broja računara postiže se dodavanjem mrežne opreme (hub ili switch) koju korisnik obezbjeđuje.Pristup Internetu putem modema koji je podešen u bridge modu rada omogućen je istovremeno samo sa jednog računara. Na korisnički zahtjev (pozivom na 1422 i slanje zahtjeva sa portala BH Teleco-ma) broj istovremenih sesija po jednom username-u je moguće povećati do četiri istovremene sesije. Ukoliko modem ima 4 izlaza na svaki od njih se može spojiti po jedan računar i sa svakog računara se može ostvariti konekcija koristeći user-name i password.Prilikom priključenja većeg broja računara, treba uzeti u obzir paket usluga ADSL-a odnosno propusnost (brzinu) konekcije, i shodno tome optimalno koristiti resurse i tako spriječiti pojavu nefunkcionalnosti i usporenosti pristupa Internetu.

Kako je moguće uspostaviti bežični pristup na ADSL konekciju?

Free Zone su:- BIHnet news server- svi BIHnet game serveri- pristup portalu BH Telecoma- korištenje BIHnet ADSL komunikatora (sa svim njegovim funkcijama, npr. chat)- određeni radio i TV programi- pristup tematskim web stranicama BH Telecoma (npr. www.ga.com.ba i sl.).U BIHnet Free Zoni je nemoguć pristup servisima: - BIHnet Email, - BIHnet Hosting, - BIHnet Tucows, - BIHLive portalu, - Vanjskim servisima i web stranicama.Detaljna uputstva kako instalirati BiHNet Komunikator se nalaze na Web portalu BH Telecoma i mogu se downlodovati be-splatno za sve korisnike BH Telecomove usluge ADSL. Sve dodatne informacije se mogu dobiti pozivom na telefon 1422 ili 1424 - podrška korisnicima.

Šta su news serveri i kako ih instali-rati i konfigurisati?

News server (Usenet) je Internet servis za razmjenu poruka, koji omogućava velikom broju korisnika Interneta da raspravlja, ko-municira i diskutuje putem konferencija. Konferencije su organizovane po temama i dijele se na tzv. grupe. Poruke, slične e-mail porukama, razmjenjuju se unutar grupa i korisnici news servisa poruke šalju posebnim programima za čitanje i slanje news poruka (eng. NEWS READER). Poruke se dalje razmjenjuju NNTP pro-tokolom (Network News Transfer Pro-tocol) između news servera tako da je moguće učestvovati u diskusijama sa korisnicima Interneta u čitavom svijetu. Najveća mreža news servera u svijetu zove se USENET. Grupe na serverima mogu biti moderirane i standardne. Kod moderiranih grupa, po-ruke prvo stižu e-mail-om moderatoru te grupe koji odlučuje hoće li ta poruka biti postavljena u grupu ili ne. Kod standard-nih grupa, što je češći slučaj, poruka se odmah pojavljuje u grupi. Pristup korisnika BIHnet news serveruPristup news serveru ostvaruje se pomoću programa za čitanje news poruka (eng. NEWS READER). Većina takvih progra-

samo taj resurs, a i dalje plaća pretplatu za isti osnovni paket (LinOS ili WinOS), plus cijenu dokupljenog resursa.Osnovna razlika između LinOS i WinOS paketa je u sistemskoj platformi u mreži BH Telecoma, a to je bitno za osobe koje razvijaju web aplikacije koje će se pohran-iti na hosting. LinOS paketi su instalirani na Linux operativnom sistemu sa Apache web serverom, a WinOS paketi na Mi-crosoft operativnom sistemu sa IIS web serverom. Da bi postalo korisnik ove usluge, potreb-no je da se podnese zahtjev za aktiviranje web hosting usluge na nekom od proda-jnih mjesta BH Telecoma. Korisnik ima mogućnost da web hosting dokupi kao dodatnu uslugu na već postojeći račun, ili kao osnovnu uslugu na posebnom računu (pogodno za korisnike koji ne koriste neki paket usluge za konekciju putem BH Telecoma, ali žele uslugu hostinga BH Telecoma).Prilikom podnošenja zahtjeva korisnik tre-ba inicijalno odabrati jedan od dva osnov-na paketa, linOS ili winOS, dok se aktivi-ranje dodatnih web hosting usluga može izvršiti samostalno putem Control panela. Jedino u slučaju dokupa mail adresa na korisničkoj domeni, potrebno je da koris-nik preda zahtjev na šalterskom mjestu.Pod dodatnim uslugama podrazumjeva-ju se: Dodatni saobraćaj, Domene, Prekoračenja, Baze podataka i one se posebno tarifiraju. Specifikacije usluge i odgovarajuće cijene osnovnih paketa i dodatnih usluga se mogu pronaći u up-utstvima i u cjenovniku BH Telecoma, na web portalu.

Šta je Free Zona, koji su sadržaji dostupni u Free Zoni, i kako instali-rati BiHnet komunikator?

BIHnet Free Zona je specijalna zona pristupa odgovarajućim sadržajima i servi-sima (muzika, mrežne igrice i sl.) za ADSL korisnike BH Telecoma. Pristup sadržajima i servisima putem BIH-net Free Zona je bez tarifiranja saobraćaja i limitiranja prometa.BIHnet je obezbjedio i BIHnet Komunika-tor ADSL, program za jednostavniji pristup i korištenje BIHnet Free Zone. Servisi koji se mogu koristiti putem BIHnet

Odgovori na pitanja ADSL korisnikaKako se može doći do cjenovnika usluga BH Telecoma i dobiti infor-macije o dostupnosti priključka za ADSL?

Cjenovnik usluga BH Tele-coma nalazi se na Web Portalu BH Telecoma, a pozivom na brojeve 1444 i 1424, te posjetom proda-jnim mjestima BH Tele-coma mogu se također saznati informacije o cije-nama usluga BH LINE.Dostupnost ADSL-a je moguće saznati pozivom na broj telefona 1424 ili posjetom Web Portalu na kojem postoji virtuelna mapa dostupnosti, na web adresi http://www.bhtele-com.ba/portaladsldostup-nost.html

Kako je moguće provjer-iti kada će se realizo-vati zahtjev za ADSL priključak?

Korisnik pozivom na broj telefona 1444 može saznati u kojoj fazi obrade se nalazi njegov zahtjev za realizaciju ADSL usluge, što znači da mu operater na Help Desku, na osnovu broja naloga i uvidom u tehničku bazu, može reći da li je nalog otvoren.

Da li je moguće izvršiti promjenu korisničkih podataka putem Intern-eta ?

Sva promjena korisničkih podataka se vrši podnošenjem zahtjeva na šalterima BH Telecoma.Promjene password-a (lozinke) se mogu vršiti pozivom na brojeve 1424 ili na Web Portalu BH Tele-coma.

Na koji način je moguće izvršiti preseljenje priključka ADSL-a na drugu lokaciju?

Preseljenje priključka za ADSL korisnici mogu zatražiti podnošenjem zahtjeva na šaltere BH Telecoma ili putem por-tala BH Telecoma - www.bhtelecom.ba. Nakon logiranja na portalu BH Telecoma sa korisničkim username-om i pass-word-om, potrebno je pronaći „ADSL G Con-trol Panel”, putem kojeg se može navesti nova adresa na koju se želi izvršiti traženo pre-seljnje uz mogućnost odabira drugog grada i mogućnost unosa novog broja telefona na koji se žali premjestiti ADSL priključak. Preseljenje priključka na drugu adresu se naplaćuje jednokratno, a prema trenutno važećem cjen-ovniku.

Na koji način je moguće promijeniti paket us-luge za ADSL?

Promjenu paketa ADSL konekcije korisnici mogu zatražiti podnošenjem zahtjeva na nekom od šaltera BH Telecoma. Je-dino u slučaju promjene paketa u tarifnom mod-elu G korisnici imaju mogućnost da podnesu zahtjev putem portala BH Telecoma, npr. da podnesu zahtjev za promjenu paketa ADSL konekcije sa 1G na 5G i/ili 15G. Ove promjene se vrše putem ADSL G Control Panel-a na por-talu BH Telecoma.

Piše:Elvidin Kovač

Najčešće postavljana pitanja korisnika

ispoštovani standardi, a što uzrokuje poja-vu da DNS serveri na Internet mreži pov-remeno dobijaju nekorektne informacije o domeni.Detaljnije informacije o ovoj problematici korisnik može dobiti putem službe Help Desk - 1422, čije će osoblje po potrebi spojiti korisnika sa DNS administratorom.

Korisnik je zakupio paket konekcije putem mreže BH Telecoma sa jed-nom ili više statičkih IP adresa. Na jednoj od njih je instalirao mail serv-er, ali određeni mail serveri na Inter-netu mu odbijaju mailove.

Jedan od razloga zašto se mail poruke sa nekog mail servera odbijaju može bit taj da za IP adresu na kojem je instaliran mail server nije kreiran tzv. „reverzni DNS zapis“, koji se u specifikacijama najčešće naziva „PTR record“. Ukoliko je korisnik instalirao mail server na IP adresu koju je zakupio od BH Telecoma, može se obrati-ti osoblju BH Telecoma za kreiranje rever-znog zapisa, obzirom da je po Internet standardima BH Telecoma, kao davalac Internet usluga koji je prodao IP adresu dužan da kreira reverzni DNS zapis.Detaljnije informacije o ovoj problematici korisnik može dobiti putem službe Help Desk - 1422, čije će osoblje po potrebi spojiti korisnika sa DNS administratorom.

Korisnik je promijenio lokaciju svoje domene i pripadajućeg sadržaja na drugi hosting (drugu IP adresu), kada će se web stranica moći vidjeti putem mreže BH Telecoma?

Obzirom da svaki DNS server ima svoju privremenu bazu znanja, tzv. DNS keš (DNS cache), potrebno je da istekne određeno vrijeme nakon kojeg će se DNS serveru BH Telecoma dostaviti nove infor-macije o domeni. To vrijeme se podešava u parametrima korisničke domene, tako da osoblje BH Telecoma ne može imati uticaj na to vrijeme, osim ukoliko se koris-nik obrati molbom za „ručno osvježavanje“ informacija o domeni u DNS kešu.Detaljnije informacije o ovoj problematici korisnik može dobiti putem službe Help Desk - 1422, čije će osoblje po potrebi spojiti korisnika sa DNS administratorom.

ma su besplatni a najpoznatiji su: Microsoft Outlook Express, Netscape Messenger, Gravity, Agent itd. Microsoft Outlook Express i Netscape Messenger su programi koji dolaze u pa-ketu Microsoft Internet Explorer, odnosno Netscape Communicator i oba služe kako za news tako i za e-mail poruke. Većina korisnika Interneta koristi već neke od ovih programa za e-mail, koje je potrebno do-datno podesiti za rad sa news serverom. Svaki od ovih programa za rad sa BIHnet news serverom treba slijedeće podatke: - adresa news servera : news.bih.net.ba - TCP port: 119 (standard) - autorizacija: nije potrebna - ograničenje: korisnici BIHnet-a koji pristupaju preko BIHnet-ovih modemskih ulaza mogu čitati i slati poruke u sve grupe bez ograničenja. Ostali korisnici imaju određene restrikcije. Korisnici koji BIHnet news serveru prilaze sa drugih BA dom-ena, kao i BIHnet veliki korisnici, mogu čitati i slati poruke u BIH (lokalne) grupe dok je u ostale grupe dozvoljeno samo čitanje ali ne i slanje poruka, osim ukoliko to nije odobreno posebnim dogovorom. Svi ostali korisnici imaju pravo čitanja i slanja samo u BIH lokalne grupe, dok je čitanje i slanje ostalih grupa zabranjeno.

Zašto se web stranica korisnika ne može otvoriti kada je konektovan na Internet putem BH Telecoma?

Jedan od razloga zašto se web stranica nekog Internet korisnika ne može otvoriti kada se konektuje putem mreže BH Tele-coma, može biti u sistemu DNS-a BH Telecoma, tačnije da DNS serveri BH Telecoma nemaju u svojoj bazi znanja korektnu informaciju o domeni za koju je prijavljen problem. Razloga za to je više, a najčešći su:- DNS server BH Telecoma ne može da komunicira sa DNS serverom na kojem je pohranjena posmatrana domena, a zbog mrežnog problema tj. gubljenja podataka (IP paketa) između ovih DNS servera. Usljed ovoga, DNS server na kojem je pohranjena domena nije u stanju da DNS serveru BH Telecoma dostavi validnu in-formaciju,- Posmatrana domena nije korektno kon-figurisana, tj. pri njenom kreiranju nisu

Kako je moguće dobiti detaljan izvještaj o ost-varenim konekcijama i /ili podnijeti zahtjev za re-klamaciju zbog sumnje u ispravnost računa radi moguće zloupotrebe?

Uvid u detaljni izvještaj o ostvarenim konekcijama svaki korisnik može dobiti ako dođe na šaltere BH Telecoma i podnese žalbu na račun. Uvidom u stan-je ostvarenih konekcija, moguće je vidjeti vrijeme kada je konekcija počela, vrijeme kada je ista konekcija završena, MAC adresu uređaja sa koje je ona napravljena, te koliko je saobraćaja ostvareno. Na osnovu tih podataka može se vidjeti da li se radi o zloupotrebi ili ne.Takođe, za dial-up i ADSL G pakete usluga, moguće je nakon logiranja na web portalu BH Telecoma na jednostavan način dobiti uvid u ostvarene konekci-je za tekući i prethodni mjesec. Za ADSL korisni-ke, u tabelarnoj formi se za svaku ostvarenu konekciju prikazuje datum, količina prenesenih podataka i cijena svake ostvarene konekcije. U formi grafiko-na se može prikazati dnev-na potrošnja saobraćaja.Za dial-up korisnike, za svaku konekciju se prika-zuje datum, vrijeme tra-janja, cijena konekcije i broj telefona sa kojeg je konekcija ostvarena.

18

Ponuda mobilnih telefona

19

Ponuda mobilnih telefona

20 21

22 23

Ponuda fiksnih telefona

Korištenje ove usluge se ne naplaćuje. Da bi se aktivirala usluga potrebno je podnijeti zahtjev za dodjelu kategorije (besplatno).

Aktiviranje / Deaktiviranje usluge prosljeđivanja poziva se vrši na slijedeći način:

Bezuslovno preusmjerenje

Podignite slušalicu i unesite kod za:

- aktiviranje: pretplatnički broj .

- provjera: .

- deaktiviranje: .

Preusmjerenje u slučaju nejavljanja

Podignite slušalicu i unesite kod za:

- aktiviranje: pretplatnički broj .

- provjera: .

- deaktiviranje: .

Preusmjerenje u slučaju zauzeća

Podignite slušalicu i unesite kod za:

- aktiviranje: pretplatnički broj .

- provjera: .

- deaktiviranje: .

Veza bez biranja

Ukoliko pretplatnik ima ovu uslugu, može uspostaviti vezu sa prethodno definisanim sugovornikom samo podizanjem telefonske slušalice. Ukoliko pretplatnik podigne telefonsku slušalicu i ne bira nikakav telefonski broj duže

Usluge omogućene uz posjedovanje analognog priključka

Savremene IT tehnologije i instalacija digitalnih centrala omogućile su enorman napredak tako da putem telefonskog priključka možete telefonirati, slati fax, pristupati Internetu. Telefonski priključak ostvariv je u klasičnoj (analognoj) i digitalnoj (ISDN) varijanti.Klasičnim (analognim) telefonskim priključkom omogućena je komunikacija kojom u jednom trenutku savladavamo velike prostorne udaljenosti, obavljamo poslovne aktivnosti, zabavljamo se, učimo, itd.Analogni telefonski priključak pruža mogućnost osnovnih i dodatnih usluga. Osnovna usluga klasičnog telefonskog fiksnog priključka je uspostava telefonskog poziva.Pored klasične uspostave poziva, sa telefonskim priključkom BH Telecoma imate mogućnost korištenja niza dodatnih usluga.

Pretplata na dodatne usluge se može izvršiti na slijedeće načine: - popunjavanjem zahtjeva i njegovom predajom na šalter BH Telecoma,- besplatnim pozivom na broj 1444 sa telefona za koji želite uslugu, i saopštavanjem potrebnih podataka. Dodatne usluge na fiksnom telefonskom priključku

Prosljeđivanje poziva

Ova usluga omogućava da pretplatnik preusmjeri svoje pozive na neki drugi telefon. Postoje tri vrste preusmjerenja:

Bezuslovno - svi pozivi se preusmjeravaju na definisani telefonski broj;

Na nejavljanje - pozivi se preusmjeravaju ukoliko se pozvani pretplatnik ne javi;

Na zauzeće - pozivi se preusmjeravaju ukoliko je birani pretplatnik zauzet.

Dodatne usluge zakorisnike fiksne mreže

Nove usluge

Ukoliko je pretplatnička linija zauzeta, sa ovom uslugom se kreira red čekanja. To znači da svaki pozivalac koji bira pretplatnikov broj umjesto tona zauzeća dobiva poruku «Ostanite na liniji - veza će se ostvariti». Kada pretplatnik završi razgovor, prosljeđuje mu se prvi poziv iz reda čekanja Aktiviranje / Deaktiviranje usluge skraćenog biranja vrši se na slijedeći način:

Podignite slušalicu i unesite kod za:

- aktiviranje: skraćeni broj pretplatnički broj

- provjera: skraćeni broj

- deaktiviranje: skraćeni broj

- Korištenje usluge

Provjerite da li ima brojeva u listi, podignite slušalicu i unesite kod:

Odsutan pretplatnik

Kada pretplatnik aktivira ovu uslugu, svi pozivi prema njegovom telefonskom broju se usmjeravaju na govornu poruku «Pretplatnik je odsutan«.

Aktiviranje / Deaktiviranje usluge odsutan pretplatnik vrši se na slijedeći način:

Podignite slušalicu i unesite kod za:

- aktiviranje:

- provjera:

- deaktiviranje:

Kompletiranje poziva u slučaju zauzeća

Ukoliko pretplatnik poziva telefonski broj drugog pretplatnika koji je zauzet ili se ne javlja, nakon aktiviranja usluge

od pet sekundi, centrala automatski uspostavlja vezu sa prethodno definisanim sugovornikom.

Aktiviranje / Deaktiviranje usluge veza bez biranja vrši se na slijedeći način:

Podignite slušalicu i unesite kod za:

- aktiviranje:

pretplatnički broj .

- provjera:

pretplatnički broj ili .

- deaktiviranje:

.

Čekanje u redu

Ukoliko je pretplatnička linija zauzeta, sa ovom uslugom se kreira red čekanja. To znači da svaki pozivalac koji bira pretplatnikov broj umjesto tona zauzeća dobiva poruku: "Ostanite na liniji - veza će se ostvariti". Kada pretplatnik završi razgovor, prosljeđuje mu se prvi poziv iz reda čekanja. Aktiviranje / Deaktiviranje usluge čekanje u redu vrši se na slijedeći način:

Podignite slušalicu i unesite kod za:

- aktiviranje:

- provjera:

- deaktiviranje:

Skraćeno biranje

Pretplatnik sa ovom uslugom može brojeve koje često zove zamijeniti dvocifrenim brojevima i na taj način znatno skratiti proceduru biranja broja. Biranje skraćenog broja se vrši tako što se pritisne **, a zatim dvocifreni broj dodijeljen punom broju.

Nove usluge

24 25

- Prezentacija broja pozivaoca

Ovom uslugom pretplatnik dobiva mogućnost prikaza broja pozivaoca. Da bi mogao dobiti ovu uslugu, pretplatnik mora imati odgovarajući uređaj za prikaz broja. Postoje dvije vrste uređaja za prikaz broja: DTMF i FSK. Usluga se aktivira samo jednom, i to od strane operatera na centrali.

- Poziv na čekanju

Ova usluga omogućava da pretplatnik, koji je u trenutku poziva zauzet, bude obaviješten odgovarajućim tonom u slušalici da neki drugi pretplatnik pokušava s njim da stupi u vezu. Nakon obavještenja, korisnik se može naizmjenično prebacivati iz jedne veze u drugu ili prekinuti vezu sa bilo kojim od ova dva sagovornika.

U slučaju da pretplatnik sa ovom uslugom primi drugi poziv tokom razgovora, ima slijedeće mogućnosti:

Ignorisati poziv. U tom slučaju će nakon 30 sekundi pozivalac biti odbijen. Isti efekat se dobija ako pretplatnik kratko pritisne viljušku telefonskog aparata (ili tipku Flash na aparatu), a zatim broj na tastaturi telefona.

Prvu vezu staviti na čekanje i preći na razgovor sa drugim pozivaocem. Ovo se postiže kratkim pritiskom na viljušku telefonskog aparata (ili tipke Flash na aparatu), i pritiskom na broj na tastaturi aparata. Ponavljanjem ove procedure se veza ponovo prebacuje na prvog pozivaoca.

Na taj način se veza može naizmjenično prebacivati između pozivaoca.

Prekinuti vezu sa jednim od pozivaoca. Ovo se postiže kratkim pritiskom na viljušku telefonskog aparata (ili tipke Flash na aparatu), i pritiskom na broj .

Aktiviranje / Deaktiviranje usluge poziv na čekanju se vrši na slijedeći način:

Aktiviranje - Podignite slušalicu i unesite kod

.

Provjera - Podignite slušalicu i unesite kod

.

Deaktiviranje - Podignite slušalicu i unesite kod

.

- Poziv u određeno vrijeme

Korisnik može naručiti poziv u određeno vrijeme, tako da je vrijeme naručivanja najmanje 5 minuta a najviše 24 sata unaprijed. Prilikom naručivanja poziva potrebno je specificirati sate i minute kao dvocifrene brojeve (tj. u formatu hh za sate i mm za minute). Pretplatnička procedura se razlikuje za pretplatnike sa tonskim i za pretplatnike sa dekadskim biranjem. Aktiviranje / Deaktiviranje usluge poziva u određeno vrijeme vrši se na slijedeći način:

Podignite slušalicu i unesite kod za:

Nove usluge

26

sagovornikom, pretplatnik može vršiti prebacivanje veze od jednog do drugog sagovornika, kao i prekinuti vezu sa bilo kojim od sagovornika. Nakon uspostave veze sa drugim sugovornikom, pretplatnik ima na raspolaganju slijedeće opcije:

Prekinuti vezu sa sugovornikom sa kojim razgovara i prebaciti se na vezu sa preostalim sugovornikom. Ovo se ostvaruje kratkim pritiskom na viljušku aparata (nakon čega se dobije ton slobodnog biranja) i pritiskom na broj

.

Prebaciti vezu sa jednog sugovornika na drugog. Ovo se ostvaruje kratkim pritiskom na viljušku aparata (nakon čega se dobije ton slobodnog biranja) i pritiskom na broj . Pri tome se neaktivna veza stavlja na čekanje. Uzastopnim ponavljanjem ove procedure, naizmjenično se ostvaruje govorna veza sa oba sugovornika.

Ponavljanje zadnjeg biranog broja

Ova usluga pretplatniku omogućava ponovno biranje zadnjeg biranog broja pritiskom na tipku telefonskog aparata. Korištenje ove usluge se ne naplaćuje.

Zabrana odlaznih poziva

Pretplatnik može dobiti mogućnost zabrane pozivanja međumjesnih, međunarodnih, te poziva prema mobilnoj mreži i uslugama posebne tarife. Usluga može biti aktivirana ili od strane operatera na centrali ili od strane samog pretplatnika. Aktiviranje / Deaktiviranje usluge zabrane odlaznih poziva vrši se na slijedeći način:

Podignite slušalicu i unesite kod za:

- aktiviranje: šifra ,

- provjera: šifra ,

- deaktiviranje: šifra .

će centrala sama uspostaviti vezu na sledeći način: Ako je birani pretplatnik zauzet, veza se uspostavlja odmah nakon što birani pretplatnik raskine svoju vezu (pozivaocu i pozivanom zvoni telefon); Ako je birani pretplatnik odsutan (ne javlja se) onda će se veza automatski uspostaviti nakon što pozivani pretplatnik prvi put podigne i spusti slušalicu.

Aktiviranje / Deaktiviranje usluge kompletiranja poziva u slučaju zauzeća vrši se na slijedeći način:

- Aktiviranje - kratak pritisak na viljušku aparata i ili .

- Provjera: pretplatnički broj ili .

- Deaktiviranje: pretplatnički broj ili .

Ne uznemiravaj pretplatnika

Pretplatnik će ovu uslugu aktivirati ako ne želi prihvatiti nikakve telefonske pozive. Kada se ova usluga aktivira, svi pozivi prema pretplatniku se usmjeravaju na odgovarajuću govornu poruku.

Aktiviranje / Deaktiviranje usluge ne uznemiravaj pretplatnika vrši se na slijedeći način:

Podignite slušalicu i unesite kod za:

- aktiviranje: .

- provjera: .

- deaktiviranje: .

Povratni upit

Ukoliko pretplatnik razgovara sa sugovornikom i želi uspostaviti vezu sa još jednim sugovornikom, kratkim pritiskom viljuške aparata dobiva signal slobodnog biranja, nakon čega može birati telefonski broj drugog sugovornika. Nakon uspostavljanja veze sa drugim

- aktiviranje tonskog biranja:

,

- aktiviranje dekadnog biranja:

,

- provjera tonskog biranja:

,

- provjera dekadnog biranja:

,

- deaktiviranje tonskog biranja:

,

- deaktiviranje dekadnog biranja :

.

- Izdavanje listinga pozivanih brojeva

Ova usluga pretplatniku omogućava dobivanje listinga sa svim brojevima koje je zvao, vremenom pozivanja i dužinom trajanja veze. U listing su uključeni svi lokalni, međumjesni, međunarodni pozivi, te pozivi prema GSM mreži i uslugama posebne tarife (brojevi koji počinju sa 090, 092, 094).

Listing se može dobiti u štampanoj formi na adresu korisnika i putem e-maila, redovno sa najavom i retroaktivno /do tri mjeseca/. Zahtjev za listing se podnosi na šalteru BH Telecoma. Usluga se ne naplaćuje.

28

Brži, fleksibilniji, jeftiniji paketi za prijenos podataka!

Od 01.6.2009. godine, svi pretplatnici i Ultra korisnici BH Mobile mreže moći će koristiti uslugu širokopojasnog pristupa Internetu bežičnim ili mobilnim putem.

Uvođenjem ove usluge korisnicima se omogućava pristup Internetu brzinom do 7,2 Mbit/s u downloadu, te do 1,4 Mbit/s u uploadu. Mobilni broadband dostupan je svim postpaid i prepaid korisnicima BH Mobile mreže koji posjeduju mobilni telefon, odnosno drugi prenosivi uređaj koji podržava usluge treće generacije. U ponudi BH Telecoma nalaze se novi paketi za prijenos podataka jeftiniji 15 - 85% u odnosu na prethodne. mSurf paketi koriste se kao dodatni paketi uz govorne tarifne modele i omogućavaju jednostavan i fleksibilan pristup Internetu. „mInternet“ paketi usluga namijenjeni su prvenstveno korisnicima prijenosnih računala s PCMCIA karticom ili USB modemom. Ovi paketi uključuju izdavanje zasebne SIM kartice na kojoj je onemogućen govorni saobraćaj i namijenjeni su isključivo za prijenos podataka putem tehnologija prijenosa GPRS, EDGE, UMTS, HSPA, SMS i CSD.

Nove usluge Nove usluge

mInternet Paketi usluga i USB modemi

29

Novi korisnici, koji nisu registrovani za GPRS pristup Internetu, trebaju se registrirati pozivom na 1444 za postpaid ili slanjem SMS poruke na broj 061 11 00 sa ključnom riječi PRIJAVA u tekstu poruke za prepaid.

USB modem se koristi u kombinaciji sa laptopom ili računarom. U USB modem se ubacuje SIM kartica koja mora imati aktiviran pristup internetu.

USB modem takođe sadrži aplikaciju koja se koristi za povezivanje na mrežu. Pokretanjem aplikacije i odabirom opcije za povezivanje u jednom koraku se vrši povezivanje na Internet.

Važno je napomenuti, da bi koristili 3G mrežu, potrebno je da se na uređajima ručno/manuelno odabere 3G mreža.

Mobilni brzi internet dostupan je svim postpaid i prepaid korisnicima BH Mobile mreže.

Informacije o cijenama mobilnog interneta mogu se naći na slijedećem linku:

http://www.bhtelecom.ba/portalnovost +M5e2371abe5a.html

Mobilni brzi internet

UMTS/HSxPA tehnologije pripadaju naprednoj trećoj generaciji mobilnih mreža koje omogućavaju mobilni brzi Internet.

Uporedne brzine prenosa podataka preko postojećih (GPRS, EDGE) i nove tehnologije su prikazane u narednoj tabeli.

Da bi se koristio brzi mobilni internet potrebno je imati jedan od slijedećih uređaja:

• mobilni telefon 3G (za mSurf pakete)• USB modem ili PCMCIA karticu za 3G (za mInternet pakete)

Mobilni telefoni 3G i USB modemi se nalaze u ponudi BH Telecoma.

Brzi pristup internetu pomoću telefona 3G se ostvaruje identično kao i pristup Internetu preko postojeće GPRS/EDGE mreže. Odabirom 3G mreže korisnici će automatski ostvarivati veće brzine pristupa internetu, bez dodatnih aktivacija usluge, ukoliko su se ranije registrirali za GPRS pristup i ako se nalaze na području pokrivanja 3G mreže.

Nove usluge 3G mreže BH TelecomaPiše:mr. Nihad Borovina

Nove usluge Nove usluge

izdaje zahtjev za servisnim informacija-ma koje se baziraju na njegovoj poziciji. Tipičan primjer za “pull” servise je reali-zacija zahtjeva mobilnog korisnika za dobijanjem lokalne vremenske prognoze. Drugu kategoriju LBS čine “push” servisi, koji se od “pull” servisa razlikuju po tome što zahtjev za podacima o geografskoj lokaciji mobilnog terminala tehnički dola-zi od davaoce usluge. Tipičan primjer za “push” servise je automatsko periodično generisanje lokalne vremenske prognoze koju davalac usluge šalje mobilnom kori-sniku pretplaćenom na dati servis. Treću kategoriju LBS čine “tracking” servisi koji omogućavaju permanetno praćenje pozi-cije mobilnog terminala (osobe, jednog ili više vozila). Tipičan primjer za “tracking” servise je dispečerski sistem za evidenci-ju trenutne pozicije transportnih vozila koji se nalaze na radnom zadatku. Bez obzira na tip LBS, odnosno na en-titet koji generiše zahtjev za podacima o geografskoj lokaciji mobilnog ter-minala, zahtjev se realizuje isključivo ukoliko za to postoji eksplicitna dozvo-la odgovarajućeg mobilnog korisnika.Različite LBS usluge imaju različite za-htjeve za tačnost lociranja, što zahtijeva mogućnost upotrebe različitih tehnologija lociranja. Pri tome su metode lociranja sa visokom tačnošću obično skuplje za uvo-đenje, te zahtijevaju promjene u mreži, promjene unutarnjeg dizajna mobilnih ter-minala ili oboje.

Uvođenje LBS usluge u ponudu BH Telecoma BH Telecom je prvi bosansko-hercegovač-ki operator koji je svojim korisnicima po-nudio naprednu LBS uslugu. U skladu sa Vizijom i Misijom naše kompanije, opredi-jelili smo se da svim korisnicima pružamo usluge iz domena djelatnosti kompanije, najbolje što naši kapaciteti omogućavaju, a kao jedan od posebnih ciljeva je i razvoj servisne platforme za pružanje usluga dodatne vrijednosti i usluga treće strane (Internet, poruke, e-commerce, lokacijski bazirane servise, IPTV i druge). Prva faza LBS servisa je realizovana uslu-gom pod imenom „mTu sam“!

Mobilne komunikacije koriste već odav-no sofisticirane terminale (mobitele) koji su prepoznati kao najpersonalniji uređaji koje trenutno čovječanstvo koristi, a kon-stantne inovacije i dodatne mogućnosti koje mobilini uređaji dobijaju, dodatno ih potvrđuju na toj poziciji. Sama priroda mobilnih komunikacija je zasnovana na poznavanju geografske lokacije korisni-ka. Procjenjuje se da je više od 60% svih informacija, koje mobilni korisnici koriste na neki način, povezano sa geografskom informacijom. U skladu s tim, kombinira-njem geografske informacije i mobilnosti korisničkih usluga, može se značajno povećati njihova korisnost i vrijednost za krajnjeg korisnika. Opšteprihvaćeni međunarodni naziv za tip servisa prisutnih u sistemima mobilne telefonije koji kao osnovnu informaciju ko-riste geografsku lokaciju mobilnih termi-nala je Location Based Services (u daljem tekstu LBS). Funkcionalnost mobilnih terminala jedan je od glavnih uslova za ostvarenje uspješ-nosti LBS usluga. LBS usluge su općeni-to prilično zahtjevne za mobilne termina-le, na primjer zahtijevajući zaslone visoke rezolucije u boji za prikaz sadržaja poput mapa. Glavni pokretači razvoja LBS uslu-ga postoje već danas: zasloni u boji viso-ke rezolucije, odgovarajuća programska podrška, 3G mreže, prikladna unutarnja memorija, snaga baterije i preglednici sa-držaja.Podaci o poziciji mobilnog korisnika sami po sebi nisu dovoljni za pružanje atraktiv-nog servisa ali mogu poslužiti kao osno-va za pružanje najraznovrsnijih sadržaja kao što su lokalne informacije, navigacija, lociranje osoba i predmeta, organizacija nagradnih igara i glasanja ili menadžment flote teretnih vozila, itd. Na evropskom tržištu najznačajniji rast imaju LBS navi-gacijski servisi, zatim slijede informativni servis, dok je zabava tek na predzadnjem mjestu. Moguće je razlikovati tri osnovna tipa LBS prema tome koji entitet generiše zahjtev za podacima o geografskoj lokaciji mobil-nog terminala. Prvu kategoriju LBS čine “pull” servisi gdje mobilni korisnik lično

Novo u BH Telecomu - servisi sa informacijom o lokaciji korisnika

ma, kao i podaci o dodatnim i izbrisanim korisnicima sa korisničkih listi pod-aplika-cije „Gdje si“.

Kako koristiti uslugu? Usluga je automatski omogućena svim korisnicima BH Mobile mreže. Usluga se realizuje na principu:• Kada korisnik A želi locirati korisnika B (ili više njih), sistem obavještava korisnika B (ili više njih) da ga korisnik A želi loci-rati.• Korisnik B mora dati dozvolu da ga ser-vis locira i da tu informaciju proslijedi ko-risniku A.

Korisnik u svakom trenutku može odobri-ti lociranje od nekog broja ili više njih ili blokirati zahtjeve od nekog broja ili više njih putem WEB/WAP portala ili SMS po-rukom.Usluga omogućava slanje jednokratnog upita za lociranje.Takođe, omogućava slanje svoje ili bilo koje druge lokacije u BiH, drugim BH Mo-bile korisnicima.

Zahtjev za lociranjem ostvaruje se na dva načina: - putem SMS poruke Zahtjev za lociranjem putem SMS poruke omogućen je korisnicima jednostavnim slanjem SMS poruke na broj 061 1135 u koju upisuje GDJE razmak broj ko-risnika kojeg želi locirati (npr. „GDJE 061123456“). Korisnik u povratnoj SMS poruci dobiva rezultate lociranja korisnika.U slučaju da korisnik želi dobiti i oznaku na mapi gdje se korisnik nalazi, jedno-stavnim slanjem SMS poruke na broj 061 1135 sa sadržajem: „GDJE razmak broj telefona korisnika kojeg želi locirati razmak MMS“ korisnik u povratnoj MMS poruci dobiva rezultat lociranja korisnika.

Od 15. aprila 2009. godine počela je tes-tna faza usluge „mTu sam“ u trajanju od 60 dana za sve prepaid i postpaid korisni-ke BH Mobile mreže.„mTu sam“ je lokacijski bazirani servis koji omogućava korisnicima da na osnovu njegovog broja telefona pronađu lokaciju drugog korisnika, kao i da svoju lokaciju pošalju drugim korisnicima.Korisnički interfejsi, odnosno kanali pri-stupa koje ova usluga podržava su:

• Web interfejs,• Wap interfejs,• SMS interfejs,• MMS interfejs.

Usluga „mTu sam“ je podijeljena na slije-deće cjeline koje korisnici mogu koristiti: • Moje postavke (My Settings) – pod-aplikacija koja omogućava korisniku da podesi postavke za ovaj servis (privat-nost, grupe...)• Ja sam tu! (I Am Here!) – pod-aplika-cija koja omogućava osvježavanje i slanje sopstvene lokacije drugim korisnicima• Gdje si? (Where Are You?) – pod-apli-kacija koja služi za formiranje grupa ko-risnika za lociranje, te lociranje jednog ili više korisnika• Vidimo se... (See You...) – pod-apli-kacija koja služi za određivanje bilo koje lokacije i njeno proslijeđivanje drugim ko-risnicima• Nađi lokaciju... (Find Location...) – pod-aplikacija sa integrisanom vektori-ziranom mapom Bosne i Hercegovine omjera 1:25 000, koja korisniku omogu-ćava pridruživanje mape sa aplikacijama za lociranje i pretraživanje raznih lokacija po nazivima i ulica i gradova.• Pregled aktivnosti (History) – je pod-apli-kacija na kojoj su pohranjeni svi zatjevi korisnika, koje on može pogledati, zatim svaka komunikacija SMS i MMS poruka-

Pišu:Selma Prolić

Belma Mujadinović

b) da trajno (do opoziva) definiše za svoj profil• Odobriti sve ili pojedine zahtjeve za lociranje,• Blokirati sve ili pojedine zahtjeve za lociranje,Svaki kori-snik logiran na http://lbs.bhmobile.ba, putem opcije „Moje po-stavke“ ima mogućnost pregleda, odnosno izmjene slijedećih podataka uz pregled svih deta-lja:• Liste prijatelja koje je kreirao za Gdje si ti? Grupe korisnika (Friends List group)• Moje lokacije koje je kreirao za Vidimo se.. grupe lokacija (My Locations gro-up)Ovim putem korisnik u svakom momentu može izmijeniti bilo koji podatak, te mu je ujedno i omogućeno da personalizira sva-ko pravo lociranja, bez obzira na predefi-nisani šablon određene grupe.

Mogućnost zloupotrebe i crne liste ko-risnikaBH Telecom vodio se isključivo prema preporukama Evropske Komisije (EC) o zaštiti informacija o korisnikovoj lokaci-ji. Prema dokumentu EC „Directive on privacy and electronic communications 2002/58/EC: “Članak 9. podaci o lokaciji mogu se koristiti samo uz pristanak kori-snika ili pretplatnika, a koji moraju imati i mogućnost da u svakom trenutku povuku svoj pristanak za korištenje tih podataka.“Podaci se mogu koristiti samo od strane davaoca javno dostupnih usluga ili davao-ca usluge s dodatnom vrijednošću u ogra-ničenom opsegu na ono što je neophod-no za pružanje takvih usluga s dodatnom vrijednošću.Izuzetak od principa prethodnog pristanka su upotreba podataka o lokaciji od strane hitne službe i državnih službi javne i naci-onalne sigurnosti.“

lokaciju potrebno ju je prvo kreirati na na-čin da se ukucaju koordinate lokacije u predviđena polja ili jednostavno, putem GIS mape, izabere određena lokacija na području Bosne i Hercegovine. Nakon što je izabere, potrebno je, u predviđena polja za te opcije, dodijeliti ime lokaciji, opisati je, te je obilježiti izborom predviđene iko-nice (Icone) i odabirom boje lokacije.Nakon toga, izborom „SMS“ ili „MMS“ opcije, kreiranu lokaciju korisnik može proslijediti drugom ili drugim korisnicima, na način da u novootvorenom prozoru u polje „Primalac“ upiše ili sa svoje liste prijatelja izabere jednog ili više korisnika, kao i da dopiše dodatni tekst koji želi da proslijedi, a vezan je uz tu lokaciju (npr. Nađemo se kod kina Radnik u 20:00, vo-dim vas u Kino), te na kraju kliknu opciju „Pošalji“.U ovisnosti od toga koja opcija je odabra-na (SMS ili MMS), poruka sa kreiranom lokacijom (za MMS i isječak iz mape) i pripadajućim tekstom će se i isporučiti korisniku ili korisnicima koji su bili u listi primaoca.

Privatnost korisnika Od kada je BH Telecom najavio uvođe-nje ove usluge, na blogovima i među ko-risnicima jedna od najzastupljenijih tema je tema privatnosti korisnika koji se žele locirati. Na nivou servera zagarantovana je pot-puna privatnost korisnika što znači, da bi locirao korisnika putem jednog od servisa, korisnik mora da ima dozvolu korisnika MSISDN-a koji se želi locirati. Dozvola za lociranje korisnika se može samo dodijeliti putem SMS ili WEB/WAP interface-a kroz opciju „Moje postavke“, na jednostavan način.Korisnik koji SMS-om dobije zahtjev za odobravanje lociranja može:• Odobriti lociranje,• Odbiti lociranje,Naknadno korisnik može ponovno odobri-ti primanje zahtjeva.Korisnik takođe istim kanalima može u svakom trenutku:a) za pojedinačni upit za lociranjem• Odobriti lociranje od nekog broja ili više njih,• Blokirati zahtjeve od nekog broja ili više njih.

kreiranu grupu. Kada korisnik obavi sve predviđene korake pri kreiranju grupe, po-trebno je da označi željenu grupu za loci-ranje, pritisne tipku „Lociraj“, i zahtjev za lociranje proslijediće se članovima grupe, odnosno, lociranje će biti obavljeno samo za one članove grupe koji daju odobrenje za lociranje.Za kreiranje „Liste prijatelja“ za lociranje u okviru pod-aplikacije Gdje si? važno je napomenuti da za dodavanje korisnika na listu za lociranje svaki korisnik mora dati svoju potvrdu da želi biti na nečijoj listi. Davanjem svoje potvrde, korisnici će biti automatski definisani kao prijatelji na obje “Liste prijatelja“, odnosno korisnik A je na listi prijatelja korisnika B i obratno.

Slanje svoje trenutne lokacije drugim korisnicima Odlaskom na adresu http://lbs.bhmobile.ba i logiranjem na portal mreže putem SSO username-a i password-a, korisnici imaju mogućnost da kroz pod-aplikaciju Ja sam tu (I Am Here!) proslijede drugom korisniku (ili više njih) svoju lokaciju. Izborom usluge Ja sam tu korisniku će se otvoriti prozor u kojem izborom na tipku „Osvježi moju lokaciju” dobija svoju tre-nutnu lokaciju. Nakon toga, izborom jedne od dvije opci-je „SMS“ ili „MMS“, svoju lokaciju mogu proslijediti drugom ili drugim korisnicima, na način da u novootvorenom prozoru u polje „Primalac“ upišu jednog ili više ko-risnika, ili izaberu nekoga sa svoje liste prijatelja, dopišu dodatni tekst koji žele da proslijede, te na kraju kliknu opciju „Po-šalji“.Kod lociranja sa WEB/WAP-a, u ovisnosti od ranije izabrane opcije (SMS ili MMS), poruka sa korisnikovom lokacijom (za MMS i isječak iz mape) i dodatnim tek-stom će se isporučiti korisniku/korisnicima koji su bili u listi primaoca.

Slanje neke druge lokacije prema ko-risnicima Odlaskom na adresu http://lbs.bhmobile.ba, te logiranjem na istu, korisnici će imati mogućnost da kroz pod-aplikaciju Vidi-mo se... (See You...) proslijede drugom ili drugim korisnicima bilo koju lokaciju označenu na mapi.Da bi korisnik uopće mogao poslati neku

- putem WEB/WAP interfej-saOdlaskom na adresu http://lbs.bhmobile.ba, te logira-njem na istu, korisnici će imati moguć-nost da kroz pod-aplikaci-ju Gdje si? (Where Are You?) lociraju druge korisni-ke (uz njihov p r i s t a n a k ) . Ulaskom u Gdje si? kori-

snicima će se otvoriti meni. Korisnik ima mogućnost izbora korisnika/objekta kojeg želi locirati, te pritiskom na tipku „Loci-raj“, zahtjev za lociranje se proslijeđuje

korisniku kojeg se želi locira-ti, odnosno, ukoliko postoji potrebni pri-stanak, vrši se lociranje izabranog ko-risnika. U slučaju da korisnik želi locirati više korisni-ka, odnosno MSISDN-ova, korisnike je potrebno obje-diniti u odre-đenu grupu na Gdje si? Pod-aplikaciji. Da

bi se to učinilo, potrebno je kreirati grupu korisnika u sekciji „Moje postavke“ za pod-sekciju „Grupe sa Liste prijatelja“ koristeći se jednostavnim GUI-jem. Da-kle, neophodno je prvo kreirati ime grupe (Prijatelji, Familija, Djeca, Vozila, Upo-slenici, i sl.), a nakon toga jednostavnim sistemom prebacivanja, u opciji „Grupe“ u okviru pod-aplikacije Gdje si?, uz po-moć strelica, željene korisnike smještati u

Nove uslugeNove usluge

Kultura zabava i sport Kultura zabava i sport

Dinu u dvije nu-mere, a jednu je i sam odsvirao na klaviru. Mer-lin se prve veče-ri dvaput vraćao na bis.

Sponzor ovog koncerta Dine Merlina u Zenici bio je BH Tele-com.

U novootvorenoj Gradskoj areni u Zenici održan je spektakularni koncert popular-nog pjevača Dine Merlina. Na koncertu je prisustvovalo više od 5.000 gledalaca, prve večeri. Naredni dan je uslijedio re-prizni koncert koji je započet 25-minut-nom svirkom Samira Mujagića – SMS, da bi se Dino Merlin pojavio uz taktove prve promovirane pjesme s njegovog al-buma “Ispočetka” - “Otkrit ću ti tajnu”. Ostali gosti na koncertu bili su Hari Va-rešanović, Vesna Zmijanac, Eldin Huse-inbegović, te mađarski pijanista Balaš Havaši (Balazs Havasi), koji je pratio

Koncerti Dine Merlina u Zenici

XII međunarodni sajam gospodarstva - Mostar 2009.

Hrvatski premijer Ivo Sanader otvorio je Dvanaesti međunarodni sajam gos-podarstva “Mostar 2009.”, koji je održan u aprilu 2009.godine, na prostoru Slo-bodne zone “Hercegovina”.

Uz brojne osobe iz javnog, političkog i gospodarskog života, na otvaranju ovogodišnjeg Sajma u Mostaru bio je prisutan i novi Visoki predstavnik

međunarodne zajednice u BiH, Njegova ekselencija Valentin Inzko.

Inače, na ovogodišnjem Sajmu pred-stavilo se oko 700 izlagača iz tridesetak zemalja. Na Sajmu je učestvovao i BH Telecom, sa svojim štandom na kojem je svim posjetiocima predstavljena specijalna i raznovrsna ponuda BH Telecoma.

Teniski turnir “BH Telecom Indoors Sarajevo 2009.“

Teniser Ivan Dodig pobjednik je 7. ATP Challenger turnira “BH Telecom Indoors Sarajevo Open 2009.”, koji se u martu mjesecu igrao u Olimpijskoj dvorani Zetra.

Dvadesetčetvorogodišnji Mostarac, koji je do prošle godine nastupao za Bosnu i Hercegovinu, u finalnom meču 30.000 Eura vrijednog turnira, pobijedio je pe-tog nosioca Nijemca Dominika Mefferta (257. igrača na ATP listi) sa 6:4, 6:3. Sa osvojenih 75 bodova Dodig će na ATP listi znatno popraviti svoju trenutno 310. poziciju. Na putu do naslova u 1. kolu pobijedio je Čeha Jana Mertla, u osmini finala trećeg nosioca - Švicarca Gorga Bastla, u četvrtfinalu Slovenca Blaža Kavčića, te u polufinalu Austrijaca Andreasa Haidera-Maurera.

U konkurenciji dublova, pobjednici su Rus Konstantin Kravčuk i Poljak Dawid Olejniczak, koji su u finalu bili bolji od britansko-holandske kombinacije James Auckland - Rogier Wassen sa 6:2, 3:6, 10:7. Od trojice bh. tenisera, koji su u glavnom turniru nastupili s pozivnicama organiza-tora, najbolji je bio Ismar Gorčić, koji je nastupom u četvrtfinalu ostvario najveći uspjeh od naših igrača na dosadašnjih sedam Challenger turnira u Sarajevu.

Pobjednici “BH Telecom Indoorsa Sa-rajevo Open”: 2003. - Richard Gasquet (Francuska) 2004. - Gilles Elseneer (Belgija) 2005. - Vladimir Volčkov (Bjelo-rusija) 2006. - Andreas Beck (Njemačka) 2007. - Ernest Gulbis (Latvija) 2008. - Andreas Beck (Njemačka) 2009. - Ivan Dodig (Hrvatska).

BH Telecom je i ove godine učestvovao na 21. međunarodnom sajmu knjige i uči-la / Bijenale knjige, koji se održao u pe-riodu od 22. do 27. aprila 2009. godine u Sarajevu.BH Telecom se predstavio posjetiteljima sa specijalnom i raznovrsnom ponudom svih usluga i proizvoda. Posjetiteljima ovog sajma su bili dostupni po promotivnim ci-jenama: BH Line telefonski priključak za 1 KM, BH Mobile pretplatnički priključak za 1 KM, ISDN BA (BH Line) pretplatnički priključak za 1 KM, ADSL priključak za 1 KM, kao i niz drugih pogodnosti.Za sve posjetitelje štanda pripremljena je i nagradna igra, a dobitnicima su uručeni vrijedni poklon paketi.Na Sajmu su pripremljena brojna ugodna iznenađenja za korisnike, ali i prezentacije mobilnih telefona i to proizvođača: Nokia, Motorola, Samsung, Sony Ericsson i LG iz bogate ponude BH Telecoma.

BH Telecom na 21. međunarodnom sajmu knjige i učila /bijenale knjige/

Istražujemo

ve), ali je to sve vodilo samo raspravama o privatnosti.

Na, ovih dana održanom, Svjetskom kon-gresu mobilnih komunikacija u Barceloni, jedan od zaključaka bio je, da novi trend na Internetu web 2.0, odnosno društvene mreže, postaju sve više meta interesova-nja davatelja telekom usluga. Facebook, Myspace, Twitter, Linkedin i druge, već imaju više stotina miliona korisnika.

Između proizvođača mobitela i firmi druš-tvenih mreža sklapaju se sporazumi o kre-aciji mobitela sa lakim pristupom društve-nim mrežama. Tako je, ovih dana, mreža MySpace napravila sporazum sa firmama Nokia i Palm o prilagođenju mobilnih apa-rata za pristup mreži MySpace sa jednom tipkom. I veliki operatori prilagođavaju ponudu novom tehnološkom trendu. Francuski Orange, u svojoj ponudi, nudi kupcima neograničen pristup društvenim mreža-ma, kao što je Facebook i MySpace, a ostali Internet saobraćaj naplaćuje po ko-ličini.

Proizvođači telekomunikacione opreme hvataju korak sa novim trendom.Firma Ericsson, od nedavno, mobilnim operatorima nudi inovativna rješenja: Pixl8r inicijativu, te Social Media Portal, namijenjene društvenom umrežavanju. Navedene tehnologije omogućit će pri-jateljima iz različitih mreža jednostavno dijeljenje sadržaja generiranih od strane samih korisnika.

Najnovija studija urađena od strane IBM-a kaže da telekom operatori treba da partici-piraju u trendovima društvenih mreža do-davanjem svojih usluga, kako bi ostvarili pogodnosti, a ne, konkurišući postojećim društvenim mrežama, poput Facebook-a i MySpace-a. Prema ovoj studiji, društvene mreže pred-stavljaju fundamentalni otklon u načinu kako ljudi komuniciraju, pomjerajući veze tačka u tačku i dvosmjerne konverzacije, ka „više-prema više“ saradnje i razmjene.

U nekoliko prethodnih godina evidentan je trend rasta društvenog umrežavanja, odnosno, na Internetu formiranih sajtova društvenih mreža (Social Network) uz ko-rištenje Web 2.0 tehnoloških alata.

Definicija društvene mreže Usluga društvene mreže kreirana je sa ci-ljem izgradnje Internet zajednica ljudi koji dijele interesovanja i/ili aktivnosti, ili koji su zainteresovani za istraživanje intere-sovanja drugih. (Izvor: Wikipedia)

Usluga društvene mreže je uglavnom bazirana na webu i omogućuje različite načine interakcije korisnika, kao što je e-mail, diskusioni forumi, blogovi i instant poručivanje. Društveno umrežavanje je kreiralo nove načine komunikacije i raz-mjene informacija, slika i videa. Obzirom da je usluga realizovana na web platfor-mi, ovo možemo predstaviti kao uvođenje sveprisutnih komunikacija (Ubiquitous Communications), različitim kanalima, sa bilo kog terminala, bilo gdje, u bilo koje vrijeme. Buduća unapređenja društvene mreže će uvezati sve potencijale multi-medijalne komunikacije, što će društvenu mrežu pretvoriti u integriranu platformu svih telekomunikacionih kanala i sesija za korisnike. U ovim perspektivama ot-krivamo izvanredan potencijal za telekom operatore, pružatelje usluga u mobilnim i fiksnim mrežama.

Navedimo međunarodno rasprostranjene najpoznatije sajtove društvenih mreža. MySpace i Facebook su najraširenije u Sjevernoj Americi; Nexopia (najviše u Ka-nadi); Bebo, Facebook, Hi5, MySpace, Tagged, Xing; and Skyrock u dijelovima Evrope; Orkut and Hi5 u Južnoj i Central-noj Americi; i Friendster, Orkut, Xiaonei and Cyworld u Aziji.

Bilo je pokušaja za standardizovanje uslu-ga društvenih mreža radi izbjegavanja potrebe za višestrukim ulazima u razne mreže prijatelja i interesovanja (primjer FOAH standard od Open Source Initiati-

Istražujemo

-Dodati mobilne komponente mobilne mreže postojećim društvenim mrežama, uvažavajući sadržaj generisan od strane korisnika, kao i lokacijski bazirane usluge (LBS),

-Birati mobilne aparate prilagođene od strane proizvođača za jednostavan pri-stup društvenim mrežama i kvalitetnije korištenje društvenih mreža,

-Realizovati i nuditi sveprisutne komuni-kacijske usluge integrisane u društvene mreže u namjeri da omoguće članovima zajednice da komuniciraju na prirodan i spontan način, jedan sa drugim. Za ovu namjenu mogu biti korištene raznovrsne usluge: govorni pozivi, video pozivi, poru-čivanje (SMS, MMS, IM), multi konferen-cije i drugo,

-Stupati u partnerstva sa postojećim kom-panijama koje imaju svoje društvene mre-že ili kupiti takve uspješne firme, radi dalje integracije usluga telekoma,

-Omogućiti drugim učesnicima u lancu vrijednosti društvenih medija, kao što su oglašivači, virtuelni operatori, razvijači aplikacija, da osnaže mogućnosti teleko-ma sa uslugom informacija o prisutnosti (presence) usluga baziranih na lokaciji, SMS-a, sadržaja generisanih od korisni-ka, telefonskog imenika,

Procjenjuje se da će do 2012. godine broj posjetitelja društvenih mreža preći 800 miliona. Telekomi se moraju fokusirati na pomje-ranje iza osnovne konektivnosti tako da „dozvole individualcima, organizacijama, komunikacijama i objektima, da ostvare interakciju i komuniciraju na način kako to nije bilo nikad ranije“, rekao je Chris Pear-son, IBM Global Services.

Na osnovu analize većeg obima prikuplje-nih informacija o tehnološkim trendovima u domenu Interneta i društvenih mreža, došli smo do slijedećih strateških smjerni-ca za telekom operatore.

Strateške smjernice aktivnosti telekom operatora za ostvarivanje pogodnosti u tehnološkom trendu usluga društve-nog umrežavanja

-Razvojem širokopojasnih mreža uvezati svaki dom omogućavajući brzi pristup In-ternetu, a time i društvenim mrežama kao budućem integrisanom pristupu komuni-kacijama za korisnike,

-Realizovati vlastitu platformu za govornu komunikaciju preko VoIP usluge i njene primjene u okviru doma i društvenih mre-ža,

Pogodnosti uvođenja društvenih mreža za pružatelje telekom usluga

Kako sve to funkcioni-še? – Dobre i loše strane društvenih mreža

Dobre strane društvenih mrežaSvaki registrovani član mre-že dobija svoju vlastitu stra-nicu, popularnije nazvano profil. Mogućnosti za pode-šavanja i uljepšavanja pro-fila se svakim danom pove-ćavaju, kao npr. uključivanje servisa sa drugih sajtova, chat sa onim prijateljima koji su online, itd. Vjerovatno je-dan od ključnih razloga zbog kojeg se masovno koriste MySpace i Facebook jeste jednostavnost korišćenja. Slijedeći dobru navigaciju sajta lako se može promije-niti izgled pozadine, dodati nove slike, omiljenu muziku, itd. On može da odluči ko će biti na njegovoj listi prijatelja. Ima mogućnost pozivanja drugih članova preko njiho-vih profila kao i prihvatanje i odbijanje nečijeg poziva da mu bude prijatelj. Veliko interesovanje i motivaciju pobuđuju komentari. Svaki registrovani korisnik može komentarisati njegov profil ili sliku koju je postavio u svojoj galeriji.

Korisnici društvenih mreža kao jednu od glavnih pred-nosti navode upravo mo-gućnost da stalno budu u kontaktu sa prijateljima, a naročito onima koje dugo nisu vidjeli - još od osnov-ne ili srednje škole, sa oni-ma čije telefone ne znaju, ali žele da znaju šta im se u životu dešava. Jedan po-gled na nečiji profil govori vam puno o njegovom živo-tu – gdje trenutno radi, šta studira, s kim se druži, koja su mu interesovanja, gde je putovao, koju muziku sluša, koje knjige i filmovi mu se dopadaju… Mnogo sitnih i krupnih stvari koje o ne-

kome možda niste znali ili ste ih zaboravili.

Loše strane društvenih mreža Problem može da nastane kada se pretjera sa prove-denim vremenom na ovim sajtovima. Vrlo lako se ado-lescenti „navuku“ na druš-tvene mreže, pa postanu zavisni od pregledavanja svojih i tuđih profila i ko-mentara. Profesor Tim Paj-čil, stručnjak za odgađanje obaveza sa Univerziteta Karlton u Otavi, upozorava da ona dostiže sasvim dru-gačiji nivo upotrebom Face-book-a i MySpace-a, koji su idealna mjesta za gubljenje vremena. Naime, radi se o svima poznatom proble-mu odlaganja obaveza za kasnije, što može izazvati stres, osjećanje krivice, gu-bitak lične produktivnosti i negodovanje drugih zbog neispunjavanja obaveza i odgovornosti. Usljed pretje-rane zavisnosti od „drugog života“, dolazi do sve dužih pauza tokom učenja, kao i do učestalog gubitka kon-centracije.

Još jedno zanimljivo istraži-vanje sa Nortwestern Uni-verziteta pokazuje da se korisnici Interneta odlučuju za različite društvene mre-že, u zavisnosti od svoje rase, etničkog porijekla i obrazovanja roditelja. Poka-zalo se da većina studenata bijele rase komunicira pre-ko Facebook-a, dok azijski i azijsko-američki studenti uglavnom koriste društvene mreže Xanga i Frendster. Studenti hispano porijekla uglavnom koriste MySpace. Ista studija pokazuje da ro-ditelji korisnika Facebook-a uglavnom imaju diplome ko-ledža, dok roditelji korisnika MySpace-a imaju niži ste-pen obrazovanja.

Piše:mr. Sead Adanalić

Istražujemo Istražujemo

pored sebe onda kada vam trebaju a da ne gubite vrijeme dogovarajući se i putu-jući na sastanke s njima.

Primjer rješenja - Ericsson lansirao PIXL8R i Social Media Portal Ericsson od nedavno mobilnim operatori-ma nudi inovativna rješenja Pixl8r inicija-tive, te Social Media Portal, namijenjene sve popularnijem društvenom umrežava-nju. Navedene tehnologije nude prijatelji-ma iz različitih mreža jednostavno dijelje-nje sadržaja generiranih od strane samih korisnika. Pixl8r inicijativa je rješenje otvorenog standarda koje pomoću stranica namije-njenih razmjeni fotografija omogućuje in-terakciju u stvarnom vremenu. Uz Pixl8r, mobilni pretplatnici mogu jednostavno dijeliti društvene sadržaje na raznim por-talima operatora te, neovisno o mreži, pri-mati SMS obavijesti o aktivnosti njihovih prijatelja. Pixl8r stvara savez društvenih portala koji mogu povezati oko 4 milijarde mobilnih korisnika u svijetu. Uz Ericsson-ovo rješenje Social Media Portal, operatori mogu isporučiti Pixl8r-kompatibilne usluge za društveno umre-žavanje, i to brzo i troškovno efikasno. Korisnici mogu jednostavno pristupiti na web stranice ovog tipa koristeći bilo koji mobilni telefon. Ovo rješenje ne zahtijeva download podataka od strane klijenata, jednostavno je za korištenje i potiče po-stavljanje i pristup korisničkim sadržajima različitih internetskih zajednica u stvarnom vremenu. Sadržaj se automatski spre-ma na portal zajednice koji nudi osobnu pohranu, sinkronizaciju, sjedinjeno poru-čivanje i usluge za razmjenu fotografija i video sadržaja s prijateljima i rođacima. Social Media Portal operatorima nudi sve potrebno da postanu dio društvene mre-že. Ovo white-label rješenje operatorima omogućava značajan prihod od oglašava-nja na portalima u mobilnoj i fiksnoj mreži, smanjuje gubitak klijenata i jača brand. Uz navedeno, povećava i podatkovni promet uslugama poput MMS-a, video poziva, te promet povezan s web portalom.

-Fokusirati se na područje društvenih mre-ža preduzeća (Enterprise Social Network), radeći sa postojećim poslovnim kupcima; prema studiji Deloitte-a, 2009. godina je prelomna za društvene mreže preduzeća ESN; velike IT kompanije ulažu mnogo u razvoj aplikacija društvenih mreža pre-duzeća, neke velike telekomunikacione kompanije su razvile interne vlastite druš-tvene mreže; neke vlade razmatraju im-plementaciju društvene mreže,

-Implementirati vlastitu društvenu mrežu BH Telecoma kao pilot projekat, za sa-radnički rad uposlenika BH Telecoma, za uvezivanje korisnika, za komunikaciju sa korisnicima u vezi sa uslugama,

-Sarađivati sa davateljima sadržaja radi snižavanje cijena isporuke preko društve-nih mreža.

Aktivnosti naznačene u ovim smjernica-ma trebaju zajednički planirati ID BH line i ID BH mobile u kontekstu daljeg razvoja mreža.

Kako su nastale društvene mreže?

Sajtovi MySpace i Facebook, najpoznati-je i najpopularnije društve mreže današ-njice, nastale su 2002., odnosno 2004. godine. Redovni korisnici globalne mreže iznenađujuće brzo su prihvatili način funk-cionisanja ovih sajtova i društvenih mreža uopšte. Najbolja potvrda je činjenica da je Facebook stigao do milionskog broja čla-nova za manje od godinu dana, dok da-nas skoro 80 miliona ljudi ima svoj profil na ovom sajtu!

Čovjek kao jedinka ne može sam živje-ti na planeti. Svako od nas želi da bude socijalno prihvaćen, želi da ga neko sa-sluša i da sa nekim podijeli srećne i tuž-ne trenutke. Upravo ta konstantna misao u našoj podsvijesti tjera nas da tragamo za prijateljima. Druženje, sticanje novih poznanstava u 21. vijeku, zahvaljujući Internetu, nikada nije bilo jednostavnije i brže. Možete biti sramežljiva i povučena osoba i to znate samo vi, ali ne i neko sa druge strane monitora i to je ona ključna prednost društvene mreže, ali nije jedina. Druga je da svoje prijatelje možete imati

Možda ovo nekom djeluje smiješno jer je povećanje troškova u jednoj iteraciji minimalno, ali ako se ono svakodnevno ponavlja, svi ti dodatni (a nepotrebni) troškovi se akumuliraju. Takođe, spam poruke koštaju i davaoce usluga jer mo-raju da ih prosljeđuju zajedno sa ostalom poštom čime se uzaludno troše resursi.

BH Telecom je preduzeo aktivnosti u borbi protiv SPAMA Prvi i ključni korak borbe protiv neželje-nih reklamnih poruka je odbijanje poruka od pošiljaoca koji su izlistani na “Crnim listama” (Real Time Black Lists). Crne liste, održavane od strane neovi-snih organizacija ili komercijalnih kom-panija, pružaju uslugu provjere da li je pošiljaoc email poruke validan ili poznati spamer. Provjera se vrši putem IP adre-se pošiljaoca.Koraci su slijedeći:1. Email poruka stiže na mail server2. Server iz omotnice poruke uzima IP adresu pošiljaoca te provjerava na Crnoj listi da li je IP adresa izlistana3. a) Ako je IP adresa izlistana na Crnoj listi – pošiljaoc je spamer, te se takva po-ruka u startu može odbaciti, tačnije smje-šta se u korisnički SPAM folder koji je zaseban folder u koji se smještaju samo spam poruke. b) Ako IP adresa nije izlistana na Crnoj listi – pošiljaoc najvjerovatnije nije spa-mer, te se takva poruka (nakon provjere da li sadrži viruse, te provjere strukture poruke) dostavlja korisniku

Ovakav način provjere je izuzetno efika-san – u vrlo ranoj fazi je moguće provjeri-ti da li je poruka neželjena ili ne, te osigu-rava da korisnik dobije izuzetno mali broj neželjenih poruka.Takođe, BH Telecom se trudi da prati najveća tehnološka dostignuća u borbi protiv spama, tako da je instaliranjem u sistem dva namjenska uređaja kreiran još jedan (prvi) nivo borbe protiv spa-ma, a sve u cilju zadovoljstva korisnika i olakšanog funkcionisanja sistema. Da-kle, sada postoje dva nivoa u borbi protiv spama u mreži BH Telecoma.

Pod spamom se podrazumijeva veliki broj kopija iste elektronske poruke pro-sljeđene jednoj ili više osoba koje uop-šte nisu željele da je prime. Najveći broj spamova su komercijalne reklame, često za proizvode koji vam nikad neće zatre-bati. U spam spadaju i razna „uputstva” za brzo bogaćenje ili neke usluge koje će vam „olakšati” život. U svim ovim sluča-jevima spamovanje vrlo malo košta spa-mera, dok najveću cijenu plaćaju oni koji primaju takve poruke.

Spam-poruke bismo mogli generalno da podijelimo na dvije osnovne grupe – spa-move poslate u diskusione grupe i e-mail spamove. Takozvani Usenet spam pred-stavlja jednu istu poruku koja je poslana u veliki broj diskusionih grupa. Obično takve poruke nemaju nikakve veze sa temom o kojoj se diskutuje u odabranoj diskusionoj grupi. Ovakva vrsta spamo-va prvenstveno je namijenjena osobama koje čitaju poruke po diskusionim grupa-ma, ali vrlo rijetko ili nikad ne odgovara-ju na njih. Glavni cilj spamera je da će korisnici biti prinuđeni da pročitaju (ili bar otvore) te poruke jer će misliti da se radi o nekoj poruci koja je vezana za temu koju prate. Ovakva vrsta spamiranja bespotrebno opterećuje diskusione gru-pe, otežava njihovu administraciju i troši vrijeme korisnika na čitanje poruka koje ih ne interesuju.

Druga grupa spamova je direktno slanje poruka individualnim korisnicima. Liste adresa za ovaj način spamiranja mogu se dobiti na više načina. Obično se to radi skeniranjem adresa korisnika po dis-kusionim grupama, krađom mailing lista ili jednostavnim pretraživanjem Weba. Ovakav način spamiranja dodatno košta svakog korisnika kojem je takva neželje-na poruka poslana. Najveći broj korisni-ka Internet koristi samo za čitanje i slanje pošte. Njihovo zadržavanje na vezi je mi-nimalno, tek toliko da se pokupi i pošalje pošta. Spamovanje ovakvim korisnicima produžava vreme provedeno na vezi, što znači više potrošenog vremena kod davaoca usluge i veći telefonski račun.

SPAM i kako se zaštititi od primanjaneželjenih e-mailova

SPAM je pojava koja se ne može potpuno uklo-niti sa Interneta, protiv nje se može samo boriti kako bi što manji broj SPAM poruka stizao korisnicima kao validan mail, a da bi se što ma-nji broj validnih poruka detektovao kao SPAM (tzv. false positive). Ra-zlog zašto se spam ne može otkloniti je u sa-mim specifikacijama i standardima prema ko-jim se kreira protok mail saobraćaja i software-i za mail servere. Dakle, spameri su iskoristili ne-dostatke u prvobitnim idejama pri osmišljava-nu protokola vezanih za mail saobraćaj, a koje je sada „kasno” otkloniti.

Obrazovanje Obrazovanje

kolektivnim vrijednosnim sistemima. Ono na šta se ovdje misli jesu predstave za-poslenih o tome što se u njihovu kolektivu stvarno cijeni i vrednuje, a što je ono što se označava kao nepoželjno ponašanje. Te predstave, iako često neartikulisane, snažno utiču na načine, modele, sredstva i djelovanje zaposlenih. Vrijednosni siste-mi su direktna posljedica načina rada i rukovođenja rukovodstva i one kreiraju osnovu korporativne kulture.

Monitoring i mjerenje intelektualnog kapitala U posljednjih nekoliko godina učinjeni su brojni pokušaji u procesu pronalaženja načina da se neopipljiva imovina smje-sti, reflektuje u finansijskim izveštajima, koji u velikoj meri gube na relevantnosti s obzirom da izostavljaju najvrijedniju i najvažniju imovinu u ekonomiji znanja. Vlasnik jednostavno ne dobija relevan-tne informacije o najvažnijem resursu kompanije - neopipljivoj imovini. Koja je tržišna vrednost ove imovine? Kako ruko-vodstvo kompanije upravlja istom? Da li se ona uvećava ili smanjuje? Posljedice toga su brojne, a sve polazi upravo od nedovoljne transparentnosti, koja dovodi do neadekvatne i neefikasne alokacije kapitala, precjenjivanja, odnosno podcje-njivanja vrijednosti kompanija, a u krajnjoj instanci može imati i snažne reperkusije na društvo, prije svega u smanjenju zapo-slenosti, smanjenju produktivnosti i padu konkurentnosti nacionalnih ekonomija.

Iz ovoga je sasvim jasna potreba i nuž-nost za izvještajima o intelektualnom ka-pitalu kao dodatku tradicionalnim finansij-skim izveštajima. Danas je registrovano i službeno eviden-tirano preko 30 metoda za mjerenje efika-snosti intelektualnog kapitala.Međutim, još uvijek nema opšte prihvaće-ne metode za mjerenje intelektualnog ka-pitala. Još uvek ne postoji sveobuhvatan sistem za mjerenje intelektualnog kapita-la, koji koristi novac kao opšti imenilac i koji je istovremeno praktičan i koristan za menadžere.

U osnovi ponuđeni sistemi mjerenja se mogu svrstati u dvije kategorije: - Metode mjerenja: One koriste indikato-

ih ugradi u nove metode, nove proizvode i usluge, nove organizacione strukture, odnosno da u što većoj meri kodifiku-je statična znanja (znanje, ideje, vizije, iskustvo, vještine,...) u konkretna znanja (planovi, procedure, baze podataka, pri-ručnici,...). To je jedini način da kompanija posta-ne vlasnik dijela ljudskog kapitala. Zato se kompanije u svijetu trude da profesi-onalne kompetencije svojih zaposlenih pretvore u kolektivno znanje koje ostaje u vlasništvu kompanije i kada ih neki od zaposlenih napuste.

Strukturni kapitalStrukturni kapital se definiše kao znanje koje ostaje u kompaniji, kada svi zapo-sleni, poslije završetka radnog dana, odu kući. Čine ga organizacione ruti-ne, procedure, sistemi, baze podataka i korporativna kultura. Ova vrsta kapitala podrazumijeva sisteme i organizaciju koja omogućava da se raspoloživi resur-si koriste na najbolji mogući način, tako da efikasnije stvaraju vrijednost. Primje-ri strukturnog kapitala su organizaciona fleksibilnost, opšta upotreba informaci-onih tehnologija i sposobnost organiza-cionog učenja. Neki dijelovi strukturnog kapitala mogu se zakonski zaštititi, i onda postaju intelektualna svojina kompanije. Na ovaj način dio strukturnog kapitala postaje vlasništvo kompanije.

Relacioni kapital Relacioni kapital obuhvata odnose kom-panije sa eksternim okruženjem. Ovaj dio intelektualnog kapitala obuhvata odnose sa potrošačima, dobavljačima, poslovnim partnerima, akcionarima i percepciju koju oni imaju o kompaniji. Primjeri relacionog kapitala su: imidž, lojalnost kupaca, za-dovoljstvo kupaca, veze sa dobavljačima, sposobnost pregovaranja sa finansijskim institucijama, aktivnosti u okruženju, itd. Ova kategorija se često opisuje i kao kva-litet odnosa sa dioničarima, superiorna vrijednost koju opaža kupac, i efikasno i efektivno prilagođavanje tržišnih rješenja zahtjevima i potrebama kupaca.

Vrijednosti Efikasnost ljudskog kapitala u velikoj mje-ri je uslovljen postojećim individualnim i

“intelektualni potencijal koji se može upo-trijebiti radi stvaranja bogatstva”, “snaga kolektivnog uma”. Intelektualni kapital obuhvata neopiplji-ve resurse, on danas stvara gotovo 80% ekonomske vrijednosti, na njemu se za-sniva konkurentska prednost, stvaranje vrijednosti i vrijednost kompanije su re-zultat snage intelektualnog kapitala.

Klasifikacije intelektualnog kapitala Intelektualni kapital se dijeli u nekoliko različitih kategorija. Iako se u ponuđenim modelima klasifikacija intelektualnog ka-pitala pojavljuju različiti nazivi kategorija, što pojačava prisutnu raznolikost, činje-nica je da kategorije kod većine modela obuhvataju iste neopipljive resurse. Prema najčešćoj klasifikaciji, intelektualni kapital obuhvata tri kategorije, odnosno tri grupe neopipljivih resursa.

Ljudski kapital Ljudski kapital predstavlja sposobnost zaposlenih da koriste rješenja u cilju is-punjavanja očekivanja kupaca i obuhvata njihovu kompetenciju, odnosno znanje, vještine, iskustvo, sposobnost inovacije, kreativnost, fleksibilnost, tolerantnost, motivisanost, zadovoljstvo, sposobnost timskog rada, sposobnost učenja, lojal-nost, formalni trening i edukaciju. Zaposlenici sami po sebi nisu ljudski kapi-tal kompanije, nego to postaju onda kada svoje znanje i sposobnosti transformišu u djela koja doprinose stvaranju (materijal-ne ili nematerijalne) vrijednosti za kompa-niju (dodatna vrijednost, novi klijenti, bolji imidž, uspješnija organizacija, profitabi-lan proizvod, novi proizvod). Međutim, s obzirom da je sve ono što je u glavama zaposlenih neprikosnoveno vlasništvo pojedinca, kompanije ne mogu posjedovati svoj ljudski kapital, odnosno nisu vlasnici ljudskog kapitala. Kompani-ja raspolaže kompetencijama zaposlenih samo dok su vlasnici ovih kompetencija zaposleni u kompaniji, jer tada rezultati njihovog intelektualnog rada pripada-ju kompaniji. Ukoliko kompanija želi da zadrži kompetencije zaposlenih unutar kompanije, neophodno je da ih sačuva kao informacije u bazama podataka ili da

Živimo u vremenu u kojem se od nas tra-ži sve više znanja da bismo dugoročno preživjeli na tržištu. Pitanje “Kako biti bolji od drugih?” sada glasi “Kako znati više od drugih?” ili “Kako efikasnije koristiti raspoloživa znanja i kompetencije u cilju stvaranja dodatne vrijednosti?”.

S obzirom da intelektualni rad stvara naj-veći dio ekonomske vrijednosti, snaga uma predstavlja suštinu uspješnih kompa-nija. Najvažnija aktivnost ovih kompanija nije proizvodnja roba i usluga, već proi-zvodnja znanja, koje se zatim ugrađuje u proizvode i usluge. Tako znanje postaje i primarna sirovina i najvažniji proizvod. S obzirom da vrijednost proizvoda više ne zavisi od količine upotrebljenog ma-terijala i uloženog fizičkog rada, već od količine investiranog znanja i vrijednosti koju proizvod ima za kupca, kompanije širom svijeta postaju svjesne da znanje polako zamjenjuje radnu snagu i fizički kapital kao osnovni faktor proizvodnje. Ljudski mozak postaje osnovno sredstvo rada, pa je logično da tržištem dominiraju kompanije “na moždani pogon”.

“Intelektualni kapital” najslikovitije i naj-potpunije predstavlja neopipljive resur-se, kao što su know-how, kompetencija, inovativnost, korporativna kultura, timski rad, imidž, lojalnost potrošača. Takođe, izraz “intelektualni kapital” upu-ćuje na novi pogled na resurse kompani-je i novi pristup vrijednosti kompanije. Ri-ječ “kapital” je u konceptu intelektualnog kapitala dobila novi smisao – neopipljivi izvor stvaranja bogatstva. Iako i sam izraz “intelektualni kapital” ima izvjesnih ograničenja (asocira na inteli-genciju, znanje i intelektualne vještine), ovaj izraz se ustalio i podrazumijeva sve neopipljive resurse kompanije, koji stva-raju vrijednost.

Šta je intelektualni kapital?Sam izraz intelektualni kapital definiše se i interpretira na različite načine. Intelek-tualni kapital je “suma znanja svih ljudi u kompaniji, ali znanja koja doprinose kon-kurentskoj prednosti na tržištu”, “znanje koje se može konvertovati u vrijednost”,

Intelektualni kapital

Transformacije društva, ekonomije, načina rada i svakodnevnog života, posljednjih godina sve više poprimaju epitet dramatičnosti. Globa-lizacija, visok stepen deregulacije u oblasti telekomunikacija, tran-sporta, energije i finan-sijskih usluga i brz razvoj informaciono-komunika-cionih tehnologija doveli su do prevlasti ekono-mije znanja, u kojoj se mijenja način stvaranja vrijednosti i izvori konku-rentske prednosti. Usljed globalne konku-rencije drastično se skra-ćuju životni ciklusi proi-zvoda i vrijeme razvoja novog proizvoda, pa su kompanije primorane da kontinuirano inoviraju, što zahtijeva odgovara-jući stepen organizacio-nog znanja. Želeći da u novim uslovima domini-raju globalnim svjetskim tržištem, kompanije se sve više okreću ka ljud-skom znanju, inovaciji i mašti, pokušavajući da u njima pronađu nove izvore ekonomskog bo-gatstva i dugoročne kon-kurentnosti na tržištu.

Obrazovanje

pljivi resursi stvaraju veći dio ekonomske vrijednosti i da je samim tim njihov do-prinos tržišnoj vrijednosti kompanije sve veći u odnosu na doprinos materijalnih i finansijskih resursa.

Rukovodstvo kompanija širom svijeta su-očeno je sa problemom upravljanja stra-teški važnim neopipljivim resursima i ne-materijalnom komponentom poslovanja, koja postaje sve dominantnija. Sa druge strane, investitori i menadžeri suočeni su sa problemom objektivne procjene po-tencijala i vrijednosti kompanije, odnosno objektivne procjene sopstvenog rizika. Sve je prisutnija svijest o potrebi da se i pored brojnih postojećih izvještaja, do-datno izvještava o neopipljivim resursima i njihovom doprinosu stvaranju ukupne vrijednosti, i na taj način realnije iskaže vrijednost ukupnog poslovanja i na ade-kvatan način upravlja cjelokupnim poslo-vanjem.

Postaje jasno da nedostaje nova per-spektiva iz koje je moguće sagledati ne-opipljive resurse i novi koncept koji može omogućiti njihovo mjerenje, praćenje, unapređenje, vrednovanje i upravljanje. Koncept intelektualnog kapitala “obliku-je” neopipljive resurse, čini ih “vidljivim” i omogućava da se oni vrednuju i da se njima na odgovarajući način upravlja.

Finansijski i drugi tradicionalni izvještaji sagledavaju opipljive resurse (materijal-ne i finansijske), a izveštaji o intelektual-nom kapitalu ih upotpunjuju, obuhvatajući neopipljive resurse. Ovo je za sada jedini način da se proces stvaranja vrijednosti i poslovne performanse sagledaju na sve-obuhvatan način i tako realnije sagleda potencijal i vrijednost kompanije i na ade-kvatan način upravlja svim raspoloživim resursima.

U vremenu u kojem znanje postaje motor korporativnog razvoja i dugoročne konku-rentnosti na tržištu, naslućuju se i najveći izazovi ekonomije 21. vijeka - definisanje, upravljanje, mjerenje, unapređenje i vred-novanje znanja i njegovog ekonomski re-levantnog pojavnog oblika, intelektualnog kapitala.

re kako bi pružile menadžerima bolji uvid uneopipljive resurse njihove kompanije. - Metode procjene: Oni pokušavaju da dodjele vrijednost u monetarnom izrazu.

Ovi sistemi su primjenljivi na raznim nivo-ima poslovanja, unutar preduzeća.Najveći prigovor monetarnom pristupu je činjenica da su prikupljeni podaci koji se koriste predstavljaju prošlost. Naime, kada se sakupe prvi podaci, već je prošlo tridesetak dana od kada je mjerenje po-čelo, dakle monetarni pristup nije okrenut budućnosti. Tako da ni jedan od ova dva pristupa nije opšte prihvaćen. Nemone-tarni sistem takođe ima slabosti koja se vidi iz neuporedivosti podataka.

Uloga intelektualnog kapitala u okviru kompanijeU svakoj kompaniji veliki broj ljudi posve-ćen je praćenju i analizi finansijskih i ma-terijalnih resursa. Međutim, neophodno je istu pažnju posvetiti i praćenju intelektu-alnog kapitala, jer je on temelj na kojem se zasniva dalji rast i razvoj kompanije i njena konkurentnost na tržištu. I kao što postoji strategija upravljanja finansijskim kapitalom, neophodno je da postoji i stra-tegija upravljanja intelektualnim kapita-lom, jer jedino tako kompanija može da planira dugoročni opstanak na tržištu. Danas se znanje širi svijetom nevjerovat-nom brzinom. Najbolji metodi poslovanja vrlo brzo postaju dostupni svima, jer se putem Interneta, konsaltinga, fakulteta i biznis škola znanje prenosi nevjerovatno efikasno. Brilijantne poslovne ideje vrlo brzo postanu opisane i objašnjene u stu-dijama slučaja. A druge kompanije gleda-ju oko sebe, uče od boljih.Šta je posljedica? Niko ne može dugo imati monopol nad znanjem. Šta nam preostaje? Da znanje kontinuira-no usavršavamo, da učimo brže od kon-kurencije.I da budemo bar na trenutak jedinstveni, bar na trenutak bez konkurencije!Jedino tako možemo opstati na global-nom tržištu.

S obzirom da tržišnu vrijednost zajedno grade svi raspoloživi resursi, kako opiplji-vi tako i neopipljivi, postaje sve očigled-nije da u novim tržišnim uslovima neopi-

Obrazovanje

Nova sezona emisije “Društvo znanja“Počelo je emitiranje druge sezone

informativno-obrazovnog serijala “Društvo znanja“.

Drugu sezonu ove emisije gledaoci mogu pratiti na BHT1 . Emisija se emituje jednom sedmično, utorkom, od 17 sati i 15 minuta, a reprizni termin je u 12 sati, u srijedu.

Emisija “Društvo znanja“ je jedinstven televizijski projekat na terito-riji Bosne i Hercegovine koji je u cijelosti posvećen afirmiranju kul-ture rada i učenja u našoj zemlji. Realizaciju emisije u koprodukciji firmi BH Telecom i FotoArt izvodi brojna ekipa snimatelja, novinara, montažera i stručnih saradnika iz ovih kuća, a predvodi je urednik gosp. Mufid Memija.

Glavne tematske oblasti koje se prikazuju u emisiji su: nauka, obra-zovanje i moderne tehnologije.Velika pažnja u emisiji poklanja se procesu informatizacije društva kroz jednu odvojenu rubriku, kao i gostima koji su u svojim pro-fesionalnim, stručnim i znanstvenim karijerama postigli značajan uspjeh kako u zemlji tako i inostranstvu.

Posebno je interesantno i to da u ovoj emisiji gledaoci mogu učestvovati u nagradnoj igri. Gledaoci prateći obrazovne sadržaje dolaze do odgovora na postavljeno nagrad-no pitanje. Uz zabavu na ovaj način bh društvo se upoznaje sa novim tehnologija-ma, uslugama i servisima. Sretni ali i pametni gledaoci se svake sedmice nagrađuju mobilnim telefonima sa Ultra start paketima BH Telecoma. Ova nagradna igra će trajati tokom cije-log serijala emisije „Druš-tvo znanja“.

Saradnja sa domaćim i međunarodnim organizacijama Saradnja sa domaćim i međunarodnim organizacijama

Linux, Inix, ...) mogu da se izvršavaju i opslužuju na jednom serveru.

VMWare je vodeća svjetska firma koja se bavi konsolidacijom serverske infra-strukture kroz virtualizaciju serverskog hardware-a, i kao takva je jedna od naj-brže rastućih IT firmi u svijetu. Sa svo-jim proizvodima za data centre i desktop računare, VMWare je stekao povjerenje velikog broja korisnika i njegove tehno-logije su postale defacto standard za pri-mjenu virtualizacije.

Tome u prilog govori i već dugogodišnje organizovanje konferencije na kojoj su predstavljeni novi trendovi i pogledi u svi-jetu virtualizacije.

U periodu od 24. do 26. marta 2009. godine održana je godišnja Konferenci-ja VMWorld Europe u organizaciji firme VMWare, a na poziv firme QSS koja je lokalni partner organizatora. Konferenciji je prisusutvovla i delegacija BH Teleco-ma.

Ovogodišnja konferencija VMWorld Europe je bila posvećena novoj verziji VMWare Virtual Infrastructure, te najavi i demonstraciji velikog broja novih funk-cionalnosti koje će nositi. Sa ovom ver-zijom VMWare je svoj proizvod otvorio prema drugim proizvođačima specijali-ziranih storage, networking, security itd. rješenja, te na taj način zapravo postao platforma za daljnji razvoj servisa. Tako je npr. firma Cisco System, najveći svjet-ski proizvođač mrežne opreme, predsta-vila proizvod pod nazivom Nexus 1000V

Zašto nam treba virtualizacija i šta je to virtualizacija:Da bismo što lakše objasnili šta je to i zašto nam treba virtualizacija, pođimo od jednog opštog primjera.

Ako jedna IT firma ima serversku infra-strukturu od recimo 100 servera i ako su oni svi u funkciji, vrlo vjerovatno je da je jedan dio tih servera nedovoljno iskori-šten. Ako se uzme u obzir da svaki server bez obzira na njegovo iskorištenje troši električnu energiju ca 500 W i osim toga disorbuje određenu toplotu koju onda treba negdje odvesti van serverskih sala putem klimatizacije, dobija se dojam de se u prosjeku na 100 serverskih jedinica konsolidacijom broj može znatno smanji-

ti, pa i do 30%, a negdje i više, zavisno od namjene tih servera. Osim smanjenja broja servera, smanjuje se i potreba za napajanjem tih servera i dodatnom kli-matizacijom, i samim tim smanjuju se troškovi kompanije.

Gornji primjer daje jasan odgovor da li je virtualizacija potrebna ili ne.

Šta je virtualizacijia?

Najopštiji odgovor je omogućavanje ve-ćem broju operativnih sistema ili progra-ma da se uporedo izvršavaju na jednoj serverskoj platformi.

Firma VMWare je jedan od začetnika virtualizacije i kao takva je izbacila i svoj prvi Vmware operativni sistem, koji omo-gućava virtualizaciju tako da više istih ili različitih operativnih sistema (Windows,

Konferencija VMWorld,Cannes 24. - 26. mart 2009.

zacija, kao što su Data Centri, Disaster Recovery centri, Application hosting, i sl.- Product sesije – sesije na kojima su proizvođači opreme kao što su IBM, DELL, HP, CISCO, SYMANTEC, i dr. predstavili svoje proizvode (servere, HW komponente, routere, software, ...) koji su bazirani ili koriste VMWare produkte.

Kao još jedna od bitnih karakteristika koje su naglašene na ovoj Konferenciji je da je sa pojavom virtualizacije nastao trend tzv. povratak mainframe postrojenjima, jer VMWare proizvodi ne samo da sada omogućavaju opsluživanje više virtualnih servera na jednoj fizičkom serveru, već ujedinjavanje više hardverskih servera u jedan super računar, kako su ga nazvali softverski mainframe. S obzirom da je BH Telecom firma sa najvećom instalacijom VMWare Virtual Infrastructure sistema (preko 20 servera i 10 mrežnih i storage uređaja) u BiH, vrlo je bitno bilo upoznavanje sa daljim smjer-nicama razvoja ove tehnologije i primjeri-ma primjene u praksi, te smatramo da je prisustvo ovoj Konferenciji bilo izuzetno korisno.

Kao zaključak, možemo reći da je sa svojom novom generacijom proizvoda VMWare definitivno srušio predrasude prema virtualizacijskim tehnologijama, te pokazao da su primjenljive za najzahtjev-nije aplikacije.

koji zapravo predstavlja virtualni mrežni switch integrisan u Virtual Infrastructure platformu. Također smo vidjeli veliki broj backup i disaster recovery rješenja ba-ziranih na virtualnim tehnologijama koje ove procese uveliko olakšavaju.

Konferencija je bila organizovana u dva dijela, izložbeni i predavački. Izložbeni prostor sa štandovima izlagača je bio po-sebno interesantan jer su svoje štando-ve imale sve svjetske firme koje se bave virtualizacijom, te su prezentirale svoje najnovije proizvode. Također je bila or-ganizovana i laboratorija gdje su firme prezentirale operativne verzije svojih poi-zvoda. Predavački dio je bio ogranizovan u preko 10 velikih sala gdje su se para-lelno održavale prezentacije sa različitim temama. U periodu od tri dana održano je preko 120 prezentacija od kojih je veći dio bio tehnički orjentisan. Posebno su interesantne bile prezentacije drugih da-valaca usluga koji svoje usluge baziraju na WMWare proizvodima.

Sesije koje su se dešavale su bile podije-ljene u više kategorija:Keynotes- Održala su se 2 keynotes-a koji su drža-li Paul Martiz, President & Chief Executi-ve Officer, i koji je prikazao opštu sliku o tome kako je nastao VMWare, koji su tre-nutni trendovi na polju virtualizacije i koji su izazovi i pravci daljnjeg razvoja. Kao gost uvodničar na prvoj sesiji je bio dr. Wolfgang Krips, Senior Vice President SAP-a, koji je pojasnio šta je VMWare donio SAP-u sa njegovom primjenom. Drugi keynotes držao je dr. Stephen Herrod koji je sa tehničkog aspekta po-jasnio šta donosi trenutna i nova verzija VMWare ESX servera.Breakout sesijeSu podijeljene na nekoliko pod-kategori-ja:- Teach – info products sesije na kojima su predstavnici VMWare, kako globalno tako i tehnološki, predstavili svoje nove proizvode kao i polja na kojima se ti proi-zvodi mogu koristiti- Practical sesije – na kojima su pred-stavnici kompanija, kao što je BT (British Telecom), predstavili usluge koje su po-nudili svojim korisnicima na bazi virtuali-

Pišu:Sanin Kahvedžić

Emir Fazlinović

Saradnja sa domaćim i međunarodnim organizacijama Saradnja sa domaćim i međunarodnim organizacijama

(Intellectual Property Rights – prava na intelektualnu imovinu) i tehničke radne procedure.Ustanovljava ETSI partnerske projekte (EPP) i Specijalne komitete, i odobrava ugovore sa eksternim tijelima

53. Generalnu skupštinu ETSI-a je otvo-rio Predsjedavajući g. John Phillips. Usvojen je Zapisnik sa 52. sjednice Ge-neralne skupštine ETSI-a. Odobrene su aplikacije novih članova. U kategoriji mrežnih operatora su, između ostalih, primljeni novi članovi AMC - Al-banske mobilne komunikacije, Cosmote Rumunija, Cosmo Bugarska.Nakon ove 53. Generalne skupštine, broj članova ETSI-a se povećao na 604 punopravne članice, 126 pridruženih čla-nova, 33 posmatrača, što ukupno iznosi 763 člana.Izvještaj Odbora je podnio predsjedava-jući Odbora, g. Mike Walker. Izložio je strategiju Odbora u narednom periodu. Nova aktivnost će biti izdavanje Žurnala ETSI-a. Potrebno je razmotriti konkuren-ciju, tj. ostale standardizacijske organiza-cije (npr. IEEE). Potrebno je uspostaviti saradnju sa Kinom, Rusijom, Brazilom i Indijom, razviti i zaštiti ETSI brend, obra-diti pitanja tehničke organizacije, raditi na amandmanima pravila i procedura.

Iznešene su ideje o Green Agendi i uvo-đenju alata za omogućavanje elektron-skog rada. Ti alati će obuhvatiti provođe-nje telefonskih konferencija, webcast-a i web konferencija. Webcast-i će omogu-ćiti učešće 1.000 učesnika, a biće mogu-će pratiti i prezentatora i prezentaciju. Na web konferencijama će se moći editovati dokument, a takođe će se transferisati prava drugima da mijenjaju dokument. Neka tehnička tijela već koriste ovaj na-čin rada. Planira se NGPP - Next Gene-ration Portal ProjectIzvještaj Finansijskog komiteta (Finansij-ski komitet cini 5 članova) - Data je prepo-ruka da GA izbjegava donošenje odluka koje nisu podržane čvrstom finansijskom analizom. To je izazvalo komentar da je

ETSI - Evrop-ski institut za telekomunikaci-one standarde je ustanovljen 1988. godine sa sjedištem u Sop-hia Antipolis-u, Francuska. To je jedna od najve-ćih međunarodnih tehničkih asocijaci-ja u oblastima ICT i broadcasting-a. U Evropi, ETSI je odgovoran za stan-dardizaciju u tele-

komunikacijama, broadcasting-u i odre-đenim aspektima IT. Zvanično je priznat od strane EU i Evropske asocijacije slo-bodne trgovine (EFTA) kao kompetentno tijelo regiona za standardizaciju u ovim oblastima.ETSI trenutno ujedinjuje preko 700 čla-nica i udružuje administracije, mrežne operatore, proizvođače, davaoce uslu-ga, istraživačka tijela i korisnike. BH Te-lecom je član ETSI-a od 2001. godine. Svrha ETSI-a je da proizvodi i provodi održavanje tehničkih standarda. GSM, DECT, TETRA, NGN i LTE (pored mno-gih drugih) su svijetli primjeri predanosti koju dijele ETSI članice da konzistentno pruže relevantnim akterima industrije sredstva za asembliranje u kohezivnu zajednicu i da usaglase put napretka u korist sviju. Organizacionu strukturu ETSI-a čine Generalna skupština, Odbor, Tehnička organizacija i Sekretarijat. Generalna skupština (GA) je najviše ti-jelo Instituta i čine je sve ETSI članice sa određenim brojem glasova. GA odre-đuje generalnu politiku ETSI-a i donosi odluke o upravljanju i strategiji ETSI-a. Odgovorna je za budžet, pitanja članstva i imenovanje članova Odbora, general-nog direktora i zamjenika generalnog direktora GA definiše standardizacione politike ETSI-a, uključujući IPR politiku

53. ETSI Generalna skupštinaNica, 7. - 8. april 2009. g.

ticali iz zemalja koje su članice CEPT-a.

Predstavljen je Izvještaj auditora. Usvo-jen je izvještaj o budžetu, kao i ETSI godišnji izvještaj. Kontri-bucije članova u 2008. g. su iznosile 13,4 M€. Iznešene su smjernice za budžet 2010. u kojima je nave-deno da nema povećanja jedi-nice kontribucije, plate zaposlenih treba zamrznuti, IT ulaganja će se usmjeriti samo na NGPP, 15% sma-njenja budžeta za STF, 3GPP budžet smanjiti za 3,5%. DARE projekat IPR Database Review project ima za cilj da otkloni jednu od ključnih slabosti – nekonzistentnosti po-dataka. Ugradiće se nove performanse u aplikaciju, provešće se reinžinjering sadašnjih performansi, kao i mogućnosti postavljanja upita.

Izglasana je izmjena ETSI Statuta u smi-slu da se briše mjesto zamjenika GD.

Povlačenje iz članstva: Usvojeno je da se zahtjev za prekid članstva dostavi GD, a ne ETSI-u, te da se zahtjev može podnijeti do 30. septembra kalendarske godine, a kašnjenje u podnošenju za-htjeva iza tog datuma povlači plaćanje članarine za narednu godinu.

Neraspoloživost licenci za TETRA (TErrestrial Trunked RAadio) u Sjever-noj Americi: IPR problem. Jedan član (Motorola) ima patent TETRA koji nije priznat u USA. Diskutovalo se o izboru pravnog eksperta koji bi pomogao da se riješi ovaj spor.

Slijedeća GA će se održati 24-25 novem-bra 2009. g. Mjesto održavanja će naj-vjerovatnije biti promijenjeno, obzirom na sve veće troškove zakupa konferen-cijskog centra Acropolis u Nici.

GA najviše tijelo odlučivanja i ne može ga se uslovljavati. Radi se na principu bona fide i vjeruje se u osnovanost ono-ga što Generalni direktor predloži. U Pre-poruci 3, FC predlaže da GD prezentira Generalnoj skupštini plan IT aktivnosti kako bi GA donijela odgovarajuću odluku o finansiranju tih aktivnosti. FC je takođe predložio da se naprave tri vrste plana: pesimistični, realistični i optimistični.

U svom Izvještaju o progresu, Gene-ralni direktor ETSI-a, Dr. Walter Weigel, istakao je da smo suočeni ne samo sa finansijskom, nego i sa ekonomskom kri-zom. 2008. g. je završena sa deficitom od 97 k€. Aktivirano je 8 novih projeka-ta. Možda ima previše grupa u kojima se bavimo standardizacijom. IT projekat je započeo. GD je istakao da ETSI ima 122 zaposlenika, prezentirao je KPI (Key Performance Indicators-ključni indikato-ri performansi) za Sekretarijat ETSI-a. 9000 posjetilaca je dnevno na ETSI novoj web stranici. Unificirane su IPR deklaracijske forme. Postoji 55 timova STF-a (Specialist Task Force), što pred-stavlja pravu snagu ETSI-a. Provode se aktivnosti testiranja i međuoperabilnosti, IPTV, Plug testovi, ETSI komercijalne usluge. ETSI je podržavao saradnju sa WiMAX Forumom. U jesen 2008. g. su odlučili da sami nastave. Više se neće fi-nansijski podržavati saradnja na WiMAX standardima. Održaće se ETSI Global Innovation Summit u Briselu u novembru 2009. g. Obilježeno je 20 godina postojanja ET-SI-a. Promovisana je knjiga „ICT oblikuje svijet (naučno stanovište)“ koja je dokaz vrijednosti kojom ETSI doprinosi istra-živanju kako bi se identifikovale ključne novonastale tehnologije. Ona je takođe i dokaz vizije ETSI-a da se ulaganja u istraživanje i razvoj pretvore u tehničke standarde koji zadovoljavaju potrebe globalnih tržišta u elektronskim komu-nikacijskim mrežama i pratećim usluga-ma.

Predloženo je da se izjednači status pu-nopravnog i pridruženog člana, obzirom da plaćaju jednake iznose kontribucija, imaju ista prava i obaveze, a jedina je razlika bila što su punopravni članovi po-

Piše:Elma Kadrispahić

Saradnja sa domaćim i međunarodnim organizacijama Zanimljivosti

darskoj nesreći RMU Zenica 14. marta 2009. godine Na osnovu člana 5. Zakona o donaci-jama preduzeća u javnom vlasništvu ili pod javnom kontrolom u Federaciji Bosne i Hercegovine (‘’Službene novi-ne Federacije Bosne i Hercegovine’’, broj 13/03) i člana 42. stav 1. tačka e) Statuta Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo broj: 00.1-1.3-7020/05, 00.1-2.1-2242/07, 00.1-1.3-12389/07 i 00.1-2.1–2650-1/08, Skupština Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo je na 17. sjednici održanoj dana 07.04.2009. go-dine donijela Odluku o odobrenju Odluke o dodjeli donacije pravnom licu „Samo-stalni sindikat radnika Rudnika „Zenica“ iz Zenice“ u iznosu od 30.000,00 KM u svrhu pokrivanja troškova izmještanja i liječenja teško povrijeđenog rudara Mehmeda Dizdarevića, te liječenja dru-gih rudara stradalih u nesreći u Rudni-ku mrkog uglja „Zenica“ d.o.o. Zenica, 14.03.2009. godine.

Punjenje mobitela za samo deset sekundi

Znanstvenici su izradili bateriju za mobi-tel kojoj je potrebno samo deset sekundi kako bi se napunila, a to je oko 100 puta kraće od vremena potrebnog za punje-nje “normalne” baterije. Ono što je sjajno u cijeloj priči je da će se ista tehnologija moći koristiti i za ba-terije koje “pokreću” telefone, prijenosna računala, digitalne kamere i još mnoge uređaje, a predviđa se kako će rok u ko-jem će to biti moguće biti oko dvije do tri godine.Sada će prebacivanje na “čiste tehnolo-gije” biti jednostavnije.Ovo revolucionarno rješenje omogućiti će i da se automobili pokretani na struju “napune” u jednakom razdoblju koje je potrebno i da se na benzinskoj stanici benzinom napuni rezervoar, piše Daily Mail. To će omogućiti rješavanje proble-ma ispušnih plinova koji gadno nagri-zaju našu atmosferu i prijete opstanku ljudske vrste.Ovu bateriju izradili su inženjeri iz Mas-sachusetts Institute of Technology. Tvr-de kako je ona izrađena s materijalima koji su dostupni proizvođačima, te im se ne bi trebalo biti teško prebaciti na

Najpoželjniji poslodavacBH Telecom

Posao.ba je već treću godinu zaredom proveo istraživanje o najpoželjnijim po-slodavcima u BiH po izboru posjetitelja portala. Imena firmi u istraživanju nisu unaprijed ponuđena i izbor se temelji is-ključivo na percepciji korisnika koji su po vlastitom mišljenju navodili one kompa-nije za koje bi najviše željeli raditi i zbog čega. U istraživanju je učestvovalo 4778 is-pitanika koji su u toku tri mjeseca po slobodnom izboru navodili najpoželjnije poslodavce na bh. tržištu rada i razloge zašto su upravo ti poslodavci najatrak-tivniji za njih.Najpoželjniji poslodavac u BiH po izboru ispitanika u istraživanju je BH Telecom sa 14,4% glasova, na drugom mjestu je M:tel – poslodavac za kojeg je glasalo 6% ispitanih, te Elektroprivreda na tre-ćem mjestu sa 3,8% glasova.

Snižene cijene roaming-a u EUPoslanici Evropskog Parlamenta usvojili su danas odluku o smanjenju cijena SMS poruka i korištenja Interneta u inostran-stvu. SMS će u roaming-u unutar grani-ca EU moći da košta najviše 11 centi. Prosječna cijena ove usluge u ovom tre-nutku je 29 centi, prenosi BBC.Nova cijena, u koju nije uračunat porez na dodatnu vrijednost, stupa na snagu u julu. Cjenovnik pokriva i uslugu provjere elektronske pošte tokom boravka u ino-stranstvu. Sadašnja cijena od 46 centi za minut odlazećeg poziva u julu će biti umanjena na 43 centa.Za ovaj zakon glasalo je 646 poslanika, a protiv su bila 22. Ministri telekomuni-kacija zemalja EU već su odobrili ovu odluku.Zakon bi trebalo da spriječi pojavu “šo-kantnih računa” za korištenje mobilnog telefona sa kojima se suočavaju mnogi korisnici po povratku sa odmora u ino-stranstvu.

Donacija od 30.000 KM Samostal-nom sindikatu RMU Zenica

Skupština dioničkog društva BH Tele-com Sarajevo je na svojoj 17. sjednici donijela Odluku o odobrenju Odluke o dodjeli donacije stradalim rudarima u ru-

Trodnevnoj konferenciji pod nazivom „IMS 2.0 WORLD FORUM 2009“ održa-noj u Barceloni 28-30. 4. 2009. godine, prisustvovali su predstavnici mobilnih, fiksnih, kablovskih i hibridnih operato-ra, davatelja usluga Interneta, razvijača aplikacija IT softvera, dobavljača opreme i korisničkih terminala kao što su: BT, Deutsche Telekom, France Telecom, Telekom Srbije ... Huawei, Ericsson, ZTE, Comverse.

Osnovna tema Konferencije bila je IMS 2.0 koji predstavlja koncept konvergen-cije IMS i web 2.0 tehnologija i u okviru toga predstavljen je veći broj uspješnih slučajeva ponude usluga baziranih na IMS-u. IMS (IP Multimedia Subsystem) je mul-timedijalni sistem baziran na Internet protokolu kao arhitekturalni okvir za isporuku multimedijalnih usluga preko više pristupnih tehnologija i uređaja ge-neralno, implementiran kao skup funk-cija upravljanja mrežom. IMS kao takav može biti predstavljen kao jezgro mreže slijedeće generacije NGN telekom ope-ratora i odlikuje se rješenjima kvaliteta usluge QoS i billing sistema.Web 2.0 je skup poslovnih koncepata i tehnologija koje omogućavaju isporuku visoko interaktivnih korisničkih aplikacija koristeći Internet kao platformu integra-cije i isporuke. Aplikacije web 2.0 su blo-govi, vikiji, društvene mreže kao što su Facebook, MySpace, YouTube i slično. Ovi poslovni modeli su bazirani na ogla-šavanju i daju jednostavnu podršku kup-cima bez kompleksnog biling sistema.Više predstavnika učesnika tehnološke inicijative pod nazivom Rich Communi-cation Suite Initiative (Inicijativa za skup obogaćenih komunikacija) razmatralo je različite aspekte obogaćivanja komuni-kacija kroz uvezivanje telefonskog ime-nika, informacija o prisutnosti, instant poručivanja, informacija o lokaciji, jedin-stvene autentifikacije i billing-a. Najviše razmatranja se koncentriralo na korisni-ka i njegova očekivanja, odnosno razvoj odgovarajućih terminala za najbolju po-

Konferencija „IMS 2.0 World forum 2009“Barcelona, 28. - 30. 4. 2009.

dršku IMS uslugama. Po pitanju ponude kompleksa multimedijalnih usluga može se zaključiti da postoji saglasnost da se radi o dva odvojena segmenta ponude: ponuda rezidencijalnim korisnicima i po-nuda poslovnim korisnicima. Društvene mreže postaju sve više meta interesovanja telekom operatora. Face-book, Myspace, Twitter, Linkedin i dru-ge, već imaju više stotina miliona kori-snika.Procjenjuje se da će do 2012. godine broj posjetitelja društvenih mreža preći 800 miliona. Između proizvođača mobi-tela i firmi društvenih mreža sklapaju se sporazumi o kreaciji mobitela sa lakim pristupom društvenim mrežama. I veliki operatori prilagođavaju ponudu novom tehnološkom trendu. Francuski Orange u svojoj ponudi nudi kupcima neograni-čen pristup društvenim mrežama, kao što su Facebook i MySpace, a ostali In-ternet saobraćaj naplaćuje po količini.Konvergencija telekom i Internet svijeta je nezaobilazna stvarnost već danas. Pi-tanje je osnovno kako to najbolje iskori-stiti u raznovrsnosti opcija koje se nude. Tokom Konferencije firma Ericsson je predstavila pilot projekat integriranih usluga baziranih na IMS sistemu.

Poslovni slučaj komercijalne realizacije ujedinjenih komunikacija za mlađu popu-laciju izložio je predstavnik telekom ope-ratora Sonaecom iz Portugala. Ponuđen je paket usluga koji uvezuje mobilni i fik-sni telefon, telefonski imenik, VoIP i in-stantno poručivanje sa flat rate cijenom u okviru grupe korisnika. Firma Ericsson je u projektu učestvovala kao integrator sistema. Prema izjavi prezentatora, pro-jekat je dao dobre rezultate, povećan je broj korisnika navedenog operatora i održan dobar prihod po korisniku.

Dakle, pred svakog telekom operatora se postavlja složen zadatak u smislu iz-bora vlastitog puta u obilju tehnoloških rješenja, kojim se korisnicima mogu po-nuditi atraktivne multimedijalne komuni-kacije i sadržaji.

Piše:mr. Sead Adanalić

50

Zanimljivosti

koje je regulatorno tijelo EU u području telekomunikacija. Zakon je već naišao na otpor prilikom usvajanja, no ipak je usvojen. Ukoliko ga usvoji i pomenuto Vijeće, na koje navodno veliki pritisak, kroz tvrdnje da ne mogu poricati ljudska prava, vrši Viviane Reding, evropski Ko-mesar za Informaciono društvo, zakon će postati pravosnažan i izmijeniti mno-go toga dajući mnogo veći prostor i jači oslonac korisnicima u EU da zahtijevaju svoja prava.

Mobilna VoIP usluga predstavlja veliki izazov za tradicionalne mo-bilne operatore

Prema najnovijoj Gartnerovoj studiji, iz maja 2009., VoIP usluga ponuđena od davatelja treće strane, davatelji bez in-frastrukture, u narednih pet godina će značajno ugroziti, oko 700 milijardi vrije-dan, prihod od govorne usluge mobilnih operatora svijeta. Mobilni VoIP danas nude davatelji uslu-ga baziranih na web 2.0 kao što su Goo-gle Android Phone, Fring i Mig30. Pravi uslovi za masovnu VoIP uslugu će se steći sa uvođenjem 4G mreža (LTE, WiMAX, potpuno implementira-ne od 2017. godine) i većom primje-nom smartphone aparata sa otvorenim operativnim sistemom, uz mnogo veće i jeftinije pristupne resurse za korisnike. Na takvoj mreži, operatori tipa, Google, Skype, Fring, Facebook, MySpace..., će nuditi mobilne VoIP usluge po vrlo niskoj cijeni. VoIP usluga će biti integrirana u paketu ponude ujedinjenih komunikacija, većeg broja uvezanih usluga, koje će se odli-kovati jednostavnošću korištenja, a sa-državaće unapređeni telefonski imenik sa informacijama o prisustvu i lokaciji, instant narudžbe, SMS, razmjenu videa i slika, kontakt sa prijateljima na druš-tvenim grupama itd.U slijedećih 10 godina očekuje se da će 30% mobilnog saobraćaja biti realizo-vano preko mobilnih portala operatora treće strane.Stoga, Gartner savjetuje telekom opera-tore da već danas razmišljaju o tranziciji koja će se desiti i mogućim partnerstvi-ma i saradnjom sa drugim tipovima da-vatelja usluga.

novu tehnologiju. Inovacija je temeljena na litijonskim baterijama koje se već ko-riste u mnogim kamerama, telefonima i prijenosnim računarima, a pogodne su zbog “isijavanja” velike količine energije na malom prostoru.Ekipa koja je smislila novu bateriju tvrdi kako su pronašli način da se ubrza pu-njenje baterija kojoj sada za taj proces treba nekoliko sati. Prototip baterije koju su napravili može se napuniti za samo desetak sekundi, dok bi “staroj” bateriji jednakih dimenzija trebalo šest minuta.Ovaj izum omogućiti će i stvaranje još manjih i lakših baterija koje će dovesti do stvaranja mobitela veličine i debljine kreditne kartice. Izumitelj nove gene-racije baterija Dr Gerbrand Cedar tvrdi kako će, ipak, njegov izum najviše za-dovoljstva donijeti vlasnicima automo-bila pokretanima na struju, jer će sad moći voziti na mnogo duljim relacijama te neće morati razmišljati kada će im vo-zilo stati.

Pravo na InternetEvropska Komisija već duže vrijeme najavljuje i priprema reformu Zakona o telekomunikacijama u okviru kojeg će biti i mnogo toga interesantnog za ko-risnike. Tu je već stara ideja kako treba korisnicima omogućiti da ne mijenjajući broj mobilnog telefona mijenjaju opera-tore. No najintrigantniji je po svemu su-deći paragraf 10 Zakona koji je Evropski Parlament usvojio. Paragraf 10 doslovno kaže: “Nikakva ograničenja se ne smiju nametati na fundamentalna prava i slobode krajnjih korisnika, ukoliko za to ne postoji ranije odobrenje odgovarajućih sudskih vlasti, u skladu sa Članom 11 Povelje o fun-damentalnim pravima na slobodu izra-žavanja i informacije u Evropskoj Uniji, osim u slučaju kada je ugrožena javna sigurnost, kada može doći do odgova-rajućih presuda”.Ovim je “pravo na Internet” praktično izjednačeno sa pravom na slobodu go-vora, a Evropski Parlament je Zakon usvojio, no treba se još uskladiti kako će se odrediti koje su to odgovaraju-će sudske vlasti. I pored ovoga Zakon neće stupiti na snagu dok ga ne odobri Vijeće Ministara za telekomunikacije,

Mobilni Internet sve po-pularnijiNedavno istraživanje kuće ComScore navodi kako upotreba mobilnog Interneta na području Sje-dinjenih Američkih Drža-va zarađuje više od 63,2 milijuna američkih dolara, što je zaintrigiralo poten-cijalne oglašivače (portal Vidilab.com)ComScore je naveo kako se broj korisnika mobilnog Interneta i više no udvo-stručio tokom januara, te kako će eksponencijalno rasti u budućnosti. Sve veća popularnost pametnih telefona (smart phone), koje mnogi kori-snici koriste ne bi li pristu-pili Internetu, također su pripomogli adaptaciji mo-bilnog Interneta.Sadržaji poput socijalnih mreža i blogova doživjeli su najveći porast posjete pri upotrebi mobilnog In-terneta, i to od impresivnih 407%, pri dnevnom pristu-pu.Novosti su i dalje najpopu-larniji sadržaj, koje diljem Sjedinjenih Američkih Dr-žava dnevno pročita 22,4 milijuna korisnika.