Hidžama i njena korist

7/31/2019 Hidama i njena korist

1/7

HIDAMA I NJENA KORIST

Pripremio: brat Salih ebu Abdullah

ta je hidama ?

Rije hidama arapskog je porijekla i potie od korjena al-hadm to znai sisati, isisavati,izmusti i upotrebljava se da oznai dreniranje dojke za vrijeme dok djete sie.

Al-hadam je osoba koja izvodi hidamu, a hidama je naziv za profesiju. Mihdam jenaziv za halat koji se upotrebljava za sakupljanje krvi ili pak za no koji se upotrebljava pri

radu hidame.

Jedna od metoda koja doprinosi ozdravljenju je, nesumnjivo, i hidama. Hidama je, ustvari, proces izvlaenja, odnosno, isisavanja i izbacivanja neiste krvi iz organizmapomou aa ili boica koje se postavljaju na odreena mjesta na tijelu oboljele osobe.

Te ae se priljepljuju za tijelo putem izazvanog vakuma nastalog uslijed izbacivanja zrakaiz njih, te kao takve, ostaju na tijelu nekoliko minuta, u zavisnosti od vrste lijeenja.Najee se vakum prizvodio paljenjem malog drvceta ili papiria, iji bi dim neutralisaosav kisik iz ae, a to bi dovelo do vakuma i lijepljenja ae za tijelo.

Danas se koriste ae koje na sebi imaju osigurae kojima se elegantno i lahko izbacujezrak. Na mjestu gdje se priljepljena aa nalazi, koncentrie se sva neista krv. Nakon togase aa skine, a na tom mjestu se nekoliko puta tanko naree koa otrim predmetom kakobi izala koncentrisana neista krv. Potom se ponovo, dakle, na istom mjestu, priljepiponovo aa pod vakumom, koja sada nema ulogu vrenja koncentracije krvi, nego ovogaputa, ve prije koncentrisanu neistu krv na mjestu ae, sada izbacuje iz organizma.

1


2/7

Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, podsticao je muslimane da se lijeehidamom: Zaista je hidama najidealniji (lijek) kojim se lijeite. (Buhari);Zaista jehidama najbolje sa ime ste se lijeili, ili (hidama) je (jedan) od vaih najidealnijihlijekova. (Muslim).

Inae, ljudsko tijelo neprestano proizvodi crvena krvna zrnca usljed ega dolazi donjihovog poveavanja i upravo hidama radi na postizanju ravnotee u krvi,odnosnoizbacivanju nepoeljne krvi z ljudskog tijela. Koristi hidame su slijedee:

- poboljanje protoka krvi kroz mozak,

- lijeenje starih krvnih zrnaca,

- stimuliranje rada jetre,slezene i eluca,

- lijeenje grenja miia vrata,lea i stopala,

- lijeenje migrene (bolovi glave),

- putem aktiviranja cirkulacije krvi i poboljavanja njenog kvaliteta i podizanja imunogsistema,poboljava se vid i lijee se bolesti oiju,

- lijeenje ope slabosti,

- lijeenje bolesti probavnog sistema,

- lijeenje bola u nervima,

- reguliranje krvnog pritiska,

- oslobaanje tijela od loe krvi,

- aktiviranje imunog sistema,

- rjeavanje od toksina,

- lijeenje poviene mokrane kiseline,

- lijeenje oteenja pamenja,

- preventiva modanog udara.

UKRATKO DA POJASNIMO!

2


3/7

Hidama koja se uini na vrhu plea koristi pri lijeenju od bolova koji se osjeaju uramenima i grlu. Hidama koja se uini na glavi, te na vratnim venama u prijedjelupotiljka, nadomak ljudskog uha, koristi pri lijeenju od bolesti i bolova glave.

Od Enesa, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao: Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi weselleme, je inio hidamu u predjelu vratnih vena i na vrhu plea. (Tirmizi, 2052; EbuDavud, 3860; Ibn Madeh, 3483)

Od Ibn Buhejneh, se prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we seleme, uiniohidmu na sredini glave, dok je bio u ihramima, na putu za Mekku. (Buharija, 5998)

Osim ovoga, hidama se moe initi i za lijeenje od drugih bolesti, kao protiv bolova iupala u zglobovima, za lijeenje od reumatizma i bolova nastalih od njega, protivmalaksalosti, iijasa, bolesti mokranog mjehura i bubrega, hemiplegije nastale uslijedsudara, protiv povienog i smanjenog pritiska, visokog holesterola, upale jetre, sranih

bolesti, bolesti eera, za uravnoteenje mjesenog ciklusa kod ena, konih bolesti ialergija, i jo mnogih drugih bolesti.

Nauno je dokazano da je hidama periodini proces pregleda krvi, to dovodi doaktiviranja elija i uklanjanja nakupljenih toksina (otrova) i jaanja imunog sistema.

MIRAN SAN

Plemeniti Kur'an ukazao je na vanost sna koji prua odmor tijelu. Da nije sna, ivot ivihbia ne bi mogao opstati na Zemlji. Jeste li ikada razmiljali ta bi se dogodilo ako ne bistespavali? Zaista bi ivot bio vrlo neugodan, prevladavala bi tjeskoba i bile bi poremeenefunkcije, te bi se premorili dijelovi tijela do mjere unitenja, oslabilo bi pamenje, smanjiobi se tjelesni imunitet i pojavila bi se razliita oboljenja, rce bi se umorilo i nebi biloodmorno, tjelesne elije brzo bi starile i umirale...i kraj bi bio smrt.

Zbog toga su savremena istraivanja otkrila vanost sna za ivot ivih bia, i nazvali su gamirnim snom ,tj.san koji garantirapotpuni odmor tijelu i koji je neophodan za zdravlje tijelai due. Pojedini naunici su snimali lica osobe koje nisu spavale 30 sati i primjetili su da sulica postala manje privlana, a mnotvo oboljenja se ispoljilo nakon ponavljanja nespavanjau dugim vremenskim periodima. Britanski medicinski asopis objavio je istraivanje kojeje potvrdilo da nespavanje u dovoljnim vremenskim periodima dovodi do mnogihporemeaja i slabog zdrastvenog stanja,kao to moe dovesti do prerane smrti.

Naravno,dugo spavanje nije nita manje opasno od nedovoljnog spavanja. Plemeniti Kur'anukazao je da san subat za tijelo, tj.odmor. Rekao je Uzvieni Allah:

3


4/7

...i san va poinkom uinili (Nebe,9),

a subat i jezikoj terminologiji znai odmor. Takoer, uzvieni Allah, rekao je:

On vam je no uinio pokrivkom, sam vam je uinio poinkom, a dan da sekreete.(Furkan, 47).

Predhodno zanenje ajeta potvrdili su naunici, tj.da je san odmor za organe tijela i da nijenjega tijelo bi se umorilo, onemoalo i oboljelo. I dan danas uenjaci su u nedoumici popitanju pojave sna i nisu mu jo nali adekvatno pojanjenje. ak, tavie, pojava sna ruiiz temelja teoriju evolucije u kojoj su ubjeeni ateisti. Ukoliko su stvorenja nastalasluajno, putem evolucije i prirodne selekcije, pa kako je priroda znala za potrebu stvorenja

za snom? Jer da nije sna,ivot ne bi nastavio sa postojanjem.

Zista, ovo je mudiza na koju je ukazao Kur'an u prijevodu znaenja ajeta:

I jedan od dokaza Njegovih je san va nou i po danu,i nastojanje vae da steknete netoiz obilja Njegova; to su zaista, pouke za ljude koji uju. (Rum,23).

Predhodni ajet je mudiza i postojanje sna u svijetu ivih bia je dokaz Allahove moi i a jeOn za sve u ovom svemiru postavio precizan sistem. Pa da li emo zahvaljivati Allahu naovoj ogromnoj blagodati?

AKTUELNA PITANJA O HIDAMI

PITANJE: DA LI HIDAMA UTIE NA ISPRAVNOST POSTA?ODGOVOR: Veina islamskih uenjaka (Hanefija, afija i Malikija) je miljenja dahidama ne kvari post, i to je, Allah najbolje zna, najprihvatljivije miljenje. Meutim,ovom miljenju su se suprostavile Hanbelije koje zastupaju suprotan stav. (Vidi El-Mebsut,3/57; Beda'i Es-Sena'i, 2/107; El-Medmu', 6/349; Keafu El-Kina', 2/372; El-Mugni,4/350)

Rekao je Ibn Abdu El-Ber, Allah mu se smilovao: Nema nikakve smetnje da posta inihidamu, jedino ako se ne boji da e toliko oslabiti to bi uticalo na nastavak njegovogposta. Svi dokazi o tome su opreni, merfu' i mudtarib! Za obavezujui propis o kvarenju

4


5/7


6/7

Drugo miljenje o ovom pitanju je suprotno prvom, a to je, u stvari, druga predaja odImama Ahmeda. Rekao je Tirmizija: Ahmed je kazao: Ako bi od mene zatraio (novac)onaj koji ini hidamu, ne bih mu dao! (Tirmizi, 3/567)

To miljenje je Ibn Kudame pripisao i Osmanu, Ebu Hurejri i El-Hasanu, radijallahu

'anhum, meutim, jo je dodao: Od Ahmeda se ne prenosi da je zabranio zaradu osobikoja naplauje uslugu injenja hidame, niti njeno unajmljivanje, nego je rekao: Mi emomu dati kao to je i Poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, dao, ali emo mu i rei kao toje Poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme rekao kada je upitan o njenom konzumiranju, paje to zabranio. (El-Mugni, 5/539)

Ovo miljenje argumentuju, izmeu ostalih, i slijedeim dokazima: Hadisom od EbiDuhajfeh, da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, zabranio cijenu (zaradu odprodaje) psa i zaradu od (putanja) krvi. (Buharija: vidi u Fethu, 4/367, 497) Zatim, sahadisom od Rafi' ibn Hudejda, radijallahu 'anhu, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi weselleme, rekao: Nevaljala je zarada od (prodaje) psa, i nevaljala je zarada (mehr)

prostitutke, i nevaljala je zarada onoga koji ini hidamu! U dugoj predaji se kae:Najgora zarada je mehr prostitutke, zarada od (prodaje) psa i zarada onoga koji inihidamu!(Muslim, 3/1199)

Osim toga, navode i hadis koji je, zasigurno, u ii interesovanja obje skupine uenjaka i oijem razumjevanju ovisi izgradnja stava o ovom erijatskom pitanju. Naime, OdMuhajseh, radijallahu 'anhu, se prenosi da je on zamolio Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhiwe selleme, da mu dozvoli najamninu osobe koja ini hidamu, pa mu je to on osporio.Neprestano ga je pitao o tome i traio od njega dozvolu, sve dok nije rekao: Njom(zaradom) nahrani svoju stoku (pomou koje prenosi vodu)! (Malik u Muveta', 534)

U drugoj predaji: Njom nahrani svoju stoku i roba! (Ebu Davud, 3/707; Ibn Madeh,2/732) Oni koji dozvoljavaju naplaivanje usluge od injenja hidame, svoje miljenjedokazuju hadisom od Enesa i Ibn Abbasa, radijallahu 'anhum, da je Allahov poslanik,sallallahu 'alejhi we selleme, uinio hidamu, te da je platio uslugu onom ko mu je hidamuuinio. Kae Enes: Nikoga nije zakinuo u pogledu njegove nadnice! Kae Ibn Abbas:Da je to bilo zabranjeno, ne bi mu davao! (Buharija: u Fethu 4/380)

O svemu ovome je Imam afija rekao: Da je to zabranjeno, Allahov poslanik, sallallahu'alejhi we selleme, ne bi dozvolio Muhajsih da zarauje ono to je haram, niti da time hranisvoju stoku i roba, jer i za roba postoje propisi halala i harama, i ne bi Allahov poslanik,sallallahu 'alejhi we selleme, dao onome ko mu je uinio hidamu nadnicu, jer je on to daozato to je dozvoljeno da mu se dadne kao i da ovaj to za sebe uzme. Zatim je ovu zabranurazumjeo na nain da se njom eli kazati koliko je, u stvari, ponienje da se zarauje odinjenja hidame. (Ihtilafu El-Hadis li-afi'i, 279) To je, ina'allah, najprihvatljivijemiljenje, a Allah opet najbolje zna!

6


7/7

PITANJE: DA LI ENE TREBAJU RADIT HIDAMU?

ODGOVOR: Ummu Seleme, ena Allahovog Poslanika zatraila je od njega dozvolu dasebi uini hidamu, pa joj je dozvolio. Muslim, (2206), Ebu Davud, (4105), Ibn Made,(3545). Vidjeti komentar imama Kurtubija na ovu predaju u El-mufhimu, 5/596. U drugoj

verziji se navodi da je to bila Aia, radijallahu anhuma, Hakim, 4/209.-210. Hakim i Zehebisu ovaj hadis ocijenili vjerodostojnim.

--------------------------------

U tekstu koriten lanak o hidami iz asopis El-Asr.

OBRADA: EsSUNNE

7

Documents

Hidžama i njena korist