UNIVERZITET U SARAJEVU

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

VISOKA TRENERSKA KOLA D I P L O M S K I R A D

Nastanak i razvoj nogometne igre sa osvrtom na

historijat svjetskih prvenstava Njemaka 2006.

Student : Mentor :

Mirza Sulejmanovi Doc. Dr. Munir Talovi

Sarajevo, juli 2006.

SADRAJ : 1. U V O D . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42. N A S T A N A K N O G O M E T A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52.1. Kina2.2. Japan

2.3. Grka

2.4. Rim

3. K O R I J E N I M O D E R N O G N O G O M E T A . . . . . . . . . . . . . . . . 73.1. Engleska

3.2. Italija

4. M O D E R N I N O G O M E T . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .84.1. Uvodni dio

4.2. Nastanak

4.3. Razvoj pravila

5. I R E NJ E N O G O M E T N E I G R E . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106. XIX S T O LJ E E - P R I J E L O M N I C E . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11

7. E K S P A N Z I J A J U N A A M E R I K A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118. F I F A N A S T A N A K . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12 9. S V J E T S K A P R V E N S T V A H I S T O R I J A T. . . . . . . . . . . . .13 9.1. Svjetsko prvenstvo Urugvaj 19309.2. Svjetsko prvenstvo Italija 1934

9.3. Svjetsko prvenstvo Francuska 1938

9.4. Svjetsko prvenstvo Brazil 1950

9.5. Svjetsko prvenstvo vicarska 1954

9.6. Svjetsko prvenstvo vedska 1958

9.7. Svjetsko prvenstvo ile 1962

9.8. Svjetsko prvenstvo Engleska 1966

9.9. Svjetsko prvenstvo Meksiko 1970

9.10. Svjetsko prvenstvo SR Njemaka 1974

9.11. Svjetsko prvenstvo Argentina 1978

9.12. Svjetsko prvenstvo panjolska 1982

9.13. Svjetsko prvenstvo Meksiko 1986

9.14. Svjetsko prvenstvo Italija 1990

9.15. Svjetsko prvenstvo SAD 1994

9.16. Svjetsko prvenstvo Francuska 1998

9.17. Svjetsko prvenstvo Japan/J. Koreja 2002

10. S V J E T S K O P R V E N S T V O NJ E M A K A 2 0 0 6. . . . . .28

10.1. Opi podaci10.2. Finalna utakmica

10.3. Statistika

10.4. Medijsko praenje

10.5. Nogomet je biznis

11. Z A K LJ U A K . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3212. L I T E R A T U R A I I Z V O R I I N F O R M A C I J A . . . . . . . . . . . . 34

1. U V O D Za nogomet se danas kae da je najvanija sporedna stvar na svijetu. No, ako uzmemo u obzir popularnost ovoga sporta, milionski auditorij koji prati sva deavanja u i oko nogometa, te ogromne svote novca koje se na razliite naine vrte u nogometu, onda, ini se moemo slobodno o nogometu govoriti kao jednoj od najvanijih stvari na svijetu. Uostalom, netom zavreno Svjetsko prvenstvo u Njemakoj govori u prilog ovakvoj tvrdnji. NOGOMET; engl. i franc. football, njem. Fussball, rus. futbol, tal. calcio, e. kopana. Sportska kolektivna igra sa po 11 igraa (10 i jedan golman) u polju, odnosno nogometnom igralitu.

Igrai ekipe koja je u posjedu lopte nastoje u napadu organizirano savladati protivniku ekipu dodavanjem, udaranjem i guranjem lopte nogom, glavom ili tijelom. Zavretak napada u nogometu je utiranje lopte u protivniki gol. Pobjeuje ekipa koja postigne vie pogodaka.

Gol u vlastita vrata se tretira kao pogodak protivnika. Dodirivanje lopte rukom (hvatanje, odbijanje, bacanje) dozvoljeno je samo golmanu, i to dok se nalazi u svom kaznenom prostoru.

Nogomet je preteno igra mukaraca, no u posljednje vrijeme aktivno ga igraju i ene.

U svijetu danas postoje i drugi oblici igara loptom koje nazivamo nogometom ili fudbalom. Rije je o : American football, Australian Rules Football, Canadian Football, Gaelic Football. Meutim, treba kazati da su ovi oblici po nainu igre i po obliku lopte blie ragbiju nego nogometu.

Nogomet je kolektivna sportska igra u kojoj do izraaja dolaze mnoge psihomotorike sposobnosti ovjeka : snaga, brzina, preciznost, ravnotea koordinacija i dr. Rjeavanje situacija tokom igre zahtijeva od igraa i upotrebu razliitih intelektualnih sposobnosti kao to su : inicijativa, istrajnost, kolektivnost i meusobno potivanje, borbenost, smirenost i mnoge druge. Nogomet, slobodno moemo kazati u znaajnoj mjeri utie na razvoj linosti i njegov karakter.

2. N A S T A N A K N O G O M E T AMnogi svjetski autori i historiari sporta su se bavili nastankom nogometne igre, ili barem neega to bi se moglo nazvati preteom. No, i danas su miljenja podijeljena i nije zapravo utvreno tano vrijeme nastanka nogometa.

Ovaj sport svoje korjene vue iz raznih igara loptom koje su se vremenom diferencirale. Igre loptom, odnosno nekim okruglim predmetom prikazane su na raznim crteima, u drvorezima, na kipovima, na vazama, te na kamenim ploama iz razliitih historijskih epoha.

U razvoju nogometne igre prepoznajemo uvjetno kazano dvije etape. Prvu sainjavaju mnoge praigre, za koje postoji oskudna likovna dokumentacija, i to kod Kineza, Grka i Rimljana. Postoje i podaci zapisani u raznim analima i ostalim dokumentima koji tretiraju razvoj igara slinih nogometu. Iz dostupnih anala je vidljivo da su u opisanim igrama sadrani i i izvjesni elementi igranja lopte nogama.

Druga etapa je razvoj nogometne igre od 1863. godine, kada se ona odvijala od zajednikog pretka, diferencirala se postepeno od ragbija i postala samostalna sportska igra.

2.1. K i n a

Prema pisanju nekih historiara, meu kojima treba izdvojiti engleskog filologa J.Pentland Mahaffyja (1839 1919), igre loptom su prvi put opisane kod Kineza ok 3000 godina p.n.e. (vidjeti : Enciklopedija fizike kulture, JLZ Miroslav Krlea, Zagreb 1975). Prema tome tumaenju lopta je bila od koe napunjena perjem ili ivotinjskim krznom. Dvije ekipe, jedna nasuprot drugoj su gurale loptu nogama, leima, ramenima i glavom. Zabranjena je bila upotreba ruku. Pobijedila bi ona ekipa koja bi prva gurnula loptu izmeu dviju bambusovih trski.

Meutim, u jednoj od brojnih enciklopedija nogometa se kae da se igra slina nogometu spominje takoer u drevnoj Kini, ali prije 2000 godina, tokom vladavine dinastije Han. Ta se igra pominje u zapisima starim 14 stoljea i zove se kenat. (vidjeti : The Complete Encyclopedia of Football, autor Keir Radnedge, izdanje Carlton Books Limited, London 2004).

Nadalje, meu igrama koje su sline dananjem nogometu spominje se i ouh-kih. Ova se igra pojavila u Kini oko 200 godina p.n.e. (vidjeti : Nogomet, F.Noinovi, E.Halilovi, F.Midi, Filozofski fakultet Tuzla, 2002. Tuzla). Ovu su igru najprije igrali kineski vojnici, a kasnije se proirila u cijelom narodu. Lopta se sastojala od osam komada koe i bila je punjena perjem i krznom ivotinja.

2.2. J a p a n Prema nekim izvorima igra ouhkih je u VII stoljeu n.e. prenesena u Japan (vidjeti : Enciklopedija fizike kulture, JLZ Miroslav Krlea, Zagreb 1975). Drugi izvor informacija kae da je igra prenesena u Japan, ali izmeu 4. i 5. stoljea n.e. (vidjeti : zvanina web stranica FIFA-e).

2.3. G r k a Sline pomenutim igrama iz Kine su starogrke igre episkyros i epikoinos. U tim igrama nastupale su dvije ekupe sa istim brojem igraa. Igralite je bilo omeeno dvjema poprenim linijama, te srednjom linijom do naslaganih kamenia. Lopta se gurala nogama i rukama, a cilj je bio prebaciti je preko linije protivnike ekipe. Prije poetka igre timovi su stajali iza svoje golne linije. Na loptu koju bi u sredinu igralita bacila neka neutralna osoba, obje ekipe bi potrale prema srednjoj liniji.

2.4. R i m

Rimska igra sa loptom, harpastum, inae veoma slina ragbiju, prema ocjeni Seneke bila je gruba i otra, a igrali su je rimski legionari. Prema opisu, bila je slina groj igri episkyros. U toj se igri koristila mala punjena lopta. Igrai su se dijelili u dvije ekipe. Lopta se bacala na sredinju liniju. Na dva kraja iza podruja gdje su bili igrai nalazile su se druge dvije linije (to bi moglo odgovarati dananjim gol linijama), preko kojih igrai trebaju prenijeti loptu, pothvat koji se nije mogao izvesti bez guranja protivnika.

3. K O R I J E N I M O D E R N O G N O G O M E T A

3.1. E n g l e s k a

Tek od XI, ili prema nekim izvorima XII stoljea ponovno se spominju igre sline nogometu. Te igre, vjerovatno vode porijeklo od harpastuma, a pominju se ponajvie u Engleskoj i Italiji (ali i u drugim zemljama kao to su Francuska ili Rusija). Engleski kroniar iz XII stoljea W. Fitzstephen spominje neku omiljenu igru loptom koju su na pokladni utorak igrale ekipe dvaju cehova, po ulicama i predgraima Londona. U XIV stoljeu igre loptom su se toliko uobiajile po gradskim ulicama u Engleskoj, da su ugroavale graane. Stoga je kralj Edvard II, 13.aprila 1314. kraljevskim dekretom zabranio sport jer remeti mir. Edvard III je 1349. nastojao u potpunosti iskorijeniti nogomet jer je smatrao da mladii provode previe vremena igrajui ovu igru. Oko 1650. ove su zabrane u Engleskoj bile ukinute, pa se igra loptom od 1700. irila po kolama. Nekih odreenih pravila nije bilo, osim to se nije smjelo igrati rukama. Igrai po kolama tada su se podijelili na pristae rugby running game, i na pristae dribling game. U tom periodu igra u razliitim dijelovima kraljevstva ima i razliite nazive. U Cornwallu je hurling, naziv koji se kasnije koristio za hokej. U Norfolku i Suffolku su se koristili nazivi campynge ili camping. 3.2. I t a l i j a

U Italiji su se prema pravilima koja je izdao Antonio Sciano da Salo (Trattato del giuoco della palla, Venecija 1555.), igrale dvije popularne igre loptom. Prva se igrala u Firenci oko 1490., igrali su je plemii i zvala se calcio a livrea. Druga se igrala u Padovi i Livornu ponajvie, a igrali su je studenti. Zvala se igivoco di calcio, i veoma je liila na ragbi. Naime, lopta se mogla udarati svim dijelovima tijela, a mogla se ak i nositi.

Ovakva lopta je u preniku imala 10 cm, a bila je teka oko 280 grama. Broj igraa je zavisio od duine igralita, a kretao se od 20 40. Najee se igralo sa po 27 igraa na svakoj strani koji su bili rasporeeni u etiri reda. U prvom se redu nalazili 15 igraa koji su se zvali innanzi (naprijed), ili corridori (trkai). U drugoj je liniji bilo pet igraa, a zvali su se sconciatori (koji ometaju). Trea linija je imala etiri igraa datori a dietro (davatelji nazad). Cilj ove igre je bio da jedna ekipa loptu potjera kroz odreeni prostor na suprotnoj strani igralita.

4. M O D E R N I N O G O M E T 4.1. U v o d n i d i o

Godine 1885. osnovani su prvi engleski nogometni klubovi u Sheffieldu i Cambridgeu. Sa poveavanjem broja klubova u Engleskoj potreba za organiziranom igrom postajala je sce vea. Pristae dribling game-a prihvatili su 1863. pravila koja je godinu ranije za tu igru razradio M.Tring, rektor kole u Uppinghamu. Tako da je prvi nogometni savez Football Association osnovan u Londonu 1863., i taj je Savez propisao 13 pravila za igru. Pomenuta 1863. se stoga uzima kao godina od koje se zapravo moe govoriti o nogometu u dananjem smislu.

4.2. N a s t a n a kJoseph Strut je jo 1801. dao opis pravila nogometa koji se igrao u 18. stoljeu. U prvom izdanju knjige Footballl (drugo je izalo 1857.) nalazimo odreena pravila igre. U to vrijeme, tanije 1823., William Webb izvodi igru sa izuzetnim loptama na koledu u Rugby-u. To je bila igra Rugby Running Game koja je dobila ime po gradu u kojem je nastala. I drugi koledi : Eaton Harow, Winchester, Westminster, Shrewsbury, Oxford, Cambridge i Derby imaju svoja interna pravila nogometne igre, od kojih su neka odigrala znaajnu ulogu kod sastavljanja prvih pravila nogometa.

Ovdje treba spomenuti i Celtenham pravila, kao i pravila rektora koleda u Uppinghamu M.Tringa koja su imla devet stavki i koja su imala veliki utjecaj na kasnije definiranje pravila igre.

Slobodno se moe kazati da od poetka XIX stoljea pioniri nogometa u Engleskoj rade na razvoju ove igre. Sve je to rezultiralo osnivanjem prvog nogometnog kluba na svijetu. Rije je o klubu Sheffield koji je formiran 1855. i koji i danas postoji. Pet godina kasnije osnovan je i Nothingen Counti, a onda i klug u Cambridgeu.

Ubrzo nakon ovoga, tanije 26. oktobra 1863. 11 klubova Cambridgea i Londona alje svoje predstavnike u prostorije Freemason's Tavern u Great Queen Street u Londonu na sastanak na kojem je dogovoreno osnivanje prvog nogometnog saveza.

Te iste 1863., 24. decembra nova slubena i prva nogometna asocijacija na svijetu donosi nacrt Pravila nogometne igre i upuuje ga svim klubovima lanicama na razmatranje. Kao osnova u najveoj mjeri posluila su Tringova pravila iz 1862. U ovim pravilima koja su imala 13 taaka stajalo je, izmeu ostalog da se nogomet izvodi okruglom, a ne jajastom loptom kao to je to do tada bio sluaj. Dakle, historija suvremenog nogometa poinje 1863. u Engleskoj i zato se ova zemlja smatra kolijevkom nogometa. 4.3. R a z v o j p r a v i l a Od 1863., kada su objavljena prvi put, pa do danas pravila nogometne igre su doivjela jako puno izmjena. Dakako, kako se ova igra razvijala, logino je da se pravila mijenjaju i prilagoavaju vremenu u kojem se nogomet igra.

Na samom poetku odreena je veliina igralita. Dimenzije su bile 200 jardi x 100 jardi (182,88 m x 91,44 m). Razmak izmeu vratnica je bio 7,96 jardi ili 7,28 m. Gornje preke na vratnicama nije bilo. Ekipa se sastojala od po 11 igraa. Svako igranje rukom i glavom bilo je zabranjeno, a napad protivnika doputen samo ramenima ili prsima. Strane igralita su se mijenjale nakon svakog pogotka. Neto kasnije, dimenzije igralita su smanjene na 140 jardi x 70 jardi. Godine 1880. dimenzije su bile 110 jardi x 53,33 jarde (100,58 m x 51,48 m). Godine 1864. u pravilima je izvrena prva dopuna kojom je propisano kakve cipele igrai smiju nositi tokom igre.

Pravilo offside je uvedeno 1866. Za razliku od dananjeg pravila, igra je bio u ofsajdu ako je primio loptu na protivnikoj polovici igralita, a u liniji po irini igralita nisu ispred njega bila barem tri igraa. Do te godine u ofsajd poziciji se nalazio svaki igra koji je u momentu dodavanja bio ispred lopte (pravilo iz ragbija). Te godine takoer, uvedeni su korner i slobodan udarac u igri. God.1867. u pravila je uveden konopac koji je spajao vrhove dviju okomitih vratnica, uvedeno je i pravilo ispucavanja lopte ispred gola, a zabranjeno je postizanje zgoditka neposredno iz slobodnog udarca. Igranje lopte glavom uvodi se 1870., a godinu kasnije u ekipi je jedan od igraa odreen za golmana. Njemu je iznimno bilo doputeno igranje rukom.

Od 1873. sastavni dio igre je i udarac iz ugla korner. Tada se taj udarac izvodio sa poprene linije igralita, sa taaka koje su bile po 15 m udaljene lijevo i desno od gola. 1874. se za prekraj izvodi slobodan udarac. Godinu kasnije propisane su dimenzije vrata : irina 7,32 m uz obavezno postavljanje poprene grede na visini od 2,44 m. 1877. uvodi se pravilo o udaljavanju igraa sa terena.1878. je uvedena za sudije zvidaljka kako bi se davali znaci prilikom prekida igre. 1881. pravilima je odreeno trajanje ugre, a odreena su i prava i dunosti sudije na igralitu. Pomoni sudije se na terenu pojavljuju 1884., ali su oni tada djelovali neto dalje od igralita.

Veliina i teina lopte propisana je dopunom pravila 1889., a dvije godine nakon toga, 1891., na prijedlog Iraca uvedeni su : kazneni udarac (jedanaesterac), kazneni prostor, golmanov prostor i mrea na vratima. Od te godine pomomi suci, djeluju kao linijski.

Od 1897. igra traje 90 minuta, a 1906. uveden je odmor u poluvremenu u trajanju pet minuta. Od 1905. golmanu je zabranjeno istravanje sa gol linije prilikom izvoenja kaznenog udarca, a od 1912. mu je doputeno igranje rukom, ali samo na povrini kaznenog prostora.

Korner se od 1913. izvodi sa sjecita uzdune i poprene linije igralita. God.1924. uvedeno je pravilo da se svi igrai prilikom izvoenja jedanaesterca moraju nalaziti izvan kaznenog prostora i da su udaljeni od lopte najmanje 9,15 m.

God. 1925. izvrena je izmjena u pravilu ofsajda. Naime, doputeno je da igra u napadu na protivnikoj polovici, u trenutku kada njegov suigra izvodi dodavanje, ima pred sobom najmanje dva protivnika igraa, i to golmana i igraa u polju.

Godine 1929. za greku pri ubacivanju lopte u igru, umjesto slobodnog udarca, uvodi se dosuivanje novog ubacivanja, ali u korist protivnike ekipe.

1933. su se uveli brojevi na leima igraa, 1951. pojavljuju se bijele lopte za igru, a 1966. je dozvoljeno da se u toku igre mogu zamijeniti dva igraa. 5. I R E NJE N O G O M E T N E I G R E

Godine 1871. odigrana je prva slubena utakmica za Engleski kup, a 1872. i prva slubena meunarodna utakmica. Sastale su se reprezentacije Engleske i kotske u Glasgowu. Od 1882. djeluje meunarodna sudijska organizacija (International Football Board) koju su u Manchesteru osnovali nogometni savezi Engleske, kotske, Velsa i Irske i koja je jedina imala pravo da mijenja i dopunjuje pravila igre.

Od 1874. osnivaju se i drugima zemljama klubovi i savezi (Danska, Holandija, Italija, vicarska, Rusija, Njemaka, Austro-Ugarska, Belgija, vedska). Ovu su igru nakon Englske, Irske, kotske i Velsa najprije upoznale Danska i Holandija (1875.). U ovim su zemljama 1889. oformljeni nogometni savezi. Neto kasnije nogomet stie i u druge zemlje Evrope : u vicarsku 1882., Njemaku 1885., ehoslovaku i Francusku 1890., Austro-Ugarsku 1894. Krajem XIX stoljea nogomet je kao sport priznat u itavoj Evropi. Vrlo brzo se osnivaju nacionalni savezi : vicarska i Belgija 1895., Italija 1898., Njemaka 1900., Maarska 1901., Finska 1907.Paralelno sa Evropom, ovaj se sport intenzivno razvija i u Junoj Americi. Vrlo brzo se osnivaju klubovi i nacionalni savezi : Argentina 1893., ile 1895., Urugvaj 1900., Brazil 1914. Zanimljivo je da je jo 1891. na Novom Zelandu formiran nacionalni nogometni savez. Godine 1904. u Parizu je formirana Meunarodna federacija nogometnih asocijacija (FIFA Federation International Football Association). Sjedite joj je premjeteno u Cirih. Godine 1908. nogomet je prvi put na programu Olimpijskih igara u Londonu. Pobjednik je bila reprezentacija Velike Britanije. Godine 1930. FIFA je organizirala Prvo svjetsko prvenstvo u nogometu. Domain je bio Urugvaj koji je na kraju postao prvi svjetski prvak.

6. XIX S T O LJ E E P R I J E L O M N I C E

1848. Na Cambridgeu sastavljena prva pravila igre

1855. Osnovan najstariji klub na svijetu Sheffield FC

1863. 26. oktobra osnovan Nogometni savez Engleske

1885. Ozakonjeno profesionalno bavljenje nogometom

1888. Osnovana Nogometna liga, zamisao upravitelja Aston Ville McGregora 1893. Osnovana Genova, najstariji italijanski ligaki klub7. E K S P A N Z I J A J U N A A M E R I K A Poetkom 20. stoljea nogomet se, osim u Evropi u znatnoj mjeri ukorijenio i u Junoj Americi. Dodue, u Argentini je ilo neto sporije. No, nakon intenzivnijeg dolaska Italijana i panjolaca sve je krenulo puno bre.

Zanimljivo je da se uticaj najstarije nogometne nacije, Engleza i danas vidi u J.Americi, i to najvie po imenima timova. Tako u Argentini imamo River Plate, Newell's Old Boys, Rosario Centra. U Urugvaju Liverpool i Wanderers, u ileu Everton i Rangers, dok u Brazilu postoji Corinthians, koji je ime dobio prema velikom engleskom amaterskom klubu.

Prvi klub sa uglavnom brazilskim igraima bio je Associacao Athletica Mackenzie College iz Sao Paola. Ostala sportska udruenja, poput Jedriliarskog kluba Flamengo iz Rio de Janeira nogometne klubove poela su osnivati poetkom 20 stoljea. to se tie Afrike i Azije, osim Engleza, najvie uticaja na razvoj igre imali su Francuzi, i uneto manjoj mjeri Portugalci i Nijemci. 8. F I F A N A S T A N A K

Poetkom 20. stoljea nogometna groznica polako zahvata cijeli svijet. Sasvim opravdano je bilo oekivati da se formira jedna svjetska krovna organizacija koja bi ukljuivala sve nacionalne saveze i radila na populariziranju i razvoju nogometa. Meunarodna nogometna federacija FIFA osnovana je 1904. u Parizu. Zanimljivo je da se to moglo desiti i dvije godine ranije, ali ipak nije jer su stavovi engleskog saveza bili prilino kruti. Naime, u proljee 1902. Sir Frederick Wall, sekretar Engleskog nogometnog saveza primio je pismeni zahtjev za osnivanje meinarodnog nogometnog tijela. Pismo, poslano 08. maja napisali su sekretar holandskog saveza C.A.W. Hirschmann i francuski novinar iz lista Le Matin Robert Guerin. Oni su smatrali da sve vea popularnost igre diljem svijeta zasluuje meunarodnu koordinaciju, i da bi sve zemlje gdje se igra nogomet trebalo ukljuiti u jedan savez. Englezi, meutim, nisu tako razmiljali. Zapravo, inicijativu nisu uope prihvatili. Sekretar Saveza Wall je poslao odgovor 04. juna, i tu je kazao da e oni razmotriti prijedlog, ali da je Engleski savez odluio sam organizirati konferenciju ujedinjenja u Engleskoj. Ta se konferencija nikad nije odrala.

Ponovni pokukuaj se desio u novembru 1903. Guerin je opet pisao Savezu sa prijedlogom osnivanja nogometnog saveza evropskih klubova. No, ponovno je odgovor bio negativan.

I zato Francuz vie nije htio ekati. Za vrijeme odigravanja prve meunarodne utakmice izmeu Francuske i Belgije 01. maja 1904. Guerin i Louis Muhlinghaus, sekretar Nogometnog saveza Belgije, odluili su provesti svoju namjeru bez obzira na Engleze.

Za manje od tri sedmice, 21. maja 1904. predstavnici Belgije (Muhlinghaus i Max Kahn), Danske (Ludwig Sylow), Francuske (Guerin i Andre Espir), Holandije (Carl Anton Wilhelm Hirschmann), panjolske, vedske i vicarske (Victor E.Schneider) sastali su se u uredima USFSA (Savet francuskih drutava za atletske sportove) i osnovali FIFA-u. Na sastanku su si odredili i pravo organiziranja Svjetskog prvenstva.

Treba kazati da panjolska u to vrijeme nije imala Savez, iako se nogomet u njoj poeo igrati tokom 1860-tih. Stoga je dunost da predstavlja panjolsku preuzeo Carlos Padros, predsjednik FC Madrida (danas Real Madrid). Neobino je to to Padros nije bio fiziki prisutan na sastanku u Parizu. On se pismeno izvinuo, a u njegovo ime je glasao Francuz Andre Espir. Nije bilo ni predstavnika vedske pa je za njega glasao Danac Ludwig Sylow.

Dakle, na osnivakom sastanku FIFA-e bilo je sedam osoba iz pet drava koje su predstavljale sedam nacija. Prvi predsjednik FIFA-e postao je Francuz Robert Guerin. Godinu kasnije, 14. aprila 1905., baron Edouard de Laveleye, predsjednik Belgijskog saveza nagovorio je Engleze da pristupe FIFA-i. Meutim, naljuen injenicom da niti jedna lanica FIFA-e nije htjela nastupiti na predloenom Svjetskom prvenstvu, Guerin je podnio ostavku.

Nakratko, dunost je preuzeo vicarac Schneider, prije nego je 1906. za predsjednika izabran Englez Daniel Burley Woolfall koji je tu dunost obnaao 12 godina, sve do smrti 1918.

Pod njegovim vodstvom FIFA je i doista postala svjetska organizacija. 1910. u lanstvo je primljena Juna Afrika, a 1912. Argentina. Vizija o takmiarskom meunarodnom nogometu poela se ispunjavati kada je FIFA formalizirala poimanje drave kao nogometnog entiteta. Kao model je posluilo englesko prvenstvo, a onda su dole i Olimpiske igre.

Na OI u Ateni 1896. nogomet je bio pokazni sport, dok je na Olimpijadama 1900. i 1904. nogometno natjecanje bilo neslubeno. Velikoj Britaniji je pripala ast da postane prvi Olimpijski pobjednik 1908. kada je u finalu turnira pobijedila Dansku sa 2 : 0.

U meuvremenu, Juna Amerika, odsjeena putnim ogranienjima od Evrope organizirala je vlastito regionalno takmienje (dananji Copa America). Prvi, neslubeni turnir odran je 1910., u ast obiljeavanja stoljea nezavisnosti Argentine. Slubeno prvenstvo poelo je 1916.

9. S V J E T S K A P R V E N S T V A H I S T O R I J A T

Historija svjetske nogometne federacije neraskidivo je vezana sa historijom svjetskih prvenstava. No, iako je FIFA osnovana 1904., ipak je trebalo ekati punih 26 godina da se organizira Prvo svjetsko prvenstvo. Organiziranjem toga prvenstva meunarodni nogomet je doao do prekretnice. Godine 1929. FIFA je na kongresu u Barceloni odluila da domain Prvog svjetskog prvenstva bude Urugvaj. Ova je drava, slavei stoljee nezavisnosti ponudila plaanje putnih trokova evropskim timovima i obeala izgraditi novi stadion (bio je to Centenario) na kojem e se igrati veina utakmica. Iako je bilo odreenih otpora (na poetku se niko od evropskih selekcija nije prijavio za put u Urugvaj), ipak je tadanji prvi ovjek FIFA-e Jules Rimet uspio u nakani da Evropljani dou na Svjetsko prvenstvo. 9.1. I S v j e t s k o p r v e n s t v o U r u g v a j 1 9 3 0 Osim odreenih politikih, vaan razlog za dobijanje prvenstva bio je u tome to je Urugvaj 1924. i 1928. bio pobjednik Olimpijskih nogometnih turnira. Za organiziranje prvog Mundijala prijavile su se, osim Urugvaja i Italija, Holandija, panjolska i vedska. Zbog proslave stote godinjice nezavisnosti Urugvaj je dobio organizaciju. Meutim, evropske selekcije, iako im je sve trokove snosio Urugvaj nisu se htjele prijaviti za uee. No, nakon dodatnog pritiska Julesa Rimeta u Urugvaj su otputovale reprezentacije : Francuske, Belgije, Jugoslavije i Rumunije. Uz ove evropske, na prvom Mundijalu uestvovale su i sljedee ekipe : Argentina, Brazil, Paragvaj, Peru, ile, Meksiko, Bolivija i SAD.Glavne zvijezde : Jose Leandro Andrade (URU), veliki majstor igre i jedini crnac urugvajske selekcije; Jose Nasazzi (URU), prvi kapiten u historiji koji je podigao trofej Pobjeda na zlatnim krilima, kojeg je uzradio Francuz Abel Lafleur.Finale Svjetskog prvenstva u Urugvaju 1930.

Urugvaj : Argentina 4 :2 (1 :2), strijelci za Urugvaj : Dorado, Cea, Iriarte, Castro, strijelci za Argentinu : Peucell, Stabile.

Utakmica je odigrana 30. jula na stadionu Centenario u Montevideu pred 93 000 gledatelja. Sudija : M. Langenus, Belgija. Urugvaj : Ballestrero, Nasazzi (kap.), Mascheroni, Andrade, Fernandez, Gestido, Dorado, Scarone, Castro, Cea, Iriarte. Trener : Supicci Argentina : Botasso, Della Torre, Paternoster, Evaristi J., Monti, Suarez, Peucelle, Varallo, Stabile, Ferreira (kap.), Evaristo M. 9.2. II S v j e t s k o p r v e n s t v o I t a l i j a 1 9 3 4 Odvijalo su u okolnostima sve uzburkanije politike situacije. Nacizam se poeo iriti, i naiao je naalost na plodno tlo u Italiji.

Uestvovalo je 16 ekipa, od toga 12 iz Evrope, tri iz Amerike, jedna iz Afrike. Nositelj titule Urugvaj odbio je ii u Evropu zbog slabog odziva evropskih timova etiri godine ranije. Osim domaina, glavni favorit bio je austrijski Wunderteam kojeg je vodio Hugo Meisl. Zanimljivo je da su dvije najbolje junoamerike ekipe, Brazil i Argentina rano izbaene, pa je ispalo da du preli dugi put od 13 000 km da bi odigrali samo jednu utakmicu. Brazil je izgubio od panjolske 3 : 1, a Argentina od vedske 3 : 2.

Glavne zvijezde Mundijala : Giuseppe Meazza (ITA), tvorac pobjeda u etvrtfinalu protiv panjolske i u polufinalu protiv Austrije; Oldrich Neyedly (EH), najbolji strijela prvog Mundijala sa pet pogodaka, zvali su ga eki kristal; Mathias Sindelar (AUT), najpoznatiji lan Wunderteama, nakon to je Trei Reich pripojio Austriju poinio samoubistvo 22. januara 1939.Finale Svjetskog prvenstva u Italiji 1934.

Italija : ehoslovaka 2 : 1 (0 : 0), strijelci za Italiju Orsi, Schiavio, strijelac za ehoslovaku Puc.

Utakmica je odigrana 10. juna na stadionu Flaminio u Rimu pred 55 000 gledatelja. Sudija : M. Eklind, vedska.Italija : Combi (kap.), Monzeglio, Allemandi, Ferraris IV, Monti, Bertolini, Guaita, Meazza, Schiavio, Ferrari, Orsi. Trener : Pozzoehoslovaka : Planika (kap.), Zenisek, Ctyroky, Kostalek, Cambal, Kreil, Junek, Svoboda, Sobotka, Nejedly, Puc. Trener : Petru.9.3. III S v j e t s k o p r v e n s t v o F r a n c u s k a 1 9 3 8 Evropa, pa i itav svijet su ivjeli u strahu od nadolazeeg nacizma. Mundijal se odravo dvije godine nakon to je Hitler na Olimpijadi u Berlinu napravio nevjerovatnu propagandu u slavu nacistike Njemake.

Neke znaajnije reprezentacije nisu uestvovale u Francuskoj iz politikih razloga. Austrija je Anschlussom ve bila u sastavu Treeg Reicha, a panjolska je razdirana graanskim ratom.

Engleska je i dalje bila u sukobu sa FIFA-om, a Junu Ameriku predstavljao je samo Brazil. S druge strane, prvi put se pojavljuje zemlja sa Azijskog kontinenta, Indonezija.

Pobjednik Treeg Mundijal bila je Italija koja je tako postala jedina drava sa dva uzastopna uspjeha. Pobijedili su Maare na prvenstvu n kojem je uestvovalo 16 ekipa, i na kojem su u 18 utakmica postignuta 84 gola. Glavne zvijezde Mundijala : Andre Abegglen (VI), glavni tvorac historijske pobjede od 4 : 2 nad Njemakom, ekipom koja je bila sastavljena od njemakih i austrijskih igraa; Giovanni Ferrari (ITA), uz Meazzu i Monzeglia jedini osvojio Mundijal 1934. i 1938.; Da Silva Leonidas (BRA), na utakmici sa Poljskom izuo kopake da bi bolje igrao na mokrom terenu, sudija ga natjerao da ih obuje, Brazil je tada pobijedio 6 : 5 u produecima, a Leonidas postigao etiri gola.

Finale Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1938.Italija : Maarska 4 : 2 (3 : 1), strijelci za Italiju Colaussi (2), Piota (2); strijelci za Maarsku Titkos, Sarosi.

Utakmica je odigrana 19. juna na stadionu Colombes u Parizu pred 55 000 gledatelja. Sudio je M. Capdeville iz Francuske.Italija : Olivieri, Foni, Rava, Serantoni, Andreolo. Locatelli, Biavati, Meazza (kap.), Piola, Ferrari, Colaussi. Trener : Pozzo.

Maarska : Szabo, Polgar, Biro, Szalay, Szucz, Lazar, Sas, Vincze, Sarosi (kap.), Szengeller, Titkos. Trener : Dietz 9.4. IV S v j e t s k o p r v e n s t v o B r a z i l 1 9 5 0

Drugi svjetski rat jo nije zaboravljen. Evropa je izmrcvarena, dok Azija postaje novo arite sukoba (Indokina, Koreja). Nakon stanke od 20 godina, Svjetsko prvenstvo je ponovno na tlu June Amerike. Brazilci su za ovu priliku izgradili stadion za 200 000 gledatelja, uvenu Maracanu u Rio de Janeiru, gdje po prvi put nastupa i Engleska. No, pravu senzaciju priredili su nogometai SAD koji su pobjedom 1 : 0 izbacili Englesku reprezentaciju.

Meutim, prava senzacija bio je poraz favoriziranog Brazila u finalu od Urugvaja. Naravno, to je u Brazilu doivljeno ko nacionalna tragedija.

Glavne zvijezde : Ademir (BRA), najbolji strijelac, 6 utakmica 9 pogodaka; Alfred Bickel (VI), jedini igra koji je uestvovao na dva Mundijala, 1938. i 1950.; Joseph Gaetjens (SAD), postigao pobjedonosni gol protiv Engleske; Alcides Edgardo Ghiggia (URU), zabio pobjedonosni gol za Urugvaj u finalu.

Finale Svjetskog prvenstva u Brazilu 1950.

Urugvaj : Brazil 2 : 1 (0 : 0), strijelci za Urugvaj Schiaffino i Ghiggia, strijelac za Brazil Friaca.

Utakmica je odigrana 16. jula na stadionu Maracana u Rio de Janeiru pred 199 854 gledatelja. Sudio je Englez U. Reader.

Urugvaj : Maspoli, M. Gonzales, Tejera, Gambetta, Varela (kap.), Andrade, Ghiggia, Perez, Miguez, Schiaffino, Moran. Trener : Lopez.

Brazil : Barbosa, Augusto (kap.), Juvenal, Bauer, Danilo, Bigode, Friaca, Zizinho, Ademir, Jair, Chico. Trener : Costa

9.5. V S v j e t s k o p r v e n s t v o v i c a r s k a 1 9 5 4 Neutralna vicrska bila je domain Petog Mundijala na kojem su prvi put uestvovali svi prvaci. Maari su nakon pobjede na Wembleyu nad Engleskom od 6 : 3 u kvalifikacijama bili veliki favoriti. arolija igre koju je jo na OI 1952. u Helsinkiju pokazala maarska laka konjica dala je sigurno novu dimenziju nogometnoj igri uope. Jo kada su Maari u prvom kolu, u Baselu ponizili Njemaku sa 8 : 3, svi su bili sigurni da je Maarska novi prvak svijeta. Meutim, Nijemci su pokazali ko su i ta su. U finalu su savladali Maare i to je bio kraj jedne od najveih, ako ne i najvee i najbolje generacije u nogometu : maarske lake konjice.

Glavne zvijezde : Helmut Rahn (SRNJ), postigao 10 golova u 10 utakmica, prikljuio se reprezentaciji samo par dana pred poetak Mundijala; Fritz Walter (SRNJ), kapiten pobjednike ekipe; Sandor Kocsis (MA), 11 golova, od toga 6 glavom, Ferenc Puskas (MA), voa ekipe koja je bila nepobjediva od 1950 do finala u Bernu.

Finale Svjetskog prvenstva u vicarskoj 1954.

SR Njemaka : Maarska 3 : 2 (2 : 2), strijelci za Njemaku Morlock, Rahn (2), strijelci za Maarsku Puskas, Czibor.Utakmica je odigrana 04. jula na stadionu Wankdorf u Bernu pred 60 000 gledatelja. Sudio je M. Ling (ENG).

SR Njemaka : Turek, Posipal, Kohlmeyer, Eckel, Leibrich, Mai, Rahn, Morlock, O. Walter, F. Walter (kap.), Schafer. Trener : Herberger

Maarska : Grocisc, Buzansky, Lantos, Bozsik, Lorant, Zakarias, Czibor, Kocsis, Hidegkuti, Puskas (kap.), Toth. Trener : Sebes.

9.6. VI S v j e t s k o p r v e n s t v o v e d s k a 1 9 5 8

Za esti Mundijal moemo rei da ga je karkterizirala pojava televizije i naravno tada mladog Pelea. Dva sasvim nova igraa obiljeila su igru Brazila na prvenstvu : krivonogi dribler Garrincha i 17 i pol godinji Edson Arantes do Nascimento Pele. Drugo veliko otkrie Mundijala bila je Francuska iji su glavni igrai bili : Just Fontaine i Raymond Kopa. Fontaine je u est utakmica postigao 13 golova, i to je i danas rekord koji e teko ikad iko dostii. Glavne zvijezde : osim Pelea i Garrinche bio je tu i Waldir Pereira Didi (BRA), izmislio je poseban udarac suhi list kojim je zabio gol u polufinalu sa Francuzima; Just Fontaine (FRA), rekorder svjetskih prvenstava po broju golova; Raymond Kopa (FRA), izabran je za najboljeg igraa prvenstva u vedskoj; Nils Liedholm (VE), dao prvi gol na finalnoj utakmici Finale Svjetskog prvenstva u vedskoj 1958.

Brazil : vedska 5 : 2 (2 : 1), strijelci za Brazil : Vava (2), Pele (2), Zagallo, strijelci za vedsku Liedholm, Simonsson.

Utakmica odigrana 29. juna na stadionu Rasunda u Stockholmu pred 49 737 gledatelja. Sudio je M. Guigue (FRA).

Brazil : Gilmar, D. Santos, N. Santos, Zito, Bellini (kap), Orlando Garrincha, Didi, Vava, Pele, Zagallo. Trener : Feola. vedska : Svensson, Bergmark, Axbom, Boerjesson, Gustavsson, Parling, Hamrin, Gren, Simonsson, Liedholm (kap), Skoglund.

9.7. VII S v j e t s k o p r v e n s t v o i l e 1 9 6 2

Unato nizu potresa koji su opustoili zemlju. ile je prihvatio organizaciju sedmog Mundijala. itav turnir su obiljeili brojni ispadi nasilja na terenu, ponajvie zahvaljujui nainu igre nekih evropskih timova koji su prihvatili model Helenia Herrere (tzv. Catenaccio ili brava). Taj model je bio nepopularan jer se u popunosti zasnivao na odbrambenoj igri. Pele nije igrao na prvenstvu jer je bio povrijeen u meu sa ehoslovakom sa kojom e Brazil igrati u finalu i osvojiti po drugi put Kup Julesa Rimeta.

Glavne zvijezde : Tavares de Silveira Amarildo (BRA), Peleova zamjena, strijelac gola u finalu; Manoel Franciscodas Santos Garrincha (BRA), izabran za najboljeg igraa turnira; Dos Santos Neves Gilmar (BRA), sa dva naslova on je postao i ostao jedini golman koji je osvojio dva Svjetska kupa; Josef Masopust (SSR), najbolji eki igra, tvorac plasmana u finale; William Schrojf (SSR), golman branio bez greke do finala da Brazilom; Dragoslav ekularac (JUG), na utakmici Urugvaj Jugoslavija 05. juna 1962. urugvajci su mu estitali na igri i nosili ga na ramenima; Draen Jerkovi (JUG), podijelio je naslov najboljeg strijelca Mundijala.

Finale svjetskog prvenstva u ileu 1962.

Brazil : ehoslovaka 3 : 1 (1 : 1), strijelci za Brazil Amarildo, Zito, Vava, za ehoslovaku Masopust.

Utakmica je odigrana 17. juna na stadionu Nacional u Santiagu pred 68 000 gledatelja. Sudio je Latiev (SSSR).

Brazil : Gilmar, D. Santos, Mauro (kap), Zozimo, N. Santos, Zito, Didi, Garrincha, Vava, Amarildo, Zagallo. Trener : Moreira.

ehoslovaka : Schroif, Tichy, Novak (kap), Pluskal, Popluhar, Masopust, Pospichal, Scherer, Kvasniak, Kadraba, Jelinek. Trener : Vytlacil.

9.8. VIII S v j e t s k o p r v e n s t v o E n g l e s k a 1 9 6 6

U situaciji kada se Amerikanci sve vie angairaju u Vijetnamu, Englezi organiziraju Svjetsko prvenstvo u sportu kojega su prije 103 godine izmislili. Ono to je karakteristino za ovaj Mundijal je da su dva velika tima : Brazil i Italija ispala u osmini finala. Brazil je poraen od Portugala sa 3 : 1, a Italijane su izbacili Sjeverni Korejanci. Portugalci su na kraju zavrili na treem mjestu, dok su u finalu igrale reprezentacije Engleske i Njemake.

Englezi su pobijedili i tako po prvi put postali prvaci svijeta. Zanimljivo je da je Geoff Hurst postigao hat trick u finalu, a posebno je u sjeanju ostao njegov tri gol koji je i dan danas predmet razliitih rasprava : da li je ili nije lopta prela gol liniju. Glavne zvijezde : Florian Albert (MA), Kljuni igra Maarske u pobjedi 3 : 1 nad Brazilom; Franz Beckenbauer (SRNJ), na svojem prvom Mundijalu postigao etiri gola; Antonio Carbajal (MEX), rekordni sudionik pet Mundijala (1950., 1954., 1958., 1962., 1966.), odigrao posljednju utakmicu protiv Urugvaja i ispraen ovacijama engleske publike; Boby Charlton (ENG), organizator engleske igre; Pak Doo Ik (DNRK), bio major korejanske vojske, glavni krivac za moda najvee iznenaenje u historiji prvenstava, poraz Italije; Ferreira da Silva Eusebio (POR), sa devet golova najbolji strijelac, nogometna svjetska legenda; Geoff Hurst (ENG), trostruki strijelac u finalu; Bobby Moore (ENG), kapiten Engleske u 25 godini.

Finale Svjetskog prvenstva u Engleskoj 1966.

Engleska : SR Njemaka 4 : 2 (1 : 1), strijelci za Englesku Hurst (3), Peters, strijelci za Njemaku Haller, Weber.

Utakmica je odigrana 30. jula na stadionu Wembley pred 96 924 gledatelja. Sudio je M. Dienst (VI).

Engleska : Banks, Cohen, Wilson, Stiles, J. Charlton, moore (kap.)Ball, Hurst, Hunt, R. Charlton, Peters. Trener : Ramsey.

Njemaka : Tilkowski, Hottges, Schulz, Weber, Schnellinger, Haller, Beckenbauer, Overath, Seeler (kap.9, Held, Emmerich.

9.9. IX S v j e t s k o p r v e n s t v o M e k s i k o 1 9 7 0

Dvije godine nakon to je bio domain Ljetnjih OI, Mexico je ugostio i najbolje nogometae svijeta. Dva fantastina dvoboja obiljeila su to prvenstvo. Najprije su igrali stari rivali Njemaka i Engleska. Nijemci su eljeli revan za poraz 1966. I dobili su ga pobijedivi 3 : 2 zahvaljujui slavnom Gerdu Mulleru. Idruga utakmica se pamti. Rije je o susretu polufinala izmeu Njemake i Italije. Italijani su nakon izvanredne partije pobijedili sa 4 : 3 i tako se nali u finalu. Tamo meutim nisu imali ansi protiv Brazila. Glavne zvijezde : Gordon Banks (ENG), tada najbolji vratar na svijetu; Bobby Moore (ENG), sam Pele je rekao da je to najkorektniji odbrambeni igra protiv kojeg je igrao; Pele (BRA), osvojio po trei put Kup Julesa Rimeta, to dosada nikom nije polo za nogom, Gigi Riva (ITA), u to vrijeme najbolji strijelac i igra Italije.

Finale Svjetskog prvenstva u Mexicu 1970.

Brazil : Italija 4 : 1 (1 : 1), strijelci za Brazil Pele, Gerson, Jairzinho, Carlos Alberto, strijelac za Italiju Boninsegna.

Utakmica je odigrana 21, juna na stadionu Azteca u Mexicu pred 115 000 gledatelja. Sudio je M. Gluckner (SRNJ).

Brazil : Felix, Carlos Alberto (kap.), Brito, Piazza, Everaldo, Clodoaldo, Gerson, Jairzinho, Tostao, Pele, Rivelino.

Italija : Albertosi, Cera, Burgich, Bertini (Juliano 75), Rosato, Facchetti (kap.), Domenghini, Mazzola, De Sisti, Boninsegna (Rivera 84), Riva.

9.10. X S v j e t s k o p r v e n s t v o Nj e m a k a 1 9 7 4 Nijemci pod utiskom atentata kojega su na Izraelski tim dvije godine ranije, na OI u Minchenu izveli Palestinci, poduzeli su nevjerovatne mjere sigurnosti. Na ovome Mundijalu su se predstavile i reprezentacije Zaira, Okeanije i Australije. Desio se i zanimljiv dvoboj izmeu DDR I SRNJ kojeg su istoni Nijemci, na ope iznenaenje dobili sa 1 : 0. Ovo je bilo prvenstvo na kojem su najbolju igru pokazali Holanani. Predvoeni Cruyffom oni su briljirali promovirajui model igre koji je kasnije u udbenike uao kao totalni fudbal.

Glavne zvijezde : Franz Beckenbauer (SRNJ), kapiten i pravi voa tima kojeg je odveo do pobjede u finalu; Johan Cruyff (HOL), jedan od najveih nogometaa u historiji; Grzegorz Lato (POL), najbolji strijelac Mundijala i Poljske reprezentacije koja je na kraju zauzela tree mjesto; Gerd Muller (SRNJ), veliki golgeter, u finalu postigao svoj 68 i posljednji pogodak u 63 nastupa za Elf

Finale Svjetskog prvenstva u Njemakoj 1974.SR Njemaka : Holandija 2 : 1 (2 : 1), strijelci za Njemaku Muller, Breitner, a za Holandiju Neeskens iz penala.

Utakmica je odigrana na Olympiastadionu u Munchenu pred 77 833 gledatelja. Sudio je M. Taylor (ENG).SR Njemaka : Maier, Vogts, Schwarzenbeck, Beckenbauer (kap.), Breitner, Hoeness, Overath, Bonnhof, Grabowski, Muller, Holzenbein. Trener : Schon

Holandija : Jongbloed, Suurbier, Rijssbergen (De Jong 68), Haan, Krol, Jansen, Van Hanegem, Neeskens, Rep, Cruyff (kap.), Rensenbrink (R. Van de Kerkhof 46). Trener : Michels.

9.11. XI S v j e t s k o p r v e n s t v o A r g e n t i n a 1 9 7 8 Unato prijetnjama bojkotom protiv vojnog reima generl Videle, sve kvalificirane reprezentacije su se nale na Mundijalu, ukljuujui Iran i Tunis kojima je to bio prvi put. Razne meunarodne organizacije su ukazivale na krenja ljudskih prava u Argentini, pa se ak razmiljalo o selidbi Mundijala u Holandiju i Belgiju. No, od toga nije bilo nita, pa je Argentina uspjela u nakani da pobijedi na Svjetskom prvenstvu.

Holandija je jo jednom posustala na posljednjoj stepenici. Iako su opet plijenili svojim totalnim nogometom, i iamli objektivno najbolji sastav nisu mogli protiv Argentine i njihovih frenetinih navijaa.

Glavne zvijezde : Mario Kempes (ARG), najbolji igra i strijelac Mundijala, (6 golova u 7 utakmica); Robby Rensenbrink (HOL), izvodei penal protiv kotske zabio hiljaditi gol na svjetskim prvenstvima; Daniel Passarella (ARG), kapiten Argentine; Hans Krankl (AUT), Zlatna kopaka Evrope 1978, zabio dva gola Njemakoj i tako je izbacio.

Finale Svjetskog prvenstva u Argentini 1978.

Argentina : Holandija 3 : 1 (1 : 0), strijelci za Argentinu Kempes (2), Bertoni, za Holandiju Nanninga.

Utakmica je odigrana na stadionu Monumental u Buenos Airesu pred 77 260 gledatelja. Sudio je M .Gonella (ITA). Argentina : Fillol, Olguin, Galvan, Passarella (kap.), Tarantini, Ardiles (Larrossa 65), Gallego, Kempes, Bertoni, Luque, Ortiz (Housemman 74). Trener : MenotiHolandija : Jongbloed, Jansen (Suurbier 72), Brands, Krol (kap.), Poortvliet, Haan, Neeskens, W. Van de Kerkhof, R. Van de Kerkhof, Rep (Nanninga 59), Rensenbrink. Trener : Happel9.12. XII S v j e t s k o p r v e n s t v o p a nj o l s k a 1 9 8 2

Iako je bilo odreenih prijetnji baskijskih separatista, takmienje se odvijalo bez veih problema. Ovaj put, umjesto 16, nastupile su 24 reprezentacije. Turnir je proiren u korist Afrike, Azije Okeanije i Sjeverne i Srednje Amerike.

Brazil je sjajno poeo, a budui finalisti Njemaka i Italija su jedva proli u drugi krug takmienja. Njemaka je izgubila od Alira, ali je ipak prola zahvaljujui pomoi Austrije. Italija u prvom krugu uope nije imala pobjede.

U kasnijim fazama takmienja Italija je izbacila Brazil (3 : 2), a Njemaka je odigrala ljepoticu Mundijala sa Francuskom (3 : 3, 5 : 4 nakon penala). Glavne zvijezde : Lakfhar Belloumi (ALG), pogotkom protiv Njemake donosi historijsku pobjedu Alira; Zbigniew Boniek (POL), doveo Poljsku do polufinala gdje je izgubila i plasirala se na etvrto mjesto; Bryan Robson (ENG), dri rekord najbreg gola u zavrnici svjetskog prvenstva, protiv Francuza dao gol u 27 sekundi; Paolo Rossi (ITA), najbolji strijelac sa 6 golova; Dino Zoff (ITA, legendarni golman Azzurra, najstariji igra koji je osvojio Mundijal, kao kapiten primio pehar sa 40 godina 4 mjeseca i 13 dana.

Finale Svjetskog prvenstva u panjolskoj 1982

Italija : SR Njemaka 3 : 1 (0 : 0), strijelci za Italiju Rossi, Tardelli, Altobelli, strijelac za SRNJ Breitner.

Utakmica odigrana na stadionu S. Bernabeu u Madridu pred 90 000 gledatelja. Sudio je M. Coelho (BRA).

Italija : Zoff (kap.), Bergomi, Cabrini, Collovati, Scirea, Gentile, Oriali, Tardelli, Conti, Graziani (Altobelli 7) (Causio 88), Rossi. Trener : Bearzot.SR Njemaka : Schumacher, Kaltz, Karl Heinz Forster, Stielike, Bernd Forster, Breitner, Briegel, Dremmler (Hrubesch 62), Littbarski, Fischer Rummenigge (Muller 70).

9.13. XIII S v j e t s k o p r v e n s t v o M e k s i k o 1 9 8 6 Iako je bilo odreeno da se ovo prvenstvo igra u Kolumbiji, zbog sigurnosne situacije, ali i ultimatuma Kolumbije koja je traila da sudjeluje 16, umjesto 24 ekipe, FIFA je odluila da se Mundijal premjesti u Mexico. Ovu je zemlju godinu prije pogodio teki zemljotres, no ipak je Mexico organizirao Svjetsko prvenstvo na kojem je zablistao Diego Armando Maradona koji je svoju ekipu doveo do druge titule prvaka svijeta.

Odigrano je nekoliko nezaboravnih utakmica, od pravog nogometnog bisera izmeu Francuske i Brazila (1 : 1, nakon produetaka 4 : 3), pa do uvene utakmice Argentine protiv Engleske i Maradoninog gola rukom, te sjajnog prodora nakon kojeg je dao jedan od najljepih golova u historiji.

Glavne zvijezde : Maradona (ARG), prema mnogim poznavaocima igre, uz Pelea najbolji nogometa svih vremena, ovaj Mundijal je bio njegov; Gary Lineker (ENG), najbolji strijelac prvenstva sa 6 pogodaka;

Finale Svjetskog prvenstva u Mexicu 1986.

Argentina : SR Njemaka 3 : 2 (1 : 0), strijelci za Argentinu Brown, Valdano, Burruchaga, strijelci za SRNJ Rummenigge, Voller

Utakmica je odigrana 29. juna na stadionu Azteca u Siudad Mexicu pred 114 590 gledatelja. Sudio je M. Arppi Filho (BRA).

Argentina : Pumpido, Cuciuffo, Ruggeri, Brown, Olarticoechea, Giusti, Batista, Enrique, Burruchaga (Trobbiani 89), Maradona (kap.), Valdano. Trener Bilardo.SR Njemaka : Schummacher, Brehme, K.H. Forster, Jakobs, Briegel, Eder, Berthold, Matthaus, Magath (Honess 61), Rummenigge (kap.), Allofs (Voller 46). Trener : Beckenbauer.

9.14. XIV S v j e t s k o p r v e n s t v o I t a l i j a 1 9 9 0

U Italiji je odrano prvenstvo koje je upameno po slaboj igri timova i po 164 uta i 16 crvenih kartona. Postignuto je 115 golova u 52 susreta, sa najniim prosjekom 2,21 gola po utakmici. Argentina je ula u finale sa samo dvije pobjede protiv Brazila i SSSR-a, ali zato sa 177 prekraja, 22 uta i 3 crvena kartona. Pobijedila ih je Njemaka iz sumnjivo dosuenog penala kojeg je realizirao Andreas Brehme.

Na prvenstvu je jedino zablistao Roger Milla i njegov Kamerun, te najbolji strijelac Italijan Toto Schillaci sa 6 golova.

Glavne zvijezde : Roger Milla (KAM), sa 39 godina pravi voa tima; Salvatore Schillaci (ITA), otkrie Svjetskog kupa, igrao u Drugoj italijanskoj ligi. Finale Svjetskog prvenstva u Italiji 1990.

SR Njemaka : Argentina 1 : 0 (0 : 0), strijelac za SRNJ Brehme iz penala.

Utakmica je odigrana 29. juna na Olimpijskom stadionu u Rimu pred 73 603 gledatelja. Sudio je M. Edgardo Codesal (MEX).

SR Njemaka : Illgner, Buchwald, Augenthaler, Kohler, Berthold (Reuter 73), Littbarski, Matthaus (kap.), Hassler, Brehme, Klinsmann, Voler. Trener : Beckenbauer.

Argentina : Goycoechea, Sensini, Serrizuela, Simon, Ruggeri (Monzon 46), Lorenzo, Basualdo, Troglio, Maradona (kap.), Burruchaga (Calderon 53), Dezotti. Trener . Bilardo.

9.15. XV S v j e t s k o p r v e n s t v o S A D 1 9 9 4

Kako bi se dodatno popularizirao nogomet u SAD FIFA je odluila da se Mundijal 1994 odri u zemlji koarke, bejzbola i amerikog nogometa. Ovo je prvenstvo karakteristino po tome to je Brazi po etvrti put postao prvak, i po tome to je prvaka odluilo izvoenje penala.

Uvedene su jo neke promjene : za pobjedu se dobivalo tri boda, obavezno dobijanje crvenog kartona za prekraje s lea itd. Na prvenstvu je pokazano 235 utih kartona, a postignut je 141 pogodak u 52 utakmice.

Ovaj e Mundijal biti zapa,en i po tome to je nakon antidoping kontrole iskljuen Maradona jer je bio pozitivan na efedrin.

Glavne zvijezde : Romario (BRA), igra Barcelone, postigao 5 golova u 7 utakmica; Carlos Dunga (BRA), kapiten brazilskog tima; Roberto Baggio (ITA), promaio odluujui penal nakon kojeg je Brazil postao po etvrti put prvak svijeta; Hristo Stoihkov (BUL), najbolji bugarski igra, najvie doprinio etvrtom mjestu Bugarske.

Finale Svjetskog prvenstva u SAD 1994.

Brazil : Italija 0 : 0 (3 : 2 na penale)

Utakmica odigrana 17. jula na stadionu Rose Bowl u Pasadeni. Sudio je Sandor Puhl (MA).

Brazil : Taffarel, Jorgihno (Cafu 21), Aldair, Marcio Santos, Branco, Dunga (kap.), Mazihno, Mauro Silva, Zihno (Viola 106), Romario, Bebeto. Trener : Parreira.

Italija : Pagliuca, Mussi (Apolloni 35), Maldini, Baresi (kap.), Benarrivo, Donadoni, Albertini, D. Baggio (Evani 95), Berti, Massaro, R. Baggio. Trener : Sacchi.

9.16. XVI S v j e t s k o p r v e n s t v o F r a n c u s k a 1 9 9 8 Francuska, zemlja odakle je potekla ideja za organiziranjem svjetskih prvenstava, konano je dobila organizaciju, i ne samo to, Francuska je postala po prvi put prvak svijeta. Mundijal je proglaen najveim jer su prvi put uestvovale, umjesto 24, 32 ekipe. Neke su bile debitanti : Jamajka, Japan, Junoafrika Republika, Hrvatska.

Prvenstvo je potvrdilo dominaciju evropskih i amerikih timova. Posebno dobar rezultat napravila je Hrvatska osvajanjem treeg mjesta. Takoer, sa 6 pogodaka Davor uker je bio najbolji strijelac prvenstva.

Glavne zvijezde : Zinedine Zidane FRA), pravi voa i kapiten trikolora, tada igrao u ivotnoj formi; Michael Owen (ENG), nova zvijezda iz Engleske, proslavio se igrama u Francuskoj, osobito u utakmici sa Argentinom; Davor uker (HRV), golgeter prvenstva; Ronaldo (BRA), jedan od najboljih svjetskih napadaa, sve je iznenadila vijest da nee igrati u finalu sa Francuskom, to se promijenilo, Ronaldo je igrao, ali bez ikakvog uspjeha.

Finale Svjetskog prvenstva u Francuskoj 1998.

Francuska : Brazil 3 : 0 (2 : 0), strijelci za Francuze Zidane (2), Petit.

Utakmica je odigrana na Stade de France u Parizu pred 75 000 gledatelja.

Francuska : Barthez, Thuram, Leboeuf, Desailly, Lizarazu, Petit, Deschamps (kap.), Karambeu (Boghosian 58), Zidane, Guivarc'h (Dugarry 66), Djorkaef (Viera 76). Trener Aime Jacquet.

Brzil : Taffarel, Cafu, Junior Baiano, Aldair, Roberto Carlos, Dunga (kap.), Cesar Sempaio (Edmundo 75), Leonardo (Denilson 45), Rivaldo, Bebeto, Ronaldo. Trener : Mario Zagallo.

9.17. XVII S v j e t s k o p r v e n s t v o J a p a n / J.K o r e j a 2 0 0 2

Po prvi puta domain prvenstva bile su dvije drave. Osim ovoga kurioziteta treba rei da je Brazil osvojio petu titulu prvaka svijeta, i da je Ronaldo odigrao izuzetno dobro. Bio je ujedno i najbolji strijelac sa 8 golova.

Organizacija je bila na visokom nivou, igralo se na 20 novosagraenih stadiona. Aktuelni svjetski prvak Francuska je sve iznenadila svojom loom igrom, te porazima od Senegala i Danske. Interesantno za ovo prvenstavo da su reprezentacije Turske i June Koreje daleko dogurale. Turska je za tree mjesto igrala i porazila domaine Korejance, dok je Brazil u finalu bio bolji od Njemake.

Glavne zvijezde : Ronaldo (BRA), najbolji strijelac sa 8 golova; Oliver Kahn (SRNJ), iako je primio dva gola u finalu, Kahn je proglaen najboljim igraem na Mundijalu; Hakan Sukur, postigao najbri pogodak u historiji natjecanja (u 11 sekundi).Finale Svjetskog prvenstva u Japanu i J. Koreji 2002.

Brazil : Njemaka 2 : 0, strijelac za Brazil Ronaldo (2).

Utakmica igrana na stadionu u Yokohami pred 70 000 gledatelja.

Brazil : Marcos, Cafu, Lucio, Roque Junior, Edmilson, R. Carlos, Gilberto Silva, Kleberson, Ronaldo (Denilson 90), Rivaldo, Ronaldinho (Juninho 85). Trener : Parreira.

Njemaka : Kahn, Linke, Ramelow, Frings, Metzelder, Bode (Ziege 84), Schneider, Jeremies (Asamoah 78), hamann, Neuville, Klose (Bierhoff 74). Trener : Vogts.

10. S V J E T S K O P R V E N S T V O NJ E M A K A 2 0 0 6 10.1. Opi podaciOrganizaciju Svjetskog prvenstava Njemaka je dobila 2000. Tada je za jedan glas pobijedila Junoafriku Republiku koja je u meuvremenu, za utjehu dobila organizaciju XIX Svjetskog nogometnog prvenstva.

Mundijal u Njemakoj odran je u periodu 09. juni 09. juli 2006. U tome su intervalu odigrane 64 utakmice. Od toga 48 u predtakmienju, osamu osmini finala, etiri u etvrtfinanu, dvije u polufinalu, te susreti za tree i prvo mjesto.

10.2. Finalna utakmicaNogometna reprezentacija Italije po etvrti put u svojoj historiji osvojila je naslov svjetskog prvaka.Italijani su u finalnoj utakmici 18. svjetskog prvenstva u Berlinu nakon boljeg izvoenja jedanaesteraca sa 6:4 pobijedili selekciju Francuske. U regularnom toku susret je zavren rezultatom 1:1 (1:1).

Olimpijski stadion Berlin, gledalaca 69.000, sudije: Elizondo, Garcia, Otero (svi Argentina).

Strijelci: 0:1 Zidane (7., 11-m), 1:1 Materazzi (19.).

Jedanaesterci: 2:1 Pirlo, 2:2 Wiltord, 3:2 Materazzi, Trezeguet - , 4:2 De Rossi, 4:3 Abidal, 5:3 Del Piero, 5:4 Sagnol, 6:4 Grosso.

Italija: Buffon, Zambrotta, Cannavaro, Materazzi, Grosso, Camoranesi (od 86. Del Piero), Gattuso, Pirlo, Perrotta (od 61. Iaquinta), Totti (od 61. De Rossi), Toni.

Francuska: Barthez, Sagnol, Thuram, Gallas, Abidal, Vieira (od 57. Diarra), Makelele, Ribery (od 100. Trezeguet), Zidane, Malouda, Henry (od 107. Wiltord).

uti kartoni: Zambrotta; Sagnol, Diarra, Makelele.

Crveni karton: Zidane (110.).

Nakon utakmice francuske i italijanske televizijske mree izvjetavale su o rekordnoj gledanosti finalnog obrauna Svjetskog nogometnog prvenstva. U obje drave direktan tv prijenos je gledolo preko 80 % gledatelja.

RAI Uno je saopio da je italijansku pobjedu uivo pratilo skoro24 miliona gledatelja i da je taj broj u trenutku dramatinogizvoenja jedanaesteraca porastao na vie od 25 miliona.

Slina gledanost je bila i u Francuskoj, gdje je komercijalna stanica TF1 objavila, da je u nedjelju naveer pred TV ekranima bilo vie od 25 miliona francuskih ljubitelja nogometa. To je bila druga najvea gledanost u Francuskoj, od kada se od 1989. godine slubeno mjeri procenat gledansti.

10.3. Statistika

Na 64 utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemakoj ukupno je postignuto 147 golova,prosjeno 2,3 gola po utakmici. U takmienju po grupama nogometai su postigli 117 golova, u osmini finala 15, u etvrtfinalu est, u polufinalu tri, u utakmici za tree mjesto etiri i ufinalu dva.Prije etiri godine na SP u Japanu i Junoj Koreji posignuto je 14 golova vie, prosjeno 2,52 gola po utakmici. Na Dalekom istoku u takmienju po grupama postignuto je 130 golova, u osmini finala 15, u etvrtfinalu pet, u polufinalu dva, u utakmici za tree mjesto pet i u finalu dva.U Njemakoj su prema golu upuena 2063 udarca. Najefikasnija je bila reprezentacija Njemake s 14 golova, najmanje su ih primili Svjetski prvaci Italijani (2). Sudije su dosudile 16 jedanaesteraca, podijelili 333 kartona, od toga 305 uta i 28 crvenih.

Kapiten francuske nogometne reprezentacije Zinedine Zidane je, uprkos nesportskog poteza zbog kojeg je u finalu SPdobio crveni karton,dobio prestinu nagradu "Zlatna lopta" za najboljeg igraa prvenstva. Zidane je u brobi za prvo mjesto dobio 2012 bodova, na drugom i treem mjestu su Italijani Fabio Cannavaro (1977) i Andrea Pirlo (715).Zinedine Zidane, koji se finalnim susretom oprostio od reprezentativnog dresa, tako se pridruiodobitnicima ovogpriznanja : Nijemcu Oliveru Kahnu, koji je tu nagradu dobio na SP 2002. u Japanu i Junoj Koreji, Brazilcima Ronaldu (1998) i Romariju (1994), Italijanu Salvatoreu Schillaciju (1990), Argentincu Diegu Maradoni (1986) i Italijanu Paolu Rossiju (1982).

Njemaki nogometa Lukas Podolski izabran je za najboljeg mladog igraa Svjetskog prvenstva na inauguralnoj sveanosti FIFA-e. Dvadesetjednogodinji napada ostavio je svoj trag na turniru, postigavi tri gola na Mundijalu.Njemaki napada Miroslav Klose najbolji je strijelac Svjetskog nogometnogprvenstva u Njemakoj. Klose je u sedam susreta postigao pet pogodaka, to je najmanji broj nakon World Cupa 1962. godine kada su Brazilci Garrincha i Vava, Rus Valentin Ivanov, ileanac Leonel Sanchez i Hrvat Draen Jerkovi postigli po etiri pogotka. Golman novog svjetskog nogometnog prvaka - italijanske reprezentacije Gianluigiju Buffonupripala je nagrada "Lav Jain", koju Meunarodna nogometna federacija (FIFA) dodjeljuje najboljem golmanu u svjetskog prvenstva. Buffon je na prijestolju zamijenio Nijemca Olivera Kahna, koji je bio najbolji 2002. Prije osam godina nagradu je dobio Francuz Fabien Barthez, a prije 12 godina Belgijanac Michel Preud'Homme.

Buffon je na SP u Njemakoj primio samo dva gola, od koji je jedan bio autogol - na utakmici protiv SAD, kada ga je"savladao" Cristiano Zaccardo, a u finalu ga je iz jedanaesterca prevario Zinedine Zidane.10.4. M E D I J S K O P R A E NJ E

Ovogodinje Svjetsko nogometno prvenstvo, najgledanije je od svih dosadanjih, a zasigurno e biti upameno i po do sada nevienim mjerama sigurnosti. Za to nogometno ludilo najzasluniji su mediji. Vie od 300 televizijskih i radio stanica iz 200 zemalja svijeta zatrailo je prava na prijenos mundijala. Za 37-minutnu ceremoniju otvaranja novinarima je bilo osigurano 120 komentatorskih pozicija, a prijenos je preuzelo ak 850 domaih i stranih televizija i radijski novinari iz 55 zemalja. Osim glavnih njemakih televizijskih mrea, tu su i velike televizije poput talijanskoga RAI-a, BBC-a, TV Globoa iz Brazila, ABC-a i ESPN-a iz Sjedinjenih Amerikih Drava, zatim Televizija Mexiko i TF1 iz Francuske. Od egzotinih televizija u Njemaku su stigle i televizije iz Indonezije, Gruzije, Perua i Portorika. Tako je oko 320 milijuna gledatelja imalo priliku vidjeti otvaranje Osamnaestoga svjetskog nogometnog prvenstva s mnchenskog stadiona. Pune tri godine radili su Nijemci zajedno s 300 televizijskih i radio partnera na pripremama za World Cup 2006. Da bi prijenosi bili to atraktivniji, utakmice su se prenosile sa ak 25 TV kamera, ukljuujui i kamere koje su pratile svakoga igraa iz oba tima za vrijeme mea. Kamere koje su na svojim pozicijama ukljuivale su jednu kameru na liftu za iroke kadrove, dvije za usporene snimke, dvije iza golova, kamere na ramenu i kamere koje pokrivaju klupe reprezentacija; tu su jo i kamere na liftu za suprotne kuteve obiju ekipa i, naravno, kamera koja je prikazivala kadrove stadiona iz zraka i podruje oko stadiona. Svaki teren bio je pokriven sa osamnaest mikrofona : ambijentalni, mikrofoni koji hvataju publiku, trenere, kod pjevanja himni, pa ak i zvuk udaranja lopte, i sve to prvi put na svjetskim prvenstvima u Dolby 5.1 surroundu.11. Z A K LJ U A K Zavreno je osamnaesto svjetsko nogometno prvenstvo. Bilo je po mnogoemu najspektakularnije i najbolje organizirano dosada. Naalost, na ranijim prvenstvima viali smo i ljepe utakmice, a o potenom ili u najmanju ruku kvalitetnijem suenju da i ne govorimo. Slobodno moemo kazati : korak naprijed, nazad dva.

Nadajmo se da su ta dva koraka unazad bila iznimka. Bilo je takvih stvari i ranije, naprimjer SP 1990. u Italiji bio je katastrofalan, tamo je jedino Maradona drao navijae napetima, pa ak i lou Argentinu doveo do finala u kojemu je, u do zla boga dosadnoj utakmici, izgubila od blijede SR Njemake koja je do pobjede 1:0 dola iz sumnjivog jedanaesterca.

Uostalom, i vremena se mijenjaju, danas ne moemo ni oekivati utakmice poput onih iz 1954. u vicarskoj kada je Maarska prvo u skupini dobila Njemaku 8:3, pa od iste izgubila 2:3 dvije sedmice kasnije u finalu. Teko je u dananjem nogometu zamisliti i da bi jedna momad, kao Sjeverna Koreja 1966. u Engleskoj, mogla u prvih 20 minuta povesti 3:0, a da joj suparnik Portugal do kraja utakmice potom uvali 'peticu', pobijedi 5:3 i ode u svoje prvo polufinale na SP-u.

To je tako zato to vie nema igraa poput Puskasa, Eusebija, Pelea i Maradone ili moda zato to je danas puno vie onih koji takvim veliinama mogu parirati, pa e se u takvom drutvu ak i Ronaldinho, Zidane, Ronaldo ili netko etvrti manje isticati. Sve je danas ozbiljnije, izjednaenije, a koliina novca obrnuto je proporcionalna koliini igre. Zapravo, igra se kvalitetnije nego ikad, jedino to se u tome vie ne moe toliko uivati. Tako je to bilo u Njemakoj.

Neto je ipak bilo kao i prije. Evropa je na svom terenu opet bila uspjenija od June Amerike i sada imamo neodluen rezultat, 9:9, kad su osvajai najcjenjenijeg sportskog trofeja na svijetu u pitanju. Italija je osvojila etvrti naslov, Brazil je ostao na pet. I jedni i drugi imaju po est finala, ako se Brazilcima rauna i 1950. godina kada se zapravo igrala zavrnica s etiri reprezentacije u kojoj je Brazil bio drugi.

Moda je SP 2006. u Njemakoj bio prekretnica za nogomet, a moda je pak svako takvo prvenstvo svojevrsna prekretnica. Sada odlazi itav niz sjajnih igraa koji su obiljeili desetljee. Na sljedeem SP-u sigurno neemo gledati Zinedinea Zidanea, Luisa Figa, Roberta Carlosa, Cafua, Liliana Thurama, Claudea Makelelea, Fabiena Bartheza, Alexa Del Piera, Francesca Tottija, Olivera Kahna, Jensa Lehmanna, Pavela Nedveda, Jana Kollera... Ali, moda emo uskoro gledati neke jo vee, bolje, uzbudljivije nogometae?

Prekretnica je svakako potrebna. U igri, ali i u pristupu. I FIFA je u zadnje vrijeme malo pretjerala, ali ona je uvijek znala na vrijeme uvidjeti trenutak kada njen sport krene pogrenim putem. Red je u svemu, pa i nogometu, prijeko potreban, ali nain dodjele ulaznica ovaj je put bio iritantan, jer nogomet se ipak igra za gledatelje, to je osnova od koje se ne smije odstupiti. Prijavljivanje, pa lutrija za ulaznice, provjere podobnosti? Imena i prezimena navijaa mjesecima unaprijed? Znamo da je 21. stoljee i da se treba boriti protiv huligana, ali sve je to nalikovalo na delegiranje za nekakve kongrese. Teko da su se navijai zbog svega toga ugodno osjeali i stoga e se takav nain raspodjele ulaznica morati mijenjati.

Izvrsno je to to se sljedee svjetsko prvenstvo igra u Junoj Africi, i to iz nekoliko razloga. Prvo, Afrika i tamonji nogomet zasluili su ovakvu priliku i to je FIFA pravilno uoila. Drugo, bit e to prvenstvo koje e biti jako, jako daleko od veine uglednih nogometnih zemalja, pa ni pritisak navijaa za ulaznicama nee biti prevelik. U Junu Afriku potegnut e samo oni koji to zaista svim srcem ele, a to znai da, kad su ulaznice u pitanju, nee izvisiti veina onih koji e karte i zatraiti, slino kao i u Japanu prije etiri godine.

Za one najbolje, Evropljane i Junoamerikance, to e biti potpuno neutralan teren i nitko nee imati prednost. Dodatno, bit e to domai teren za sve afrike reprezentacije koje e tako postati jo vei suparnici tradicionalnim nogometnim veliinama. A ono to je moda najvanije, u Junoj Africi ovakav dogaaj sigurno nee biti savren do sterilnosti to je bila odlika tek zavrenog SP-a.

Juna Afrika gotovo sigurno nee ponuditi savreniju organizaciju od one koju su nam prezentirali Nijemci na elu s Franzom Beckenbauerom, ali e zato tribine biti poprita pravih nogometnih feti i slavlja. Korak nazad, naprijed dva. Oni koji su 1996. godine gledali Afriki kup nacija, prvo veliko natjecanje koje je Juna Afrika dobila nakon ukidanja aparthejda, svakako e se sjetiti koliko je to razliito bilo od ijedne utakmice u Europi, pa ak i Junoj Americi. Ta slavljenika atmosfera tamo je i dan-danas prisutna, kao da se sve dogaa na nekom drugom planetu!

Ko moe zaustaviti bubnjeve, ritam i radost koji e s tribina preplaviti i nogometne travnjake? U takvoj atmosferi ni Italija nee moi igrati bunker. U takvoj atmosferi Ronaldinho e opet biti 'svoj'. Tamo e srce opet nadjaati snagu. U takvom ambijentu i Juna Afrika, i Nigerija, i Kamerun, i Obala Slonovae i Gana bit e 'svjetske reprezentacije'. U dravi u kojoj se najbolji klubovi nazivaju romantinim imenima poput Kaizer Chiefs, Mamelodi Sundowns i Orlando Pirates... nogomet jo uvijek samo igra, a ne posao.

12. L I T E R A T U R A I I Z V O R I I N F O R M A C I J A

Enciklopedija fizike kulture, JLZ Miroslav Krlea, 1975, Zagreb

The Complete Encyclopedia of Football (naslov originala), autor Keir Radnedge, Znanje d.d. Zagreb 2005. Vodi Svjetskog nogometnog prvenstva Francuska 1998 Guide de l'AFP, Mondial 1998, Coup du monde de football AFP, Paris 1998, prijevod i izdanje Golden marketing. Zagreb 1998

Nogomet, F. Noinovi, E. Halilovi, F. Midi, Filozofski fakultet u Tuzli, 2002. Tuzla

INTERNET, oficijelne stranice FIFA, UEFA

Domai i inozemni sportski asopisi

PAGE 2