HIDROLOŠKI BILTENradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2018/bilten0318.pdfSibirska anticiklona je nad našim područjem osla-bila, a na vrijeme je sve naglašenije utjecalo ciklonalno polje

Republika HrvatskaDRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

www.meteo.hr

ISSN 1334-3017god. XXXII

32 0 1 8

METEOROLOŠKI IHIDROLOŠKI BILTEN

Fotografiju na naslovnici snimio Oleg Perčinić

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVODZAGREB, GRIČ 3

UDK 551.5.63 551.506.1 551.509.617 551.510.4 551.515 551.519.9 551.577.13 551.582.2 551.586 556.04 627.51 628.11 630.431.1

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

3 / 2018

GODINA XXXII OŽUJAK 2018.

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

IZDAJE

Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, Grič 3 telefon: (01) 45 65 782 telefax: (01) 45 65 757 www.meteo.hr e-mail:[email protected]

Glavna i odgovorna urednica dr. sc. Branka Ivančan-Picek Glavni urednik mr. sc. Dragoslav Dragojlović Zamjenik glavnog urednika Davor Nikolić, dipl.inž. Uređivački odbor mr. sc. Oliver Curić dr. sc. Cleo Kosanović dr. sc. Krešo Pandžić Borivoj Terek, dipl.inž. dr. sc. Vlasta Tutiš Davor Tomšić, dipl.inž.

Lektorica mr. sc. Ivančica Mihovilić Grafičko tehnički urednik Ivan Lukac, graf.inž. Stalni suradnici Ivan Bertović, prof. Tomislava Bošnjak, inž. mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin Ivona Igrec, dipl.inž. Lovro Kalin, dipl.inž. mr. sc. Dražen Kaučić dr. sc. Tanja Likso Marinko Marelja, mag. ing. min. Marko Marić, dipl.inž.* Domagoj Mihajlović, dipl.inž. Krunoslav Mikec, dipl.inž. Marija Mokorić, dipl.inž. Damir Peti, dipl.inž. Dunja Plačko-Vršnak, dipl.inž. mag. inž. Ružica Popović Tatjana Radanović, mag.ing.cheming. dr. sc. Ksenija Zaninović

* vanjski suradnik iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

Sadržaj

VREMENSKE PRILIKE ............................................................................................................................... 7 Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. inž.) ........................................................................ 7 Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) ................................................................................... 10 Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin, Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ................................................................................................. 15 Temperatura mora (mag. inž. Ružica Popović) ........................................................................... 18

HIDROLOŠKE PRILIKE ............................................................................................................................. 21 Površinske vode (Tomislava Bošnjak, inž.) ................................................................................. 21 Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) ........................................................................................ 25

EKOLOŠKE PRILIKE .................................................................................................................................. 27Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ......................................................................... 27Onečišćenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inž.) ....................................................................................... 29Kakvoća zraka (Marko Marić, dipl. inž.) ......................................................................................................... 30

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Ksenija Zaninović) ...................................................................... 33

SUNČEVO ZRAČENJE (Marinko Marelja, mag. ing. min.) ......................................................................... 35

PRIZEMNI OZON (Tatjana Radanović, mag.ing.cheming.) ........................................................................ 38

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (mr. sc. Dražen Kaučić) ...................................................................... 39

KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) ...................................................................................... 41

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U OŽUJKU 2018. GODINE(Davor Nikolić, dipl. inž.) ............................................................................................................................... 43

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI(pripremila Sunčica Švaco, dipl. komp. i etnol.) .............................................................................................. 52

7

BILTEN 03 / 2018

VREMENSKE PRILIKE

Sinoptička situacijaMarija Mokorić, dipl. inž.

1. ožujka je bilo u unutrašnjosti mjestimice sni-jega uz stvaranje novog snježnog pokrivača, a uglav-nom na južnom Jadranu lokalno kiše. Bilo je vrlo hladno s minimalnom temperaturom zraka većinom od -20 do -11°C, a slabog do umjerenog mraza je bilo i na Jadranu.

Ogranak anticiklone sa sjevera i sjeveroistoka Eu-rope je nad našim predjelima malo oslabio, ciklona se pomakla nad istočno Sredozemlje. Nad zapadnim Sre-dozemljem nalazila se nova ciklona. Po visini se postu-pno uspostavljalo zapadno i jugozapadno strujanje.

U našoj zemlji je u kontinentalnim krajevima pre-vladavalo oblačno s povremenim snijegom. Na Jadranu je bilo promjenljive naoblake, ali i sunčanih razdoblja, ponegdje s oborinama. Vjetar je oslabio. Bilo je vrlo, a osobito ujutro na kopnu i ekstremno hladno.

U Hrvatskoj se još zadržavao polaran zrak.Zatim je 2. ožujka hladnoća počela popuštati.

Na srednjem i južnom Jadranu je zapuhao istočnjak i jugo, a na sjevernom Jadranu je ponegdje bilo bure. Noć i jutro su u unutrašnjosti i dalje bili vrlo hladni s jakim i vrlo jakim mrazom, ali je u visinskoj struji pritjecao topliji zrak. To se nastavilo i 3. ožujka.

Bilo je umjereno do pretežno oblačno sa sunčanim vremenom na srednjem i južnom Jadranu. Na kopnu je bilo snijega uz stvaranje tanjeg snježnog pokrivača te kiše i oborina na granici kiše i snijega koji su se smr-

zavali u dodiru s tlom stvarajući opasnu poledicu. Na Jadranu je uz zatopljenje mjestimice bilo kiše, ponajviše na sjevernom dijelu. Puhalo je jugo i istočnjak, na sje-vernom Jadranu povremeno i bura.

Sibirska anticiklona je nad našim područjem osla-bila, a na vrijeme je sve naglašenije utjecalo ciklonalno polje. S pritjecanjem osjetno toplijeg zraka po visini u jugozapadnoj struji, te zadržavanjem hladnog zraka s temperaturom nižom od 0°C u prizemnom sloju, u unutrašnjosti su nastali uvjeti za pojavu kiše koja se ledi u dodiru s tlom (ledena kiša).

Temperatura se povisila, pa na Jadranu više nije bilo mraza, a i na kopnu je maksimalna temperatura u mnogim mjestima bila viša od 0°C.

S porastom temperature počeo se otapati snijeg čija je količina osobito u gorskim predjelima bila ekstremna.

Prisjetimo se da su u Delnicama izmjerena 182cm snijega.

Zatim je 3. ožujka bilo djelomice sunčano i uglavnom bez oborine, a 4. ožujka je bilo sunčanih razdoblja, tek ponegdje sa slabim oborinama.

5. ožujka je bilo oblačnije. Uz umjereno i pre-težno oblačno vrijeme na Jadranu je bilo mjestimice kiše, a na kopnu povremene kiše, susnježice i snijega uz ponegdje tanji snježni pokrivač. Jutarnja tempe-ratura je bila od -5 do 1°C, pa je bilo poledice.

Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 21. ožujka 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 2. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 21. ožujka 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

8

BILTEN 03 / 2018

Nad našom zemljom je bilo polje sniženog tlaka zraka, a po visini je pritjecao malo topliji zrak. Nad Atlantikom se nalazila prostrana i snažna ciklona čija se prednja strana pružala na europsko kopno.

U naše krajeve je stoga povremeno s atmosferskim frontama pritjecao vlažan zrak.

6. ožujka se djelomice razvedrilo, a uglavnom je u noći i ujutro mjestimice bilo kiše, susnježice i snijega te poledice. Na Jadranu, posebice srednjem i južnom, je ponegdje bilo kiše i pljuskova uz umjere-no i vrlo jako jugo i jugozapadnjak.

Naša područja su bila na prednjoj strani prostranog ciklonalnog polja čije središte se nalazilo nad Atlanti-kom. U jugozapadnoj struji je počeo pritjecati topliji zrak.

Od 7. do 15. ožujka je bilo iznadprosječno to-plo s povremenom mjestimičnom kišom. Oborina je najčešća bila na Jadranu i u područjima uz Jadran. Povremeno je puhao umjeren i jak, pa i vrlo jak jugo-zapadni i južni vjetar, a na Jadranu i jugo.

Po visini je jačalo zapadno te jugozapadno strujanje na prednjoj strani izražene ciklone koja se s Atlantika sporo premještala prema europskom kopnu. U našu ze-mlju je pritjecao povremeno vlažan i sve topliji zrak.

Stoga je bilo povremene kiše, a na Jadranu i plju-skova. Bilo je i sunčanog vremena. Maksimalna tempe-ratura zraka je primjerice 11. ožujka u istočnim predje-lima bila viša od 22°C, što je znatno više od prosjeka.

Slika 4. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 31. ožujka 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 3. Prizemna sinoptička situacija 31. ožujka 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 5. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 16. ožujka 2018. godine u 05.45 UTC

(izvor EUMETSAT)


(izvor EUMETSAT)

9

BILTEN 03 / 2018

S premještanjem atmosferskih fronti oborine su bile češće, na Jadranu i obilnije s grmljavinom, pa i tu-čom. 15. ožujka je bilo djelomice ili pretežno sunčano s malo svježijim, a na kontinentu i maglovitim jutrom.

U noći na 16. i samog 16. ožujka je bilo kiše, na Jadranu pljuskova i grmljavine te jakog i olujnog juga. Zadržalo se razmjerno toplo vrijeme.

Prostrana ciklona zahvaćala je dio Atlantika te za-padnu i srednju Europu. U jugozapadnoj struji preko naše zemlje premjestila se hladna fronta i plitko ciklo-nalno polje. Najviše kiše je bilo u prvom dijelu dana, a zatim se sa zapada naoblaka smanjila. Na većem dijelu Jadrana jugo je oslabilo.

17. ožujka ciklona iz zapadnog Sredozemlja pre-mjestila se nad Jadran, te je uz umjereno do pretežno oblačno vrijeme bilo kiše, u gorju i ponegdje u ni-žim predjelima unutrašnjosti snijega, a na Jadranu lokalnih pljuskova s grmljavinom. Puhalo je umje-reno i vrlo jako jugo i jugozapadnjak koje je prola-zno okrenulo na sjeverozapadnjak i buru. Po visini je pritjecao hladniji zrak.

Zatim se 18. i 19. ožujka nova ciklona iz za-padnog Sredozemlja, odnosno Genovska ciklona s frontalnim sustavom premjestila na istok. U sjevero-zapadnoj visinskoj struji pritjecao je hladniji zrak.

Bilo je uglavnom umjereno i pretežno oblačno s povremenom kišom, na Jadranu i grmljavinom, a na kopnu je uz kišu bilo snijega. Puhalo je jako jugo i ju-gozapadnjak s olujnim udarima. Na sjevernom Jadra-nu zapuhala je bura. Zahladilo je, pa je i maksimalna temperatura zraka u unutrašnjosti nerijetko bila niža od 0°C.

Nastao je novi snježni pokrivač.

Uslijed novih oborina, ponegdje viših od 50mm, opasnost od poplava u pojedinim dijelovima zemlje i dalje je bila velika. Najteže su bila ugrožena područja-Like i Posavine gdje su mnoge kuće bile popljavljene.

20. ožujka je bilo promjenljivo do pretežno oblačno i hladno s obzirom na doba godine, mjesti-mice je bilo oborina. U unutrašnjosti je bilo i snije-ga, a ponajprije na jugu Dalmacije kiše. Na sjever-nom i srednjem Jadranu bura je pojačala na jaku i vrlo jaku, ponegdje i olujnu s orkanskim udarima.

Ciklona je bila nad Jonskim morem, a nova ciklona je nastala nad zapadnim Sredozemljem.

Između 21. i 23. ožujka je i dalje bilo razmjerno hladno, ali i vjetrovito s jakom i olujnom burom na Jadranu, ponegdje i s orkanskim udarima. Povreme-no jakog sjevernog i sjeveroistočnog vjetra je bilo i u kontinentalnim krajevima.

Ciklona se premjestila svojom glavninom južnije od Hrvatske, a iz središnje, a potom istočne Europe je ojačao ogranak anticiklone. Po visini je pritjecao hladan zrak. I dalje je ponegdje bilo kiše, na kopnu i snijega, ali su oborine prema kraju razdoblja bile sve slabije i rje-đe. S jačanjem ogranka anticiklone s kontinenta vjetar u unutrašnjosti je oslabio, a bura na Jadranu više nije bila orkanska.

Od 24. do 26. ožujka još je ujutro u unutrašnjo-sti bilo slabog i umjerenog mraza, ali je danju op-ćenito bilo malo toplije. Na Jadranu je i dalje bilo razmjerno vjetrovito.

Na vrijeme u našoj zemlji je s jedne strane utjeca-lo polje povišenog tlaka zraka, a s druge strane ciklona koja se nalazila nad srednjim Sredozemljem, odnosno nad Jonskim morem i južnom Italijom sporo se popu-njavajući. U visinskoj struji sa sjeverozapada i zapada počeo je pritjecati malo topliji zrak. Bilo je djelomice


(izvor EUMETSAT)

Slika 8. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 31. ožujka 2018. godine u 11.45UTC

(izvor EUMETSAT)

10

BILTEN 03 / 2018

sunčano, ali je povremeno bilo više oblaka, te je poneg-dje bilo kiše, najčešće na dijelu srednjeg i južnog Jadra-na i u područjima uz njega. Na kopnu je ujutro mjesti-mice bilo magle.

Na sjevernom i srednjem Jadranu bura je bila umjerena do jaka, a osobito podno Velebita s olujnim udarima. Na južnom Jadranu bilo je povremeno jakog južnog vjetra i juga, mjestimice i s olujnim udarima.

Zatim je od 27. do 29. ožujka bilo vrlo promjen-ljivo uz sunčana razdoblja te toplije. Mjestimice je-bilo kiše, najčešće na Jadranu i u područjima uz Ja-dran.

Polje visokog tlaka zraka je oslabilo. Nad sjevero-zapadnom Europom uspostavilo se ciklonalno polje, a hladna fronta je bila zapadnije od Alpa. U prizemnoj i visinskoj struji pritjecao je razmjerno topao te povre-meno vlažan zrak. Stoga je bilo vrlo promjenljivo, po-negdje s kišom. Vjetar je bio uglavnom slab. Ujutro je u unutrašnjosti bilo magle i još ponegdje slabog mraza.

30. i 31. ožujka je bilo u početku djelomice sun-čano, a zatim se naoblačilo, te je bilo kiše i lokal-nih pljuskova s grmljavinom. Bilo je umjerenog, pa i jakog južnog i jugozapadnog vjetra, a na Jadranu i juga. Zadržalo se razmjerno toplo vrijeme.

Ciklona se premještala na kontinentu, a u Genov-ski zaljev počeo je pritjecati hladniji zrak što je pogo-dovalo produbljavanju Genovske ciklone. Ciklona se u noći na 31. i 31. ožujka premjestila preko sjeverne Ita-lije, Jadrana i naše zemlje na sjeveroistok. Bilo je obilne kiše, te uz pritjecanje svježijeg zraka grmljavine. Najviše oborine je bilo u zapadnim predjelima. Na Jadranu je bilo vrlo jakog juga.

U ovogodišnjem ožujku izmjenjivala su se raz-doblja vrlo hladnog vremena na njegovom početku pod utjecajem istočnoeuropske anticiklone, te iznadprosječ-

no toplog vremena. Naime, od 7. ožujka do sredine mjeseca je jačalo zapadno i jugozapadno strujanje, te je osjetno zatoplilo.

Zatim su se preko naše zemlje premještale ciklone donijevši kišu, pa i snijeg u nizinama. S premještanjem ciklone na njenoj stražnjoj strani počeo je pritjecati hla-dan zrak, te je početkom treće dekade bilo vjetrovito sa sjevernim i sjeveroistočnim vjetrom, a na Jadranu ja-kom i olujnom burom, osobito od 21. do 23. ožujka.

Novih izraženih oborina je bilo ponovno krajem mjeseca.

Ovakve sinoptičke prilike uzrokovale su, na žalost elementarne nepogode-poplave, a kao posljedica obilne kiše aktivirala su su se klizišta.

Slike 1, 2, 3 i 4 prikazuju prizemnu i visinsku (AT 500 hPa) sinoptičku situaciju 21. i 31. ožujka 2018. (izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).

Slike 5, 6, 7 i 8 su satelitske snimke oblaka 16., 17., 18. i 31. ožujka 2018. (izvor EUMETSAT).

Klimatološka analiza

dr. sc. Tanja Likso

Na većini analiziranih postaja srednja mjesečna temperatura zraka za ožujak 2018. godine bila je niža od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.), dok je u Ma-lom Lošinju bila jednaka prosjeku. Temperaturne ano-malije nalazile su se u rasponu od -1.7°C (Daruvar) do 0.5°C (Lastovo).

Apsolutna minimalna temperatura zraka za ožu-jak 2018. bila je niža od odgovarajućeg prosjeka (1961. – 1990.) izuzevši Pazin, a odstupanja su se nalazila u rasponu od -14.4°C (Varaždin) do 2.2°C (Pazin). Uspo-

t t-+σ t

-+2σ

t-

t--σ

t--2σ

Slika 9. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-Grič, Split-Marjan i Rijeku za OŽUJAK 2018. godineu usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ).

11

BILTEN 03 / 2018

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

PERCENTILIekstremno hladno < 2vrlo hladno 2 - 9hladno 9 - 25normalno 25 - 75toplo 75 - 91vrlo toplo 91 - 98ekstremno toplo > 98

Dubrovnik0.4

61

0.5

64Lastovo

Komiža0.3

59

Hvar0.4

61

Split0.1

52

Zadar0.4

61Knin

-0.1

48

Šibenik0.2

54

Gospić-0.3

45

Zavižan-0.1

48

Senj-0.6

38

M. Lošinj0.0

50

Rijeka-0.6

37Pazin0.2

55Poreč0.2

55Ogulin

-1.4

29

Parg-1.0

34 KarlovacSisak-0.9

35

Zagreb-1.5

27 Bjelovar-1.0

33Daruvar

-1.7

23

Slavonski Brod-1.3

28

Osijek-1.5

27

Varaždin-1.3

28

Slika 10. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) za mjesec OŽUJAK 2018. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

Slika 11. Mjesečne količine oborine (izražene u%) za mjesec OŽUJAK 2018. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

PERCENTILIekstremno sušno < 2vrlo sušno 2 - 9sušno 9 - 25normalno 25 - 75

kišno 75 - 91vrlo kišno 91 - 98ekstremno kišno > 98

količina oborine (%)postajapercentili

A

P

Dubrovnik207

94

185

88Lastovo

Komiža196

87

Hvar178

86

Split193

91

Zadar238

97Knin221

95

Šibenik143

80

Gospić230

99

Zavižan150

88

Senj165

87

M. Lošinj212

97

Rijeka176

91Pazin172

89Poreč142

79Ogulin

101

54

Parg127

75 Karlovac86

39 Sisak187

97

Zagreb126

77

Bjelovar207

99

Daruvar159

90

Slavonski Brod169

90

Osijek185

91

Varaždin170

96

12

BILTEN 03 / 2018

Slika 12. Maksimalne i minimalne temperature zraka (°C) i dnevne količine oborine (mm) za OŽUJAK 2018. godine

Maksimalne dnevne temperature zraka (°C)

Minimalne dnevne temperature zraka (°C)

Dnevne količine oborine (mm)

13

BILTEN 03 / 2018

Slika 13. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961. − 1990. za OŽUJAK 2018. godine

Srednje dnevne temperature zraka (°C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka (°C)

14

BILTEN 03 / 2018

redba s raspoloživim nizom analiziranih postaja poka-zuje da je 1. ožujka 2018. godine u Daruvaru i Slavon-skom Brodu zabilježena rekordna vrijednost apsolutne minimalne temperature zraka (tablica 1).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za ožujak 2018. godine opisane su dominan-tnom kategorijom normalno, dok je šire područje Da-ruvara svrstano u kategoriju hladno.

Početak ožujka 2018. obilježile su srednje dnevne temperature zraka niže od prosjeka i to je razdoblje tra-jalo od 1 do 6 dana, nakon čega je na većini analiziranih

postaja uslijedilo dulje razdoblje pozitivnih anomalija srednje dnevne temperature zraka. Do kraja mjeseca izmjenjivala su se razdoblja negativnih odnosno pozi-tivnih anomalija srednje dnevne temperature zraka. Krajem ožujka 2018. na većem broju analiziranih po-staja srednje dnevne temperature zraka bile su više od prosjeka i to je razdoblje trajalo od 2 do 4 dana.

Tijekom ožujka 2018. najveća pozitivna odstu-panja srednje dnevne temperature zraka u odnosu na višegodišnji prosjek kretala su se od 3.5°C (Rijeka, 11. i 12. ožujka) do 8.4°C (Osijek, 11. ožujka). Najveće

Tablica 1. Pregled apsolutnih minimalnih temperatura zraka za OŽUJAK 2018. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj.

Naziv meteorološke

postaje

Godina od kada su raspoloživi

podaci

Vrijednost najniže izmjerene tem-perature (°C) u

ožujku (do 2017.) u razdoblju od

kada su raspolo-živi podaci

Datum kada je postignuta najniža

vrijednost(* označava ne-

potpuni niz)

Vrijednost najniže izmjerene

temperature (°C) u ožujku 2018.

Datum kada je postignuta

vrijednost najniže izmjerene

temperature u ožujku 2018.

Dubrovnik 1961. -4.2 1.3.1963.* 0.9 1.3.Senj 1948. -9.3 1.3.1963.* -5.2 1.3.Šibenik 1949. -7.5 1.3.1963. -4.1 1.3.Slavonski Brod 1963. -14.6 7.3.2005. -17.4 1.3.Knin 1949. -14.0 7.3.1971. -7.4 1.3.Rijeka 1948. -7.7 5.3.1971. -4.0 1.3.Karlovac 1949. -17.7 2.3.2005. -14.0 1.3.Osijek 1899. -21.0 4.3.1987.* -20.5 1.3.Hvar 1858. -4.6 4.3.1949.* -1.7 1.3.Pazin 1961. -14.0 2.3.2005. -4.9 1.3.Split - Marjan 1948. -6.6 1.3.1963. -2.5 1.3.Ogulin 1949. -20.4 2.3.2005. -12.9 1.3.Komiža 1981. -3.1 8.3.1987. -1.4 1.3.Sisak 1949. -18.4 1.3.1963. -14.2 1.3.Daruvar 1978. -18.7 2.3.2005. -19.0 1.3.Mali Lošinj 1961. -3.8 1.3.1963. -0.2 1.3.Poreč 1981. -8.8 2.3.2005.* -3.0 22.3.Zagreb - Maksimir 1949. -18.3 1.3.1963. -14.6 1.3.Bjelovar 1949. -20.5 1.3.1963. -16.6 1.3.Zagreb - Grič 1861. -17.0 5.3.1888.* -10.7 1.3.Varaždin 1949. -23.4 1.3.1963. -21.4 1.3.Gospić 1872. -23.6 2.3.2005.* -14.2 1.3.Lastovo 1948. -4.7 1.3.1963.* -0.4 1.3.Zadar 1961. -6.8 1.3.1963. -1.8 1.3.Parg 1950. -18.9 2.3.1963.* -14.0 1.3.Puntijarka 1981. -16.8 4.3.1987. -15.5 1.3.Zavižan 1953. -22.6 1.3.1963.* -15.2 1.3.

15

BILTEN 03 / 2018

negativno odstupanje srednje dnevne temperature zra-ka zabilježeno je u Osijeku (1. ožujka), kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 11.9°C niža od višego-dišnjeg prosjeka (1961. – 1990.).

Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka u ožujku 2018. bila je u rasponu od 0.0°C na Zavižanu do 14.8°C u Dubrovniku. Usporedba s višegodišnjim prosjekom (1961. – 1990.) pokazuje du su vrijedno-sti srednje mjesečne maksimalne temperature zraka bile većinom niže od prosjeka, a odstupanja su se kretala od -3.2°C (Osijek) do 0.6°C (Dubrovnik). Apsolutni temperaturni maksimumi nalazili su se u rasponu od 9.0°C (Zavižan, 11. ožujka) i 22.2°C (Slavonski Brod, 30. ožujka).

Srednje mjesečne minimalne temperature zraka u ožujku 2018. bile su u rasponu od -4.2°C na Zavižanu do 8.8°C u Dubrovniku. Na većem broju analiziranih postaja srednje mjesečne minimalne temperature zra-ka bile su iznad prosjeka (1961. – 1990.). Odstupanja srednje mjesečne minimalne temperature zraka u ožuj-ku 2018. su se kretala od -1.0°C u Daruvaru do 1.9°C u Pazinu. Apsolutni temperaturni minimumi nalazili su se u rasponu od -21.4°C u Varaždinu (1. ožujka) do 0.9°C u Dubrovniku (1. ožujka).

U ožujku 2018. na postaji Zagreb-Grič zabilježen je jedan izvanredno hladan dan (1. ožujka) kao i u Rijeci (19. ožujka), dok su za postaju Split-Marjan dva dana ožujka (21. i 23.) izvanredno hladni, dok je 21. ožujka ujedno i u skupni rekordno hladnih dana (tablice 2, 3 i 4).

Analiza količina oborine za ožujak 2018. koje su izražene u postocima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) pokazuje da su količine oborine bile iznad vi-šegodišnjeg prosjeka izuzevši postaju Karlovac. Uspo-redba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količi-ne oborine za ožujak 2018. godine nalaze u rasponu od 86% višegodišnjeg prosjeka u Karlovcu (72.8 mm) do 238% tog prosjeka u Zadru (176.9 mm).

Oborinske prilike u Hrvatskoj za ožujak 2018. godine opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno kišno (šire područje Bjelovara i Gospića), vrlo kiš-no (šire područje Dubrovnika, Knina, dio sjevernog i srednjeg Jadrana, šire područje Varaždina i Siska te dio istočne Hrvatske), kišno (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana i zaleđa, šire područje Zagreba te dio istočne Hrvatske) i normalno (preostali dio Hrvatske).

Najveća dnevna količina oborine izmjerena je 16. ožujka 2018. u Rijeci (68.1 mm), dok je najveću mje-sečnu količinu oborine za ožujak 2018. imala postaja Gospić (239.5 mm).

Broj dana sa snijegom ≥ 1cm za ožujak 2018. go-dine bio je u rasponu od 1 dan (Knin i Senj) do 31 dan (Zavižan). Najveća vrijednost visine snježnog pokrivača u ožujku 2018. iznosila je 258cm i izmjerena je na glav-noj meteorološkoj postaji Zavižan.

Na većini analiziranih postaja u ožujku 2018. broj sati sijanja Sunca bio je manji od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.). Odstupanja su se kretala od -62.2 sati u Kninu gdje je zabilježeno ukupno 114.9 sati sijanja Sunca, do -31.3 sata u Malom Lošinju gdje je mjesečna suma sijanja Sunca iznosila 141.2 sata.

Praćenje kišnih i sušnih uvjetamr. sc. Ksenija Cindrić Kalin

Domagoj Mihajlović, dipl. inž.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na dnevnoj skali

U ožujku 2018. godine su sušni i kišni uvjeti na dnevnoj skali na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani na

Tablica 2. Izvanredno hladni dani za postaju Zagreb-Grič, ožujak 2018.

ZAGREB-GRIČ - izvanredno hladni dani u ožujku 2018.

Izvanredno hladni dani 1

Srednja dnevna temp. (°C) -6.5

Srednja dnevna temp. (°C), raspoloživi niz (1862. – 2017.)

-7.7 1963.

Tablica 4. Izvanredno hladni i rekordno hladni dani za postaju Split-Marjan, ožujak 2018. Rekordno hladni dani su posebno

označeni plavom bojom.

SPLIT-MARJAN - izvanredno hladni i rekordno hladni dani u ožujku 2018.

Izvanredno hladni dani 21 23Srednja dnevna temp. (°C) 3.5 5.8


3.8 1949.

4.9 1958.

Tablica 3. Izvanredno hladni dani za postaju Rijeka, ožujak 2018.

RIJEKA - izvanredno hladni dani u ožujku 2018.

Izvanredno hladni dani 19

Srednja dnevna temp. (°C) 3.1


2.2 1962.

16

BILTEN 03 / 2018

način da su kumulativne količine oborine od početka do kraja ožujka uspoređene s teorijskim percentilima, koji su izračunati pomoću srednjih mjesečnih vrijedno-sti količina oborine za ožujak iz 40-godišnjeg razdoblja (1961. – 2000.). Analizirana su i trajanja sljedova suš-nih i kišnih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, manjom i većom od 1 mm.

U kontinentalnoj Hrvatskoj su oborinske prilike tijekom ožujka bile iznad medijana (50. percentil). U istočnoj Slavoniji (Osijek) i na području Varaždina ti-jekom prve polovice ožujka prevladale su kišne prilike (percentil 75 do 91), a tijekom druge polovice zabilježe-ne su vrlo kišne prilike (percentil 91 do 98). Na područ-ju Slavonskog Broda, Bjelovara, Križevaca i Siska obo-rinske prilike su postupno prelazile iz kišnih u vrlo kišne prilike, a u drugoj polovici mjeseca su dosegnule ek-stremno kišne uvjete (percentil > 98). Na zagrebačkom području su tijekom ožujka prevladavale kišne prilike, a samo je na području Karlovca kumulativna količina oborine bila u granicama normale. Prevladavajućim kiš-nim prilikama doprinijela su česta kišna razdoblja koja su potrajala do 5 dana. Na postaji Osijek je najdulje kišno razdoblje trajalo 6 dana, na području Križevaca i

Varaždina zabilježeno je po jedno sedmodnevno kišno razdoblje, a najdulji kišni slijed trajao je 9 dana i to u Bjelovaru.

Na području Gorskog kotara je kumulativna koli-čina oborine u prvoj polovici ožujka bila u granicama normale, potom je do zadnje pentade bila u rasponu od 75. do 91. percentila ukazujući na kišne prilike, ali su do kraja ožujka prevladale normalne prilike. Na Za-vižanu su prevladale slične prilike, ali je ocjena oborin-skih prilika bila gradaciju viša - kišno, vrlo kišno i u konačnici kišno. Najkišovitije je bilo na području Like (Gospić) gdje je kumulativna količina oborine postu-pno ukazivala na kišne, pa preko vrlo kišnih prilika u prvoj polovici ožujka, a do kraja mjeseca su prevladale ekstremno kišne prilike. Tomu je doprinio kišni slijed u trajanju od osam dana. Na ostalim postajama gorske Hrvatske zabilježeno je više kišnih epizoda u trajanju do 4 dana, a na postajama Ogulin i Zavižan najdulji kišni slijed trajao je 6 dana.

Na sjevernom Jadranu su, nakon kišne prve polovi-ce ožujka, do kraja mjeseca prevladale vrlo kišne prilike. Na postaji Rijeka zabilježen je kišni slijed u trajanju od 8 dana. Prema kumulativnoj koičini oborine, najkišovi-

Slika 14. Kumulativne količine oborine (mm) za OŽUJAK 2018., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku, Zavižan, Split – Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961. − 2000.

sušnovrlo sušno normalno kišno vrlo kišno

17

BILTEN 03 / 2018

Slika 15. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci za OŽUJAK 2018.

18

BILTEN 03 / 2018

tije je bilo na postaji Mali Lošinj, gdje je prva polovica ožujka bila vrlo kišna, potom je do zadnje pentade zabi-lježena ekstremno velika količina oborine, ali su do kra-ja mjeseca oborinske prilike ipak bile u kategoriji „vrlo kišno“. Najdulja kišna epizoda trajala je do 4 dana. Ek-stremno kišne prilike zabilježene su tijekom ožujka na području Zadra i Knina, a na južnodalmatinskim posta-jama prevladavale su vrlo kišne prilike. Na postaji Zadar zabilježena su čak dva kišna slijeda u trajanju od 7 dana. Na svim jadranskim postajama zabilježeno je više kišnih sljedova u trajanju do šest ili sedam dana.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U ožujku 2018. godine oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Karlovcu, Ogulinu, Pargu, Šibeniku i Zagreb Maksimiru (SPI1; 0.00, 0.36, 0.78, 0.93 i 0.78), a umjereno kišni uvjeti u Daruvaru, Hva-ru, Pazinu, Rijeci, Senju, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Varaždinu i Zavižanu (SPI1; 1.30, 1.24, 1.20, 1.17, 1.14, 1.39, 1.44, 1.44 i 1.16). Vrlo kišni uvjeti bili su u Dubrovniku, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Osijeku i Sisku (SPI1; 1.63, 1.74, 1.79, 1.72, 1.56 i 1.79). Ekstremno kišni uvjeti zabilježeni su u Bjelovaru, Gospiću i Zadru (SPI1; 2.18, 2.13 i 2.04).

Na 3-mjesečnoj vremenskoj skali oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Dubrovniku i Rijeci (SPI3; 0.81 i 0.91). Umjereno kišni uvjeti su prevladali u Hvaru, Pargu, Pazinu, Split Marjanu, Šibeniku i Za-greb Maksimiru (SPI3; 1.25, 1.22, 1.05, 1.37, 1.08 i 1.28), a vrlo kišni uvjeti u Daruvaru, Karlovcu, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Senju, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Zadru i Zavižanu (SPI3; 1.76, 1.62, 1.74, 1.82, 1.61, 1.53, 1.62, 1.70, 1.83 i 1.66). Ekstremno kišni uvjeti su zabilježeni u Bjelovaru, Gospiću, Križev-cima, Sisku,(SPI3; 2.51, 2.03, 2.20 i 2.42).

Oborinski uvjeti na 6-mjesečnoj vremenskoj skali bili su unutar granica normale u Dubrovniku, Kninu, Split Marjanu, Šibeniku i Zadru (SPI6; 0.29, 0.82, 0.26, 0.45 i 0.88). Umjereno kišni uvjeti su prevladali u Hvaru, Karlovcu, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Se-nju, Slavonskom Brodu, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI6; 1.20, 1.27, 1.07, 1.15, 1.41, 1.04, 1.06, 1.33, 1.39 i 1.07). Vrlo kišni uvjeti zabilježeni su u Daruvaru, Gospiću, Malom Lošinju, Ogulinu i Varaždinu (SPI6; 1.85, 1.56, 1.93, 1.68 i 1.50), a ekstremno kišni uvjeti u Bjelovaru, Križevcima i Sisku (SPI6; 2.47, 2.06 i 2.63).

Na 12-mjesečnoj vremenskoj skali oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Kninu, Osijeku, Rijeci, Split Marjanu i Šibeniku (SPI12; 0.90, 0.57, -0.36, -0.12, 0.19, 0.66, -0.75 i 0.22). Umjereno kišni uvjeti prevladavali su u Hvaru, Karlovcu, Križevcima, Ogulinu, Senju, Slavon-skom Brodu, Varaždinu i Zagreb Maksimiru (SPI12;

1.02, 1.41, 1.34, 1.28, 1.26, 1.29, 1.03 i 1.07), a vrlo kišni uvjeti u Pargu, Pazinu, Sisku i Zavižanu (SPI12; 1.53, 1.50, 1.75 i 1.61). Ekstremno kišni uvjeti zabi-lježeni su u Gospiću, Malom Lošinju i Zadru (SPI12; 2.04, 2.31 i 2.08).

Umjereno sušni uvjeti na 24-mjesečnoj vremenskoj skali bili su u Split Marjanu (SPI24; -1.13), a unutar granica normale u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Osijeku, Pargu, Senju, Šibeniku, Varaždinu, Zagreb Maksimiru i Za-vižanu (SPI24; -0.30, 0.05, -0.62, -0.27, 0.65, -0.39, 0.64, 0.50, 0.96, 0.74, 0.22, 0.12, 0.09 i 0.79). Umje-reno kišni uvjeti prevladavali su u Gospiću, Rijeci, Sisku i Slavonskom Brodu (SPI24; 1.47, 1.10, 1.48 i 1.21), dok su vrlo kišni uvjeti bili u Malom Lošinju i Pazinu (SPI24; 1.65 i 1.52).

Na 48-mjesečnoj vremenskoj skali oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Dubrovniku, Kninu, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Split Marjanu i Zavižanu (SPI48; 0.11, 0.45, 0.74, 0.97, 0.66, 0.59, 0.21 i 0.81). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Hvaru, Osije-ku i Šibeniku (SPI48; 1.28, 1.37 i 1.22), a vrlo kišni uvjeti u Bjelovaru, Gospiću, Malom Lošinju, Ogulinu, Slavonskom Brodu i Zadru (SPI48; 1.84, 1.72, 1.55, 1.64, 1.84 i 1.63). Ekstremno kišni uvjeti zabilježeni su u Daruvaru, Karlovcu, Križevcima, Sisku, Varaždinu i Zagreb Maksimiru (SPI48; 2.43, 2.57, 2.99, 4.27, 2.24 i 2.00).

Napomena: Više grafičkih prikaza rezultata je do-stupno na: www.meteo.hr.

Klasifikacijaska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase 2.0 i više ekstremno kišno 1.5 − 1.99 vrlo kišno 1.0 − 1.49 umjereno kišno -0.99 − 0.99 u granicama normale -1.0 − -1.49 umjereno suho -1.5 − -1.99 vrlo suho -2.0 i više ekstremno suho

Temperatura moramag. inž. Ružica Popović

U mjesecu ožujku 2018. godine srednje mjesečne temperature površinskog sloja mora imale su vrijedno-sti između 10.1°C u Senju do 14.0°C u Komiži. To je uobičajena raspodjela, s obzirom da su na sjevernom Jadranu najniže, a na vanjskim otocima srednjeg Ja-drana (Visu i Hvaru) najviše temperature površinskog sloja mora. Međutim, analizom mjesečnih temperatura mora uočeno je da su zabilježena negativna odstupanja od višegodišnjeg prosjeka na čak tri postaje i to: u Senju, Šibeniku i Komiži. Na području akvatorija Split srednja

19

BILTEN 03 / 2018

Slika 16. Srednje dnevne temperature mora (°C) za OŽUJAK 2018. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za višegodišnje razdoblje.

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

20

BILTEN 03 / 2018

Slika 17. Srednje dnevne temperature mora (°C) za OŽUJAK 2018. za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ)

t− t− (σ) t− 2(σ)

temperatura mora t− + (σ) t− + 2(σ)

21

BILTEN 03 / 2018

Tablica 6. Apsolutne minimalne i maksimalne temperature površinskog sloja mora duž istočne obale Jadrana u

dugogodišnjim periodima u OŽUJKU 2018 godine.

TEMPERATURA MORA (°C)Postaja Aps. min. (°C) Aps. maks. (°C)

Senj 7,6 15,3Rab 7,1 15,9Šibenik 9,0 16,0Split 9,0 16,0Hvar 9,8 15,8Komiža 11,8 16,7

mjesečna temperatura mora bila je jednaka višegodiš-njem prosjeku.

Mjesec ožujak uobičajeno donosi laganu stagnaciju u promjeni vrijednosti temperature površinskog sloja mora i sa uobičajenim zagrijavanje zraka, nastupa laga-no i povećanje temperature mora prema kraju mjeseca. Dok su u Senju u prvoj dekadi mjeseca zabilježe tem-perature mora ispod 10°C, prema kraju mjeseca takvih vrijednosti nije bilo nigdje na istočnoj obali Jadrana. Oko polovice mjeseca na mjernoj postaji Senj uočava se značajniji rast površinske temperature mora, čemu je uzrok plitko ciklonalno polje koje je nad Jadranom podržavalo nestabilno vrijeme uz puhanje toplog jugo-istočnog vjetra. Na ostalim mjernim postajama zabilje-žena su vrlo mala odstupanja od višegodišnjeg prosjeka, što je vidljivo iz podataka iz tablice 5.

Maksimalna terminska vrijednost temperatura po-vršinskog sloja mora za mjesec ožujak 2018. godine za-bilježena je u Komiži i iznosila je 14.5°C, što je za 0.4°C više od vrijednosti prošlog mjeseca. Najniža terminska vrijednost maksimalnih dnevnih temperatura mora za-bilježena u Senju i iznosila je 11.4°C. Raspon maksi-

malnih terminskih vrijednosti temperatura površinskog sloja mora iznosio je tek 3.1°C.

Minimalna terminska vrijednost temperatura povr-šinskog sloja mora u promatranom razdoblju očekivano je zabilježena u Senju i iznosila je samo 8.3°C. Najviša terminska vrijednost minimalnih dnevnih temperatura mora zabilježena je u Komiži i iznosila je 13.4°C. Ras-pon minimalnih terminskih vrijednosti površinskog sloja mora je iznosio 5.1°C.

Prema gore navedenim analizama gledajući mjesec u cjelini, a i s obzirom na sadržaj topline u moru, mo-žemo zaključiti da su se temperature površinskog sloja mora u mjesecu ožujku kretale oko višegodišnjeg pro-sjeka.

HIDROLOŠKE PRILIKE

Površinske vodeTomislava Bošnjak, inž.

Hidrološki gledano u ožujku su zabilježene velike i poplavne vode na dijelu toka Kupe i Save, a sve kao posljedica topljenja velike količine snijega s područja Like i Gorskog kotara. Na svim analiziranim stanicama zabilježena je znatna vodnost.

Na gornjem toku Save početkom mjeseca vodostaji su se kretali unutar područja niskih voda, a krajem prve dekade zabilježen je porast vodostaja tako da su sredi-nom mjeseca vodostaji dosegli razine srednjih voda. U posljednjoj dekadi mjeseca vodostaji su polako opadali i kretali se unutar razina srednje niskih voda. Na Savi su na području srednjeg, ali i donjeg toka zabilježene ekstremno velike i poplavne vode. Uslijed jačeg zato-pljenja došlo je do intenzivnijeg topljenja snijega na po-dručju slivova rijeka Kupe, Korane i Une. Uz topljenje snijega pale su i dodatne kišne oborine, pa je krajem

TEMPERATURA MORA (°C)

Postaja TMsrmj(°C)

TMsr višeg(°C)

Odstupanje od višegod.

prosjeka(°C)

TMmin mj(°C)

TMmax mj(°C)

Amplituda (°C)

Senj 10,1 10,5 -0,4 8,3 11,4 3,1Rab 10,8 11,2 +0,4 9,2 12,1 2,9Šibenik 12,7 13,1 -0,4 12,0 13,0 1,0Split 12,2 12,2 0,0 10,8 13,2 2,4Hvar 13,0 12,9 +0,1 12,0 14,0 2,0Komiža 14,0 14,2 -0,2 13,4 14,5 1,1

Tablica 5. Srednje mjesečne, srednje višegodišnje te minimalne i maksimalne temperatura mora (TM) na mjernim postajama duž istočne obale Jadrana u OŽUJKU 2018. godine

22

BILTEN 03 / 2018

prve dekade došlo do izražajnijeg porasta vodostaja. Na Savi su kod Jasenovca već 10. ožujka uvedene mjere re-dovne obrane od poplava, a zbog daljnjeg porasta vodo-staja 11. ožujka uvode se i izvanredne mjere obrane od poplava. Na povećani rast vodostaja Save kod Jasenov-ca značajnu ulogu imala je rijeka Una. Zbog iznimno visokih vodostaja 18. ožujka kod Jasenovca se uvodi izvanredno stanje obrane od poplava. Visina vodostaja tog dana premašila je najviši ikad zabilježeni vodostaj kod Jasenovca od 907cm iz 1970. godine, ali i s dalj-njom tendencijom porasta vodostaja. Istog dana uvodi se zbog visokih vodostaja i redovna obrana od poplava za područje donjeg toka Save na potezu Slavonski Brod – Županja. Vrh vodnog vala Save kod Jasenovca zabilje-

žen je 20. ožujka i iznosio je 928cm. Početkom zadnje dekade došlo je najprije do lagane stagnacije, a onda i do laganog opadanja vodostaja koji su do kraja mjeseca još uvijek bili unutar granica visokih vodostaja. Veliku ulogu u kretanju visine vodostaja odigrala je retencija Lonjsko polje u koju su preko ustave Trebež upuštane vode rijeke Save. Najveća zapunjenost u retenciji bila je 23.3.2018. kada je u Lonjskom polju bilo akumulirano 630 milijuna m3 vode.

Na Dravi je nakon početnog snižavanja vodostaja i kretanja unutar granica niskih voda krajem prve dekade mjeseca došlo do porasta vodostaja do razina srednjih voda. Sve do početka zadnje dekade mjeseca, uz oscila-cije, zadržali su se tako visoki vodostaji. U zadnjoj deka-

Rijeka Postajaožujak 2018. ožujak 1961. − 2015.

Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/s

Sava

Zagreb 160 06.03. 72,1 167 353Jasenovac 755 03.03. 187 564 1481Slavonski Brod - - 238 796 1864Županja 1256 03.03. 326 969 2309

KupaKamanje 38,5 01.03. 9,91 31,0 66,0Jamnička Kiselica 86,3 05.03. 23,7 87,9 221

Mura Mursko Središće 80,0 01.03. 50,2 85,5 149

DravaBotovo 243 03.03. 116 218 506Donji Miholjac 343 04.03. 195 306 583

Qsred nQsred sQsred vQsred

Sava

Zagreb 646 91,9 345 776Jasenovac 2087 305 974 1995Slavonski Brod - 371 1306 2335Županja 2873 456 1521 2751

KupaKamanje 188 18,8 94,8 241Jamnička Kiselica 478 74,7 242 539

Mura Mursko Središće 165 75,2 140 249

DravaBotovo 612 217 415 761Donji Miholjac 705 278 440 819

Qmax nQmax sQmax vQmax

Sava

Zagreb 1608 13.03. 176 921 2139Jasenovac 3000 20.03. 478 1499 2390Slavonski Brod - - 732 1908 3254Županja 3817 24.03. 900 2189 3841

KupaKamanje 620 12.03. 43,9 400 874Jamnička Kiselica 974 19.03. 169 563 1080

Mura Mursko Središće 362 18.03. 111 290 720

DravaBotovo 1093 13.03. 416 766 1682Donji Miholjac 1133 20.03. 341 695 1577

Qmin = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok u razdoblju sQmin = srednji minimalni protok u razdobljuvQmin = najveći minimalni protok u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred = najmanji srednji protok u razdoblju sQsred = srednji srednji protok u razdobljuvQsred = najveći srednji protok u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u mjesecu (srednja vrijednost)nQmaks = najmanji srednji protok u razdoblju sQmaks = srednji srednji protok u razdobljuvQmaks = najveći srednji protok u razdoblju

Tablica 7. Minimalni, srednji i maksimalni protok za OŽUJAK 2018. i pripadajući protoci u razdoblju 1961. − 2015.

23

BILTEN 03 / 2018

Slika 18. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijekau OŽUJKU 2018.

Slika 19. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijekau OŽUJKU 2018.

24

BILTEN 03 / 2018

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

Slika 20. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u OŽUJKU 2018. s primjerom pripadajućihkarakterističnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks) za razdoblje 1961. − 2015.

Qmin ožujak 2018. ožujak 1961. − 2015.

Qsred ožujak 2018. ožujak 1961. − 2015.

Qmaks ožujak 2018. ožujak 1961. − 2015.

25

BILTEN 03 / 2018

di došlo je do kontinuiranog opadanja vodostaja, kada su zabilježeni vodostaji na granici srednje niskih i niskih voda. Vodnost Drave bila je iznad prosječnih vrijednosti za ožujak pri čemu je suficit otjecanja bio oko 50%. Na Dunavu su vodostaji do početka druge dekade lagano opadali i kretali se unutar granica srednje niskih voda. Nakon toga uslijedio je porast vodostaja pri čemu je vrh vala bio početkom zadnje dekade mjeseca u razinama srednjih voda. Do kraja mjeseca vodostaji su se pono-vo spustili do razina vodostaja unutar granica srednje niskih voda.

Početkom mjeseca na Kupi vodostaji su se kretali unutar granica niskih voda. Jače zatopljenje koje je na-stupilo u prvoj dekadi intenziviralo je topljenje snijega na području sliva Kupe, a time i izraženiji porast vo-dostaja rijeke Kupe. U drugoj dekadi mjeseca vodostaj je porastao do granica visokih voda, a za područje oko Karlovca proglašeno je pripremno stanje obrane od po-plava. Nizvodnije od Karlovca, za donje Pokuplje za to vrijeme proglašene su izvanredne mjere obrane od po-plava. Od početka zadnje dekade dolazi do stagnacije, a zatim i do kontinuiranog opadanja vodostaja prema kraju mjeseca. Sve mjere obrane od poplava ukinute su sredinom zadnje dekade.

Minimalni protoci bili su uglavnom veći od sred-njih minimalnih protoka u ožujku u razdoblju 1961. – 2015.

Srednji protoci bili su veći od prosječnih protoka u ožujku u razdoblju 1961. – 2015.

Maksimalni protoci bili su veći od srednjih mak-simalnih protoka u ožujku u razdoblju 1961. – 2015.

Podzemne vodeIvan Bertović, prof.

Mjerne postaje zagrebačkog područja, Mičevec i Borovje, su tijekom prve dekade mjeseca bilježile slabi-ju dinamiku razine podzemne vode u odnosu na ostatak mjeseca. Potkraj tog perioda su obje analizirane postaje registrirale svoje mjesečne minimalne vodostaje. Nakon toga je započeo znatan trinaestodnevni porast vodo-staja koji je također na obje mjerne postaje rezultirao pojavom maksimalnog mjesečnog vodostaja. Razlika između ekstremnih mjesečnih vodostaja je za Borovje iznosila 161cm, a za Mičevec 130cm. Vrijednosti mi-nimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja

Područje PostajaOŽUJAK 2018. OŽUJAK 1988. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

DRAVA

Repaš 115,88 04.03. 115,06 115,57 116,31Gornja Šuma 116,50 05.03. 115,24 115,97 116,67Gornji Miholjac 105,28 01.03. 103,12 104,81 105,86Čađavica 99,13 04.03. 96,23 97,55 98,24

SV SVmin SVsr SVmaksRepaš 116,24 115,15 115,66 116,43Gornja Šuma 116,89 115,29 116,06 116,80Gornji Miholjac 105,57 103,16 104,88 105,89Čađavica 98,45 96,34 97,68 98,47

VV dan VVmin VVsr VVmaksRepaš 116,60 20.03. 115,18 115,80 116,83Gornja Šuma 117,44 18.03. 115,33 116,22 117,69Gornji Miholjac 105,74 31.03. 103,21 104,95 105,93Čađavica 98,72 18.03. 96,45 97,83 98,79

Tablica 8. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u OŽUJKU 2018. na području Drave te pregled istih za razdoblje 1988. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

26

BILTEN 03 / 2018

Slika 21. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za OŽUJAK 2018. godine na području Save-Mičevec,Borovje kod Zagreba i području Drave-Gornji Miholjac, Čađavica, Repaš, Gornja Šuma.

27

BILTEN 03 / 2018

Područje PostajaOŽUJAK 2018. OŽUJAK 1990. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

SAVA

Zagreb Borovje 104,17 07.03. 102,67 104,17 105,67Zagreb Mičevec 102,13 08.03. 100,15 101,80 103,07

SV SVmin SVsr SVmaksZagreb Borovje 105,04 102,76 104,48 105,90Zagreb Mičevec 102,84 100,26 102,06 103,41

VV dan VVmin VVsr VVmaksZagreb Borovje 105,78 21.03. 102,87 104,86 106,70Zagreb Mičevec 103,43 20.03. 100,38 102,37 104,12

Tablica 9. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode za OŽUJAK 2018. na području Save te pregled istih za razdoblje 1990. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

obiju postaja su bile više od prosječnih vrijednosti u ožujku za razdoblje obrade podataka od 1990. – 2014. godine.

Na dravskom području su mjerne postaje Repaš, Gornja Šuma i Čađavica u prvoj dekadi mjeseca bilježile uglavnom slabo opadajući trend kretanja razine podze-mne vode s promjenom vodostaja do 10cm. Krajem tog perioda su sve tri spomenute postaje registrirale mjeseč-ne minimalne vodostaje. Potkraj prve dekade mjeseca započeo je i značajan rast vodostaja koji je trajao sve do kraja druge dekade mjeseca, tj. trenutka kada su nave-dene mjerne postaje evidentirale maksimalne mjesečne vodostaje. Mjerne postaja Gornji Miholjac je bilježila većim dijelom prve dekade mjeseca vrlo slabo kretanje vodostaja. U tom dijelu mjeseca je postaja u Gornjem Miholjcu evidentirala mjesečni minimalan vodostaj. Nakon tog perioda se postupno dinamika podzemne vode okrenula u rastući trend kojem se s vremenom po-jačavao intenzitet. Kontinuirani porast vodostaja se u Gornjem Miholjcu odvijao 20 dana uslijed kojeg je ta mjerna postaja registrirala maksimalni mjesečni vodo-staj. Razlika između ekstremnih mjesečnih vrijednosti iznosila je za Repaš 72cm, Gornju Šumu 94cm, za Gor-nji Miholjac 50cm i za Čađavicu 59cm. Vrijednosti mi-nimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja na mjernim postajama u Repašu, Gornjem Miholjcu i Čađavici su bile znatno više od prosječnih vrijednosti u ožujku za razdoblje obrade podataka od 1988.-2014. godine.

EKOLOŠKE PRILIKE

Meteorološke karakteristikeDomagoj Mihajlović, dipl. inž.

Visine sloja miješanja tijekom ožujka 2018. na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i 12 UTC prikazane su na slici 22. Na osnovi proračuna vidljivo je da je tijekom noći visina sloja miješanja u Za-grebu i Zadru bila najveća 21. ožujka i 16. ožujka (1736 m i 1153m). U Zagrebu i Zadru najveća visina sloja miješanja u terminu 12 UTC proračunata je 21. ožujka i 7. ožujka (1920m i 2624m). Prosječna mjesečna visina sloja miješanja u terminu 00 UTC u Zagrebu iznosila je 326 m, a u Zadru 268m. U terminu 12 UTC prosječna vrijednost visine sloja miješanja iznosila je 1019 m (Za-greb) i 1254 m (Zadar).

Na postaji Zagreb tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio je malo labilan, neutralan i umje-reno stabilan (C, D, E i F klase stabilnosti; s čestinom 7%, 63%, 7% i 23%, tablica 10). U terminu 12 UTC najučestalije klase stabilnosti bile su A, B, C i D (3%, 42%,42% i 13%). Na postaji Zadar je tijekom noći pri-zemni sloj atmosfere najčešće bio neutralan, malo stabi-lan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E i F klase sta-bilnosti; s čestinom 56%, 20% i 24%). U terminu 12 UTC najučestalije bile su klase stabilnosti jako labilno (A), umjereno labilno (B), malo labilno (C) i neutralno (D) (15%, 27%, 23% i 35%).

28

BILTEN 03 / 2018

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile visinske inverzi-je (26 slučaja; 52%), prizemne inverzije (18 slučajeva; 36%), podignute inverzije (5 slučaja; 10%) i situacije bez inverzije (1 slučaj; 2%). U terminu 12 UTC za-bilježeno je 35 slučaja s visinskom inverzijom (70%), 10 slučaja s podignutom inverzijom (20%), 1 slučaj s

prizemnom inverzijom (2%) i 4 slučaja bez inverzije (8%). U Zadru su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (18 slučajeva, 62%), podignute inverzije (5 slučaja; 17%), 2 slučaja s prizemnom inverzijom (7%) i 4 slučaja bez inverzije (14%). U terminu 12 UTC za-bilježena su 24 slučaja s visinskom inverzijom (69%), 4 slučaja s podignutom inverzijom (11%) i 7 slučajeva bez inverzije (20%).

Slika 22. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadaru OŽUJKU 2018. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

ZAGREB

Sloj inverzijenoć dan

N % N %ne postoji 1 2 4 8prizemna 18 36 1 2podignuta 5 10 10 20visinska 26 52 35 70

ZADAR


N % N %ne postoji 4 14 7 20prizemna 2 7 0 0podignuta 5 17 4 11visinska 18 62 24 69

Tablica 11. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebui Zadru za OŽUJAK 2018. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

ZAGREB


N % N %A – jako labilno 0 0 1 3B – umjereno labilno 0 0 13 42C malo labilno 2 7 13 42D neutralno 19 63 4 13E malo stabilno 2 7 0 0F umjereno stabilno 7 23 0 0G jako stabilno 0 0 0 0

ZADAR


N % N %A – jako labilno 0 0 4 15B – umjereno labilno 0 0 7 27C malo labilno 0 0 6 23D neutralno 14 56 9 35E malo stabilno 5 20 0 0F umjereno stabilno 6 24 0 0G jako stabilno 0 0 0 0

Tablica 10. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za OŽUJAK 2018. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

29

BILTEN 03 / 2018

Postaja RRmm

RR/RR(pH)

RR/RR(GI)pH pHmin-pH-

max

Cl- NO3--N SO4

2--S Na+ NH4+-N K+ Mg2+ Ca2+ SO3

2--S NO3--N

udio kiselih kiša

mg/dm3 kg/ha (%)Puntijarka 98,6 100 / 99 5,64 5,02-6,61 0,404 0,268 0,241 0,273 0,209 0,119 0,045 0,735 0,237 0,264 18Krapina 52,5 100 / 100 5,39 4,67-7,15 0,494 0,454 0,499 0,287 0,338 0,079 0,159 0,993 0,262 0,238 43Bilogora 126,3 100 / 100 5,60 4,44-6,70 0,384 0,301 0,445 0,223 0,313 0,154 0,092 1,716 0,562 0,379 11Slav. Brod 86,2 100 / 98 5,73 4,90-6,55 0,948 0,345 0,855 0,678 0,391 0,336 0,271 1,815 0,737 0,297 16Karlovac 72,8 100 / 99 5,08 4,35-6,79 0,631 0,355 0,401 0,375 0,232 0,157 0,074 0,756 0,292 0,258 82Ogulin 123,2 100 / 100 5,04 3,96-6,31 0,567 0,335 0,317 0,343 0,244 0,135 0,060 0,592 0,389 0,413 77Zavižan 232,2 100 / 100 5,92 5,59-7,14 0,677 0,227 0,229 0,403 0,193 0,123 0,101 1,355 0,532 0,527 6Rijeka 216,8 100 / 99 5,35 4,48-6,85 2,761 0,474 0,307 1,636 0,357 0,111 0,206 0,923 0,307 0,474 58Zadar 176,9 100 / 100 6,03 5,43-7,13 6,014 0,292 0,434 3,302 0,173 0,200 0,410 2,835 0,767 0,516 17Dubrovnik 224,4 100 / 99 5,98 5,53-7,36 14,563 0,246 0,508 8,213 0,154 0,411 0,974 2,751 1,140 0,552 14

Tablica 12. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za OŽUJAK 2018.

Onečišćenje zraka i oborineIvona Igrec, dipl. inž.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzor-cima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, nitrati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magne-zija). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo one-čišćenja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim područjem ovisi i o meteorološkim uvjetima.

Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opisa-no, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropoge-nim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda...) ili prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo SO2 i NOX, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg, morskom aerosolu Cl, Na i Mg, ali i zančajnu koncen-traciju SO2 koja potjeće iz morskog aerosola. Stoga se za sve postaje koje su od obale udaljene oko pedeset kilometara vrši korekcija na morske sulfate sukladno EMEP-ovom pravilniku.

Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zra-čenje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve koji mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili reflektiraju sunčevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz atmos-fere neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju kiseline. pH vrijednost takve oborine pada, odnosno oborina postaje kisela. Mokrim taloženjem svi ti spojevi opterećuju sustav.

Uzorkovanje oborine provodi se u mreži postaja DHMZ-a otvorenim uzorkivačem (bulk uzorkivač). U tablici 12 za ožujak prikazane su količina oborine, udio oborine analiziran na glavne ione i pH, vrijednosti koncentracija glavnih iona, ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata te udio kiselih kiša s obzirom na analiziranu količinu oborine.

Ukupna mjesečna količina oborine za ožujak bila je niža od one za veljaču, maksimum je zabilježen na Zavižanu i iznosi 232.2mm, a minimum je zabilježen u Krapini i iznosi 52.5mm. Kisela oborina u ožujku za-bilježena je na svim postajama. Najviše kisele oborine bilo je u Karlovcu i to 82%. Potrebno je naglastiti da oborina bez obzira na udio kisele oborine spada u tek

Slika 23. Srednja mjesečna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfataza OŽUJAK 2018. godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine pH<5.6)

30

BILTEN 03 / 2018

Slika 24. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za OŽUJAK 2018.

Slika 25. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za OŽUJAK 2018.

neznatno kiselu kategoriju. U ožujku su pH vrijednosti i koncentracije glavnih iona određene u 100% oborine.

Kakvoća zraka

Marko Marić, dipl. inž.

Mjerenja na automatskoj mjernoj postaji-Mirogojska 16, Zagreb

Na postaji Mirogojska cesta 16 prate se koncen-tracije sljedećih onečišćujućih tvari u zraku: dušikov monoksid (NO), dušikov dioksid (NO2), ugljikov mo-noksid (CO), sumporov dioksid (SO2), prizemni ozon (O3). Tijekom ožujka 2018. godine satne koncentracije dušikovog dioksida (NO2) nisu prekoračile graničnu vrijednost 200µg/m3, gornji prag procjene 140µg/m3 te prag upozorenja 400µg/m3, a donji prag procjene 100µg/m3 prekoračile su 6 puta. Kretale su se od min. 2.88µg/m3 do max. 124.76µg/m3, dok je srednja mje-sečna koncentracija iznosila 32.61µg/m3. Najviše dnev-ne osmosatne srednje vrijednosti prizemnog ozona (O3) bile su ispod ciljne vrijednosti od 120µg/m3 i kretale su se od min. 53.34µg/m3 do max. 107.14µg/m3. Veće koncentracije prizemnog ozona (O3) mogu se očekivati

u ljetnim mjesecima. Satne i dnevne vrijednosti sumpo-rovog dioksida (SO2) i maksimalne dnevne osmosatne srednje vrijednosti ugljikovog monoksida (CO) bile su očekivano dosta niže od svojih graničnih vrijednosti.

Rezultati mjerenja pokazuju da je zrak tijekom ožujka 2018. godine u odnosu na koncentracije duši-kovog dioksida (NO2), sumporovog dioksida (SO2), ugljikovog monoksida (CO) i prizemnog ozona (O3) bio čist ili neznatno onečišćen.

Skraćenice:98 percentil vrijednost ispod koje se nalazi 98% izmje-

renih vrijednostiMedijan vrijednost ispod koje se nalazi 50% izmjerenih

vrijednostiProsjek aritmetička sredina satnih vrijednosti od 0:00 do

24:00Granična vrijednost (GV) razina onečišćenosti koju treba

postići u zadanom razdoblju, ispod koje, na teme-lju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući rizik od štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se prekoračiti.

Donji prag procjene (DPP) razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može

31

BILTEN 03 / 2018

Tablica 13. Pregled dnevnih vrijednosti kakvoće zraka za Zagreb u OŽUJKU 2018.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3SO2

μg/m3O3

μg/m3O3 8mμg/m3

CO 8mmg/m3

01/03/18 7,6 44,78 N 65,17 73,14 0,6302/03/18 10,73 57,59 N 61,03 94,61 0,8303/03/18 8,17 45,92 N 63,26 74,27 0,8104/03/18 7,17 44,63 N 60,81 83,56 0,8805/03/18 4,36 25,19 N 81,95 102,62 0,6406/03/18 12,78 57,61 N 59,54 102,61 0,7907/03/18 29,84 63,43 N 34,17 53,34 1,1408/03/18 21,93 50,06 0,37N 32,53 69,66 0,6109/03/18 18,82 37,09 0,44 52,13 80,66 0,5610/03/18 5,19 20,24 0,12 80,31 84,89 0,2111/03/18 6,37 22,59 0,15 66,32 84,78 0,2912/03/18 10,1 26,63 0,07 59,09 77,23 0,2913/03/18 20,26 37,98 0,25 44,36 69,16 0,3714/03/18 10,85 27,98 0,09 47,25 70,32 0,3215/03/18 16,53 36,43 0,14 42,62 75,28 0,316/03/18 9,79 24,12 0,06 63,04 74,38 0,3317/03/18 6,69 21,63 0 48,93 75,22 0,2718/03/18 3,22 8,31 0,03 60,36 73,05 0,2519/03/18 6,32 12,76 0,21 65,7 74,26 0,2820/03/18 9,98 32,68 0,76 48,66 68,22 0,5221/03/18 9,57 25,64 0,87 61,92 80,18 0,4822/03/18 5,44 14,75 0,53 80,88 93,36 0,2923/03/18 14,62 30,78 0,56 54,27 93,14 0,4624/03/18 4,06 14,46 0,83 72,24 90,93 0,4825/03/18 4,58 16,7 9,52 88,48 103,68 0,3126/03/18 10,38 29,76 3,74 68,64 91,76 0,3627/03/18 17,94 42,06 1,54 45,37 68,15 0,3828/03/18 23,96 40,47 0,82 52,29 80,81 0,4829/03/18 17,39 38,33 0,4 63,68 107,14 0,3730/03/18 7,7 30,37 0,13 47,73 65,63 0,3731/03/18 6,97 28,51 0,02 53,29 60,91 0,25

Legendazapis bez GVzapis < 0zapis < GVzapis > GVprovjeravanje analizatoraobuhvat <75%nema zapisa

32

BILTEN 03 / 2018

Tablica 14. Statistička obrada dnevnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za OŽUJAK 2018.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3SO2

μg/m3O3

μg/m3O3 8mμg/m3

CO 8mmg/m3

STATISTIČKI PODACIObuhvat dana 31 31 31 31 31 31Valjanih izračuna 31 31 23 31 31 31Obuhvat podataka 100 100 74,2 100 100 100Prosjek 11,268 32,564 0,925 58,904 80,547 0,469Granična vrijednost 125 120 10Iznad GV 0 0 0Minimum 3,22 8,31 0 32,53 53,34 0,21Maksimum 29,84 63,43 9,52 88,48 107,14 1,14Percentil 98 26,312 59,938 6,977 84,562 105,064 0,984Medijan 9,79 30,37 0,25 60,36 77,23 0,37Donji prag proc. 50Iznad DPP 0Gornji prag proc. 75Iznad GPP 0

Tablica 15. Statistička obrada satnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za OŽUJAK 2018.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3NOX

ppbSO2

μg/m3O3

μg/m3CO

mg/m3O3 8hμg/m3

CO 8hmg/m3

STATISTIČKI PODACIObuhvat sati 743 743 743 743 743 743 743 743Ispravnih uzoraka 740 740 740 559 740 740 743 743Obuhvat podataka 99,6 99,6 99,6 75,2 99,6 99,6 100 100Prosjek 11,286 32,607 26,05 0,891 58,851 0,337 58,771 0,339Granična vrijednost 200 350Iznad GV 0 0Minimum 0,74 2,88 2,31 0 5,17 0,03 12,19 0,1Maksimum 159,81 124,76 171 36,6 114,21 1,4 107,14 1,14Percentil 98 63,092 85,877 89,693 7,76 104,576 0,912 95,724 0,862Medijan 6,88 27,66 20,585 0,18 63,475 0,25 61,09 0,26Donji prag proc. 100 5Iznad DPP 6Gornji prag proc. 140 7Iznad GPP 0

Legendazapis bez GVzapis < 0zapis < GVzapis > GVprovjeravanje analizatorapogreška

33

BILTEN 03 / 2018

koristiti samo tehnika modeliranja ili tehnika objektivne procjene.

Gornji prag procjene (GPP) razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti kombinacija mjerenja na stalnom mjestu i tehnika modeliranja i/ili indikativnih mjerenja.

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE

dr. sc. Ksenija Zaninović

U unutrašnjosti je ožujak bio vrlo hladan, a na oba-li hladan. U usporedbi s prosječnim ožujkom bio je u svim dijelovima Hrvatske u granicama normale.

U kontinentalnom dijelu zemlje i u Rijeci jutra i večeri bili su vrlo hladni, dok je u Splitu, uz vrlo hladna jutra, u večernjim satima prevladavalo hladno ili vrlo hladno. Početkom dekade je u popodnevnim satima ta-

kođer bilo vrlo hladno, ali je nakon toga hladnoća osla-bila i prevladavalo je svježe, a povremeno čak i ugodno svježe. U svim dijelovima Hrvatske ta je dekada bila u granicama normale.

U drugoj dekadi u unutrašnjosti su jutra i veče-ri i dalje bili vrlo hladni, ali je u popodnevnim satima bilo svježe do ugodno, jednom u Slavonskom Brodu čak ugodno toplo. Na obali su jutra bila vrlo hladna ili hladna, dok je u popodnevnim satima bilo svježe do ugodno. I ova je dekada u svim terminima motrenja u svim dijelovima Hrvatske bila u granicama normanih biometeoroloških prilika.

U trećoj dekadi su u unutrašnjosti jutra i večeri i dalje bili vrlo hladni, a krajem dekade hladni. U prvom dijelu dekade popodneva su bila hladna, djelomično čak i vrlo hladna, dok je u drugom dijelu dekade u popod-nevnim satima bilo svježe do ugodno, a u Slavonskom Brodu i ugodno toplo. Na obali su jutra bila pretežno

Slika 27. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti dušikovog monoksida (NO), dušikovog dioksida (NO2) i ugljikovog monoksida (CO) u OŽUJKU 2018.

Slika 26. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti sumporovog dioksida (SO2) i prizemnog ozona (O3) u OŽUJKU 2018.

34

BILTEN 03 / 2018

Slika 28. Osjet ugodnosti prema fiziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod,Split-Marjan i Gospić za OŽUJAK 2018. godine

Zagreb Slavonski Brod Gospić Rijeka Split-Marjan

Odstupanje

izvanredno hladnije od normale

znatno hladnije od normale

hladnije od normale

normalno

toplije od normale

znatno toplije od normale

izvanredno toplije od normale

vrlo hladno

hladno

svježe

ugodno svježe

ugodno

ugodno toplo

toplo

vruće

vrlo vruće

4

8

13

18

23

29

35

41

PET (°C) Osjet ugode

35

BILTEN 03 / 2018

hladna, a popodneva svježa do ugodno svježa. Većinom je osjet ugode i u ovoj dekadi bio u granicama normale. Hladnija od normale bila su jutra u Rijeci te svi termini u Splitu, dok su u Gospiću večeri bile znatno hladnije od normalnih.

SUNČEVO ZRAČENJE

Marinko Marelja, dipl. inž.

Globalna ozračenost

U ožujku 2018. godine na svim postajama iz-mjereno je manje globalne ozračenosti negoli u istom razdoblju prošle godine (27-45% manje). Najmanje

globalne ozračenosti bilo je u Pargu (24070.5J/cm2). Vrijednosti ispod 30000J/cm2 izmjerene su i na postaja-ma Zagreb, Osijek, Rijeka te Gospić. Od kontinentalih postaja samo su Križevci mjerili više od 30000J/cm2, dok je većina jadranskih postaja mjerila više vrijednosti. Najveći iznos izmjeren je u Zadru (35139J/cm2). Naj-više globalne ozračenosti na svim postajama izmjereno je u trećoj dekadi.

Najniži iznos srednje dnevne ozračenosti imao je Parg sa 776.5J/cm2. Na zagrebačkom, riječkom, osječ-kom te gospićkom području te vrijednosti su bile u rasponu od 860 do 950J/cm2, dok su u južnijim dije-lovima Republike Hrvatske vrijednosti srednje dnevne ozračenosti bile oko 1100J/cm2. Dnevni maksimumi su bili u rasponu od 1640.5J/cm2 izmjerenih 25. ožujka u

Slika 30.Ukupna globalna i difuzna ozračenost za OŽUJAK 2017/18. godine (podaci za 2017. godinu preuzeti iz biltena za ožujak 2017. godine.)

Slika 29 Statistika trajanja sijanja Sunca u OŽUJKU 2018. godine i usporedba sa istim razdobljem 2017. godine

36

BILTEN 03 / 2018

Slika 31. Dnevne globalne i difuzne ozračenosti u OŽUJKU 2018. godine

37

BILTEN 03 / 2018

Osijeku do 2207.1J/cm2 izmjerenih u Dubrovniku 28. ožujka.

Difuzna ozračenost

Za razliku od globalne ozračenosti, difuzna kompo-nenta na većini postaja je porasla ili je vrlo slična prošlo-godišnjim vrijednostima. Najmanje difuzne ozračenosti imala je Rijeka (oko 13000J/cm2), a najviše Zadar (oko 17400J/cm2). Na većini postaja najviše difuzne ozrače-nosti bilo je u prvoj dekadi. Srednje dnevne vrijednosti bile su u rasponu od približno 420J/cm2 izmjerenih u Zagrebu i Rijeci do 560J/cm2 koliko je izmjereno u Za-

dru. Najniži dnevni maksimum izmjeren je u Zagrebu (689.9J/cm2), a najviši u Zadru (1063.7J/cm2).

Trajanje sijanja Sunca

Kao i kod globalne ozračenosti, ožujak 2018. go-dine u odnosu na isto razdoblje prošle godine donio je daleko niže vrijednosti insolacije; na nekim postajama i više od 50% manje. Najmanji iznos insolacije u ožuj-ku imao je Parg (63.3h), a pratili su ga Osijek, Gos-pić i Zagreb (oko 85h), Križevci i Rijeka (oko 100h), dok su postaje na jugu Hrvatske mjerile više od 100 sati trajanja sijanja Sunca. Najveći iznos izmjeren je u

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZagreb-Maksimir 863,9 1851,5 122,3 26782,1 7540,7 8075,5 11165,9 0Križevci 1028,8 1967,1 115,2 31891,3 9180,7 9757,2 12953,4 0Osijek 889,5 1640,5 148 27575,1 8760,2 7923,1 10891,8 0Parg 776,5 2142,5 19,2 24070,5 6754,7 5353,7 11962,1 0Rijeka 868,8 2104,1 7,1 26931,6 6419,2 7034,6 13477,8 0Gospić 954,4 2015,9 169,2 29587 9372,6 6832,6 13381,8 7Zadar 1133,5 2159 213,5 35139 9164,2 9751,1 16223,7 0Split 1087,4 2051,6 165,3 33708,4 9341,3 10017,6 14349,5 0Dubrovnik 1077,1 2207,1 113,1 33389,9 10235,8 11200,6 11953,5 0

Zagreb-Maksimir 424,6 689,9 89,6 13162,6 3714,5 3985,3 5462,8 0Osijek 514,2 852,1 143 15941 4860,4 4527,3 6553,3 0Rijeka 418,8 941,3 6,1 12983 2742,4 4771 5469,6 0Gospić 530,7 1037,6 95 16451,9 4691,3 4945,2 6815,4 7Zadar 560,5 1063,7 189,5 17374,9 3946,7 5614,1 7814,1 0Split 519,6 909,4 148,1 16108,4 3467,8 5610,1 7030,5 0Dubrovnik 449,8 916,5 0 13944,4 4196 4757,2 4991,2 47

(SREDmjesečna srednja dnevna ozračenost, MAKS-mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, MIN-mjesečni minimum dnevne ozrače-nosti, SUMAmjesečna ozračenost, SD1, SD2, SD3 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, NP-nedostajući podaci u satima)

Tablica 16. Mjesečna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozračenosti (J/cm2) – OŽUJAK, 2018.

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3Zagreb-Maksimir 2,9 10,7 89,8 25,5 26,9 37,4Križevci 3,2 9,4 99,8 25 34,1 40,7Osijek 2,7 8,7 82,8 23,6 25,3 33,9Parg 2,0 10,5 63,3 13,9 13,9 35,5Rijeka 3,1 10,8 97,0 24,7 16,4 55,9Gospić 2,8 10,2 87,2 31,3 13,7 42,2Zadar 3,9 10,1 121,7 36,2 33,8 51,7Split 3,8 10,1 116,3 40,7 34,5 41,1Dubrovnik 3,9 10,5 119,7 41 46,1 32,6

Tablica 17. Mjesečna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) – OŽUJAK, 2018.

38

BILTEN 03 / 2018

Zadru (121.7h). Srednje dnevne vrijednosti insolacije su zrcalni odraz ukupne insolacije, pa je tako područje Parga imalo najniži dnevni srednjak u iznosu od 2 sata, a najviši srednjak bio je u Zadru i Dubrovniku (3.9h). Na većini postaja su dnevni maksimumi bili iznad 10 sati, iznimka su Osijek i Križevci sa nešto nižim iznosi-ma. Najviši dnevni maksimum izmjeren je 22. ožujka u Rijeci (10.8h).

PRIZEMNI OZON

Tatjana Radanović, mag.ing.cheming.

Vrijednosti koncentracija prizemnog ozona u ožuj-ku na postaji RC Gradište su najčešće iznosile između 15 i 40 ppb. Srednja vrijednost izmjerenih koncentraci-ja prizemnog ozona na postaji Gradište u ožujku izno-sila je 32.5 ppb. Maksimalna dnevna srednja vrijednost od 45.9 ppb izmjerena je 22. ožujka dok je minimalna srednja vrijednost od 18.4 ppb izmjerena 12. ožujka. Na postaji Gradište najniža satna vrijednost koncen-tracije prizemnog ozona izmjerena je 17. ožujka u 6h i

iznosila je 9.9 ppb, dok je maksimalna satna vrijednost izmjerena 22. ožujka u 18h u iznosu od 64.3 ppb. Na RC Gradište u ožujku je dva puta došlo do prekoračenja vrijednosti od 60 ppb ako u obzir uzimamo dane u ko-jima je osmosatni klizni prosjek bio veći od spomenute vrijednosti.

U ožujku vrijednosti prizemnog ozona na posta-ji GMP Makarska su najčešće iznosile između 20 i 40 ppb. Srednja vrijednost izmjerenih vrijednosti koncen-tracija ozona u ožujku je iznosila 29.9 ppb. Po danima u mjesecu najnižu srednju vrijednost mjerenja imamo 30. ožujka kada je iznosila 15.3 ppb, a najvišu 3. ožujka kada je iznosila 43.4 ppb. Maksimalna izmjerena sat-na vrijednost koncentracije prizemnog ozona na postaji Makarska izmjerena je 5. ožujka u 6h kada je iznosila 47 ppb, dok je minimalna satna vrijednost izmjerena 12. ožujka u 8h i iznosila je 11.6 ppb. Na postaji Makarska nije došlo do prekoračenja vrijednosti od 60 ppb ako u obzir uzimamo dane u kojima je osmosatni klizni pro-sjek bio veći od spomenute vrijednosti, ali je nedostajao jedan satni podatak.

Slika 34. Grafički prikaz povezanosti koncentracije ozona sa temperaturom i relativnom vlažnošću u Gradištu

u OŽUJKU 2018.

Slika 35. Grafički prikaz povezanosti koncentracije ozona sa temperaturom i relativnom vlažnošću u Makarskoj

u OŽUJKU 2018.

Slika 32. Dnevni hod volumnih udjela ozonau Gradištu u OŽUJKU 2018.

Slika 33. Dnevni hod volumnih udjela ozonau Makarskoj u OŽUJKU 2018.

39

BILTEN 03 / 2018

postaja Maks-D Dan Maks-H Dan / Sat ND(>60) ND(>55) NPGradište 45,9 22. 64,3 22. / 18h 2 0 0Makarska 43,4 03. 47 05. / 6h 0 0 1

Tablica 18. Značajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb) za OŽUJAK 2018.

Maks-D – najveća srednja dnevna vrijednost, Maks–H – najveća srednja satna vrijednost, Dan/Sat – vrijeme pojave najvećih vrijednosti, ND(>60) – broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veći od 60 ppb, ND(>55) – broj dana sa srednjom vrijednošću većom od 55 ppb, NP – broj nedostajućih podataka u satima

Slika 36. Bilanca vode u tlu, tj. razlika između referentne evapotranspiracije i količina efektivne oborineu OŽUJKU 2018. godine

Najniža vrijednost temperature na RC Gradište iz-mjerena je u iznosu od -16.3°C 1. ožujka u 4h, dok je maksimalna temperatura izmjerena 30. ožujka u iznosu od 21.7°C. Minimalna izmjerena vrijednost tempera-ture u Makarskoj iznosila -0.3°C 1. ožujka u 1h, dok je maksimalna iznosila 18.7°C 30. ožujka u 13h. Po-četkom ožujka izmjerene su visoke vrijednosti relativne vlažnosti i niže vrijednosti temperature zraka, dok je druga polovica mjeseca obilježena visokim temperatu-rama zraka. Na GMP Makarska najveća vrijednost rela-tivne vlažnosti u iznosu od 94% izmjerena je 4. ožujka u vremenu od 2 do 4h, 6. ožujka u vremenu od 3 do 4h i 17. ožujka u 22h, dok je na RC Gradište čak 98% izmjereno 8. ožujka u vremenu od 9 do 10h. Najniža vrijednost na postaji Makarska je iznosila 27% 28. ožuj-ka u 13h, a na RC Gradište 34% koliko je izmjereno10. ožujka u 13h i 30. ožujka u 14h. Na grafičkim prikazi-ma ovisnosti koncentracije ozona o meteorološkim pa-rametrima – temperaturi i relativnoj vlažnosti vidljivo je da je u periodima snižene temperature zraka i povišene relativne vlažnosti koncentracija ozona snižena te obr-nuto. Podaci mjerenja temperature i relativne vlažnosti koji su korišteni prilikom izrade grafičkih prikaza su preuzeti od Odjela za automatska i posebna mjerenja.

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE

mr. sc. Dražen Kaučić

Ovog se mjeseca obavljala prihrana ozimih ratar-skih kultura. Sredinom mjeseca počela je sjetva šećerne repe, ali i sjetva jare pšenice, zobi, raži i ječma.

Vinogradari su nastavili s rezidbom, te vezanjem čokota i lucnjeva. Marljivi povrtlari sijali su bob mahu-nar, ciklu, grašak, mrkvu, blitvu, špinat i peršin.

Srednje mesečne temperature tla na 5 cm dubine u većem dijelu zemlje vrlo malo su odstupale od višego-dišnjeg prosjeka, pa je zato prema raspodjeli percentila tlo bio u klasi normalno. No, u okolici Osijeka, te u Gorskome kotaru tlo je bilo hladno, a samo u Dubrov-niku toplo.

Terminska maksimalna temperatura tla na spome-nutih 5 cm dubine narasla je u gorju do 13.2°C (Gos-pić), na istoku zemlje 16.4°C (Slavonski Brod), zapadu 18.3°C (Krapina), a uz Jadran i do 21.0°C (Split Mar-jan).

Na sve tri promatrane postaje količine efektivne oborine bile su največe u drugoj dekadi mjeseca. I zato,

40

BILTEN 03 / 2018

priprema tla za sjetvu obavljala se vrlo teško ne samo u prvoj nego i tijekom cijele druge dekade mjeseca. Bilanca vode u tlu tijekom treće dekade meseca bila je negativna, te su se radovi na oranicama mogli obavljati. Vrijedno je istaknuti kako je u odnosu na ožujak 2017.

Dubrovnik1.3

Zadar0.9

Knin

0.5

Gospić-0.8

Pazin0.6

Poreč0.2

Ogulin

-1.6Sisak-0.4

Zagreb

-0.2Bjelovar

0.2

Daruvar-0.5

Slavonski Brod-0.7

Osijek-1.6

Varaždin-0.5

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalnotoplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

Slika 37. Odstupanje srednje mjesečne temperature tla (°C) na 5cm dubine za OŽUJAK 2018.od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

Postaja5cm dubine (°C) 20cm dubine (°C)maks. min. maks. min.

Osijek 15,7 -0,5 10 0,6Gradište 16,2 -0,6 10,6 0,6Slavonski Brod 16,4 -1,4 10,7 1,1Daruvar 15,1 -1,0 10,7 0,2Bjelovar 16,5 -0,1 10,3 0,8Križevci 18,1 0,1 11,3 0,5Varaždin 16,9 0,1 9,6 1,1Krapina 18,3 -0,8 9,2 0,7Zagreb Maksimir 14,2 0,2 10,4 0,9Sisak 16,6 0,0 11,1 0,8Karlovac 16,3 0,2 10,6 0,9Ogulin 12,6 0,3 9,9 0,7Gospić 13,2 -0,3 8,5 0,3

Postaja5cm dubine (°C) 20cm dubine (°C)maks. min. maks. min.

Parg 6,1 0,1 0,5 0,3Poreč 16,3 0,1 12,7 2,6Pazin 15,3 -0,4 13,8 1,4Rijeka 15,7 -1,6 11,3 1,1Rab 18,5 0,0 13,8 1,7Mali Lošinj 18,8 0,1 13,4 2,0Zadar 18,2 0,6 13,8 3,6Knin 16,7 -1,4 11,8 0,7Split Marjan 21,0 -0,2 12,2 1,2Ploče 18,0 0,0 13,2 3,0Dubrovnik 17,8 2,0 14,6 5,0Komiža 18,3 3,0 14,2 5,3

Tablica 19. Terminske maksimalne i minimalne temperature tla (°C) na 5 i 20cm dubine u OŽUJKU 2018.

godine, ove godine mjesečna bilansa vode u tlu bila znatno veća, tj. bila je pozitivnog predznaka. Prisjetimo se, prošle je godine u ožujku bilanca vode u tlu bila ne-gativna, te je posijano sijeme vrlo teško klijalo i nicalo.

41

BILTEN 03 / 2018

KNJIŽNICA DHMZ-Amr. sc. Ivančica Mihovilić

Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom ožujka 2018.

Knjige

The evolution of meteorology : a look into the past, present, and future of weather forecasting - Kevin Anthony Teague & Nicole Gallicchio

Hoboken, NJ : John Wiley & Sons, Inc., 2017, xvii, 248 str. : ilustr. ; 24cm The essential guide to the history, current trends, and the future of meteo-

rology. This comprehensive review explores the evolution of the field of meteoro-

logy, from its infancy in 3000 bc, through the birth of fresh ideas and the na-ming of the field as a science, to the technology boom, to today. The Evolution of Meteorology reveals the full story of where meteorology was then to where it is now, where the field is heading, and what needs to be done to get the field to levels never before imagined. Authored by experts of the topic, this book includes information on forecasting technologies, organizations, governmental agencies, and world cooperative projects.

The authors explore the ancient history of the first attempts to understand and predict weather and examine the influence of the very early birth of tele-vision, computers, and technologies that are useful to meteorology. This mo-dern-day examination of meteorology is filled with compelling research, statisti-cs, future paths, ideas, and suggestions. This vital resource:

* Examines current information on climate change and recent extreme weather events;* Starts with the Ancient Babylonians and ends with the largest global agreement of any kind with the Paris

Agreement;* Includes current information on the most authoritative research in the field of meteorology;* Contains data on climate change theories and understanding, as well as extreme weather statistics and histo-

ries;* This enlightening text explores in full the history of the study of meteorology in order to bring awareness to

the overall path and future prospects of meteorology.

Meteorological measurements and instrumentation - R. Giles Harrison Hoboken, NJ : John Wiley & Sons, Inc., 2015, xvii, 257 str. : ilustr. ; 25cm This book describes the fundamental scientific principles underlying high

quality instrumentation used for environmental measurements. It discusses a wide range of in situ sensors employed in practical environmental monitoring and, in particular, those used in surface based measurement systems. It also con-siders the use of weather balloons to provide a wealth of upper atmosphere data. To illustrate the technologies in use it includes many examples of real atmosphe-ric measurements in typical and unusual circumstances, with a discussion of the electronic signal conditioning, data acquisition considerations and data proce-ssing principles necessary for reliable measurements.

This also allows the long history of atmospheric measurements to be placed in the context of the requirements of modern climate science, by building the physical science appreciation of the instrumental record and looking forward to new and emerging sensor and recording technologies.

42

BILTEN 03 / 2018

Časopisi – strani

Agricultural and Forest Meteorology vol. 250-251 (2018) : 3.International Journal of Wildland Fire vol. 27 (2018) : 2.International Journal of Meteorology vol. 41 (2016) 11-12 ; vol. 42 (2017) : 1-2, 3-4.Naše okolje vol. 25 (2018) : 1.Weather vol. 73 (2018) : 1.

Časopisi – domaći

Bug (2018) 3.Hrvatski planinar vol. 110 (2018) :3.Hrvatske šume (2018) : 3.Hrvatske vode vol. 26 (2018) : 1-3.Hrvatska vodoprivreda vol. 26 (2018) : 1-3.Priroda (2017) : 5-6, 7-8.Šumarski list vol. 142 (2018) : 1-2.Vatrogasni vjesnik (2018) : 2.

Obavijest

Otvoren pristup na Emerald eJournals Premier

Otvoren je pristup na Emerald eJournals Premier na nacionalnoj razini za cijelu hrvatsku znanstvenu i aka-demsku zajednicu.

Emerald eJournals Premier je multidisciplinarna baza koja uključuje preko 170000 članaka i međunarodnih istraživanja u više od 300 časopisa od kojih je više od 270 indeksirano u Web of Science i Scopusu.

Ova zbirka časopisa pokriva područja društvenih znanosti (ekono-mije, obrazovanja, menadžmenta, knjižničarstva i dr.), javnog zdravstva i socijalne skrbi, kao i značajan broj časopisa iz područja tehničkih zna-nosti.

Popis dostupnih časopisa može se preuzeti na stranicama Nacio-nalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: http://baze.nsk.hr/otvoren-pri-stup-na-emerald-ejournals-premier/

43

BILTEN 03 / 2018

1. ožujak 2018.

Snijeg, pao na sjevernom Jadranu. Bilo ga je na rub-nim dijelovima Rijeke, u Opatiji, na otocima, u Istri. Uglavnom se nije zadržavao na tlu, najviše ga je bilo 3cm. Temperature su bile od 0°C do -2°C. Bilo je ma-njih problema u javnom prijevozu.

Snijeg je padao i u Splitu, pa je tako zasnježen trav-njak na Poljudu. Snijeg je padao i gotovo na cijelom području Zadarske županije.

U Vrgorcu je bila prava snježna mećava, kojom pri-likom je palo oko 20cm snijega. Potom je pala kiša koja je uglavnom rastopila snijeg.

Hladni val, još traje u Hrvatskoj. Najhladnije je bilo u Baranji, u Belom Manastiru, gdje je izmjereno -23°C. Hladno je bilo, s malo višom temperaturom, i u Bednji, Slatini, Kopačkom Ritu, Varaždinu Kopriv-nici. U Slavonskom Brodu bilo je -17°C. Tamo su gra-đani lomili ruke i noge pri padovima na ledenim povr-šinama. U Delnicama je mjereno -12.6°C, u Zagrebu -11.2°C. Nekoliko škola u Podravini nije imalo nastavu zbog hladnoće i zaleđenog snijega. Snijega u Delnica-ma još ima 172cm, Plitvicama 138cm, na aerodromu u Zagrebu 18cm, u Šibeniku jedan cm. Nastavlja se čišće-nje prometnica prema još uvijek zametenim gračačkim selima.

2. ožujak 2018.

Ledena kiša, pala na području sjevernog Jadrana. Ceste na širem području Rijeke bile su okovane ledom, pa je bilo brojnih problema u prometu. Dogodilo se i

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U OŽUJKU 2018. GODINE

Davor Nikolić, dipl.inž.

nekoliko prometnih nezgoda. Dio škola je ostao zatvo-ren zbog opasnosti po učenike pri dolasku u školu. Veći broj građana pao je na ledenim pločnicima. Uglavnom su se događali lomovi ekstremiteta. Ledene kiše je bilo i u Gorskom kotaru, gdje devet škola nije radilo.

Ulice Gračaca, 1. ožujka 2018.

Ulice Slavonskog Broda, 1. ožujka 2018.

Boks-nasipi na karlovačkom području, 3. ožujka 2018.

44

BILTEN 03 / 2018

Snijeg, pao na području Bjelovarsko bilogorske žu-panije. Ralice su čistile ceste. Neka su sela bila tri dana odsječena, pa građani nisu mogli na posao, liječniku, djeca u školu.

Od 3. do 15. ožujka 2018.

Porast temperature zraka, topljenje snijega. Postoji bojazan od naglog punjenja vodotoka i visokih vodosta-ja rijeka, koji mogu rezultirati poplavama. Na području Karlovca se se postavljale boks barijere za obranu od po-plava na područjima gdje sustav obrane od poplava nije u funkciji, i to u dužini 5km. To su naselja Logorište, Mostanj i Mala Švarča. Građani se ipak pripremaju za mogućnost plavljenja, pa dižu stvari na više katove kuća. Porast karlovačkih rijeka je vezan za topljenje snijega u Lici i Gorskom kotaru. Pune se vreće s pijeskom kao dodatna zaštita. Zbog čestih poplava tog područja za-dnjih nekoliko godina vlada nervoza kod stanovnika. U cijelom razdoblju ipak nije bilo većih problema, tj. voda nije ušla niti u jednu kuću. Na snazi su bile izvanredne mjere obrane od poplava. Bilo je nešto procjeđivanja, ali ne u znatnijim razmjerima.

Plavljenja lokalnih vodotoka prijete i u Hrvatskom Zagorju, pa se i tamo pune vreće s pijeskom.

Sa plavljenjima se bore stanovnici Lekenika, Leto-vanića, te Jasenovca, gdje nabujala Una utječe u Savu. Kod Jasenovca vojska je podizala nasipe od vreća s pi-jeskom.

Vodostaj Save u Slavoniji nije zabrinjavajući, a po-duzimaju se samo nužne mjere kod visokih voda.

Topljenje snijega uzrokovalo je probleme i na ga-rešničkom području. Svi su vodotoci nabujali i počeli se izlijevati. Bile su poplavljene neke lokalne ceste, a voda je ušla u dvorišta nekoliko kuća. Na slivu Ilova-Pakra uvedene su mjere obrane od poplave.

Narasla je i rijeka Una i njene pritoke, zbog toplje-nja snijega u Hrvatskoj i Bosni. Rijeka se izlila iz korita i poplavila dijelove Hrvatske Kostajnice. Voda je ušla u prostorije suda, u podrume i prizemlja kuća, dvorišta. Stanovnici su se ulicama kretali u čamcima. 11. ožujka proglašene su mjere obrane od poplava. Poplavljena je cesta prema Dvoru na Uni kod mjesta Kuljani, pa je promet u potpunosti prekinut. I tamo je voda prodrla u kuće i dvorišta. Dvor i Vojnić su obranjeni od poplava.

Različito vrijeme u samo desetak dana u Zagrebu,. ožujak 2018.

45

BILTEN 03 / 2018

Na kraju razdoblja sve su rijeke počele polako sta-gnirati, ali su sve službe i dalje u pripravnosti zbog pro-gnoze koja je najavila nove obilne oborine.

U Kosinjskoj dolini u Lici poplavljene su neke pro-metnice i jedna kuća, jer rijeka Lika i Krušićko jezero nisu mogli prihvatiti svu vodu nastalu topljenjem sni-jega.

Raste i vodostaj Neretve kod Metkovića. I tamo su pripremljene boks barijere za slučaj jačeg dizanja vodo-staja. U okolici Metkovića poplavljene su poljoprivred-ne površine.

Raste vodostaj Cetine i jezera Peruča. Cetina se izli-la iz korita u Sinjskom polju, ali je ostala unutar nasipa. Veći problemi se ne očekuju.

Od 8. ožujka 2018.

Klizišta zemlje, pojavila su se na lepoglavskom po-dručju. Zbog topljenja snijega zemlja je natopljena vo-dom, čime su stvoreni uvjeti za klizanje zemlje. Ugrože-ne su kuće i vikendice, najviše na području Kameničkog Podgorja. 11.3. odron zemlje zatrpao je cestu u naselju Hudini, u Višnjici.

10. ožujka u noći na 11. ožujak sa brda Djed iznad Hrvatske Kostajnice odronilo se kamenje koje je palo u dvorište dviju kuća.

5. do 12. ožujak 2018.

Toplo vrijeme. U tjedan dana se promijenila vre-menska situacija u Hrvatskoj, od jake hladnoće (od

-15°C) do jake južine (do 15°C) koja je brzo otapala snijeg. Građani su osjećali zdravstvene smetnje.

12. ožujka u Slavoniji je pala je tuča.

Od 12. do 25. ožujka 2018.

Visoki vodostaji rijeka, poplave. U selu Žažina nije bilo poplave od 1974. do 2013., a potom u pet godi-na bilo je 15 poplava. Pored klimatskih promjena, i sve većih oborina, smatra se da je razlog zabrana vađenja šljunka iz korita rijeka, čime korita rijeka postaju sve plića. U Žažini je Kupa poplavila tridesetak vikend kuća, ali u njima vlasnici i stanuju veći dio godine. Voda je u dvorištima i kućama duboka pola metra. Prometuje se čamcem, a vlasnici kuća žive na katu, gdje su sklonje-ne sve stvari. Voda izvire iz zidova i podova, bunari su poplavljeni. Namirnice i vodu im dopremaju aktivisti Crvenog križa.

Na području Lekenika proglašeno je izvanredno stanje zbog visokog vodostaja Kupe. Voda je preplavila cestu u Starom Brodu, pa je zatvorena za sav promet. Vojska pomaže pri postavljanju zečjih nasipa. Crveni

Hrvatska Kostajnica, 13. ožujka 2018. Kosinjska dolina, 18. ožujka 2018.

Hrvatska Kostajnica, 12. ožujka 2018.

46

BILTEN 03 / 2018

križ poplavljenima dostavlja pitku vodu i ostale potrep-štine. Proglašeno je stanje elementarne nepogode za po-dručja Lekenika, Jasenovca, Petrinje i Hrvatske Kostaj-nice. Voda je poplavila cestu Sisak – Popovača, pa je jedno vrijeme bila zatvorena za sav promet.

Voda od 16. ožujka postupno sve više plavi i Kosinjsku dolinu. Izlila se rijeka Lika. Jedan je kameni most poplavljen. Voda ulazi u dvorišta i kuće, neki za-seoci su bez struje. Voda je ušla u tridesetak kuća, u neke do krova. Razlog poplave su topljenje snijega sa planina i obilne kiše. Civilna zaštita dovozi stanovnicima agre-gate, dostavlja potrepštine i lijekove, prevozi čamcima, kojima se odvija i sav ostali promet. Zbrinjava se stoka, namještaj se diže na katove. Uključena je i gorska služba spašavanja. Elektra isključuje struju zbog poplavljenih trafo stanica i opasnosti od strujnih udara, pa se kuće koriste agregatima. U nekim kućama ima 70cm vode. Za područje Kosinjske doline proglašeno je izvanredno stanje. Izlijeva se i jezero Kruščica. Pred vodom bježe u kuće zmije i miševi, što je dodatni problem, jer ih ima jako puno, a puno ih se i utopilo. Ukupno je vodom ugroženo oko 600 stanovnika. Stoka se premještala na više područje da ne stoji u vodi u poplavljenim stajama. Od 18.3. palo je na širem području doline oko 30cm novog snijega, koji je dodatna opasnost kada otopli. Kada je rijeka Lika opala za jedan metar, situacija se postupno smirivala, i krenula je sanacija, sušenje po-plavljenih kuća, uklanjanje mulja i ostali poslovi nasta-li zbog plavljenja područja. Nastale su velike štete na kućama i na namještaju. Djeca tri tjedna nisu bila na

nastavi. Zadah vage i truljenja u kućama je vrlo intenzi-van. Kosinjska dolina se plavi da bi se od poplava spasili gradovi Gospić i Otočac. Stanovnici su iscrpljeni više-strukim poplavama zadnjih nekoliko godina.

Na području Karlovca postavljene su boks barijere koje su se pokazale jako dobre. Za pomoć je poslana i vojska. Većih problema nije bilo, samo procjeđivanja nasipa. Mjestimice je voda ušla u dvorišta, no kuće su ostale suhe, a višak vode se stalno pumpama prebacivao nazad u rijeke. Vrhunac vodenog vala prošao je Karlov-cem 18.3. Šteta od ovog vodnog vala na području Kar-Mlaka, 20. ožujka 2018.

Kosinj, 20. ožujka 2018.

47

BILTEN 03 / 2018

Jasenovac, 13. ožujka 2018. Jasenovac, 13. ožujka 2018.

lovca se cijeni na oko 5 milijuna kuna. Da nije bilo boks barijera, stanovnici procjenjuju da bi im u kućama bila vode visine jednog metra.

Na području Jasenovca postavljaju se vreće s pije-skom, jer rijeke Una i Sava postupno i kontinuirano ra-stu. Uvedene su razne mjere obrane od poplava. Najviše su ugrožena naselja Mlaka i Trebež. Cijelo područje je pod opsadom raznih postrojbi za obranu od poplava. Naselje Mlaka je u potpunosti okruženo vodom. Sav se promet odvija čamcima, a ceste su zatvorene. Proglaše-no je izvanredno stanje. Stanovnicima koji su ostali u svojim kućama interventne službe čamcima dostavljaju hranu, lijekove i ostale potrepštine. Na nasip oko sela Mlaka ronioci su postavljali plastične folije kojima je spriječen prodor vode, radi natopljenosti nasipa. U ko-načnici naselje je obranjeno i voda nije prodrla u kuće. Ugroženo je bilo i naselje Košutarica, gdje su mještani neumorno i stalno postavljali vreće s pijeskom. Ugrože-na su bila također i naselja Drenov Bok, Krapje, Puska. Područje Jasenovca obišao je premijer Andrej Plenković. 19. ožujka Sava je dosegla povijesno visoki vodostaj od 928cm. Voda iz nabujalih rijeka se postupno ispuštala u retenciju Lonjsko polje, čime se smanjio pritisak na postojeće nasipe. Vojska je za svaki slučaj dopremila i

48

BILTEN 03 / 2018

Lipovo Polje, 20. ožujka 2018.

Cesta u okolici Jasenovca, 20. ožujka 2018.

amfibije, ako bi bila potrebna evakuacija zbog puknuća nasipa ili drugog sličnog incidenta. To se ipak nije do-godilo. U Jasenovcu voda nije ušla ni u jednu kuću. Od 20.3. Sava je polako počela stagnirati, no opasnost nije prošla zbog i dalje visoke vode i namočenosti nasipa. Na lekeničkom i sisačkom području počela je stagnirati i Kupa. Tamo se polako prazni retencija Odransko polje, pa je i dalje potreban oprez i obilazak nasipa.

U naselju Uštica pukla je cesta, čime je i nasip po-stao nestabilan. Ronioci su u vodi temperature do 7°C postavljali duž podnožja nasipa plastičnu foliju. Voda je mutna i ronioci nisu ništa vidjeli, nego su radili po osje-ćaju dodirom. Voda je postupno prodirala u kuće i gos-podarske prostorije, mjestimice je bila visoka 30cm. Za to vrijeme voda se neumorno ispumpavala, dograđivali nasipi, pa su izbjegnute veće štete. Sličan događaj zbio se i u naselju Tanac, no i tamo je brzom intervencijom spriječeno izlijevanje vode.

Vrše se pripreme za dolazak vodnog vala na rije-ci Savi u gradiškoj, brodskoj i županjskoj Posavini. Ne očekuju se veći problemi. Ipak su s vremenom progla-šene razne mjere obrane od poplava, te su se postavljale vreće s pijeskom. Od 20.3. vodostaji su polako počeli opadati. I u Slavoniji misle da bi trebalo eksploatirati pijesak i šljunak iz korita rijeka. Osim problema sa viso-kim vodostajima, problem je što su rijeke sve pliće, čime se smanjuje plovnost.

Na slatinskom području pala je obilna kiša koja je prepunila kanale. Voda se izlijevala u dvorišta i podru-me. Odvodnja nije mogla primiti svu vodu, pa je iz tog sustava voda izbijala na površinu.

U Čičkoj Poljani izlila se Odra. I tamo se grade nasipi od vreća s pijeskom. Rijeka Odra teče uzvodno jer je visoka Kupa, pa voda u nju ne može utjecati. Polja su pod vodom, neke prometnice i dvorišta, no vreće s pijeskom spašavaju kuće. Voda je na cestama visoka do pola metra.

Kod Petrinje se izlila Petrinjčica. Tamo se nekoliko prometnica našlo pod vodom, pa su zatvorene za pro-

met. Voda izlazi iz sustava odvodnje i plavi prostore oko njih.

Mjere obrane od poplava uvedene su i na dijelu rijeke Drave, i to zbog intenzivne erozije obale. Drava je u proteklom razdoblju u starom koritu odnijela 3.5 metara obale. Oštećenje se odmah saniralo.

U Turčišću u Međimurju probila je voda iz pod-zemlja i stvorila jezero. Tu je nekada bilo prirodno ko-rito rječice Trnave, koja je sada regulirana i ograđena, ali voda je pronašla put do starog korita. Poplavljena je obližnja cesta.

Visoki je vodostaj i rječice Butižnice kod Knina, koja je pritoka Krke. Nekoliko kuća je voda opkolila, pa stanovnici mogu jedino preko željezničkog mosta, a to je opasno.

Nabujala je i Neretva, no procijenjeno je da plav-ljenja neće biti.

Obilne kiše poplavile su i neke podrume u Zadru. Za područja Hrvatske Kostajnice, Lekenika, Jase-

novca i Petrinje pogođeno klizanjima zemlje i poplava-ma proglašeno je stanje elementarne nepogode.

Na svim poplavama ugroženim područjima pri-mijenjen je koncept domovinske sigurnosti, koji je dao odlične rezultate.

49

BILTEN 03 / 2018

Od 12. ožujka 2018.

Klizišta zemlje, pojavila se u Hrvatskom Zagorju. Zemlja je otklizala u Đurmancu, Gornjoj Stubici, Je-senju, te na više drugih mjesta. Neke su ceste oštećene, jer se dio njih odronio. Oštećene su i obiteljske kuće. Zidovi su ispucali, a kuće su se nagnule. U cijelom Hr-vatskom Zagorju aktivno je više od 300 klizišta, a svaki dan se pojavljuju nova. Sanacija je vrlo skupa i spora, ponegdje i nemoguća. Većinom su ugrožene prometni-ce, pa kuće i gospodarski objekti.

Klizišta zemlje ima i na području Pregrade, pobro-jano ih je tridesetak. Na Vinagori se srušio jedan objekt. Jedna se obitelj morala iseliti iz kuće. Pojava kretanja zemlje uzrokovana je topljenjem snijega i obilnim kiša-ma. Za općinu Lobor te područje Pregrade proglašeno je stanje elementarne nepogode zbog naglog topljenja snijega i vezano s tim odrona i klizišta zemlje. Štete se cijene na više od 10 milijuna kuna. Štete su nastale na poljoprivrednom zemljištu i prometnoj infrastrukturi.

Klizi zemlja i u ludbreškom vinogradarskom po-dručju. Ugrožene su vikendice i vinogradi. Zemlja pri klizanju ruši stepenice, terase, cijele klijeti, trsovi klize.

Gornja Stubica, 13. ožujka 2018.

Gornja Stubica, 13. ožujka 2018.

Jesenje, 13. ožujka 2018.

Okolica Ludbrega, 31. ožujka 2018.

50

BILTEN 03 / 2018

13. ožujak 2018.

Klizišta zemlje. U Hrvatskoj Kostajnici se dogodilo veliko klizište zemlje sa brda Djed pored grada. Kreta-nje zemlje dogodilo se oko 14 sati, uz jake zvukove, i u nekoliko minuta u potpunosti je srušeno sedam kuća, a jedna je znatno oštećena. Kuće su počele škripati, neki vlasnici su skakali s balkona kada su se kuće već po-čele pomicati, bježeći od zatrpavanja i moguće smrti. Cijelo se brdo našlo obavijeno prašinom. Prije pokreta zemlje na cesti su se pojavile pukotine, asfalt se dizao, tj., bilo je naznaka da se nešto događa. Dan prije počeli su se razmicati stupovi elektro mreža. Na dan odrona radnici HEP-a popravljali su nagnute stupove i bili na njima, a kada je odron krenuo morali su bježati. Jedno njihovo vozilo je zatrpano zemljom, a drugo prevrnuto. Dio brda otklizao je u podnožje. U vrijeme odrona u blizini je bio premijer Andrej Plenković sa suradnicima i svjedočio događaju. U Hrvatskoj Kostajnici je pret-hodno bilo 80cm snijega, najviše otkako je mjerenja, a kako se taj snijeg brzo topio tako je natapao zemlju, što je vjerojatno prouzročilo odron. Nikada prije nije bilo nikakvih naznaka o mogućem odronu. Cijelo je područje blokirano, jer je zemlja stalno klizila. Na tom se području više neće moći graditi. Obećana je pomoć države pogođenim stanovnicima koji su u jednoj minu-ti postali beskućnici. Stanovnici su ovu pojavu nazvali „zemljani tsunami“.

Pukotine su primijećene i na osnovnoj školi u Hr-vatskoj Kostajnici, ne zna im se razlog, pa je prekinuta nastava.

15. do 17. ožujak 2018.

Klizišta zemlje. Više odrona zemlje i kamenja za-bilježeni su na Sljemenu. Razlozi su isti kao i drugdje, obilan snijeg se relativno naglo topi i natapa zemlju, zemlja postaje nestabilna na vodonepropusnom sloju, trenje se smanjuje i u jednom trenutku dolazi do kreta-nja zemlje, kada sila gravitacje prevlada silu trenja.

U blizini Petrinje pojavilo se klizište zemlje u Pr-njavoru Čuntićkom. Nastala je 200m duga pukotina na brdu ispod kojeg se nalazi desetak kuća. Smatra se da bi uzroci mogli biti velika količina snijega koji je pao, a sada se topi, velika količina kiše, ali i nekontrolirana

Hrvatska Kostajnica, 13. ožujka 2018.

Slavonski Brod, 13. ožujka 2018.

51

BILTEN 03 / 2018

Srušena dizalica u luci Plomin, 21. ožujka 2018.

sječa šuma na Banovini. U noći se čula tutnjava, a tlo je podrhtavalo.

Odron zemlje dogodio se i u Dalmaciji u Posedar-ju. Dio terena sa betonskim zidovima i stepenicama po-maknuo se prema moru. Nekoliko je stabala palo prema moru, neke su kuće napukle. Ugroženo je oko 50 kuća. Kuće se nalaze ispod autoceste na uzvisini iznad mora i plaža.

Od 20. ožujka 2018.

Klizišta zemlje, aktivirala su se u brdskom dijelu Slavonskog Broda. Zemlja je popucala u terasastom obliku. Ugroženo je desetak vikendica. Pretpostavlja se da su uzroci klizanja zemlje obilne oborine i naglo topljenje snijega. Proglašeno je stanje elementarne ne-pogode.

Klizišta zemlje pojavila su se i u novogradiškom kraju, na brdu Slavča. Ugroženi su vinogradi i viken-dice.

21. ožujak 2018.

Bura, puhala u Istri. U Plomin Luci bura je srušila dizalicu na gradilištu priveza za čamce. Vozač se spasio iskakanjem.

31. ožujak 2018.

Obilna kiša, plavljenja, zahvatili su sjeverozapad-nu Hrvatsku. Na području Novog Marofa mjestimice je palo oko 30 litara kiše. Nastale su bujice sa brdskih dijelova. Dijelovi mjesta bili su poplavljeni, kao i neke prometnice. Voda je ušla i u nekoliko kuća. Interveni-rali su vatrogasci.

Novi Marof, 31. ožujka 2018.

52

BILTEN 03 / 2018

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJIObilazak radiosondažne meteo postaje

u bazi Zemunik

U okviru suradnje Državnog hidrometeorološkog zavoda RH i Mađarske meteorološke službe kao i pred-stavnika proizvođača mjernih sustava iz Finske, u četvr-tak 1. ožujka organiziran je posjet automatskoj Radio-sondažnoj meteo postaji Zadar-Zemunik koja se nalazi u vojarni “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku.

Goste je pozdravio bojnik Josip Bažant iz 93. zra-koplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protu-zračne obrane (HRZ i PZO) koji je istaknuo važnost meteoroloških uvjeta za provedbu letačkih aktivnosti u čemu bitnu ulogu u davanju korisnih informacija o sta-nju vremena pruža i Državni hidrometeorološki zavod.

“Piloti svakodnevno u više navrata koriste sve ras-položive podatke o vremenu na teritoriju odvijanja le-tenja i važan su segment u pripremi i sigurnoj provedbi naših misija, a danas smo se mogli i osobno upoznati sa suvremenim tehnologijama meteoroloških mjerenja iz baze u Zemuniku”, istaknuo je bojnik Bažant.

Ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek izra-zila je zadovoljstvo mogućnostima koje radiosondažni sustav u Zemuniku pruža te što mogu kolegama iz Ma-đarske iznijeti svoja iskustva na području meteoroloških mjerenja kao i s planovima te daljnjim aktivnostima ove sondažne postaje.

Ravnateljica Mađarske meteorološke službe Korne-lia Radics zahvalila se na organizaciji posjeta te nagla-sila važnost suradnje dvaju nacionalnih meteoroloških službi u razmjeni stručnih iskustava te meteoroloških podataka korisnih za dvije susjedne zemlje.

Automatska Radiosondažna postaja postavljena je u bazi u Zemuniku 2002. godine i jedina je automatska radiosondažna postaja u Hrvatskoj, a sustav je u ope-rativnoj funkciji sa svakodnevnim lansiranjem sondi u terminima 00 i 12 sati UTC.

Hrvatska preuzima NOAA-in program pripravnosti na vremenske nepogode

Sastanak o projektu Weather Ready Nations (WRNs - Narodi pripravni na vrijeme) kojeg provodi Nacional-na atmosferska i oceanografska služba SAD-a (NOAA) održan je 18. i 19. ožujka 2018. u DHMZ-u i Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje (DUZS). Na sastanku su sudjelovali predstavnici NOAA-e, ravnatelj DUZS-a, dr. sc. Dragan Lozančić i ravnateljica DHMZ-a, dr. sc. Branka Ivančan-Picek sa suradnicima.

Obje državne upravne organizacije zainteresirane su za sudjelovanje u programu. Riječ je o programu u kojem je težište na pripravnosti i otpornosti na ekstre-mne vremenske, hidrološke i klimatološke događaje. Program je razvijen najprije u SAD-u, a od 2016. go-dine započela je njegova međunarodna implementacija u suradnji sa Svjetskom meteorološkom organizacijom. Hrvatska je prva europska zemlja u kojoj će biti imple-mentiran ovaj program, pri čemu će DHMZ imati vo-deću ulogu. Cilj projekta je poboljšati postojeći sustav Impact Based Decision Support Services (IDSS), a financi-rat će se sredstvima USAID-a.

Projekt se sastoji od šest faza a odvijat će se kroz 12 radionica u sljedeće tri godine. Namjera je u radi-onice uključiti i operatore kritične infrastrukture, po-sebice prometa, energetike i poljoprivrede, a kako bi se što bolje pripremili za očekivane posljedice ekstremnih vremenskih prilika. Rezultati projekta trebali bi biti značajan ulazni parametar za sustave primanja i obrade podataka u realnom vremenu i s time u vezi donošenje odluka u kriznim situacijama, a bez kojih se ne može zamisliti suvremeni centar kriznih stožera.

Obilazak radiosondažne meteo-postaje u bazi Zemunik

Na sastanku o programu pripravnosti na vremenske nepogode s predstavnicima NOAA-e

53

BILTEN 03 / 2018

Stanje klime u 2017. - ekstremni vremenski događaji i događaji velikog utjecaja

Vrlo aktivna sezona uragana na Sjevernom Atlanti-ku, obilne monsunske poplave na indijskom potkonti-nentu i nastavak intenzivnih suša u dijelovima istočne Afrike pridonijeli su statusu 2017. kao najskuplje godi-ne u povijesti mjerenja u smislu ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja.

Veliki utjecaj ekstremnih vremenskih događaja na ekonomski razvoj, izvore hrane, ljudsko zdravlje i mi-gracije naglašava se u SMO-ovoj Izjavi o stanju globalne klime u 2017. Izvješće koje je sastavila Svjetska mete-orološka organizacija oslanjajući se na podatke nacio-nalnih meteoroloških službi i partnera Ujedinjenih na-roda pruža detaljne informacije za pomoć u ostvarenju međunarodnih ciljeva u području smanjenja rizika od katastrofa, održivog razvoja i klimatskih promjena.

Svjetska meteorološka organizacija 23. ožujka obja-vila je Izjavu koju donosi već dvadeset i petu godinu za redom. Njome se potvrđuje da je 2017. bila jedna od tri najtoplije godine u povijesti mjerenja te najtoplija go-dina bez utjecaja pojave El Niño. Također se analiziraju drugi dugoročni pokazatelji klimatskih promjena kao što su povećane koncentracije ugljičnog dioksida, po-dizanje razine mora, smanjenje površine morskog leda, toplina i zakiseljavanje oceana.

Globalna srednja temperatura u 2017. bila je za oko 1,1°C viša od predindustrijske. Petogodišnji pro-sjek globalne temperature za razdoblje 2013. – 2017. najviši je petogodišnji prosjek u povijesti mjerenja. De-vet najtoplijih godina u povijesti mjerenja zabilježeno je nakon 2005., a pet najtoplijih nakon 2010.

“Početak 2018. nastavio je gdje je stala 2017., s ekstremnim vremenskim događajima koji su odnijeli ljudske žrtve i uništili izvore egzistencije. Na Arktiku su zabilježene neobično visoke temperature, a gusto naseljena područja sjeverne polutke pogodile su velike hladnoće i razorne zimske oluje. Australiju i Argentinu pogodili su ekstremni toplinski valovi, u Keniji i So-maliji nastavila se suša, a južnoafrički grad Cape Town suočio se s akutnim nestašicama vode”, rekao je glavni tajnik SMO-a Petteri Taalas.

“Znanstveno razumijevanje našeg složenog klimat-skog sustava značajno je napredovalo od prve Izjave o stanju globalne klime 1993. godine. To uključuje i našu sposobnost bilježenja pojave ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja i razmjera u kojima se oni mogu pripisati ljudskim utjecajima te vezu između klimatskih promjena, epidemija i vektorski prenosivih bolesti”, re-kao je g. Taalas.

“U proteklih četvrt stoljeća koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi porasla je od 360 dijelova na mili-jun (ppm) na više od 400 ppm. Još će se generacijama

zadržati iznad te razine te tako naš planet osuditi na to-pliju budućnost s više ekstremnih vremenskih, klimat-skih i vodnih događaja”, izjavio je g. Taalas.

Izravna mjerenja CO2 u atmosferi u proteklih 800 000 godina pokazala su prirodne varijacije između 180 i 280 ppm. “To dokazuje da današnja koncentracija CO2 od 400 ppm premašuje prirodnu varijabilnost koja je postojala stotinama tisuća godina”, navodi se u Izjavi.

Društveni i ekonomski utjecajiU 2017. godini zabilježen je osobito velik broj

ozbiljnih katastrofa s velikim ekonomskim utjecajima. Osiguravajuća grupa Munich Re procijenila je ukupne gubitke od katastrofa povezanih s vremenom i klimom u 2017. na 320 milijardi američkih dolara, što je najveći ikad zabilježeni godišnji ukupni iznos.

Sezona uragana 2017. u Sjevernom Atlantiku bila je najskuplja u povijesti za Sjedinjene Države, a na ma-lim otocima u Karipskom moru poput Dominike izbri-sala je desetljeća napretka i razvoja, što je djelomično posljedica visoke površinske temperature mora. Na-cionalni centri za informacije o okolišu procijenili su ukupne gubitke u Sjedinjenim Državama koje su pro-uzročili uragani Harvey, Irma i Maria na 265 milijardi američkih dolara. Svjetska banka procijenila je ukupnu štetu i gubitke od uragana na Dominiki na 1.3 milijarde američkih dolara ili 224% bruto nacionalnog proizvoda (BDP) te države.

Utjecaj klimatskih promjena naročito je snažno po-godio izložene narode, kao što je pokazala studija Me-đunarodnog monetarnog fonda, kojom se upozorava da bi porast temperature od 1°C znatno smanjio stope gospodarskog rasta u mnogim siromašnijim državama.

Ukupni rizik od bolesti ili smrti povezanih s vrući-nom u stalnom je porastu od 1980. Oko 30% svjetskog stanovništva trenutačno živi u klimatskim uvjetima koji se najmanje 20 dana godišnje odlikuju potencijalno smrtonosnom temperaturom, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije koji se citiraju u Izjavi. Zabilje-žen je i odnos između klime i epidemije Zika virusa u Sjevernoj i Južnoj Americi 2014. – 2016.

Zbog katastrofa povezanih s vremenom 2016. ra-seljeno je 23.5 milijuna ljudi. Kao i prethodnih godina, većina tih interno raseljenih osoba povezuje se s popla-vama i olujama koje su se dogodile u azijsko-pacifičkoj regiji.

Interno raseljavanje masovnih razmjera nastavlja se u cijeloj Somaliji uslijed suše i oskudice hrane. Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) zabilježio je 892 000 slučajeva raseljenih osoba pove-zanih sa sušom od studenog 2016. do prosinca 2017. Na Rogu Afrike, nakon podbačaja kišne sezone 2016. uslijedila je intenzivna sušna sezona u siječnju i veljači 2017. te slaba kišna sezona od ožujka do svibnja. U So-maliji je od lipnja 2017. suša pogodila više od polovice

54

BILTEN 03 / 2018

poljoprivrednih površina, a krda stoke smanjila su se za 40 - 60% od prosinca 2016. zbog povećane smrtnosti i prisilne prodaje prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu i Svjetskog programa za hranu.

Na poljoprivredni sektor utjecale su poplave, oso-bito u azijskim državama. Obilna kiša u svibnju 2017. dovela je do snažnih poplava i klizišta u jugozapadnim područjima Šri Lanke. Negativni utjecaj poplava na urode usjeva dodatno je pogoršao oskudicu hrane u ze-mlji već pogođenoj sušom, navode Organizacija za hra-nu i poljoprivredu i Svjetski program za hranu.

OceaniGlobalna temperatura površine mora u 2017. bila

je nešto niža od razina zabilježenih u 2015. i 2016., ali je i dalje bila treća najviša u povijesti mjerenja. Globalna količina topline u oceanima, mjera topline u oceanima kroz gornje slojeve do 2 000 metara, dosegnula je nove rekordne razine u 2017.

Prema Izjavi, intenzitet gotovo svih pojedinačnih komponenti podizanja razine mora pojačao se proteklih godina, osobito otapanje polarnih ledenih pokrova, po-sebice na Grenlandu i u manjoj mjeri na Antarktiku.

Iznadprosječna razina temperature površine mora uz istočnu obalu Australije rezultirala je značajnim bli-jeđenjem koralja na Velikom koraljnom grebenu drugu godinu za redom.

Izjava o klimi sadržava poseban odjeljak posvećen zakiseljavanju oceana. Tijekom proteklih 10 godina ra-zne studije potvrdile su da zakiseljavanje oceana izravno utječe na stanje koraljnih grebena, na uspješnost, kvali-tetu i okus ribe i morskih plodova iz uzgoja te na preživ-ljavanje i kalcifikaciju nekolicine ključnih organizama. Te promjene imaju kaskadni učinak na mrežu proizvod-nje hrane i očekuje se da će sve više utjecati na ekonomi-je obalnih država, navodi Međuvladina oceanografska komisija UNESCO-a.

KriosferaTijekom čitave 2017. godine površina morskog

leda na Arktiku i Antarktiku bila je dobrano ispod prosjeka 1981. – 2010. Zimski maksimum arktičkog morskog leda bio je najniži maksimum u povijesti sa-telitskog praćenja. Ljetni minimum bio je osmi najniži minimum u povijesti mjerenja, no usporeno ponovno zamrzavanje rezultiralo je rekordno niskom površinom morskog leda u prosincu.

Površina morskog leda na Antarktiku tijekom cije-le godine bila je na rekordno niskim razinama ili blizu njih.

Promjena mase Grenlandskog ledenog pokrova od rujna do prosinca 2017. bila je blizu prosjeka. Porast ukupne ledene mase zabilježen ove godine predstavlja tek mali odmak od trenda iz protekla dva desetljeća.

Grenlandski ledeni pokrov od 2002. godine izgubio je oko 3 600 milijardi tona ledene mase.

Površina snježnog pokrova na sjevernoj polutki ve-ćinu godine bila je blizu ili neznatno viša od prosjeka razdoblja 1981. – 2010.

Priopćenje WMO-a

Poruka glavnog tajnika WMO-a povodom Svjetskog dana voda (22. 3.) i Svjetskog

meteorološkog dana (23. 3.)

Pripravnost na vrijeme - klimatska inteligencija, tema je odabrana za Svjetski meteorološki dan 2018. Ako tome pridodamo i odgovorno upravljanje vodnim gospodarstvom, zaokružili smo temeljne pokretače odr-živog razvoja.

Vrijeme, klima i voda ključni su za javnu dobrobit, zdravlje i sigurnost opskrbe hranom. No, istovremeno mogu biti i destruktivni. Događaji velikog utjecaja po-put tropskih ciklona, obilnih kiša, suše, zimskih oluja i niskih temperatura od pamtivijeka odnose ljudske žrtve i uništavaju ljudsku egzistenciju. Međutim, u današnje vrijeme uslijed klimatskih promjena dolazi do pojača-nog intenziteta i učestalosti nekih od tih događaja.

Početak 2018. nastavio je gdje je stala 2017., s ek-stremnim vremenskim događajima koji su odnijeli ljud-ske žrtve i uništili izvore egzistencije. Sezona uragana 2017. u SAD-u bila je najskuplja u povijesti, a na malim otocima u Karipskom moru poput otoka Dominika iz-brisala je desetljeća napretka i razvoja. Milijuni ljudi na azijskom potkontinentu zbog poplava su bili prisiljeni napustiti svoje domove, a na Afričkom rogu suše po-goršavaju siromaštvo i povećavaju migracijske pritiske.

Ne čudi stoga da su svjetski vođe okupljeni na Svjetskom ekonomskom forumu drugu godinu zare-dom kao najveći problem u Izvješću o globalnim rizi-cima istaknuli okoliš. Time su obuhvaćeni ekstremni vremenski događaji, gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava, velike prirodne nepogode, katastrofe u oko-lišu uzrokovane ljudskim djelovanjem te nemogućnost prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena. Ekstre-mni vremenski događaji proglašeni su najistaknutijim pojedinačnim rizikom.

2017. bila je jedna od tri najtoplije godine u povi-jesti mjerenja i najtoplija godina u kojoj nije bilo pojave El Niño. Dugoročne klimatske promjene koje nastaju uslijed emisija stakleničkih plinova osudile su naš planet na “topliju” budućnost u kojoj možemo očekivati više ekstremnih vremenskih događaja i vodnih šokova.

Moja želja je da sve članice WMO-a napokon budu pripravne na vrijeme i klimatski inteligentne te da odgovorno upravljaju vodnim gospodarstvom.

55

BILTEN 03 / 2018

To je nužno za potporu provedbi međunarodnih ciljeva održivog razvoja, smanjenje rizika od katastrofa i prilagodbu klimatskim promjenama.

Točnije, moramo se pripremiti za ekstremne vre-menske, klimatske i vodne događaje s pomoću boljih sustava ranog upozorenja koji obuhvaćaju više opasno-sti te s pomoću koordiniranijih odgovora. Kako bi po-mogla u tome, WMO objavljuje popis za provjeru za rane sustave upozorenja koji obuhvaćaju više opasnosti. To je važan praktičan alat za jačanje otpornosti.

Nacionalne meteorološke i hidrološke službe treba-le bi biti u mogućnosti pružiti pravovremene i precizne usluge za sve događaje, od prognoza neposrednog razvo-ja vremena do sezonskih i kraćih predviđanja vremena i dugoročnijih predviđanja klime, a trebale bi ih biti u mogućnosti pružiti svima - od pojedinca do zajednice i različitih poslovnih sektora i tvoraca politika - na lako razumljivom jeziku.

Uspostava snažne motriteljske mreže prvi je ko-rak u izgradnji otpornosti na ekstremne vremenske i klimatske događaje. Opsežna motriteljska mreža na ko-pnu, u zraku, na moru i u svemiru ključna je za pružanje podataka za potporu prognozama i ranim upozorenjima o ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima. Kao zajednica, WMO je uključena u pružanje pomoći svojim članicama koje trebaju unaprijediti svoju infra-strukturu za motrenja, a razvoj klimatskih usluga dobra je prilika za to.

Kao drugo, treba razvijati otpornost društva na ekstremne vremenske i klimatske događaje na temelju napredaka u prognostičarskoj znanosti i tehnologijama. Drastično smanjenje broja žrtava ekstremnih vremen-skih događaja u posljednjih 30 godina u velikoj mjeri se pripisuje znatnom unaprjeđenju točnosti vremenskih prognoza i upozorenja te boljoj koordinaciji sa služba-ma za upravljanje izvanrednim situacijama. Zahvaljuju-ći razvoju numeričkog predviđanja vremena, petodnev-na prognoza danas je jednako točna kao što je prije 20 godina bila dvodnevna prognoza. Taj trend se nastavlja i pomaže sustavima ranog upozorenja.

Rano upozorenje doista je vrlo važan element smanjenja rizika od katastrofe. Njime se može smanji-ti broj ljudskih žrtava te također umanjiti ekonomski i materijalni utjecaj opasnih događaja, uključujući i ka-tastrofe.

Da bi sustavi ranog upozorenja bili djelotvorni, u njih moraju biti aktivno uključeni ljudi i zajednice koji su izloženi raznim opasnostima, moraju omogućivati javnu edukaciju i osviještenost o rizicima, djelotvorno komunicirati poruke i upozorenja te osigurati trajno stanje pripravnosti.

WMO je iz tog razloga pokrenula inicijativu za uspostavu globalnog standardiziranog sustava za upozorenje koji bi obuhvaćao više opasnosti u surad-

nji s nacionalnim i hidrološkim službama diljem svijeta. Također WMO aktivno surađuje s partnerima na Ini-cijativi za sustav ranih upozorenja o klimatskim rizicima (CREWS) te na Globalnom okviru za klimatske usluge (GFCS) kako bi se pomoglo najosjetljivijima. Kako su hidrološke službe također važan faktor u jednadžbi ot-pornosti, WMO je jedan od sponzora velike globalne hidrološke konferencije u svibnju pod nazivom Hidro-loškim uslugama do blagostanja.

Da zaključim, cilj WMO-a je popuniti praznine u motriteljskim mrežama i ukloniti prepreke koje stoje na putu pružanju točnih i pravovremenih prognoza i uslu-ga upozorenja zasnovanih na utjecajima koje obuhvaća-ju više opasnosti u svim zemljama članicama i teritori-jima kako bi pridonijela izgradnji društva otpornog na vremenske, klimatske i vodne prilike. Na taj način orga-nizacija će pridonijeti potpunoj implementaciji Ciljeva za održivi razvoj do 2030. Ujedinjenih naroda i Okvira za smanjenje rizika od katastrofa iz Sendaija. Izgradit ćemo svijet kakav želimo.

Svim članicama WMO-a i svim pojedincima po-vezanim s organizacijom želim sretan Svjetski dan voda (22. ožujka) i Svjetski meteorološki dan (23. ožujka) u nadi da će svi narodi uskoro steći vremensku priprav-nost, klimatsku inteligenciju i mudro vodno gospodar-stvo.

Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a

Svečano obilježeni Svjetski meteorološki dan i Svjetski dan voda uz otvaranje proje-

kata METMONIC i AIRQ

U sklopu obilježavanja Svjetskog meteorološkog dana i Svjetskog dana voda 23. ožujka 2018. u Kon-gresnom centru Kraš u Zagrebu, uz veliki odaziv za-poslenika DHMZ-a, predstavnika tijela javne vlasti i znanstvene zajednice, svečano su otvorena dva strateška projekta DHMZ-a METMONIC - Projekt moderni-zacije meteorološke motriteljske mreže u RH i AIRQ - Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, koji se financiraju sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu prirode i energetsku učinkovitost.

Svečanosti je nazočio dr. sc. Tomislav Ćorić, mini-star zaštite okoliša i energetike, koji je naglasio važnost realizacije projekata METMONIC i AIRQ u kontekstu praćenja kvalitete zraka te praćenja klime i klimatskih projekcija. Ekstremi koji se događaju posljednjih godina daju nam za pravo promišljati kako dugoročno doskočti negativnim posljedicama vremenskih nepogoda i iskoristiti mogućnosti koje klimatske promjene pružaju kazao je mi-nistar te ocijenio kako je Strategija prilagodbe klimat-skim promjenama ključni dokument za Ministarstvo

56

BILTEN 03 / 2018

zaštite okoliša i Vladu RH. Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ista-knuo je kako Fond za zaštitu prirode i energetsku učin-kovitost podržava ove projekte, vrijedne gotovo 470 milijuna kuna, s 15 % ukupne vrijednosti.

Ravnateljica DHMZ-a dr. sc. Branka Ivančan-Pi-cek kazala je kako se ostvaruju prognoze znanstvenika te da nam je toplija budućnost izvjesna, a s njom i sve češći ekstremni vremenski i hidrološki događaji. Podsje-tila je da je 2017. godina, bila jedna od tri najtoplije go-dine otkako postoje meteorološka mjerenja na svijetu te kako Svjetska meteorološka organizacija potiče usposta-vu standardizirane meteorološke infrastrukture, razvoj i primjenu numeričkog modeliranja vremena i klime te uspostavu sustava ranog upozoravanja upravo da bi se smanjile buduće štete od ekstrema. Dr. sc. Ivančan-Pi-cek istaknula je da će se realizacijom strateških proje-kata METMONIC i AIRQ znatno poboljšati kvaliteta mjerenja i osigurati češći, prostorno gušći i pouzdaniji podatci mjerenja.

Voditeljica projekta METMONIC dr. sc. Na-taša Strelec Mahović navela je kako će se Projektom modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH - METMONIC, koji će se provoditi do kraja rujna 2021., modernizirati cijela meteorološka motriteljska mreža u Hrvatskoj. Uspostavit će suvremeni sustav auto-matskih prizemnih meteoroloških postaja, oceanografskih plutača i daljinskih sustava mjerenja atmosfere, uključivši meteorološke radare, na ukupno 450 postaja, za 100 % pokrivenosti kopnenog i morskog teritorija Hrvatske me-teorološkim mjerenjima. Projekt će značajno doprinijeti unaprjeđenju upozorenja na prirodne nepogode i katastro-fe, razvoju ljudskih, tehničkih i znanstvenih kapaciteta, međunarodnoj razmjeni informacija, razvoju proizvoda prilagođenih potrebama korisnika u cilju održivog razvo-ja te modernizaciji svih komponenti motriteljskog sustava DHMZ-a, lakšoj dostupnosti njegovih arhiva i baza te prateće infrastrukture, naglasila je Strelec Mahović.

Dr. sc. Cleo Kosanović, voditeljica projekta Proši-renje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka - AIRQ rekla je da će tim projektom, koji će DHMZ u partnerstvu s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) provoditi 48 mjeseci, uspostaviti učinkovit sustav za upravljanje kvalitetom zraka u RH čime će se pružiti potpora implementaciji zakonodavnog okvira u području zaštite kvalitete zraka i okoliša te stvoriti preduvjeti za donošenje i provođe-nje mjera kontrole kvalitete zraka. Povećat će se udio stanovništva obuhvaćenog podacima o kvaliteti zraka u urbanim područjima, proširit će se mreža postaja za pet novoizgrađenih te modernizirati 19 postojećih, izraditi model za procjenu prizemnih koncentracija onečišćuju-ćih tvari zraka te unaprijediti rad kemijskog laboratorija DHMZ-a za analizu kemijskog sastava oborine i zraka, laboratorija IMI-ja za analizu kemijskog sastava lebde-ćih čestica te umjernoh laboratorija DHMZ-a. Nakon

Dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike

Dr. sc. Branka Ivančan-Picek, ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda

Dr. sc. Nataša Strelec Mahović, voditeljica projekta METMONIC

57

BILTEN 03 / 2018

dr. sc. Kosanović nazočnima se obratio dr. sc. Radovan Fuchs u ime IMI-a, partnera na projektu.

Pripravnost na vrijeme – Klimatska inteligencija

Kako je moto Svjetskog meteorološkog dana 2018. Pripravnost na vrijeme – Klimatska inteligencija struč-na predavanja odnosila su se na rana upozorenja na vre-menske nepogode i opasne pojave te klimu i klimatske promjene.

Dr. sc. Cleo Kosanović, voditeljica projekta AIRQ

Pripravni za i na vrijeme – DHMZ upozorenja

Tanja Renko podsjetila je kako izdavanje upozo-renja jedan je od glavnih prioriteta DHMZ-a u službi zaštite ljudi i imovine čija tradicija seže još od 1947. godine te kazala kako se sam sustav ranog/pravodob-nog upozoravanja kontinuirano unaprjeđuje. Naročito posljednjih deset godina uvode se mnoga poboljšanja, od tehnologije prosljeđivanja, sadržaja informacije do vizu-alizacije, a sve u svrhu informiranja krajnjeg korisnika kojem upozorenje mora dati jasan i razumljiv opis očeki-vanog scenarija štete i jasan savjet što treba u pojedinim situacijama učinit kazala je Renko dodavši kako je velik korak napravljen 2009. godine pridruživanjem europ-skom projektu EMMA – Meteoalarm koji okuplja sve europske nacionalne meteorološke službe i vizualizira njihova upozorenja na zajedničkoj web aplikaciji.

Tanja Renko

Klimatski ekstremi: opažanja i projekcije

Dr. sc. Tanja Likso u svojem je predavanju dala osvrt na ekstremna klimatska razdoblja u protekloj go-dini - hladni val u siječnju, mraz u u drugoj dekadi trav-nja, ekstremni požar raslinja kod Splita 17. – 19. srpnja te razornu bujičnu poplavu u Zadru 11. rujna. Također, iznijela je rezultate analize klimatskih anomalija za po-dručje Hrvatske za 2017. Dr.sc. Ivan Güttler prikazao

Dr. sc. Tanja Likso

Dr.sc. Ivan Güttler

58

BILTEN 03 / 2018

rezultate nedavno obavljenih regionalnih klimatskih simulacija s posebnim osvrtom na očekivane promje-ne u ekstremnim klimatskim događajima tijekom 21. stoljeća.

Sustavi upozorenja i prirodne mjere zaštite od poplava

Željka Klemar održala predavanje u kojem je, uz prirodne mjere zaštite od poplava, prikazala sustave ko-jima se koriste hidrolozi DHMZ-a za izdavanje progno-za i ranih upozorenja.

Uvod u II. Dio svečanosti, odnosno stručno-po-pularna predavanja, dao je prof. dr. sc. Zoran Pasarić, pročelnik Geofizičkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, a završetak je bio posvećen dodjeli priznanja Hrvatskog meteorološkog društva koja je predsjednik HMD-a dr. sc. Antun Marki,uručio uručio mr. sc. Editi Lončar za životno djelo te Goranu Gašparcu za mladog meteorologa.

Proslava Svjetskog meteorološkog dana održana je i u DHMZ-ovom pomorskom meteorološkom centru

Uzvanici i gosti na svečanosti

Željka Klemar

u Splitu. Dijana Klarić predstavila je projekate ME-TMONIC i AIRQ kao i tek započeti međunarodni pro-jekt I-STORMS (Integrated Sea STORm Managment Strategies) – Integrirane strategije upravljanja olujama na moru - Pripravnost na plavljenje Jadranskog i Jon-skog mora (mora u Jadransko-Jonskoj regiji). Lidija Fuštar govorila je o DHMZ upozorenjima.

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Dr. sc. Antun Marki s laureatima mr. sc. Editom Lončar i Goranom Gašparcem

Gordana Zuccon moderatorica svečanosti

prof. dr. sc. Zoran Pasarić, pročelnik Geofizičkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu

Documents

HIDROLOŠKI BILTENradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2018/bilten0318.pdfSibirska anticiklona je nad našim područjem osla-bila, a na vrijeme je sve naglašenije utjecalo ciklonalno polje