HIDROELEKTRA - PROJEKTbbz.hr/images/uploads/773/suo-brza-cesta-daruvar-lipik.pdf · Trasa brze ceste od granice Republike MaĊarske – Virovitica – Daruvar – Lipik – Okuĉani

1

HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.

10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801

NOSITELJ IZRADE STUDIJE: HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o.

10000 Zagreb, Ĉazmanska 2

Voditelj Studije:

Jasminka Mandić, dipl.ing.graĊ.

Stručna grupa:

Jasminka Mandić, dipl.ing.graĊ. Mr.sc. Josip Bošnjak, dipl.ing.graĊ. Tomislav Marukić, ing.graĊ. (Rencon d.o.o.)

SINTEZA; UTJECAJI; MJERE ZAŠTITE PROJEKTANTI PROMETNICE

Promel Projekt, d.o.o.

PROMETNA OBILJEŢJA; UTJECAJI; MJERE ZAŠTITE

Marina Grgić, dipl.ing.arh.

PROSTORNO – PLANSKA DOKUMENTACIJA

2



Stručna grupa:

Dr.sc. Karlo-Rikard Braun

INŢENJERSKA GEOLOGIJA I HIDROLOGIJA

Andrea Knez, dipl. ing. ur.kraj.

KRAJOBRAZ

Mira Kraljić, dipl.ing. biologije Prof.dr.sc. Ţeljko Vidaček Dr.sc.biol.znan. Jadranka Roša

BIORAZNOLIKOST

PEDOLOGIJA

ŠUMSKI EKOSUSTAVI I DIVLJAĈ

Mr.sc. Ivan Zorko, dipl. ing. kem.

Miljenko Henich, dipl.ing.el.

EMISIJE U ZRAK BUKA

Dr.sc. Marko Dizdar KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA Mr.sc. Daria Loţnjak Dizdar

3



I. OPĆI PRILOZI

1. Izvadak iz sudskog registra 2. Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ureĊenja

II. SAŢETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ – BRZA CESTA DARUVAR-LIPIK

1. OPIS ZAHVATA……………………………………………………………………………. 11 2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA…………………………………………………. 12 3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU…………………………….. 13 4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM PRIPREME,

GRAĐENJA I/ILI KORIŠTENJA ZAHVATA………………………………………… 27

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME, GRAĐENJA………………………….

34

6. PREGLED PRILOGA………………………………………………………………………. 44

4



I. OPĆI PRILOZI

5



6



7



8



9



10



II. SAŢETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ – BRZA CESTA DARUVAR-LIPIK

11



1. OPIS ZAHVATA 1.1. Opis glavnih obiljeţja zahvata

Studija o utjecaju na okoliš obuhvaća dionicu brze ceste Daruvar – Lipik u duljini

32.850 m s pripadajućim objektima (ĉvorovima, spojnim cestama, prijelazima i prolazima).

Trasa brze ceste od granice Republike MaĊarske – Virovitica – Daruvar – Lipik – Okuĉani –

granica BiH definirana je Strategijom i Programom prostornog ureĊenja Republike Hrvatske.

Time je brza cesta definirana kao graĊevina od drţavnog interesa.

Koridor brze ceste predloţen je u okviru prostornih planova Bjelovarsko – bilogorske i

Poţeško – slavonske ţupanije, kao i u prostornim planovima općina i gradova.

Planirana izgradnja predmetne dionice brze ceste Daruvar – Lipik nalazi se u koridoru

postojeće drţavne ceste D5. Brza cesta omogućit će nesmetani gospodarski i demografski

razvoj podruĉja i predstavljat će najkraću vezu izmeĊu koridora autoceste Zagreb – Lipovac

(posavski koridor) i buduće brze ceste Varaţdin – Virovitica – Osijek (podravski koridor).

Znaĉajno će podići razinu prometne usluge, veću sigurnost prometa i bolju povezanost sa

širom prometnom mreţom.

Preuzimanje tranzitnog prometa od smjera Virovitica – Okuĉani i obratno, u cijelosti će

se rasteretiti drţavna cesta D5, posebice kroz Grad Daruvar, Grad Pakrac i Grad Lipik, i tako

poboljšati ţivotni i radni uvjeti stanovništva ne samo u navedenim gradovima već i u naseljima

koja su se razvila uz drţavnu cestu D5.

Lokalne ceste i putovi koje presijeca i drţavna cesta D5 i trasa planirane brze ceste su

brojni, a isti se koriste za povezivanje sela i zaselaka ili odlazak poljoprivrednika na svoja

imanja.

Planirani zahvat dionice brze ceste Daruvar – Lipik u duljini cca 33 km proteţe se

podruĉjem koje obiluje poljoprivrednim površinama i livadama koje se izmjenjuju naseljenim

podruĉjem poloţenim uzduţ cestovnih komunikacija. Reljef je svojim oblicima utjecao na

agrarno korištenje, a jednako tako i na razvoj i prostorni raspored naselja.

Trasa brze ceste (predmetna dionica) prolazi breţuljkastim podruĉje, ima najmanju

nadmorsku visinu od 138,30 m u dolini rijeke Bijele, a najvišu od 243,60 m na Pakraĉkoj gori.

Trasu karakterizira relativna izlomljenost što je uvjetovano konfiguracijom terena.

Prema Idejnom rješenju niveleta brze ceste prati postojeći teren u niskom nasipu na

dijelovima prirodnih dolina, a na ostalim dijelovima nalazi se u usjeku ili zasjeku.

Idejnim rješenjem predviĊena je izgradnja brze ceste sa dva odvojena kolnika s

mogućnošću fazne izgradnje, najprije jedan kolnik (zapadni kolnik) s modificiranim ĉvorištima.

Nadalje, trasu brze ceste na dionici od Daruvara do Lipika u duljini od cca 33 km, tj. od

raskriţja sa drţavnom cestom D5 u Donjem Ĉagliću moguće je realizirati i u etapama, ovisno

od financijskih mogućnosti, uz uvjet da svaka etapa mora biti prometno – funkcionalna cjelina.

Prilog 1: Pregledna situacija M 1:25 000

12



1.2. Prometna obiljeţja

Procjena PGDP-a na brzoj cesti

Pretpostavka je da će, temeljem iskustvenih spoznaja i opaţanja, najviše do 80% prometa s postojeće drţavne ceste D5 prijeći, tj. biti preusmjeren na brzu cestu. Prognoza prometa na brzoj cesti (predmetnoj dionici) osniva se na pretpostavci da ona moţe biti u prometu najranije 2014./2015. godine.

U godini 2015. kad se oĉekuje puštanje u promet brze ceste, od 2.865 vozila/dan koji je procijenjen da će biti na drţavnoj cesti D5, procjenjuje se da će oko 2.295 vozila/dan prijeći na brzu cestu. U prve tri godine korištenja brze ceste, inducirani promet se predviĊa do 10% od normalnog prometa, što znaĉi da:

2016. g. PGDP iznosi 2.530 vozila/dan 2017. g. PGDP iznosi 2.775 vozila/dan 2018. g. PGDP iznosi 3.050 vozila/dan Nakon tog razdoblja sve do 2030. godine, godišnja stopa rasta se predviĊa 4 do 5%,

što znaĉi da će na brzoj cesti intenzitet PGDP-a biti: 2020. godine 3.360 vozila/dan 2025. godine 4.290 vozila/dan 2030. godine 5.474 vozila/dan

2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA

Studija nije razmatrala varijante nego jedno konkretno rješenje.

Predloţeno rješenje vrednuje prostor i poštuje njegove karakteristike i mogućnosti, na

naĉin da se prostor koristi racionalno, uz oĉuvanje krajobrazne i biološke raznolikosti.

Predmetna trasa zaobilazi kvalitetna poljoprivredna zemljišta, ĉime se spreĉava njegova trajna

prenamjena. Sa aspekta oĉuvanja šuma, obzirom da se radi o prostoru definiranom šumskim

plohama, moţe se utvrditi da će doći do njihova presijecanja i trajnog zauzimanja, jer njihovo

potpuno izbjegavanje nije moguće.

Predloţenim rješenjem doći će u manjoj mjeri do degradacija krajobraznih vrijednosti,

no uz odgovarajuće mjere zaštite, iste će se oĉuvati, dok će prolazak trase neke krajobrazne

predjele vizualno otvoriti, ĉime će se generirati pozitivne vizure u prostoru.

Zbog ograniĉenja u prostoru, na nekim dijelovima trase, nije moguće osigurati dovoljnu

udaljenost od planirane izgradnje, a kako je prometnica znaĉajan izvor buke, biti će potrebno

predvidjeti odgovarajuću zaštitu od buke.

Predloţena brza cesta preuzet će većinu prometa sa postojeće drţavne ceste D5, ĉime

će se rasteretiti promet kroz gradove Daruvar, Pakrac i lipik, ĉime će se poboljšati ţivotni i

radni uvjeti stanovništva. Eliminacijom tranzitnog prometa, rasteretit će se gradska prometna

mreţa. Smanjiti razina buke i poboljšati kvaliteta zraka.

Gledano sa aspekta zaštite okoliša, moţe se reći da odabrana trasa poštuje prirodne

datosti prostora.

Tehniĉko rješenje umanjuje negativne utjecaje na okoliš, što pridonosi oĉuvanju

cjelovitosti padina (u strukturalnom i vizualnom pogledu), šumskih ekosustava, vodotoka i

agrarnih površina, a time i postojećih krajobraznih potencijala i prostora u cjelini kao

ograniĉenog resursa.

13



Predloţena trasa maksimalno uvaţava druge namjene u prostoru, izbjegava

graĊevinska podruĉja gradova i naselja i presijeca ih tek u sluĉajevima kada to nije moguće

izbjeći. Raspored ĉvorišta planiran je tako da osigura kvalitetan pristup svim podruĉjima uz

planirane trase, uz njihovo oblikovanje na naĉin da zadrţe planiran nivo prometne usluge u

skladu s oĉekivanim prometnim opterećenjem.

3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU

3.1. Postojeća prostorno-planska dokumentacija

Za planirani zahvat i analizirani prostor, obzirom da se radi o cesti drţavnog ranga

analizirani su slijedeći dokumenti prostornog ureĊenja koji su vaţeći za ovo podruĉje:

● Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske

(Klasa: 350-02/97-01/02, Zagreb, 24. listopada 1997.) ● Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) ● Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99) ● Prostorni planovi ţupanija

● Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske ţupanije (Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Bjelovarsko-bilogorske ţupanije, Ţupanijski.glasnik br.2/01, 13/04, 7/09) ● Prostorni plan Poţeško-slavonske ţupanije („Poţeško – slavonski sluţbeni glasnik“ br.5/02 i 5A/02)

● Prostorni planovi uređenja uređenja općina i gradova

● Prostorni plan općine Končanica (DAING d.o.o. Daruvar, Sl. Glasnik općine br. 5/06) ● Prostorni plan uređenja grada Daruvara (Arhitektonski Atelier Deset d.o.o, Sluţbeni glasnik grada br. 8/04)

● Prostorni plan uređenja općine Sirač (Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje i zaštitu okoliša Bjelovarsko-bilogorske ţupanije, Ţup.glasnik br.10/06)

● Prostorni plan uređenja grada Pakraca (Zavod za prostorno ureĊenje poţeško – slavonske ţupanije, „Sluţbeni glasnik Grada

Pakraca“ br.8/07)

● Prostorni plan uređenja grada Lipika (Zavod za prostorno ureĊenje Poţeško – slavonske ţupanije „Sluţbeni glasnik Grada Lipika“ br. 6/07) ● Generalni urbanistički plan grada Daruvara (Arhitektonski Atelier Deset d.o.o., Sl. glasnik grada Daruvara br. 8/04)

14



3.2. Opis postojećeg stanja okoliša

3.2.1. Meteorološki podaci

Na promatranom je podruĉju potrebno izgraditi brzu cestu Daruvar - Lipik tako da je i

analiza klimatskih karakteristika raĊena u svezi graĊenja, odrţavanja i odvijanja prometa.

Obzirom na poloţaj meteorološke postaje u Daruvaru i podruĉja planirane izgradnje

prometnice Daruvar – Lipik, ne oĉekuju se znaĉajna klimatska odstupanja na ova dva

podruĉja.

Temperaturne prilike treba oĉekivati u granicama najhladnijih mjeseci do –20 °C a u

najtoplijim mjesecima do maksimalno 39 °C uz godišnju temperaturu zraka od 11 °C.

Tijekom godine treba oĉekivati koliĉinu oborine od 900 mm ali je on moguća i u

rasponu od 1160 (izmjerena koliĉina 1992. godine) do 640 mm koja je izmjerena 2003.

godine.

Maksimalna dnevna koliĉina oborine na podruĉju Daruvara izmjerena je u iznosu do

112 mm. Posebnu pozornost treba obratiti na visinu snijega. Maksimalna visina snjeţnog

pokrivaĉa, u promatranom razdoblju, izmjerena je u iznosu od 47 cm. Potrebno je oĉekivati

tijekom 34 zimskih dana snjeţni pokrivaĉ, a u promatranom je razdoblju, bilo godina i sa 65

takovih dana (1993. godine) ali i samo 2 dana (1989 godine). MeĊutim, snjeţni pokrivaĉe

debljine 10 cm (dakle i onaj koji moţe prouzroĉiti odreĊene teškoće u odvijanju cestovnog

prometa) moguć je tijekom 14 zimskih dana iako je bilo i godina sa znatno duljim razdobljem

(2005. godina kada se tako visoki snjeţni pokrivaĉ zadrţao u ukupno 48 dana) ali i znatno

manji broj dana (tijekom 1982. godine niti jednom nije zabiljeţena visina snijega 10 ili više

cm!).

Na podruĉju Daruvara potrebno je raĉunati i s relativno velikim iznosom vjetrenog tlaka

zraka obzirom da je potrebno oĉekivati olujni vjetar, u prosjeku, godišnje u 3 dana. U

promatranom je razdoblju bilo godina u kojima je broj dana s olujnim vjetrom bio daleko veći:

tijekom 1998. godine zabiljeţeno je ukupno 15 dana s olujnim vjetrom. Jaki vjetar moguć je u

15 dana tijekom godine ali je tijekom 2003. godine zabiljeţen jaki vjetar u ukupno 50 dana.

Na podruĉju Daruvara se ne raspolaţe mjerenjem izokerauniĉkog nivoa. MeĊutim, broj

grmljavinskih dana ukazuje da je na ovom podruĉju potrebno napraviti dobru grmljavinsku

zaštitu obzirom na prosjeĉnih godišnjih 30 grmljavinskih dana (dok je tijekom 2002. godine

zabiljeţeno ukupno 41 grmljavinski dan).

Odvijanje sigurnog prometa u svezi je i s vidljivosti. Na podruĉju Daruvara potrebo je

oĉekivati tijekom godine ukupno 28 dana s maglom. U promatranom je razdoblju broj

godišnjih dana s maglom bio od 18 (1982. godine) do 46 (1989. godine.).

15



3.2.2. Pedološka obiljeţja 3.2.2.1. Tlo

Procjenom pogodnosti pedosistematskih jedinica za intenzivnu oraniĉnu proizvodnju u

tablici 1, za intenzivni uzgoj drvenastih kultura u tablici 2, te za intenzivan uzgoj povrća u

tablici 4, utvrĊena su aktualna ograniĉenja zbog slabe opskrbljenosti tla hranjivima, kiselosti,

dubine, ocjeditosti tla, viška površinske vode, visoke podzemne vode, nagiba, erozije tla

vodom, sadrţaja gline, te štetnog utjecaja magle i/ili mrazeva u nizinskom podruĉju.

Uvaţavajući relevantne fizikalne i kemijske indikatore kvalitativno je ocjenjena

osjetljivost automorfnih i hidromorfnih tala na oneĉišćenje i proces zakiseljavanja - tablica 5.

Rezultati ocjene osjetljivosti tla na propuštanje oneĉišĉivaća i potencijalnu ranjivost

podzemne vode za podruĉje mogućeg utjecaja brze ceste Daruvar – Lipik su u tablici 6.

Tablica 1: Pogodnost tla za oranične kulture

Klasa pogodnosti (stupanj)

Podklasa pogodnosti (vrste ograničenja)

Pripadajuće sistematske jedinice

P-1 pogodno h-hranjiva Aluvijalno koluvijalno neoglejeno

P-2 umjereno pogodno

h-hranjiva k-kiselost dr-dreniranost

Lesivirano tipiĉno Distriĉno smeĊe na ilovaĉi

P-3 ograniĉeno pogodno

du-dubina tla n-nagib e-erozija h-hranjiva

Rendzina na laporu i mekim vapnencima SmeĊe na vapnencu

v-površinska voda dr-dreniranost h-hranjiva

Pseudoglej zaravni

v-površinska voda dr-dreniranost h-hranjiva n-nagib e-erozija

Lesivirano pseudoglejno Pseudoglej obronaĉni

V-podzemna voda dr-dreniranost h-hranjiva

Koluvijalno oglejeno Aluvijalno koluvijalno oglejeno

N-1 privremeno

nepogodno

v-površinska voda V-podzemna voda dr-dreniranost h-hranjiva

Pseudoglej-glej Moĉvarno glejno hipoglejno i amfiglejno

N-2 trajno nepogodno

vr-vertiĉnost Moĉvarno glejno amfiglejno vertiĉno

d-dubina, n-nagib Crnica organomineralna na vapnencu

16



Tablica 2: Pogodnost tla za drvenaste kulture




P-2 umjereno pogodno h-hranjiva k-kiselost dr-dreniranost

Lesivirano tipiĉno i pseudoglejno Kiselo smeĊe na ilovaĉi


d-dubina e-erozija

Rendzine SmeĊe na vapnencu


Pseudoglej zaravni

v-površinska voda dr-dreniranost h-hranjiva n-nagib e-erozija

Pseudoglej obronaĉni

N-1 privremeno nepogodno

v-površinska voda V-podzemna voda dr-dreniranost h-hranjiva

Pseudoglej-glej Moĉvarno glejno hipoglejno

N-2 trajno nepogodno

m-magla i mrazevi, a vr-vertiĉnost za amfiglej

Koluvijalno oglejeno Aluvijalno koluvijalno oglejeno i Moĉvarno glejno amfiglejno

d-dubina Crnica organomineralna na vapnencu

Tablica 3: Pogodnost tla za uzgoj povrća




P-2 pogodno h-hranjiva

Aluvijalno koluvijalno neoglejeno


d-dubina h-hranjiva

Rendzine i smeĊe na vapnencu

h-hranjiva k-kiselost dr-dreniranost e-erozija

Lesivirana tipiĉna i erodirana tla Kisela smeĊa na ilovaĉi

N-1 privremeno nepogodno


Pseudoglej zaravni Lesivirano pseudoglejno

v-površinska voda, dr-dreniranost, h-hranjiva, n-nagib

Pseudoglej obronaĉni

v-površinska voda, V-podzemna voda, dr-dreniranost, h-hranjiva

Pseudoglej-glej

V-podzemna voda dr-dreniranost h-hranjiva

Koluvijalno oglejeno Aluvijalno koluvijalno oglejeno Moĉvarno glejno hipoglejno

N-2 Trajno nepogodno

m-magla i mrazevi vr-vertiĉnost ,

Moĉvarno glejno amfiglejno

d-dubina Crnica organomineralna na vapnencu

17



Tablica 4: Osjetljivost tala na kemijske onečišćivače i zakiseljavanje

Tlo Osjetljivost na

Kemijske onečišćivače Zakiseljavanje

Rendzine SmeĊe na vapnencu Crnica organomineralna na vapnencu

+ + +

+ + +

Lesivirana tipiĉna tla Aluvijalno koluvijalno neoglejeno

++ ++

++ ++

Kiselo smaĊa tla Koluvijalno oglejeno Aluvijalno-koluvijalno oglejeno Pseudoglej zaravni Pseudoglej obronaĉni Pseudoglej- glej Moĉvarno glejna tla

+++ +++ +++ +++ +++ +++ +++

+++ +++ +++ +++ +++ +++ +++

Tumaĉ: + slaba osjetljivost, ++ umjerena osjetljivost, +++ jaka osjetljivost

Tablica 5: Kategorije osjetljivosti tla na propuštanje onečiščivaća

Kategorije osjetljivosti tla Pripadajuće sistematske jedinice tla

Vrlo slaba Moĉvarno glejna amfiglejna

Slaba Pseudoglej zaravni i obronaka, pseudoglej glej

Umjerena Rendzine, lesivirana tla, smeĊa i kiselo smeĊa tla

Jaka Aluvijalno koluvijalna plavljeno i neplavljeno, moĉvarno glejno hipoglejno

3.2.2.2. Biljna proizvodnja

Na uţem i širem podruĉju mogućeg utjecaja brze ceste Daruvar - Lipik poljoprivredne površine izvan šuma i šumskog zemljišta na ocjeditom i povremeno vlaţnom terenu se preteţno koriste za uzgoj oraniĉnih kultura primjerenih kontinentalnoj klimi. Prosjeĉni prinosi pšenice su 4,01 – 5,05 t/ha, kukuruza 4,29 -4,89 t/ha, krumpira 15,09-20,26 t/ha, soje 1,80 – 2,22 t/ha, suncokreta 1,60 – 4,79 t/ha, šećerne repe 34,05 – 45,60 t/ha, jabuka 5,0 – 13,6 kg/stablo, šljiva 5,7 – 15,9 kg/stablo.

18



3.2.3. Geološke i inţenjerskogeološke karakteristike terena

U širem podruĉju trase ceste Daruvar – Lipik, koje je obuhvaćeno Osnovnom

geološkom kartom Republike Hrvatske mjerila 1:100 000 za list Daruvar (autor karte Jamiĉić,

D., 1989 i autor Tumaĉa za list Daruvar Jamiĉić, D., 1989) zastupljene su stijena starosti od

prekambrija do kvartara (prilog 1). Kod toga su unutar koridora trase širine oko 5 km

zastupljene samo stijene i tla starosti od tortona (M22) do najmlaĊih, kvartarnih (dpr).

Stijene prekambrija ("Psunjska serija"), starijeg paleozoika ("Moslavaĉka gora" i

"Papuĉka" serija), mlaĊeg paleozoika (karbon i perm) te mezozoika (trijas, jura i kreda

"Psunjske" i Papuĉke serije") izgraĊuju centralne i rubne dijelove masiva Moslavaĉke gore,

Pakraĉke gore ("Psunjska serija") i Papuka koje su od trase ceste udaljene više od 5 km.

Najstarije stijene koje se nalaze u široj okolini trase ceste pripadaju gornjem tortonu

(M22), a nalaze se uz sam kraj ispitivane trase u podruĉju Bjelanovca., juţno od Lipika, a

takoĊer i istoĉno od Daruvara, oko Markovca. U bazi ovih naslaga dolaze krupnije klastiĉni

sedimenti, a u nastavu litostratigrafskog stupa, prema mlaĊim dijelovima, kalcitiĉni pješĉenjaci

te kao najmlaĊi pjeskoviti lapori. Donjosarmatske naslage (M31) kontinuirano slijede na

tortonskim pa i svojim protezanjem slijede tortonske. U njihovom litološkom sastavu

dominiraju tanko uslojeni i laminirani lapori, pješĉenjaci i glinoviti vapnenci, mjestimice s

ulošcima glina, pijesaka i sasvim sporadiĉno šljunaka. Donje panonski sedimenti (1M32)

predstavljeni su "croatica" slojevima, odnosno izmjenom tanko ploĉastih glinovitih vapnenaca i

kalcitiĉnih lapora, koji postepeno prelaze u neuslojene lapore. Šire zone rasprostiranja donjo

panonskih sedimenata nalaze se zapadno od Daruvara i juţno od Pakraca.

Sedimenti gornjeg panona (2M32) odgovaraju facijesu "banatica" naslaga koji su

taloţeni kontinuirano na donje panonskim. To su kaspibrakiĉni sedimenti sastavljeni preteţno

iz glinovitih lapora, lokalno s ulošcima pijesaka Najviše ih ima zapadno od Daruvara gdje

sudjeluju u graĊi strukture Pakrani. Pliocenske naslage poĉinju sedimentima donjeg ponta

(Pl11) koje takoĊer nalazimo u strukturi Pakrani jugoistoĉno od Daruvara, a nalaze se i uz

juţne padine potoka Šeovica juţno od Lipika. Sastoje se od izmjene glinovitih i sitnopjeskovitih

lapora s ulošcima pijesaka. Naslage gornjeg pinta (Pl12) izgraĊene su od nevezanih i slabo

vezanih pijesaka, pjeskovitih i glinovitih lapora s proslojcima pješĉenjaka. To su uglavnom

dobro uslojeni sedimenti u kojima se ĉesto zapaţa unakrsna kosa slojevitost. Nalaze se oko

Prekopakre N. Majura i M. Dereţa, dok su na većem dijelu terena prekrivene lesnim

naslagama i aluvijalnim i deluvijalno-proluvijalnim nanosima. Na erodiranoj podlozi, tijekom

gornjeg pliocena i dijelom u kvartaru (Pl,Q), taloţeni su granulometrijski heterogeni pjeskoviti

šljunci, kvarni i siltni pijesci s proslojcima konglomerata i lećastim proslojcima pjeskovitih glina

Nalaze se na nekoliko lokaliteta zapadno i juţno od Daruvara. Pleistocenu pripadaju široko

razvijene naslage prapora ili lesa (l) koje se mogu pratiti od Daruvara na sjeveru, do Ĉaglića i

Subocke juţno od Lipika. To su uglavnom siltovi s varijabilnim sadrţajem sitnozrnatog pijeska i

gline. Holocenske starosti su deluvijalno-proluvijalni sedimenti (dpr) i aluvijalni nanosi (al).

Deluvijalno-proluvijalne naslage nastaju kao produkt površinskog spiranja i bujiĉnih tokova, pa

im i sastav ovisi o karakteristikama erozijskog podruĉja. Najšire su zastupljene zapadno od

Daruvara, u podruĉju oko Badljevine te istoĉno i zapadno od Lipika.

19



3.2.4. Hidrološke karakteristike terena

Površinske vode

U bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji rasprostiru s dijelovi dva sliva koji su prirodno vezani

i za podruĉja susjednih ţupanija. Sliv Ĉesme i Glogovnice prostorno je vezan s Zagrebaĉkom i

Koprivniĉko-kriţevaĉkom ţupanijom, a sliv Ilove i Pakre širi se na Sisaĉko-moslavaĉku i

Poţeško-slavonsku ţupaniju.

Sliv Ĉesme i Glogovnice se nalazi izmeĊu vijenaca Moslavaĉke gore, Bilogore i Kalnika

unutar kojih dominira prostrana bjelovarska depresija. Teren ove depresije je ispresijecan je

brojnim površinskim tokovima, ali su regulacijskim radovima rijeke Ĉesma i Glogovnica

spojene u jedinstveni sliv. do sredine 60-tih godina prošlog stoljeća, oko 22 % sliva pripadalo

je poplavnim površinama. Regulacija tokova provoĊena je intenzivno do1979. godine kada se

mijenja koncepcija zaštite U slivu su projektnim rješenjima predviĊeni slijedeći kriteriji zaštite:

- naselja, industrijske zone i vaţne prometnice štite se od 100-godišnjih velikih voda

- poljoprivredne površine i ribnjaci štite se od 50-godišnjih velikih voda

- šumski areali štite se od 25-godišnjih velikih voda.

Sliv rijeka Ilove i Pakre nalazi se u t.zv. savsko-dravskom meĊurijeĉju zahvaćajući dijelove

Bjelovarsko-bilogorske, Poţeško-slavonske i Sisaĉko-moslavaĉke ţupanije. Osnovni elementi

morfologije sliva su brdsko-planinski tereni Papuka, Bilogore i Moslavaĉke gore te ravniĉarski

tereni u dolinama rijeka Ilove i Pakre i njihovih brojnih manjih pritoka. Organizirana i sustavna

aktivnost na ureĊenju rijeĉnih korita i odvodnji zemljišta sliva poĉinje 1956. godine kada su i

usvojena rješenja stupnja zaštite zaobalja na 25, 50 i 100- godišnju veliku vodu. Cilj radova

bio je:

- obrana od poplave podruĉja (izlijevanja iz korita vodotoka traju prosjeĉno oko 21 dan

godišnje)

- Dimenzioniranjem proticajnih profila za protok velikih voda i formiranjem niveleta dna

koje će sprijeĉiti eroziju korita

- Stvaranje uvjeta za melioraciju zemljišta i intenzivnije gospodarsko korištenje zaobalja.

Potpuna površinska odvodnja riješena je na oko 27 % melioracijskih površina.

Hidrografska mreţa kojom se obavlja dreniranje i otjecanje iz sliva, dobro je razvijena.

Magistralni vodotok je svakako rijeka Ilova. Do sada su na slivu Ilove i Pakre izgraĊene dvije

mikroakumulacije, kod Daruvara i Podgarića i akumulacija kod Popovaca.

U Poţeško-slavonskoj ţupaniji nalaze se dva sliva i to sliv Orljava-Londţa i sliv Ilova-Pakra.

Sliv Orljave se nalazi u Poţeškoj kotlini koju zatvaraju Papuk, Krndija, Dilj gora, Poţeška

gora i Ravna gora. Najviša kota sliva je +987 m, duljina hidrografske mreţe je oko 570 km, a

kanalska mreţa svih kategorija dugaĉka je oko 306 km. Poplave su u slivu Orljave bile stalna

nepogoda sve dotle dok nisu ureĊena korita glavnih njenih pritoka (Veliĉanka, Inošinovac,

Poljanska, Duranovac, Dobrašin, Radovanka, Vuĉjak i Londţa). Na potezu kroz Poţegu, Orljava

je ureĊena u duţini od oko 3605 m.

20



U slivu Ilova-Pakra, duljina vodotoka u ţupaniji je oko 84 km. Slivna površina rijeke Pakre

iznosi oko 640 km2, a njena duţina iznosi oko 70,50 km. Rijeka Bijela ima slivnu površinu oko

331 km2 i duţinu 59,5 km. Zapadni dio Poţeško-slavonske ţupanije pripada slivnom podruĉju

Ilova-Pakra koje obuhvaća najznaĉajnije vodotoke Parku i Bijelu s pritocima koji su lepezasto

rasprostranjeni. To se slivno podruĉje prostire slavonskog gorja Papuka, Psunja, Bilogore i

Moslavaĉke gore. Ono ima svoj brdsko-planinski dio s turbulentnim tokovima te ravniĉarski

dio s brojnim ribnjacima, ali i poplavnim podruĉjima.

Tu je i potok Toplica koji takoĊer izvide na obroncima Papuka, a u podruĉju oko trase

ceste ima već ravniĉarske karakteristike i u duţini od pribliţno 5 km, posebno oko Daruvara, je

reguliran.

Podzemne vode i vodoopskrba

Na širem podruĉju trase ceste, najveći dio stijenskih masa i tala su ili vodonepropustan

ili polupropustan, ta da su njima pojave i mogućnosti akumulacije podzemnih voda samo u

pripovršinskim, trošnim i mehaniĉki oštećenim dijelovima. Ipak u breţuljkastim podruĉjima

raĉunalo se s mogućnosti da pojedini litostratigrafski horizonti koji su vodopropusni, bilo zbog

svog primarnog (pijesci u gornjupontskim i mlaĊim naslagama) ili sekundarnog poroziteta i

permeabiliteta (trijaski vapnenci i dijelom tektonski zdrobljeni dijelovi dolomitskih stijenskih

masa) mogu biti kolektori podzemne vode odnosno vodonosnici.

U raniĉarskim dijelovima terena jedina mjesta gdje postoji mogućnost akumuliranja

podzemne vode su aluvijalne naslage rijeka u ĉijim su aluvionima, kanalski sedimenti obiĉno

dovoljno krupnozrnati da je u njima uvijek prisutan manje ili više izdašan vodonosnik.

Zbog takvih hidroloških i hidrogeoloških uvjeta, pokrivenost vodoopskrbnom mreţom je

relativno mala (svega oko 43 %), tako da se raĉuna da se veći dio stanovništva pitkom vodo

opskrbljuje iz seoskih kopanih bunara ili manjih izvora. Osim toga dio potreba za pitkom

vodom riješen je iz izvorišta koja su locirana u susjednoj Koprivniĉko- kriţevaĉkoj ţupaniji

(Delovi i ĐurĊevac).

Najbliţe trasi projektirane ceste Daruvar – Lipik je vodoopskrbno podruĉje Daruvar.

Postojeći vodoopskrbni sustav temelji se na zahvati vode rijeke Pakre (Bijele) koju je

prethodno potrebno kondicionirati. Instalirani kapaciteti ovog vodovoda iznose oko Q=80 l/s

Odgovarajućom Odlukom o vodozaštitnim zonama vodovoda Daruvar (Sluţbeni vjesnik općine

Daruvar br. 2 iz 1987. godine, potvrĊene i Ţupanijskim prostornim planom iz 2008. godine)

odreĊene su zone sanitarne zaštite vodozahvata na rijeci Pakri tako da III. zona sanitarne

zaštite obuhvaća podruĉje od granica slivnog podruĉja Pakre, Sloboštine i njihovih pritoka, do

nizvodno od samog vodozahvata. Tako odreĊena III zona sanitarne zaštite vodozahvata za

vodoopskrbu Daruvara i pokoljnih naselja, od trase ceste, udalje je više od 15 km, tako da

cesta ne će imati nikakav utjecaj na vodoopskrbu Daruvara i okolnih naselja.

Vodoopskrba grada Pakraca osigurana je iz vodoopskrbnog sustava Šumetlica. Vodozahvat

se nalazi na potoku Šumetlica oko 2 km uzvodno od brane na lokaciji Badnjašica. Kapacitete

korištenja vode iz vodozahvata je oko 35 l/s, pa je iz ovog vodozahvata osigurana voda za piće

21



Grada Pakraca, Lipika naselja Filipovac i dio Kukunjevca. Vodoopskrbni sustavi Pakraca i Lipika

povezani su u jedan jedinstveni sustav. Iako zone sanitarne zaštite još nisu odreĊene

(postupak je u tijeku), udaljenost od trase ceste je velika i ne postoji mogućnost njenog

utjecaja na vodozahvat.

Na podruĉju Pakraca postoje i vodoopskrbni zdenci Y-1 i Y-2 koji nisu u funkciji zbog

male izdašnosti. U pojedinim manjim naseljima postoje i lokalni (mjesni) vodovodi na koje

trasa ceste takoĊer ne će utjecati.

Treba napomenuti da će izgradnjom i dovršenjem akumulacijskog jezera Šumetlica biti

osiguran kontinuirani dotok vode u vodoopskrbni sustav u koliĉini od oko 200 l/s što bi trebalo

zadovoljiti oko 68 % prosjeĉnih dnevnih potreba stanovništva i industrije.

Grad Lipik ima riješenu vodoopskrbu za oko 48 % stanovništva. Naselja koja nemaju

prikljuĉak na javni vodoopskrbni sustav napajaju se iz vlastitih bunara, a Šeovica pokriva

potrebe iz mjesnog vodovoda.

Osim toga oko grada Lipika postoji i crpilište "Vrtić", kapaciteta oko 3 l/s iz dva bušena

zdenca, koje je izvan funkcije, zatim crpilište "Dobrovac" s jednim zdencom kapaciteta oko

6,5 l/s iz kojeg se vodom opskrbljuju dijelovi naselja Dobrovac i Kukunjevac te zdenac u

Donjem Ĉagliću kapaciteta 7 – 8 l/s, koji je takoĊer u uporabi.

0bjekti koji se štite od potencijalnog zagaĊenja pri gradnji i korištenju brze Daruvar –

Lipik su:

Vodocrpilište – izvorište ''Kukunjevac'' za javnu vodoopskrbu

Višenamjenska akumulacija ''Raminac'' u vlasništvu Republike Hrvatske

Izvorište „Kukunjevac“

Crpilište se sastoji od jednoga eksploatacijskog zdenca oznaka ZL-1. Zdenac je izveden

iskopom grabilicom uz povratno zakretanje -''laviranje'' radne obloţne i zaštitne kolone,

promjera 1500 mm, do dubine - 17,0 m.

Akumulacija ''Raminac''

Višenamjenska akumulacija ''Raminac'' nalazi se na sjeverozapadnom rubnom dijelu

grada Lipika sjeverozapadno od ''Tvornice vode Studenac''- Lipik. Akumulacija je izgraĊena

radi zaštite od poplava, a akumulirana voda koristi se i za vodoopskrbu ''Staklenika'' i

''Tvornice vode Studenac''.

Akumulacija je nastala izgradnjom popreĉne zemljane brane na vodotoku Raminac 1972.

godine. Sliv akumulacije obuhvaća grad Lipik i naselja Filipovac, Prekopakru grad Pakrac,

Malu Krndiju, Veliku Krndiju, Martinovac, Matkovac i Klisu. Površina sliva je 7,4 km2. Površina

vodnoga lica akumulacije kod apsolutne kote vode 150,00 m.n.J.m. je 11,7 ha, s volumenom

323 200 m3.

Za vodocrpilište Kukunjevac i za akumulaciju ''Raminac'' nije donešena Odluka o

sanitarnoj zaštiti izvorišta za javnu vodoopskrbu.

22



Mineralno-termalne vode

Izvorište Kukunjevac osim zdenca ZL-1 koji sluţi za javnu vodoopskrbu, obuhvaća i

zdence ZL-2, ZK-3,ZK-7, BJ-1, BJ-2,ZK-5,ZK-8 u vlasništvu Podravka d.d., tvornice Studenac.

Radi se o istom izvorišnom podruĉju, za koje je napravljen Elaborat zona sanitarne zaštite, te

su iste u Prostornom planu ureĊenja Grada Lipika (v. prilog .

Prvi vodonosni sloj zalijeţe relativno plitko, na relativnoj dubini oko -7,00 m i zahvaćen

je zdencima ZK-3, ZK-7, ZL-1 i ZL-2, odnosno -3,50 do –5,50 m na zdencima BJ-1 i BJ-2.

Mogućnost vodonosnog sloja kreće se od oko 3,5 do 10,0 m.

Drugi vodonosni sloj zalijeţe na dubini oko 21,0 – 27,0 m, a zahvaćen je zdencima ZK-5, ZK-7,

BJ-1 i BJ-2. Kontinuiranost vodonosnih slojeva na širem podruĉju ne postoji iz razloga vrlo

komplicirane strukturno-tektonske graĊe ovog podruĉja, koje je uslijed izrazitog tektonskog

djelovanja, rasjedima podijeljeno na blokove.

Zdenci su cjevovodima spojeni na centralnu crpnu stanicu (CCS) iz koje se magistralnim

cjevovodom podzemna voda sprovodi do tvornice "Studenac" u Lipiku. Centralna crpna stanica

sluţi kao sabirno mjesto dovoda podzemne vode sa zdenaca i daljnju distribuciju magistralnim

cjevovodom u tvornicu "Studenac" u Lipiku. Podruĉje centralne crpne stanice zajedno sa

zdencem ZL-2 ograĊeno je metalnom ogradom s izgraĊenim video nadzorom, izgraĊeno je

umjetno jezero (koje sluţi za akumulaciju vode kod ispiranja svih zdenaca, cjevovoda, CCS-e i

magistralnog cjevovoda, a spojeno je na postojeći vodotok) i sjenica, a zemljište je zasijano

travom. Nad zdencima na crpilištu "Kukunjevac" izvedene su armirano-betonske komore –

okna iznad zdenaca, koje štite zdenac od poplavnih voda i sluţe za smještaj vodovodnih

armatura – crpke, cijevi, ventila i el. energije. Podruĉje crpilišta – izvorišta koje se koristi ili je

rezervirano mora biti zaštićeno temeljem zakonskih propisa u dokumentu prostornog ureĊenja

– zona sanitarne zaštite.

Istovremeno, crpilište mineralne i termalne vode nalazi se i u sklopu turistiĉko – ljeĉilišne

zone u centru grada Lipika, a voda se koristi za potrebe zdravstveno ljeĉilišnog kompleksa

"Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik" te, takoĊer, za potrebe tvornice

"Studenac". Zdenci termomineralne vode B-7 i B-8 u vlasništvu su Podravka d.d. a nalaze se u

centru Lipika, unutar povijesno zaštićenog perivoja. Trasa brze ceste udaljena je 1.5 km od

izvora termonineralne vode te neće imati utjecaja na navedene zdence.

Duboka bušotina LIP-9H za zahvaĉanje termalno – mineralne vode

Duboka bušotina LIP-9H koja je u vlasništvu Grada Lipika nalazi se na zapadnom

rubnom dijelu grada, na desnom boku rijeke Pakre, na udaljenosti nekih 30 m juţno od

ţeljezniĉke pruge Banova Jaruga – Virovitica, te na udaljenosti nekih 40 m istoĉno od ceste

Lipik – Gornja Suboĉka. Bušotina se nalazi na zelenoj travnatoj površini, na lijevoj obali

vodotoka Ilidţa.

Po mikrolokaciji bušotina je smještena u sredini betoniranog pravokutnog okna - šahta

dimenzija 2.0 m x 1.5 m, koji se nalazi na istoĉnom dijelu betoniranog platoa veliĉine 20.0 m x

5.0 m.

23



IzmeĊu 1972. i 1987. godine nakon intenzivnih hidrogeoloških, fotogeoloških i

geoelektriĉnih ispitivanja u širem podruĉju, locirana je bušotina Lip-9/h, ĉija je izrada poĉela u

listopadu 1990. godine, a završila u veljaĉi 1991. Lokacija bušotine Lip-9/h odreĊena je

temeljem geoelektriĉnog sondiranja i facijalne analize rasprostranjenosti tortonskih

litotamnijskih vapnenaca i kalcitiĉnih krupnozrnatih klastita kao potencjalnog vodonosnika

termalne vode. Nalazi se s lijeve strane puta Dobrovac-Subocka, ispod ţeljezniĉke pruge

Banova Jaruga – Virovitica. Bušenje je izvedeno u razdoblju izmeĊu listopada 1990. godine do

veljaĉe 1991. godine. Originalno izviješće o izvedbi bušotine je izgubljeno u ratnim zbivanjima.

U rekonstrukciji stanja izvedbe bušotine pokazano je da se tlo na lokaciji do dubine od 8,0 m

sastoji od glina s varijabilnim sadrţajem pijeska, a zatim do dubine od 262,0 m od masne,

plastiĉne i kalcitiĉne gline sivobijele boje. Do dubine od 531,0 m utvvrĊeno je da se profil tla

sastoji od glinovitih ("laporovitih") vapnenaca, vjerojatno sarmatske starosti, a zatim do

konaĉne dubine os 720,70 m od sivobijelih, razlomljenih i okršenih vapnenaca ĉije su pukotine

ispunjene zrncima lapora. Termalna voda akumulirana je u raspucanim i okršenim

vapnencima, vjerojatno tortonske starosti.

Prvi podaci o temperaturi podzemlja u bušotini Lip-9/h izmjereni su 13.11.1990 za vrijeme

elektrokarotaţnih mjerenja promjera bušotine, kada je na dubini od 400 m temperatura vode

bila 580. Prve razine podzemne vode izmjerene su isptivanjem "air-liftingom" kada su

zabiljeţeni sliedeći parametri:

- Statiĉki nivo podzemne vode na dubini od 16 m.

- Dinamiĉki nivo podzemne vode na dubini od 60 m

- Koliĉina crpljenja iznosila je Q = 1,7 l/s.

Prva kompletna mjerenja hidrodinamskog obiljeţja vodonosnika izvedena su 31.01.1991

godine dubinskom pumpom UP-80-7 u trajanju od 10 sati. Izmjereni su slijedeći parametri:

- Statiĉki nivo podzemne vode na dubini od 48,10 m.

- Dinamiĉki nivo podzemne vode na dubini od 82 m

- Kapacitet pumpe Q = 5 l/s

- Temperatura vode 600 uz konstantnu pojavu plinova.

U studenom 1999. godine Laboratorij Tvornice "Studenac" iz Lipika, u sastavu

prehrambene industrije "Podravka" d.d., proveo je analizu termalne vode na uzorku uzetom s

dubine od 54 m, temperature od 230 (temperatura vode izmjerena je u boci kad je izvaĊena

na površinu). Rezultati analize priloţeni su u izviješću trgovaĉkog društva "GEOIST" d.o.o. za

geološka istraţivanja – Samobor.

Na osnovu dobivenih podataka zakljuĉuje se da je vodonosnik s termalnom vodom na

dubini većoj od 531 m, statiĉki nivo podzemne vode na dubini od oko 48 m i dinamiĉki nivo na

dubini od 82 m što dokazuje da je termalna voda u bušotini Lip-9/h u subarteškom reţimu.

Vodonosnik ja od oneĉišćenja s površine zaštićen s 262 m glina (vodonepropusna sredina).

Planirano je da se podzemna termo-mineralna voda bušotine LIP-9H u budućnosti

koristi za daljnji razvitak i prosperitet zdravstveno-rekreacijskog turizma grada Lipika.

Planirana brza cesta prolazi u stacionaţi 28+845 pored lokacije i mikrolokacije termomineralne

bušotine LIP-9H.

24



Planirana trasa brze ceste je potencijalni oneĉišćivaĉ i ima znaĉajni nepovoljni utjecaj na

reţim i kakvoću površinskih vodotoka i voda, koji u gornjem toku presijecaju ili dodiruju trasu

ceste, a dalje protiću u neposrednoj blizini vodozahvata izvorišta ''Kukunjevac'' za javnu

vodoopskrbu. Planirana brza cesta na cijelom priljevnom podruĉju akumulacije nepovoljno

utjeĉe na kakvoću površinske vode akumulirane u jezeru ''Raminac''.

Pošto su površinske i podzemne vode u stalnom dodiru, negativnim utjecajem na

površinske vode, potencijalno se ugroţavaju i podzemne vode, koje se izvorištem

''Kukunjevac'' zahvaćaju za javnu vodoopskrbu.

Planirano graĊenje brze ceste ne moţe se odobriti bez sustava kontrolirane odvodnje i

proĉišćavanja oborinskih voda u gornjim tokovima vodotoka ''Dobrovac'' i ''Crnaja'', koji teku u

neposrednioj blizini izvorišta ''Kukunjevac'', odnosno na cijelom priljevnom podruĉju

akumulacije ''Raminac''.

Pošto su površinske i podzemne vode u stalnom dodiru, negativnim utjecajam na

površinske vode, potencijalno se ugroţavaju i podzemne vode, koje se izvorištem

''Kukunjevac'' zahvaćaju za javnu vodoopskrbu.

Pri projektiranju i gradnji brze ceste granica Republike MaĊarske – Virovitica – Okuĉani –

granica Bosne i Hercegovine, treba ozbiljnu pozornost obratiti na zaštitu voda, posebno voda

izvorišta ''Kukunjevac'', akumulacije ''Raminac'' i drugih zahvata podzemne i površinskih voda,

koje su opće i javno dobro Republike Hrvatske, a koriste ga jedinice podruĉne uprave i

lokalne samouprave, kao i svi drugi korisnici voda na podruĉju naselja Dobrovac, Kukunjevac,

Klisa i Filipovac, odnosno šireg podruĉja grada Lipika.

Seizmiĉnost podruĉja

Vjerojatni osnovni stupanj seizmiĉnosti za 500-godišnji povratni period je 80 i 90 prema

MCS ljestvici. Obzirom na to da se radi o trasi ceste s brojnim objektima od kojih su neki

duljine izmeĊu 100 i 490 m, te bi za projektiranje njihovog temeljenja bilo potrebno izraĉunati

maksimalni vjerojatni intenzitet potresa (Imax) i veliĉinu vjerojatne horizontalne akceleracije za

500-godišnji povratne period.

3.2.5. Krajobraz

Glavno obiljeţje ovog prostora je kulturni krajobraz u kojem dominiraju otvoreni prostori

bez vizualno jako uoĉljivih elemenata. Poljoprivredne površine svojim poloţajem i oblikom

prate breţuljkasti reljef i ocrtavaju se u prostoru u pravilnom i geometrijskom obliku. Prirodna

vegetacija (šume, šikare, šibljaci) je uz agrarne površine glavni nosioc ovog kraja. Rijeĉ je o

mješovitim hrastovo-grabovim šumama te šumama hrasta kitnjaka i obiĉne breze.

Obzirom na krajobrazne karakteristike, cijelo podruĉje kojim brza cesta Daruvar-Lipik

prolazi, moţemo podijeliti na 4 osnovne krajobrazne cjeline:

1. Podruĉje Daruvara, od Konĉanice od mjesta Kip (km 0+000,00 – km 11+000,00)

2. Središnji dio trase, od mjesta Kip do mjesta Badljevina (km 11+000,00–km 16+000,00)

3. Podruĉje Pakraca (km 16+000,00 – km 25+000,00)

4. Podruĉje Lipika (km 25+000,00 – km 32+085,00)

25



1. Podruĉje Daruvara, od Konĉanice od mjesta Kip (km 0+000,00 – km 11+000,00)

Dominira breţuljkasti reljef sa šumskim krajobrazima koji zajedno sa poljoprivrednim

površinama tvori krajobraz visokih vizualnih vrijednosti. Izmjena volumena i ploha stvara

umirujuću kompoziciju blago definiranih rubova, bez vizualno jako upeĉatljivih elemenata. Na

ovom podruĉju prisutna je i gradnja na pejzaţno eksponiranim mjestima, što u velikoj mjeri

narušava cjelovitu sliku krajobraza.

Uz poljoprivredne površine prisutne su i ţivice te prirodni manji vodotoci, koji rašĉlanjuju

prostor na manje cjeline te time stvaraju dinamiĉan karakter krajobraza.

2. Središnji dio trase, od mjesta Kip do mjesta Badljevina (km 11+000,00 – km 16+000,00)

Osobine ovog podruĉja ocrtavaju se prije svega u prisutnosti poljoprivrednih površina,

ĉineći tako krajobraz visokog stupnja kulturnih obiljeţja. Ova krajobrazna cjelina formirana je

od mozaika agrarnih parcela, ostataka manjih šumskih površina te intenzivno obraĊivanih

komasiranih površina, koju se utjecale na smanjenje krajobrazne raznolikosti i formiranje

krajobrazne slike koja je oblikovana dugotrajnim i intenzivnim djelovanjem ĉovjeka (sjeĉa,

prenamjena u obradive površine), što je nepovratno degradiralo krajobrazne vrijednosti.

S druge strane, ovakvo korištenje zemljišta te ostaci šuma hrasta (Quercus robur) i obiĉnog

graba (Carpinus betulus), koji danas imaju veliku ekološku vrijednost, formirali su novi

krajobraz i stvorili nove vrijednosti u prostoru te unijeli nove scensko-vizualne karakteristike.

3. Podruĉje Pakraca (km 16+000,00 – km 25+000,00)

Šumski krajobrazi na ovom predjelu predstavljaju izrazitu vrijednost, jer se radi o velikoj

šumskoj plohi hrasta kitnjaka te obiĉne breze, koja je glavni nositelj prirodnih obiljeţja ovog

kraja. Ovaj prirodni šumski kompleks bogat je razliĉitim vrstama drveća, grmlja, prizemnog

raslinstva, ţivotinja i mikroorganizama što pridonosi upravo toj njegovoj heterogenosti, tj.

raznolikosti, što je jedna od najvaţnijih karakteristika krajobraza.

TakoĊer, on se u prostoru definira kao habitat potreban za odrţavanje ekosustava, stoga

što povezuje razliĉite krajobrazne jedinice. Pritom, istovremeno daje krajobrazu iznimnu

dinamiku te stvara harmoniĉnu i prepoznatljivu cjelinu u prostoru.


Cijelo podruĉje definirano je mozaikom poljoprivrednih površina, uglavnom oranica i

livada koje se izmjenjuju sa manjim i većim šumskim površinama s kojima mjestimiĉno

ostvaruju izrazito slikovite odnose. Nasuprot tome, na stacionaţi 28+000,00, trasa prelazi

ţeljezniĉku prugu, gdje su krajobrazna raznolikost i vizualna privlaĉnost znatno smanjene.

Najveće krajobrazne vrijednosti prisutne su na 28+000,00 i 31+000,00 km gdje trasa

prolazi uz veće komasirane poljoprivredne površine te jezero Raminac i rijeku Pakru, gdje su

prisutne harmoniĉne i jasno definirane krajobrazne vizure te skladni odnosi izmeĊu prirodnih i

kulturnih obiljeţja.

26



3.2.6. Šume

Brza cesta Daruvar-Lipik prolazit će kroz prirodne šumske ekosustave, Submontanske

bukove šume (Fagetum illyricum submontanum prov.), šume luţnjaka i obiĉnog graba

(Carpino betili-Quercetum roboris Rauš.) Šume imaju veliku vaţnost kako u proizvodnji drvne

mase tako i u zaštiti tla, te općekorisnim funkcijama. Kako se radi o prirodnim šumskim

ekosustavima, svaki zahvat moţe dovesti do smanjenja njihove vitalnosti i sušenja. Izgradnja

brze ceste zahtijevat će sjeĉu velikog broja stabala, i trajno zaposjedanje šumskih površina,

što će dovesti do ukupnog smanjenja drvne zalihe i općekorisnih funkcija šuma. Biti će

potrebno izraditi izvanrednu reviziju šumskogospodarskih osnova za G.J. „Daruvarske

prigorske šume” i „Miletina rijeka“ zbog znaĉajnog gubitka šumskih površina.

Izgradnja brze ceste neće nigdje obuhvatiti podruĉje iz ekološke mreţe. Najbliţa toĉka iz

ekološke mreţe koja pripada Poilovlju s ribnjacima Konĉanice, Garešnice i Pojana (HR

1000010) udaljena je 1300 m od podruĉja izgradnje.

3.2.7. Divljač

Šire podruĉje izgradnje zbog zemljišnih i klimatskih karakteristika, biljnog pokrova

bogatstva faune izuzetno je povoljno za organizirani razvoj lovnog turizma. Od prirode stalno

obitavaju jelen obiĉni, divlja svinja, srna obiĉna, zec obiĉni i fazan.

Na dionici brze ceste Daruvar-Lipik nalazi se ukupno pet zajedniĉkih lovišta, od ĉega dva

na podruĉju Poţeško-slavonske ţupanije i tri na podruĉju Bjelovarsko-bilogorske ţupanije i to:

Lovište broj XI/121 „FAZAN“ i broj XI/122 „TROKUT“. Lovište VII/501 „KONĈANICA-

ĐURĐIĈKA“, VII/502 „DONJI DARUVAR-MAMINOVAC“ i VII/506 „DARUVAR-DABROVICA“.

3.2.8. Bioraznolikost

Prometnica prolazi kroz podruĉje na kojem nema znaĉajnijih biljnih i ţivotinjskih vrsta

niti zaštićenih dijelova prirode. Podruĉje i pogledu flore i faune nije znaĉajno te je kao takvo

dobro odabrano za trasu brze ceste.

3.2.9. Kulturno-povijesna baština Arheološka baština

Prilikom terenskog pregleda trase ceste Daruvar-Lipik otkriveno je 40 arheoloških

lokaliteta, od kojih je tek njih nekolicina registrirana i od ranije poznata u literaturi.

Rezultat terenskog pregleda trase ceste Daruvar-Lipik u Bjelovarsko-bilogorskoj i

Poţeško-slavonskoj ţupaniji pokazao je postojanje velikog broja arheoloških nalazišta iz svih

razdoblja. Iako rezultati terenskog pregleda poĉivaju na prikupljenim površinskim nalazima,

najveći broj nalazišta moguće je vremenski i kulturološki definirati. TakoĊer, rezultati

terenskog pregleda otvaraju mnoga pitanja povezana s arheološkom topografijom dosad ovih

slabo istraţenih podruĉja za svako pojedino razdoblje kao što i pruţaju mogućnost

prouĉavanja meĊusobnih odnosa izmeĊu pojedinih istovremenih nalazišta na uţem prostoru.

27



Graditeljska baština

Na podruĉju planirane izgradnje brze ceste Daruvar – Lipik postoji samo jedno do sada zaštićeno kulturno dobro na koje je moguć utjecaj ovog zahvata. To je Kompleks Ergele u Lipiku koje se vodi u registru kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem Z-4260. 3.2.10. Zrak

Na podruĉju Grada Daruvara i Lipika na kojem se planira gradnja dionice brze ceste

Daruvar–Lipik, kao niti podruĉje Bjelovarsko-bilogorske ţupaniji, osim grada Bjelovara, nije

uspostavljena mreţa za trajno praćenje kakvoće zraka.

Uredbom o odreĊivanju podruĉja i naseljenih podruĉja prema kategorijama kakvoće

zraka («Narodne novine» br. 68/08) na temelju raspoloţivih podataka procijenjeno je da je

podruĉje Bjelovarsko bilogorske ţupanije s gradovima Daruvarom i Pakracem I. kategorije

kakvoće zraka.

4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 4.1. Utjecaj na krajobrazne vrijednosti

Krajobraznom analizom podruĉja obuhvata, sa naglaskom na zone neposrednog

utjecaja, definirane su 3 osnovne kategorije osjetljivosti krajobraza:

I – izrazito veliki utjecaj i izrazito velika osjetljivost krajobraza

II – veliki utjecaj i velika osjetljivost krajobraza

III – malen do srednji utjecaj i niska do srednja osjetljivost krajobraza

1. Podruĉje Daruvara, od Konĉanice od mjesta Kip (km 0+000,00 – km 11+000,00) - III kategorija osjetljivosti

Oĉekuje se neznatan ili srednji utjecaj koji će se najviše ogledati u gubitku

poljoprivrednog tla te stvaranju manjih prosjeka kroz šumske krajobraze. Veći utjecaj oĉitovat

će se u podruĉjima gdje trasa presijeca prirodne vodotoke i kanale što će ugroziti priobalnu

vegetaciju i habitate. Veće reljefne degradacije nastat će zbog brdovitog terena gdje se

oĉekuje gradnja izraţenih usjeka.

2. Središnji dio trase, od mjesta Kip do mjesta Badljevina (km 11+000,00 – km 16+000,00) -II kategorija osjetljivosti

Obzirom da se radi o nizinskom podruĉju i mozaicima poljoprivrednih površina, izloţenost

ceste će biti velika i planirana cesta će tako predstavljati fiziĉku, funkcionalnu i vizualnu

barijeru u prostoru. Kao krajnji rezultat, doći će do promjena u slici krajobraza i degradiranja

njegovih vizualnih vrijednosti, kao i do nepovratnog zauzimanja poljoprivrednih parcela.

Posebno osjetljiv krajobraz nalazi se na podruĉju rijeke Bijele, koja sa ekološkog gledišta

predstavlja veliku vrijednost ovoga kraja (15+000,00 km).

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/339830.html

28



Utjecaj na krajobrazne vrijednosti bit će trajan i dugoroĉan. Na ovom podruĉju planirana je

gradnja jednog pratećeg usluţnog objekta (PUO) tipa A i C (km 14+500,00). Obzirom na

karakteristike terena, njegov smještaj utjecat će na promjenu u vizualnom kontekstu prostora.

Utjecaj na prostor ovisi o samom projektiranju objekta, tj. da li će on biti šablonski riješen ili

će iskoristiti prostorne datosti lokacije.

3. Podruĉje Pakraca (km 16+000,00 – km 25+000,00) -I kategorija osjetljivosti

Velik negativan utjecaj prvenstveno će se oĉitovat u razdjelnom djelovanju zahvata na

šumske krajobraze, što će u konaĉnici rezultirati narušavanjem heterogenosti i povezanosti

krajobraznih sustava. Nadalje, doći će do znaĉajne promjene u vizualnom kontekstu, radi

stvaranja šumskih procjepa što će dugotrajno utjecati na identitet te vizualnu percepciju

krajobraza. Krajobrazna analiza je pokazala da je krajobraz najranjiviji upravo izmeĊu

stacionaţe 19+000,00-24+500,00, gdje je i predviĊeno formiranje ĉvora 5. Takvi rezultati

proizašli su iz analize terena te karte staništa. Na tom dijelu doći će do stvaranja visokih

usjeka, posebno u stacionaţi 19+400,00-19+900, gdje će najviša visina usjeka biti 17.878 m

te u stacionaţi 20+700,00-20+900,00, gdje će ta visina iznositi max. 11.606 m. U ovoj situaciji

koridor ceste prolazi i kroz šumsko podruĉje, a voĊenje ceste u usjeku zahtijeva i veći zahvat u

šumu, što će generirati veliku štetu za krajobraz.


-III kategorija osjetljivosti

Analizirajući utjecaje u odnosu na cijelu krajobraznu jedinicu, definirana je III.

kategorija osjetljivosti krajobraza, a time će i utjecaj koji će se generirati biti najmanji.

Veći negativni utjecaj planirane ceste nastat će prvenstveno na podruĉju uz jezero

Raminac (km 28+000,00), koje je vaţno i sa krajobraznog i sa ekološkog aspekta.

Od većih reljefnih promjena naglašava se 15 m visoki usjek u stacionaţi

31+500+32+400,00, što će trajno narušiti prirodna obiljeţja prostora.

Veći utjecaj nastat će na poljoprivrednom zemljištu i on će se ogledati u trajnom gubitku

poljoprivrednog tla koje je trenutno najnapadnutiji resurs za potrebe izgradnje. Na stacionaţi

km 29+000,00 trasa će trajno zauzeti i narušiti ortogonalni oblik Lipiĉkog polja. Predlaţe se

izještanje trase kako bi se ono u cijelosti saĉuvalo, jer je prepoznato kao izuzetna vrijednost u

prostoru.

4.2. Utjecaj na prirodne zajednice

Trasa prometnice ne nalazi se unutar zaštićenih objekata prirode niti u njihovoj blizini

te izgradnja i korištenje neće imati nikakav utjecaj. TakoĊer, cesta ne prolazi kroz podruĉja

Nacionalne ekološke mreţe. Negativni utjecaj ceste prilikom izgradnje zanemariv je obzirom

na dobrobit koju će prometnica donijeti lokalnoj zajednici.

29



4.3. Utjecaj na kulturna dobra

Arheološka baština Izgradnja brze ceste u svojoj duţini od 32 850 m imat će izravne utjecaje na komplekse

40 arheoloških lokaliteta koji se nalaze u prostorima unutar zone A – unutar 250 m obostrano

uz os trase ceste.


Unutar zone A moguć je utjecaj ovog zahvata na kompleks Ergele u Lipiku (stacionaţa cca km 28.500,00, 100 – 200 m istoĉnije od osi brze ceste).

4.4. Utjecaj na vode

● Tijekom pripreme i građenja

Tijekom graĊenja, moguć je utjecaj prvenstveno na površinske vode i plitke podzemne vode

prilikom iskopa ili nasipavanja za izgradnju ceste i objekata te prilikom iskopa, izgradnje i

ureĊenja kanala za odvodnju oborinskih voda.

Mogući negativni utjecaji na tlo i podzemne vode takoĊer su mogući uslijed:

Neodgovarajućeg zbrinjavanja sanitarno-potrošnih voda s gradilišta

Ispiranja zauljenih površina oborinskim vodama

Nepravilne manipulacije gorivom, mazivima, bojama, otapalima i drugim kemikalijama

koje se koriste u postupku graĊenja,

zakapanjem neiskorištenih opasnih materijala, njihove ambalaţe i korištenjem

materijala koji se u kontaktu s tlom otapaju i procjeĊivanju u podzemnu vodu,

● Tijekom korištenja Tijekom korištenja zahvata, pri normalnom radu odvodnje i svih ureĊaja za

proĉišćavanje, ne oĉekuje se zagaĊenja niti površinskih niti podzemnih voda.

Eventualno zagaĊenje površinskih i plićih podzemnih voda je u normalnim uvjetima,

moguće je od polutanata, koji nastaju izgaranjem goriva u benzinskim i diesel motorima vozila

koja će prometovati istraţivanom brzom cestom. Osnovni polutanti koji su sastojci ispušnih

plinova su ugljikovodici, teški metali, ĉaĊa, ulje, aldehidi, spojevi dušikovih oksida i dr.. Uz

polutante koji nastaju izgaranjem goriva, sa ceste se moţe širiti i prašina. Širenjem zrakom

ova zagaĊenja se prenose i u tlo, a zatim i u površinsku, a teoretski i u podzemnu vodu. Plitka

podzemna voda sluţi za vodoopskrbu samo lokalnih vodovoda ili seoskih bunara gdje se

zagaĊenja od ceste ne oĉekuju.

Iz površinske vode koja teĉe kanalizacijskim sustavima koji su usjeĉeni u siltozno-

glinovito tlo teški metali i ugljikovodici uglavnom se na relativno kratkim relacijama adsorbiraju

iz površinskih voda (autopurifikacija), tako da se njihov utjecaj na kvalitetu vode glavnih

vodotoka, uz potrebno proĉišćavanje oborinskih voda, ne oĉekuje.

30



4.5. Utjecaj na tlo i biljnu proizvodnju


Utjecaj brze ceste na tlo je u izgradnji višeznaĉan, ukljuĉujući trajni gubitak oko 132 ha

poljoprivrednog zemljišta, mogući utjecaj objekta na oko 2.640 ha poljoprivrednog zemljišta

kao trajni utjecaj, zemljišno - knjiţno i prostorno cijepanje postojećih većih na manje parcele

kao trajni utjecaj, prekid postojećih prilaznih puteva na proizvodnu parcelu kao trajni utjecaj,

prekid postojećih većih ili manjih vodotoka koji imaju funkciju odvodnje suvišnih voda s

poljoprivrednog tla/zemljišta kao trajni utjecaj, povećani rizik erozije tla vodom kao privremeni

utjecaj, oneĉišćenje okolnog tla neodgovornim odlaganjem potencijalnih oneĉišĉivaća i

tehnoloških materijala kao privremeni utjecaj.

Privremeni i direktni utjecaji zahvata na biljnu proizvodnju tijekom priprema i u izgradnji

su prijevremeno skidanje-berba ili ţetva usjeva na trasi ceste, oneĉišĉenje usjeva u okolišu iz

emisije ispušnih plinova mehanizacije.

● Tijekom korištenja

Oneĉišćenje tla kemijskim polutantima iz emisije ĉestica prašine i ĉaĊe, te tekućih tvari je

trajni i izravni utjecaj brze ceste na tlo. Najštetnije je olovo i ĉaĊa, pa cink, fosfor, krom, nikal,

bakar, molibden, arsen, kadmij i ţiva. Olovo je porijeklom iz ispušnih plinova, a kadmij iz

automobilskih guma. Tekuće tvari koje kapaju iz protmetala su benzin i dizel, motorna ulja i

ulje iz sustava za koĉenje, zatim deterĊenti za pranje stakla i tekućina u hladnjaku.

Trajni i direktni utjecaji zahvata na biljnu proizvodnju u okolišu tijekom korištenja

zahvata su povećani troškovi proizvodnje na malim parcelama, proizvodnja zdravstveno

neispravnih poljoprivrednih proizvoda zbog oneĉišćenosti kemijskim polutantima iz emisije koji

u nekom stupnju mogu biti absorbirani i ući u hranidbeni lanac, zatim usporavanje rasta i

razvoja usjeva zbog taloţenja prašine na biljke što smanjuje prodor svijetla i fotosintezu i

ograniĉena i/ili onemogućena ekološka proizvodnja poljoprivredno prehrambenih proizvoda.

4.6. Utjecaj na šume


Izgradnjom brze ceste doći će trajne prenamjene 24,77 ha šuma, uglavnom ureĊajnog

razreda bukve i kitnjaka visokog uzgojnog oblika, a samo manjim dijelom panjaĉe graba.

Najveći utjecaj na šume biti će od 19 do 24 km i gotovo će prepoloviti gospodarsku jedinicu

„Miletina rijeka“. Trajno će biti prekinut sklop, što će direktno utjecati na promjenu stanišnih

uvjeta. Negativan utjecaj moguć je i zbog izlijevanja motornog ulja u tlo. Pojava prašine

utjecat će na vitalnost preostalog šumskog drveće. Tijekom izvoĊenja radova biti će

onemogućene redovito provoĊenje šumsko uzgojnih radova.

31




Korištenje brze ceste rezultirat će trajnim opasanostima od izlijevanja motornih ulja u

šumski ekosustav, te povećanjem zraĉnog oneĉišćenja od ispušnih plinova iz automobila.

Presijecanjem šumskog sklopa mijenjaju se stanišni uvjeti, što će dovesti do znaĉajnog

smanjenja vitalnosti šuma. Doći će do trajnog prekida šumskih komunikacija. Novonastali

uvjeti zahtijevat će izvanrednu reviziju Šumsko gospodarskih osnova za G.J. „Daruvarske-

prigorske šume“ i „Miletina rijeka“.

4.7. Utjecaj na divljač


Tijekom izvoĊenje radova doći će do presijecanja prirodnih sezonskih migracijskih

putova za divljaĉ, i povećat će se opasnost od neposrednog stradavanja. Buka iz strojeva

utjecat će na povlaĉenje mnogih ţivotinjskih vrsta u udaljenije prostore.


Korištenjem brze ceste postoji trajna opasnost od neposrednog stradavanja ţivotinja

zbog pokušaja prijelaza. Buka od automobila utjecat će na povlaĉenje mnogih ţivotinjskih

vrsta u udaljenije prostore. Zbog trajnog smanjenja površine lovišta smanjit će se i ukupne

lovne aktivnosti. Kako je projektom predviĊena izgradnja velikog broja vijadukata i mostova

umanjit će se potreba za dodatnom izgradnjom trajnih prijelaza za ţivotinje.

4.8. Utjecaj na zrak


Oneĉišćenje zraka i stvaranje prašine je uobiĉajena posljedica graĊenja, prije svega

iskopa, dovoza i ugradnje graĊevnih materijala kao i prometa. Pojave su neminovne,

privremenog karaktera i stvaraju kratkotrajan utjecaj, koji je izraţen samo na samoj lokaciji

zahvata i bez daljnjih, trajnih posljedica na okoliš.


Sagorijevanjem goriva, koji se koriste za pokretanje automobilskih motora nastaju

dimni plinovi s manjim ili većim utjecajem na ljude i okoliš, posebice zrak. Pojedinaĉne emisije

u zrak iz automobila su male, ali zavisno od prometnog opterećenja ( broja emitera ), vrste

vozila, uvjeta voţnje, mogu biti znaĉajan izvor oneĉišćenja zraka.

32



Glavna onečišćenja zraka iz cestovnog prometa su:

Ugljik (IV) oksid (CO2),

Sumpor (IV) oksid (SO2),

Ugljik (II) oksid (CO)

Dušikovi oksidi (NOx

Hlapivi ugljikovodici (VOC:CH4 i NMVOC)

Krute čestice,

Olovo, prelaskom na bezolovne benzine potpuno će se ukloniti opasnost od

oneĉišćenja okoliša olovom.

Temeljem izraĉuna emisija u zrak iz cestovnog prometa na drţavnoj cesti D5 i planiranoj

brzoj cesti Daruvar-Lipik korištenjem Road Transport Emission Faktors Calculator -

modela utvrĊeno je:

da će ukupne emisije u zrak iz cestovnog prometa nakon izgradnje brze ceste Daruvar

–Lipik biti bitno manje ( od 25-65%) u odnosu na sadašnje emisije u zrak na dionici

drţavnoj cesti D5.

Isto tako zbog preuzimanja prometa sa postojeće drţavne ceste D5 koja prolazi

središnjim dijelovima gradova Daruvar, Pakrac i Lipik znatno će se poboljšati kakvoću

zraka na podruĉju tih gradova.

Iz izloţenog je razvidno da je, pored nepovoljnog utjecaja na okoliš koji postoji za sve

prometnice korist od brze ceste Daruvar – Lipik znaĉajna, što je uostalom i razlog njezine

izgradnje.

4.9. Utjecaj buke


Tijekom izgradnje brze ceste u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada

graĊevinskih strojeva i ureĊaja, te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta.


Brza cesta Daruvar - Lipik je nova prometnica koja manjim dijelom prolazi kroz graĊevinska

podruĉja naselja. Posljedica toga će biti povećanje postojećih razina buke okoliša u dijelovima

naselja smještenim neposredno uz planiranu prometnicu.

Bukom od prometa planiranom brzom cestom biti će ugroţeni postojeći stambeni i

poslovni objekti naselja Konĉanica, Ljudevit Selo, Šibovac, Badljevina, Donji Ĉaglić.

Na mjestima uz postojeće objekte, na kojima se oĉekuju razine buke više od zakonom

dopuštenih, potrebno je poduzeti mjere za zaštitu od buke. U studiji je razmotreno rješenje

izvedbom barijera za zaštitu od buke.

33



Utjecaj buke na ergelu

U skladu sa odredbama prostornog plana, prema Pravilniku o najvišim dopuštenim

razinama buke kompleks 'Ergele Lipik' se moţe svrstati u zonu mješovite preteţito poslovne

namjene za koju najviše dopuštene razine buke iznose 65 dB(A) danju odnosno 50 dB(A)

noću.

U prilogu su dani detaljniji grafiĉki prikazi širenja buke planirane ceste (krivulje jednakih razina

buke u razmaku od 1 dB), odvojeno za dnevno i za noćno razdoblje. Iz prikaza je vidljivo da

najviše oĉekivane razine buke uz najizloţeniju fasadu štale (toĉka TV33 na grafiĉkom prikazu)

iznose 46 dB(A) danju odnosno 39 dB(A) noću, na sjevernom rubu pašnjaka u sjevernom

dijelu kompleksa (toĉka TV31 na grafiĉkom prikazu, najizloţenija buci planirane brze ceste) 55

dB(A) danju odnosno 47 dB(A) noću. Prema navedenim zakonskim kriterijima, razine buke

koje se javljaju uz zadane parametre ceste i prometa su znatno niţe od dopuštenih vrijednosti.

4.10. Utjecaj na organizaciju prostora i infrastrukturu


Prometni sustav

IzvoĊenje radova na ĉvorištima i prijelaza/prolaza sa ostalim cestama i privremeno

odvijanje prometa trebat će riješiti projektom privremene regulacije prometa. Djelomiĉni

utjecaj će nastati i na prolazu trase brze ceste uz postojeće lokalne ceste i poljske puteve.

Tijekom izvoĊenja radova na zahvatu na prometne tokove svih navedenih cesta postojat će

utjecaj koji treba minimizirati projektom privremene regulacije.

Od utjecaja na promet i prometne tokove ovdje je potrebno izdvojiti: utjecaj na

oteţano kretanje i propuštanje, oteţan pristup, usporena voţnja i zadrţavanje, kraće prekide,

utjecaj na voĊenje i usmjeravanje, utjecaj na sigurnost prometa, na zaštitu sudionika u

prometu, na rad i ţivot stanovnika u okruţenju, utjecaj stanja i korištenja postojećih poljskih

puteva, utjecaj oneĉišćenja terena radom vozila, strojeva i transporta, utjecaj na oštećenja

cesta i puteva, degradiranost površina u zoni zahvata i sl.

Transport plina i plinoopskrba

Prilikom pripreme i izgradnje prometnice moţe doći do oštećenja plinovoda s kojim se

planirana brza cesta kriţa, vodi paralelno ili mjestomiĉno pribliţava.

Elektroenergetska mreţa

Tijekom izgradnje mogući su negativni utjecaji na elemente eleketroenergetskog mreţe

u vidu njenog oštećivanja.

34



Telekomunikacijska mreţa

Tijekom izgradnje moţe se generirati negativni utjecaj na telekomunikacijsku mreţu u

vidu oštećivanja iste.

Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba

Izgradnja predmetne prometnice osim što moţe uzrokoati oneĉišćenje voda, moţe

uzrokovati i mehaniĉko oštećenje elemenata vodoopskrbe, što se moţe izbjeći pravilnom

organizacijom gradilišta i primjenom propisa o gradnji.

Odvodnja

Izgradnja brze ceste moţe uzrokovati oštećenje odvodnih kanala i generirati negativan

utjecaj na postojeću kanalsku mreţu.


Prometni sustav

Izrazito pozitivan utjecaj imat će planirani zahvat na organizaciju i namjenu šireg

podruĉja. Naime, izgradnjom brze ceste upotpunit će se mreţa drţavnih cesta na tom

podruĉju, tj. sa cestom visoke razine usluţnosti. Brza cesta će preuzeti znatan obim/intezitet

prometa, te će se rasteretiti danas vrlo opterećena drţavna cesta D5 koja prolazi uţim

gradskim podruĉjima Grada Daruvara, Grada Pakraca i Grada Lipika.

Negativnih utjecaj brze ceste tijekom njena korištenja moţe se pojaviti u oteţanom

dolasku do pojedinih poljoprivrednih površina, iako će se taj utjecaj smanjiti završnim

ureĊenjem trase brze ceste i izgradnjom pristupnih puteva.

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

5.1. Tlo i biljna proizvodnja

● Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja

Mjere zaštite tla i biljne proizvodnje tijekom priprema i graĊenja pretpostavljaju

korektno projektiranje i odgovorno izvoĊenje svih objekata trase i objekata u funkciji zaštite

okoliša, ukljuĉujući i objekte za zaštitu tla i biljne proizvodnje.

35



● Mjere zaštite tijekom korištenja

Mjere zaštite tla i biljne proizvodnje tijekom korištenja zahvata, trebaju osigurati

redovitu evakuaciju suvišnih voda s poljoprivrednih površina, onemogućiti eroziju tla vodom

izvoĊenjem hidrotehniĉkih i/ili kulturtehniĉkih objekata na uţem i širem podruĉju ceste,

osigurati funkcionalnu putnu mreţu, kontrolirano evakuirati oneĉišćene vode s asfalta buduće

ceste, kontinuirano ili mjestimiĉno sa svake strane ceste zasaditi pojas autohtonog drveća i

grmlja s ciljem otklanjanja emisije oneĉišĉivaća na usjeve i zabraniti napasivanje stoke uz

cestu, a pokošenu travu uz cestu moguće je sezonski koristiti za stelju ili kompostiranje.

Plan provedbe mjera zaštite

Zaštitu tla i biljne proizvodnje-usjeva na podruĉju mogućeg utjecaja buduće ceste

Daruvar-Lipik, treba izvoditi prema Operativnom planu mjera zaštite i moguće sanacije,

dakako u sklopu planova i programa zaštite okoliša Hrvatske, uvaţavajući odredbe Zakona o

poljoprivrednom zemljištu, Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od oneĉišćenja štetnim

tvarima i Zakona o hrani, vodeći raĉuna o svim specifiĉnostima utjecaja brze ceste.

Prijedlog programa i plana provedbe praćenja stanja

Praćenje stanja tla i biljne proizvodnje na podruĉju mogućeg utjecaja ceste Daruvar -

Lipik, treba ukljuĉiti u nacionalne planove, programe i metodiku kontrole ĉistoće tla i

zdravstvene ispravnosti poljoprivrednih proizvoda

Za kontrolu ĉistoće tla je primjeren predloţeni “Program trajnog motrenja tala

Hrvatske”, Agencija za zaštitu okoliša, 2008.

U konkretnom sluĉaju, uz prometnicu treba odrediti lokalitete prema intenzitetu i vrsti

pritisaka na okoliš, prema konfiguraciji terena, prema dominantnosti i specifiĉnosti pedološkog

pokrova i naĉinu korištenja tla. Mreţa uzorkovanja se postavlja na udaljenosti do 100 metara i

to tako da se na obje strane od prometnice uzimaju uzorci iz površinskog sloja tla u paraleli.

Uzimajući u obzir vrste potencijalnog oneĉišćenja i specifiĉnosti mogućih konkretnih utjecaja,

predlaţe se ujednaĉeno motrenje tala barem svakih pet godina.

Prilikom uzorkovanja i analitiĉke kontrole tla, treba obaviti uzorkovanje i analitiĉku

kontrolu zdravstvene ispravnosti biljnog materijala.

5.2. Vode


Planirano graĊenje brze ceste Daruvar - Lipik, ne moţe se odobriti bez:

1. Sustava kontrolirane odvodnje i proĉišćavanja oborinskih voda u gornjim tokovima vodotoka ''Dobrovac'' i ''Crnaja'', koji teku u neposrednioj blizini izvorišta ''Kukunjevac'', odnosno na cijelom priljevnom podruĉju akumulacije ''Raminac''.

2. Sustava kontrolirane odvodnje i proĉišćavanja oborinskih voda koji se sjeverno veţe na sustav kontrolirane odvodnje radi zaštite izvorišta „kukunjevac“ i akumulacije „Raminac“ u stacionaţi 25+310, a završava na ureĊaju za preradu oborinskih voda i ispušta se u otvoreni kanal nizvodno od bušotine LIP 9H u stacionaţi 29+150.

36



Tijekom pripreme za izvoĊenje zahvata na nekoliko karakteristiĉnih toĉaka odrediti nulto

stanje kakvoće površinske.

Tijekom priprema zahvata potrebno je provesti ureĊenje i ĉišćenje postojećeg odvodnog

sustava uz trasu brze ceste što će omogućiti brţu odvodnju gradilišta ceste.

Provesti detaljne geotehniĉke istraţne radove u svrhu odreĊivanja uvjeta izgradnje

nasipa, zasjeka, usjeka i uvjeta temeljenja objekata na trasi ceste.

Projektirati odvodnju nepropusnim lateralnim kanalima s odgovarajućim

proĉišćavanjem voda prije njihovog ispuštanja u teren (do postizanja kakvoće voda za

ispuštanje u površinske vode prema novom Pravilniku o graniĉnim vrijednostima opasnih i

drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 94/0. ).

Zaštitu vodotoka uz trasu riješiti u okviru idejnog i glavnog projekta u skladu s

geološkim i hidrološkim i hidrogeološkim karakteristikama tla te detaljnim geotehniĉkim

istraţnim radovima i zahtjevima za štićenjem izvorišta Kukunjevac i akumulacije Raminac.

Tijekom izvoĊenja zahvata, zahtijeva se, da se oborinske vode dulje ne zadrţavaju u

zoni graĊenja, već da se najkraćim putem izvedu u kanalizacijsku i melioracijsku mreţu.

Ne dozvoljava se pretakanje goriva i maziva duţ trase ceste, bez obzira na stupanj

zaštite postojećih zahvata podzemne vode.


Svode se prvenstveno na redovito odrţavanje lateralnih odvodnih kanala i razdjelnog

sustava odvodnje (kontrolirana ili zatvorena odvodnja, proćišĉavanje otpadnih voda).

Kontrolirati odvodnju nepropusnim lateralnim kanalima s odgovarajućim

proĉišćavanjem voda prije njihovog ispuštanja u teren (do razine kategorije kvalitete vode

recipijenta ispuštanja)

Ne dozvoljava se pretakanje goriva i maziva duţ trase ceste, bez obzira na stupanj

zaštite podzemne vode.


Potrebno je osigurati stalni monitoring -praćenje stanja površinskih i podzemnih voda

radi zaštite izvorišta „Kukunjevac“ i akumulacije „Raminac“. Za provoĊenje monitoringa

podzemne vode potrebno je izvesti najmanje jednu strukturno-istraţnu bušotinu zacijevljenu

kao pijezometar, promjera Ømin = 3'' (76,2 mm) i najmanje 10 lokacija za uzorkovanje

površinskih voda, radi monitoringa površinskih voda. Lokaciju za jedan novi pijezometar i

deset lokacija za uzorkovanje površinskih voda definirat će investitor i projektant ceste u

suradnji sa Hrvatskim vodama.

Potrebno je osigurati stalni monitoring – praćenje stanja površinskih voda radi zaštite

hidrotermalne bušotine LIP-9H. Za provoĊenje monitoringa voda, potrebno je utvrditi

najmanje tri lokacije za uzorkovanje površinskih voda , radi monitoringa površinskih voda.

Lokacije za uzorkovanje površinskih voda predlaţu se na vodotoku Ilidţa nizvodno od mosta

na ţeljezniĉkoj pruzi, na kanalu površinske odvodnje zapadno od trase uz stacionaţu 29+050

kao i na mjestu ispusta kontrolirane odvodnje i prerade oborinskih voda „Brze ceste“ u

37



površinski odvodni sustav.Toĉna mjesta uzorkovanja površinske vode, radi monitoringa vode,

definirat će investitor i projektant ceste u suradnji sa Hrvatskim vodama.

Monitoring voda provodi se:

Prije poĉetka izgradnje brze ceste, snimanjem nultog stanja podzemne i površinaskih voda, uzorkovanjem vode i ispitivanja-analiziranja na odreĊene propisane parametre.

Tijekom izvoĊenja radova na izgradnje brze ceste zbog mogućih utjecaja korištene mehanizacije i ljudskog faktora, u okviru monitoringa voda propisuje se broj uzoraka podzemne i površinskih voda, kroz vrijeme gradnje i parametri koje je potrebno ispitati u vrijeme izvoĊenja radova.

Tijekom korištenja brze ceste u okviru monitoringa, propisuje se uzorkovanje i analiza podzemne vode, odnosno površinske vode i parametri koje je potrebno ispitati na mjestu ispuštanja iz zatvorenog sustava odvodnje i proĉišćavanja oborinske vode u otvorenu odvodnu kanalsku mreţu.

Tehniĉki uvjeti bušenja pijezometra, tehnologija izrade i ostali uvjeti za izradu

pijezometra, ureĊenje mjesta uzorkovanja površinskih voda, kao i opseg i gustoća analiza podzemnih i površinskih voda - monitoring voda, utvrdit će se posebnim Projektnim zadatkom. 5.3. Krajobraz


Izrada Projekta krajobraznog ureĊenja od strane krajobraznog arhitekta.


Redovno odrţavanje i njegovanje zasaĊenog biljnog materijala prema Projektu.

5.4. Šume i divljač


Tijekom pripreme izabrati lokacije izvan šume na kojima bi se deponirao potrebni

materijal. Koristiti postojeće šumske ceste za prijevoz potrebne infrastrukture. Okolna stabla,

izvan koridora rada potrebno je zaštititi postavljanjem zaštitnih ograda. Zbog opasnosti od

izbijanja šumskog poţara potrebno je postaviti cisterne s vodom. Za smještaj potrebnih

infrastrukturnih objekata potrebno je izabrati eventualne neobrasle šumske i poljoprivredne

površine ili degradacijske šumske stadije. Kako bi se smanjile štete na okolnoj šumi,

manipulaciju teškim strojevima obavljati na lokacijama izvan šume. Urediti pokose i nagibe uz

brzu cestu, kako bi se sprijeĉilo izvaljivanje stabala na novonastalim rubovima i klizanje terena

Tijekom pripreme zahvata potrebno je postaviti zaštitnu ogradu oko gradilišta, kako ne bi

došlo do neposrednog stradavanja divljaĉi. U suradnji s lovoovlaštenicima premjestiti zateĉene

lovnogospodarske i lovnotehniĉke objekte (hranilišta, pojilišta, ĉeke) na druge lokacije ili

nadomjestiti novima.

38



Tijekom izvoĊenja radova uspostaviti aktivnu suradnju sa lovozakupnikom radi što

manjeg uznemiravanja divljaĉi u njihovim staništima.


Zbog trajnog zaposjedanja šumskih površina znatno doći će do znatnog smanjenja drvna

zaliha išto će biti znaĉajan gubitak za šumarstvo. Kako bi se smanjile dugoroĉne štete

potrebno je podizati nove šumske sastojine. U blizini promatrane trase brze ceste ima mnogo

prikladnih površina (degradacijski stadiji, zapuštene poljoprivredne površine) za

pošumljavanje. Spomenuto pošumljavanje poţeljno je kombinirati s podizanjem zaštitnih

pojaseva ili zahvatima u krajobrazu, s ciljem boljeg uklapanja brze ceste u prirodno okruţenje.

Tijekom korištenja brze ceste potrebno je postavljanje ograde na mjestima gdje bi moglo

doći do izlaska divljaĉi na cestu kao i znakova upozorenja od opasnosti. TakoĊer je potrebno

odrţavati prohodnim prolaze ispod vijadukata koji mogu sluţiti kao putovi za ţivotinje.

Plan provedbe mjera zaštite

Kako bi se zaštitila okolna šuma, sjeĉu stabala na trasi potrebno je izvesti u vrijeme

vegetacijskog mirovanja. Izlazak na teren sredinom vegetacijske sezone i snimanje stanja

krošanja, kao i prikupljanje ostalih materijala za laboratorijsku analizu. Izbor vrsta za sanaciju

šumskih rubova, izlazak na teren i priprema za pošumljavanje.

Izlazak na teren i kontrola brojnosti divljaĉi.


Uzduţ trase brze ceste potrebno je osnovati trajne plohe na kojima bi se sustavno pratilo

stanje šuma, po uzoru na već uspostavljeno praćenje stanja šumskih ekosustava zapoĉeto

1994. godine. Praćenje bi obuhvaćalo procjenu stanja krošanja šumskog drveća.

Odrediti plohe na kojima bi se sustavno pratila brojnosti divljaĉi u otvorenim lovištima.

5.5. Bioraznolikost


Tijekom izgradnje prometnice najveću pozornost potrebno je posvetiti pravilnom

odlaganju i zbrinjavanju otpada.


Tijekom korištenja najveći problem su ispušni plinovi, buka (koji se smanjuju

postavljanjem zaštitnih vegetacijskih pojaseva koji u nekoj mjeri akumuliraju ispušne plinove i

zaštićuju okolni prostor) i mogućnost izlijevanja opasnih tvari sa ceste ( prilikom prometnih

nezgoda).

39




U vrijeme izgradnje obvezno organizirati nepropusne površine za odlaganje otpada koji

će redovno odvoziti iskljuĉivo ovlaštene tvrtke, strojevi moraju biti uredno servisirani van

gradilišta. Duţ trase zasaditi zelene pojaseve s autohtonim vrstama koji će biti zvuĉna i

vizualna barijera, ali takoĊer će apsorbirato dio ispušnih plinova. Na površinama koje su

predviĊene kao odmorišta postaviti koševe za otpad i gdje je moguće sanitarne ĉvorove.

Budući da cesta neće imati znaĉajan utjecaj na okoliš nije potrebno vršiti praćenje stanja

okoliša.

5.6. Kulturno-povijesna baština


1. U cilju zaštite graditeljske baštine tijekom izgradnje potrebno je nadzirati Kompleks

Ergele u Lipiku

Arheološka baština

2. Prije izgradnje ceste (prije poĉetka pripremnih radova) potrebno provesti zaštitna

arheološka istraţivanja na navedenim stacionaţama. S obzirom na velik broj nalazišta i

potrebu njihovog preciznijeg prostornog definiranja, prije provoĊenja zaštitnih

istraţivanja preporuĉljivo je naĉiniti probna sondiranja unutar radnog pojasa, te na

temelju rezultata istih toĉno utvrditi površine koje je potrebno zaštitno istraţiti. Probne

sonde moraju biti postavljene tako da omogućuju preglednu arheološku sliku odreĊene

lokacije i daju odgovarajuće arheološke parametre.

3. Tijekom izgradnje ceste neophodno je osigurati stalan arheološki nadzor nad svim

zemljanim radovima, poĉevši od pripremnih radova (skidanje humusa), radi

pravovremene zaštite arheoloških nalazišta koja nije bilo moguće utvrditi površinskim

pregledom terena, niti su utvrĊene probnim sondama. Ukoliko se tijekom arheološkog

nadzora ustanove arheološka nalazišta, potrebno je osigurati zaštitna arheološka

istraţivanja na relevantnim pozicijama.

4. Budući da zbog minskih polja, minski sumnjivog podruĉja te šumskih površina nije

pregledano podruĉje od stacionaţe km 9+800,00 do km 34 + 500,00 potrebno je

izvršiti arheološko rekognosciranje navedenih stacionaţa ĉim to bude moguće, a prije

izgradnje prometnice. U sluĉaju utvrĊivanja arheoloških nalazišta na ovim

stacionaţama, postupiti kao i kod drugih utvrĊenih nalazišta.

5. Provesti arheološka istraţivanja u svezi s Pravilnikom o arheološkim istraţivanjima (NN

30/05).

6. Dokumentirati nepokretne i pokretne arheološke nalaze po najsuvremenijim

arheološkim metodama s naglaskom istraţivanja u cijelosti (ne samo djelomiĉno)

zatvorenih cjelina nepokretnih objekata (podnica kuća, jama, gospodarskih objekata,

rovova, grobova i sl.).

40



7. Dokumentirati arheološka istraţivanja, nalazišta i nalaze (terenska, tehniĉka, foto

dokumentacija, visinsko snimanje) te provesti raĉunalnu obradu podataka.

8. Potrebno je izvršiti konzervaciju i restauraciju pronaĊenih pokretnih nalaza te provesti

interdisciplinarne analize prikupljenih uzoraka (arheozoološke, arheobotaniĉke,

geološke, antropološke, dendrokronološke i 14C analize).

9. Ukoliko se tijekom izvoĊenja radova naiĊe na predmete ili objekte arheološkog znaĉaja,

potrebno je radove obustaviti i o nalazu obavijestiti nadleţnu ustanovu za zaštitu

kulturne baštine.

5.7. Buka


Tijekom izgradnje brze ceste zaštita od buke će se ostvariti kroz organizaciju gradilišta

te korištenjem malobuĉnih graĊevinskih strojeva i ureĊaja.


Postojeće objekte uz koje se oĉekuju razine buke više od dopuštenih, zaštititi će se

izgradnjom zaštitnih barijera i/ili ugradnjom zaštitnih vrata i prozora. U tu svrhu će se u sklopu

glavnog projekta izraditi projekt zaštite od buke.

Buduću gradnju će se štititi izradom prostorno-planskih dokumenata, u kojima će se

buka uzimati kao bitan parametar pri izboru lokacije gradnje i namjene objekta.



Ukoliko se ukaţe potreba za izvoĊenje graĊevinskih radova na izgradnji brze ceste

tijekom noćnog razdoblja, potrebno je provoditi mjerenje buke u vanjskom prostoru ispred

bukom gradilišta najugroţenijih stambenih objekata.


Nakon puštanja brze ceste u promet na kritiĉnim toĉkama imisije prema studiji utjecaja

na okoliš i glavnom projektu zaštite od buke treba provesti mjerenje buke. Mjerenja treba

ponoviti kada se brojanjem prometa utvrdi znatno povećanje ukupnog prometa ili udjela teških

vozila.

5.8. Zrak


Tijekom graĊenja izvoditelj je duţan poduzimati zaštitne mjere kojima će se

sprjeĉavati, odnosno smanjivati stvaranje prašine time oneĉišćenje zraka. Strojevi i vozila koja

se upotrebljavaju kod graĊenja moraju biti stalno pod nadzorom u pogledu koliĉine i kakvoće

41



ispušnih plinova, a sve u skladu s dopuštenim vrijednostima. U sluĉaju prijevoza izrazito suhog

prašinastog materijala, koji bi tijekom prijevoza stvarao prašinu, potrebno je prije poĉetka

voţnje materijal prskati s vodom, kako bi se sprijeĉilo oneĉišćenje zraka.

● Mjere zaštite tijekom korištenja Tijekom korištenja zahvata ne predviĊaju se posebne mjere specifiĉne za ovaj zahvat,

jer se globalno na podruĉju zaštite zraka iz cestovnog prometa sukcesivno uvode i ostvaruju

mjere za poboljšanje kakvoće goriva i poboljšanje konstrukcijskih rješenja motora glede

smanjenja štetnih emisija u zrak.


Temeljem provedenog proraĉuna i usporedbe emisija u zrak iz cestovnog prometa za

dionicu drţavne ceste D5 i planirane brze ceste Daruvar-Lipik, kao i mjera poduzetih za zaštitu

zraka ocjenjuje se da nije potrebno dodatno praćenje kakvoće zraka.

5.9. Organizacija prostora i infrastruktura

● Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja Prometni sustav

1. Prije poĉetka radova na trasi brze ceste izraditi projekt organizacije gradilišta. Projektom

organizacije gradilišta odrediti odlagališta materijala i otpada, parkirališta za vozila i

strojeve koji sudjeluju u izvoĊenju radova, odrediti putove kretanja vozila, na naĉin da

se utjecaj na okoliš smanji u najvećoj mogućoj mjeri. Parkirališta za vozila i strojeve

treba smjestiti unutar zona predviĊenih za izgradnju bez devastiranja površina drugih

namjena.

2. Rad vozila, strojeva i transport materijala treba organizirati tako da ne smetaju ţivot u

podruĉju gradova Daruvara, Pakraca i Lipika te drugih naselja.

3. Tijekom izgradnje dionice ili poddionica brze ceste Daruvar – Lipik treba što manje

utjecati na prostor izvan ograniĉenog pojasa trase brze ceste. Dovoz materijala za

izgradnju ceste ograniĉiti na postojeću cestovnu infrastrukturu i/ili na postojeću mreţu

putova, a nove formirati samo kad je to neizbjeţno. Rasute materijale pri transportu

potrebno je prekriti, na vozilima je potrebno organizirati pranje guma prije njihovog

ukljuĉivanja na razvrstane prometnice. Svako oneĉišćenje prometnice potrebno je

odmah ukloniti.

4. Za smještaj privremenih graĊevina, strojeva i opreme, Studijom se predlaţu sljedeće

lokacije: prostor Terešakovog polja, na stacionaţi -0+810.27 km, prostor izmeĊu

stacionaţe km 13+500,00 - 14+800,00, na podruĉju ĉvora 4, nedaleko ceste D5 i

Ţ37151 koje su veza sa mjestom Badljevina te podruĉje ĉvora 7, na stacionaţi

32+000,00 km, na kraju brze ceste, nedaleko od naselja Donji Ĉaglić i ceste D5.

42



Na tim lokacijama utjecaj na okoliš će biti minimalan, promatrano sa aspekta oĉuvanja

šuma, vodotoka, obradivog tla te arheoloških lokaliteta, jer se radi o travnatim,

zapuštenim površinama. Predloţene lokacije su izvan zona graĊevinskog podruĉja te

udaljene od postojećih naselja, ali će zbog navedenih prometnica biti i prometno lako

dostupna, bez mogućnosti da se remeti postojeći sustav.

5. Izraditi projekt privremene regulacije prometa tijekom izvoĊenja zahvata prema fazama

izgradnje tj. prema potrebama dinamike radova u pojedinim fazama.

6. Izraditi prometni projekt na naĉin da se trasu brze ceste opremi statiĉkom i

promjenjivom prometnom signalizacijom i opremom u skladu sa tehniĉkim propisima s

jedne i zahtjevima prometa i razine usluţnosti koju ta prometnica pruţa sa druge

strane.

7. Postojeće poljske putove koji mimoilaze ili sijeku trasu brze ceste izmjestiti ili prikljuĉiti

na već postojeće, na naĉin da se ne remeti korištenje poljoprivrednog ili šumskog

zemljišta od strane stanovništva.

8. Planirati postavljanje cestovne rasvjete na ĉvorištima i pratećim usluţnim objektima.

9. U središnjem pojasu brze ceste, objektima i ĉvorištima, sukladno tehniĉkim propisima i

kategoriji ceste predvidjeti zaštitnu ogradu za spreĉavanje izlijetanja vozila s kolnika.

10. Materijal za izgradnju prometnice (kamen, asfaltne mješavine, beton i sl.) dobavljati sa

najbliţih lokacija i prevoziti po trasi brze ceste, a što manje po postojećoj cestovnoj

mreţi,kako se dodatno ne bi opterećivao postojeći promet i zagaĊivao okoliš.

11. Sve površine pod privremenim utjecajem gradilišta, potrebno je dovesti u prvobitno

stanje, odnosno sanirati na naĉin da se svi zaostali elementi gradilišta po završetku

graĊevinsko - cestovnih radova ukloni, te saniraju sve prometnice koje su pretrpjele

oštećenja uslijed gradnje.

12. Degradirane pojaseve uz prometnicu i ĉvorišta sanirati u skladu s postojećim površinskim

pokrovom, tj. vegetacijom i izvesti zaštitu tla od erozije.

13. Za vrijeme graĊenja zahvata potrebno je osigurati pristup svim parcelama kojima se

gradnjom planiranog zahvata narušava postojeći pristup.

14. Cestovno – graĊevni materijal koji neće biti upotrjebljen u cestograditeljskim

aktivnostima mora biti zbrinut (deponiran) na lokacije za zbrinjavanje graĊevinskog

otpada i materijala koje će definirati jedinice lokalne samouprave.

15. U tijeku radova na brzoj cesti i objektima izvesti sve potrebne zahvate na postojećoj

prometnoj mreţi za optimalni sigurnosni i funkcionalni prihvat gradilišnog prometa.

16. Poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu tla od erozije vodom na riziĉnim lokacijama, a

stabilnost padina kod nasipa, usjeka i zasjeka osigurati zatravnjivanjem kako bi se

sprijeĉila erozija tla uz samu brzu cestu.

17. Odvodnju oborinskih voda s prometnih površina osigurati popreĉnim i uzduţnim nagibom

kolnika. Površinsku odvodnju sa kolnika na potezima usjeka i zasjeka riješiti izvedbom

jednostranih i dvostranih rigola, te ulijevanjem istih u otvorene cestovne jarke.

18. Tijekom gradnje brze ceste, tj. pruţnog prolaza ţeljezniĉke pruge sprijeĉiti bilo kakvo

narušavanje mehaniĉke stabilnosti ţeljezniĉke pruge, te osigurati nesmetan i siguran

ţeljezniĉki promet.

43



19. Na planiranu cestu zabranjuje se prikljuĉak pojedinih graĊevinskih ĉestica izuzev onih u

funkciji prometnice.

Transport plina i plinoopskrbe

1. Potrebno je striktno pridrţavati se propisa o izgradnji, što obuhvaća osiguranje

propisanih udaljenosti plinovoda od kolnika te propisanu zaštitu plinovoda na mjestima

kriţanja sa prometnicama.

Elektroenergetska mreţa

1. Svi nadzemni dalekovodi se trebaju kablirati na kriţanjima, a zatezne stupove izgraditi na

propisanu udaljenost od prometnice. Podzemene kabelske dalekovode zaštititi od

mehaniĉkih oštećenja zvog opterećenja polaganjem zaštitnih cijevi u prometnicu na

mjestu kriţanja.

2. Zbog vaţnosti planirane obilaznice i izbjegavanja utjecaja distribucijske

elektroenergetske mreţe (35kV i 110 kV), u sluĉaju zadrţavanja nadzemnih kablova na

kriţanjima, stupovi dalekovoda moraju biti postavljeni na propisanoj udaljenosti od

obilaznice i dovoljno visoki da se postigne propisana visina vodiĉa od završnog sloja

asfalta.

Telekomunikacijska mreţa

1. Mjere zaštite koje se predlaţu u zaštiti telekomunikacijske mreţe odnose se na

mehaniĉku zaštitu postojećih podzemnih telekomunikacijskih kabela tako da ih se

postavi u zaštitne cijevi.

Vodnogospodarski sustav

Sustav melioracijske odvodnje

1. Radi presijecanja postojećeg (drenaţnog/ostalog) odvodnog sustava melioracijske

odvodnje treba izraditi rješenje koje će riješiti pitanje funkcionalnosti odvodnje

presjeĉenog odvodnog sustava oborinskih voda te projektno rješenje trase brze cesta

Daruvar - Lipikuskladiti s vodoprivrednim rješenjem šireg prostora, odnosno

odgovarajućim rješenjem osigurati funkcionalnost sustava melioracijske odvodnje.

Vodoopskrba i odvodnja

2. Na mjestima gdje se planirana obilaznica kriţa, vodi paralelno ili se samo mjestimiĉno

pribliţava, potrebna je provedba mjera zaštite u skladu s posebnim propisima i uvjetima

vlasnika infrastrukturnih vodova.

44



U tijeku ishoĊenja lokacijske dozvole potrebno je da svi vlasnici instalacija daju posebne uvjete

gradnje i podatke iz katastra vodova.


Prometni sustav

1. Organizirati sluţbu redovite kontrole i odrţavanje ceste i pripadne prometne signalizacije

i opreme propisane Pravilnikom o odrţavanju i zaštiti javnih cesta (NN br. 25/98) te

Pravila i tehniĉki uvjeta za ophodnju javnih cesta (NN br. 111/99).

6. PREGLED PRILOGA

Prilog 1: Pregledna situacija M 1:25 000

Documents

HIDROELEKTRA - PROJEKTbbz.hr/images/uploads/773/suo-brza-cesta-daruvar-lipik.pdf · Trasa brze ceste od granice Republike MaĊarske – Virovitica – Daruvar – Lipik – Okuĉani