Prilozi za istraivanje hrvatske filozofske batine 39/2(78) (2013) 618621 618

Tomizam kao philosophia perennis u odabranim radovima Hijacinta Bokovia

Hijacint Bokovi, Suvremenost tomistike batine, priredio Daniel Miin, Hrvatska katolika batina 20. stoljea 19 (Zagreb: Glas Koncila, 2011), 272 pp.

Knjiga Suvremenost tomistike batine zbirka je osam markantnih radova Hi-jacinta Bokovia, jednog od znaajnijih hrvatskih filozofa prve polovice 20. stoljea, koji je unato ostvarenom djelu ipak, i to ne bez razloga, nazvan zabo-ravljeni hrvatski mislilac. Stoga je izbor Boidara Petraa, urednika biblioteke Hrvatska katolika batina 20. stoljea, da se devetnaesta knjiga niza posveti ba tom hrvatskom filozofu viestruko opravdan, kako s aspekta ispravljanja nezasluene zaboravljenosti, tako i s aspekta koristi od aktualiziranja njegove misli. Uvjereni smo da je odabir Danijela Miina za prireivaa pravi potez te da e to moje miljenje dijeliti svatko tko proita ovu knjigu.

Okosnicu knjige ine, kao to rekosmo, osam izabranih radova Hijacinta Bokovia kojima prethodi intelektualna biografija Hijacinta Bokovia, a slijedi ih njegova bibliografija podijeljena u tri dijela: prvi sainjava popis od devet njegovih knjiga, drugi je popis od sto trideset i devet njegovih lanaka, a trei donosi popis od dvadeset sedam lanaka koje su napisali hrvatski znanstvenici o Hijacintu Bokoviu. Uz navedene dodatke, proizale iz pera prireivaa, koji uokviruju izabrane Bokovieve radove prireiva Miin donio je na kraju knjige svoju napomenu u kojoj objanjava kriterije koji su ga vodili da izmeu sto etrdeset osam radova izabere ba ovih osam tekstova te da, kako sam kae, tako prui, koliko je mogue, realnu sliku o Hijacintu Bokoviu, kako bi ti tekstovi bili poput pisanog autoportreta.1

Prije nego to usmjerimo pozornost na svaki od osam izabranih radova Hijacinta Bokovia, usredotoimo se na njegov ivotopis, iz kojeg se mogu iitati dva bitna egzistencijalna elementa koji su utjecali, kao uostalom i kod veine redovnika intelektualaca, na njegovo filozofsko promiljanje. Prvi je ele-ment da je po nalogu pretpostavljenih mu u dominikanskom redu esto mijenjao boravite kako bi u raznim uilitima obavljao profesorsku slubu u skladu s potrebama Reda, a drugi je da je filozofskom argumentacijom odgovarao na ideologije suprotne kranskoj filozofiji, koje su nadahnjivala drutvena kretanja

1 Hijacint Bokovi, Suvremenost tomistike batine, p. 265.

Tomizam kao philosophia perennis u odabranim radovima Hijacinta Bokovia 619

njegova vremena. Upravo taj duh karakterizira znaajan dio Bokovieva znan-stvena rada u kojem pobija filozofske temelje triju totalitarizama XX. stoljea: faizma, nacizma i komunizma. Uz navedeno njegov ivotopis ukazuje i na poleminost kao znaajku njegova istinoljubiva karaktera, to je naroito dolo do izraaja u obimnim polemikama s transcendentalnim tomizmom Stjepana Zimmermanna i skotizmom Karla Balia.

Prvi odabrani rad naslovljen Dva velika srca esejski pripovijeda o pri-jateljstvu izmeu dva subrata dominikanca koje je, obojicu, Crkva proglasila svetima i nauiteljima Crkve: naime izmeu uitelja Alberta Velikog i uenika Tome Akvinskog. Similis simili gaudet stoga ne udi, kako se iz lanka iitava, to su se ta dva velika srca ispunjena istom strau za istinom i oplemenjena ivotnom proetou samom utjelovljenom Istinom Isusom Kristom zbliili prijateljstvom, niti udi to da je to prijateljstvo koje je nadah-njivalo odnos ovih dvaju genija, uenika i uitelja, bilo znanstveno plodno kao rijetko koje u povijesti.

Drugi odabrani rad naslovljen Nove struje u modernoj filozofiji, u svjetlu temeljnih filozofskih polazita, prikaz je struktura osnovnih modernih filozofskih pravaca koji su, kako autor objanjava, odmakom od skolastikog realizma naginjala dvjema krajnostima pozitivizmu i subjektivizmu a koji se izraavao kroz razliite forme idealizma. Obje su navedene krajnosti, prema Hijacintu Bokoviu, u svojim polazitima suprotne zdravom razumu. No kako autor primjeuje, upravo su se snagom zdravog razuma suvremena strujanja, u kojima prednjae Husserl i Bergson, s jedne strane odmakla od pretjeranog pozitivizma koji je previe priljubljivao zemlji, materijalnoj i prolaznoj, a s druge strane odmakla od svog vlastitog ja, uz koji se je bio [moderni filozof] previe priljubio pa nije imao smisla za realnost.2 Vraajui tako filozofska strujanja realizmu koji je, kao zdravorazumski stav, zlatna sredina izmeu idealizma, koji bi htio da se sve poistovjeti u misli, i pozitivizma, koji ne us-pijeva da doe do misli, taj isti realizam istovremeno priznaje pozitivizmu da se nae znanje mora temeljiti na iskustvu te usvaja i istinu idealizma da se do duha moe doi.

Trei odabrani rad naslovljen je Borba protiv komunizma. On u prvom dijelu filozofskom argumentacijom i bazirajui se na enciklici Divini Redemp-toris Pape Pija XI. prikazuje pogibeljnu opasnost od komunizma kako za gos-podarsko-socijalni poredak, jer potkopava solidne temelje obitelji i drava, tako i za svakog pojedinca, jer mu sputava slobodu i namee krivu sliku o ovjeku, svijetu i Bogu. U drugom pak dijelu autor upuuje na sredstva borbe protiv komunizma, koja se mogu saeti u tri rijei: autentino ivljenje kranstva,

2 Isto, p. 81.

Hrvoje Relja620

a ono, meu ostalim, ukljuuje, kako navodi, skromnost, nenavezanost na materijalno, solidarnost, bratsku ljubav, kransku intelektualnu formaciju...

etvrti odabrani rad, naslovljen Filozofski izvori faizma i nacionalnog socijalizma, obrauje kroz tri poglavlja filozofske elemente liberalistiko-racionalistikog poretka te nove elemente modernih strujanja koji s njime obraunavaju. U prvom poglavlju iznose se bitne oznake liberalistikog drutva koje svoje izvore, prema autoru, ima u modernoj filozofiji koja se od Descartesa pomalo i sve to vie odmie od realizma, a karakteriziraju ga subjektivizam, racionalizam i individualizam. U drugom poglavlju Bokovi poblie analizira filozofske izvore nacional-socijalizma i faizma, dvaju totalitaristikih pokreta karakteriziranih apsolutiziranjem drutva, a koji se, prema Bokoviu, javljaju kao ekstreman drutveni odgovor na suprotnu ekstremnu poziciju apsolutizira-nog individualizma i subjektivizma liberalistikog drutva. Prema autoru, filo-zofski je temelj tih dvaju kolektivistikih totalitarizama u Hegelovoj filozofiji, po kojoj se zadnja objektivacija ideje ostvaruje u dravi. Konano, u treem poglavlju Hijacint Bokovi optimistiki ukazuje na pozitivne elemente koji se mogu nazrijeti naputanjem ovih dvaju ekstremnih pozicija, u emu veliku ulogu dodijeljuje filozofskom realizmu.

Sljedea dva rada Ideja kranskog ivota i Misija krana u sada-njosti poblie manifestiraju Hijacinta Bokovia kao kranskog mislioca i pisca. U prvom od navedenih radova autor elaborira tvrdnju da temeljna znaajka kranskog ivota nije ni borba, ni moralni ivot, ni religiozni ivot, nego jedinstvo s Bogom koje se postie egzistencijalnim suoblienjem s Isusom Kristom, pravim Bogom i pravim ovjekom. U drugom navedenom radu autor obrazlae kako trajna kranska misija da se cjelovito ivi evanelje, postiui tako sve jae jedinstvo s Bogom po Isusu Kristu, u dananjem vremenu, karak-teriziranom zaguljivom atmosferom bezbotva i krajne indiferentnosti3 ne trpi mlakost, a zahtijeva herojstvo te zakljuuje da prisustvujemo vremenima slinim onih prvih krana, gdje treba biti muenikom a gdje e Bog dati snage svojim vjernicima da svladaju neprijatelje.4

Sedmi rad, naslovljen Sv. Stolica o sv. Tomi, najobimniji je rad ove knji-ge. Prenesen je iz Bogoslovske smotre 28 (1), gdje ga je Hijacint Bokovi prvi put objavio kao odgovor na dvogodinja pisanja o. fra Karla Balia u navedenom asopisu, a dio je viegodinje polemike izmeu ta dva vrsna hrvatska filozofa-teologa o ulozi koju skotizam i tomizam trebaju imati na crkvenim filozofskim uilitima. U lanku autor, bazirajui se na crkvenopravnoj argumentaciji i

3 Isto, p. 166.4 Isto, p. 167.

Tomizam kao philosophia perennis u odabranim radovima Hijacinta Bokovia 621

razlaui je do u detalje s velikom preciznou, objanjava da stoernu ulogu u pouavanju filozofije na crkvenim uilitima treba imati iskljuivo tomizam.

Posljednji odabrani rad naslovljen Budunost zapadne kulture primjer je Bokovieve refleksije o vremenu koje dolazi. U lanku autor ukazuje na mnoge slabosti i probleme koji tite i izjedaju zapadnu civilizaciju, ali ukazuje i na neprolaznu drutvenu snagu njezina korijena grke filozofije i rimskog prava na koji se navrnula spasonosna istina Isusa Krista te pun optimizma predvia da e iz tog korijena niknuti nove mladice i procvasti bujna kronja.

Zakljuno, knjiga Suvremenost tomistike batine odabranih lanaka Hi-jacinta Bokovia, to ju je priredio Daniel Miin, bit e nezaobilaznom literaturom svima koji e izuavati njegovu filozofsku misao, a bibliografija u njoj polazite svakog njihova daljnjeg istraivanja. Isto vrijedi i za sve ljubitelje povijesti hrvatske filozofije koji e, uz posredovanje osam znaajnih filozofskih radova Hijacinta Bokovia u ovoj knjizi, dobiti kako jasan uvid u njegovu filozofsku misao, tako i smjernice za bolje razumijevanje burnog hrvatskog filozofskog ivota tijekom prve polovice 20. stoljea. Ukratko, objavljivanje ove knjige uvelike je pridonijelo obogaenju hrvatske povijesti filozofije.

Hrvoje Relja