Historija Umjetnosti - Visoka Renesansa

8/18/2019 Historija Umjetnosti - Visoka Renesansa

1/74

HISTORIJA UMJETNOSTI III

VISOKA RENESANSA

Visoka renesansa (razvijena renesansa ili cinquecento) je kasna faza renesanse kojase odvija do 1495. do 1520. U Firenci !i"u i Veneciji. U ovo" su razdo#lju nastalaneka od najcjenjeniji$ dijela euro%ske u"jetnosti u svijetu.

Leonardo Bramante Michelangelo Rafael Giorgione i Tizian #ili su vrlo tra&eni u'taliji na %oetku 1. st. a dvojica od nji$ koji su &ivjeli i stvarali i nakon 1520.*ic$elan+elo i ,izian %osti+li su jo- za &ivota "eunarodnu slavu.

,a je slava dio svekolike %ro"jene statusa u"jetnika koja se %ostu%no de-avalatoko" 15. st. u"jetnici"a se odavalo %o-tovanje koje zaslu&uju kao intelektualci i

$u"anisti. /ji$ov je dru-tveni status #io ravan ono"e lanova veliki$ kraljevski$dvorova. /azivani su +enijalni" ili #o&anstveni". a taj kult slave djelo"ino suzaslu&ne "ecene vladari %a%e kne&evi koji su od ti$ "alo#rojni$ nadareni$ ia"#iciozni$ ljudi naruivali u"jetnika djela.

3vaki od ovi$ u"jetnika razvio je ose#ujan likovni stil koji je niknuo na ideja"a 15.st. a koji je za$valjujui nji$ovo" lino" stilu %oznavanju intelektualni$ trendovato+ do#a i nji$ovu trudu urodio takvi" u"jetniki" djeli"a za koje su suvre"enicis"atrali da su nad"a-ili i %rirodu i antike uzore. /ji$ova likovna djela i"ala suneka zajednika o#ilje&ja i"itiranje %rirode koje idealizira o#like ak i kad ko%ira%rirodu6 s$vaanje antiki$ o#lika i oslanjanje na nji$6 ravnote&u i jasnou

ko"%ozicije te osjeajnu sna+u.

DONATO BRAMANTE

7onato 8ra"ante (Fer"i+nano 1444. !i" 1514.) karijeru je za%oeo kas slikarfreski ali je svoj najvei u"jetniki do"et dose+a kao ar$itekt.

slikarstvu je uio od :iero della Francesca a o ar$itekturi od ;uciana Vranjaninaod koje+a je %reuzeo osjeaj za $ar"onine raz"jere istu for"u i jedinstvenostar$itektonsko+a o#likovanja.

/a nje+a su uticali Fili%%o 8runellesc$i ;eon 8attista


2/74

3a >> +odine seli se u *ilano kako #i se #avio slikarstvo" i ar$itekturo" najvi-eradei kao ar$itekt za ;udovica 3forzea.

?ao ve iz+raeni u"jetnik koji je vje-to #aratao sa %ers%ektivo" naueno" od:iera della Francesce %oznavao "no+i$ ele"enata klasine ar$itekture i vitruvijsko+konce%ta te al#ertijanski klasicistiki "odel izvr-i je veliki utjecaj na lo"#ardijskukulturu zajedno s ;eonardo" da Vincije" koji je #oravio u *ilanu od 14@2.

/je+ovo najznaajnije djelo u *ilanu je kor crkve 3anta *aria delle Arazie.

/akon -to je 1499. Francuska osvojila *ilano 8ra"ante odlazi u !i" +dje stu%a usluu %a%e


3/74

/asljednik


4/74

8ra"anteov izvorni nacrt %oznat je iztlocrta i "edalje izdate u slavu %oetka+radnje koji %rikazuje vanjski iz+led u+lavni" crta"a. ni otkrivaju8ra"anteov inovativni %ristu% to"

%rojektu koji je velianstven i %oraz"jeri"a i %o osnovnoj za"isli.8ra"ante od#acuje 1000C+odi-njiza%adnu tradiciju da je crkva du+uljastadvorana +dje vjernici +ledaju %re"aistoku u s"jeru +lavno+ oltara +dje seita "isa u svoj te&nji %re"a %ravilnosti

i $ar"oniji koji su jedini "o+li #iti dostojni to+ sveto+ "jesta %rojektira +ole"uokru+lu ku%olu slinu onoj na :anteonu iznad kri&i-ta #avasto nadsvoeni$krakova +rko+ kri&a. ko sredi-nje ku%ole #ile su %lanirane 4 "anje svaka iznadka%ele koja nalikuje na +lavni %rostor te visoki tornjevi na u+lovi"a. ?ao -to je. /o. i u 1. st. nacrt e %retr%jeti daljeiz"jene 10. na za$tjev %a%e :avla 'V. Earlo *oderno do+rauje uzdu&nu lau (zadva traveja) i ini je crkvo" u o#liku latinsko+ kri&a te izvodi #aroknu fasadu i tako

"odiGcira cijeli odnos ku%ole i %roelja.'ako niti jedno svoje djelo 8ra"ante nije izveo u cijelosti a "no+a su i %oru-ena ili%re+raena on je izvr-io %resudan uticaj na +raevinarski stil visoke renesanse.

4


5/74

LEONARDO DA VINCI

;eonardo da Vinci (Vinci 1452.C


6/74

dodaci"a us%ijeva nad"a-iti ono -to je nauio u radionici i od sa"o+ uitelja. n jenai"e na ovoj slici uradio jedno+ anela odjeveno+ u $aljinu a %re"a kazivanji"aAior+io Vazaria Verrocc$io je #io toliko za%anjen "ajstorstvo" "lado+ ;eonarda da

je z#o+ to+a zauvijek ostavio etkicu.

Bogorodica s narom ili Bogorodica Drajfus, ulje na dasci oko 149. /acionalna+aleriju u"jetnosti Jas$in+ton

Bogorodica s narom ili Bogorodica Drajfs %ri%isivana jeVerrocc$iju i ;orenzu di Ereda ali z#o+ tijesne stilske#liskosti s nje+ovi" dru+i" djeli"a iz ti$ +odina koja seodlikuje +otovo %rozirno" Gnoo" tena i tanano" i

od"jereno" uzaja"no" lju#avlju 8o+orodice i "alo+?rista -to su ele"enti koji se jasno uoavaju na ne-tokasnije naslikanoj 8o+orodici sa karanGlo" (*unc$en) ovaslika #ez su"nje %ri%ada o%usu djela ;eonarda da Vincija.7vije G+ure u %rvo" %lanu iz#ijaju iz t"ine neke odajeza$vaene tanano" svjetlo-u koja %adajui odoz+ootkriva nji$ovu $ro"atsku Gnou. 8o+orodica koja stoji iza%ostolja nje&no %ridr&ava dijete iji je korak ukr-ten i jo-

nedovoljno si+uran uvajui +a od ledeno+ "er"era svoji" %lavi" o+rtae". 7ijete je %ers%ektivno %o"jereno una%rijed i %rikazano s %o+ledo" u%adljivo %okrenuti"

navi-e dok je kroz %rozore sa strana vidljiv %ejza& stilistiki jo- uvijek nedovoljnonedeGnisan.

Blagovijesti ulje na dasci 142. 145. Aalerija UIzi Firenca

va slika koja %otie iz crkve 3an 8artolo"eo s"atrana je za djelo 7o"enicaAirlandaje sve dok je %rouavanja koja su uslijedila nakon -to je 1@. :re"je-tenau Aaleriju UIzi nisu %ovezala s ;eonardovo" "ladalako" fazo". i+ledna jeveza sa uitelje Verrocc$ije" i nje+ovo" -kolo" naroito vidljiva Gnoi %okreta ina#ori"a na odjei te stoliu koji je slian naroito %o lavlji" -a%a"a i #iljni"dekoracija"a nad+ro#no" s%o"eniku Aiovanni i :iero *edici u staroj sakristiji

3veto+ ;orenca u Firenci koje je Verrocc$ijevo djelo. ?rila ar$anela naslikana su naosnovu u&ivo %rouavani$ krila. 7jevica koja sjedi is%red ti%ine Grentinske vile iz15.st. delikatno %ovlai lijevu ruku kao znak da je %ri"ila #o&ansku %oruku dokdru+o" ruko" lista stranice neke svete knji+e. *euti" u odnosu na djela zrelo+;eonarda ovaj rad je te$niki i ko"%ozicijski nevje-t no nje+ovi as%ekti navje-ujuono -to slijedi. ?o"%oziciji nedostaje dina"inosti i dra"atinosti. 7ok suar$itekturalne %ojedinosti i %ers%ektiva %o"no nacrtaniini se kao da nisu unikakvo" %rostorno" ili "etaGziko" odnosu s likovi"a anela i 7jevice *arije.


7/74

8oje uo%e nisu usklaene icijela slika odi-ene%rirodno-u. 3ve teoso#ine ukazuju da je rije odjelu "lado+ i neiskusno+

slikara. /o %rikazi %rirode u%ozadini i cvjetni vrtlo+ u%rvo" %lanu svjedoe ve o;eonardovoj "oi za%a&anjai lju#avi %re"a %rirodi.

;eonardo se nije o%redijelio sa"o za u"jetnost %rivuen nauko" %oeo je%rouavati rad +eo+rafa :aola dal :oca ,oscanelia %rivuen anato"ijo" %risustvujeseciranju le-eva u #olnikoj "rtvanici radi i eks%eri"ente iz Gzike i "e$anike.14@0. ;eonardo se %ri#li&ava ;orencu Velianstveno" koji "u %oinje tra&iti savjetevojne i in&enjerske vrste. :oinje odlaziti i u vrt nas%ra" Erkve sv. *arka svojevrsni"uzej na otvoreno" sa antiki" skul%tura"a reljeG"a sarkofazi"a iji je kustos#io 8ertoldo di Aiovanni i +dje su "ladi u"jetnici "o+li da %rouavaju antiku.

elju da se %onovo %osveti slikarstvu %onovo do#ija 14@. kada %oinje raditi naslika"a 8o+orodica 8enoa i 3veti Deroli" %okajnik i :oklonjenje "udraca.

Sveti Jerolim Pokajnik ulje na dasci oko14@. Vatikanska%inoteka Vatikan

!adi se o nedovr-enoj slici na kojoj je %rikazan sveti Deroli"%okajnik s %ru&eno" desno" ruko" kojo" is%ituje %rostorlijevo" ruko" u #lizini srca i "editativni" %o+ledo" u%ereni"navi-e. U liku "r-avo+ starca %retvoreno u kost i ko&u ;eonardo

je %okazao -iroko %oznavanje ljudske anato"ije kao i si+urnovladanje s"je-tanje" G+ura u trodi"enzionalni %rostor kao da jerije o kakvoj skul%turi.

Poklonjenje mudraca ulje na dasci 14@1. C 14@2. Aaleriju UIzi Firenca

vu oltarnu sliku naruili su redovnici sa"ostan 3an 7onato iz 3co%erta u #liziniFirence ;eonardo nikada nije dovr-io (izuzev-i te"elj i %odslik)z#o+ odlaska u*ilano. ?ao u"jetniko ostvarenje iz %rve Grentinske faze ;eonarda da Vincija slikasvjedoi o u"jetnikovo" inventivno" %ristu%u o#likovanju. a +raevine u %ozadinirazvija %reciznu %ers%ektivu i +eo"etrijski red koji %odsjea na *asaccia.;eonardova slikarska te$nika %ojaavanja ta"no+ da #i se nano-enje" tona %reko


8/74

tona na vidjelo iznijele osvijetljene zone i da #i #ilastvorena vea %rostorna du#ina %ose#no je uoljivana ovo" nedovr-eno" djelu.3redi-te slike rezervirano je za 8o+orodicu s "ali"?risto" oko koje se nalazi veliki #roj G+ura. Eentralne

svijetle G+ure o#razuju trou+ao odnosno %ira"idu u%ozadini su naslikane ru-evine neke +raevinedrvee konje i ljudske G+ure koje i"aju raznovrsne%okrete i izraze te su o#avijene sjenka"a i%olusjena"a koje i$ uta%aju u %rostor. ,o je;eonardov sfu"ato koji u %rvi %lan istie svijetloC

ta"no ali #ez o-tri$ +ranica.3fu"ato su "eki i Gni skoro Kuidni %relazi svijetloCta"no+ koji uranjaju G+uru u%rostor stvarajui nji$ovo novo jedinstvo.'ako je ;eonardo naslikao sa"o %oetne slojeve slike o#lici na slici realizuju se"ekano i %ostu%no ne odvajajui se nikada u %ot%unosti od su"rane at"osfere.n ne raz"i-lja u okviru o#risni$ linija ne+o trodi"enzionalni$ tijela koja seostvaruju razliiti" ste%eni"a osvijetljenosti. ,a "etoda o#likovanja naziva sec$iaroscuro (tal. svjetloCta"no) %olazei od nano-enja srednje+ tona na dasci;eonardo svoje likove izvodi %o"ou ta"ni$ sjena i svijetli$ "jesta. U"jesto dastoje jedan %okraj dru+o+ u %razno" %rostoru ti o#lici tvore novo likovno jedinstvokoje se %osti&e u"ek-avanje" o#risa u at"osfersko" okru&enju.?raje" 1500Cti$ +odina kada je slika je do-la u %osjed Grentinske %orodice *edicidodato je nekoliko slojeva laka kako #i djelo do#ilo $o"o+en jedno#ojni iz+led.

,renutno u sklo%u restauracija ovo+ djela koja je %oela %rije 4 +odine uklanjaju seslojevi oksidirano+ laka kao i tra+ovi raniji$ %oku-aja o#nove djela i"e su otkriveni

ranije %rekriveni skriveni detalji izrazi lica i tra+ovi svjetla i sjenke.

14@2. tada >0. +odi-nji ;eonardo odlazi u *ilano +dje ostaje sve do 1499. :eriod%roveden u *ilanu naj%lodniji je u nje+ovo" stvarala-tvu. n ulazi u sluu kod;udovica 3forze "ilansko+ vojvode i %rete&no se #avi in&injerstvo" i ratni"na%rava"a. 14@>. %ri"a %rvu "ilansku slikarsku %orudinu od 8ratstva *arijino+zaea. !ije je o %oli%ti$ za ka%elu Erkve 3an Francesco Arande u *ilanu na kojojradi zajedno sa #rao" 7e :redis.

Bogorodica u pećii 14@>. 14@. ulje na dasci %eneseno na %latno *uzej;ouvre :aris

@


9/74

!adi se o sredi-njoj %loi %oli%ti$a oltara u crkvi 3anFrancesko Arande u *ilanu koju je od ;eonarda naruilo"ilansko #radstvo 8ez+re-no+ zaea 14@>.;eonardo je ins%iraciju za ovo djelo %rona-ao u le+endi osusretu 3veto+ 'vana i "alo+ ?rista u %ustinji -to je #ila

uo#iajena te"a u Grentinskoj likovnoj tradiciji. U ka"enito"%ejza&u s vla&no" at"osfero" #o+ato" cvijee" i drvee"izvedeno+ s "inuciozni" #otaniki" detalji"a ;eonardo je#o+orodicu naslikao u sredini ko"%ozicije s desno" ruko"%ru&eno" da za-titi "alo+ 'vana koji se "oli dok aneo#la+o %ridr&ava "alo+ ?rista koji #la+osilja. ve se 4 G+ure%ro"aljaju iz sjenki iz "rane i stjenovite osvijetljenedifuzni" svjetlo" koja stvara sfu"ato efekat i o#avija i$ u%risutnu at"osferu.

va slika i%ak nije nai-la na %ot%uno odo#ravanje naruitelja tako da nije ni%ostavljena na oltar ta injenica %ostakla je ;uja H'' da ku%i sliku %oetko" 1.st. a%otakla je i ;eonarda na naslika novu verziju koja se danas nalazi u /acionalnoj+aleriji u ;ondonu a koja se si+urno nalazila u crkvi 3an Francesko u trenutku njeno+ru-enja.

Portret muzičara, ulje na dasci oko 14@5. :inakoteka


10/74

Eecilia je naslikana u %oluokretu dok "azi %ito"o+$er"elina ije je #ijelo kruno izvedeno s krajnjedeskri%tivno" "inuciozno-u. va &ivotinja se u u"jetnosti%ojavljuje kao si"#ol istoe i nevinosti novoroeneta.U%ravo zato %ovjesniari u"jetnosti s"atraju da je u vrije"e

slikanja %ortreta nosila ;udovicovo dijete. ,akoer %ortreti"a i odreeno erotsko znaenje jer Eecilia nje&no "azi vrat$er"elina -to daje dozu senzualnosti %ortretu. /adaljeEecilia oko vrata nosi sku%ocjenu crnu o+rlicu -to je su%tilnou%uivanje na ;udovica kao njezino+ lju#avnika. /ai"e;udovicov nadi"ak je #io 'l *oro ili *ur (N,a"niO) z#o+nje+ova ta"no+ tena.

/a ovo" %ortretu ;eonardo je usavr-io "etodu sjenenja %oznatu kao sfu"ato akoja se "o&e vidjeti na Eecilijini" +rudi"a i vratu. ,akoer koristio je #ijelu toku nazjenica"a kako #i ukazao na reKeksiju svjetlosti koja dolazi od otvoreno+ %rozora ilisvijee -to je oi"a davalo svojevrsnu svjetlucavu &ivost.

La Be$$a %erroi&re 1490. C 1495 ulje na dasci *uzej ;ouvre :ariz

?o je &ena na ;eonardovoj slici danas se sa si+urno-u nezna. #o+ ko"%ozicije i $ro"atski$ rje-enja s"atra sedjelo" veo"a #lisko" Portret mzi!ara i Dami shermelinom.*lada je &ena osvijetljena odoz+o data je s izra&eni"efekti"a c$iaroscuro koji tvore o%i%ljivu %lastinost. 8la+oizvijeno tijelo uz #la+o izvijanje +lave sa"o %rovidnoizra&ava naznaku %okreta. U%ravo taj je %rikriveni dina"iza"sa vanredno" eGkasno-u na+la-en na+li" okretanje" oijunjen $itri %o+led u$vaen s%olja-nji" +esto" koji se "o&enaslutiti izvan %latna "alice udesno od %os"atraa%renosi na itav %rizor jednu neoekivanu %si$olo-ku du#inu. ;eonardo je tu"aiooi kao izuzetan intros%ektivni instru"ent kao %ravi %rozor du-e.

Posljednja večera ulje na zidu 1494. C 149@. tr%ezarija "anastira 3anta *ariadella Aracia;eonardo je te"u %osljednje veere veo"a %risutne u Grentinskoj likovnoj tradiciji15. st. %rikazao na sasvi" ori+inalan nain dra"atini je do+aaj nai"e u$vaen u

%resudno" trenutku kad ?rist sao%-tava aista va" ka&e" jedan od vas izdae"e.;eonardov "ilanski "ecena ;udovico 3forza ovu je zidnu sliku naruio za tr%ezarijudo"inikansko+ sa"ostana 3anta *aria dele Arazia u ije" se sklo%u nalazi i ka%elavojvodske %orodice. tuda se iznad slike %ojavljuje 3forzin +r#. ;eonardo je na ovojslici radio > +odine. ?ad je zavr-ena slika je isto+ "o"enta %ostala %oznata ko%iralisu je "no+i u"jetnici (n%r. !u#ens).

10


11/74

;eonardo ne radi te$niku freske ne+o iz"i-lja te$niku "je-avine te"%ere i ulja kojunanosi %reko dva sloja "altera. ,aj %ostu%ak svakako je %rodu&io vrije"e izradedjela -to je ;eonardu o"o+uilo da vee i skladnije $ro"atsko jedinstvo te da%osti+ne svjetlosne efekte o utisak %rozirnosti. *euti" ova je te$nika dra"atinone%rikladna naroito u vla&no" %rostoru kakav je tr%ezarija "anastira 3anta *arija

dele Arazia. Ve 151.


12/74

se -iri od B3vjetla svijetaB izvan slike. ;eonardova :osljednja veera je s"je-tena narazinu +ledateljeva oi-ta i iluzionistiki is%unjava zid tako da na" se ini kako se%rostor otvara iza %ostojee+ %rostora.

/akon -to su Francuzi osvojili *ilano 7a Vinci odlazi u *ontovu %oto" u Veneciju%osjeuje !i" i ,ivoli da #i se na kraju skrasio %onovi u Firenci.

'iocoda(Moa Li"a 150>. 1514. ulje na dasci *uzej ;ouvre :ariz

vo djelo za%oeto u Firenci %rati u"jetnika nanje+ovi" lutanji"a sve do dolaska u Francusku. /ikadanije is%oruena naruitelju i svakako je #ila veo"a dra+a7a Vinciju "ada se sa si+urno-u ne zna ko je za%ravonaslikana da"a %re"a Vazariju radi se o %ortretu ;isedel Aiocondo &ene Grentinsko+ tr+ovca Francesca delAioconda. /eki istra&ivai idu tako daleko da tvrde kakonije uo%e %ostojao "odel ve da je ;eonardo naslikaoidealnu &enu. /eki ak i %ri"jeuju da *ona ;isa sliisvo" tvorcu da je sa" se#e naslikao no %unovjerojatnije u to" %o+ledu je teorija da je ;eonardo%ortretirao svoju "ajku./o nesu"njivo radi se o vjerovatno najuvenijoj slici na

svijetu i a%solutno re"ek djelo %o svojoj izvanerdnoj ineod+onetnoj %si$olo-koj intros%ekciji %o savr-enoj

slikarskoj izradi (ne"a nikakvo+ tra+a %otezi"a etkice) %o kadriranju i ostvarenojat"osferi %o jedinstveno" %ejza&u izvedeno" s %edantno" "inuciozno-u.7a"a do"inira s neko+ #alkona nad udaljeni" %ejza&o" sa koje+ se iz #la+o+%olu%roGla %olako okree %re"a %os"atrau. /jene +rudi vrat lice i ruke suo#asjane svjetlo-u isto+ intenziteta. *ona ;isa sjedi us%ravljena sa %olo&eni"ruka"a i otuda rezervisana %re"a %os"atrau. /jen %o+led ostavlja iluziju nije"eko"unikacije.;eonardo je ovdje %ri$vatio sjevernoeuro%ski nain slikanja u >P4 %roGla a "odel

%rikazuje u visini iznad koljena i"e su u sliku ukljuene i ruke a cijela ko"%ozicijatvori sta#ilnu %ira"idu. :re%lavljenost svjetlo-u usredotouje %ozornost na crte lica.#lici su +raeni u tako tanki" slojevi"a #oje da se ini kao da slika iznutra sjaji#la+i" svjetlo unato %rljavo" laku koji ju je zata"nio.?ao i u "no+i" svoji" dru+i" djeli"a ;eonardo je i na ovo" %ortretu %ri"ijeniote$niku sfu"ato kako u %ozadini tako i u detalji"a lica. ;eonardo je za slikanje rukui lica koristio #oje razliito+ $e"ijsko+ sastava. 8oja ruku se vre"eno" #oljeodr&ala dok su #oje lica iz+u#ile kolorit. /a %rvi %o+led *ona ;iza ne"a o#rve.

12


13/74

3"atralo se da #i to "o+ao #iti dio ideala lje%ote renesansne &ene. C+odi-nje+ *ic$elan+ela odveo je u vrlo%lodnu u"jetniku radionicu #rae A$irlandaio 7o"enika i 7avida +dje je %re"anji$ovo" do+ovoru *ic$elan+elo tre#ao ostati tri +odine. U to vrije"e *ic$elan+elosavladava te$niku fresko slikanja radei u ka%eli ,orna#uoni u crkvi 3anta *aria/ovela koju su ovi fjorentinski u"jetnici oslikavali ti$ +odina. /ajranije sauvano8uonarrotijevo djelo je 8o+orodica iz *anc$estera iz /acionalne +alerije u ;ondonu

1>


14/74

koja se "o&e datirati ne+dje iz"eu 1495. i 149. *ladi u"jetnik naroito je #iozainteresovan za rado" veliki$ "ajstora Grentinske tradicije Aiotta i *asacca ijeradove je %a&ljivo %os"atrao i izraivao crte&e %o stvarno" "odelu koje svjedoe onje+ovoj sklonosti ka "onu"entalnoj i $erojskoj di"enziji.

/e zna se %ouzdano da li je "ladi *ic$elan+elo zavr-io svoje tro+odi-nje-e+rtovanje kada je s %rijatelje" Francesco" Aranaccije" takoer -e+rt u radioniciAirlandajovi$ %oeo zalaziti u vrt koji se nalazio %okraj crkve 3an *arka a koji je #iou %osjedu uveno+ ;orenca Velianstveno+ i u kojoj se nalazila veina od vrlo #o+atez#irke statua koje je %osjedovala %orodica *edici +dje je stu%io u ki%arsku -kolu koju

je vodio 8artolo di Aiovanni 7onatellov uenik i %o"onik. ,u je os"i -to je otkriovajarsku u"jetnost nai-ao na velikodu-nu %odr-ku ;orenca Velianstveno+ ali iuzavrelu kulturnu kli"u koja je vladala na nje+ovo" dvoru i u ovo" vrtu a koja ei"ati veliki uticaj na nje+a.

U vrtu 3an *arco *ic$elan+elo izrauje #rojne ko%ije antiki$ ki%ova "eu koji"a

je i "ra"orna +lava fauna kojoj je tra+ iz+u#ljen ali je ostala kao jedna odnajslavniji$ dijela u literaturi koja +ovori o *ic$elan+elu #udui da je u%ravo taskul%tura izazvala divljenje ;orenca Velianstveno+ %re"a "lado" u"jetniku nakone+a *edicijevi *ic$elan+elo %ozivaju da &ivi u dvoru na Via ;ar+a +dje e ostatisve do s"rti ;orenca Velianstveno+ 1492. U to vrije"e jo- uvijek tinejd&er "ladiu"jetnik izrauje dva reljefa koja se danas uvaju u kui 8uonarrotijevi$ u FirenciBogorodica na ste"eništ i Bor#a kentara na koji"a je osjetan sna&an uticaj7onatellovi$ dijela s jedne i klasino+ vajarstva s dru+e strane. /a ovi" se djeli"auoava jaina nje+ova talenta i sna+a izraza koja iz#ija iz likova.

Bogorodica na stepenitu oko 1492. "ra"or ?ua 8uonarroti Firenca

vo je *ic$elan+elovo najranije djelo. sjetan je sna&anuticaj 7onatella naroito u odva&noj u%otre#i %litko+reljefa (sc$iacciato)./a *ic$elan+elovoj %loi ste%eni-te sa na+la-eni"ste%enica"a i str"i" ruko$vato" otvara %ut %ers%ektividu& koje se %ru&aju u #urno" %ers%ektivno" skraenjuG+ure nekoliko na+i$ djeaka. :aru "ali$ a"ora koji seine o#uzeti" razi+rano" #or#o" na vr$u ste%eni-ta%ridru&uje se trei djeak koji na+injui se %rekoruko$vata %ridr&ava kraj tkanine uz %o"o etvrte G+urekoja se jedva nazire iz %ozadine iza 8o+orodiini$ lea.

,e-ko je utvrditi tano znaenje ove scene koja slu&i kao%ozadina centralnoj +ru%i sainjenoj od 8o+orodice%rikazane -to je takoer %ozivanje na 7onatella iz %roGla

i "alo+ ?rista i"%ozantne "uskulature.

14


15/74

Us%rkos "ladosti (*ic$elan+elo je u vrije"e kada je radio na ovoj skul%turi i"ao jedva 19. +odina) utiskuje na reljef lini %eat svoje u"jetnosti vidljiv na %ri"jeri"au%otre#e kontra%osta izra&enoj "onu"entalnosti G+ura i razliitoj o#radi %ovr-ina.

Bor!a kentaura oko 1492. "ra"or ?ua 8uonarroti Firenca

7u#oki reljef s te"o" 8or#e kentaura*ic$elan+elo za%oinje u vrije"e #oravka uVia ;ar+i %rije s"rti ;orenca Velianstveno+.Uokviren ne%ravilni" frizo" velika +ru%aljudi "eu koji"a se "o&e uoiti i nekoliko&ena %rikazana je u stra-noj #or#i s%oluljudski" %olu&ivotinjski" G+ura"a.3%irale nasilja i %okreta koje izviru iz ovo+suko#a +otovo da one"o+uavajurazaznavanje ljudski$ #ia od divlji$ stvorova

%o#jednika od %ora&eni$. Fi+ure se"euso#no "ije-aju %onekad odlunoiz#ijajui iz %ozadine %onekad jedva seizdi&ui iz "ra"orno+ #loka u izvanredno"

%ri"jeru izrazito rano razvijeno+ u"ijea s koji" u"jetnik ostvaruje iznenaujue%rostorne efekte slu&ei se "o+unosti"a koje %ru&a "ra"or.*ic$elan+elo je i%ak vi-e ne+o za sa"u te"u 8or#e kentaura i ;a%idazainteresovan za istra&ivanje ljudski$ aktova u razliiti" %oza"a i situacija"a"i-ine na%etosti o&ivljavajui o#i"an katalo+ ti%ova koji" e se u svoji" kasniji"djeli"a vraati doraujui ovaj du#oki reljef ili na%rosto %onavljajui neka rje-enjau djeli"a iz zrelo+ do#a ne sa"o u skul%turi od 7avid do statua na "edicijevi"+ro#nica"a ne+o i u slikarstvu naroito na 3tra-no" sudu.'%ak ovo" je djelu kao i "no+i dru+i" koje je radio %oslije #ilo sueno da ostanenedovr-eno.

*ic$elan+elo se vraa u roditeljski do" ali veza s *edicijevi" i%ak nije u %ot%unostiza"rla on ostaje u kontaktu s :iero" de *edicije" koji nakon -to je %ro+la-enlano" u%rave crkve 3anto 3%irito an+a&ira *ic$elan+ela da za %riora izradiRas"e$e jedino nje+ovo djelo od drveta koje je do danas sauvano i izlo&en je nasvo" ori+inalno" "jestu te "u o"o+uava da %rouava anato"iju na le-evi"a iz#olnice unutar "anastirsko+ ko"%leksa.

"aspe#e oko 149>. #ojeno drvo Erkva 3anto 3%irito Firenca

:o"alo iznenaujue za sve %oznavatelje nje+ovo+ rada na dru+aiji od nje+aneoekivani nain *ic$elan+elo je izveo te"u ras%ea za crkvu 3anto 3%iritoo#raujui te"u s"rti i ljudske dra"e s izuzetno" #la+o-u ak kr$ko-u. Udaljenood i"%ozantne anato"ije koja e kasnije is%unjavati freske u 3ikstinskoj ka%eli sitno?ristovo tijelo djeluje vrlo nje&no dostojanstveno ali neza-tieno %red %atnjo" i

15


16/74

"ueni-tvo". *o&da %od uticaji"a 3avonarolov uenjakoji je ti$ +odina stavljao na+lasak na ranjivost 8o&je+3ina u krajnji" trenuci"a stradanja *ic$elan+elo seodluuje za nje&an i delikatan "odel koji i%ak ne sakrivasna&nu unutarnju na%etost uoljivu i %o znaajno"

izvijanju tijela i %o jasno" za"a$u navi-e koji %ro&i"aiz"uenu ?ristov anato"iju.U%ravo ta izvijenost i za"a$ navi-e odlika je koja sekasnije nalazi i kod "no+i$ dru+i" *ic$elan+elovi$re"ekCdjela a koja ej dodatno %otvrdila nje+ovo "no+o%uta raz"atrano autorstvo u sluaju ove drvene

skul%ture jedine sauvane od ovo+ "aterijala.

1494. "ladi u"jetnik #je&i iz Firence nakon %ro%asti *edicijevi$ i dolaska na vlastdo"inikanca Airola"e 3avonarola. :rvo odredi-te "u je Venecija koju #rzo na%u-tai odlazi u 8olonju +dje "u je za-titu i %odr-ku %ru&io Aiovanni Francesco


17/74

kontra%ostu lukavo koristi oi+ledno 8a$usovo %ijanstvo da#i okusio +rozdove koji vise iz nje+ove lijeve -ake.'z"eu dvije G+ure stvara se slo&en %rostorni odnos kojojovoj vajarskoj +ru%i daje vrlo inovativno izra&enutrodi"enzionalnost. ?ru&no kretanje satira istie ono -to je

is%red #o+a koji "ada teturavo us%ijeva odr&ati nesi+urnuravnote&u./a 8a$usu je osjetan utjecaj antike skul%ture koju je*ic$elan+elo u%oznao naj%rije u Firenci za vrije"e #oravka uVia ;ar+a i vrtu 3v. *arka a %oto" u !i"u %odjednako na%olju ikono+raGje kao i sa stilistike take +ledi-ta n%r. ulatentnoj senzualnosti 8a$usa koja %odsjea na $elenistike

"odele.

Piet% 149. C 1499. "ra"or 14c" 8azilika sv. :etra Vatikan

149. *ic$elan+elo odlazi u Earraru kako #i linooda#rao "ra"orni #lok za skul%turu koju je odnje+a naruio kardinal Dean de Villiers de laAroslaMea izaslanik francusko+ kralja E$arlesaV'' na %a%sko" dvoru za svoj nad+ro#nis%o"enik koji se tre#ao nalaziti u crkvi svete:etronile. ,e"a deGnisana u+ovoro" "ra"orna:ietQ odnosno odjevena 8o+orodica s na+i""rtvi" ?risto" na ruka"a rijetka je u 'taliji a

jo- rjea u skul%turi ali je #ila izuzetno %o%ularnas dru+e strane


18/74

'zuzetno eks%resivan je i %okret lijeve -ake koja se otvara %ozivajui %os"atraa dase za"isli nad dra"o" koja je %red nji" %rikazana.'zuzetan as%ekt :ietQe je i %ot%is autora na traci kojo" je o%erva&ena 8o+orodiina$aljina jedini koji je *ic$elan+elo ikada utisnuo na neko svoje djelo.?ad je izradio :ietu *ic$elan+elu je #ilo 24C25 +odina a svoji" je rado" ve stekao

o+ro"nu slavu i %o "i-ljenju svi$ ne sa"o da je nad"a-io sve svoje suvre"enike ione %rije se#e e+o je %okazao da se "o&e nositi i s oni" iz antike.

1501. *ic$elan+elo iako jo- uvijek "lad ve vrlo slavan u"jetnik vraa se uFirencu +dje "u konzul Ee$a vunara i lanovi u%rave Grentinske katedrale tra&e da%retvori inovski "ra"orni #lok na ko"e su %ret$odno rad za%oela dva vajara akoji su o#ojica na%ustili z#o+ lo-e+ kvaliteta ko"ada u statuu 7avida za kontraforeGrentinske katedrale. 8uonarroti e se 7avido" #aviti sve do 1504. -to +a i%ak nije%rijeilo da %ri$vati i dru+e %oslove no veina nji$ je ostala nedovr-ena kada je1505. "lado+ u"jetnika %ozvao u !i" %a%a Dulije ''.

David 1501. C 1504. "ra"or 4>4 c" Aalerija


19/74

ne%osredno %red suko#. *i-ii tijela sna&ni ali o%u-teni otkrivaju na" izuzetnutjelesnu sna+u izraz na"r-teni$ o#rva i %rodorni %o+led razotkrivaju stanje jake"entalne koncentracije jedna -aka %rikazana realistiki (*ic$elan+elo je seciraole-eve da #i #olje %roniknuo u funkcionisanje "i-ino+ siste"a i realistino%redstavio ljudsko tijelo) sa &ila"a dr&i %raku iz koje e 7avid #aciti ka"en koji

u#ija diva Aolijata. 7avid odaje utisak %ri%ravnosti kao da e svaki as da is%ru&iruku i nani-ani. Fizika "o dakle ali i intelektualna to je slika koju na" %renosi7avid juer kao i danas vr$unski si"#ol $eroja i ikone ljudske lje%ote i savr-enstva.?ad je 1504. avr-en %ovjerenstvo sastavljeno od vodei$ +raana i u"jetnika("eu koji"a su #ili 8oticelli ;eonardo da Vinci...) odluili su +a %ostaviti is%red:alazzo della 3i+noria sjedi-te Grentinske vlade. 8okove ki%a o#avili su %ozlaeni"#ronani" listovi"a a 7avidovu +lavu %ozlaeni" #ronani" vijenci"a. Firenca je uto" ki%u vidjela si"#ol svoji$ re%u#likanski$ vrlina.

7avid je na :alazzo della 3i+noria +otovo 4 stoljea tr%ei onei-enja i vla+u svedo 1@>. ?ada je %re"je-ten u Aaleriju


20/74

%ozadine za$valjujui %reGnjenoj +radaciji reljefa vidljivoj u %relasku jedvanaznaeni$ crta s. 'vana do +otovo trodi"enzionalno+ volu"ena 8o+orodiine +lave.

Tonda Tadei 1504. C 150. "ra"or ?raljevska akade"ija u"jetnosti ;ondon

,onda ,adei nastaje s cilje" da kao vjerska slika #udeokaena na zidove jedne #o+ate Grentinske %alate.Alavi likovi su 8o+orodica "ali ?rist i "ali sv. 'van.!adi se o vrlo dina"inoj ko"%oziciji u kojoj*ic$elan+elo %rikazuje izrazito svakodnevnuat"osferu u%la-en %tiico" koju "u sveti 'vanneoekivano %ru&a "ali ?rist #je&i u "ajin za+rljajdok ona #la&eno %os"atra i+ru djeaka. vdje i"adovoljno ele"enata koji nasluuju ?ristovu zlu sud#inu u ovo" sluaju to je %tiica koja se "o&e%oistovjetiti sa e-lju+aro" si"#olo" stradanja./a ovoj je tondi uoljiv jaku uticaj ;eonarda da Vincija i

njegovih crteža )vete 'ne( Bogorodice i malog Krista koji" se *ic$elan+elo %o%ovratku iz !i"a 1501. divio %ose#no u +raenju scene oko %tiice na koju sekoncentri-e reakcija sva tri lika. ;eonardov uticaj je naroito jak u liku ?rista ije

tijelo +otovo u %ot%unosti %rekrivaju donju %olovinu tonde #acajui se okretno i $itro%reko 8o+orodiini$ %ru&eni$ no+u. ?ru&ni for"at #loka sada se koristi zana+la-avanje dina"iz"a ko"%ozicije dok razliita o#rada %ovr-ina koja se "o&e%ri%isati nedovr-enosti djela %o"a&e da se o&ivi na+la-en osjeaj za at"osferu.

Dulije '' od *ic$elan+ela naruuje so%stvenu +ro#nicu u 8azilici sv. :etra. !ealizacija+randiozno+ %rojekta koji je #io veliki izazov za "lado+ skul%tora %rotezat e se ak40 +odina kroz stalne %rekide i iz"jene %rojekta. /a kraju izrauje skul%tureMojsije dva ro#a (koji se uvaju u ;ouvreu) te statue Lile i Rahije s"je-tene %ored*ojsije u 8azilici sveto+ :etra u lanci"a dok ostaju nedovr-ena * ro#a koja se danasnalaze u Aaleriji


21/74

:rvo#itni %lan s%o"enika odo#ren 151>. %redviao je+ornji nivo na koje" je tre#ao da #ude izlo&en nizstatua u sjedee" %olo&aju od koji$ je zavr-en sa"o*ojsije. "etra sto+a je izvajana %os"atranoodoz+o na+ore i udvostrueni$ di"enzija u odnosu na%rirodne. U njoj su %ot%uno vidljivi %roGnjenost i"ajstorstvo *ic$elan+ela vajara koji us%ijeva "rtvojtvari da %renese dina"iku sna+u %osti+nutuizvijanje" udova iznenadni" okretanje" +lave. si"to+a i"%ozantna anato"ija i intenzivan izraz lica

stvaraju od ove skul%ture jedan od naj#olji$ %ri"jera "ic$elan+elovskestra$ovitosti. /je+ov stav istodo#no o%rezan i za"i-ljen +ovori o ovjeku koji jes%oso#an "udro voditi ali i +ajiti stra$ovit +njev. *ojsije je u%ravo %ri"io 10za%ovijedi koje dr&i uz svoj "asivni tru%. 'zuzetan ali i%ak ne i rijedak jeste iikono+rafski detalj ro+ova koji %otie iz #i#lijske %redanje %re"a ko"e je *ojsijesi-ao sa 3inajske +ore sa dva "laza #listavo+ svjetla iznad +lave. 3i"#ol ro+ova jenaravno "no+o univerzaliji %a ak i stariji od 8i#lije. 3i"#ol sna+e i %rvenstveno"u-ke "oi i %lodnosti. *ojsijevi svjetlosni ro+ovi si"#oliziraju du$ovnu "osu%eriorniju od tjelesne./eki izviri tvrde da je *ic$elan+elo #io toliko zadovoljan *ojsije" da je dok je

o#avljao zavr-ne radove uzviknuo a-to ne +ovori-R i sa" zauen savr-eni"realiz"o" for"i ove skul%ture.

' ro!a ("o! koji se !udi, Bradati ro!, )tlas, &ladi ro!* 1519. 15>."ra"or Aalerija


22/74

3va etiri kolosa %rikazana su u %oku-aju da se oslo#ode iz svo+ zatvora "anje ilivi-e uzidani u "ra"orne #lokove !o#ovi iz


23/74

S)od Si*"+i"*e *ape$e150@. 1512. freska Vatikanski "uzej Vatikan

150@. *ic$elan+elo %o%u-ta %od %ritisko" %a%e Dulia '' i %ri$vata da se %osvetio#i"no" slikarsko" %ostu%ku ukra-avanja svoda 3ikstinske ka%ele "jestaodr&avanja najsveaniji$ cere"onija kurije.'ako je ki%arstvo osjeao kao svoju u"jetnost u kojoj se naj#olje "o+ao izraziti za*ic$elan+ela je #io izuzetan izazov %ri$vatiti s +randiozno+ %rojekta oslikavanjatavanice 3ikstinske ka%ele i tako se oku-ati i dokazati svoju +enijalnost slu&ei sete$niko" u kojoj i nije #io %revi-e vje-t a koju je is%rva uio u radionici #raeAirlandaje kao 1> +odi-nji djeak.:rojekat koji "u je na"etnut niz od 12 d&inovski$ skul%tura a%ostola inila "u se"onotono" i oskudno" %a *ic$elan+elo "ijenja %lan i nakon -to do#ija odo#renjeod %a%e za novi "no+o a"#iciozniji %lan za%oinje radove s nekoliko saradnika nou#rzo i$ nezadovoljan nji$ovi" odnoso" ot%u-ta te odluuje da se sa o+ro"no"tavanico" sa" suoi.3tolice za a%ostole %retvorene u %roroka i 5 si#ila %ostaje sto&er razvijene

ar$itektonske strukture na ije" se vr$u du& zakrivljeno+ dijela svoda otvara 9%ria iz ?nji+e :ostanka (od odvajanja svjetla C na kraju +dje je oltar C od ta"e do/ojevo+ %ijanstva #lizu ulazni$ vrata). :ored to+a 4 %andativa sadr&e #i#lijske%rie dok trou+aoni %andativi i lunete iznad %rozora sadr&e likove ?ristovi$ %redaka.7ok se u sredini stro%a dovija 3tvaranje i %rvi +rije$ %roroci i %reci %redskazuju s%asovjeanstva u ?ristu. 'zuz"e"o li ar$itekturu te su te"e izraene +otovo iskljuivo%o"ou ljudsko+ lika. 3tro% 3ikstine vrvi likovi"a od koji$ je veina u ne"irni"

2>


24/74

%oza"a (%o%ut *ojsije) /akon i-enja freski @0Ci$ +odina 20. 3toljea strunjaci su%oeli cijeniti sjaj *ic$elan+elovi$ #oja te is%arivanje ko"%le"entarni$ #oja koje jeu%otre#ljavao za odjeu.

!adovi #rzo na%reduju iako iziskuju stra$ovite na%ore6 neke dijelove *ic$elan+elo

izrauje iznenaujue #rzo toliko da n%r. svaku od luneta oko %rozora zavr-ava zasa"o > dana./e"aju sve scene iste di"enzije i u najvei" tra$eja"a -iroki" koliko i svods"jenjuju se "anji na iji" se ru#ovi"a kao na %rikazu +dvajanja svjetla od tamenalaze %arovi ne"irni$ "u-ki$ aktova koji %ridr&avaju "edaljone od la&ne #ronze s%rikazi"a dru+i$ #i#lijski$ %ria. Aoli "ladii ( igndi) uz +lavne dijelove stro%a i"ajuva&nu vizualnu ulo+u u *ic$elan+elovi" nacrti"a. /alazi"o i$ u %ravilni"raz"aci"a kako tvore s%onu iz"eu %ria. /ji$ovo znaenje i dalje je nesi+urno%redstavljaju li oni %a+anski svijet antikeR Desu li aneli ili %rikazi ljudski$ du-aR Aoli"ladii takoer nose #ronane "edaljone koji slie trofeji"a i"e %odsjeaju+ledatelje na Dulijeve vojne %o$ode %o cijeloj 'taliji.:riliko" slikanja freski *ic$elan+elo ne %o-tuje $ronolo-ki redoslijed scena i %oinjeda radi sa ulazne strane #avei se naj%rije kasniji" e%izoda"a.7a #i naslikao freske na tavanici *ic$elan+elo je radio u vrlo neu+odni" uslovi"a4 +odine %roveo je na skela"a sa" #ez %o#onika. ?ad je %riveo rad na +otovo >00G+ura velian je kao 'l divino *ic$elan+elo (#o&anski *ic$elan+elo). :a i%ak*ic$elan+elo i dalje se#e nije s"atrao slikare" 8oja %rska sa etkice od to+a "i jelice nalik na %lonik. /isa" ja za slikara zalio se.3vod je sveano otvoren na dan 3vi$ sveti$ 1512.

Priča iz Postanka+ dvajanje svjetla od tame [email protected] 1512. freska 1@0S20

detalj sa svoda 3ikstinske ka%ele Vatikanski "uzej Vatikan3cenu razdvajanja svjetlosti od ta"e %oetno+ trenutka :ostanka %oetne take

%rie o ljudsko" s%asenju*ic$elan+elo %osljednju slika.Freska odra&ava %unu zrelost*ic$elan+elove te$nike i

jezika koji %oste%eno %ostajesve "onu"entalniji idra"atiniji.?ao i u dru+i" scena"a

:ostanka i ovdje se nalazi"o%red sve"oni" 8o+o" ije%risustvo is%unjava +otovosva slikarski %rostoriskonski" izvoro" ener+ije itvorce" &ivota u svi"

nje+ovi" "o+ui" o#lici"a.

24


25/74

Priča iz Postanka+ Stvaranje !iljaka. Stvaranje ne!eski$ tijela [email protected] 1512.freska 2@0S50 detalj sa svoda 3ikstinske ka%ele Vatikanski "uzej Vatikan

:rikazivajui 3tvaranje 3vijeta ko"esu %osveene > %rve tra$eje naoltarskoj strani *ic$elan+elo %rikazujeu jednoj sceni dva trenutka iz#i#lijsko+ teksta koji slijede jedan zadru+i". 3 lijeve strane se s lea vidiG+ura ,vorca koji %ru&a desnu ruku kaunu si"#olu #iljno+ svijeta ko"e jeuda$nuo &ivot tree+ dana stvaranja6s desne strane ista izuzetna sna+a#o&anski$ %okreta koja stvaraetvrto+ dana.Udvojeno %risustvo 8o+a %rikazano+

u dvije su%rotstavljene ali savr-eno ko"%le"entarne %oze sna&no %ovezuje ova dvatrenutka kao da &ele da %ovuku narativnu vrijednost freske. ' u ovo" sluaju kao i udru+i" scena"a iz %osljednje+ %erioda rada u 3ikstinskoj ka%eli *ic$elan+elo se%ot%uno odrie ane+dotsko+ %ri%ovijedanja o+raniavajui %rikazivanje na su-tinskeele"ente koji"a i%ak dodjeljuje nova i neoekivana znaenja. ,ako sna&an vjetar koji %u-e u nedeGnirano" #ezvre"ensko" %rostoru nadi"ajuiodoru i kosu ,vorca %reuzi"a ulo+u sna&no+ %rota+oniste kao si"#ol 8o&je "oi

istovre"eno stvaralake i zastra-ujue. :red nje+ovo" a%solutno"razoru&avajuo" veliino" ne "o&e a da se ne %ri"ijeti du#oko kole#anje iz"euzadivljenosti i ne"oi isto ono osjeanje koje iz#ija i iz raznorazni$ reakcija etirina+a djeaka koja okru&uju G+uru Vjeito+ a koje neki %rouavaoci tu"ae kao%ersoniGkaciju ele"enata.

Priča iz Postanka+ dvajanje zemlje od vode [email protected] 1512. freska 155S20detalj sa svoda 3ikstinske ka%ele Vatikanski "uzej Vatikan

25


26/74

U tree" tra$eju *ic$elan+elo"ijenja redoslijed #i#lijski$ %ria%rikazujui odvajanje ze"lje odvode koja se %re"a :ostankudo+odila tree+ dana %osije

stvaranja #iljaka.3cena %riziva trenutak kada 8o+rastavlja su$o od vode stvarajuize"lju i "ore. ?ao i svaki %ut kad se%ojavljuje na tavanici i ovo"%riliko" ,vorac je o+rnut -iroki"lju#iasti" ode&do" koji je "o&daaluzija na #oju sveenike odjee uvrije"e


27/74

izuzetne lje%ote odraz #o&ansko+ savr-enstva i "oi. :ro#uen iz u"alosti"aterije


28/74

U %eto" odjeljku %rikazano je kako od


29/74

na+lasi odnos iz"eu uzroka i %osljedice koristei iz"eu ostalo+ i neka sredstvavrlo djelotvorna i sa narativne take +ledi-ta.*a koliko sveden %ejza& do#ija %rvorazrednu ulo+u u %reno-enju dra"atinostido+aaja izdaja


30/74


31/74


32/74

i"enovani na ta#lica"a is%od stolica6 i oni su naslikani sa sna&ni" i%redi"enzionirani" crta"a. 3"je-teni na stolica"a nji$ova tijela se ine ste+nuta

skueno" %ovr-ino" na kojoj sjede ali i%ak %ostaknuta da%revaziu %rostorna o+ranienja %o+oena silo" koju je*ic$elan+elo ve is%ro#ao na 8o+orodicu na reljefu ,ondo

:iti.?od Dere"ije %rikazano+ is%od tra$eja sa dvajanje" svijetlaod ta"e tano is%od dijela nasu%rot li#ijskoj si#ili %o+aaintenzivni du$ovni &ivot koji kao da iz#ija iz nje+ovo+ licazadu#ljeno+ u "editaciju. Lesto s"atrana *ic$elan+elovi"si"#oliki" auto%ortreto" stari Dere"ija se ini uronjen udu#oku za"i-ljenost nad te"a"a +rije$a i isku%ljenja s"rti i

uskrsnua "o&da kao -to su i u"jetnik udu#ljivao u najinti"niji" trenuci"a.3jedei na nisko" trono-cu %ri"oran je da se na+ne na%rijed dok -irenje" koljenakao da &eli da %otra&i jo- "alo %rostora za "one no+e. Dednako je intenzivan i izrazdva lika %rikazana iza nje+ovi$ lea iji identitet je "euti" ne"o+ue %reciznoodrediti.

1519. %a%a ;av H. (%ri%adnik %orodice *edici)od *ic$elan+ela naruuje +ro#nuka%elu %orodice *edici u crkvi 3an ;orenco u Firenci.

0ro!na kapela porodice &edici, 1orencova gro!nica 1519. 15>4. "ra"or8azilika 3an ;orenco nova sakristija Firenca

:rerana s"rt ;orenca vojvode od Ur#ina i%osljednje+ nasljednika +lavne +rane "edicijevskeloze navodi %a%u ;ava H i sa"o+ iz %orodice *edici

da od *ic$elan+ela zatra&i da na%ravi %orodinu%o+re#nu ka%elu %ri crkvi 3an ;orenco si"etrinu uodnosu na sakristiju koju je @0 +odina ranije sa+radioFili%%o 8runellesc$i. Uz ;orencove u ka%eli su tre#alida #udu %o$ranjeni i ostaci nje+ovo+ #rata Aiulijavojvode od /e"ura ;orenca Velianstveno+ iAiuliana *edicija. 'zazov je #io o+ro"an.*ic$elan+elo %rojektuje a"#ijent istovre"eno

or+anski i dra"atian o#ilje&en linija"a u svijetlo" ka"enu koje se jasno ocrtavajuna zidovi"a. Aro#nice ne djeluju kao da su %rosto dodate na #one zidove ve su

nji$ov dio u ne%osredno" dina"ino" i na%eto" odnosu sa ar$itektonski"ukrasi"a.'znad %ravo+ sarkofa+a %ostavljen je %o$valni %ortret vojvode od Ur#inaovjekovjeeno+ u za"i-ljeno" stavu koji #i %re"a renesansnoj ti%olo+iji %ri%adao"elan$olino". 8la+o %o+nuta +lava ruke %od #rado" i %rekr-tene i neaktivneno+e vi-e %uta su tu"aeni kao si"#ol konte"%lativno+ &ivota dok nas autor%odsjea na stalni i nezaustavljivi %rotok vre"ena kroz 4 do#a dana na %o+re#ni"urna"a u ovo" sluaju 3utona i ore.

>2


33/74

0ro!na kapela porodice &edici, 0iulianova gro!nica 1519. 15>4. "ra"or8azilika 3an ;orenco nova sakristija Firenca

Aiuliano de *edici ovdje je %rikazan kako s o#je ruke dr&i skri%tu dok "u se +lava ino+e istiu u odluno" %okretu vrlo slino" *ojsijevo". ?ao i na ;orencovoj statuikoje+ krasi ori+inalan -e-ir i na %ortretu Aiuliana *ic$elan+elo se za#avlja koristeiori+inalne ukrasne "otive u ovo" sluaju na "aski koja %okriva +rudi vojvode od

/e"ura. vo je za%ravo idealizirani %rikaz *edicijaodjeveno+ u ri"ski oklo% koji uo%e ne re%rodukujestvarne crte lica ve %osjeduju sna&nu %si$olo-kucrtu. :re"a neki" izvori"a *ic$elan+ela sukritikovali z#o+ "ale slinosti %ortreta sa stvarni"Aiulianovi" lice". *ic$elan+elo svjestan da enje+ovo djelo ostati za #udue +eneracije navodno jeod+ovarao da za deset stoljea niko nee "oi to%ri"ijetiti. 's%od sarkofa+a su %rikazani stra-ni 7an

na ko"e se iznad lije%o o#likovani$ "i-ia istiezastra-ujue lice %o%ut utvare i udesna /osklu%ana u stanju du#oko+ sna. voj &enskoj G+uri"no+o su se divili savre"enici z#o+ njene%rirodnosti.

15>4. *ic$elan+elo na%u-ta Firencu i odlazi u !i"+dje od nje+a %a%a ?le"ent V'' tra&i da naslika fresku na oltarno" zidu 3ikstinskeka%ele. U vrije"e odlaska ka%ela *edicijevi$ nije #ila dovr-ena %a e dru+iu"jetnici izraditi nedostajue statue %re"a *ic$elan+elovi" nacrti"a te %ostavitive uraene statue onako kako i" se danas "o&e"o diviti.

O$+ari id Si*"+i"*e *ape$e 15>>. 1541. freska 1>0S1220 3ikstinskaka%ela Vatikanski "uzej Vatikan

:rije ne+o -to je u"ro %a%a ?le"ent V'' %ovjerava *ic$elan+elu ve stalnonastanjeno" u !i"u novo zadu&enje koje %oto" %otvruje i nje+ov nasljednik:avle ''' %rikaz )trašnog sda na oltarno" zidu 3ikstinske ka%ele. /akon fazeos"i-ljavanja koja je najvjerojatnije %oela 15>>. %oetak rada %oinje tek > +odinekasnije i zavr-ava %oslije vi-e od 4 +odine iscr%ljujue+ rada 1541.

>>


34/74

?ako #i %rikazao stra-ni sud na oltrano"zidu 3ikstinske ka%ele *ic$elan+elo je"orao ukloniti ne sa"o freske iz 15. st. koje

je naruio 3iksto 'V. ne+o i dijelove vlastito+%ro+ra"a oslika svoda u +ornji" luneta"a.

Eentar ove silovite slike ini "oni ?ristovlik koji stra-ni" neu"oljivi" %okreto"desne ruke %okree %reostale etiri stotneG+ura na ovo" %rizoru izazivajui vrtlo+na+i$ tijela koji u jednakoj "jeri nosi i%ravedne i %roklete. /ai"e jedna od odlikakoje najvi-e za%anjuju na ovo" veo"alino" vienju stra-no+ suda jeste to -to zarazliku od tradicijo" utvrene ikono+raGjene"a jasne distinkcije iz"eu raja i %aklas%asenja i %rokletstva reda i $aosa.vo %osljednje ne odnosi se sa"o na G+ure

%ravednika %ro&eti$ sna&ni" ulazni" kretanje" koji %oinje sa dna slike ve isvetaca i ak vrlo uz#urkani$ anela koji dr&e si"#ole stradanja ?ristovo+ na vr$ufreske./a isti nain na+ost i tijelo izvor o-tri$ %ole"ika jo- od %rvo+ dana %o otkrivanjuzida zajednika je sveci"a i de"oni"a +re-ni"a i zli"a do te "jere da se%re%oznavanje u razliiti$ likova i razliiti$ ulo+a %retvara u +otovo neizvodljivizadatak. *ic$elan+elo je du$ovne %atnje za"ijenio tjelesni" "uka"a izra&eni"sna&ni" Gziki" torzija"a +renji"a ljudsko+ tijela u ne"irno" okru&enju. 7ok

aneli tru#ai najavljuju kraj svijeta lik ?rista sjedi u sa"o" sredi-tu z#ivanja kad%odi+ne ruku "rtvi se iz ze"lje dolje lijevo &udei za raje" u koje" je +o"ilasvetaca oku%ljena oko nje+a. :rokleti %adaju s ne#a %re"a Taronu koji i$ %revozi u%odze"lje. :o cijeloj se fresci ljudski likovi savijaju+re us%inju %adaju +ledaju u?rista a o#lici su i" +otovo nadljudski za$valjujui "i-iavoj snazi. 'ako je slavljen inazivan #o&anski" u"jetniko" *ic$elan+elov 3tra-ni sud o-tro je kritikova z#o+skaredni$ na+i$ tijela da ni 15>. odluko" 3a#ora u ,rentu %odle+ao cenzuri./a+ost likova koja izra&ava *ic$elan+elovo vjervanje u svetost ljudsko+ tijelauzne"iravala je nje+ove suvre"enike %a je kratko nakon nje+ove s"rti 154.

Dedno" od nje+ovi$ %o"onika nalo&eno u zadatak da doslika ko"adie tkanine na

fresci kako #i %rikrio +olotinju. Freska je oi-ena 1994. %a su se ukazale sjajne #ojez+usnuti %rostor i dra"atina ko"%ozicija.

:avle ''' i"enuje *ic$elan+ela za u%ravnika radova na 8azilici sv. :etra.

2upola Bazilike sv. Petra 154C 154. 8azilika sv. :etra Vatikan

*ic$elan+elo se %osljednji$ +odina svo+ &ivota %osveuje radovi"a na ku%olivatikanske #azilike nedovr-ene do s"rti u"jetnika koji je i%ak us%io da vidi zavr-en

>4


35/74


36/74

u"jetnosti (n%r. c$iaroscuro sfu"ato i %roraunate ko"%ozicije od ;eonarda tekarakternost i volu"inoznost likova od *ic$elan+ela). ?ao o#jektivna vrijednost uslikarskoj u"jetnosti ostaju istoa nje+ovi$ crte&a jasnoa ko"%ozicije vedrinakolorita i ne%osredna ljudska realizacija %ortreta. U%ravo z#o+ to+a nje+ovau"jetnost e #iti najvi-e ko%irana kroz stoljea koja slijede kao istinska renesansa.

:rva slikarska u"ijea sticao je u radionici svo+a oca slikara Aiovannija 3antija koji je radio za $u"anistu i lju#itelja u"jetnosti vojvodu Ur#ina Federico '''. *ontefeltro./akon oeve s"rti kada je !afaelu #ilo 11 +odina on %oinje odlaziti u radionicu:ietra :eru+inija +dje nastavlja izuavati slikarstvo.

Do- od svoji$ %rvi$ dijela !afael %okazuje lini stilu koje" %revladava nje&ni lirskikarakter i u"jetnika %re"i-ljanja na koje najvi-e utie %oetska i slikarska kulturanje+ovo+ oca Aiovannija 3antija i :ietra :eru+inija jedno+ od najvei$ u"jetnika to+do#a iji se uticaj na !afaelovo slikarstvo sna&no osjea kroz cijelu %rvu %eruanskifazu "lado+ u"jetnika.

3jenčanje Bogorodice 1504. ulje na dasci :inakoteka 8rera *ilano

1504. +odine !afael u EittQ di Eastello slika najus%je-nije djelo nje+ove "ladalakefaze. !adi se o oltarnoj slici na"ijenjenoj za ka%elu %orodice


37/74

Vjenanje 8o+orodice koje se danas uva u :inakoteci 8rera u *ilanu svojevrsno jeodavanje %oasti analo+noj :eru+inovoj slici a u isto vrije"e oi+ledno %revazilaziuzor svo+ uitelja velianstveno" ko"%ozicijo" na kojo" iako lii na :eru+inovuus%ijeva da u okolni a"#ijent uklo%i ar$itekturu ostavljenu u stro+u linearnu%ers%ektivu za$valjujui %reGnjenoj s%oni koju sainjavaju svjetlost i do tada

neviena $ar"onija izra&ajnosti u kojoj svaki lik zauzi"a %recizno deGnisan %rostora iz svako+ od nji$ iz#ija nje&nost i "ilina koji" ne"a ravni$.

1504. +odine u vrije"e kada se na ,r+u 3i+noria otkriva *ic$elan+elov 7avidsvojevrstan si"#ol re%u#like te kada najvei u"jetnici to+ %erioda ;eonardo daVinci i *ic$elan+elo 8uonarroti sueljavaju svije talente radei u 3ali Veliko+ vijea u%alati Vecc$io !afael dolazi u Firencu. :o Vazariju divljenje koje su kod ljudi to+vre"ena izazivale ;eonardove i *ic$elan+elove skice ins%irisale je !afaela da #oraviu Firenci -to je za nje+ovo o#razovanje %ored to+a -to je stvorio ne%osredne odnoses +lavni" %redstavnici"a u"jetnike scene to+ do#a stekao je i "o+unost da se%osveti %rouavanju najva&niji$ u"jetnika 15. 3t. %o%ut *asaccia i 7onatella od

koji$ !afael usvaja osnovne stilske ko"%ozicijske i for"alne oso#enosti na koji se isa" o%ro#avao da #i i$ kasnije na %ose#an i ori+inalan nain o#radio. '%ak !afael

je u Firenci jo- uvijek ne%oznat %a nastavlja raditi na %oru#ina"a koje do#ija iz:erue i Ur#ina u koji"a se ve +odina"a s"atra istaknuti" slikaro".

*ladi !afael %ostaje sve tra&eniji u"jetnik koji se naroito istie kao sjajan %ortretistnaroito nadaren da %a&ljivo %os"atra du-u $vatajui %oto" unutra-nji karakternaslikani$ likova tako -to sa "no+o strasti %rikazuje detalje. vu odliku za%a&anjaiji su korijeni u Ka"ansko" slikarstvu najvjerojatnije je usavr-io u oevoj radionici./aredni$ +odina #oravka u Firenci %oinje da "u %risti&e osi" neki$ %ortreta i%ose#ne %orudine za %rivatne i vjerske kolekcije. ,i$ +odina nastaju #rojne slike8o+orodice s "ali" ?risto" -to je #ilo vrlo esto tra&eno "eu +radski"%le"stvo" koje "ladi 3anti uvijek o#raduje novo" dovitljivo-u su%tilni"varijacija"a u %ostavci likova i nji$ovi$ lini$ odnosa te s rijetko vieno"%roGnjeno-u i ele+ancijo".

Bogorodica s čeljugarem 150. ulje na dasci Aalerija UIzi Firenca

8o+orodica s e-lju+are" naslikana je %ovodo" vjenanja ;orenza /azija i 3andra di*atteo di Aiovanni Eani+iani %redstavlja svojevrsno re"ekCdjelo %re"da ju je %ad

tavanice u do"u /azija ras%arao na ko"ade. ?asnije ju je restaurirao !udolfo delAirlandaje. Us%rkos injenici da je slika %re&ivjela oz#iljna o-teenja koja su na nekinain uticala na sud o djelu 8o+orodica sa e-lju+are" svjedoi o velianstvenojinovativnosti u ko"%oziciji. 3lika izvrsno o#jedinjuje sasvi" novu vrstu ikono+raGje istila +dje se centralna G+ura 8o+orodice svojo" ele+ancijo" i lju%ko-u %okreta%re"a djetetu i "alo" sv. 'vanu uzdi&e i do"inira nad %rirodo".

>


38/74

?o"%ozicija je %ira"idalna %a iako u#la&ena savijeni"linija"a %odsjea na ;eonardova djela isto kao inejasni o#risi %ejza&a (sfu"ato). vdje su "euti"uko"%onovani u !afaelovu %oetiku jasnu i %reGnjenu-to se vidi u lje%oti lju%ki$ %okreta 8o+orodice "alo+

?rista i "alo+ sv. 'vana. *ali ?rist stavio je no&icu na"ajinu no+u -to je izraz #liskosti ovaj "otiv %reuzet je s *ic$elan+elove skul%ture Bogorodica iz Briža.Finoo" kojo" su izraene G+ure na#ori"a na odjei iele+ancijo" %okreta kao i sveani" i nje&ni" lice"8o+orodice !afael dose&e savr-enstvo lje%ote o#lika-to najavljuje sazrijevanje nje+ovo+ stila.va slika %ostala je neka vrsta %rototi%a za #rojne slike8o+orodice sa djeteto" koje je !afael izradio toko"Grentinsko+ %erioda novina je za%ravo u nainu na koji

8o+orodiino lice i torzo izviru iz %ejza&a u %ozadini +otovo do"inirajui nad nji"svojo" veliino" i su%tilno-u o#lika.

&adona 0randuca 150. ulje na dasci :alatinska +aleriju Firenca

*eu #rojni" djeli"a reli+iozne i %rivatne te"atikeizraeni$ u Grentinsko" %eriodu 8o+orodica veliko+vojvode (*adona Aranduca) svoje i"e du+uje %redano"interesovanju veliko+ vojvode ,oskane Ferdinanda '''.:o-to koji ju je 1@00. otku%io od jedno+ Grentinsko+antikvara. 'z"eu slike i veliko+ vojvode Ferdinandaod"a$ je skovana sna&na s%ona. ?ako $istorija #ilje&ii"ao je naviku da je esto nosi sa so#o" na %utovanje ida joj se divi s"jestiv-i je u svoju s%avau so#u.'z ravne jednoline ta"ne %ozadine nje&na i odva&novelianstvena izvire 8o+orodica s "ali" ?risto" unaruju. /je&ni" ti$i" %risni" dijalo+o" "anjeCvi-edirektno se %oziva na skul%ture %orodice 7ela !o#ija i na;eonardov nain nano-enja #oja C "o&e se %ri"jetniuticaj ;eonardovi$ djela s %rikazo" *adone raeni$ te$niko" sfu"ato (Bogorodica "e$ini). /eki skora-nji sni"ci rend+eno" otkrili su da je %ozadina i"ala i luni%rozor s desne strane kroz koji se vidio %ejza& taj %rozor najvjerojatnije %rekrio je

sa" !afael toko" stvaranja dijela -to je #io ti%ian %ostu%ak slikana iz Ur#ina tvrdestrunjaci. /a slici je oi+ledno na+la-ena reli+ioznost i e"ocionalnost. :o+led "alo+?rista veo"a izra&ajan us"jeren je ka %os"atrau koji ostaje oaran lju%ko-uscene i zanesen konkretizovanje" likova sa+ledani$ tako %risno a istovre"eno takonadljudski$ i #o&anski$.

1ijepa !atovanka 150. 150@. ulje na dasci *uzej ;ouvre :ariz

>@


39/74

:re"a Vazariju i nje+ovi" -.ivoti slavnih slikara( ki"ara iarhitekata- ovo je djelo !afael naslikao za %le"ia iz3ijene Fili%a 3er+adija koji je kasnije %ostao sve-teno lice%od %a%o" ;avo" H. 3liku je ku%io Fransoa '. i ona jedos%jela u vlasni-tvo francusko+ dvora. '"e koje nosi ovo

djelo nastalo je %od utisko" oaravajue lje%ote8o+orodice koja sjedi na livadi nado"ak Firence izraene so+ro"no" %recizno-u u %rikazivanju detalja iz %rirode.3"je-tena "eu vjerno naslikane #oljke i cvijee#o+orodica +rli dijete koje joj se %o%elo na sto%alo dok se"ali 'van ?rstitelj %rivija uz nju iskazujui %rivr&enost.!afael na ovo" djelu %okazuje da je usvojio nove %ravceGrentinske u"jetnosti koji se o+ledaju u veoj svje&ini iizrazitoj ener+iji uoljivoj na %ri"jer u us%ored#u #iljaka u

%a&ljivo" klasino" %rikazu "alo+ ?rista koji %odsjea na *ic$elan+elovu8o+orodicu iz 8ri&a. /e"o+ue je ne %ri"ijetiti !afaelovu &elju da us%ostavi %risandijalo+ s najvei" u"jetnici"a to+ do#a ;eonardo" i *ic$elan+elo". :a&nja koju%osveuje novina"a u u"jetniko" izra&avanju #ia iz"eu ostalo+ kljuna je zanje+ovo #o+ato i raznovrsno #udue stvarala-tvo. va slika i dalje odr&ava stilnje+ova uitelja (:eru+ina) o#lici su "euti" #ujniji a c$iaroscuro vje-to izveden.7jeca 'sus i 'van ?rstitelj %osjeduju savr-eno "lada tijela %ostavljena u dra&esne%oze koje ko"uniciraju jedna s dru+o" i s 8o+orodico". a sliku !afael je uzeo;eonardov %redlo&ak ali je za+onetne kretnje Bogorodice š"ilji za"ijenio nje&no"rit"iko" i+ro". !afael se u"jesto ko"%licirana +ru%isanja odluio za sta#ilnu%ira"idu ija je stro+ost u#la&ena *arijini" lelujavi" %la-te" :odjednako za%anjuje%o"no "otren krajolik ije jasno osvjetljenje i lje%ota %rirode tvore %rikladne kulise

za sku%inu likova. ;ije%a vrtlarica iz+leda dru+aije od Bogorodice š"ilji (na koju seoevidno oslanja) %onajvi-e i z#o+ *ic$elan+elova uticaja koji se jasno vidi uko"%oziciji likova.

S)e+a porodica Caigiai 150. 150@. ulje na dasci 3tara %inakoteka*Wnc$en

:re"a Vazariju ovo djelo naslikano je za 7o"enica Eani+ianija vjerojatno %ovodo"nje+ovo+ vjenanja s ;ukrecijo" Fresko#aldi 150.3lika %redstavlja jednu od %rvi$ u"jetnikovi$ varijacija na te"u 8o+orodice s "ali"?risto" koji e naslikati u zrelo" %eriodu svo+ stvarala-tva u Firenci. iva$nost

G+ura i %rikazivanje %rostora u %ers%ektivi otkrivaju ne%osredan uticaj fra8artolo"ea i ;eonarda %rije sve+a. !afael stvara so%stvenu %ostavku djela osveci"a jednostavnu ali izra&ajnu sveanu i s"jernu. ,ra+ovi ;eonardoveu"jetnosti vidni su u %roGnjenosti svijetlo%lavo+ %rirodno+ svoda is%od koje+ su%ostavljeni sveci. !uke i no+e *arije i svete =liza#ete "alo+ krista i "alo+ sveto+'vana ?rstitelja stvaraju jedan %risan %okret %reuzet iz klasine tradicije u savr-enoj$ar"oniji unutar %ira"idalne strukture iji vr$unac ini sveti Dosi% koji stoji %ri e"unas itava struktura %odsjea na for"alno jedinstvo u ar$itekturi tako -to %ostaje

>9


40/74

o#jedinjena cjelina. ' od&ede do%rinose utisku "onu"entalnosti o#lika u kojoj se jo-uvijek daju %ri"ijetiti :eru+inovi uticaj u%ravo u%ostavci likova. U ovo" djelu s%ojeni su ele"enti%rirodnosti koje je u"jetnik is%itivao u svoji"studija"a %re"a &ivi" "odeli"a na %ri%re"ni"

skica"a a is%oljavaju se u %reGnjenosti iraznovrsnosti %ri izved#i Gziono"ija %o+leda inje&ni$ %okreta.

/e+dje %red kraj svo+ #oravka u Firenci !afaelizrauje jednu vrlo slo&enu scenu u koju je utkaoele"ente re"iniscencije na klasiciza" "no-tvo+estova osjeanja i %okreta %ri e"u se %ose#an ti%$eroike ukla%a u cjelinu %roGnjeno+ %oetsko+izra&avanja. Dedina oltarska slika koja je #ilana"ijenjena oda ostane u Firenci nezavr-ena je slika Bogorodica sa #aldahinima

koju je u"jetnik ostavio nedovr-enu na+lo na%ustiv-i Firencu i na %oziv 8ra"anteaodlazei u !i".

Bogorodica sa !alda$inima 150@. ulje na dasci :alatinska +alerija Firenca

8o+orodica sa #alda$ini"a zadivljuje i"%ozantno"%ostavko" i slo&eno" &ivo-u %rizora jasnoartikulirano+ i ori+inalno+ %o uvoenju do tadanevieni$ sceno+rafski$ ele"enata kao -to su#alda$ino" natkriveno %rijestolje u sredini i %olukru&naa%sida u %ozadini. :odjelu %rostora uslovljava

%ro"i-ljena %ostavka likova u %olukru+ i izra&ajni %okretsv.


41/74

/eki ele"enti uoljiv na ovoj slici koja je %ostala %rototi% za sve ostale slike u Firenciu dru+oj deceniji 1. st. o#ilje&ie slijedeu !afaelovu stvaralaku fazu u !i"u. aosi" to+a veo"a uticati i na slikare to+a vre"ena.

!afaelove slike 8o+orodice vrijedna su svjedoanstva kao u"jetnik uvijek na novnain us%ijeva da na" %rika&e ko"%likovane o#iaje dr&anje %okrete ko"%oziciju.U"jetnik s izvanredno" %oetsko" osjeajno-u izrazi"a lica na koji"a se teknazire os"ije$ du#oki %o+ledi nje&ne dodire ovjekovjeuje svakodnevne uzvi-enetrenutke.

Polaganje u gro! 150. ulje na dasci Aalerija 8or+$ese !i"

vu o$+aru "$i*u %oruio je u sjeanje na sinaArifonetta u#ijeno+ sredino" 1500. u +radski"#or#a"a za vlast


42/74

/a ravno"jernoj ta"noj %ozadini istie se %recizno ocrtanaG+ura trudne &ene %rikazane u %olu%roGlu dok joj izvorsvjetlosti koji se nalazi +ore s lijeve strane osvjetljava ina+la-ava lice. vaj efekat u"jetnik %osti&eko"#inovanje" svijetli$ i ta"ni$ #oja ali i eks%resivni"

izraziti" crta"a lica koje su uslijed trudnoe ne-tozao#ljenije. !azliite su %ret%ostavke o identitetu ove+os%oe. /jena Gziono"ija naslikana je s veliko"%rirodno-u a isto se da %ri"ijetiti i kod ruku koje "azesto"ak ili ele+ancije s kojo" je izraena $aljina. Ve ovdje!afael %okazuje da je %ot%uno ovladao #oja"a -tonajavljuju nje+ova dijela iz kasnije+ %erioda #oravka u!i"u. /arand&asto&uta #oja korzeta i crvena #oja rukava

vje-to su uklo%ljene u crnoC#ijeli kontrast na $aljini. si" efekta sa svjetlo" koje je%reuzeo od ;eonarda "ladi 3anti %ot%uno usvaja lekcije %ortretistike 7o"enicaAirlandaje a istovre"eno %odra&ava ti%inu venecijansku u%otre#u #oja -to jenauio od fra 8artolo"ea. #o+ velianstvene u%otre#e #oja i z#o+ jasnosti i%ostojanosti o#lika ova se slika "o&e s"atrati jedno" od najus%je-niji$ !afaelovi$dijela iz "ladosti %re"da je njena autentinost tek nedavno %otvrena.

)utoportret 1509. Ulje na dasci Aalerija UIzi

:rikazano iz %olu%roGla slikarevo tijelo #la+o je izvijeno adu#oki %o+led znatno do%rinosi o%-te" utisku. 3vjetlo koje%ada na lice iz neko+ izvora %ostavljeno+ +ore lijevootkriva %o+otovo nakon restauracije izra&enu %lastinost%rozirnost nano-eni$ #oja i neoekivano #la+o ru"enilo.


43/74

:a%ina svijetla +usta #rada %odsjea na nje+ovu na#ranu#ijelu sveeniku al#u u desnoj ruci "u je "ara"ica kojase sla&e sa krzno" $er"elina na ru#u o+rtaa i %a%skeka%e od crveno+ so"ota. :a%a sjedi za"i-ljeno u u+lu so#eiji su zidovi %resvueni ele+antni" zeleni" o#lo+a"a.

a"i-ljeni izraz usa"ljeni daleki %o+led intros%ektivnoo#ilje&je slike u%ravo i jesu ele"enti koji otkrivajuori+inalno tu"aenje i sveuku%nu oso#nost ovo+ zvanino+%ortreta %ose#no+ &anra u slikarstvu koji %odrazu"ijevada se znaajne linosti slikaju na konvencionalan nain sizvjesno" dozo" $eraldike krutosti i s oi+ledno" &eljo"da se %ortretirano"e oda %o$vala. ri+inalnost

ko"%ozicije (z#o+ %resjeka kod koljena) i"ala je toliko dalekose&an odjek naredni$vjekova da je uzi"ana za uzor "no+o#rojni$ slavni$ %a%ski$ %ortreta iz"euostali$ i oni$ koje su naslikali ,izian i Velasquez.

Dama pod velom, 1515. ulje na dasci :alatinska +alerijaFirenca

:re"a tradiciji ova da"a oduvijek je %oistovjeivana svoljeno" za koju se vjeruje da je izvjesna *ar+areta ;uti u$istoriji u%a"ena %od nadi"ko" :ekarka z#o+ zani"anjanjeno+ oca./e"a su"nje da je naslikana oso#a #ila #liska u"jetniku./ai"e ona "u je %oslu&ila kao "odel za vi-e slika od)ikstinske Bogorodice %a do 0rigijske si#ile.3 dru+e strane osjeaj ostaje lian jo- u stanju da u svojojneiz"jernoj &ivotnosti %rizove lju#av %risnost razu"ijevanje koje s%aja dvojelju#avnika i koji"a odi-e slika lije%e &ene o#avijene velo" %ri e"u ostaje otkrivene+rudi i rukav na velianstveno" dijelu slike +dje se #o+ato na#rana sku%ocjenaodjea istie u %rvo" %lanu. 3itni %otezi &uto" crno" zlatno" #ojo" odreujuvolu"en i %rostor ko"%ozicije u %otrazi za jedno" #irano" jednostavno-uostvareno" %ro"i-ljeni" $ro"atski" s%ektro" %osti+nuti" %aleto" razliiti$nijansi #ijele6 sve su to ele"enti koji sjedinjeni u jedinstven kvalitet slikarsko+s%oja stvaraju jedno od naj#olji$ dijela u !afaelovo" slikarsko" stvarala-tvusredino" dru+e decenije 1. st. na+ovje-tavajui %ortrete Baltasara 1astiglionea iLava 2 .

Baldassarre 5astiglione 1515. 151. uje na %latnu *uzej ;ouvre :ariz

:ortret 8aldassarre Easti+lione koji je nastao u dru+oj %olovini 1515. ili %oetko"151. +odine (danas se uva u ;ouvreu) isjeena u donje" dijelu -to zna"o %o!e"#randtovo" crte&u na ko"e su %rikazane i ruke C !e"#rant je ovu sliku "o+aovidjeti u Tolandiji +dje je ona #ila data na %rodaju. !afaelovi %ortreti su jasni%lastino se izdvajaju na neutralnoj %ozadini nikad se nas"ije-e ne ine sluajne

4>


44/74

+estove. ?ako je i sa" Easti+lione isticao skro"nost !afaelto istie %ozo" i +esto" ruku. ?od !afaela ne"a odreeno+individualno+ izraza u "i"ici i +estovi"a ve karakteri-esvoje likove ko"%ozicijo" i koloristiko" strukturo". ,ako iovdje #la+u Easti+lioneovu %rirodu iskazuje strukturo" CC

-iroko" odjeo" o#riso" #eretke i odreeni" #oja"a.:ortret za$tjeva vi-e ne+o $istorijska narativna scena osjeajza stvarnost koju su#jekat %osjeduje. 7a #i to %osti+ao!afael %ored ostali$ sredstava koristi skoro iluzionistikiefekat svjetla neo#ian za nje+a koji je #io jednostavan u

svo" o%tiko" senzi#ilitetu6 ta svjetlost tako &ivo vi#rira. ,akvo osvjetljenja "o&e se%ri%isati uticaju ;eonardove *ona ;ize.

Papa 1av 6 . s kardinali"a 1519. ulje na dasci Aalerija UIzi Firenca

:ozadinu slike ine unutra-njost so#e s jednostavni"

renesansni" ar$itektonski" ukrasi"a o#asjani" izvoro"svjetlosti s +ornje desne strane iji se odraz jasno vidi naukrasni" ku+la"a %a%ske stolice. ?ardinal ;ui+i de !ossi sin*arije *edici i Aiulio de *edici Aiulianov van#rani sin i#udui %a%a ?le"ent V''. stoje uz svo+ strica odnosno ujaka%a%u ;ava H. 3jedei za stolo" na koje" su %olo&eni"inijatura"a ukra-ena #i#lija i sku%ocjeno izrez#arenosre#reno zvono ;av H. "aju-ni" ruka"a dr&i lu%unetre"ice za+ledan u neku neodreenu taku u so#i. ;ui+i de!ossi (desno) %rodorno %os"atra %a%u dok je kardinal s

desne strane us"jerio #la+i a istovre"eno uzne"irujui %o+led %re"a %os"atraukao da +a %oziva da uestvuje u %rivatno" %rije"u.

150@. !afael dolazi u !i" na %oziv %a%e Dulija ''. a %o %re%oruci 8ra"antea daoslika %a%ske odaje. !afael vrlo #rzo u%oznaje Vjeiti +rad u %uno" sjaju %rekos%o"enika ar$itekture i klasini$ ki%ova. vo je vrije"e "no+o#rojni$ otkriae+ze"%larni$ statua antike ri"ski$ i +rki$ od koji$ su "no+e %o volji %a%e Dulija'' s"je-tene u dvori-te vatikansko+ 8elvederea %o%ut ;aokoonta Terkula i


45/74

%a%ina %rivatna radna so#a da #i kasnije %od %a%o" :avlo" ''' %ostala +lavnasudnica. idovi ove %rostrije oslikani su %re"a ikono+rafskoj tradiciji ukra-avanjaklasini$ #i#lioteka s 4 du$ovna iz#ora srednje+ vijeka teolo+iju (!as%rave o%resveto" sakra"entu) GlozoGju (


46/74

slikavanju daje %eata !afael je %ristu%io s veliko" inovativno-u %ratei slo&enuikono+rafsku strukturu koju us%ijeva da izradi s nevjerojatni" osjeaje" za %rostor.!as%ravo" o %resveto" sakra"entu slavi se "isija Erkve njena %redodreenost iotkrovenje njeno do+"atsko i %roroansko naslijee. ?o"%ozicija !as%rava osakra"entu je ale+orija teolo+ije. :odijeljena je na ze"aljski i ne#eski dio. U +ornje"

dijelu ko"%ozicije(ne#esko") je %rikaz ?rista u "andorli okru&eno+ G+ura"a8o+orodice i 'vana ?rstitelja. 3a lijeve i desne strane su naiz"jenino ras%oreenilikovi a%ostola i %roroka. 3a lijeve strane su likovi :etra


47/74


48/74


49/74

Letiri +lavne kr-anske vrline od koji$ su u luneti iznad vrata na ju&no" zidu%rikazane Moralna snaga Raz#oritost i 4mjerenost dok je etvrta Pravda u"edaljonu na svodu jer %re"a %latonovo" uenju koje je kasnije %reuzeo sv.


50/74

:o ovoj je fresci kasnije je daja za%rije"e do#ila i"e. 3cena je is%unjenana%eto-u i dra"atino-u do tadanevieni$ kod slikara iz Ur#ina. Unutarar$itektonske strukture osvijetljene

lelujavo" svjetlo-u svijee !afael%redstavlja #o&ansku intervenciju kojusve-tenik rija %rikazan u centralno"dijelu slike na koljeni"a %riziva naTeliodora. Dedna aneo na #ijelo" konjuu%ada na scenu i iz#acuje Teliodora zato

-to je %o naredni kraja 3aleuka 'V. Filo%tora oskrnavio $ra". /a ru#u svetili-ta%rikazani su ljudi u %okretu uzne"ireni$ lica./asu%rot toj o%-toj %otresenosti ovi" do+aaje" kao %ot%uno dru+aija strujanalazi se "iran i vedar u%ravo %a%a Dulije ''. /je+a %renose na %a%skoj stolici a"eu oni"a koji +a nose nalazi se i jedan ovjek koji veo"a %odsjea na sa"o+!afaela. Veo"a je vjerovatno da se ova scena odnosi na %o#jedu %a%e Dulija nad#untovni" francuski" kardinali"a koji su skovali zavjeru %rotiv nje+a. :a%a%os"atra nasilnu #o&ju kaznu sa otklono" #ez ikakve uzne"irenosti. si" -to%redstavlja izrazitu vezi s %olitiko" freska je o#ilje&ena sasvi" novi" rit"iki"du$o" uz#urkani" dra"atini" i %uni" &estine -to je su-ta su%rotnost s"irenojvedrini velianstvene 'tenske škole. vu je fresku zajedno s !afaelo" radio inje+ov uenik Aiulio !o"ano.

&isa u Balzeni 1512. freska daja za %rije"e Vatikanski "uzej Vatikan

*isa u 8alzeni kao i ostale freske uTeliodorovoj so#i velia do+aaje%ovezane s liko" %a%e Dulija ''. i #o&jo"intervencijo" kao %otvrdo" crkve.12>. u 8alzeni (;acijo) neki e-kisveenik "uen su"nja"a na %utu iz:ra+a u !i" dok je slu&io "isu iz+ledaona oltaru Erkve sv. ?ristine kako je izsvete $ostije udesno %otekla krv. /afresci !afael is%oljava svoju izuzetnuvje-tinu ko"%ozicije u"je-no rje-avajui

te$niki %ro#le" %rozora asi"etrino+ u odnosu na osu lunete.'s%red sveenika koji dr&i "isu u"jetnik %ostavlja %a%u Dulija ''. koji %risustvujedo+aaju uz %ratnju -vicarske +arde i dostojanstvenika. /a lijevoj strani nalaze seza%anjeni vjernici koji se "ole i ija se uzne"irenost uravnote&ava statino"s"ireno-u crkveni$ starje-ina na desnoj strani freske.si" slavljenja %o#jede crkve na V. ;ateransko" sa#oru 1512. %risustvo %a%eeks%licitno ukazuje na cijelu Dulija ''. u tijelo Aos%odnje iji je %raznik %ovodo" ovo+udesno+ do+aaja us%ostavio %a%a Ur#an 'V. 124.

50


51/74

8o+atstvo #oja na ovoj fresci navelo je na %ret%ostavku o #liskosti sa venecijanski"slikarstvo" %a "o&da i ne%osrednoj intervenciji venecijanski$ slikara (3e#astijan de:io"#o ili ;orenco ;oto) na neki" dijelovi"a slike.

slo!o8enje sv. Petra 1512. 151>. freska daja za %rije"e Vatikanski "uzejVatikan

U vrije" kada !afael radi na ovoj fresciu"ire %a%a Dulije '' a nasljeuje +a ;avH. u svjetovno" &ivotu Aiovani *edicisin ;orenca Velianstveno+ istananilju#itelj u"jetnosti i #ez su"njeu"jereniji od svo+ rato#orno+%ret$odnika. Vjerno slijedei tekst dijelaa%ostolski$ !afael na tree" ziduTeliodorove so#e slika slo#aanje sv.

:etra koju je ranije slikao i :iero della Francesco u tri e%izode koje ine narativnucjelinu. :osrijedi je vjerojatno aluzija na oslo#aanje ;ava H. iz zatoeni-tva u koje jedos%io nakon #itke kod !avene u skladu sa &eljo" crkve da te do+aaje %roslavi-to se "o&e %ri"ijetiti i na ostali" freska u so#i.'znad %rozora koji %rekida tok %olukru&ne lunete aneo #a&ansko" svjetlo-uo#asjava sv. :etra usnulo+ u eliji. 'z#aviv-i +a izvodi +a za ruku (desno) kaste%eni-tu na ko"e le&i us%avani stra&ar. /a sceni lijevo o#asjanoj "jeseino"%ro#ueni stra&ari uzne"ireni z#o+ #ije+a sv. :etra %onovo su na o%rezu. ?ao%rota+onist freske na"ee se za%ravo svjetlost. 3vijetla "asa o#avija at"osferuis%unjenu to%loto" anela oslo#odioca koji i van zatvorski$ zidina ostavlja zaso#o" tra+ svo+ %uta ali ta"o crvenkaste ostatke to+ sjaja raz#la&uje $ladna"jeseeva svjetlost.7o+aaji iz &ivota sv. :etra %rvo+ %o+lavara crkve i nje+ovo oslo#aanje "o+u se u

-ire" s"islu tu"aiti i kao do#ar %ri"jer %o#jede crkve. va freska je u%ravo z#o+iz#ora novo+ %a%e u to vrije"e s$vaena i kao eks%licitna aluzija na oslo#aanje;ava H iz zatoeni-tva u koje je dos%io nakon #itke kod !avene. 3 dru+e strane nekisu %ri"ijetili vezu sa s"ru Dulija ''. s du$ovni" oslo#aanje" %re"inulo+ %a%e odze"aljsko+ zatoeni-tva.

P9)" : B"0: 1514. 151. Vatikanski "uzej Vatikan

:a%a ;av H. !afaelu %ovjerava oslikavanje zidova tree so#e nazvane %o te"i +lavnefreske :o&ar u 8or+u. ,u slika 4 freske Požar Borga( Bitka za +stij( Krnisanje Karla,elikog i 6sti8kacija Lava %%%& Freske ilustriraju znaajne do+aaje za vrije"e%ontiGkata %a%a koji su nosili i"e ;av (%o&ar 8or+a desio se @4.+. za vrije"e %a%e;ava 'V. #itka za stiju se desila @49.+. za vrije"e %a%e ;ava 'V. krunisanje ?arlaveliko+ se desilo za vrije"e %a%e ;ava '''. @00. +. DustiGkacija %a%e ;ava '''.%rikazuje scenu %redstavljanja ?arla Veliko+ u crkvi sv. :etra u !i"u >. dece"#ar@00.+.

51


52/74

Požar u Borgu 1514. Freska 3o#a :o&ara u 8or+u Vatikanski "uzej Vatikan

:o&ar u 8or+u %rva je freska u treoj so#i %a%ski$ odaja koju je naslikao !afael. 3o#ase u%otre#ljavala kao %a%ina %rivatna tr%ezarija a %reostala tri zida ukra-avaju8itka kod stije ?runisanje ?arla Veliko+ i akletva ;ava ''' koju su %re"a!afaelovi" nacrti"a naslikali nje+ovi uenici. !ije je o $istorijskoC%olitiko"slikarsko" ciklusu iji je cilj #io da %ria"a o %a%ini" %ret$odnici"a slavi linost;ava H. /ai"e %rikazani do+aaj jeste udo koje je @4.+. iskusio %a%a ;av 'V.*olitvo" s loe starokr-anske #azilikesv. :etra u"irio %odivljali %o&aru 8or+u.?ao i kod Dulija '' %oistovjeivanje ;avaH. sa slavni" %ret$odnici"a izraz jesa"ovelianja. :rikaz %o&ara koji #ukti usrednjovjekovno" !i"u %ru&a !afaeluizvanrednu "o+unost da %rikazeo#iaje navike linosti iz $istorije +rada

i za naraciju o $erojstvu. Aru%a s lijevestrane %odsjea na Ver+ilijev o%is %o&arau ,roji z#o+ oi+ledne re"iniscencije na=neju (s lijeve strane) koji na lei"aodnosi svo+ staro+ oca


53/74

ori+inalni" stilski" ko"%ozicioni" ikono+rafski" "otivi"a Madonna della seggiolanesu"njivo je jedan od najvei$ re"ek dijela renesansne u"jetnosti.

Preo!raženje 151. 1520. uljena %latnu Vatikanski "uzej Vatikan

va velele%na slika %osljednja je !afaelova velika

oltarna slika koju je iz"eu 151. ' 151 %oruiokardinal Aulio *edici (#udui %a%a ?li"ent V''.).7anas se ona s"atra svojevrsni" istinski"du$ovni" testa"ento". U njeno" +ornje" dijelu%rikazano je ?ristovo %reo#ra&enje na +ori ,avor"eu %roroci"a *ojsije" i 'lijo" dok u donje"dijelu slike a%ostoli %risustvuju trenutku %rijeoslo#aanja "ladia koje+ je za%osjeo avo dok+a #ri&ni otac %ridr&ava. Dasno se uoava kako je!afael izdvaja dva narativna se+"enta scena u

dnu is%unjena je uzrujano-u nervozo"6 dvije+ru%e ljudi su usko"e-ane. /ji$ovi ener+ini+estovi neiz#je&no vuku %o+led %os"atraa ka#olno" djeaku osvijetljeni" %recizni" izvoro"svjetlosti. :o-to %ree %reko ta"no+$orizontalno+ dijela koji %rekida scenu %o+ledzati" od"a$ #iva us"jeren ka +ornje" dijelu slike si"etrino" i ureeno" +dje je?rist uzdi+nuti$ ruku a uz nje+o #ok dvojica starozavjetni$ %roroka. ?rist je o#asjantako jako" svjetlo-u da je zaslije%io tri sljed#enika koji se nalaze is%od nje+a :etar

Dakov i Dovan i osvijetlio dvojicu sveti$ "uenika s lijeve strane :astora i Dustaza-titnika katedrale u /ar#oni kojoj je ova oltarska slika i #ila na"ijenjena. Us%rkosrazliitosti dva njena zase#na dijela slika %okazuje du#oku skladnost i %redstavlja%ot%uno re"ekCdjelo u %o+ledu %rikaza %okreta i or+anizacije "no-tva ljudi u koje"se %ojedinani likovi i izvrsno izraene +ru%e s veliko" +i%ko-u udru&uje u "asu u%okretu.

1520. %o+oen +roznico" ne%oznato+ %orijekla veliki slikar u"ire.

'IOR'IO BARBARELLI2'IOR'IONE

Aior+io 8ar#arelliCAior+ione (14@C1510) jedan je od najva&niji$ %redstavnikavenecijanske renesanse koja se od dru+a dva centra slikarstva visoke renesanse u'taliji !i"a i Firence razlikuje %o s%eciGno" koloristiko" senzi#ilitetu i aGnitetu%re"a %rirodi i %ejza&u. 7ok ri"ski i Grentinski u"jetnici svoju %a&nju us"jeravajuka crte&u i for"i Venecijanci su izlo&eni uticaji"a #izantijske u"jetnosti kroz cijelisrednji vijek u +radu u ko" su suneva svjetlost i njeni od#ljesci na vodi stalno%risutne %ojave a %oznavajui i usavr-avajui te$niku uljani$ #oja %ose#no istiu%o koloriz"u kao +lavni" ele"ento" slike.

5>


54/74


55/74

kasnije %reslikao i %ostavio G+uru vojnika -to unarativno" s"islu ne"a nikakvo %ose#no znaenje.

Dedno od tu"aenja ko"%ozicije je da se radi o %rikazu


56/74

ori+inalnoj verziji starac je na +lavi i"ao krunu aovjek %ored nje+a ta"niji ten dok je "ladinosio ka%u.

Starica 150@. 1510. ulje na%latnu

'ako se s"atralo da se radi o%ortretu u"jetnikov "ajke ovo djelose tu"ai kao ale+orijska %redstavaz#o+ nat%isa Eol te"%o X3

vre"eno"Okoji starica dr&i u ruci. '%ak znaenje i ove Aior+ionove slikeostaje za+onetno. *o&da je rije o ale+oriji ,a-tine ili o u%ozorenju o%rolazno" karakteru lje%ote ili o %redoavanju ru-ilako+ djelovanjavre"ena. :od uticaje" ;eonardovi$ crte&a i %ortreta ovo %latno%rikazuje lice starice sa za#rinuti" u"orni" oi"a velike izra&ajnosti

sna&ne karakterizacije i naturalistiko+ %ristu%a.

:snula 3enera 1510. ulje na %latnu Ae"ald+alerie 7resden

Dedno od %osljednji$ Aior+ioneovi$ djela koje jenakon nje+ove s"rti dovr-io ,izian (naslikao%ejza& u %ozadini i ?u%idona koji se nalazio kodno+u Venere a %rekriven je restauracijo" iz

1@>1.+.). :rva u nizu %rikaza na+i$ Venera u%olule&ee" %olo&aju koje e raditi u"jetnici unaredno" %erioduC %rvi le&ei &enski akt urenesansi. ?o"%ozicijo" do"inira na+a &enskaG+ura s"je-tena u %rvi %lan. U"jetnik vrlo vje-to%ovezuje G+uru usnule Venere s %rikazo" %rirode

u kasno %oslije%odne. Tar"onija iz"eu G+ure i %rirode je oi+ledna. ' Venera i%riroda su usnuli.

TI1IANO VECELLI

,iziano Vecelli (14@@P90. 15.) #io je jedan od najsvestraniji$ slikara %odjednakovje-t u %ortreti"a kao i u %ejza&i"a (dva "otiva koja su +a %roslavila) "itolo-ki" ivjerski" te"a"a.

,izian je deGnitivno +lavni %rota+onista venecijansko+ renesansno+ slikarstvanenad"a-an "ajstor #oje. !oen je u "alo" "jestu :ieve di Eadore u skro"noj

5


57/74

%orodici sluenika. 149@. zajedno sa #rato" Francesco" odlazi u Veneciju kodstrica


58/74

Ydouard *anet je 1@>. sasvi" oi+ledno na-ao u ovo" %latnu nada$nue za svojuDor!ak na travi %ro+ra"sko re"ekCdjelo novo+ stila.

9emaljska i ne!eska lju!av 1514. ulje na %latnu Aalerija 8or+eze !i"

:re%oznavanje

$eraldiko+ +r#a nasarkofa+uPfontani usredi-tu slike kao +r#auticano+ venecijansko+%atricija /ikole . s izvjesne take +ledi-ta to je %o"alo -teta jer je na taj nain%rekinut vi-evjekovni fascinantni niz ale+orijski$ tu"aenja koje su od ove slikestvorile %ovla-teno tlo za ikono+rafsko istra&ivanje %ose#no %ri unakrsno i-itavanjulju#avne i Glozofske knji&evnosti to+ do#a.va je slika vr$unac ,izijanovo+ +ior+oneovsko+ trenutka. ' ovdje %ejza& i"a ulo+u%si$olo-ko+ rasvjetljavanja likova. 2 &enska lika koja sjede na sarkofa+u iz#aena suu %rvi %lan. 3 lijeve strane zadnje zrake sunca rasvjetljavaju kulu u daljini dok sdesna i"a"o %rikaz sela drvea i jezera. ?od tizijana $ro"atski o#lici %onovnoraaju ideal klasine lje%ote te na to" dijelu kroz klasiciza" dose&u izvanrednu&ivost skladni -iroki rita" for"a je konstituirana isti" tonovi"a. U ovo" je djelu

,izijan %onudio %osljednju Aior+ioneov uticaj siste"atiziran u jedan svijet klasinos$vaeni$ likova koje e kasnije na%ustiti./e"a su"nje da je +lavna te"a ovo+ djela slavljenje lju#avi. Dedan dio strunjakatu"ai %rikaz na+e i o#uene &enske G+ure kao Venere koje %redstavljaju ale+orijene#eske i ze"aljske lju#avi. ;ik ?u%idona koji se i+ra s izvorsko" vodo" je s%onaiz"eu nji$ kao si"#ol lju#avi. 7ru+i %ak s"atraju da dvije velianstvene djevojketoliko sline da djeluju kao #liznakinje aludiraju na %okla%anje ednosti iseksulanosti svojstvene #raku koje" ,izian odaje %oast i liko" "alo+


59/74

$istoriji (,arkvinije i ;ukrecija) u ale+orija"a (,a-tina i ena uo+ledalu) u sveti" s%isi"a (3alo"a) a "o&da i u keri Daco%a:al"e starije+ (Violante). 3vi ti likovi %ostali su dio kolektivne%redstave o zdravoj i %okornoj &enstvenosti vi-e %uta%rikazivane u venecijanskoj u"jetnosti na vr$uncu renesanse.

Dedan #akrorez iz 1.st. na+ovje-tava da djevojku iz UIzijatre#a dvojako tu"aiti kao Floru #o+inju #ujno+ %roljea ali i jednu #okaovsku #ludnicu ije je i"e na-lo svoj %ut utradiciji. '%ak jedno skora-nje %rikladno tu"aenje %redla&edru+aije tu"aenje ove slike dovodei je u #lisku vezu s

djelo" e"aljska i ne#eska lju#av na e+zekutivno" $ronolo-ko" i ikono+rafsko"%lanu. /ai"e i u ovo" sluaju tre#alo #i da je rije o ko"%oziciji u slavu #rani$vrijednosti na savr-en s%oj ednosti i seksualnosti tre#alo #i da aludira detalj dojki

jedne %rekrivene $aljino" dru+e o#na&ene.

:znesenje Bogorodice 151. 151@. ulje na dasci 8azilika 3anta *aria Alorioza

dei Frare

3liku je od ,iziana naruio otac Aer"ano franjevaki %riorcrkve Frari naruio 151. Uznesenje 8o+orodice sveano i s%uno %o"%e otkriveno je dvije +odine kasnije kao oltarskaslika u ovoj velianstvenoj +otikoj #azilici. Ervena #oja7jeviino+ o+rtaa i odjea neki$ a%ostola jarka i dreava kaoda se -iri %osvuda ulijevajui dodatnu to%lotu tonovi"a drvetai ci+le. 7r&ei se %redanje %o ko" su a%ostoli #ili u+lavno"ri#ari i ljudi skro"no+ %orijekla ,izian je i-ao da tra&i "odeleu%ravo "eu ri#ari"a i Gziki" radnici"a u venecijanskojla+uni. ,ako su nastali sna&ni i %rirodni likovi u donje" dijeludok se 8o+orodica us%inje ka 8o+u ocu u o#laku razdra+ani$anela. ?ad je %redstavljena oltarna slika Uznesenje8o+orodiino izazvala je %ravi skandal z#o+ do tadanevieno+ odluno+ iskoraka jo- "laano+ i strastveno+

,izijana u odnosu na %ret$odnu "irnu i s%okojnu tradiciju. Uto" re"ekCdjelu "lado+ ,izijana %re%oznata je sinteza u"jetnosti tj. zastra-ujua*ic$elan+elova velianstvenost !afaelova u"ilnosti lju%kost i kolorit svojstven%rirodi +ovorio je ;udovico 7olce.7jevica se uzdi&e %re"a ne#u na ruka"a anela. ?o"%ozicija je %odijeljena na 2

re+istra ne#esku i ze"aljsku sferu. U donje" re+istru su zaueni i -okirani a%ostoliz#o+ do+aaja koji se z#iva a u +ornje" je 8o+orodica. ' #oja ne#a sada j dru+aija vi-e nije %lavo ne+o &uto. uta nestvarna svjetlost #lje-tave jaine %ada s vidineu kojoj le#di 8o+ tac. 'zvanredna sna+a velianstvene Aos%e koja se uzdi&e u ne#ona o#laci"a (koji su veza sa ze"aljski" svijeto") o#liveni" svjetlo-u s rasuto"+ru%o" anelia.

59


60/74

d #aroka e 4znesenje #iti o"iljeno. 8o+orodica e sve vi-e i vi-e #iti od"aknutaod %oda a sve je za%oelo s #rojni" %rijestolji"a na koji" sjedi Aos%a koji su %oelii"ati sve vi-e i vi-e ste%enica.Uznesenje 8o+orodiino doista %redstavlja ka"en te"eljac karijere %redodreene datraje jo- decenija i tako neiz#risivo o#ilje&i venecijansku renesansu i uo%e razvoj

u"jetnosti slikanja.

Ba$anal 152>. 1524. ulje na %latnu /acionalni "uzej :rado *adrid

vo djelo u koje" se jasno uoava ,izianovotu"aenja Aior+ioneova naslijea veliki slikar jeuradio za


61/74

slo#odno i"e %odsjeaju na !afaelovu Galatej. *no+i su *ic$elan+elovi i!afaelovi crte&i do ,izianovo+ vre"ena #ili +ravirani %a se tako ,izian u%oznao sari"sko" visoko" renesanso". )

Portret mukarca oko 1525. ulje na %latnu Aalerija :alatina Firenca

8oravak na dvorovi"a u Ferari i *antovi %ru&a ,izijanu %rilikuda se iznova i iznova o%ro#ava u izradi %ortreta trudei se da-to du#lje %rodre u inti"u likova odriui se na kraju ak i#listavi$ $ro"atski$ tonova kori-teni$ %ret$odni$ +odina. ,afaza je karakteristina %ose#no inti"na i delikatna i"ajui uvidu dalji razvoj ka odluni" +estovi"a i ener+ini" izrazi"a.U okviru ovo+ do%adljivo+ svjedoanstva o svojoj intelektualnoji te$nikoj evoluciji ,izijan eks%eri"enti-e s neki" %relo"ni"novina"a. dustajui od sjajni$ nijansi i u%adljivi$ #oja s"ladalaki$ %ortreta u ovi" sluajevi"a odluuje se za

soGsticiranu %aletu sivi$ nijansi o&ivljeni$ sa"o #ijeli"na#rani" okovratniko".;ice %ortretirano+ istie se neko" novo" sna+o" koja je %oreena s efekto"%osti+nuti" na !afelovi" %osljednji" %ortreti"a. /edou"ica o ije" se %ortreturadi jo- uvijek nije razrije-ena.

Polaganje 2rista u gro! oko 1525. Ulje na %latnu *uzej ;ouvre :ariz

'ako su te"e stradanja (:ola+anja ?rista u +ro#3kidanje ?rista s ?rsta :ijeta) %rilino rijetke u %rvo"%eriodu ,izijanovo+ stvarala-tva on e se na skoro

o%sesivan nain ovi" te"a"a #avi u zavr-noj fazinje+ove karijere. Velianstveno %latno iz ;ouvrea vrlo je rana %ret$odnica #rojni$ razrada za%oeti$ %reko>0 +odina kasnije. !a-ireno nje "i-ljenje da se radi o

jedno" od %rvi$ od %rvi$ ,izijanovi$ djela koje je onizradio za %orodicu Aonca+a.

' na ovoj slici kao i u ostali" ,izjanovi" djeli"a du#ok utisak ostavlja ori+inalnostko"%ozicije iji je rita" tra+ino is%rekidan %a i%ak ona iz+leda nes%utano is%ontano %o%ut neko+ klasino+ #areljefa.

&adona porodice Pesaro 1519. 152. ulje na %latnu 8azilika 3anta *ariaAlorioza dei Frari Venecija

va izuzetna slika %lod je izuzetno du+otrajno+ rada a kruna je du+o+ %oznanstvaiz"eu tizijana i Daco%a :esara. /a slici do"inira jarki ton crvene #oje %o-to je #ilana"ijenjena da se +leda sa strane ,izian je %ri izradi ove slike odustao odtradicionalne centralne %ers%ektive i %ostavio inovativnu ko"%oziciju s +enijalni"iz"je-tanje" te&i-ta u lijevo. 8o+orodiino "ra"orno %rijestolje uklanja iz sredi-ta

1


62/74

slike i %o"jera +a udesno. Aru%a G+ura orijenti-e se ka 8o+orodici %okreto" kojirevolucioni-e %o %ravilu trou+aonu s$e"u. :rvi %ut i"a"o utisak da sudionici doistaraz+ovaraju. 3veta o#itelj nije vi-e nedostu%na i udaljena. /aruitelj Daco%o :esaro%rikazan je na slici u kleee" %olo&aju. Dosi je %rikazan %o%ut Glozofa a ne%rostodu-no+ starca.

Utisak novine dodatno je %ojaan dotad nevieni"ra-lanjivanje" ar$itektonski$ ele"enata s dva sna&nastu#a koji se +u#e van %rostora slike. 8oje su izuzetnosvijetle sa jasno" te&njo" ka isti" tonovi"a uz %ot%unood#acivanje %relazni$ i "utni$ nijansi. 3a svoji$ >5. ,izian jezakoraio u %unu zrelost i us"jerava venecijansku u"jetnostka eks%resivno" vitaliz"u i do tada ne%oznato"dina"ino" o&ivljavanju u skladu sa %ovraeno"$istorijsko" ulo+o" Venecije %od okrilje" du&da djela. !adi se o %rikazu "lade &ene ule&ee" %olo&aju okru&ene cvijee" i vrlo lije%i" do#ro izraeni" tanki" tkanino"na kojoj le&i kuence (si"#ol vjernosti). U Firencu je odnijeta 1>1. 3a nasljedstvo"%orodice 7ella !overa i do&ivjela je o+ro"an us%je$ %otvren #eskrajni" #roje"

2


63/74

ko%ija. 'ako u neki" se+"enti"a %odsjea naAior+ioneovu Veneru koju je ,izijan nakonnje+ove s"rti dovr-io (%ozadinu) koja le&i u%ejza&u ,izijan je svoju Veneru s"jestio ua"#ijent %atricijsko+ do"a u scenu u kojoj eka

da je slu-kinja odjene.Ur#inska Venera jedna je od naj%oznatiji$ inajkontraverzniji$ ,izijanovi$ dijela. *lada &ena+leda %ravo u %os"atraa na se#i i"a sa"o

nau-nice narukvicu i %rsten. /jeno tijelo stvara %o&udu Kuidan rita" u odnosu na%edantno ureen venecijanski enterijer. *no+i kritiari ne tu"ae ovu sliku kaoale+oriju %o&ude ve #rane lju#avi. 7rvo "irte i krst ne %odsjeaju sa"o na #o+injuVeneru ve na lju#av koja ne %restaje. :as je tradicionalno si"#ol vjernosti ovdjena" ukazuje da je slika %osveena #ranoj lju#avi. 3lu-kinje u %ozadini vade odjeuiz nevjestinsko+ sanduka "o&da %ri%re"ajui +os%odaricu za %rvu #ranu no.'dentitet ove na+e &ene ve stoljei"a je te"a ras%rava. 3avre"enici je o%isuju kao+olu &enu ili &enu koja le&i a Venero" je %rozvana najvjerojatnije i 1.st. kada jedos%jela iz Ur#ina u Firencu. !u&e koje dr&i u ruci i drvo "itre tradicionalno suVenerini atri#uti %ri e"u #i u"jetnik otklonio svaku su"nju da je u ko"%ozicijina-ao "jesta i za Venerino+ sina ?u%idona. vako sa"o okru&enje slu-kinjezauzete %ri%re"o" odjee na+ovje-tavaju +olotinju jedne suvre"ene s"rtnice a neidealnu na+ost jedne #o+inje.

,izijan se %rouo kao u"jetnik koji %o"jera +ranice slikanja ulje" -to je naroito%ri"jetno u nje+ovi" %ozni" radovi"a kada koristi sve slo#odnije i -ire %oteze.vdje je "euti" nje+ova ruka %recizna i %reGnjena. ,izijan o#like stvara +usti"nanosi"a #oje. Velika %odruja #oje neutrali-u raz+ovijetni detalji. !ije je o te$nici

koja %o+oduje vrsto strukturalnoj ko"%oziciji i +eo"etrijskoj %ers%ektiviu%otre#ljenoj da se do#ije efekat trodi"enzionalnosti %rostora. ,izijan je razviote$niku koja savr-eno %ristaje s"jelo" neskriveno" sa"o%ouzdanju koje zrai"odel

,izijan nudi novi nain tu"aenja renesansne te"e &ensko+ akta u le&ee"%olo&aju to nije vi-e &enska G+ura koja o%ru&ena u %rirodi tone u "isli ve &iva$an i%risutan lik %ot%uno neidealizovan koji %os"atrau u%uuje izuzetno zavodljiv%o+led.

=ovjek s plavim očima oko 1540. ulje na %latnu Aalerija :alatina Firenca

/e %ostoje nikakvi dokazi koji" #i se "o+lo utvrditi ko se nalazi na ovo" %ortretuesto nazivano" *ladi =n+lez z#o+ %lavi$ oiju i rie%lavi$ nijansi na #radi. !ije jeo jedno" od vr$unski$ dosti+nua ,izijanovo+ %ortretiranja. U odnosu na rasko-nu

jarkost #oje na "ladalaki" %ortreti"a ov

Documents

Historija Umjetnosti - Visoka Renesansa